vodovod 23x23:Layout 1 24.12.2010 14:26 Page 1Izdavač: “PrintCom” d.o.o. u saradnji sa Općinom Tuzla i JKP “Vodovod i kanalizacija” Tuzla Urednice: Jasna Kapetanović Asja

vodovod 23x23:Layout 1 24.12.2010 14:26 Page 1

IIzzddaavvaačč::

“PrintCom” d.o.o. u saradnji sa Općinom Tuzla i JKP “Vodovod i kanalizacija” Tuzla

UUrreeddnniiccee::

Jasna KapetanovićAsja Redžić

FFoottooggrraafifijjee ii ddookkuummeennttii::

JKP “Vodovod i kanalizacija” TuzlaOpćina TuzlaJu Arhiv TK

Front slobodeOslobođenjeFoto Blicko

Samir Aganović“PrintCom”

NNaasslloovvnnaa ssttrraannaa::

“PrintCom” d.o.o. Grafički inženjering Tuzla

TTeehhnniiččkkaa pprriipprreemmaa,, rreepprroo ii ššttaammppaa::

“PrintCom” d.o.o. Grafički inženjering Tuzla

ZZaa ŠŠttaammppaarriijjuu::

Delila Hadžimehmedović

TTiirraažž::

1.000 primjeraka


Tuzla, 2010.



“Ne znamo vrijednost vosve dok izvor ne esuši!”

omas Fuer




Osman Vilović


Prvi vodovod u Tuzli izgrađen je 2.12.1910. go-dine. Tadašnji gradonačelnik Osman Vilovićnije mogao na bolji način ispratiti prvu dece-

niju dvadesetog stoljeća. Otvorio je savremeni vo-dovod i stvorio uslove za bolji život građana inastavak razvoja Tuzle. Gradnja prvog tuzlanskogvodovoda bila je u kontekstu opšteg razvoja, moderni-zacije i preporoda Tuzle koji je svoj vrhunac doživiobaš u prvoj deceniji 20. stoljeća. Dolazak Austrugar-ske monarhije na ove prostore značio je evropeiza-ciju i modernizaciju naše Zemlje. U Tuzli je uvedensavremeni način upravljanja gradom, izvršena evi-dencija nekretnina i prava na njima tj. katastar i zem-ljišna knjiga, počelo se sa projektovanjem i gradnjomfabrika, puteva, pruga, administrativnih, kulturnih,ugostiteljskih zgrada, sa izgradnjom škola, parkova itrgova. Tuzla je iz osmanske čaršije, počela izrastati ulijep i moderan srednjeevropski grad. Ovaj brzi raz-voj i istinski preporod Tuzle, u prvoj deceniji dvade-setog stoljeća, bio je ugrožen otezanjem u gradnjisavremenog vodovoda i kanalizacije.

Prije gradnje prvog gradskog vodovoda, građaniTuzle koristili su vodu iz izvora, bunara i gradskihčesmi. Osim izvora, postojalo je nekoliko česmi, iz-

građenih u osmansko doba a mnogi su koristili vla-stite bunare. Voda u česmama i bunarima, često semiješala sa slanom vodom. Osim toga, bila je bakte-riološki neispravna, pa su Tuzlu često spopadale epi-demije trbušnih bolesti. Građanima su voduprodavale tzv. sakadžije. Pojedincima koji su podkontrolom imali najvažnije izvore i najveći broj saka-džija, nisu se sviđale namjere gradonačelnika i au-strougarske vlasti, da izgrade savremeni vodovod.

Austrougarska 1901. godine šalje u Tuzlu pozna-tog geologa Kacera, koji odmah predlaže gradnjugravitacionog vodovoda sa izvora udaljenog odTuzle 30 kilometara. Otpori nekih grupacija u gradubili su jači od poštene namjere gradske vlasti, tako daje odluka o gradnji vodovoda, odlagana iz godine ugodinu. Tuzla se gradila i širila, pa je problem njenogvodosnabdijevanja postajao sve veći. Kada je 1907.godine u Tuzli zavladala epidemija trbušnog tifusa,austrougarske i lokalne vlasti, više nisu mogle popu-štati pred, na ličnim interesima i neznanju, zasnovanimotporima pojedinaca i grupa. Tadašnji gradonačelnikIbrahimbeg Jašaragić izdejstvovao je da austorou-garska vlast odmah iz Beča u Tuzlu pošalje profesoraElvajna. Rasprave u gradskom vijeću bile su žučne i

9



trajale dugo. Zbog nerazumijevanja nekih vijećnika,Tuzla umalo nije propustila veliku priliku da riješi pi-tanje vodosnabdijevanja. Ipak, tadašnji gradonačel-nik Ibrahimbeg Jašaragić je uspio ubijediti gradskovijeće da donese odluku o projektovanju i gradnjivodovoda. Slijedeće, 1908. godine, za gradonačelnikaje izabran Osman Vilović koji će tu dužnost obavljatiod 1908. do 1922. Gradonačelnik Vilović i njegovisaradnici, usprkos velikim otporima i opstrukciji, us-pjeli su odluku iz 1907. godine, realizirati, te projek-tovati, izgraditi i otvoriti vodovod, u poslednjemmjesecu prve decenije dvadesetog stoljeća, tačnije,2.12.1910. Vilović se nije dao omesti pojedincima,kojima je bio važniji njihov prizemni, lični interes,nego javni interes i opšte dobro svih. Srećom poTuzlu, takvi su na kraju prve decenije 20. stoljeća biliu manjini. Tih decembarskih dana 1910. godine ru-kovodstvo Tuzle napravilo je ogroman korak u raz-voju grada. Kapacitet vodovoda u Tuzli, 1910.godine, bio je 36 litara u sekundi i to je, za to doba,bilo sasvim dovoljno.

Četiri godine nakon izgradnje vodovoda, grado-načelnik Osman Vilović, krenuo je u misiju ubjeđi-vanja gradskog vijeća za gradnju prve kanalizacije uTuzli. Ponovo je naišao na otpore pojedinaca kojimaje smetao razvoj Tuzle. Proevropski opredijeljenomgradonačelniku Viloviću, nakon što je burna sjednicaza kratko prekinuta, prišao je jedan vijećnik i upitaoga - šta je to kanalizacija? Kada mu je gradonačelnikodgovorio, vijećnik je zagalamio:

„ Otkud to da se gradsko vijeće brine o tuđem đe-rizu ! Nek svako sebi u avliji iskopa rupu pa neka po-

krije daskom, a poslije, kao i ja, plati argatu i po noćinosi đeriz u Jalu !“.

Ugledni Osman Vilović, čovjek kojem su u svakodoba bila otvorena vrata i Sarajeva i Beča i Pešte, čo-vjek za čijeg mandata su dovršene, izgrađene i pro-jektovane, najznačajnije građevine u historijiarhitekture Tuzle, čovjek koji je uspio realizirati gra-dnju prvog vodovoda u Tuzli, morao je slušati ga-lamu i ubjeđivati se i sa takvim ljudima. Sreća zaTuzlu, da su nazadna mišljenja nepoštenih ili neukihljudi poput citiranog nesretnika, bila u manjini, pa je1914. godine, izgrađen i prvi dio savremene kanali-zacije u Tuzli.

Vodovod i kanalizacija omogućili su nastavak raz-voja i rasta Tuzle. Projektom je predviđeno da vo-dovod, može zadovoljiti potrebe Tuzlaka zanarednih dvadeset godina. Dakle, prije 1930. godine,trebalo je povećati kapacitet vodovoda. Vilovićevi na-sljednici to nisu uradili i već 1930. godine, osjete seprve nestašice vode. Restrikcije vode u Tuzli, počelesu 1930. godine i trajale su, sa manjim ili većim in-tenzitetom, sve do decembra 2006 godine!

Dakle, prva decenija dvadesetog stoljeća bila je ve-lika, historijska prilika za brzi razvoj i preporod Tuzlezapočet koncem devetnaestog stoljeća, tj. sa dola-skom Austrougarske na ove prostore. Već u drugojdeceniji istog stoljeća, zakoračili smo u doba histo-rijskih katastrofa, jer izbili su prvo Balkanski ratovi(1912.i 1913.), zatim Prvi svjetski rat, pa velika poli-tička i ekonomska kriza i Drugi svjetski rat. Prilikastvorena u mandatima Hadžiefendića, Jašaragića i Vi-lovića, vrijeme je pokazalo, Tuzli se dugo nije uka-

11



zala. Ostaje samo da danas, sa ove historijske dis-tance, žalimo što se pred sami kraj 19.stoljeća i uprvoj deceniji dvadesetog stoljeća, nije izgradilo višei što je tadašnje rukovodstvo grada trpjelo ometanjai opstrukcije, što ih je onemogućilo da za svoju idruge generacije, učine još više.

Do 1947. godine vodovodom upravlja gradona-čelnik, putem nadležne gradske službe a te godineOpćina Tuzla (iza 1945.godine je zvanje Grada za-mijenjeno zvanjem Opština) osniva Vodovod i ka-nalizaciju kao javno komunalno preduzeće. Iza 1947.godine proširena je vodovodna mreža i izgrađen novirezervoar. Kapacitet vodovoda iz 1910. godine, nijese povećavao a broj građana i preduzeća povećao seza četiri puta. Problem vodosnabdijevanja građanapostajao je sve teži, pa su nestašica i neispravnostvode 1956.godine, izazvali epidemiju trbušnog tifusa.

U Izvještaju Vodovoda iz 1957. godine, izmeđuostalog, navedeno je i slijedeće:

Vodovod je mjesni i snabdijeva samo grad Tuzlu.Do maja 1957. vodovod je bio gravitacioni, kapa-

citeta 29 litara u sekundi. Od maja su ugrađenepumpe i kapacitet je povećan na 50 litara u sekundi.

Prerada vode se ne vrši i zapaženo je njeno velikomućenje u kišnom periodu.

Voda se u toku dana zatvara tri puta. Baš radi ovogaizazvana je epidemija trbušnog tifusa 1956. godine.

Glavni dovod je puštanjem u pogon pumpe, do-veden u nenormalnu situaciju, jer nije predviđen zapumpni, nego za gravitacioni sistem vodosnabdije-vanja.

Na osnovu ovog dramatičnog izvještaja, gradskovijeće je odlučilo graditi veliki vodovod u Tuzli od1957. do 1962. godine. Građani su imali velika oče-kivanja od novog vodovoda. Novine su pisale da ćestanovnici Tušnja, Slatine, Borića, Moluha, Kojšina idrugih mjesnih zajednica, prestati navijati budilnikeda ne bi propustili jutarnju cisternu. Vodovod nijegrađen kao ovaj naš, samo iz budžeta, nego pretežnoiz samodoprinosa. Objekat je završen na vrijeme alizbog dotrajalosti vodovodne mreže i nastavka rastabroja stanovnika i preduzeća, Tuzlaci, na žalost, nisuuspjeli pobijediti problem restrikcija vode. Ovaj ne-uspjeli pokušaj, obeshrabrio je mnoge buduće gene-racije.

I onda su počeli dogovori o novim varijantama.Smjenjivale su se različite ideje, ali uplašena ranijimneuspjelim pokušajima, niti jedna generacija vlastinije se usuđivala još jednom obećati i pokušati defi-nitivno riješiti, za Tuzlu, nerješivi problem vodo-snabdijevanja.

Dakle, u Tuzli, restrikcija vode nije bilo samo iz-među 1910. i 1930. godine.

13


14

Jasmin Imamović


Dokumenti kažu da su redukcije vode u Tuzli,prije 18.12.2006. godine, trajale čitavih 75godina! Od 18/19 decembra 2006. do

danas, Tuzla nema redukcija vode!Moji saradnici u općini, menadžment Vodovoda

i ja, bojali smo se ovog projekta više nego i jednogaprije. Jer, trebalo se suočiti sa problemom, kojeg uposlednjih sedamdeset godina, prije nas, bez obzirana pokušaje i postepena poboljšanja, u potpunostinije riješio niko. Ovaj historijski osvrt i dokumentina osnovu kojeg sam pisao ovaj tekst, pokazali sunam, da je potrebno prvo savladati unutarnji otpor ugradu, pa otpore izvan Tuzle. Bili smo svjesni, daćemo uspjeti samo neprekidnim radom i neosvrta-njem na one koji će pokušati i ovu priliku Tuzle upro-pastiti iz svojih ličnih, ekonomskih ili prizemnihpolitikantskih interesa. Predvidjeli smo opstrukcije,prozreli napadače i njihove napade i neprekidno ra-dili.

Naša generacija naslijedila je veliki problem odsvojih prethodnika. Taj problem nismo shvatali kaonepriliku, nego kao generacijsku šansu i veliki izazov.Jer, ova neprilika, za nas je bila prilika da riješimo pro-blem koji prije nas, osim tima Osmana Vilovića, iz1910. godine, u Tuzli, nije riješio niko. Kako? Dano-noćnim radom. Znali smo da će otpora, opstrukcijai velikog broja problema biti ali smo znali i to, daćemo ići naprijed, buditi se i lijegati sa mišlju da jed-nom neko, da jednom jedna generacija Tuzlaka,mora riješiti problem redukcija vode.

Gradonačelnik Vilović se 1910. godine oslonio napodršku tada najveće i najmodernije zemje, Au-

strougarske i na vlastite snage. Mi smo se oslonili navlastite snage i znanje i tehnologiju čiji je vlasnik prvafirma svijeta, američki General electric. Neki važniljudi su me pitali : „Ko si da misliš da ćeš baš ti riješitiproblem koji prije tebe nije riješio niko ?“ Odgovoriosam mu da smo moji saradnici i ja odlučili da vodapoteče, da je naša namjera poštena a želja toliko jaka,da nas u njenoj realizaciji neće spriječiti niko !

Redukcije vode su uvedene oko 1930. godine, aprekinute su 18/19 decembra 2006. godine. Već u2007. godini, u prvoj godini rada našeg postrojenjaza proizvodnju pitke vode, bili smo izloženi velikomiskušenju, jer ta godina bila je jedna od najsušnijih unekoliko poslednjih decenija. Ljeta 2007. godine do-godilo se obratno. Tuzla, koja je bila jedan od rijet-kih gradova sa restrikcijama vode, tog ljeta, bila jejedan od rijetkih gradova bez restrikcija vode. Sve jemoguće, jer, nema ništa, što se neće desiti ako sedobro zasanja ! Danas, kada obilježavamo stogodiš-njicu od izgradnje prvog Vodovoda u Tuzli, mi, prviput u poslednjih nekoliko decenija, nemamo reduk-cije vode pune četiri godine. I tako mora ostati, Tuzlaviše nikada sebi ne smije dozvoliti nestašicu vode ži-vota.

I sada svima postavljam pitanje? Zašto smo trošilivrijeme, zdravlje, ljude i energiju na borbu za vodu iodbranu od onih koji su uporno pokušavali spriječitirealizaciju projekta vodosnabdijevanja Tuzle? Sada,na dan stote godišnjice Vodovoda u Tuzli, ja sam, uvremenu sigurnog vodosnabdijevanja sretan i isto-vremno nesretan, što sa nama nije gospodin i drugPetar Tomić. Petar Tomić bio je tih i čestit čovjek,

15


16

Kemal Kurević, Bahto Mekić, Jasmin Imamović, Sead Džambić i Aid Berbić

Ilija Jurišić Nada Mladina


koji je najviše svoje životne energije potrošio na rje-šavanje problema vodosnabdijevanja Tuzle. Kao di-rektor Vodovoda, on je trpio kritike zbog redukcijevode i maštao o tome da će jednoga dana izgovoritirečenicu da u Tuzli taj problem više ne postoji. Onse sav posvetio gradnji postrojenja za pitku vodu i naputu ka ostvarenju svog i našeg zajedničkog sna, tajdobri čovjek je od pojedinaca grubo osporavan, na-padan i ometan. Ti neargumentirani napadi koštalisu zdravlja njega i njegovog zamjenika, sadašnjeg di-rektora Seada Džambića, kao i njegove saradnike imnoge druge. Žao mi je, beskrajno žao što PetarTomić, jedan od najuglednijih ljudi koje smo imali,danas nije živ da sa ponosom kaže kako Tuzla već či-tave četiri godine nema redukcije vode. Osim što gra-đani i ja, dugujemo zahvalnost bivšem direktoruVodovoda, Petru Peri Tomiću, mi zahvalnost dugu-jemo i njegovom prvom saradniku, čovjeku koji gaje u kritičnom vremenu za ovaj projekat zamijenio,Seadu Džambiću i njegovim saradnicima. GrađaniTuzle i ja, posebnu zahvalnost dugujemo mom po-moćniku za komunalne djelatnosti Kemalu Kurevićui njegovim saradnicima, mom savjetniku za eko-nomska pitanja Bahti Mekiću i predsjedniku Na-dzornog odbora Vodovoda, Aidu Berbiću. Ovaj gradduguje zahvalnost i predsjednicima Općinskog vi-jeća Tuzla, za čijih su se mandata donosile ključneodluke vezane za gradnju postrojenja za pitku vodua to su Ilija Jurišić i Nada Mladina. Zahvalni smo i vi-jećnicima iz dva mandata i to samo onim vijećnicimakoji su glasajući pokazali da su za rješavanje pro-blema redukcija vode u Tuzli.

Postavljam pitanje svima: Zašto su neki ljudi ome-tali gradnju vodovoda 1910. godine i zašto su seskoro stotinu godina poslije, opet našli neki ljudi kojisu pokušali ometati rješavanje problema redukcijavode koji je građane mučio preko 70 godina? Uki-danje redukcija vode nakon višedecenijskog iščeki-vanja, dogodilo se baš kao i gradnja prvog vodovoda- u kontekstu naglog razvoja i opšteg preporodaTuzle. Baš kao što se Tuzla vrlo intenzivno razvijalau prvoj deceniji dvadesetog stoljeća, tako je doživjelarenesansu u ovoj, prvoj deceniji 21. stoljeća. Danas,kada obilježavamo stotu godišnjicu gradnje prvogvodovoda i istovremno ispraćamo prvu deceniju 21.stoljeća, nemoguće je zamisliti Tuzlu bez ciljeva kojesmo, usprkos teškoćama, dostigli i objekata koje smoizgradili u posljednjih deset godina.

Danas je nemoguće zamisliti Tuzlu sa redukci-jama vode. Nemoguće je zamisliti kakav bi bio zrakiznad Tuzle da u ovoj deceniji nismo na toplifikacijiuradili daleko više nego što je urađeno u prethodnihtrideset godina. Nemoguće je zamisliti Tuzlu bez re-gulisanih vodotoka. 2001. su nam najveći problembile poplave. U međuvremenu smo na regulacijji vo-dotoka u ovoj deceniji, uradili više nego u prethodnetri. Danas nije moguće zamisliti Tuzlu bez prije samodva mjeseca izgrađene sanitarne deponije u okvirukoje su najsavremenija postrojenja za tretman smeća.Ni u najružnijem snu više Tuzlu niko ne može zami-sliti bez slanih jezera, bez ovako uređenog komple-ksa Slane banje. Tuzla ne bi bila ovako lijepa da nemaTrga slobode i Sonog trga, da nema sve izgrađene tr-gove, fontane, uređene fasade, parkove, da nema teh-

17



nološke parkove i desetine u ovoj deceniji izgrađe-nih i započetih poslovnih i stambenih zgrada, stotineasfaltiranih puteva. Do prije tri godine mi nismomogli vjerovati da je slijeganje rješiv problem. Odkada je otklonjen uzrok slijeganja, izvještaji geologasu sve bolji.

Sada, kada ispraćamo prvu deceniju dvadesetogstoljeća, sa velikim brojem priznanja iz raznih oblastiživota i rada, brine nas neizvjesnost izazvana global-nom ekonomskom krizom i političkom krizom uBosni i Hercegovini. Normalno je da se pitamo, da lismo te, po mnogima, zlatne godine prve decenijeovog stoljeća, mogli iskoristiti bolje i izgraditi više.Vjerovatno smo mogli uraditi još više, da nije bilo ni-skih i grubih udaraca kojima je cilj bio zaustaviti ilibar omesti brzi razvoj i preporod Tuzle. Kada se pod-sjetimo kakva je Tuzla bila u vrijeme otvaranja nje-nog prvog Vodovoda 1910. godine i kada se sjetimokako je izgledala prije manje od deset godina, shvati-ćemo da nasljednici izgrađenog mogu biti izloženimaksimalno teškim okolnostima ali i praviti greške idopustiti da izgrađeno propadne. Jer, historija semože kretati i naprijed ali na žalost i nazad. Nekadnovi vodovod, dvije decenije poslije, zadesile su re-dukcije vode a prelijepe građevine, uništilo je slijega-nje. Ukoliko ne budemo pametni, dovoljno hrabri,pošteni, međusobno tolerantni i jedinstveni, moženam se dogoditi da u budućnosti, bude srušeno onošto smo do sada izgradili. Zato moramo naći snage ibiti jedinstveni, uz poštovanje svih naših razlika.

Ni jedan razvojni projekat, niti jedan projekat kojije u interesu svih građana, ne treba opstruirati. Po-

gotovo se to odnosi na projekat vodosnabdijevanja.Za ovo postoji više razloga. Opstruiranje razvoja i po-drške vodovodu, suprotno je interesu građana Tuzle.Nema većeg sevapa od obezbjeđenja ljudima do-voljno pitke vode - vode života. Ovaj projekat netreba opstruirati i iz razloga, što svako onaj ko ga ruši,radi uzaludan posao. Građani Tuzle, radnici Vodo-voda, moji saradnici i ja to nikome, ni po koju cijenu,nećemo dozvoliti. Postoji još jedan dobar razlogkojeg ovdje vrijedi spomenuti. Vrijeme je najbolji su-dija a mi ćemo sve stenograme i sve druge tragove sa-čuvati i u arhivu pohraniti. To će ljudi ove i budućihgeneracija čitati, na osnovu toga pisati knjige, i pitatise: šta bi bilo s Tuzlom da su oni koji su ometali njenrazvoj, bili u većini?

Vodovod iz 1910. godine, ugrozilo je i samoza-dovoljstvo učinjenim, za to doba, velikim podvigom.Kada su izgradili vodovod 1910. godine, oni se nisusmjeli opustiti i čekati da prođe dvadeset godina, pada se još jednom sjete problema vodosnabdijevanjagrađana. Zato danas, treba da znamo slijedeće:

Prije četiri godine riješili smo problem intervent-nog snabdijevanja vodom tj. ukinuli smo restrikcije.Nemojmo dopustiti da nas budućnost zatekne ne-spremne. Mi je možemo predvidjeti, preteći i mirnosačekati.

Naša osnovna tema, svakoga dana, treba da budejezero Modrac i njegova zaštita. Rudnik Banovići,koji srećom ima dovoljno profita, treba upotrijebitifiltere koje mu je kupila Vlada Kantona i prestati bitinajvećim zagađivačem našeg jezera. Samo da taj rud-nik počne raditi po ekološkim propisima, jezero bi

19



postalo, možda i 70% čistije i prečišćavanje njegovevode za naše postrojenje, daleko jeftinije. Tada bi senastavili projekti sa ciljem postizanja maksimalne či-stoće jezera Modrac, koje bi moglo postati glavnimfaktorom razvoja ovoga kantona i moglo snabdije-vati vodom, osim Tuzle, i Živinice, Lukavac, Kalesijui druge općine. Pozivam Rudnik Banovići da koristifiltere koje ima a ostala preduzeća da ugrade i kori-ste filtere i na taj način postupe po zakonu. Pozivambuduću Vladu Federacije BiH, buduću Vladu Tu-zlanskog kantona, općine Lukavac, Živinice, Kalesijai Banovići, sve nadležne državne organe, sve politi-čke partije, sve nevladine organizacije koje se baveekologijom, da zahtijevaju od Rudnika Banovići idrugih, da prestanu kršiti zakon i zagađivati jezeroModrac. Pozivam ove općine i Vladu kantona, da na-stavimo započeti projekat ekološke zaštite jezeraModrac.To jezero, naša je zajednička i najveća raz-vojna šansa.

Osim toga: Ne smije se usporiti tempo rada na razvoju si-

stema vodosnabdijevanjaNaša dnevna zadaća je permanentna sanacija, re-

konstrukcija i gradnja vodovodne mreže do posljed-

njeg metra teritorije Općine Tuzla, do svake kuće dokoje ta mreža nije došla. Na tom planu, dosta smouradili u posljednje četiri godine.

Naš cilj je ambiciozan. Smanjiti gubitke vode i do-vesti ih na nivo zemalja članica Evropske unije, uzpermanentno povećanje novih količina vode po-trebnih širenju Tuzle.

Dakle, nama je potrebna dugoročna vizija razvojasistema vodosnabdijevanja u Tuzli i Tuzlanskomkantonu.

Nikako i nikada ne smijemo zaboraviti potreburješavanja naslijeđenog problema otpadnih voda. Toje zadatak koji Vodovodu i resornoj službi treba daoduzima najviše vremena.

Prvi vodovod u Tuzli napravljen je početkom dva-desetog stoljeća. Prvi puta, nakon toliko decenija, ri-ješili smo problem restrikcija vode početkom 21.stoljeća. Da nam se ne bi događale greške iz prošlo-sti, treba da budemo jedinstveni. Naša vizija i misija,moraju biti u funkciji ove i budućih generacija gra-đana Tuzle. Mi se nećemo opustiti, nastavićemoistim tempom jer, Tuzla više nikada ne smije biti žr-tvom nestašice vode!

21

Načelnik Općine TuzlaJasmin ImamovićTuzla, 18.12.2010.




24




















Godine 1910. godine izgrađen je prvi u to vri-jeme najsavremeniji, a i danas dovoljno sa-vremen vodovod za grad Tuzlu. Tada su ga

zvali veliki vodovod, jer je po dužini vodovodnih cijevi,iza Beča, bio drugi vodovod, kapaciteta 36 l/s, sa ugra-đenim dovodnim ljevano željeznim cijevima ø 250, du-žine 29 km, izgrađenom kaptažom u Stuparima,rezervoarom u brdu, tunelom kroz Iličincu i distributiv-nom vodovodnom mrežom od ljevano željeznih cijevi.

Danas grad Tuzla također ima najsavremenijutehnologiju u svijetu tzv. vakumsku membranskutehnologiju proizvedenu od kompanije Generalelektric tj. njene firme Ženon iz Mađarske iz koje do-bijamo pitku vodu kapaciteta 300 l/s., prema svimnormativima i standardima Pravilnika o higijenskojispravnosti pitke vode za bih.

Dovoljno je kazati da je vlasnik ove tehnologije,trenutno najsavremenije na svijetu, najveća svjetskafirma, američki General elektrik i da ovakva postro-jenja imaju bogati i razvijeni gradovi poput San Fran-ciska i Dubaija.

Zašto ovo kažem? Pa, navršavamo četiri godinenormalnog života u gradu Tuzli. Evo tačno četiri go-dine na našim slavinama ima vode i građani su zado-

voljni, jer četiri godine nema , kako smo to zvali u vri-jeme redukcije pitke vode, „fatanja“ vode. Dakle,jedan od najznačajnih datuma u 100 godina Vodo-voda, poslije 1910. godine, je sigurno 18. decembar2006. od kada Tuzlaci žive normalnim životom.

U ovom posljednjem projektu mnogi su dali svojdoprinos, prije svih Općina Tuzla, te državne insti-tucije i preduzeća, domaći i inostrani izvođači radovai pojedinci. Koristim još jednom priliku da se zahva-lim svima koji su pomogli u realizaciji ovog zahtjev-nog projekta, a posebno gradonačelniku grada Tuzle,gospodinu Jasminu Imamoviću i njegovim najbližimsaradnicima koji su radili na projektu. Zahvaljujem iOpćinskom vijeću na razumijevanju i velikoj potporitokom realizacije projekta.

Imao je Vodovod još značajnih datuma u histo-riji od postanka 1910. godine.

Već 1914. godine Tuzla ima kanalizacioni sistemsa emšerovim prečistačem za 7500 stanovnika.Prvog januara 1947. godine gradski Narodni odborosnovao je Upravu za vodovod i kanalizaciju. Sve vri-jeme grad se razvijao značajno više i brže nego što serazvijalo vodosnabdjevanje tako da se nedostatakvode osjećao već 1930. godine.

��


Izgradnja postrojenja na Ceriku


Godine 1957. napravljena je crpna stanica u Du-bravama koja je austrijski kapacitet podigla na 50 l/s.U periodu 1957 – 1962 godine voda se reducira i totri puta na dan.

Godine 1962. napravljen je sistem vodosnabdje-vanja iz Stupara, uzet sa izvora Zatoče, Tarevčice i 7vrela, napravljen je uređaj za pročišćavanje, cjevovodod lijevanog željeza ø 450/500. Kapacitet sistema jebio 140 l/s. Godine 1972. izgrađena je pumpna sta-nica „Spreča“ i kapacitet stuparskog transporta vodese povećao na 220 l/s, a 1978. na 250 l/s. To ipak nijezaustavilo redukcije vode.

Godine 1985. izgrađeno je izvorište Sprečko poljekapaciteta 90 l/s sa deferizacijom koje je poboljšano1987. sa dva bunara na 100 l/s te rekonstrukcijom ure-đaja za pročišćavanje i izgradnjom predtretmana. 1997.godine postignut je kapacitet od maksimalnih 150 l/sNa žalost ni time nismo uspjeli ukinuti redukciju vode.

Od 1980. do 1986. godine napravljeno je prošire-nje vodovodne mreže u Općini Tuzla. Izgrađene su vo-dovodne mreže za Husino, Ljubače, Kiseljak, GornjuTuzlu, Simin Han, Čakloviće, Požarnicu, Par selo,Pasce, izgrađena cs Tuzlanka, cs Gradovrh, rezervoarGradovrh i zajednički kolektor kanalizacije do te.

Od 1995. do 2006. je izgrađen cjevovod za Ši seloø 500 dlž, rezervoar Ši selo, sistem lokalnog vodo-snabdjevanja za Dobrnju, Mramor i Čaniće, izvršenesu rekonstrukcije vodovodne mreže u centru grada,Dragodolu, Šićkom Brodu, Kojšinu, Kuli, Požarnici,Gornjoj Tuzli, Grabovici, Ljubačama itd.

Od 2007. do 2010. su rađene rekonstrukcije vo-dovodne mreže po mjesnim zajednicam, upuštena je

voda za Čakloviće i Sarajac, rađeno je na produženjuvodovodne i kanalizacione mreže. Najznačajnija pro-širenja su urađena u pogledu vodosnabdjevanja za na-selje Mandiće, Brđane, Kozlovac, Ši selo – Vukovarska,Mihatovići, a u toku je projekat Debelo brdo.

Odahnuli smo 2006. godine, kada smo riješili gla-vni problem prisutne redukcije pitke vode u gradu, alisagledavajući ovu kratku historiju vodosnabdjevanja,ne smijemo zaboraviti da će razvoj grada ,na našu ra-dost, teći i dalje i ovaj veliki uspjeh koji smo ostvarilipredstavljaće našu obavezu da jednakim tempom na-stavimo i razvoj vodosnabdjevanja grada Tuzle.

Danas grad Tuzla raspolaže značajnim kapacite-tom u vodosnabdjevanju sa pomenutih izvorišta ikreće se od minimalno 710 l/s u sušnom periodu do910 l/s u normalnim hidrološkim uslovima. Naš ko-lektiv je posebno fokusiran na kvalitet vode i sana-ciju sekundarne mreže, jer je to naša zakonska iprofesionalna obaveza, posebno zahtjevana i odstrane gradonačelnika Tuzle koji nam je kao glavneprioritete postavio upravo isporuku kvalitetne i ispra-vne vode i smanjenje gubitaka u sekundarnoj mreži.Istovremeno se od nas i od komunalne službe općineTuzla očekuje i zahtijeva proširenje vodovodne i ka-nalizacione mreže.

Upravo zbog toga posebno ističem permanentnubrigu i zadaću da se u svakom trenutku isporučujekvalitetna voda po standardima koji su propisani od-govarajućim pravilnicima i zakonskim propisima.

Ilustracije radi u 2009. godini je urađeno 887 he-mijskih i 1640 bakterioloških analiza vode te 3196kontrola hlora u mreži. Sa zadovoljstvom mogu reći

��


Postrojenje na Ceriku


da nije bilo neispravnih nalaza.Voda se, osim labora-torije Vodovoda kontroliše i u Zavodu za javnozdravstvo tk i federalnom zavodu za javno zdravstvo.

Znači da je voda koju piju Tuzlaci kvalitetna i pot-puno ispravna, a ja mogu obećati da će tako i u bu-

duće biti . Osim toga preduzeće će i dalje činiti na-pore na osavremenjivanju usluga prema građanimakao i daljem razvoju vodosnabdjevanja i odvođenjaotpadnih voda.

��

Sead Džambić, direktorjkp „Vodovod i kanalizacija“ TuzlaTuzla, 18.12.2010.


��



Sa otvaranja “Vodovoda” 1910. godine

Predstavnici (rme “Rumpel” čiji su radnici izvodili radove na izgradnji prvog vodovoda







56

Kolektiv Gradskog vodovoda 1931. godine

Kolektiv Gradskog vodovoda 1955. godine


57

Radna akcija Vodovoda

Puštanje u rad pumpne stanice Živinice


58

Rekonstrukcija vodovodne mreže u centru grada

Radna akcija Vodovoda


59

Puštanje dva bunara na Sprečkom polju


60

Građani Tuzle čekaju u redu za vodu


61

Proširenje uređaja za pročišćavanje vode

Ugradnja mjerača protoka vode


62

SA OTVA�NJA FABRIKE VODE U CERIKU 2006.

Gradonačelnik Jasmin Imamović i direktorVodovoda Petar Tomić


63


64

Petar Tomić, Aid Berbić, Kemal Kurević, Sead Džambić i Jasmin Imamović


65

Puštanje sistema vodosnabdijevanja za Čakloviće i Sarajac 2007.


66

KOLEKTIV JKP “VODOVOD I �NALIZACIJA” TUZLA 2010.


67


68


69




1900. Dr Fridrih Kacer počinje prva ispitivanja omogućnosti izgradnje vodovoda u Tuzli, ponalogu Zemaljske vlade u Sarajevu

1902. Izrađen generalni projekat gravitacionogvodovoda sa kaptažom vode u vrelu Za-toča

1907. Pojavom epidemije trbušnog tifusa po-novo je pokrenuto pitanje izgradnje vodo-voda

1908. Prof. dr. Elvajn izradio detaljan projekat vo-dovoda

1900. Licitacija 13 firmi za izradu vodovoda. Prih-vaćena ponuda firme Jug Rumpel sa prije-dlogom izmjene projekta

1909. Početak izgradnje tzv. „Velikog vodovoda“Stupari – Tuzla sa kaptažom u Zatoči

1910. Završetak izgradnje Vodovoda

1913. Završena izgradnja prve projektovane kana-lizacije grada Tuzle

1914. Završena izgradnja uređaja za prečišćavanjekanalizacije

1921. Ispitivanje izdašnosti vrela i prvo utvrđivanjegubitaka u eksploataciji vode

1922. Završene prve veće rekonstrukcije.Tom pri-likom izvršene zamjene cijevi na gradskoj vo-dovodnoj mreži

1930. Zavode se prve redukcije vode

1935. Izgradnja cjevovoda za gornje dijelove gradana lijevoj obali rijeke Jale /Brdo/

1947. Formirana Uprava vodovoda kao ustanovasa samostalnim finansiranjem

1956. Pojava epidemije trbušnog tifusa. Voda se utoku dana zatvara tri puta

1956. Prva upotreba hlora kao sredstva za dezinfekciju

1957. Puštena u rad prva crpna stanica na Spreči,na starom dovodu

1959 . Izgradnja spojnog voda, izgradnja rezervoara„Gradina“

1962. U Vodovod ugrađeni uređaji za prečišćava-nje vode

1964. Izabran prvi Radnički savjet Komunalnog pre-duzeća za vodovod i kanalizaciju

1965. Sklopljen prvi dogovor o Regionalnom vo-dovodu sa predstavnicima osam opština tu-zlanskog bazena

72


1972. Puštena u pogon nova crpna stanica „Spreča“na novom dovodu

1974. Provedena integracija većine radnih organi-zacija komunalnih djelatnosti u Tuzli

1974. Živinice priključene na vodovodni sistemTuzle

1977. Potpisan društveni dogovor o utvrđivanjunačela i odnosa u zajedničkom obezbjeđiva-nju pitke vode na području opština: Lukavac,Tuzla, Živinice, Banovići, Gračanica, Srebre-nik, Lopare i Kalesija

1977. Potpisan sporazum o zajedničkom finansira-nju i izgradnji vodoopskrbnih objekata zadovod pitke vode sa izvorišta „Toplica“

1978. Novom organizacijom po ZUR-u od posto-jeće OOUR „Vodovod“ formirana dvaOOUR-a – „Vodovod“ i „Vodogradnja“

1980. Početak radova na izgradnji vodovoda Hu-sino-Ljubače- Kiseljak

1980. Završen tehnički prijem Regionalnog vodo-voda Toplica

1980-1986. Proširenje vodovodne mreže u opštiniTuzla za naselja:Husino, Ljubače, Kiseljak, Gor-nja Tuzla, Simin Han, Čaklovići, Požarnica...

Izgradnja crpnih stanica „Tuzlanka“ i „Gra-dovrh“ i rezervoar „Gradovrh“ kapaciteta2000 kubnih metara

1985. Puštanje u pogon izvorišta Sprečko polje.Izgrađen uređaj za prečišćavanje vode /defe-rizacija i demanganizacija/ tipa Culligan i če-tiri bunara kapaciteta 130 litara u sekundi

1985. Izgradnja zajedničkog kolektora do Termo-elektrane Tuzla

1986. Izgradnja novih bunara u Sprečkom polju

1991. Izvršni odbor Skupštine opštine Tuzla, na prije-dlog JKP „Vodovod i kanalizacija“ donio planograničenjavodosnabdijevanja,tj.redukcijevode

1994-1996. Izgradnja cjevovoda od crpne staniceŽivinice do Ši sela

1995. Rekonstrukcija uređaja za prečišćavanje vodeu Stuparima i zahvat vrela Zatoča dva

1997. Proširenje uređaja za prečišćavanje vode izSprečkog polja. Izgradnja objekata predtret-mana u krugu crpne stanice Živinice

1997. Puštanje u rad lokalnog sistema – uređaj zaprečišćavanje vode, dva rudarska bunara, cje-vovodi za vodosnabdijevanje Mramora, Do-brnje i Čanića

73


1998. Puštanje u rad rezervoara Ši selo kapaciteta 5hiljada kubnih metara

1998-2006. Rekonstrukcija vodovodne mreže uzoni slijeganja, Paša bunaru, Mandićima, Lju-bačama, Dragodolu, Šićkom brodu, Kojšinu,Ilinčici, Kuli, Mosniku, Požarnici, GornjojTuzli, Grabovici

2000. Rekonstrukcija Crpne stanice Živinice

2003. Budući da rigorozne redukcije još uvijektraju,Općina Tuzla i Upravni odbor JKP „Vo-dovod i kanalizacija“ donose odluke o izgra-dnji postrojenja na Ceriku – prva faza

2003. Potpisan Ugovor o izvođenju radova sa fir-mom „Zenon“, vrijedan 5 800 000 eura

2004. Rekonstrukcija uređaja za prečišćavanje vodeSprečko polje

2006. Završen projekat izgradnje postrojenja naCeriku. Sistem prešao u probni rad.

2006. Puštene prve količine pitke vode u grad.Ukinuta redukcija!

2007. Rekonstrukcija vodovodne mreže u istoč-nom dijelu grada. Puštanje vode u Čaklovi-ćima i Sarajcu

2007-2010. Rekonstrukcije i proširenje vodovodnei kanalizacione mreže u mjesnim zajedni-cama. Izgradnja vodovodnih sistema u Man-dićima, Brđanima, Vukovarskoj, Kozlovcu,Mihatovićima

74


SADRŽAJ

Voda života..........................................................................................7

70 godina redukcije“Kod vode bez vode” ...................................................................23

Prošlost - opomena za budućnost........................................41

100 godina Vodovoda ...............................................................49

Godine za pamćenje....................................................................71



Documents

vodovod 23x23:Layout 1 24.12.2010 14:26 Page 1Izdavač: “PrintCom” d.o.o. u saradnji sa Općinom Tuzla i JKP “Vodovod i kanalizacija” Tuzla Urednice: Jasna Kapetanović Asja