VOLIMO SE (IMPERATIV) 18/BILTEN-4.pdf · 2018-09-27 · Muhamed (8), Prva osnovna škola Donji Vakuf I prije sam gledala predstave, ali ovo mi je prvi put da u KSC-u Bugojnu gledam

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 1

23. Susret pozorišta/kazališta lutaka BiH BILTEN br.4 četvrtak, 27.09.2018.

VOLIMO SE (IMPERATIV)

Kad sam jutros provirio kroz prozor ove moje velike crvene kuće, vidio sam mnogo ljudi kako „stružu“ led sa stakala svojih automobila.

Brrrrr... Dolaze hladniji dani u moju LUTKARSKU REPUBLIKU.

A onda sunce sramežljivo proviri iza Kalina. Oho-ho, dobro nam došlo, drago naše sunašce. Okrenuo sam svoja drvena leđa suncu i osjetio toplotu koja me razbudila.

Protegnuo sam se toliko da su mi koljena zaškripala. Morat ću otići kod onog Cvetina iz Šida što pravi lutke da mi to pogleda, iako on

ovih dana uči djecu da prave lutke od spužve. Spužva je spužva, drvo je drvo. Uz dužno poštovanje.

Znaju moje lutke da se ja šalim. Mi se volimo!

Mi se mnogo, mnogo volimo, a ljubav... Eh, ljubav...

U jutarnjim satima smo gledali Gradsko pozorište Jazavac iz Banje Luke koji su nas naučili da ne trebamo koristiti ružne riječi. Mislim, možemo govoriti: no, međutim, dakle, naime, odnosno, otolino...

otorinolarin... Ima i ova riječ, ali je ja ne umijem izgovoriti, iako ne spada u ružne riječi.

Popodne Mostarci punim jedrima odigraše „Punim jedrima“. Baš smo uživali. Bila je u predstavi jedna bijela kokoš, što je oni zovu galeb, i izdala prijatelja, a to

se ne radi. Prijatelj je prijatelj i nema izdaje.

Doduše, pokajao se galeb, a galebovski je oprostiti. Sutra ujutro naš EKO ART i „Zlatna guska“, a popodne Banjalučani iz Dječijeg pozorišta Republike Srpske sa predstavom „Mačak u čizmama“.

Znam ovu priču.

Dakle, volimo se, ne izdajimo prijatelje. I još nešto, volimo se, volimo se!

Voli vas vaš Bugojnokio.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 2


OKRUGLI STO

POZORIŠTE LUTAKA U MOSTARU

„PUNIM JEDRIMA!”

režija: Elica Petkova Senada Milanović je čestitala Nedžadu Maksumiću i Igoru Vidačkoviću na uspješno odigranoj predstavi, uz napomenu da su ostali članovi opravdano odsutni. Pohvalila

je njihovu ustrajnost, jer su od početka održavanja susreta redovni gosti. Zanimalo je zašto su se odlučili raditi sa mladom bugarskom rediteljkom Elicom Petkovom, te

kako je bilo raditi jednu ovakvu predstavu koja nije u potpunosti lutkarska, nego se bazira na odnosu glumac- lutka. Nedžad Maksumić je pojasnio da izbor mlade rediteljke nije bio slučajan, nego su

se potrudili prvi dovesti ovu nagrađivanu Bugarku na naše prostore. Predstava je lutkarski mišljena, promjenom nosa i sami glumci na neki način postaju lutke, što je

poprilično inovativno. Uživali su u scenografskom rješenju, ali priznaje da im kao glumcima nije bilo jednostavno izboriti se s njom. Proces rada je bio zanimljiv, jer

im je pruženo da dosta toga samostalno izmaštaju na probama. Moderatorica je posebno pohvalila odluku da donesu predstavu koja nije bila prethodno postavljena.

Maksumić smatra da je herojstvo baviti se lutkarstvom, ukoliko u obzir uzmemo uslove na našem prostoru. Napisao je i režirao nekoliko lutkarskih predstava, te

pojašnjava da je najveći problem naći lutke koje će biti likovno i tehnički lijepo urađene, ali da istovremeno budu i funkcionalne. Oni se kao pozorište trude da ne kupuju gotove proizvode i da na taj način ne budu uvršteni u ideju reditelja. I sami

su pokušavali privući mlade likovne umjetnike s akademija, ali bi ih većina ubrzo odustajala. Može se reći da na neki način imaju tu sreću što u Mostaru imaju i

pozorište i kazalište, jer na taj način mostarski mališani odrastu uz predstave. Redovno nedjeljom igraju lutkarske predstave i trude se da one budu raznovrsne, ali je bio svjedok da djeca dolaze gledati iste predstave vše puta. Trude se da

najviše igraju upravo tamo odakle su se i sami počeli baviti lutkarstvom, što zna biti teško s obzirom da imaju pet glumaca i šesnaest predstava na repertoaru.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 3


OKRUGLI STO

Igor Vidačković je priznao da su lutke

njegova druga ljubav, poslije supruge. Iako je završio klasičnu glumu,

nakon prvog susreta sa lutkom se zaljubio i odlučio

baviti time, pa iz tih razloga odbija pozive pozorišnih ansambla da

radi s njima na klasičnim predstavama.

Una Ugarak je kroz predstavu naučila da ne treba iznevjeriti prijatelja,

a Zari Duvnjak se posebno dopao dio kada je guska

spasila svog prijatelja. Unu i Adema Ugarka je zanimalo zašto galebica ne

otvara usta dok priča, nego samo kad pije vino.

Marko Vukosav je priznao da je sa nestrpljenjem

isčekivao ovu predstavu kada je saznao da će glumiti gusari. Iako mu se

scenografija dopala dok je posmatra kao publika,

smatra da ona koči glumce. Promjene su

izgledale zbrkane, jer čekamo da se nešto desi i u tom momentu predstava kao da

stane. Sugerisao im da su mogli u potpunosti izbaciti naraciju. Uputio je i zamjerku na račun glasnoće glumice koja je animirala lutku galebice, ali su mu pojasnili da je

to bilo zbog zdravstvenih problema. Antonio Džolan je rekao da su njegova djeca iščekivala predstavu o gusarima, baš kao i Vukosav, i mogao je vidjeti na njihovim licima da su bili i više nego zadovoljni.

Pošto je pristalica savremenog, dopada mu se scenografija i odnos glumac-lutka, jer tada lutka dobije više na izražaju. Svi elementi na sceni su imali svoju ulogu, a to

mu je i bilo najbitnije. Cvetin Aničić je pohvalio izbor mlade rediteljke. Već po scenografiji i izboru kratkih replika se može vidjeti da je učila od vrhunskih profesora. Složio se sa Markom da

je scenografija dobra sa aspekta posmatrača, ali da je rizičan izbor za glumce, i on se ne bi usudio da je koristi. Vizuelnost lutke galebice je problematična u odnosu na

animatoricu, jer su obje u bijelim tonovima. Smatra da je kreatorka promašila stil lutke, pošto se ni po čemu ne uklapa u cijelu priču. Galebica mu je sve vrijeme izgledala kao porculanska lutka koja sputava animatoricu, što je šteta s obzirom da

je galebica glavni lik. Pored toga muzika mu je u pojedinim dijelovima, ali vjeruje da je to problem tehničke prirode koji nije umanjio kvalitet predstave. Poželio im je

puno uspjeha i sreće u radu, uz iskrene želje da će upravo oni unijeti neke novine u svijet lutkarstva.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 4


MEDIJI O NAMA

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 5


TREĆI DAN SUSRETA

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 6


KNJIGA UTISAKA

„KAKO SU POSTALE RUŽNE REČI“

GRADSKO POZORIŠTE JAZAVAC BANJA LUKA

Sjajna energija, odlično!

Bila je super. Ovaj igrokaz je bio poučan i svidio mi se.

Uma Duvnjak

Predstava je bila super. Hana

Predstava je bila poučna. Zara

Predstava je vrlo poučna i jako mi se dopada. Sajna Huskić

Predstava je bila super, ali početak je bio

smješniji nego kraj. Hana Jašarević

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 7


GLAS PUBLIKE

„KAKO SU POSTALE RUŽNE REČI“

GRADSKO POZORIŠTE JAZAVAC BANJA LUKA

Jako mi se svidjela predstava, a najzanimljivije mi je bilo kad su oni plesali. Ja ne govorim ružne riječi, niti planiram. Sarah (7), Druga osnovna škola Bugojno

Bila je fina predstava. Najbolje mi je bilo kada su oni pali. Ne govorim ružne riječi,

niti ću! Enis (7), Druga osnovna škola Bugojno

Predstava je bila mnogo lijepa i zabavna, te sam se fino proveo. Ne izgovaram ružne riječi i isto savjetujem drugare.

Derviš (9), Prva osnovna škola Donji Vakuf I prije sam dolazio na predstave, a posebno mi se dopalo kad su izgovarali riječ

„šašavo“. I svoje drugare savjetujem da ne izgovaraju ružne riječi, jer to nije pristojno.

Muhamed (8), Prva osnovna škola Donji Vakuf I prije sam gledala predstave, ali ovo mi je prvi put da u KSC-u Bugojnu gledam

predstavu. Najsmješnije mi je bilo kada je onaj čikica bacio lulu. Almedina (8), Prva osnovna škola Donji Vakuf

Predstava je bila super. Zana (7), Druga osnovna škola Bugojno

Predstava mi se jako dopala. Jako je poučna i ne bismo trebali izgovarati ružne

riječi.

Sajna (10), Treća osnovna škola Bugojno

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 8


KNJIGA UTISAKA

„PUNIM JEDRIMA!“

POZORIŠTE LUTAKA U MOSTARU Predstava je bila jako smiješna i zabavna.

M.M.

Suupeer!! Prelijepo je bilo.

Ajnur

Ma odlična predstava, zanimljiva, komična i scenografija predobra. :) Super, galeb je bio iritantan.

Alejna Škiljan

Zabavna, Vil je bio najsmiješniji. Lejla Cerić

Bila je poučna i najljepša. Amra

Najbolja predstava ikad. Tajra

Predstava mi se jako svidjela.

A.K.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 9


GLAS PUBLIKE

„PUNIM JEDRIMA!“

POZORIŠTE LUTAKA U MOSTARU

Bila je divna predstava, pogotovo kad je Marina izdala prijatelje i svidjelo mi se što

je ona guska. Nadam se da ću opet doći. Amina, (7) Treća osnovna škola

Svidjela mi se predstava, muzika najviše. Anes, (9) Treća osnovna škola

Svidio mi se kraj.

Amar, (8) Prva osnovna škola

Super je predstava i opet ću doći. Lamija, (7) Druga osnovna škola

Najzanimljiviji lik je onaj debeli. Eldar, (8) Prva osnovna škola

Ona ptica je super. Dalila, (8) Druga osnovna škola

Najviše mi se svidjelo kad se Marina doselila na brod.

Ajdin, (9) Treća osnovna škola Sve je bilo super, ne mogu ništa izdvojiti.

Naida, (10) Prva osnovna škola

Najviše mi se svidjelo kad su pjevali na gusarskom brodu. Naila, (9)Treća osnovna škola

Najzanimljiviji mi je kapetan i najbolje je bilo kad se krenuo vješati. Amel, (7) Druga osnovna škola

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 10


PREDSTAVLJAMO VAM...

Igor Vidačković, otac dvoje djece. Radim u Pozorištu lutaka Mostar.

1. Šta mislite o lutkarstvu? Lutkarstvo je za mene najsavršeniji vid scenskog izvođenja. 2. Animacija lutke: izazov ili...

Uvijek izazov, svaka lutka je posebna, potrebna je velika ljubav i predanost poslu. 3. Kako Vam je bilo raditi na ovoj predstavi?

Divno i zanimljivo.Uvijek naučim nešto novo. 4. Vaši prvi utisci o našem gradu i Susretu? Bugojno <3.

Svake godine sam tu i iskreno se nadam da ću dolaziti do kraja života na vaš

festival. <3

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 11


RAZGOVOR SA...

Nedžad Maksumić je glumac Pozorišta lutaka u Mostaru, koje se večeras

predstavilo sa predstavom „Punim jedrima!“. Kažite nam nešto o trenutnim aktivnostima i budućim planovima

Pozorišta lutaka Mostar? Pozorište lutaka je vrlo ambiciozno krenulo u

novu sezonu. Naredni mjesec krenut ćemo sa radom sa Tamarom Kučinović, jednom od najboljih lutkarskih režiserki u regionu, koja je

svoje studije lutkarstva završila u Sankt Petersburgu i sa njom ćemo raditi komad

Evgenija Švarca koji se zove ''U potrazi za izgubljenim vremenom'', to će biti praizvedba i

to je ujedno i prvi prijevod sa ruskog jezika i već u februaru naredne godine bi trebala biti premijera. To će biti jedan od najambicioznijih

projekata u zadnje vrijeme, jer je to jedna kvalitetna režiserka i sa sobom dovodi jedan vrlo

kreativan tim, scenografkinja je iz Rusije, dramaturginja iz Hrvatske, tako da će to biti jedan veliki festivalski projekat, sa kojim ćemo

biti iduće godine u Bugojnu, nadam se. Osim toga, očekuje nas gostovanje u Češkoj, u Pragu, zatim mogućnost postoji da gostujemo u Holandiji i Austriji, a

svakako ćemo biti i na svim regionalnim festivalima. Planiramo vrlo skoro napraviti i predstavu po teksu Dževada Karahasana. Trenutno smo u dogovoru sa jednim dramaturgom da se taj tekst dramatizuje.

Kažite nam nešto o predstavi sa kojom ste nam se predstavili večeras u Bugojnu?

Predstava ''Punim jedrima'' prema tekstu Teodore Popove, u režiji Elice Petkove, mlade, ali veoma kvalitetne bugarske lutkarske režiserke, je veoma kompleksan projekat jer ima vrlo zahtjevnu scenografiju koja u dječijoj mašti i mašti odraslih

pokušava da dočara taj gusarski život, ljuljanje brodova, uznemireno more, morske oluje i sve zamke koje more nosi sa sobom. Igraju samo četiri glumca i

veoma je fizički zahtjevna. Scenografija je sastavljena od veoma teških elemenata, drvo i metal, koji se na neki način publici mogu učiniti opasnim, a nije da i nije opasna. Penjemo se po toj scenografiji, scenografija visi na užadi koja čuva sve to.

Sve se mora izvesti tačno u milimetar da ne bi došlo do nesreće, ali sve je to draž. Ova predstava ima zanimljivu temu, a to su gusari. Djeca jako vole gusare, pa je

ova predstava na neki način ostvarenje njihovih maštanja. Uživamo kada na kraju predstave završimo zajedničkim uzvikom ''Punim jedrima naprijed!'', i oni otplove u svoja djetinjstva, kojima mi pomažemo da budu što ljepša.

Vaši utisci nakon Okruglog stola? Na Okruglom stolu su nas uglavnom hvalili, na šta i nismo navikli, vjerovatno jer

se žiri promijenio. Kritike su nam obično upućivane zbog saradnje sa stranim, bugarskim režiserima, ali to ne znači da mi ne bismo voljeli raditi i sa domaćim režiserima da ih ima. Ovaj žiri očito gleda malo više i malo šire, pa je shvatio da je

Bugarska blizu kao što su to Hrvatska, Slovenija, pa zašto da su nam ove druge bliže od Bugarske. Umjetnost ne bi trebala imati granice, jedino krajnje kvalitetan

proizvod treba da bude cilj i ono od čega zavisi jedno pozorište lutaka.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 12


INTERVJU SA...

CVETIN ANIČIĆ, član Stručnog žirija 23. Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH

Na početku želimo vam poželjeti toplu dobrodošlicu. Rado ste viđen gost kod nas u Bugojnu, i nadamo se da vam je lijepo. Budući da ste lutkar po profesiji, zanima nas vaše stručno mišljenje o budućnosti lutkarstva.

Hvala puno. Meni je u Bugojnu uvijek lijepo, jer su mi ovdje prijatelji i dosta lijepo sarađujemo godinama. Uživam u radionicama, gledanju predstava, ocjenjivanju. Ja

sam po profesiji lutkar i i borim se da lutkarstvo dobije zasluženo mjesto i iskreno se nadam da ima mladih nada koje se opredjeljuju za lutkarstvo. Na akademijama glumci bježe od lutaka, što i razumijem, jer niko od živih glumaca neće da se krije

iza lutaka. Ja dok sam živ borit ću se da lutkarstvo živi. Ove godine prateći sadržaj Susreta su radionice, a novina je da su učesnici

radionica djeca i mladi. Koliko su radionice bitne za njihovo obrazovanje, za poticanje njihove kreativnosti?

Radionice predstavljaju temelj da se djeca upoznaju sa materijalom, te da i sami budu tvorci lutke za jednu predstavu, pa to znanje mogu da pretoče u izradu scenografije. To je jako bitno da se radi sa djecom, jer su oni, ustvari, kao mali

usisivači koji sve to usisaju u sebe i poslije to ostane negdje u njihovoj glavici i oni to poslije prezentuju kroz svoj rad. Jako je bitno da oni pokazuju kreativni izražaj,

da oni sebe pronalaze u nekom djelu koje oni stvore. U školama jako malo ima tog praktičnog rada. Kako godine prolaze obrazovanje nam je sve sklepanije i sklepanije. Ni nastavnici ni učenici ne mogu u tome baš da se snađu. Potrebna im

je ta neka praksa da vide da oni to mogu, da nije ništa nemoguće. Ja rado vodim radionice gdje god me pozovu. Radim sa djecom i još se nije desilo da je nekom

bilo dosadno na mojoj radionici. Bilten je prateći sadržaj naših festivala. Trudimo se da pratimo sve što se dešava tokom festivala i teatarskih i lutkarskih. Da li imate neku sugestiju

za nas kako bismo bili još bolji? Meni je sve super, jako dobro organizovano, besprijekorno. Moj savjet je da se što

više uključuju mladi ljudi i da se upoznaju drugi ljudi kako bismo vidjeli gdje smo u odnosu na njih i šta treba da popravimo. Tome i služe festivali. Meni je drago što sam član žirija, pa mogu i neko svoje mišljenje iskazati, pa da to neko i posluša

Meni je uvijek lijepo ovdje, jako ste dobro organizovani, nisam bio skoro na nekom takvom festivalu gdje se baš sve tačno zna u satnicu, a opet pritome je sve

opušteno.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 13


DANAS ... Mala sala

11, 00 sati

Dječije pozorište EKO ART Bugojno

„ZLATNA GUSKA“

Režija: Sanja Krnjajić

Lutkaju i igraju:

Selma Huskić

Lora Mikulić

Danijela Ivoš

Hana Tiro

Deni Karadža

Lejla Jusufbegović

Zara Duvnjak

Tajra Tiro

Adaptacija teksta, izbor muzike: DP Eko Art

Tehnika: Aldin Bašić

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 14


O DJEČIJEM POZORIŠTU “EKO ART”

Nastali smo 2004. godine, iz potrebe, žala i inata. Vođeni samo željom da djeci i mladima pružimo barem dio onoga što smo mi u Bugojnu imali kroz

odrastanje. Lutke, teatar, festivale, druženja. Prve radionice vodimo na otvorenom, u

polusrušenom prostoru Zanatskog centra. Sasvim slučajno, jedne od tih večeri nam je u gostima bio i Vahid Duraković, na čiji poziv i zahvaljujući kojem

grupa djece od 3 do 16 godina po prvi put ulazi u KSC i biva omađijana teatrom. Od tad u prostorima

KSC-a stvaramo i igramo. Djeca i mladi DP Eko Art iza sebe imaju 10 predstava za djecu, među njima i prvu poslijeratnu

bugojansku lutkarsku predstavu, 2 lutkarsko-igrane, 1 predstavu za odrasle (u saradnji sa

Teatrom FEDRA) i 4 autorska projekta mladih. U Eko Art je trenutno uključeno 25 djece i mladih. Učestvovali smo na brojnim susretima i festivalima,

sa kojih donosimo i nagrade. Ipak, najvećim postignućem smatramo susrete sa drugima, upoznavanja i stvaranje dugotrajnih

prijateljstava sa djecom i mladima iz cijele zemlje. Mladi izrasli kroz DP Eko Art se od 2011 godine bave istraživanjem njima važnih i

bliskih tema kroz teatar. Tako svaka predstava nastaje kao svojevrstan autorski projekat, gdje teme i način progovaranja o njima biraju sami mladi, a kroz dramske radionice biraju konkretne dramske tehnike i sredstva kojima će to

uokviriti u predstavu. Zato predstave potpisuju sami oni, dok se ostali javljaju kao podrška u procesu ili voditelji/ce radionica.

Dosadašnje predstave „Vrisak tišine“ (2011), „Zviždači“ (2012) i „Krugovi“ (2016/2017/2018) su progovarali o nasilju, vršnjačkom i porodičnom; opresijom države nad pojedincima i građanskoj hrabrosti; neprilagođenosti našeg

obrazovnog sistema današnjim potrebama mladih.

O PREDSTAVI

“Zlatna guska” je kombinovana

lutkarsko-igrana predstava za djecu

uzrasta vrtića i osnovne škole. Tekst je adaptirani osavremenjeni tekst bajke

braće Grim. U radu na predstavi su korištene dramske tehnike i igre, te djeca grade scenu i objekte tijelima i

pokretima. Sva djeca u izvođenju predstave imaju priliku poigrati se

lutkama, glasom, glumom i mimom, te se tokom predstave mijenjaju u

različitim ulogama. Lutke su osmišljene kako bi ih djeca lako mogla animirati, a

izradili smo ih sami. Priča je bajkovita, iako je naša Kraljevna malo drugačija od klasičnih princeza: pomalo svojeglava, čvrsto brani svoje stavove i misli svojom

glavom. Ali, kao i u svakoj dobroj bajci, dobri Zvrkan uspijeva dokazati kako

dobro, velikodušno srce pribavi vjerne prijatelje i pobijedi sve prepreke.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 15


DANAS ... Pozorišna dvorana

16, 00 sati

Dječije pozorište Republike Srpske Banja Luka MAČAK U ČIZMAMA

(po Šarlu Perou) Dramatizacija: Teodora Popova

Reditelj: Todor Valov

Scenograf: Stefka Kjuvlijeva Kompozitor: Plamen Mirčev - Mirona

Video animacija: Simeon Sokerov Dizajn plakata i print: Hristina Nedeva - Hrastče

Prevod sa bugarskog: Jelena Đorđević Lektor: Sanja Zekanović

Korepeticija: Mladen Matović

Prepjev songova: Predrag Bjelošević Inspicijent: Milan Džida

Izrada lutaka: Petar Čekurov, Ganka Kirilova, Anelija Sadovska Izrada dekora: Rumen Benkovski, Janislav Bukovski

Izrada kostima: Ljiljana Šiniković Šef tehnike: Saša Šuman

Svjetlo majstor: Srđan Marinković

Ton majstor: Boris Bijelić i Đorđe Štrkić Garderober: Slava Terzić

Izrada rekvizite: Zoran Bjelošević Dekorater: Vid Miletić

Stolarski radovi: Branislav Knežević

Bravarski radovi: Radoslav Polić Organizator: Draška Despenić

Direktor predstave: Predrag Bjelošević

Igraju:

ŽILBER - mačak - Aleksandar Blanić

ŽAN - siromašni, mlinarev sin - Đorđe Janković ŽORŽ KATORZ - 14. kralj - Slobodan Perišić

ŽOZEFINA - princeza - Božana Bijelić

ŽULIEN - sluga u dvorcu - Duško Mazalica ŽAKLINA - seljanka - Aleksandra Spasojević

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 16


O POZORIŠTU

Dječije pozorište Republike

Srpske iz Banje Luke osnovano je 30. decembra 1955. godine.

Prve profesionalne baletske i lutkarske predstave Dječije pozorište izvodi u maju i oktobru

1956. godine. Za pedeset i dvije godine djelovanja u Banjoj Luci

Dječije pozorište Republike Srpske je na scenu postavilo 303 premijere, a predstave je gledalo

više od tri miliona gledalaca. Od 1998. godine do danas čest je

gost evropskih scena za djecu, ali i sa Večernjom scenom „Atelje 333“ i za odrasle: Varšave, Varne, Sofije, Londona, Magdeburga, Frankfurta na Odri, Potsdama, Lajpciga, Drezdena, Moskve,

Kirova, Ribinska, Sankt Peterburga, Abakana, Omska, Peruđe, Kremone, Soluna, Beograda, Ljubljane, Sarajeva, Pečuja, Izmira, Bratislave i dr. Za svoj rad Dječije

pozorište je dobilo mnoga gradska, republička i državna priznanja u bivšoj Jugoslaviji. U sastavu pozorišta djeluje od 16. aprila 2013. godine Muzej pozorišnih lutaka, jedini takve vrste u jugoistiočnoj Evropi. Muzej broji oko pet

stotina pozorišnih lutaka iz predstava Dječijeg pozorišta Republike Srpske najrazličitijih lutkarskih sistema (javajke, ginjoli, marionete na duge i kratke

konce, plošne lutke i lutke za teatar sjenki) koje su izrađivane u najpoznatijim vajarskim i lutkarskim radionicama Praga, Sofije, Varne, Berlina, Minska, Varšave, Banje Luke i drugih evropskih gradova. Lutke muzeja pozorišnih lutaka Dječijeg

pozorišta Republike Srpske bile su uvrštene u veliki projekat promocije srpskog lutkarstva i izlagane zajedno sa najljepšim lutkama republike Srbije u Mađarskoj

(Budimpešta), Rumuniji (Bukurešt), Sloveniji (Ljubljana), te Srbiji (Subotica, Novi Sad, Beograd, Niš). Dječije pozorište Republike Srpske je već šesnaest godina organizator Međunarodnog festivala pozorišta za djecu u Banjoj Luci. Idejni tvorac

i direktor pozorišnog festivala, od osnivanja do danas, je Predrag Bjelošević.

O PREDSTAVI (RIJEČ REDITELJA)

Možete li da dresirate mačku? Ne vjerujem. Prije će mačka vas natjerati da joj ispunjavate želje.

Uz mnogo mačjeg šarma, mačak Žilber manipuliše ljudima kako bi siromašnog mlinarevog sina pretvorio u Markiza de Karabasa. Postiže svoj cilj s mnogo

lukavstva, misterije, laži i avantura, ali ponajviše svojim urođenim talentom da lovi miševe. Teško da je Šarl Pero očekivao da će njegov junak postati alegorijska slika –

prototip, model savremenog čovjeka sa modernom profesijom stiliste. Ili, barem ja tako vidim savremeni lik Mačka u čizmama.

Poznata bajka će na sceni oživjeti kao groteskni kabare koji će da vas nasmije, provocira, te ismijava ljudsku glupost, lakomislenost, sujetu, potkupljivost i želju za intrigama.

U ovoj našoj predstavi ne postoji lik za uzor. Nažalost, civilizovano Čovječanstvo nije uspjelo da pobijedi laž, korupciju i

manipulaciju, kao sredstva sticanja vlasti, bogatstva i društvenog položaja.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 17


IZ UGLA JEDNOG DJETETA

„PUNIM JEDRIMA“

Danas smo gledali predstavu o gusarima. Oni su plovili morima, zajedno sa svojim kapetanom i pljačkali druge brodove, a kada je počela velika oluja onda je došla

neka ptica. Rekla je da se zove “Druga”. Odmah je postala kapetanova prijateljica, no mornarima se nije svidjela zato što im je puno naređivala.

Ja mislim da je ona baš bezobrazna. Sram je bilo! Ali kapetanu se svidjela, te joj je dao ime Marina.

Svakim novim danom Marina je sve više i više naređivala, te je nagovorila kapetana da krene napadati i veće brodove, kako bi mogli više zaraditi. Kapetan ju je slušao i onda su ga svi počeli tražiti kako bi ga ubili.

Kapetan se morao kriti, no Marina je sve više i više navaljivala. Iako su mu mornari govorili da je ne sluša, kapetan jeste. Kada su htjeli prošetati

trgom, Marina ga je izdala i onda ga je vojska uhvatila. Eto, vidimo sad da je Marina baš zla. Kada je htjela da pokupi svoju nagradu, nije ju dobila. Niko ne voli izdajice.

Ni ja ih ne volim. Eh, onda je tek shvatila da je pogriješila, te se iskupila tako što je spasila kapetana

od smrti zajedno sa mornarima. Ali kad je htjela da opet bude prijateljica sa kapetanom, kapetan ju je odbio. Rekao je kako se neke stvari mogu oprostiti, ali ne i zaboraviti.

Pošto su spasili život jedno drugom, oprostio joj je, no nije zaboravio šta mu je uradila.

Tako se isto i meni jednom desilo. Moja prijateljica i ja smo se posvađale jer mi je ona bacila šnalu, a kad se ispričala, ja sam joj rekla kako joj opraštam ali više ne možemo biti prijateljice. To mi je bila najdraža šnala i nije ju trebala baciti.

Moj najdraži lik je mornar. Onaj što puno maše rukama kad priča. A najmanje mi se svidjela Marina, zato što nije razumjela kad joj je kapetan rekao

da postoje stvari bitnije od blaga i položaja, a to su sloboda, ljubav i prijateljstvo.

Papa Štrumf

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 18


LUTKARSKO KLOŠARENILO

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 19


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

EDO VON KORJENIĆ VON OVO VON ONO

Pjesma o neprolaznoj ljubavi

Po pjesmi vionela Jacoba Maxa (1876—1944)

Nekad davno još u Grčko doba

kada je Odisej plovio morima

jedan zatamničeni rob je pjesmon otkupio slobodu

zaljubljena djevojka

je danima plakala ispod prozora tamnice u Trpoliju za svojim

zatočenim dragim

on razapet tugom i čeznjom spjevao je

najljepšu pjesmu o ljubavi

i ta pjesma o neprolaznoj Ijubavi dvoje zaljubljenih

dodirnu i hladno srce Zevsa koji otvori vrata tamnice

i još se pjeva

u lukama Sredozemlja kao što cvjetaju mirte i limunovi

sve do danas

Bila je ruža Bila je ruža

bez mirisa a ja mjesec

naivan i mlad za jednu noć

poklonih joj život sav

a u zoru ostadoh sam

Neispričana priča o mostu

S tog visokog mosta bacali su se u bezdan

čudni ljudi kao lutke dani odbrojani

pisci bez inspiracije

pjesnici pozne generacije propali umjetnici

šugavi psi i mačke

potom su dolazili

neki drugi ljudi koji su plakali

dok su bacali za njima uvele ruže

i most je imao svoju sjenu

koju je svakog dana i noći

po suncu i mjesečini bacao u tužnu rijeku

ali sam nikada nije imao snage

da skoči

Tutonoša kralja Luja

Kada u Parizu nije bilo toaleta

prvi tutonoša kralja Luja zbog neslane

šale o svom kralju izgubio je ludo

svoju slatku glavu

Skupljač oblaka

Počeo sam davno da brižljivo skupljam

oblake i da ih presujem

u školski herbarium

sa oblacima od suza

uvijek je bilo najteže

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 20


DIREKTOR SUSRETA: Mirza Idrizović IZVRŠNI PRODUCENT SUSRETA: Senada Milanović PR SUSRETA: Edna Supur REDAKCIJA BILTENA: Nedžad Milanović, urednik Vedrana Kisić-Alagić, tehnički urednik Ermina Musić Suad Velagić SARADNICI: Ajsel Kaniža, fotograf Melisa Mekić Fatima Bečić Sajra Talargić Imran Ferizović Adna Rizvan Sajra Čolić Ena Karašin Ajna Kaltak Amina Terzić Hana Milanović Nejra Mušić Azra Dževahirić Džana Ždralović Amina Ortaš Sumejja Cokoja Tara Prasko Zinajda Hero Amra Husić Emina Sijamija Ajla Kurtović Anes Telbiz

TEHNIČKA EKIPA:

Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Jusuf Hozić Caci

Sejdin Mustafica

Mahmut Ždralović

STRUČNI ŽIRI:

Cvetin Aničić

Antonio Džolan

Marko Vukosav

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senada Milanović

DJEČIJI ŽIRI:

Una Ugarak

Tara Velagić

Adem Ugarak

Jasmina Velagić

Elma Skeho

Naida Bušatlić

Zara Duvnjak

Muhamed Jusić

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

ORGANIZACIONI ODBOR:

Hasan Ajkunić - predsjednik

Senada Milanović

Suad Velagić

Edin Ćatić Bato

Ermina Musić

Nedžad Milanović

Sead Karahodžić

Antonio Džolan

Vahid Duraković

Hamira Sultanović Karadža

Vedrana Kisić-Alagić

UREDNIK I INTERNET

STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:

Maida May

Edo Korjenić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:

POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA 030/251-789-MOTEL GENEX

030/254-023-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877

Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)

Documents

VOLIMO SE (IMPERATIV) 18/BILTEN-4.pdf · 2018-09-27 · Muhamed (8), Prva osnovna škola Donji Vakuf I prije sam gledala predstave, ali ovo mi je prvi put da u KSC-u Bugojnu gledam