Embed Size (px)
Citation preview
VODOZEMCIi G M A Z O V Iu Varaždinskoj županiji
SADRŽAJ:1. UVOD ......................................................................................................................... 42. O VODOZEMCIMA i GMAZOVIMA .................................................................................. 63. VODOZEMCI i GMAZOVI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ...................................................... 83.1. ŽABE 12 •Zelenakrastača-Bufo viridis ........................................................................ 14 •Smeđakrastača-Bufo bufo .......................................................................... 16 •Žutimukač-Bombina variegata .................................................................... 18 •Češnjača-Pelobates fuscus ......................................................................... 20 •Gatalinka-Hyla arborea ................................................................................ 22 •Šumskasmeđažaba-Rana dalmatina ........................................................... 24 •Livadnasmeđažaba-Rana temporaria .......................................................... 26 •Močvarnasmeđažaba-Rana arvalis ............................................................. 28 •Velikazelenažaba-Pelophylax ridibundus ..................................................... 30 •Malazelenažaba-Pelophylax lessonae ......................................................... 32 •Zelenažaba-Pelophylax kl. esculentus .......................................................... 343.2. DAŽDEVNJACI I VODENJACI................................................................................. 36 •Pjegavidaždevnjak-Salamandra salamandra ................................................. 38 •Planinskivodenjak-Ichthyosaura alpestris ..................................................... 40 •Malivodenjak-Lissotriton vulgaris ................................................................. 42 •Velikidunavskivodenjak-Triturus dobrogicus ................................................. 443.3. ZMIJE ..................................................................................... 46 •Poskok-Vipera ammodytes............................................................................ 48 •Riđovka-Vipera berus ................................................................................... 50 •Smukulja-Coronella austriaca ...................................................................... 52 •Bjelica-Zamenis longissimus ....................................................................... 54 •Bjelouška-Natrix natrix ............................................................................... 56 •Ribarica-Natrix tessellata ........................................................................... 583.4.GUŠTERI....................................................................................... 60 •Livadnagušterica-Lacerta agilis ................................................................... 62 •Običnizelembać-Lacerta viridis .................................................................... 64 •Zidnagušterica-Podarcis muralis ................................................................. 66 •Sljepić-Anguis fragilis ................................................................................. 683.5.KORNJAČE .................................................................................................. 70 •Barskakornjača-Emys orbicularis ............................................................... 72 •Crvenouhakornjača-Trachemys scripta elegans ............................................ 744. UGROŽENOSTVOdOZEMACAIGMAZOVAUVARAŽdINSKOJŽUPANIJI ............................ 785. OPROJEKTUINVENTARIZACIJEhERPETOfAUNEVARAŽdINSKEŽUPANIJE..................... 80
Autoritekstovaifotografija:UdrugahylaIgorVilajBorisLauš
Pauladvorski
Uredila:SanjaKopjar
Nakladnik:JavnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodeVaraždinskežupanije
Zanakladnika:AlenkaCar,ravnateljica
Publiciranousklopuprojekta:InventarizacijaherpetofauneVaraždinskežupanijesposebnimnaglaskomnadistribucijuzmijaotrovnica
(Udrugahyla,Zagreb,2013./2014.godina)
Naklada:500komada
Oblikovanjeitisak:Pelingd.o.o.-VaraždinAutorizadržavajupravonasvojetekstoveifotografije
fotografijeupublikaciji:hyla
Varaždin,travanj2017.
Udalekojprošlosti,prije360milijunagodina,vodozemcisuprvimeđukralješnjacimanastanili kopno i prilagodili se uvjetima života na njemu. Četveronožne životinjerazvijenihplućazakoračilesukopnom,alisuzadržale iprilagodbezaživotuvodi.Kao što im ime govori, vodozemci su životom usko vezani uz kopnena i vodenastaništa.Ubarama,jezerima,potocimairijekamavodozemcisemrijeste,razvijajusenjihove ličinke,avoda jeneophodnazaodržavanjevlažnostinjihovekožekojukoriste i za disanje. Žabe, daždevnjaci i vodenjaci su predstavnici vodozemaca uhrvatskoj. Akosepribližite jezeru iprošećetešumom,čutćetenekeodnjihkakoprepoznatljivimglasanjempozivajunaparenjeiliobilježavajuteritorij.
Za razliku od vodozemaca, gmazovi su se upotpunosti prilagodili kopnenom načinu života.Gmazovima pripadaju zmije, gušteri i kornjače.Možete ih prepoznati po suhoj koži prekrivenojljuskamaijajimaobavijenimljuskomkojaihštitiodisušivanja.hladnokrvnesuživotinje,nemajustalnutemperaturutijela,teihsečestomoževidjetikakosesunčajuuzrubjezeraisunčanjemnadoknađujuizgubljenutoplinu.Ukolikoimsepribližite,osjetitćevibracije tla i skloniti senasigurnoprijenegoštoihprimijetite.
1. UVOD
4 5
7
Vodozemci suprvi pravi kopneni kralješnjaci.Budući da subarem jednimdijelomsvojeg razvojnog ciklusa vezani uz vodu, dok kao odrasle jedinke puno vremenaprovode na kopnu, možemo reći da imaju „dvostruki život“. Gotovo sve vrstevodozemacaovisnesuovlažnimuvjetimauokolišu,amnogimasuvodenastaništaneophodnazarazmnožavanje.Tijelovodozemacajepokrivenotankom,mekanomiupravilugolomkožomkojasadržibrojnežlijezdečijesusluziodživotnevažnosti.Svakiporemećajufunkcioniranjutihžlijezda dovodi do uginuća jedinke.Vodozemci su ektotermne životinje, baš kao igmazovi.Podijeljenisuuukupnotrireda,atosubezrepci(žabeikrastače),repaši(daždevnjaciivodenjaci)ibeznošci.
2. O VODOZEMCIMA I GMAZOVIMA
Plazim,penjemseiliskačem–tkosam?
VODOZEMCI
Vodozemciigmazovisudvijeskupinekralješnjakakojesuizuzetnovažnezaodržavanjeravnotežeuekosustavu,obziromdapredstavljajuključandiohranidbenihmreža.hraneseraznovrsnimplijenomodrazličitihvrstakukacadomalihsisavaca(posebnozmije),stogasuvrlokorisniubliziniljudskihnaselja.Zbogsvojeosjetljivekoževodozemcisuvažnibioindikatori,odnosnoživotinjskevrstekojeukazujunanegativnepromjeneuokolišu.Izotrovakojelučepojedinevrstegmazovaivodozemacaproizvodisečitavnizlijekova,aliizmijskiprotuotrov.
Unatočkoristi,zbogstrahaipredrasuda,vodozemciigmazovičestostradavajuodstraneljudi.Navedenečinjeniceupućujunavažnostnjihovezaštite,ali iedukacije lokalnogstanovništvasciljempodizanjaekološkesvijestikaoiusmjeravanjatočnihinformacijakakobisesuzbilepredrasude.
6
Gmazovi su u pravilu četveronožne životinje, ali neki imaju samo rudimentarneostatke nogu, dok su kod drugih one potpuno nestale.To su ektotermne životinje,što znači da nemaju stalnu tjelesnu temperaturu već im temperatura tijela ovisiizravnoovanjskim izvorimaenergije,uglavnomSunca.dabipodiglisvoju tjelesnutemperaturu,vrlose radosunčaju,osobitou jutarnjimsatima.Naseljavaju različitakopnenaivodenastaništa,apojavljujusenasvimkontinentimaosimAntarktike.Zarazmnožavanjeimnijepotrebnavoda,kaoštojetoslučajkodvodozemaca.
Tijelo gmazova prekriveno je rožnatim ljuskama koje predstavljaju zaštitu odgubitkavode,aliiodmehaničkihozljedaiinfekcija.Kakoimljuskavivanjskipokrovograničava rast, gmazovi nekoliko puta godišnje odbacuju vanjski sloj kože štonazivamo presvlačenjem. Gmazovi obuhvaćaju ukupno četiri reda, a to su ljuskaši(zmijeigušteri),kornjače,krokodiliipremosnici.
GMAZOVI
7
•dajeHerpetofaunazajedničkinazivzavodozemceigmazove...•dajeHerpetologijaznanostkojasebaviproučavanjemvodozemacaigmazova...•dajeznanstveninazivzarazredvodozemacaAmphibiaizvedenodgrčkihriječi
amphi i bios,štouprijevoduznači„dvostrukiživot“...•daznanstveninazivzarazredgmazovaReptiliadolaziodlatinskeriječireptoštoznačipuzati...
JESTE LIZNALI?
VODOZEMCI
7
8 9
3. VODOZEMCI I GMAZOVI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
hrvatskaje,ueuropskimokvirima,zemljaizrazitobogatavrstamavodozemacaigmazova.Razlogtomujeinjenpoložaj,uzmore,planinedinarskogkršainizinevelikihrijeka.Zabilježenojeukupno60vrsta,odtoga20vrstavodozemacai40vrstagmazova.NajviševodozemacaimauzapadnomdijeluPanonskenizine,dokgmazovaimanajvišeudalmaciji.
Varaždinskažupanijaseodlikuješirokimspektromrazličitihtipovastaništa(močvarnepoplavnelivade,poplavne šume, visoka planinska staništa s krškompodlogom,mješovite šume, veliki broj različitihvodnih tijela i slično), što je temelj za njenu veliku biološku i krajobraznu raznolikost. Na područjuVaraždinskežupanijedosadanijeprovedenodetaljnije istraživanje faunevodozemaca igmazova, teje većinapoznatihnalaza izbazehrvatskogherpetološkogdruštva (kao i literaturnipodaci)datiralajošiz19.i20.stoljeća.Upravotajpodatak,kaoinekolicinanalazanovijegdatuma,bilisupoticajzaprovođenjeinventarizacijeherpetofauneVaraždinskežupanije.
Tijekom istraživanja na području Varaždinske županije zabilježeno je ukupno 27 vrsta, od čega 12 vrstagmazovai15vrstavodozemaca(Tablica1.).Terenskimistraživanjemsupronađeneidvijevrstezakojenepostoje literaturnipodatci (Phelophylax lessonaeCamerano,1882-malazelenažabateTrachemys scripta elegans–crvenouhakornjača).Brojvrstavodozemacazabilježenihuovojžupanijičiničak75%ukupnogbrojavrstavodozemacauhrvatskoj.
10 11
Tablica1.PopiszabilježenihvrstavodozemacaigmazovanapodručjuVaraždinskežupanijeiusporedbasdostupnimliteraturnimpodatcima
RAZRED PORODICA LATINSKOIME hRVATSKOIME
VRSTAPOTVRĐENA
hrvatskaherp.baza
Terenskoistraživanje
Amphibia
BufonidaeBufo viridis(Laurenti,1768) zelenakrastača
Bufo bufo(Linnaeus,1758) smeđakrastača
BombinatoridaeBombina variegata(Linnaeus,1758)
žutimukač
PelobatidaePelobates fuscus(Laurenti,1768)
češnjača
hylidae Hyla arborea(Linnaeus,1758) gatalinka
Ranidae
Rana dalmatina(fitzingerinBonaparte1838)
šumskasmeđažaba
Rana temporaria(Linnaeus,1758)
livadnasmeđažaba
Rana arvalis(Nillson,1842) močvarnasmeđažaba
Pelophylax ridibundus(Pallas,1771)
velikazelenažaba
Pelophylax lessonae(Camerano,1882)
malazelenažaba
Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus,1758)
zelenažaba
Salamandridae
Salamandra salamandra (Linnaeus,1758)
pjegavidaždevnjak
Ichthyosaura alpestris(Laurenti,1768)
planinskivodenjak
Lissotriton vulgaris(Linnaeus,1758)
malivodenjak
Triturus dobrogicus(Kiritzescu,1903)
velikidunavskivodenjak
Reptilia
Viperidae
Vipera ammodytes(Linnaeus,1758)
poskok
Vipera berus(Linnaeus,1758) riđovka
Colubridae
Coronella austriaca(Laurenti,1768)
smukulja
Zamenis longissimus(Laurenti,1768)
bjelica
Natrix natrix(Linnaeus,1758) bjelouška
Natrix tessellata(Laurenti,1768) ribarica
Lacertidae
Lacerta agilis(Laurenti,1768) livadnagušterica
Lacerta viridis(Laurenti,1768) običnizelembać
Podarcis muralis(Laurenti,1768) zidnagušterica
Anguidae Anguis fragilis(Linnaeus,1758) sljepić
Emydidae
Emys orbicularis(Linnaeus,1758)
barskakornjača
Trachemys scripta elegans (Schoeppf,1792)
crvenouhakornjača
12 13
3.1.
Žabesuživotinječijejeglasanje,uglavnomublizinivodenihpovršina,nezaobilazandiosvakogboravkauprirodi.Svatkoodnasvjerojatno ječuoglasanježabe, vidioili pak držao žabu u ruci. Neke vrste su takozvani prirodni barometri jer osjećajupromjenetlakazrakaiglasanjemnagovještajukišu,poputgatalinke.
Premanačinukretanjažabesedijeleudvijeskupine.Prvaskupinasužabekojesepretežnopokrećuhodanjempasenazivajuhodači(krastače),adrugaskupinasužabekojesepretežitopokrećuskakanjem,paseiztograzloganazivajuskakačima(tojevećina žaba uVaraždinskoj županiji poput gatalinke i drugih). hrvatsku nastanjujeukupno13vrstažaba,odkojihsečak11vrstapojavljujeuVaraždinskojžupaniji.
ŽABE
•daodsvihvodozemacažabeimajunajrazvijenijeoči;krupnesuivrlopokretljive,aobičnoihpokrivajudvaočnakapka...
JESTE LIZNALI?
14 15
ZELENA KRASTAČABufo viridis (Laurenti, 1768)
IZGLED: Robusna životinja karakterističnog obojenja:sivkaste ili maslinaste kože sa zelenim mrljama, a uznjih se mogu pojaviti i crvenkaste pjege. Kao i većinakrastača ima uočljive nakupine otrovnih žlijezda izaočiju(paratoidnežlijezde),kojeizmeđuostalogslužekaoobranaodpredatorazbogneugodnogokusa.Manjajeodsmeđekrastačeinarastedodužineizmeđu5i12cm.
PREHRANA: Mlade i odrasle jedinke sehrane na tlu, raznim beskralješnjacimapoput mrava, puževa, stonoga, gujavica,gusjenica, kornjaša, dok se punoglavciuglavnom hrane algama, vodenim biljem imikroskopskimživotinjama.
RAZMNOŽAVANJE: Razmnožavanje započinje u proljeće, od kraja ožujka do svibnja.Ženkepolažuvelikibrojjajaudugim,sluzavimtrakamadužineod3-4m.
STANIŠTE: Zadržava se uz stalne ilipovremene vodene površine. Čestoje na mjestima s jakim ljudskimutjecajem poput parkova, gradskihsredišta,vrtovaipolja.
ZELE
NA
KRAS
TAČ
A
ŽABE
NAVIKE: Većinom je aktivna u sumrak i noću kada traži hranu, a iz skrovišta izlazi i za vrijeme oblačnog ili kišovitog vremena. Danju se skriva u sjeni drveća, ispod kamenja i na drugim vlažnim mjestima.
JESTE LIZNALI?
•dajezelenakrastača(zarazlikuodostalihžaba)većinomstanovnikkopna,dokuvoduzalazisamokadseparii
odlažejaja...
•dajezelenakrastačavrlotolerantnanavisoketemperatureisušu,
pričemumožeizdržatitemperaturezrakaido40°C...
16 17
SMEĐA KRASTAČABufo bufo (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Žaba robusnog tijela koja naraste do 15 cm.Karakteristika su joj paratoidne žlijezde koje se nalazes gornje strane tijela, a uloga im je lučenje toksina zaobranuodpredatora.Različitihjenijansasmeđeboje,odsmećkastihdozelenkastihtonova.
PREHRANA: Punoglavcisehranealgama iostacima biljaka, dok odrasle jedinke jedubeskralješnjake.Vrlojekorisnajersehraniraznim beskralješnjacima (puževi, mravi,kornjaši, gujavice, stonoge, gusjenice,ličinkemuha).
RAZMNOŽAVANJE: Pari sepočetkom ožujka, a jaja polažeu trake duge do 6 metara, kojesadrže i do 5 000 jaja. Mrijestise uglavnomu stajaćim vodama,iako povremeno može koristiti itekućice.
STANIŠTE: Vrlo je raširenai prilagodljiva vrsta zbogčega ječestigostuvrtovima,parkovima i šumama.Najčešće izbjegava velikaotvorenapodručja.
ŽABE
NAVIKE: Uglavnom je aktivnanoću,doksedanjuskrivaispodsrušenog drveća i na sličnimvlažnimskrovištima.
JESTE LIZNALI?
•dasumužjacikrastačaznatnomanjiodženki,zbogčegaihženkeuvrijeme
razmnožavanjaponekadnosenaleđima...
UGROŽENOST: U proljeće je među prvimvodozemcima koji se pojavljuju nakontopljenja snijega. Tada prelazi velikeudaljenostidomjestazarazmnožavanje,pričemučestopostaježrtvomprometa.
•dasusmeđekrastačesklonerazmnožavatiseuistomvodenomtijeluukojemsuprovelesvojličinačkistadij,čakiakosudrugavodenatijelaublizini...
SMEĐ
A KR
ASTA
ČA
18 19
ŽUTI MUKAČBombina variegata (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Malažabakojanarasteuprosjekudo5cmduljine.Karakterizira ju srcolik oblik zjenice i karakterističnežutemrljena trbuhu.Gornjastrana tijela jesivo,smeđeili maslinastozeleno obojena i prožeta otvorima brojnihotrovnihžlijezda.
RAZMNOŽAVANJE: Polaže oko100 do 250 jaja (pojedinačnih iliu nakupinama), koja su ponekadpričvršćenaza vodenobilje.Parise više puta tijekom godine, urazdobljuodtravnjadokolovoza.
ŽABE
NAVIKE: Aktivan je uglavnomdanju. Jedinstven je ponačinuponašanjakada se nalazi u opasnosti. Kada se osjeti ugroženim postavlja tijelo uposebanobrambenipoložajtakodasavijeleđaipodignestražnjidiotijelai glavu, a oči prekrije prednjimudovima.Na taj načindolazi do izražajanjegovžutoobojenitrbuh,čimeupozoravaneprijateljadajeotrovan.
JESTE LIZNALI?
•dasumukačidobiliimeposvojemglasanju(mukanju),kojepodsjećana
hukanjesova...
•dajetrbušnoobojenjekodmukačajedinstvenozasvakujedinku,poput
otiskaprstačovjeka...
ŽUTI
MU
KAČ
PREHRANA: Punoglavcisehranealgamaiostacimabiljaka,dokodraslejedinkejedubeskralješnjake.
STANIŠTE: Može se lakovidjeti u manjim vodenimpovršinama, kao što su lokveili kolotrazi na šumskimputevima.
UGROŽENOST: Nalazi žutog mukačasuodizuzetnevažnostijerseonkaociljna vrsta nalazi na 25 područjaekološke mreže NATURA 2000 uRepublicihrvatskoj.
20 21
ČEŠNJAČAPelobates fuscus (Laurenti, 1768)
IZGLED: Žabazdepastogtijela,veličineod5–7cm.Lakojujerazlikovatiodostalihvrstapookomitojzjenici.Nastražnjimnogama ima rožnata zadebljanja kojima se ukapa u zemljugdjeboravi tijekomdana.Zbog togasemoženaći jedinonapodručjimasrahlijomzemljomukojusemožeukopati.
RAZMNOŽAVANJE: Polažejajananizanautrakedužineido1m,apariseodožujkadosvibnja.Jajanepolažeuvodeukojimaimariba.
ŽABE
JESTE LIZNALI?
•daječešnjačadobilasvojehrvatskoimepremakarakterističnommirisukoji
podsjećanamirisčešnjaka...
•dasupunoglavcičešnjačevećiododraslihjedinki:nekimogunarastiido18cm,štojedvostrukodužeododrasle
jedinke...
•dauslučajuopasnostičešnjačemogunapuhnutisvojetijelo,glasatisevrištanjem,popetisenastražnjenogei
skočiti,pačakipokušatiugristi...
ČEŠ
NJA
ČA
PREHRANA: Punoglavci sehrane algama i ostacimabiljaka, dok se odraslejedinkehraneraznimmanjimbeskralješnjacima.
STANIŠTE: Nastanjujepodručjasrahlimtlomuvlažnimšumamainizinskimtravnjacima.
NAVIKE: Noćna jevrstakojaseukopavaurupeukojimaboravi tijekomdana,doknoćuizlaziizzemljeihranise.Rijetkosesusrećezbogskrovitognačinaživota.
22 23
GATALINKAHyla arborea (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Malažaba,tijelanajvišedo5cmduljine.Uglavnomjesjajnozeleneboje, iakomožepromijenitiboju(usmeđu,žutuilisivu)ovisnoookoliniukojojsenalazi.Nabočnojstranitijelaimaupadljivutamnuprugukojaseprotežedooka.Lakojujeprepoznatijernemasličnihvrstauhrvatskoj.
PREHRANA: Punoglavci se hrane algamai ostacima biljaka, dok se odrasle jedinkehrane raznim beskralješnjacima (puževi,mravi, kornjaši, gujavice, stonoge,gusjenice,ličinkemuha).
RAZMNOŽAVANJE: Pari se u travnju ili svibnju i polažemrijest odstotinjakjajakojasupričvršćenazabiljkeuvodamastajaćicama.Nerazmnožavaseuvodamaukojimaimariba.
STANIŠTE: Najčešće sezadržavanadrvećuigrmlju,tenastanjuje dobro osvijetljenešume, grmlje, parkovei voćnjake, a ponekad iotvorenijastaništa.
ŽABE
NAVIKE: Vrlo je vješta upenjanju i daneobičnoprovodisjedeći na lišću ili stabljikamadrveća i grmlja. Najaktivnija jeusumrakinoćukadasespuštasdrveća.
JESTE LIZNALI?
•damužjacigatalinkeimajuvokalnuvrećicuispodgrla,zbogčegaproizvodesnažanzvukkojipodsjećanaglasanje
patki...
•dasupunoglavcigatalinkezlatneilimaslinastozelenebojesazlatnim
trbuhom...
GAT
ALIN
KA
24 25
ŠUMSKA SMEĐA ŽABARana dalmatina (Fitzinger in Bonaparte, 1838)
IZGLED: Žaba srednje veličine koja naraste do 9 cm.Smećkastejeboje,pričemujojjetrbušnastranasvijetlaibezmrlja.Kaoidrugesmeđežabeprekookaimatamnuprugu.
RAZMNOŽAVANJE: Polažejajauvelikimkuglastimnakupinamapričvršćenimnavegetaciju,uglavnomuvodestajaćice.Parisevećuveljačiiliožujku.
ŽABE
NAVIKE: Uglavnomjeaktivnanoću.
JESTE LIZNALI?
•dašumskasmeđažabaimaizrazitodugenogeuodnosunatijelo,zbogčegamožeskočitiinaudaljenostod2m...
ŠUM
SKA
SMEĐ
A ŽA
BA
PREHRANA: Punoglavci sehrane algama i ostacimabiljaka, dok se odraslejedinke hrane raznimbeskralješnjacima, uglavnomkukcima.
STANIŠTE: Vrloječestavrsta,rasprostranjenapopodručjimačitave hrvatske. Nastanjujeotvorena mjesta, livade isvjetlije listopadne šume, arjeđegustiše.
26 27
LIVADNA SMEĐA ŽABARana temporaria (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Obično naraste do duljine od 11 cm, pri čemu sumužjaci često manji od ženki. Leđna strana joj je uglavnomsmeđe, sivkaste ili žućkaste boje obojene tamnijimmrljama,dokjetrbušnastranasvijetlijaiprošaranatamnijimoznakama.Kaoidrugesmeđežabeprekookaimatamnuprugu.
PREHRANA: Punoglavci se hrane algamai ostacima biljaka, dok se odrasle jedinkehraneraznimbeskralješnjacima.
RAZMNOŽAVANJE: Razmnožavaseurazličitimtipovimastajaćicaipolutekućica.Pariseuglavnomuožujkuitravnju,amrijestjojmožesadržavatiipreko4000jaja.
STANIŠTE: Rasprostranjenaje na povoljnim, raznolikimstaništima (listopadnei miješane šume, šumečetinjača, gustiši, močvare tepoljoprivredne površine kao igradovi).
ŽABE
NAVIKE: Uglavnom je aktivnanoću. U proljeće se lakomoguvidjeti nakupine njihovihmrijestova u stajaćim vodenimtijelima.
JESTE LIZNALI?
•daiakojezažabetipičnodamiruju(hiberniraju)tijekomzime,livadnasmeđažabamožebitiaktivnacijelugodinuine
hibernirati,teizdržatismrzavanjeidotridana...
LIVA
DN
A SM
EĐA
ŽABA
28
MOČVARNA SMEĐA ŽABARana arvalis (Nillson, 1842)
IZGLED: Obično naraste do duljine od 8 cm. Leđna strana jojje smeđe boje, dok je trbušna bijela smrljama na grlu. Kao idruge smeđe žabe preko oka ima tamnu prugu. U vrijemerazmnožavanjamužjaci ove vrste poprimaju svijetlo plavubojutijela kako bi privukli ženke, što ih čini vrlo prepoznatljivima.Nakonparenjabojaponovnopostajeuobičajenihsmeđihnijansi.
RAZMNOŽAVANJE: Parisetijekomožujkaipolažekuglastenakupinedo3000jaja.
ŽABE
NAVIKE: Uglavnomje aktivna noću,ali može bitiaktivna i danju,posebno u vrijemerazmnožavanja.
JESTE LIZNALI?
•damužjakmočvarnesmeđežabeudobaparenjapoprimiintenzivnoplavuboju,alijetaobojenostkratkotrajnaitraje
teknekolikodana...
MO
ČVA
RNA
SMEĐ
A ŽA
BA
PREHRANA: Punoglavci sehrane algama i ostacimabiljaka, dok se odraslejedinke hrane raznimbeskralješnjacima.
STANIŠTE: Nastanjujeotvorenešume,travnjake,močvareipolja.
29
3130
VELIKA ZELENA ŽABAPelophylax ridibundus (Pallas, 1771)
IZGLED: Žabaduljinedo15cm,zelenkastebojetijelauglavnogprekrivenog bradavicama i tamnim mrljama. Najveća je odzelenihžabaiujednojenajvećaeuropskažaba.
RAZMNOŽAVANJE: Pariseodsvibnjadosrpnja,amrijestodstotinjakjajašacapolažeuvodenoraslinje.
ŽABE
NAVIKE: Tijekom cijelog razdobljaaktivnosti zadržava se u vodenimstaništima iliunjihovojneposrednojblizini, među obalnim biljem. Možesepronaćiiublagoboćatojvodi.Vrlojeproždrljiva.
JESTE LIZNALI?
•dajevelikazelenažabanajvećainajrasprostranjenijavrsta
žabeuEuropi...
VELI
KA Z
ELEN
A ŽA
BA
PREHRANA: Odrasle jedinkesehranekopnenim i vodenimbeskralješnjacima, a kako suprilično agresivni lovci, hranese i drugim vodozemcima,uključujući vlastitu vrstu tedrugimmanjimkralješnjacima(manje ribe,gmazovipačak ipticeiglodavci).
STANIŠTE: Prilagodljiva jevrstakojanastanjujeraznolikavodena staništa, uključujućilokve i bare, jezera,močvare,mrtvaje, jarke, potoke irijeke. Odabire otvorena,topla staništa, gusto obraslavodenomvegetacijom.
32 33
MALA ZELENA ŽABAPelophylax lessonae (Camerano, 1882)
IZGLED: Najmanja je među zelenim žabama i naraste doduljineod8 cm,ali najčešće jemanja (oko6,5 cm). Leđnastrana tijela joj je smeđa ili zelena,čestosmrljama,dok jetrbušnasvijetlaibezmrlja.Zadnjenogesujojkratkeuodnosunadrugedvijevrstezelenihžaba.
ŽABE
NAVIKE: Prezimljuje na kopnu,u rupama koje sama iskopa ili uskrovištimauzemlji.Aktivnajedanjui voli sunce, ali može biti aktivna inoću.
JESTE LIZNALI?
•daježivotnivijekmalezelenežabeodsedamdodevetgodina...
MAL
A ZE
LEN
A ŽA
BA
PREHRANA: Odrasle jedinkese uglavnomhrane kopnenimbeskralješnjacima, najčešćekukcima.
STANIŠTE: To je vrsta kojapreferira uglavnom plitkavodena staništa (kao što sulokveibare,jezerca,močvare,mrtvaje i jarci), koja su gustoobrasla vodenom vegetacijomiukojimanemariba.
UGROŽENOST: Nije prilagodljiva na nagle promjene u okolišu,zbog čega ju ugrožava gubitak staništa uslijed razvojapoljoprivrede,urbanizacije,preusmjeravanjavodenihtokovaislično.
RAZMNOŽAVANJE: Pariseodsvibnjadosrpnja,amrijestodmaksimalno3000jajapolažeuvodenuvegetaciju.
34 35
IZGLED: Jestivazelenažabajehibrid(križanac) izmeđumalezelene žabe (P. lessonae) i velike zelene žabe (P. ridibundus) tepoprimamorfološke(vanjske)karakteristikeijedneidruge„roditeljske“vrste.Narastedo12cmijakovarirauobojenostitijela. Leđna strana joj je uglavnom smeđe-zelena s tamnimmrljama, dok je trbuh svijetliji sa sivimmrljama.Mužjaci suobičnomanjiodženki.
RAZMNOŽAVANJE: Pariseodsvibnjadosrpnja,akuglastimrijestodvišestotinajajapolažeuvodenobilje.
ŽABE
NAVIKE: Aktivnajeidanjuinoću,pasečestomoževidjetiuzvodekakosesunča.
JESTE LIZNALI?
•dasuzelenežabejedneodnajbučnijihžaba,tedanjihovoglasanjemožemočutiinaudaljenostiod2km...
•žabljikracizelenežabekoristesezakonzumaciju,štoneznačidasesamoovavrstažabekonzumiraurestoranima...
ZELE
NA
ŽABA
PREHRANA: Punoglavci sehrane algama i ostacimabiljaka, dok se odraslejedinke hrane raznimbeskralješnjacimailičinkamavodozemaca, a ponekad imanjimribama. STANIŠTE: Nastanjujeuglavnom
plitkastajaćaisporotekućavodenatijelakaoštosujezera,močvare,mrtvaje,kanali,jarci,sporerijekeipotoci,aizbjegavagustešume,velikajezeraibrzetekućice.
ZELENA ŽABAPelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758)
36 37
3.2.
daždevnjaci i vodenjaci pripadaju redu vodozemacapod zajedničkimnazivomrepaši,upravoizrazlogaštotijekomcijelogsvojegrazvojnogciklusazadržavajurep. Iako naizgled vrlo slični, daždevnjaci i vodenjaci razlikuju se po brojnimkarakteristikama.
Unatoč činjenici da su obje skupine vezane uz vodena staništa, vodenjaci supretežito vodene životinje, dok su daždevnjaci pretežito kopnene životinje. UVaraždinskoj županiji pojavljuje se jedna vrsta daždevnjaka (od ukupno dvijenapodručjuRepublikehrvatske) ičaktrivrstevodenjaka(odukupnočetirinapodručjuRepublikehrvatske).
DAŽDEVNJACI I VODENJACI
•dadaždevnjaciimajuotrovnežlijezdeukoži,zbogčegaihizbjegavavećinaživotinja.Kadseosjetejakougroženoizžlijezdi
moguistisnutiotrovištrcnutigaido1mdaleko...
JESTE LIZNALI?
38 39
PJEGAVI DAŽDEVNJAK
Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758)
DAŽD
EVN
JAC
I I V
OD
ENJA
CI
IZGLED: Tijelomujeizduženo,krupnejeirobusnegrađe,ajedinkemogunarastido25cmuduljinu.Koža jesluzava,crnebojes jarkožutimdonarančastimpjegama ili linijama (aposemantička ili upozoravajućaobojenost).Nakoži senalazeparatoidnežlijezdekojeizlučujuotrovteslužekaoobranaodpredatora.Lakoseprepoznajejernemasličnihvrstananašempodručju.
PREHRANA: hrani se kukcima,paucima, malim puževima,različitim člankonošcima ikolutićavcima. Ponekad se hraniivodenjacimaimladimžabama.
RAZMNOŽAVANJE: Ženka liježežive mlade. Između 6-8 mjesecinakon parenja, rađa se 8-70 živihmladih koje ženka polaže u čistu ihladnuvodu.
STANIŠTE: Kopnenajevrstakojaserijetkonalazidalekoodvode.Nastanjuješumskapodručjananižimnadmorskimvisinama(do800m),namjestimagdjesenalazeraznestajaćiceitekućice,poputlokviipotoka.Čestosemoženaćinamjestimagdjesuprisutnipanjevi,kamenjeidrugaskloništaispodkojihsemožezavućiisakriti.Nerijetkonastanjujeipodzemnastaništa,poputšpiljaijama.
PJEG
AVI D
AŽD
EVN
JAK
JESTE LIZNALI?
•dapjegavidaždevnjakdugoživi,audivljinimožedoživjetii
do20godina...
•dapostojepodaciojedincikojajeuzatočeništvu(ZoologicalResearch
MuseumAlexanderKoeniguNjemačkoj)doživjelapreko50godina...
OPREZ! Otrov pjegavog daždevnjaka, akodođe u kontakt sa sluznicom kože, može unekimslučajevimauzrokovatimučninuilipakiritaciju i osip.To je i jedan od razloga zaštooveživotinjenebitrebalodirati.
NAVIKE: Vrlo se sporo kreće, atijekom dana rijetko prijeđe višeod nekoliko metara u potrazi zahranom. Aktivan je u sumrak inoću,azavlažnogvremenamožebitiaktivaniprekodana.
40 41
PLANINSKI VODENJAK
Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768)
DAŽD
EVN
JAC
I I V
OD
ENJA
CI
IZGLED: Repata životinja izduženog tijela do 10 cmdužine. Leđa su mu siva i prošarana tamnijim mrljama,dokjetrbušnastrananarančastoobojana-štojejednaodmorfološkihkarakteristikazadeterminacijuvrste.Mužjacisuneštomanjiodženkiteintenzivnijeobojeni,auvrijemeparenjarazvijucrno-bijelukrijestu,kaoicrno-bijelemrljenabokovima.
PREHRANA: hrani se kišnimgujavicama, kukcima i drugimmalimbeskralježnjacima
RAZMNOŽAVANJE: Pari se uožujku i travnju, a ženka može usezoni parenja položiti i do 250jaja.Stražnjomnogomoblikujeutorod biljke ili otpalog lišća i u njegapolažejaja.
JESTE LIZNALI?
•dauvrijemeparenjamužjacivodenjakaizvodetzv.svadbeniples,odnosnopokretekojimanagovaraju
ženkedabašnjihizaberuzapartnere...
PLAN
INSK
I VO
DEN
JAK
NAVIKE: Aktivanjenoću,osimuvrijemeparenja.Podanusezadržavanarazličitimsjenovitimmjestima,čestopodkamenjemilidrvom.Uvodisezadržavajuuglavnompridnu,kakoodraslitakoiličinke.
STANIŠTE: Čestoobitavaugorskimi planinskim područjima, ali možese naći i u nizinskim područjima.Staništesumuhladne,bistrevode,usjeni,smanjevodenevegetacije.
42 43
MALI VODENJAK
Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)
DAŽD
EVN
JAC
I I V
OD
ENJA
CI
IZGLED: Repata životinja duguljasta tijela, dugačka do 10cm. Maslinaste je boje, trbuh je svijetliji i posut tamnimtočkama imrljama te po sredini narančast, što je jedno oddeterminacijskihsvojstava.Ženkesuneštomanjeodmužjakaiblijeđe.Mužjaciovevrstetijekomrazdobljaparenjarazvijajuvalovitukrijestuikožnaproširenjastražnjihnogu.
PREHRANA: Odraslejedinke na kopnu jedugujavice,puževe,paukeikukce.Ličinkeiodrasliu vodi jedu račiće,vodene mekušce ikukcetenjihoveličinke.
RAZMNOŽAVANJE: Uranoproljećemužjaciprvistižuuvodenastaništa,dodvoravajuseženkamaposebnimpoložajima tijela imahanjem repa.Ženkapolaže100do300jaja,kojau sluzavom omotaču sakriva unaborevodenogbilja.
MAL
I VO
DEN
JAK
JESTE LIZNALI?
•daglavnuopasnostzavodozemcepredstavljajugmazovikojisehraneuvodi,kaoiptice,temanjisisavci...
NAVIKE: Nakopno izlazi češćeodostalih vrstavodenjaka.Uvodi seodrasle jedinkečestozadržavaju blizu površine, gdje i love, za razliku od ličinki koje žive pri dnu. Kao i drugivodenjaciaktivanjenoću.
STANIŠTE: Nastanjuje širokraspon stajaćih voda, a diogodine i okolnih kopnenihstaništa.
44 45
VELIKI DUNAVSKI VODENJAK
Triturus dobrogicus (Kiritzescu, 1903)
DAŽD
EVN
JAC
I I V
OD
ENJA
CI
IZGLED: Izduženogjetijela,dugačkogdo16cm.Leđnastranajesmeđedocrvenkastosmeđeobojenastamnosmeđimdocrnimpjegamakoje seprotežu i duž repa,dok je trbušnastrana intenzivno narančasto obojena s crnim pjegama.Mužjacisumanjiodženkiitijekomsezonerazmnožavanjarazvijuizrazitonazubljenukrijestu.
PREHRANA: Odrasli se hrane raznimbeskralješnjacima. U vodi su to obično ličinkekukacaiodraslivodenikukci,račići,kolutićavi,mekušci,žabljajajaipunoglavci.Nakopnujedučlankonošce,kolutićavceimekušce.Ličinkeseupočetkuhranezooplanktonom,akakorastuivećimplijenom.
RAZMNOŽAVANJE: U ožujkumigriraskopnenihstaništauvoduzbog razmnožavanja.Ženkepolažuoko100do200jaja,a ličinkekojese razviju najmanje su u odnosuna ličinke drugih vrsta velikihvodenjaka.
JESTE LIZNALI?
•dasujajavelikogdunavskogvodenjakanajmanjauodnosunajajadrugihvelikihvodenjaka...
VELI
KI D
UN
AVSK
I VO
DEN
JAK
NAVIKE: Tijekomdana i suhih razdoblja nalazi se u sjeni ispodpanjeva, grana i slično.Uvodi većinomobitavapodvegetacijomnadnu,osimkadzbogdisanja isplivanapovršinu.Najaktivnijijenoćuizavlažnogvremenanakopnu.
STANIŠTE: Nastanjuje nizinskastaništa, uglavnom u (poplavnim)dolinama rijeka i riječnih sustava.Može živjeti u predjelima kojisu pod utjecajem čovjeka, te ublizini urbanih područja. Endem jePanonskenizineiživiuslijevovimarijekaTiseidunava.
UGROŽENOST: Ozbiljnojeugroženunosominvazivnihvrstariba(npr. rotanPercottusglenii)unjegovostanište.Prema IUCN–ovim kriterijima na području hrvatske je okarakteriziran kaogotovougroženavrsta.
46 47
3.3.
Zmijesuskupinabeznogihgmazovačijejetijeloupotpunostiprekrivenoljuskama.Nemajuočnekapkenitibubnjiće,atosuujednoirazlikovnekarakteristikeuodnosunabeznogeguštere.Kodnekih zmija je čestapojavamelanizmazbognakupljanjapigmentamelaninaunjihovojkoži.Takvejedinkesuobičnopotpunocrnoobojane.
Vjerojatnonepostojiniti jednaskupinaživotinjakojajeuključenautakovelikibrojmitovailegendi,poputzmija.Većinaljudskepopulacijeosjećastrahodovezanimljiveskupine životinja i već imsamapomisaona zmijebudi osjećajnelagode i panike.Strahjenajvećimdijelombazirannaneznanjuipredrasudama,štopotvrđujeiizreka:“Bojimosesamoonogštonepoznajemo“.Timeželimoukazatinavažnostedukacijelokalnogstanovništva,aliiširihmasausvrhuštoboljegrazumijevanjaoveugroženeskupine,njihovomprihvaćanjuisuživotunaobostranukorist.
Prostor Republike hrvatske naseljava 15 vrsta zmija, a u Varaždinskoj županijizabilježenoje6vrsta(dvijeotrovniceičetirineotrovnice).
ZMIJE
•dazmijeljuticeimajudugačkeotrovnezubekrozkojemoguizravnoubrizgatiotrovizotrovnihžlijezda.Kadmiruju,tisuzubi
savijeniiispružesetekkadzmijaotvoriusta...
JESTE LIZNALI?
4948
POSKOKVipera ammodytes (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Tijelojezdepastograđeno,glavatrokutasta,anaglavisenalaziroščićpokojem je vrsta lakoprepoznatljiva.Također, sgornje stranetijelamože se uočiti karakteristična cik – cak šara. Odrasli primjerciupravilusuoko60-80cmukupnedužinetijela,pričemusumužjacivećiodženki.Mužjacisuobičnoraznihnijansisiveboje,doksuženkeuglavnomsmeđihnijansi.
PREHRANA: hrani se gušterima, drugimzmijama,malimpticamatemalimsisavcimapoput miševa, voluharica i štakora, zbogčegajekoristanljudima.
RAZMNOŽAVANJE: Sezona parenja traje otprilike od sredine travnja do sredine svibnja ili lipnja.Mužjacisemeđusobnoboreuvijanjemiispreplitanjemtijela,pričemupokušavajusuparnikovuglavupritisnutiotlo.Ženkeleguuprosjeku4do15potpunoformiranihmladih100do120dananakonparenja.
ZMIJ
E
NAVIKE: Ponekad se penje pogrmljuiniskomdrveću.Napadasamo u obrani, stoga je prisusretu dovoljno pustiti ga daotiđesvojimputem.
JESTE LIZNALI?
•daunatočnarodnomvjerovanjuisvomhrvatskomimenuposkokneskače,tedajetovjerovanjeproizašlozbogtogaštose
poskokmožepenjatipodrvećuinepažljivogšetačauizuzetnorijetkimslučajevimaugristi
upredjeluglaveilivrata...
•daposkok(kaoiostalezmijeljutice)neprogonisvojplijen,negočekadaplijen
dođeblizuitadaganapadasmrtonosnomučinkovitošću...
POSK
OK
STANIŠTE: Naseljavaju suha, otvorenastaništa, uglavnom do 2 000 m nadmorskevisine.Najčešće ih se susreće na kamenitimpadinama,livadamasgrmljem,ukamenjarima,kamenolomima, vinogradima, oko suhozida iruševinatenaželjezničkimnasipima.Ponekadihsemoženaćiiutermofilnimšumamateuzljudskanaselja,arjeđeiuzvodu.
OPREZ! Poskok je najotrovnija zmijaEurope, a uz riđovku (Vipera berus) i planinskog žutokruga (Vipera ursinii) treća je zmija otrovnica koja sepojavljujeuRepublicihrvatskoj.
UGROŽENOST: Strogo je zaštićena vrstaRepublike hrvatske i ne smije ga seozljeđivati,ubijati,nitiuzimatiizprirode.
DOBRO JE ZNATI: fotografijadesnoprikazujeslučajkakoobičnozavršavasusretposkokasčovjekom-usmrćivanjemzmije.Notrebaimatinaumudatimeuopasnostdovoditesebe,anarušavateiprirodnuravnotežuuprirodi.Poskocisuizrazitokorisnizakontroliranjepopulacijamalihglodavacakojiprenosemišjugroznicu,aukolikoihsretnetedovoljnojedopustitiimdaotiđusvojimputem,nećevasprvinapasti.
50 51
RAZMNOŽAVANJE: Mužjaci se buderanije izhibernacije iodlazena lokacijeza razmnožavanje. Ženke riđovki paresesvakedrugegodine,potkrajtravnjaipočetkom svibnja, te legu u prosjeku 3do18potpunoformiranihmladihjedinki.
•daiakootrovriđovkesnažnodjeluje,njeniugrizinisutolikoopasnikaokodposkoka.
Zdravimodraslimosobamaugrizupravilunijeopasanpoživot,aliliječničkapomoćjeipak
potrebna...
•dariđovkevećinomživeukolonijama,tedačestosvezmijejednekolonijespavajuzimskisan(hiberniraju)zajednonajednommjestu...
NAVIKE: Zarazlikuodposkoka,riđovkaulaziiuvodu.dobroplivatejeaktivnainoćuizavlažnavremena.Prekodanasesklupčaisunčailiseodmaraispodgomilekamenja,korijenjailiumišjimrupama.Kadajednariđovkaubijeplijen,drugamožedoćiipokušatigaoteti,pričemuseborekaomužjaciusezoniparenja.
RIĐOVKAVipera berus (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Uprosjekudosegneveličinutijelaodoko65cm,arijetkodo90cm.Tijelojezdepastograđenoskarakterističnomcik–cakšaromkojasenalazina leđnojstrani ipružasecijelimtijelom,kratkimrepomteblagotrokutastomglavomkaoikodostaliheuropskihljutica.Temeljnabojatijelavarira:mužjacisuvrlokontrastnoobojani(naročitouproljeće),upravilubijelkastiiliblijedosivisintenzivnimcrnimuzorcima,doksuženkesmećkasteilicrvenkastestamnimuzorcima.
ZMIJ
E
NAVIKE: Zarazlikuodposkoka,riđovka ulazi i u vodu. dobropliva te je aktivna i noću i zavlažnavremena.Prekodanasesklupča i sunča ili se odmaraispodgomilekamenja,korijenjailiumišjimrupama.Kadajednariđovkaubijeplijen,drugamožedoći i pokušati ga oteti, pričemu se bore kao mužjaci usezoniparenja.
RIĐ
OVK
A
UGROŽENOST: UVaraždinskoj županijivrsta je zastupljena samo s jednimlokalitetomjersukarakterističnavlažnastaništakojanaseljavavrloograničenazbog učestale deforestacije i širenjaljudskih naselja i obradivih površina,zbogčegajetavrstavrlougrožena.
PREHRANA: hrani se malim sisavcima,pticama,gušterimaižabama.
OPREZ: UVaraždinskojžupanijipojavljujuseijedinkekojesupotpunocrnoobojane,bezvidljivekarakterističnecik–cakšarena leđima (tzv. melanistične jedinke),koje se mogu zamijeniti za primjericebjeloušku, što može dovesti do ugrizaako osoba uhvati zmiju rukom. Stoga jepreporučljivo izbjegavati bliski kontaktpri susretu s nepoznatom zmijom, te jojpružiti dovoljno slobodnog prostora zauzmak.
JESTE LIZNALI?
STANIŠTE: Najšire, aujedno i najsjevernijerasprostranjena kopnenavrsta zmije na svijetu.Nizinske populacije uhrvatskoj pojavljuju sena poplavnim ravnicamarijeke Save, drave idunavadooko400metaranadmorskevisine.Susrećese na vrlo raznolikimtipovimastaništa:barama,ravnicama, otvorenimšumama, rubovima polja,živicama, močvarnimlivadama, čak i slanimmočvarama.
52 53
SMUKULJACoronella austriaca (Laurenti, 1768)
IZGLED: Maladosrednjevelikaneotrovnazmijaduljineoko60cm,iakovrlorijetkoido90cm.Leđnaobojanostjevarijabilna,najčešćejesivkasta,smećkasta ili crvenkasta s tamnijim (crnim ili crvenkastim) točkicamana leđima, koje su često spojene u cik-cak uzorak. Na glavi uglavnomimakarakterističnumrljuuoblikunepravilnepotkove,agotovojeuvijekprisutnaispecifičnatamnabočnalinijakojaspajavratsočimainosnicama.
PREHRANA: hrani se gušterima, malimzmijama, malim sisavcima, kukcima igujavicama,avećiplijenubijadavljenjem.
RAZMNOŽAVANJE: Mlade smukulje dolaze na svijet u kasno ljetoovoviviparnim načinom, što znači da se jaja razvijaju u tijelu majkei mladunci izlaze iz njih već u majčinoj utrobi ili vrlo kratko nakonpolaganjajaja.
ZMIJ
E
NAVIKE: Skrovita je vrsta kojajeaktivnaprekodanateuzoruili sumrak, relativno spora, aliiako je neotrovnica agresivnogrizeakobudeulovljena.
JESTE LIZNALI?
•dajezarazlikuodvećinedrugihzmijasmukuljaaktivnapokišnomiizuzetno
vlažnomvremenu...
•daznanstveninazivsmukuljepotječeodlatinskeriječicoronellaštoznačikruna,zbogvelikepotkovastemrljenaglavi
ivratu...
•dasuzabilježenislučajevidasesmukuljahraniotrovnicamapoputriđovkeiposkoka...
SMU
KULJ
A
STANIŠTE: Preferirasuha,sunčanaiotvorenastaništapoputrubovašuma,otvorenihšuma,suhihtravnjaka,kamenitihobronakaistijena.
OPREZ! Čestosezamijenisariđovkom,no smukulje imajudrukčiji uzoraknatijelu,drukčijioblikglaveielegantnije,vitkije tijelo. Kao i sve zmije, grize usamoobraninougrizjojjebezopasan.
54 55
RAZMNOŽAVANJE: Tijekom sezoneparenja mužjaci mogu prijeći donekolikokilometaradabidošlidoženkikoje osvajaju “hrvanjem” s ostalimmužjacima. Parenje se odvija izmeđusvibnjai lipnja,alijeganjejajaodvijasetijekom srpnja. Ženka izliježe između 5i12jajautrulomdrveću,vlažnomtluiliispodkamenja.
•dasebjelicatijekompovijestipoistovjećivalasrimskimbogomEskulapom(grčkibogAsklepije)čijiještapisprepletenupravobjelicom,akoristisekaosimbol
medicineifarmacije...
NAVIKE: Aktivna je tijekomdana inoći,aosimštosekrećepo tlu,vještijepenjačpajusemoženaćinagranamastabalakakosesunča,kaoinazidovimakuća.
BJELICAZamenis longissimus (Laurenti, 1768)
IZGLED: Jedna jeodnašihnajduljihzmijakojanarasteuprosjekudooko150cm,iakomoženarastičakido220cm.Osnovnajebojatijelasmeđa,možebitisivkasteilimaslinastosmeđeboje,ačestoimaimalebijelemrljenakrajevimaljusaka.
ZMIJ
E
NAVIKE: Aktivna je tijekomdana i noći, a osim što sekreće po tlu, vješti je penjačpajusemoženaćinagranamastabalakakosesunča,kaoinazidovimakuća.
BJEL
ICA
PREHRANA: hrani se malim sisavcimapoput miševa i voluharica te ponekadgušterima, a plijen ubija davljenjem.Odličan je penjač te se hrani i pticama,ptićima i jajima,amožeuloviti vjevericeipuhove.
STANIŠTE: Obično obitava na suhimstaništima (osunčane šume ili livade sgrmolikom vegetacijom), ali i na starimzidinama i ruševinama. Često se nalazi ublizini ljudskih naselja (vinogradi, vrtovi).Ljudi se obično preplaše njene veličine, noradiseobezopasnojikorisnojzmiji.
OPREZ: Znabitiagresivnaakojeulovljenaiimajakiugriz,iakonijeotrovnica.
JESTE LIZNALI?
5756
BJELOUŠKANatrix natrix (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Zmijasnažnogizgledaiistaknuteovalneglavekojaobičnonijedužaod120cm,aliponekadmoženarastičakido200cmukupnedužine.Ženkesuvećeodmužjaka,čestoidvostrukoduže.Karakterističnajepopolumjesečastimtamnoobrubljenimsvijetlimmrljamaizaglave,tzv.„uškama“,pokojimajeidobilanaziv.Tjelesna je obojenost prilično varijabilna. Leđna strana je uglavnom siva, iakosemoženaićinamaslinastosmeđe,zelenkastetecrneprimjerke.Nekejedinkeimaju idvijeparalelnesvijetleprugekojeseprotežučitavom leđnomduljinomtijela.Trbušnajestranabjelkastailisivascrnimmrljicama,ilipakpotpunocrna.
PREHRANA: hrani se raznimvodozemcima poput žaba ivodenjaka, ribama, ponekadmalimsisavcima.dobar jeplivač temoželovitiuvodi.
RAZMNOŽAVANJE: Parenjepočinjeutravnjunakonhibernacije,kadasemoženaićinavelikegrupejedinki, takozvana klupka, u kojimamužjaci pokušavaju osvojiti ženke. Između srpnja i kolovozaženkaliježeizmeđu30i50jaja,najčešćemeđutrulodrvećeibilje.
ZMIJ
E
NAVIKE: Aktivna je uglavnom danju, često uzoru i sumrak, a može ju se vidjeti i noću. Kadje uznemirena ispušta kloakalni sadržaj vrloneugodnogmirisa,teseponekadpravimrtva.Nekejedinkeuobranispljošteglavuinapuhujutijelokakobidjelovaleveće iopasnije,pričemuglavadobivatrokutastiizgledkojiasociranaotrovnicu.
JESTE LIZNALI?
•dajebjelouškaneotrovnaibezopasnazmijakojavrlorijetkogrize,čakiu
samoobrani...
•dasebjelouškaprilikomobraneodpredatorapretvaradajemrtvaipritom
ispuštaneugodanmiris,amožeispustitiinekolikokapljicakrviteraširitiustaiizbaciti
jezik...
BJEL
OU
ŠKA
STANIŠTE: Zadržava seuglavnomublizinistajaćihili sporo tekućih voda,kao što su lokve, ribnjaci,jezera, kanali i mirnijerijeke.Odlična jeplivačica,ali je manje ovisna o vodiodsrodneribarice.
UGROŽENOST: Stradava naprometnicama koje prelazi u potraziza plijenom ili partnerom. Takođerčesto stradava od ljudske ruke jer juponekad ljudi pogrešno identificirajuzaotrovnicu.
58 59
RAZMNOŽAVANJE: Ženka liježe jaja 8do 10 tjedana nakon oplodnje. Između5do25 jajasmjestinavlažnostanište,čestookotrulogbilja.
•dajeribaricaneotrovnazmijačijehrvatskoimepotječeodčinjenicedase
uglavnomhraniribom...
•daribarica(zarazlikuodbjelouške)pretežnonaseljavatekućevodeilivelike
stajaćevodepoputjezera...
RIBARICANatrix tessellata (Laurenti, 1768)
IZGLED: Moženarastiod60do150cmukupneduljine,aliuglavnomje kraća od 75 cm. Ženke su uglavnom dulje i snažnije odmužjaka.Odozgo je uglavnom sivkasta, maslinastozelena, smeđa, žućkasta ilicrnaskarakterističnimkockastimuzorkomkojiznabitipriličnoraznolik,asastojiseodtamnihmrljakojesemoguspojitiiuprugunabokovimailileđima.donjastranajesvijetlija.
ZMIJ
E
NAVIKE: Aktivna je po danu i voli se sunčatina kamenju koje viri iz vode. Voli gmizatipo šljunčanim podlogama s grmolikomvegetacijom,teseskrivatipodtrulimdrvećem.Možedugoostatipodvodom.Vrlojebrza,kakouvoditakoinakopnu.Kadjeuznemirenamožeisprazniti sadržaj kloakalnih žlijezda koji imavrloneugodanmiris,ačestosekaoibjelouškapretvaradajemrtva.
RIBA
RIC
A
PREHRANA: hrani segotovo isključivo ribama, alizna pojesti i pokoju žabui vodenjaka, nerijetko uličinačkomstadiju.
STANIŠTE:Najčešćesepojavljujeublizinibistrih,većinomtekućihvoda,alimože jusenaći iu ribnjacima ijezerima.Posebnovoliplićedijeloveteobaleobraslevegetacijom.
OPREZ! Pri susretu s ovom zmijom ljudi često pomisle da je riječ o riđovki. No, ribarice imajudrukčijiuzoraknatijelu,glavajerazličitogoblika,azjenicaokaimjeokrugla.Ribaricetakođervrlorijetkogrizu.
JESTE LIZNALI?
60 61
3.4.
Gušteri su ljuskave životinje koje vrlo često borave u blizini ljudskih naselja.Odlikujuseširokimspektromobojanostiivanjskimizgledomsuvrloprepoznatljivi,teserijetkozamjenjujuzanekudruguskupinuživotinja.Zanimljivisuipotomešto,kadseosjećajuugroženo,moguodbacitirepkakobizbunilipotencijalnogneprijatelja(primjericepredatora)itimedobiliprilikuzabijeg.Nakonodređenogvremenskogperiodarep imponovonaraste.Bitnasukarikauprehrambenimlancima jer kontroliraju populacije nekih beskralješnjaka, a i sami su plijenvelikombrojuživotinja(zmijama,pticama,sisavcimaitd.).
NateritorijuRepublikehrvatskedolazeidvijevrstebeznogihguštera,blavorisljepić(jedinibeznogigušternapodručjuVaraždinskežupanije).Unedostatkuznanjaiiskustva,beznogigušterisečestozamjenjujuzazmijeteiztograzlogabezrazložnoubijaju.Republikuhrvatskunastanjujeukupno17vrstagušteraodkojihsunapodručjuVaraždinskežupanijezastupljene4vrste.
GUŠTERI
•dajekožagušterapokrivenarožnatimljuskamakojesprečavajugubitakvodeiztijela,aliiograničavajunjihovrast,zbogčegase
gušteri(kaoizmije)morajupresvlačiti...
JESTE LIZNALI?
62 63
LIVADNA GUŠTERICALacerta agilis (Laurenti, 1768)
IZGLED: Imazdepastotijeloveličineod20do28centimetarasrepom.Bojatijelajevarijabilna,pričemujeleđnastranasmeđedosivkastosmeđebojestri(čestoisprekidane)svijetleuzdužnelinije.Trbušnastranaženkimliječnojebijelailižućkastabeztočakailistamnimtočkamasamonadijelutrbuhauzbokove,dok jeumužjaka trbuh istočkan iobojenzelenombojomkojaprelazi na bokove. Tijekom parenja, trbuh, bokovi, vrat i glava mužjakapostanuintenzivnozelenoobojeni.
PREHRANA: Pretežno se hrani kukcima ipaucima,testonogamaigujavicama.
RAZMNOŽAVANJE: Parenjeseodvijauproljeće,pričemusučesteborbemužjaka.Ženketijekomljetapolažu5do15jajaujednomilidvaleglagodišnje.Nakonparenjamužjacičuvajuženke,iakojeuobičajenodaobaspolaimajuvišepartneratijekomjednesezonerazmnožavanja.
GU
ŠTER
I
NAVIKE: dnevna je vrsta kojavoli osunčana mjesta. Većinusvogvremenaprovodiskrivenau grmlju ili nekom drugomskrovištu gdje čeka pojavuplijena kojeg hvata brzimpokretimatijela.
JESTE LIZNALI?
•dajekodlivadneguštericeuočenodređenoblikbrigeroditeljazamlade,tedaseženke
nakonpolijeganjajajajošnekovrijemezadržavajuu
njihovojblizini...
LIVA
DN
A G
UŠT
ERIC
A
STANIŠTE: Uglavnom obitava nasušim staništima s otvorenomi raznolikom vegetacijom, kaošto su npr. livade smjestimičnimniskim grmljem, rubovi šuma, uparkovima, vrtovima, rubovimapolja, cesta i drugo, ali se moženaći i na vlažnim livadama iterubovimamočvarnihpodručja.
64 65
OBIČNI ZELEMBAĆLacerta viridis (Laurenti, 1768)
IZGLED: To je najveći srednjoeuropski gušter, relativno kratke glave idugačkog repa, dužine tijela do 13 cm. Repmumože biti i do dva putadulji od duljine tijela te jedinka zajedno s repommože biti duga i do 40cm. Mužjaci su uglavnom zelene boje dok je boja ženki vrlo varijabilna.Ženkesuuglavnomvitkijeodmužjaka,amogubitizelene,zelenosmeđetesmeđihnijansi,sailibezpruganaleđnojstranitijela.Trbušnajestranatijelažućkastaigotovouvijeknedostajucrnetočkice.
PREHRANA: hrani seraznim beskralješnjacima iponekadmanjimgušterima,amožepojestiivoćetejajamanjihptica.
RAZMNOŽAVANJE: Parenje započinje u svibnju i početkom lipnja itadamužjaci dobivaju karakterističnu plavu boju vrata i donje vilice, teispoljavajuijačuagresijupremasuparnicima.Ženkapolaže6do23jajaizkojihnakon7do15tjedanaizađumladunci.
GU
ŠTER
I
NAVIKE: Vrlojeaktivangušter,dobrosepenjepogrmljuidrveću,avećinuvremenaprovodizaklonjenuvegetaciji nakojoj se i sunča teloviplijen.Uslučajuinajmanjegnagovještajaopasnostipovlačisedubljeugrmljeiličakurupesisavaca.Sunčasenarubugrmljaranoujutroilitijekomzalaskasuncaisumraka.
OBI
ČN
I ZEL
EMBA
Ć
RAZMNOŽAVANJE: Parenjezapočinjeusvibnjuipočetkomlipnjaitadamužjacidobivajukarakterističnuplavubojuvrataidonjevilice,teispoljavajuijačuagresijuprema suparnicima. Ženka polaže 6 do23 jaja iz kojih nakon 7 do 15 tjedanaizađumladunci.
•daobičnizelembaćimaizuzetnojakečeljustiiugriztedasupoznatislučajeviukojimajebjelouškaprogutalaživogzelembaća,kojijeondačeljustima
progrizaokožuiprobavnisustavteizašao.Unarodusuzbogtogakružilepričeda
zmijerađajuguštere...
JESTE LIZNALI?
STANIŠTE: Preferirasuhaitoplamjestas gustom grmolikom vegetacijom, kaoštosulivade,kamenjari,šumskiruboviirubovipolja,otvorenešumeišumarci,živice te zaraštena polja, oranice ivoćnjaci.
UGROŽENOST: Uhrvatskojzboguništavanjastaništaimastatusstrogozaštićenevrste,ačestopostajeirobacrnogtržištanaputupremaprivatnimterarijima.
66 67
ZIDNA GUŠTERICAPodarcis muralis (Laurenti, 1768)
IZGLED: Veličinatijelavariraod20do25centimetarasrepom.Jedinkeovevrsteobičnosusmeđe ilisivoobojene (sprimjesomzeleneboje),s jasnoizraženimcrnimibijelimprugamadužrepa.Leđniuzorakvrlojevarijabilan,možebitirazvijenkaomrežacrnihtočaka,amožeiupotpunostiizostajati.Trbušnastranamožebitibijela,žućkastailismećkasta.
PREHRANA: hraniseprvenstvenokukcima,paucima,kaoiraznimgusjenicama.
RAZMNOŽAVANJE: Parisetijekomproljeća,aženketijekomsvibnjaililipnjapolažuleglood2do12jaja,urupuuzemljiilipodkamenjem.Ženkeimajuobičnodvadotrileglagodišnje.Mužjacipokazujuagresivnoponašanjetijekomparenjaibranesvojteritorijoddrugihmužjaka.
GU
ŠTER
I
NAVIKE: Vrlo jebrza i spretna,apomoćukandžinaprstimasevrlovještopenje.
JESTE LIZNALI?
•dadugiprstiinoktiomogućavajukretanjezidnojguštericiipo
vertikalojpovršini(čestozidovima),počemujeidobilaime„zidna”
gušterica...
ZID
NA
GU
ŠTER
ICA
STANIŠTE: Široko je rasprostranjena vrstakoja se pojavljuje na različitim tipovimastaništa (šume, livade, polja, vinogradi,kameni zidovi, ruralna i urbana područja),ačestounutar iliublizini ljudskihnaselja.Najviše joj odgovaraju suha i sunčanastaništa kao što su suhozidi, suhe livade,ruševineislično.
UGROŽENOST: U hrvatskoj zbog uništavanjastaništaimastatusstrogozaštićenevrste.
6968
SLJEPIĆAnguis fragilis (Linnaeus, 1758)
IZGLED: To je jedini beznogi gušter koji se pojavljuje na područjukontinentalnehrvatske.Odraslejedinkeobičnodosegnuveličinudo50cm.Gornja strana tijelanajčešće je smeđa,crvenkasta,bakrenasta ilisiva.Obaspolamoguimatismeđulinijudužleđnestrane,astarimužjacimogu imati i svijetloplavemrlje na leđima.Trbušna strana je crna doplavo-siva,kodmužjakačakižućkasta.
PREHRANA: hranisemalimpuževima, gujavicama, alii kukcima, stonogama imalimgmazovima.
GU
ŠTER
I
NAVIKE: Slabo je pokretan i pritajen, klonise jakogsunca i češće jeaktivanpredvečeriposlijekiše.Povremenosesunčaizravnonaotvorenome,alivišesevolizagrijavati ležećiispod vegetacije ili ugrijanih stvari poputkamenja,starogželjeza,madracaislično.
SLJE
PIĆ•daunatočimenusljepić,naravno,
nijeslijep...
•dastarijimužjacisljepića,pogotovozavrijemerazmnožavanja,imajužarkeplavetočkicenatijelu...
•dasljepićidugožive,tedaudivljiniznajudoživjetii30godina,apoznatajeijedinkakojajeu
zatočeništvudoživjelačak54godine...
JESTE LIZNALI?
STANIŠTE:Jednajeodnajprilagodljivijihvrsta gmazova u Europi. Skloniji jevlažnimstaništimasgustomvegetacijompoput livada, rubova šuma, vriština,a često ga semože naći i u vrtovima,parkovima, neobrađenim zemljištima,nasipimauzcestuiprugu.
UGROŽENOST: Čestogasezbogizduženogtijelazamjenjujezazmiju,zbogčegastradavakadsepojavljujeubliziniiunutarljudskihnaselja.Odzmijagasemožerazlikovatipopostojanjuočnihkapaka,repukojijedužiodtijela,trbušnimljuskamauvišeredovaiprisutnostibubnjića.
RAZMNOŽAVANJE: Razmnožava se u travnju, odmah nakonzimskogsna.Mužjacisemeđusobnonatječuzaženkežestokomborbom. Ženke rađaju između 8 i 20 živih mladih tri mjesecanakonoplodnje,amladuncisuobavijeniprozirnomopnom.
70 71
3.5.
Znanstvenicismatrajudasukornjačenajstarijiživućigmazovikojisusepojavilijoš prije 200milijuna godina. Lako su prepoznatljive po oklopu koji prekrivanjihovotijelo,asastavljenjeoddvadijela:leđnogdijela(karapaks)itrbušnogdijela(plastron).
Uhrvatskojživi6vrstakornjača,odčega5vrstaizporodicevodenihkornjačaijednavrstaizporodicekopnenihkornjača.Takođerjeuprirodisveprisutnijaalohtonacrvenouhakornjača,kojajenapodručjehrvatskestiglakroztrgovinukućnim ljubimcima.PodručjeVaraždinske županije naseljavaju2 slatkovodnevrstekornjača.
KORNJAČE
•dasekornjačenemoguizvućiizsvojegoklopa.Oklopjediokosturakornjačekojirastezajednosnjomipružajojzaštituod
grabežljivaca...
JESTE LIZNALI?
72 73
BARSKA KORNJAČAEmys orbicularis (Linnaeus, 1758)
IZGLED: Vrlo je lako prepoznatljiva zbog žutih točkastihmrlja po crnometijelu. Oklop joj je zaobljen, tamno obojan sa žutim šarama. Ubraja se ukornjačesrednjeveličine,aduljinaoklopavariraod12do20cm,ovisnoopodručjukojenastanjuje.Mužjacisuneštomanjiodženki.
PREHRANA: hrani se vodenimbeskralješnjacima, vodozemcima,ribamaibiljnomhranom.
RAZMNOŽAVANJE: Nakonparenja,kojeseodvijaodtravnjadolipnja,polažejajaurupekojeiskopanaudaljenostidonekolikostotinametaraodvode.Mladekornjačeseizlegukrajemljeta.
KORN
JAČ
E
NAVIKE: Provodi mnogovremena sunčajući se nakamenju ili srušenom drveću,alinaprviznakopasnostibježiuvoduizaranja.
JESTE LIZNALI?
•dasukornjačejednaodnadugovječnijihživotinjskihvrstaidabarskakornjača
možedoživjetii100godina... BA
RSKA
KO
RNJA
ČA
STANIŠTE: Poluvodenajevrsta,štoznačidaživiinakopnuiuvodi,anastanjujegotovosvevrstekopnenihvodaipoplavnihpodručja.Čestajeustajaćicamaisporijimtekućicama,iakomože živjeti i u bržim vodama ako postoji dovoljno gustavodenavegetacija.
UGROŽENOST: Barskakornjačajeuzriječnukornjaču(Mauremys rivulataValenciennes,1833) jedina autohtona slatkovodna kornjača u Republici hrvatskoj. Prema IUCNkriterijima status ove vrste u Republici hrvatskoj je NT (Near threatened - gotovougrožena vrsta). To je jedna od ciljnih vrsta najveće koordinirane ekološke mrežepodručjaočuvanjaprirodeusvijetu(NATURA2000).
Izuzetnojuugrožavaubrzaninestanak,degradacijaifragmentacijastaništa,regulacijavodotokaineodržavanjevodenihstaništa.UgrožavajeisakupljanjeizprirodeteunosinvazivnihvrstakornjačarodaTrachemys(npr.crvenouhekornjače)uotvorenevode.
74
CRVENOUHA KORNJAČA
Trachemys scripta elegans (Wied, 1838)
IZGLED: dobila je ime po crvenoj ili narančastoj pruzi koja se nalazi izaočiju,ačijabojaurijetkimslučajevimamožebitiblijedadotemjeredajeneprimjetna.Oklopmladekornjače je svijetlozeleneboje, dokkod starijihjedinkibojaoklopaprelaziu izrazito tamnunijansuzeleneboje.Ženkesuuglavnomvećeikrupnijeodmužjaka.
PREHRANA: U prirodi se hrane rakovima, puževima,vodozemcima, sitnim ribama i vodenim biljkama. dok su jošmalehranesemesom,doksastarenjemvodenobiljezauzimavećidionjihoveprehrane.
KORN
JAČ
EOPREZ! Crvenouha kornjača nalazi se na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi.Predstavljavelikuprijetnjubarskojkornjačijerzauzimaistuekološkunišukaoibarskakornjača.Iskustvo je pokazalo da je crvenouha kornjača agresivnija i otpornija na vanjske utjecaje uusporedbisbarskomkornjačomtevrlobrzozauzimanajboljasunčalištaiizvorehrane.
STANIŠTE: Crvenouha kornjača je za područje Republike hrvatske alohtona vrsta(vrstakojaneobitavaprirodno),astvarnoprirodnostaništejojjeSjevernaAmerika.Proširilaseponašimrijekamaijezerimajerihneodgovornivlasnicipuštajuuprirodukada postanu prevelike ili kad više ne žele o njima brinuti. To je invazivna vrsta,omiljen je kućni ljubimac i može se po pristupačnim cijenama nabaviti u svakojprodavaonicikućnihljubimaca.
CRV
ENO
UH
A KO
RNJA
ČA
75
76 77
4.UGROŽENOSTVOdOZEMACAIGMAZOVAUVARAŽdINSKOJŽUPANIJI
Iako se područje Varaždinske županije odlikuje velikim brojem vrsta vodozemaca i gmazova, napojedinimlokacijamaonisuvrlougroženi.Postojinekolikorazličitihčimbenikakojiutječunaveličinunjihovihpopulacija,pričemusuglavnirazlozivezaniuzutjecajčovjekaiuništavanjenjihovihstaništa.
Razlozi ugroženosti gmazova i vodozemaca Varaždinske županije su:
- odlaganjeotpadanadivljedeponijeunutaršumaivodenihstaništa;- urbanizacijainagloširenjenaseljaigradovateizgradnjaprometnica;- povećanjebrojaobradivihpovršinaiprekomjernaupotrebapesticidaiumjetnihgnojiva;- fragmentacijastaništaideforestacija;- stradavanjenaprometnicama,posebnouvrijemesezoneparenja;- unosalohtonihvrstapoputcrvenouhekornjačeTrachemysscriptaelegans(Wied,1898);- nedovoljnaeduciranostlokalnogstanovništvaipredrasude(pogotovouslučajuzmija).
Posebnupažnjutrebaobratitinamasovnastradavanjavodozemacanaprometnicamauvrijemeparenja.Naukupnotrilokaliteta(ViničkiGaj,Bolfan,Topličica)zabilježenesutzv.„crnetočke“,odnosnopodručjasvelikimbrojempregaženihjedinkivodozemaca.
Također je uočeno da su poskoci vrlo česti na području Varaždinske županije, te u velikom brojuslučajeva žive u neposrednoj blizini ljudskih posjeda (kuća, vinograda, voćnjaka i drugo). Činjenicadaposkociiriđovkeobitavajuubliziniljudskihposjedaupućujenaopasnostodnjihovogugriza.Ugrizposkokajesmrtonosansamouvrlomalombrojuslučajeva,stogajenajvažnijeostatismireniizbjećipaniku(panikaubrzavaotkucajesrca,atimeibrzinuširenjaotrova).Uposljednjih30godina,samošestugrizaposkokabilasusmrtonosna,dok,primjerice,uprometugodišnjestradaoko400osoba.Višeosobajeumrloodubodapčeleiudaragroma,negoodugrizazmije.
NIKAKO NE RADITI: DOZVOLJENO JE:
razrezivatimjestougriza ostatismirenipriseban
dezinficiratimjestougrizaalkoholom skinutisat,narukvicuiliprsten
isisavatiranu pomogućnostimirovati
spaljivatimjestougriza štoprijestićiubolnicu
pothlađivatimjestougriza
čvrstopodvezivati
uzimatiprotuotrovsambezprisutnostiliječnika
Kako postupiti u slučaju ugriza zmije otrovnice?
Kako možemo zaštititi vodozemce i gmazove?
•nesmijemoihubijatinitiuznemiravati;•nesmijemoihuzimatiiznjihovihprirodnihstaništaidržatikaokućneljubimce;•nesmijemouništavatinjihovastaništa,zatrpavatilokveislično;•nesmijemopuštatiegzotičnekućneljubimceuprirodu(kornjače,zlatneribiceislično);•nesmijemouprirodubacatikemijskasredstva,uključivšiideterdžente...
78 79
5.OPROJEKTUINVENTARIZACIJEhERPETOfAUNEVARAŽdINSKEŽUPANIJE
Tijekom 2013. godine na područjuVaraždinske županije je provedena Inventarizacija herpetofaune,projektčiji jenaručiteljbilaJavnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodeVaraždinskežupanije,aizvoditeljUdrugahyla.Svrhaprojektabilajeprikupitipodatkeorasprostranjenosti,brojnostiiugroženostivodozemacaigmazovauVaraždinskojžupaniji,sposebnimnaglaskomnadistribucijuiugroženostzmijaotrovnica.
Iako tijekom istraživanja u 2013. godini nisu pronađene riđovke, dodatnim terenskim izlaskom uproljeće2014.godinepronađenojenekolikojedinki.Topokazujedarijetkevrstezahtijevajuvišetrudaiterenskognapora,anjihovazaštitapostajeprioritetpreddrugimvrstamakakonebidošlodonjihovogpotpunognestankasistraživanogpodručja.
Na temelju prikupljenih podataka izrađena je karta rasprostranjenosti vodozemaca i gmazova napodručjuVaraždinskežupanije,kaoikartarasprostranjenostiposkokairiđovke.Rezultatiprovedenogistraživanjapredstavljenisuuovojpublikaciji.
