Vodilo se računa i o tome da se sistemi mogu ... - dizajn.hrdizajn.hr/wp-content/uploads/2017/10/06.pdf · 3 Izreka kaže Ne sudi knjigu po korici!, a ipak, sudbina mno-gih knjiga

2

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu institucija je koja u jednom tijelu okuplja različite umjetničke izričaje, medije, krea-tivce i umjetnike. Ipak, djelovanje ustanove s vremenom je postalo tkivo koje se međusobno isprepleće i nadopunjuje. Možemo reći da je stvoren simbiotski sistem odsjeka koji iako bi mogli funkcionirati i samostalno u ovom kontekstu jedni dru-gima proširuju i nadograđuju mogućnosti djelovanja. Takva heterogena, a opet ovisna okolina rezultira bibliotekom koja povezuje i nadograđuje naizgled samostalne i neovisne teme.

Nastavno na samo djelovanje Akademije u edukativnom kontekstu, u oblikovanju identiteta biblioteke njezinih izdanja postavlja se velik izazov oblikovati standarde koji će zadovoljiti svaku buduću publikaciju i dati jasnu oznaku iz kojeg područja publikacija dolazi, a i dalje sve to povezati u jednu priču koja će s vremenom činiti izdanja prepoznatljivima.

Dodatni izazov se vidi i u činjenici da su izdanja namije-njena kako potrebama nastave na Akademiji tako i široj publi-ci koja istu građu nalazi zanimljivom.

Pri pristupanju ovom idejnom rješenju osnovno polazi-šte, osnovna restrikcija koju je autor sam postavio je bila da standardi moraju biti maksimalno jednostavni kako bi se prije-lomi izdanja mogli jednostavno provoditi i unutar same Kuće neovisno o autoru rješenja.

Sljedeći korak u razmišljanju i radu odveo je do analize i sistematiziranja građe koja će u budućnosti biti objavljivana. Rezultat te analize su tri skupine izdanja koje su potom oku-pljene svaka u svoj format. Te skupine su: dramski tekstovi (bilo oni izuzetno malih naklada za potrebe vježbi studenata, bilo oni publicirani s idejom prodaje), teoretske knjige koje podrazumijevaju povijest, teoriju i nastavu te za kraj monogra-fije. Ove publikacije grupirane su upravo ovako nakon analize tipografskih elemenata poput glavnog teksta, fusnota, naslova, podnaslova, didaskalija, legendi, indeksa i drugih elemenata koji se tipično pojavljuju u takvim tipovima publikacija. Iz toga su formirani formati, radno nazvani S, M i L.

Formiranjem formata pažnja je predana odabiru pisama i grida unutar kojeg će se pisma u svojim hijerarhijama pojavlji-vati i komunicirati sadržaje. Nastavno na tretmane i slikovni prilozi su smješteni u sistem sustavno kako bi se osigurala kon-zistentnost. Posebna pažnja je predana slikovnom opremanju korica o čemu će biti riječi u sljedećim stranicama.

Vodilo se računa i o tome da se sistemi mogu primije-niti i na printane materijale koji služe isključivo za potrebe vježbi manjeg broja studenata Akademije, a sve kako bi isti mogli biti producirani u duhu tiskane biblioteke koju ovdje primarno oblikujemo. Prvenstveno se tu misli na dramske tek-stove za nastavu.

Sve skupa rezultiralo je standardima za formate, pisma, tretmane pisama, papir te korištenje vizualnih materijala. Tre-ba svejedno naglasiti i imati na umu da ni jedno rješenje pa tako ni ovo ne daje automatiziranu metodu kojom će buduće knjige biti prelomljene u “5 minuta”. Smjernice koje će ovo rješenje ponuditi treba koristiti s oprezom, jer svaki tekst zahtijeva i zaslužuje individualni tretman.

KONCEPT

3

Izreka kaže Ne sudi knjigu po korici!, a ipak, sudbina mno-gih knjiga je upravo takav sud. Korica ili cover prvi je susret čitača s građom. Upravo te dvoje stranice (prednja i stra-žnja korica) često presude dobivanju pažnje, a onda i oda-biru. Jasno, tematski građa sama po sebi kao i autor ipak presude kod onog razumnog i entuzijastičnog dijela publi-ke, ali u moru tiskanog materijala kojeg nalazimo na polica-ma knjižara i knjižnica primjećivanju knjige dijelom svakako doprinosi i vizualna opremljenost korice.

Upravo korica uvelike doprinosi identitetu bibliote-ke koji je traženi element idejnog rješenja, stoga je istu potrebno sistematizirati. Ali kako u sistematiziranom susta-vu ostaviti prostora za onaj razlikovni element? Onu nijan-su koja svaku koricu ipak čini posebnom?

Idejno rješenje odgovor vidi u ilustrativnom elemen-tu korice, a to je u ovom slučaju fotografija. Iako su publi-kacije Akademije pretežito teoretskog karaktera, pristup odabira fotografije postavljen je kao što bismo birali foto-grafiju za npr. roman. Ideja je kroz fotografiju ostaviti auto-ru umjetničku slobodu, mogućnost interpretiranja i komentara na građu knjige koju oblikuje. Time dobivamo koricu koja je izravan produkt teme knjige kojoj pripada, ali i autorsko djelo. Zamisao je da se fotografije, budući da ustanova svojim programom to omogućava, snimaju ciljano po potrebi svake knjige, tj. prema zamisli dizajnera.

Same smjernice za fotografije se mogu sažeti na nekoliko uputa, a primjeri takvih uradaka će biti prikazani u ovoj prezentaciji. Svakako je prva karakteristika ovog rješenja da su fotografije inscenirane. Riječ je o promišlje-nim i dobro produciranim fotografijama. Pažnja se ciljano daje ili ne daje svakom detalju: scenografiji, kostimografiji, šminki, subjektima, rasvjeti.

Druga odlika pristupa je difuzno svjetlo. Blage sjene ovakvog svjetla daju poetičniji ugođaj i navode na već spo-menutu artističku, autorsku crtu, pri čemu i dalje imamo prostora i za dramatične momente ako su potrebni.

Preporuka je da se u scenu ne uvodi (osim ako karakter teme to ne sugerira) previše različitih boja. Poželjne su boje sličnog tonaliteta kao i usmjerenost na prevladavajuće tople ili hladne boje. Pri tome koloristički akcent nije neprijatelj. Ako se koriste modeli, potrebna je

jasna direkcija. “Pretjerivanje” s elementima tj. teatralnost svakako su dobrodošli ako će to pomoći koncepciji i poruci koja se želi postići.

Iz gore navedenog jasno je da će fotografije biti rezultat popriličnog truda, znanja i vještine. U jednu ruku time dobivamo knjigu koja je trostruki autorski uradak: djelo samog pisca, vizija fotografije i prijeloma dizajnera, te fotografija fotografa.

Zadnji element ovih korica je indikator koji sugerira kojem odsjeku Akademije knjiga pripada, odnosno od kud je inicirano njezino izdavanje. To naravno ne izostavlja mogućnost primjene iste u edukaciji na drugim odsjecima. Taj indikator je boja. U standardima vizualnog identiteta Akademije postavljeni su i koloristički indikatori za odsjeke, pri čemu je ples izostavljen. Isti taj spektar boja za potrebe biblioteke ipak je mrvicu interpretiran, ali u srži zadržan. Iste boje uparene su s pripadajućim odsjecima, ali definira-ne su u pastelnijem tonu. Razlog tome je ugođaj fotografija i želja da se boje na njih nastavljaju. Pri tome boje fotogra-fije ne trebaju slijediti boju odsjeka već samo njezin lagani, poetični ton.

PR

OD

UK

CIJ

A

MO

NT

AŽ

A

SN

IMA

NJE

DR

AM

AT

UR

GIJ

A

KA

ZA

LIŠ

NA

RE

ŽIJ

A

PL

ES

GL

UM

A

FIL

MS

KA

I T

V R

EŽ

IJA

CM

YK

3

5

05

2

5

15

CM

YK

2

0

40

2

0

30

CM

YK

1

0

40

3

0

20

CM

YK

0

0

55

5

0

15

CM

YK

0

0

35

6

0

15

CM

YK

1

0

05

3

0

10

CM

YK

3

5

20

5

5

10

CM

YK

0

0

10

6

0

20

SKALA BOJA I PRINCIP KORICA

4

Formati definirani ovim rješenjem radno su nazvani S, M i L. Omjer koji je pri njihovom dimenzioniranju uzet je 4:3 odno-sno 3:4 što je jedan od najčešćih omjera u filmskoj i fotograf-skoj industriji. Kako je navedeno u uvodu prezentacije tekstovi i njihovi elementi grupirani su u skupine po pojavama i hijerar-hijama u tekstovima.

S FORMAT predviđen je za dramske tekstove. Razlog tome je što osim čitanja “za dušu” ovi tekstovi služe i konkret-nom radu i stvaranju. Stoga je razmišljanje bilo da ta skupina knjiga bude što jednostavnija za rukovanje. Ovaj format sa svojim marginama omogućava jednostavno držanje knjige po sredini jednom rukom bez da prekrijemo tekst palcem, čime se omogućava kretanje po sceni, isprobavanje, lagano prisje-ćanje, ali se sprječava i zatvaranje knjige dok je trebamo.

M FORMAT predviđen je za sve knjige koje okupljaju teoretsku,povijesnu i nastavnu literaturu. Naravno, jedno često ne isključuje drugo ili treće što je dodatno bio povod da se takav tip teksta poveže kroz jedan format i grid.

L FORMAT predviđen je za monografije koje samim sadržajem zaslužuju nešto veći, moćniji, impresivniji format, ali sve naravno u granici funkcionalnosti.

Dodatna zgodna situacija s odabranim dimenzijama je što formati sjedanju jedan u drugog tako da je širina najvećeg formata visina srednje, a širina srednjeg je visina najmanjeg. Naravno, apsolutno trivijalan detalj koji nema ikakve veze s funkcijama knjiga, ali taj moment dodatno čini knjige ugodni-ma kad su npr. složene na stolu, jedan na drugu.

M FORMAT 180×240 mm

L FORMAT 240×320 mm

S FORMAT 135×180 mm

FORMATI PUBLIKACIJA I NJIHOV ODNOS

5

Pri oblikovanju hijerarhije tekstualnog materijala korišteno je beskontrasno sans serifno pismo Quasimoda. Pismo je opre-mljeno svim potrebnim mogućnostima za kvalitetno i detaljno oblikovanje kontinuiranog teksta. Istovremeno jako precizni i geometrijski verzali pisma čine ga pogodnim i za display tre-tman pri čemu se puni potencijal dobiva mijenjanjem bazičnih vrijednosti poput tracking-a npr. Rezovi koji su korišteni u oblikovanju hijerarhija buduće biblioteke su:

MEDIUMMEDIUM ITALICREGULAR ITALICBOLDBOLD ITALIC

Svaki od navedenih rezova pažljivo je definiran po hijerarhij-skom elementu za koji za namijenjen u ovom rješenju. Svoj-stva koja su podešavana kako bi se postigao željeni efekt su: veličina slovnih znakova, prored, tracking, uvlake paragrafa, podcrtavanje (debljina i udaljenost), sjedanje ili ne sjedanje reda teksta na grad, opcija loma riječi na kraju reda i tipovi brojki. Sva ta svojstva definirana su nakon što su na realnim situacijama isprobana i nakon što je postignuto uvjerenje da upravo u tim svojstvima najbolje odgovaraju karakteru teksta za koji se koriste.

Svi ovi rezovi i njihovi tretmani korišteni su s namjerom da se stvori sistem koji će oblikovati stranice knjiga koji će odavati dojam jednostavnosti, ali istovremeno i dinamike, nekakvog zbivanja, koji će jasno dati do znanja da drugačiji tretman sada znači i neko drugačije značenje, neku drugačiju pažnju.

Quasimoda Medium Koristi se za body tekst, naslove poglavlja ili tekstova, autore poglavlja ili tekstova (ako ih ima više u knjizi) te legende u marginama ako će ih biti.

Quasimoda Medium ItalicKoristi se u body tekstu, kao uvod / najava novog poglavlja ili teksta (ako je potrebno), za podnaslove i podpodnaslove, za naslove i autore u footeru, za brojke paginacije i fusnota, u impressumu, za natuknice, citate, sadržaj, tablice, deskriptor u sadržaju (ako je potreban) te sve materijale na kraju knjige poput kazala, literature i sl.

Quasimoda Regular ItalicKoristi se za tekst u potpisu ilustrativnog elementa, za fusnote te tekst impressuma.

Quasimoda Bold Koristi se za naslov, autora i odsjek na korici i naslovnoj stranici.

Quasimoda Bold Italic Koristi se za “naslov” ilustrativnog elementa u potpisu tog elementa.

TIPOGRAFIJE KORIŠTENE U RJEŠENJU

6

Kako je već rečeno, cover je nešto što je često uzrok suda knjiga. Stoga je jednaka pažnja dana oblikovanju i sistematizi-ranju covera kao i samog prijeloma knjižnog bloka.

Zanimljiva pojava se događa prilikom promjene forma-ta, a to je da se margine zadržavaju u jednakim vrijednostima bez obzira u kojem smo formatu. Isto tako ne mijenjaju se tipografski tretmani elemenata koji se pojavljuju kao npr. naslov, autor, naziv odsjeka, rezime knjige i sl., a ne mijenjaju se ni njihove vrijednosti poput veličine, proreda i reza.

Tako su naprimjer naslov i autor ispisani u Quasimodi Bold, 14/16,5pt s trackingom +100. Naziv odsjeka je ispisan u istom rezu, ali u veličini 10pt također s trackingom +100. Logo Akademije je uvijek istih dimenzija: 11x3,5mm. Tekst sinopsisa uvijek je prelomljen u Quasimodi Medium Italic 11,5/16pt +5. Jasno, barkod položajem i dimenzijama također je dosljedan. Kao i kružić na hrptu koji bojom sugerira odsjek.

Ono što se mijenja ja broj stupaca u mreži unutar koje se tekst tretira. Pa tako S format ima 7, M format 9 i L format 11 stupaca. Izmjene u broju stupaca dozvoljavaju odmake u pozicioniranju tipografskih elemenata, dok se i dalje zadržava jednaka dizajnerska priča i poveznica. Time dobivamo dina-mični karakter i taj element koji dopušta da se iako iz istog sistema knjige ipak razlikuju.

Također treba naglasiti da je iz jednakog tipografskog sistema, pisma Quasimoda, oblikovana kratica ADU na hrptu. Razlog zašto na hrtpu nema samog znaka je što je isti zabra-njeno prema standardima koristiti zarotiranog za 90º, a ne možemo računati na to da će publikacije uvijek imati dovoljno debeo hrbat da se znak može producirati na čitkoj dimenziji. Time se još više postiže naglasak samog pisma koje će se svugdje provlačiti.

7M FORMAT – PRIMJERI COVERA I NJIHOVIH ELEMENATA

8

IME

NK

O P

RE

ZIM

EN

IĆ —

GR

ČK

I T

RA

GIČ

NI

JUN

AK

DA

NA

S

Udis explibus et offici nulligent et quide nat. Giam non nesecte et quisitas quissit officae pa duciliquis ipsa parci ut velecto repudis enimet, ut ullestiamus ut ea sit, eatem imagnam imus sima- gnamus, con-sequ odionserum il experio dolum volecto blatus aut a et aliquo te nis di tecto dolum fugitat empore nestis sim at. Exeror am, erfererrum. Ique venim nonsequatia vel mintem iscientore eaquam, sa dolo dolupi dunt autae cor modis aut officimaio. Atiore ne mi, utenimus, sitas iliam, voluptam solupta dipsapi enimus etus abore, ut liquatias acera tem quo te consecto beaquiam quia con corem la volum cones et provid quaturi dolorep eremporum facil ipsae latiore, vidissita con corerat quatibe rferum quia cus repero comni ut quatqui deliquo tecere nim necabor esequassimus molorunt est lit asper-nation nim voles illaut plic tempori oribus et vel mi, te voluptati omnis nonseque ventiaectem eos aut eum ium im exceribusam quame as erruptatus eicid eossimil modit quam nos qui blaccae volorestis ex-cearchil ipsae. Id eosa nus ex endelen tibusam volu-piendae rat. Ped ut ommo veliatur moluptatium re-pudit quibusantion rem que ventur aut audit res estibusapic tet harumquis si rem et most odi nem es cuptius.

M FORMAT – RASTVORENI COVER – PREDNJA I STRAŽNJA KORICA, HRBAT I KLAPNE (KOJE SU ISPALE IZ FORMATA OVOG PRIKAZA), INDIKATOR ODSJEKA (BOJA)

GRČKI TRAGIČNI JUNAK DANAS

IMENKO PREZIMENIĆ

2 432775 435721

AD

U

CIJENA 129,00 HRK GLUMA

9

ODSJEK

IME I PREZIME AUTORA

NASLOV KNJIGE

IME

PR

EZ

IME

AU

TO

RA

— N

AS

LO

V K

NJI

GE

AD

U

2 432775 435721CIJENA 000,00 HRK

S FORMAT – RASTVORENI COVER – PREDNJA I STRAŽNJA KORICA, HRBAT I KLAPNE (KOJE SU ISPALE IZ FORMATA OVOG PRIKAZA)

10M FORMAT – RASTVORENI COVER – PREDNJA I STRAŽNJA KORICA, HRBAT I KLAPNE (KOJE SU ISPALE IZ FORMATA OVOG PRIKAZA)

2 432775 435721

IME

PR

EZ

IME

AU

TO

RA

— N

AS

LO

V K

NJI

GE

AD

U

CIJENA 000,00 HRK

NASLOV KNJIGE

IME I PREZIME AUTORA KNJIGE

ODSJEK

11

IME I PREZIME AUTORA KNJIGE

NASLOV KNJIGE

ODSJEK

L FORMAT – RASTVORENI COVER – DETALJI GRIDA KORICE

IME

PR

EZ

IME

AU

TO

RA

— N

AS

LO

V K

NJI

GE

AD

U

CIJENA 000,00 HRK

12

Kako cover tako i knjižni blok u raznim formatima koristi kon-stantno iste tretmane. mijenja se samo prostor unutar kojeg se elementi postavljaju, ali njihov tipografski tretman i hijerar-hija se konstantno zadržavaju kroz sve situacije.

Na sljedećim stranicama bit će prikazane neke tipične situacije s kojima se možemo susresti prilikom prelamanja Akademijine publikacije.

13GRID M FORMATA – KNJIŽNI BLOK

14

FILMSKA I TV REŽIJA

IMENKO PREZIMENIĆ

OSNOVE KADRIRANJA

M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – NASLOVNICA

15M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – IMPRESSUM I SADRŽAJ

PREDGOVORNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

UVODNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

FERMENTUM AMETNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

ORNARENulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

MAGNA CURSUSNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

PHARETRA DOLORNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

CONSECTETUR AENEANNulla vitae elit libero, a pharetra augue. Dec id elit non mi porta gravida at eget metus.

IZVORI INFORMACIJA

AUTOR

NASLOV

IZDAVAČ

UREDNIK

IZVRŠNI UREDNIK

RECENZENT

ZA IZDAVAČA

KOREKTURA I LEKTURA

GRAFIČKI DIZAJN

PRIJELOM

NAKLADA

TISAK

PAPIR

ISBN

CIP ZAPIS

COPYRIGHT

Ante PeterlićOsnove teorije filmaAkademija dramske umjetnostI Trg maršala Tita 5, 10000 Zagreb – HRdr. Hrvoje TurkovićAdipiscing AeneanOrnare Ridiculusizv. prof. art. Franka Perković GamulinRidiculus InceptosPharetra TristiqueUltricies Aenean

400 primjerakaTiskaraMunken Print White 100g/m2 za knjižni blokMunken Lynx 300g/m2 za korice + Wibalin

97 8–953–500–204Dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice pod brojem 987 862025 4Zagreb, rujan 2017.

© AKADEMIJA DREMSKE UMJETNOSTIM Zagreb 2017.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnažati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikovog i autorovog pisanog dopuštenja.

7

11

13

51

97

145

201

227

SADRŽAJ

16M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – ULAZNA STRANICA POGLAVLJA – PREDGOVOR

PREDGOVOR

17

OSNOVE KADRIRANJA PREDGOVOR

i naročitu vrijednost za gledatelja. Takvim izdvajanjem iz okoliša, ako se prikazuje neka osoba, mogu se, dakako, izraziti i stanja snimane osobe, osobito samoća, napuštenost.

Pri kretanju osoba duž osi objektiva, usporenjem njihova na-predovanja u hodu, stvaraju se također posve osobiti efekti: pričinja se taj hod kao neki »Sizifov posao«, ponekad dakle i kao svjedočanstvo o uzaludnosti, ali se i kinetika tijela monumentalizira, jer se usmjerujemo prema samom pokretu. Time kao da se analizira pokret neovisno o re-zultatu tog pokreta, pa takav prizor dobiva i irealna svojstva, djeluje i kao neka fantazmagorija, pa se taj postupak često rabi da bi se izrazilo stanovito odstupanje od realnosti. I, na kraju, umjesto zaključka o te dvije vrste objektiva kojima se izgled izvanjskoga svijeta očevidno preobražava, upozorimo i na njihovu posebnu praktičnu vrijednost. Isti predmet, na istoj udaljenosti od kamere, kad se snima širokokutnim objektivom pojav-ljuje se u slici kao dalji, a kad se snima teleobjektivom pojavljuje se kao bli-ži, pa odatle i njegovo ime (od grčkog tele, daleko). I jedno i drugo može biti od velike uporabne vrijednosti pri posebnim uvjetima snimanja.

Zoom objektivi. Tim objektivima, konstruiranim u Njemačkoj pred drugi svjetski rat, postiže se kontinuirana promjena žarišne duljine; žarišna se duljina može mijenjati u toku samoga snimanja, pa se time sni-mani objekti prema potrebi približavaju ili udaljavaju. Objektiv se, znači, tokom snimanja ne mijenja, mijenja se vidni kut; kamera se ne pomiče, nego kao da se svijet sam približava ili udaljuje od nje. Odatle je dijelom nastao i naziv, u Sjedinjenim Američkim Državama, »zoom« (zum), što na engleskom znači naglo poletjeti, naglo se strmo uspeti.

Budući da mijenjanje objektiva u kameri iziskuje više vremena nego mijenjanje vidnog kuta istim objektivom, ti objektivi imaju veliku praktičnu vrijednost pri snimanju reportaža, (naročito na televiziji koja za-htijeva istodobnost, pa prema tome i brzo reagiranje snimatelja). Također se njima mogu u nekim okolnostima »fingirati« i vožnje, vožnje za koje, dakako, nisu potrebna kolica.

Osim što ima praktične vrijednosti, zoom-objektivom postižu se i neki drugi učinci: zbog specifičnog ovladavanja prostorom na specifi-čan način, oni djeluju i na gledateljevu doživljajnost. U zbilji čovjek je taj koji se približava ili udaljuje od nekoga nepomičnog objekta, zoom-objek-tivom nepomični objekt kao da prilazi ili odlazi od onoga koji ga gleda. Zbog toga zoom-objektiv uvijek ima vrijednost nekoga komentara prizora. Njime se na taj naročiti način nešto izdvaja iz okoliša ili uključuje u nj; to uključivanje ili izdvajanje izvodi se naglašenom filmskom retoričnošću (zbog toga se toliko i primjenjuje u TV i filmskim reklamama); naime, zu-miranje se pojavljuje kao filmski najizričitiji način pokazivanja. Takvim se pokazivanjem može postići visok stupanj dramatizacije prizora, a u su-bjektivnom kadru krajnje usredotočenje neke osobe na neki objekt njezi-ne pozornosti. Na primjer, da bi se pokazalo kako je netko nečim veoma iznenađen, kako intenzivno misli o nečemu, kako mu je nešto izvanredno važno, u subjektivnom kadru to nešto približava se zumiranjem iz daljega plana u krupni ili u detalj.

Budući da se tim objektivima, kojima je žarišna duljina slična žarišnoj dulji-ni čovjekova oka (oko 21 mm), postiže jasnoća snimke u dubini, oni omo-gućuju da se jasno razaznaju osobe i predmeti na različitim udaljenostima od kamere, čime se efektno iskazuju odnosi među njima, a postiže se i vi-sok stupanj eventualne dramatičnosti tih odnosa. Do toga dolazi i zbog toga što jasna prezentacija nekoliko objekata na nekoliko razina dubine stvara i podjelu pažnje u gledatelja; on kao da se koleba, uzbuđuje se već zbog nužnosti da brzo prenosi pozornost s jednog dijela kadra na drugi. Tako se u spomenutom filmu »Građanin Kane« radnja u jednome kadru zbiva na četiri dubinske udaljenosti. U trenutku kad treba odlučiti o sudbi-ni sedmogodišnjeg junaka filma, njegova se majka (a njezina je »vlast« u wobitelji najveća) nalazi u prednjem planu, nešto dalje nalazi se budući Kaneov tutor (koji nagovara Kaneove da mu prepuste dječaka), još dalje nalazi se otac (koji je najosjećajniji i ne želi se odvojiti od svojega sina), a u daljini, kroz prozor, vidimo bezbrižnoga dječaka kako se igra. Očito, svi odnosi, kao i napetost što proizlazi iz njih, dati su vrlo pregledno u jednom kadru, a to ujedno pokazuje da se širokokut- nim objektivima može izbjeći montažno »sjeckanje« prizora, i da se složena radnja u kojoj sudjeluje nekoliko osoba može prikazati u prostorno-vremenskoj cjelini.

Koliko god se širokokutnim objektivima postiže osjećaj dubine, doživljaj trodimenzionalnosti što pridonosi stvaranju sličnosti filmskog zapisa s ljudskim viđenjem izvanjskog svijeta, toliko, istodobno, ti objektivi i mije-njaju prostornu kakvoću izvanjskog svijeta. Dolazi i do velikih deformacija vertikalnih linija u kadru, prostori izgledaju mnogo dublji i prostraniji, a po-kreti duž osi objektiva veoma se ubrzavaju i tijela što se kreću duž te osi brzo se povećavaju ili smanjuju, ovisno o smjeru kretanja. To posljednje može također pridonijeti dramatizaciji prizora: zbog brzine povećavanja ili smanjivanja predmeta u pokretu, odnosno zbog brzine bliženja ili udaljava-nja od kamere, stvaraju se nagli obrati situacije, iznenađenja, ponekad i šokovi (šaka koja u subjektivnom kadru nekome »poleti« u nos gigantski se i brzo povećava, kao u filmu »Oliver Twist«, 1946., Davida Leana, kad, na-kon neuspjele krađe, »nokautiraju« jadnoga Olivera). Zbivanja se u ovome slučaju, najopćenitije, dimenzioniraju, dobivaju na silini i agresivnosti.

Teleobjektivi. Snimanjem tim objektivima prostor se »zbije«, dubina reducira, perspektivne promjene u dubini postaju sve manje što je žarišna duljina veća, a jasno vidljiv prostor svodi se sve više na jednu jedi-nu plohu. Drugim riječima, različito od širokokutnih objektiva, opća oštri-na slike je manja, a uvid u dubinu sve slabiji. Budući da se eliminira sve što je suvišno, kadar djeluje napunjeno, zgusnuto, i nema osjećaja prostor-nosti koja se stvara širokokutnim objektivima. Napokon, zbog uskoga vid-nog kuta, kretanje duž osi objektiva, prema kameri ili od nje, djeluje nepri-rodno sporo, čovjek koji korača po toj osi kao da hoda na mjestu.

Iz tih optičkih svojstava i slikovnih rezultata proizlaze i različiti učinci teleobjektiva. Njime se postiže izdvajanje osoba i predmeta, a, kao što smo već istakli, svako izdvajanje može imati vrijednost isticanja važ-nosti onoga što je izdvojeno. Time se, naime, izražava autorova usredoto-čenost isključivo na jedan objekt, i čim se motri samo jedno, ono dobiva

M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – KLASIČNI SPRED KONTINUIRANOG TEKSTA

8 9

18M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – ULAZNA STRANICA POGLAVLJA – REZIME POGLAVLJA I ILUSTRATIVNA NAJAVA TEME

Rezime teksta ili poglavlja (uvod, najava) Donec sed odio dui. Etiam porta sem malesuada magna mollis euismod. Fusce dapibus, tellus ac cursus commodo, tortor mauris condimentum nibh, ut fermentum mas-sa justo sit amet risus. Cras mattis consectetur purus sit amet fermentum. Aenean lacinia bibendum nulla sed consectetur. Cras mattis conse ctetur purus sit amet fermentum. Mattis consectetur purus sit amet fermentum. Maecenas faucibus mollis interdum. Lo-rem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Maecenas sed diam eget risus varius blandit sit amet non magna. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Maecenas faucibus mollis interdum. Fusce dapibus, tellus ac cursus commodo, tortor mau-ris condimentum nibh, ut fermentum massa justo sit amet risus. Donec ullamcorper nulla non metus au-ctor fringilla. Maecenas faucibus mollis interdum. In-teger posuere erat a ante venenatis dapibus posuere velit aliquet. Aenean lacinia bibendum nulla sed con-sectetur. Nullam id dolor id nibh ultricies vehicula ut id elit. Morbi leo risus, porta ac consectetur ac, vesti-bulum at eros. Etiam porta sem malesuada magna mollis euismod.

CENTRALNA PERSPEKTIVASTANLEYJA KUBRICKA

AUTOR AKO SVAKI TEKST IMA SVOG

2.0OSNOVE KADRIRANJA

19M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – ULAZNA STRANICA POGLAVLJA – “PREDGOVOR” POGLAVLJA I ILUSTRATIVNA NAJAVA TEME

CENTRALNA PERSPEKTIVA STANLEYJA KUBRICKAOSNOVE KADRIRANJA

2.0

Fugiam in peliquament voluptur? Quias qui volupit rerspera doles derum eum volecte ctorem et ex expelibus doloreh enimus. Am voluptam num fugit autatemquia dit aut occab il ipsae. Bus reictur remolo omnis adigen-delia eum hiciis experior magnis velia volor accum quis denditaquo quo-dios as des enis inctotatur, aut labore voluptae. Ucilignatin excestis et et aut excepedit id que nimus sapedignitas earciis is dem idiciur sima dolup-ta ne vollacc aborum in nobit, nis sum, ut fugit litat que perovid quam ex exero con repudignit, cum et facepudae eicil es accabo.

Os sit pa alis venducipisit quiae non corum arumqui ilibuscien-de non eruptatur mi, omnihil icienis minvenis eos il ipsanim usamus. Equ-am ullam, temporia veligendit occuptatenda que nonsedi gnatem ullant enis praerspe nem nobit, con repudit iaerorecto beatur 1? Ut escid eum quam sunt ex est int que ipienim odiasit venis sim harupta vollaborepe re niminve nducit, omnisquia solupta turitatem faccus aut rehenet lati autas deliquae. Is ut ma sunto explacias explatemqui cupit reperec epudantem etur? Dam fugit, conseri animaxim quoditatis exped qui nonsenim quat la veles quiae cupita vidis sumquib usdandel modis et endae santet, core-rempore corum quunt as eaquunt aut doluptur sent.

Ugitat parchil iquaspellor anditi acit, quatiaestias di consequis re simporestis acitaquis dolor adit 2 maio etur? Luptas ad quiaepudis dus doluptae et asped eture, volupita natem. Elest, volecto que nectiae. Odi-sit et, coria cone sedio officiis con rest, sae de int, quas aut velenis acea pel est lam fugitiatur, non cus delibusdae nobitatur?

2.1STATIČNI K ADROVI

U CENTR ALNOJ PERSPEK TIVI

Genti offictur? Igeni as ut exceate es ea vernat esseribus acea invellent entios si consequi re, nonem veratur reptas quid ea ent. Di officil il idis moloreium volorem ius corati cumque plignis quisse quatemporis arcium sitaecatur?

Oditia is quo omniatem culpa nuscit hilis ium evenectium ate-cto blabores seque cum dolore, sam et por sus eliaestrunt fugit eum do-lum exerferferum se venditat in res excerum apis molupit, sitiis ex et exe-rum il is quiae ipsam cuptatur, aut veriosam voluptus et et abo. Ulliquam voluptatem digent, inihictur?

Lum quo isto eosae cum deliquos intiaestotae eumquis que dit et quatur aci illes sus enistiunt offici in et omniandam re dis volupta sitate nonsequo blatur, sed ut laborit atur? Xercia 3 is abo. Urecerum ilibus co-rem ium quamet est ut laborem porectur rectas siminve rovitec epele-sequas aut eture es audicae. Dusciis il molupta cus exces as reptate cabo-rum exeribu sandandes etur sus, exeritatet ut quisitis duntionecae escilla dolorpor rae. Isime doloresti ut que ni optatetur? Et volut litiis ullore,

Legende u marginama tem estint acignia co-mnis nonet quas dolenis doluptaque modi berrum invel mo maxi-mus, ut que qui berfero omnis sit voloreic totas et as dolorio quas exerio con eicat quid utatibu stotae vendis dolorup ta-tent. Aximaxi magnihi-ciam quo temporp ore-storum fugit molupta conectatia plis am ipsan-dis sunture veruptatem

nestibea peleste cearum, volliquis et volorate nonsequ idel esequibus vo-lut eniendamus, solorit, odit, cus et aut ut in cus, quam re, et quamus ad que eum faccum quam es et ut quiam, comniet volupta nullo vendisitiis et hilisint hilla dolore vel ipsapit eicia doluptis perit fugiaturi berior arunte dis exeriberum velenditas aut reror acescium quae omnim ut ima as di di offictem am fuga. Ita acescid 4 uciunt, ommolor 5 aut dit voluptatium qui sae dessint aut que porporerum assum quia eos dolupta temolup tatur, volo que sequaesciet odi corendae maio occusciis de cumquamus.

Gaam verchitatem dolor aturemp erovit undandit volore, qua-temporit laborec tumquo eatur, offic teceaque laccat aute voluptatur? Bus earum et ex et dolor res cullaborunt expedic tecate ommos dolorep udiores tiostion rem eatissimus eum si torio diori beatur? Ceat as sedis quibus. Lupturi qui Amet Risus Fusce ipienitio des que poris iscidus re consendignis restiaepro volorates accus, volorem santi ommo conserum latur aut repta qui cullatq uiberro dolorep ratibust, nonecuptat. Omnimus sinus enihit laborer natusapis 6 praes quiatemperis doloruptibus alita pel modi nis excest la sintur? Sa parum ex erita aspid quo cor asit maximodi-cia plibus inctia venim quuntot aquassint vel iundunt.

Rempeles as eossit magnis aborrum dis eum vendebi taquunt occaborrum et que volupit, natem reribus daerum harum unt dolum ati opta iunt omnimin vernatquis aut omnihit accum recab ipsam ducim Pu-rus Inceptos Commodo fuga. Ita exerestio. Acipsandam re, ut rescien di-cimaio quatibus delessitis ut prat. Archici endunditati aboris as ut quo omnimpor audigen tiorepelibea voluptatur? Ucima inctemporum quiate-stis qui cum dit vendit ab incit repellorrum dolupta tecust omnis volupti conemod ipsandis rent doluptur, quia ex exeruntum, aut et ut volupta spernatur?

Odit occusam, sed quam, etus dem faceria dolendu saperum arum res minvel imaionsecto dolluptatur, offici ommo et landis expellabo. Et erum facia ad quis voluptas et elessequam que prae etum rerfero te dellor ad que dolum re niet essimpo rrorempor 7 se lab int qui volupidi oc-cum id et, natecti idendis ea archilis a quatusamus ex et odit eos que en-tores equunt et volectur re sum dolut pre ditati iur? Tem liciet asperum

1 Fusnote još naiđemo na kakvu pjesničku maj-storsku radionicu, jedva će prosuđivanje i prosu-đujuće uživanje djela umjetnosti. 2 Prosvjetiteljstvo, i oso-bito Friedrich Schiller, govore o estetskom od-goju, pri čemu je nedvo-smisleno istaknuta upu-ćenost estetičke. 3 Među suvremenim estetičarima istaknuto mjesto u prenošenju i unapređivanju te peda-

goško-etičke umjetnostiestetike zauzima Herbert Read. Naše je vrijeme obnovilo izvorni filozofski interes za pitanja umjet-nosti, pa se tako estetika ne piše ni za stvaraoca. 4 Još naiđemo na kakvu pjesničku majstorsku ra-dionicu, jedva ćeprosu- đivanje i prosuđujuće uži-vanje djela umjetnosti. 5 Prosvjetiteljstvo, i oso-bito Friedrich Schiller, govore o estetskom od-goju«, pri čemu je nedv-

osmisleno istaknuta upuće-nost estetičke teorije na promatrača ili uživaoca lijepog čitanja. 6 Među suvremenim estetičarima istaknuto mjesto u prenošenju i unapređivanju te peda-goško-etičke umjetnosti estetike zauzima Herbert.7 Naše je vrijeme obno-vilo izvorni filozofski inte-res zapitao umjetnosti, pa se tako estetika ne piše ni za stvaraoca.

34 35

20M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – JEDNA FOTOGRAFIJA , CITAT

Oditia is quo omniatem culpa nuscit hilis ium evenectium atecto blabores seque cum dolore, sam et por sus eliaestrunt fugit eum dolum exerferfe-rum se venditat in res excerum apis molupit, sitiis ex et exerum il is quiae ipsam cuptatur, aut veriosam voluptus et et abo. Ulliquam voluptatem di-gent, inihictur? Fugiam in peliquament voluptur? Quias qui volupit rerspe-ra doles derum eum volecte ctorem et ex expelibus doloreh enimus. Am voluptam num fugit autatemquia dit aut occab il ipsae. Bus reictur remolo omnis adigendelia eum hiciis experior magnis velia volor accum quis den-ditaquo quodios as des enis inctotatur, aut labore voluptae. Ucilignatin ex-cestis et et aut excepedit id que nimus sapedignitas earciis is dem idiciur sima dolupta ne vollacc aborum in nobit, nis sum, ut fugit litat que pero-vid quam ex exero con repudignit, cum et facepudae eicil es accabo.

Rum que nos eicto blab ipicte ni ut. Exerum quata voluptiatem eum faccum fugitat iamusae nos et esedigene non rercipitaqui doluptae omnis essimporem re aut et libusdaecae. Officium del ium rescipsandae volupta ersperi conesti bustium re, se nis estincia namus eate cus nessimp elentia essequi re cum, am, sitiam in experiam faccabo reptiis am alis-sequiam ex et harum nonsequo quiam sintior autatur assequi ipicit etur si-tae dolorist, iundus porias illit velliqu iduntur apiet, sima volutecto ea de et hic to milluptaque sequis eatia dolupta Us aut que. Odisit et, coria cone sedio officiis con rest, sae de int, quas aut velenis acea pel est lam fugitiatur, non cus delibusdae nobitatur? Genti offictur? Igeni as ut excea-te es ea vernat esseribus acea invellent entios si consequi re, nonem vera-tur reptas quid ea ent. Di officil il idis moloreium volorem ius corati cu-mque plignis quisse quatemporis arcium sitaecatur? Donec id elit non mi porta gravida at eget metus. Cras mattis consectetur purus sit amet fer-mentum. Donec sed odio dui. Cum sociis natoque penatibus et magnis.

I S IJAVANJE scena igranja u hodniku pred početak ludila (autor: Isijavanje, 1984., Stanley Kubrick)

2.2DINAMIČNI K ADROVI

U CENTR ALNOJ PERSPEK TIVI

Lum quo isto eosae cum deliquos intiaestotae eumquis que dit et quatur aci illes sus enistiunt offici in et omniandam re dis volupta sitate non-sequo blatur, sed ut laborit atur? Xercia is abo. Urecerum ilibus corem ium quamet est ut laborem porectur rectas siminve rovitec epelesequas aut eture es audicae.

Snimanje iz ruke

Dusciis il molupta cus exces as reptate caborum exeribu sandandes etur sus, exeritatet ut quisitis duntionecae escilla dolorpor rae. Isime doloresti ut que ni optatetur? Et volut litiis ullore, nestibea peleste cearum, volliqu-is et volorate nonsequidel esequibus volut eniendamus, solorit, odit, cus et aut ut in cus, quam re, et quamus ad que eum faccum quam es et ut quiam, comniet volupta nullo vendisitiis et hilisint hilla dolore vel ipsapit eicia doluptis perit fugiaturi berior arunte dis exeriberum velenditas aut reror acescium quae omnim ut ima as di di offictem am fuga. Ita acescid uciunt, ommolor aut dit voluptatium qui sae dessint aut que porporerum assum quia eos dolupta temolup tatur, volo que sequaesciet odi corendae maio occusciis de cumquamus.

Citat quia endis etur moluptasped milit ario voluptatecea volo tet pro con sedi genecep ressime perum rempedi veliqui nobit quam fugia vendandi omnime dolupicima ilis aut eseriam am, autem quame nus dipsae doluptatam ut aspit ducipsanis ea sequam nemodio quam qui corestem nos acsi es prata cum et lam, cullorio. Nemper erferumet am, cus dolo eum fuga. Nequo estius dicatur? Stanley Kubrick

Ga. Abo. Uga. Nam verchitatem dolor aturemp erovit undandit volore, quatemporit laborec tumquo eatur, offic teceaque laccat aute voluptatur? Bus earum et ex et dolor res cullaborunt expedic tecate ommos dolorep udiores tiostion rem eatissimus eum si torio diori beatur? Ceat as sedis quibus. Lupturi qui ipienitio des que poris iscidus re consendignis restiae-pro volorates accus, volorem santi ommo conserum latur aut repta.

Nis molut ma quas aliciae puditaq uaspedit, conet quatem au-taturibus sit et eum veliqui beritatur, quidemquis qui tem alignate sitiunt.Icit aliquamus aut eaquae ipid eatur maioriae num laborest hit alis suntus dolorerum reicturia commodit ipidunt aborit ad ut aut doluptae consequ idundis itaturi comnimu scimagnis inulpa iustibusti dolo que nis reic tet eat fuga. Cuptur, nosseque derions editiorendic tent. Ique eritam rehenim resecti isintum que rescideni reperem qui ut quia necatum, si volum idu-santium re, core nonsero vitessi temquid ex et occusdae cus. Eptatus ex et voluptiam idiaecum rat ea peremol upitasperum Volor rest, nes sima-

36 37


21M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – NATUKNICE, VIŠE FOTOGRAFIJA NA JEDNOJ STRANICI

2001. ODISEJA U SVEMIRU (autor: 2001. odiseja u svemiru, 1984., Stanley Kubrick)


Apis molent, sequis ipsaperovit verore, cus, tem aut accullu ptaspic illenih iciusciust, que nonet laborrunt dolor aut eum quam fugit, consed et ped maximodit, ut la videl mo voluptus sum, velitate volorernam veri ape ne niet officia volorum duciis nulla cusapit exerchitiis dent. Qui tes adi be-rum, aut magnam etur, officiis am et voluptas aut moluptat.

Aborite mporia quidis eum et illuptae commod qui aut erspieni ipictat invenim perum, quiscidere od quos il molorit optatureped que vo-luptatibus estiorest, to molupta quatet laut maiosapere debitiata simpos voluptas es dis quibusd andaeperum facea id est parunto beatiur si debis dolecatur as suntibusa quistrum ape cuptatempor aut lit as eni dolorio omnissi musdae. Et pratempor as expelit aciam vendae. Ut quodicilit, siti-ur autem sequam as ilitasp itatusanis rat perum ex et at.

Met et, non comnihition non reptius eat maiore corepra quid ullacero consequia aut vene consedit ipienti officabor am cuptatetum sita cus quias aliqui adi dolum dolendam nonse lab ipsa anducium aliam, vel in nam as eles ate est alicill aborit re eictem eariore hendell ibusam is am fu-giam voluptur:

∙ Natuknice ∙ Ihic tem reheni nobitate qui bla am∙ Dolupta culpa sunt volorro dolendem∙ Itas velende stentota veritatem fugia∙ Denemque comnim nienducsdil molo eatempore ∙ Laut et prerit la sita dolorum dolectatur ∙ Qui cus quia eicat fugitata di dignim que ∙ Eaquis dolo officipid que maximus

Rem num rerum quasite ipsa doluptibea con cone ommolup ta-tur? Vit quid quatemp orenda quod qui cullese nimint optuscimi, aut odit archicipsus dicturerias sit, sinti nistis doluptatur? Ihicae rernatia de veni-squ idenit pro inctem quiamet la denimus el invenim agnisto rporepero dit et exerumque nonsed molessim si conseque con paria deria cus quo blab id et, corporat et que di cusame magnat apidus, volut lit voluptatur? Amustrum ent pelectus.

Uga. Ut et dolorehent evenimus doluptius. Dus perae nonem autecti adit quam, quist eum, sapellu ptaturio. Estibus, sam, cus dusanda niamus estetur, quia experchil erepero omnimagnimin porati blabore do-luptasim qui autenis nat od ullorum ipit quatatur rerro eium voluptaspedi acestibus verrum as autecta voluptur?

Aceseque exerae nis et qui temporum quiatus acerruntio. Adi ipsandae nitae volut et et aut volupides aruptat emodipsum hit autem il eost et ad utam eosandunt ut quunt rem nima voluptas aped mossed quam qui natempo rporibus et et fugia quis as quiatia ius consequiam nos explistios nias maio inistio. Ugitiore volenest aut im rem dolor sequo com-mod que as ipsunt, sum susci blabo. Picium que con pel ipsum et aut hici-mi, te niae dis sim quam nisime nos ex excerum eaque pa volut incture-

38 39


22M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – VIŠE MANJIH FOTOGRAFIJA NA STRANICI – OZNAČAVANJE BROJEM I GRUPNO POTPISIVANJE

1

3

5

2

4

6

4. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Nullam quis risus eget urna mollis ornare vel eu leo. (Stanley Kubrick) 5. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Nullam id dolor id nibh ultricies vehicula ut id elit. (Stanley Kubrick) 6. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Maecenas faucibus mollis interdum. (Stan-ley Kubrick)

1. CENTR ALNA PERSPEK TIVA VANI Cras mattis consectetur purus sit amet fer-mentum. (Stanley Kubrick) 2. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. (Stanley Kubrick) 3. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Nullam quis risus eget urna mollis ornare vel eu leo. (Stanley Kubrick)

7

9

11

8

10

12

10. IS IJAVANJE Donec ullamcorper nulla non metus auctor fringilla. (Stanley Kubrick) 11. IS IJAVANJE Morbi leo risus, porta ac consectetur ac, vestibulum at eros. (Stanley Kubrick) 12. IS IJAVANJE Curabitur blandit tempus porttitor. (Stanley Kubrick)

7. CENTR ALNA PERSPEK TIVA UNUTR A Etiam porta sem malesuada magna mollis euismod. (Stanley Kubrick) 8. IS IJAVANJE Maecenas sed diam eget risus varius blan-dit sit amet non magna. (Stanley Kubrick) 9. IS IJAVANJE Duis mollis, est non commodo luctus. (Stanley Kubrick)

40 41


23M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – JEDNA FOTOGRAFIJA PREKO CIJELE STRANICE

I S IJAVANJE scena igranja u hodniku pred početak ludila (autor: Isijavanje, 1984., Stanley Kubrick)



24M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – FOTOGRAFIJA PREKO DUPLERICE



25M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – SITUACIJA S DVOSTUPČANIM TEKSTOM

AUTORI

ŽUŽI JELINEK

Pravog imena Zsuzsanna Ferber, bila je vrlo popularna modna dizajnerica, spisa-teljica, kolumnistica i stilistica u Hrvat-skoj i u bivšoj Jugoslaviji. Rođena je 17. srpnja 1920. godine u mađarskom gra-du Budimpešti. Žuži je svoj život živjela na relaciji Zagreb-Ženeva-Opatija. Udava-la se četiri puta i sve do kraja života bila je u braku s posljednjim suprugom Milo-radom Ronkulinom za kojeg se udala u dobi od 80 godina. Autorica je nekolici-ne knjiga koje sadrže i tekstove iz njezi-nih kolumni koje je pisala za hrvatski ča-sopis Gloria. Put do statusa kojeg je ste-kla bio je popločen trnjem, ali je dolazeći iz siromašne obitelji uspjela steći bogat-stvo i slavu zahvaljujući upornosti i volji koju je imala te pozitivnosti kojom je odi-sala. Preminula je 23. siječnja 2016. godi-ne u Zagrebu.

GABI NOVAK Hrvatska pjevačica rođena 8.7.1936. godi-ne u Berlinu. Svi je znaju kao damu hrvat-skih šlagera te suprugu Arsena Dedića. Gabi je uvijek pjevala osim domaćih pje-sama i one pjesme koje su joj se najviše sviđale, ali nije izdala mnogo pjesama iako su sve koje je objavila postale uspješ-ne. Osnovnu školu završila je na Hvaru, a nakon toga preselila se s majkom u Za-greb te se tamo dalje školovala. U Zagre-bu je Gabi upisala Školu za primijenjenu umjetnost, grafički smjer.

Gabi Novak rođena je od oca Đure i majka Elizabethe (Njemica, djevojačko prezime Reiman). Njezini roditelji su se upoznali na Hvaru gdje je otac živio, a majka je došla na godišnji odmor. Ubrzo

nakon upoznavanja su se i vjenčali. Za vrijeme Drugog svjetskog rata preselili su se u Hrvatsku, na otok Hvar. Pjevačica s 9 godina ostaje bez oca.

Nakon što je završila osnovnu školu, Gabi se s majkom preselila u Zagreb gdje kre-će u srednju školu, a u Zagrebu je na kra-ju i ostala.

TEREZA KESOVIJA

Veliko je ime hrvatske glazbene i kultur-ne scene. Tereza je poznata hrvatska pje-vačica šansona. Snimila je tridesetak plo-ča i autorica je preko sedamdeset singlo-va, ali i velikog broja pjesama koje nikada nisu objavljene na CD-u ili ploči.

Ana Tereza Kesovija, u školi je bila upisa-na samo kao Ana Kesovija. Dok je išla u osnovnu školu bila je član dječjeg zbora dubrovačke katedrale. Nakon osnovne škole htjela je upisati glazbenu školu, ali su njezini ustrajali da upiše neki zanat, tako je išla u stručnu školu, ali i glazbenu školu, odsjek za flautu. Stručnu školu je ispisala nakon samo mjesec dana, a glaz-benu je nastavila i završila. Nakon sred-nje škole odlazi u Zagreb gdje upisuje Muzičku akademiju. Diplomirala je na odsjeku za flautu. Rođena je 3.10.1938. godine u Dubrovnik. Način na koji su joj se roditelji našli opisala je kao pravu ro-mantične priče iz romana o zabranjenoj ljubavi, jer joj je otac bio siromašan te majka imućna i bila je obećana drugom, ali su pobjegli u Dubrovnik i vjenčali se.

TIN UJEVIĆ Ostao je zapamćen kao jedan od najve-ćih boema hrvatske intelektualne kreme te velikan hrvatske avangarde s brojnim anegdotama i zgodama. Umro je 12. stu-denog 1955. godine u Zagrebu. Velik dio njegovih pjesama objavljen je posmrtno.

O AUTORIMA

AUTORI

Tin je prva tri razreda osnovne škole za-vršio u Imotskom, a nakon čega seli u Makarsku gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1909. Tin je maturi-rao u Splitu s odličnim uspjehom, a kako se odrekao mogućnosti zaređenja otišao je u Zagreb da bi upisao fakultet.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prvo je završio studij hrvatskog jezika i knji-ževnosti, a nakon toga i klasičnu filologi-ju. Tin Ujević rođen je 5. 07. 1891. godine u malom zabiokovskom gradu Vrgorcu, u obitelji od oca Ivana Ujevića porije-klom iz Krivodola te majke s otoka Brača.

Tin Ujević rođen je pod punim imenom Augustin Josip Ujević po nekadašnjem običaju župe imotskih Poljica kada su sva krštena djeca dobivala dva imena. Rođen je kao jedno od petero djece od kojih je jedno umrlo u djetinjstvu.

RUĐER BOŠKOVIĆ

Ostao je zapamćen kao jedan od najista-knutijih znanstvenika svoga vremena. Djelovao je kao astronom, matematičar, diplomat, filozof, pjesnik, geodet i inže-njer, a bio je jedan od prvih modernih hr-vatskih znanstvenika koji je pokušao pro-tumačiti pomrčinu Sunca i Mjeseca. Ru-đer je nažalost zbog iscrpljenosti obolio od upale pluća. Veliki hrvatski znanstve-nik umro je 13. veljače 1787. godine u Mi-lanu. Pokopan je u crkvi Santa Maria Po-done. Ruđer Bošković osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Dubrovniku kada s navršenih 15 godina kreće prema Rimu kako bi mogao pohađati poznati isuso-vački Collegium Romanum. Godine 1732. završava filozofiju, a uskoro i teologiju.

Ruđer je uvijek bio ispred svojih vršnjaka, a neprekidno se iskazivao inteligencijom i marljivošću. To je glavni razlog zašto je bio poslan na školovanje na u Rim.

Vrijeme provedeno na Collegiumu Ro-manumu bilo je sve samo ne dosadno. U školi je bilo zabranjeno diktiranje gra-diva, pa se učilo uz pomoć nastavnika. Ruđer se tada istaknuo u radu Crkve koja mu je omogućila da provede tri go-dine u novicijatu Svetog Andrije.

Nakon što je završio studij teologije po-stao je svećenik, a zatim je stupio u isu-sovački red. Godine 1740. postaje profe-sorom matematike. U matematiku ga je uveo Horacie Borgondino ljubitelj poezije i humanist.

MARIJA JURIĆ ZAGORK A

Poznata je i cijenjena spisateljica te prva profesionalna hrvatska novinarka. Zagor-ka je bila svestrana spisateljica te osoba koja je cijelo vrijeme svog postojanja bila ispred vremena u kojem je živjela. Marija je bila najčitanija hrvatska književnica.

Marija Jurić Zagorka imala je nesretan ži-vot, a poznato je kako je zapravo cijelo vrijeme htjela pravu ljubav. Nažalost oko nje su se okupljali jedino muškarci koji su je voljeli zbog novca. Preminula je 29.11.1957. godine u Zagrebu.

Godine 1883. pohađala je u Višu djevojač-ku školu u Zagrebu. Nakon što je preki-nula školovanje 1889. godine, vratila se u očev dom u Hrvatsko zagorje nakon čega je pod pseudonimom M. Jurica Zagorski uredila jedini broj krapinskog učeničkog lista “Zagorsko proljeće”.

Marija Jurić Zagorka rodila se 2.3.1873. godine u mjestu Negovcu pokraj Vrbovca. Rođena je u imućnoj obitelji od oca Ivana Jurića i majke Josipe Domin.

258 259

26

POJMOVI

POJMOVI

POJMOVI

258 259

M FORMAT – TIPIČNE STRANICE – KAZALO POJMOVA

A ambijentalno svjetloambijentalna rasvjeta

ambijentalno svjetloambijentalna rasvjeta

B boja svjetla

hladno svjetlo miješano svjetlomonokromatsko svjetloobojeno svjetloplavo svjetlotoplo svjetlo

busking

D direktor fotografijedizajner svjetla

E ekspozicija ekspozicija na sjenuekspozicija na svjetlo

otvor blende

F fizikalna priroda svjetla

apsolutno crno tijelobijelo svjetloelektromagnetski spektarsvjetlo kao elektromagnetski valtemperatura boje svjetlavalna dužina svjetla

I intenzitet svjetla relativni intenzitet svjetlaizravni prijenosizvor svjetla

stvarni izvor svjetla točkasti izvor svjetla veličina izvora svjetla virtualni izvor svjetla

Kkadar, kadriranje

blizi plan krupni plan srednji plantotal

kamera kretanje kamera kameramankontinuitet

montažnislikesvjetla vizualnivremenski

kontrastkontrast boje kontrast objekta kontrast svjetla nizak kontrast svjetla visok kontrast svjetla

kostimografkostimografija kut svjetla, vidi: smjer svjetlakvaliteta svjetla

meko svjetlo tvrdo svjetlo

Mmontaža

montažna rampa motivacija svjetla motivirano svjetlo

Ooblikovanje svjetla oblikovatelj svjetla, vidi: dizajner svjetlaosnovna svjetlosna pozicija (OSP)

dvojna OSP dvojna OSP – prednjadvojna OSP – srednjadvojna OSP – stražnja

OSP – dopunsko svjetloOSP – glavno svjetlo OSP – pozadinsko svjetlo OSP – stražnje svjetlo OSP za snimanje s više kamera

Pprevizualizacija prijenos u živo, vidi: izravni prijenosprogramiranje svjetla programer svjetla prostornost modeliranje prostorni planovi

drugi plan prednji plan volumen

snimatelj spot za pratnju stilizacija studijska tv emisija složena studijska tv emisijastudio

filmski televizijski

svjetloflamansko flamanski prozorfunkcije

igra svjetla percepcija svjetla

postojećepromjene svjetla

raspršeno stadionsko uloga svjetla usmjereno

svjetlosni kontinuitet(vidi: kontinuitet: svjetla)svjetlosni simboli

Ttehničar slike

Uugođaj

dramski ugođaj glazbeni ugođaj promjena ugođaja

usmjeravanje pažnje

Vvidljivost virtualna rasvjeta, vidi: rasvjeta, virtualnavrste televizijskih produkcija

dramske produkcije glazbene produkcije studijske produkcije(vidi: studijska TV emisija)

Zzatečeno svjetlo(vidi: svjetlo: postojeće)

prvi plan(vidi: prostornost: prostorni planovi: prednji plan)

publika punting

Rrasvjeta

arhitektonskadramskafilmskakazališnakoncertnakontrola rasvjetemajstor rasvjetescenska

grane scenske rasvjete televizijska žanrovi televizijske rasvjetevirtualna

realističnost redatelj

Sscenograf scenografija scenski dimsjena

bačena dvostruka mekanepoželjna poželjnapridružena strah od sjene tvrda višestruka

smjer svjetla bočno svjetlo donje svjetlo gornje svjetlo horizontalni kut svjetla prednje svjetlo stražnje bočno svjetlo stražnje svjetlo strmo svjetlo tročetvrtinsko svjetlo vertikalni kut svjetla

snimanjefilmsko s više kamera televizijsko

27

Aristotel METAFIZIKAprijevod: B. B. Gavela, Beograd 1960. NIKOMAHOVA ETIKA njem. prijevod: E. Rolfes, Berlin 1920. POLITIKA prijevod: J. Stanojević Crepajac, Beograd 1960.

Augustin, Aurelije DE CIVITATE DEI LIBRI VIGINTI DUOParis 1845.ISPOVIJESTIprijevod A. Živković, Zagreb 1930.

Bergson, Henri EINFÜHRUNG IN DIE METAPHYSIKJena 1912.ZEIT UND FREIHEITJena 1911.

Blyth, R. H. HAIKU I–IVTokyo 1949–1965.

Boileau, Nicolas DÉSPREAUX L’ART POETIQUEParis 1912.

Bolnow, Friedrich DIE VERNUNFT UND DIE MÄCHTE DES IRRATIONALENGöttingen 1957.

Brecht, Bertolt DIJALEKTIKA U TEATRUprijevod: D. Suvin, Beograd 1966.

Caillois, Roger IGRE I LJUDIprijevod: R. Tadić, Beograd 1965.

Camus, Albert MIT O SIZIFUprijevod: N. Smailagić, Sarajevo 1963.

Cellini, Benvenuto MOJ ŽIVOTprijevod: T. Ujević, Zagreb 1951.

Corneille, Pierre TROIS DISCOURSParis 1910.

Croce, Benedetto Estetikaprijevod: V. Vitezica, Beograd 1934.

D’Amico, Silvio POVIJEST DRAMSKOG TEATRAprijevod: F. Čale, Zagreb 1971.

Descartes, Réné RASPRAVA O METODIprijevod: N. Berus, Zagreb 1951.

IZVORI Diderot, Denis PARADOKS O GLUMCUprijevod: I. Batušić, Zagreb 1958.

Dietrich, Margret EUROPÄISCHE DRAMATURGIE; DER WANDEL IHRES MENSCHENBILDES VON DER ANTIKE BIS ZUR GOETHESZEITWien-Meinesheim 1952.EUROPÄISCHE DRAMATURGIE IM 19. JAHRHUNDERTGraz-Köln 1961.

Dilthey, Wilhelm EINLEITUNG IN DIE GEISTWISSENSCHAFTEN, GESAMMELTE SCHRIFTENBd. I, Leipzig — Berlin 1922.

Einstein, Albert MOJA SLIKA SVIJETAprijevod: N, Miličević, Sarajevo 1955.

Eshil TRAGEDIJEprijevod: K. Rac, Zagreb 1918.

Euripid DRAME I IIprijevod: K. Rac, Zagreb 1919.

Fergusson, Francis SUŠTINA POZORIŠTAprijevod: M. Frajnd, Beograd 1970.

Freytag, Gustav TECHNIK DES DRAMASLeipzig 1905.

Gavella, Branko GLUMAC I KAZALIŠTENovi Sad 1967. HRVATSKO GLUMIŠTEZagreb 1953.KNJIŽEVNOST I KAZALIŠTEZagreb 1970.SOCIJALNA ATMOSFERA HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA I NJEGOVI ODNOSI PREMA SVOM KAZALIŠNOM SUSJEDSTVURad JAZU, 353, Zagreb 1968.

http://insects.about.com (09.01.2017.)

http://goo.gl/JKfh3k/ (15.12.2016.)

https://goo.gl/SfoJrM (20.10.2016.)

https://goo.gl/Ji8ef0 (19.12.2016)

https://goo.gl/209

https://goo.gl/pCBTE4

https://goo.gl/OFJUin

https://goo.gl/78qw9L

https://goo.gl/LohO

https://goo.gl/GyGiUY

M FORMAT – TIPIČNE STRANICE –IZVORI INFORMACIJA

262 263

28S FORMAT – GRID

29

DRAMATURGIJA

PAVO MARINKOVIĆ

DNEVNIK UČITELJA PLESA

S FORMAT – TIPIČNE STRANICE – NASLOVNICA

30S FORMAT – TIPIČNE STRANICE –LIKOVI, MJESTO RADNJE

ŠTAJNER

u srednjim je šezdesetima, u njega je nekad bilo neče-ga, ali sve je što je bilo putem se zagubilo, ono što je ostalo su tuga i obijest

GAŠO

i on u srednjim šezdesetima, izgubio je putem nešto što nije ni slutio da ima, upravo zbog toga staloženiji

DINKA

u ranim tridesetima, baš kao i Štajnerova Kćer, ali svi-jet osjećaju na drugačiji način; nešto starije su žene, Štajnerova žena i Gašina žena no one su zapravo s drugoga svijeta. Bilo bi dobro kad bi sve ženske uloge igrala jedna glumica

Događa se u jednom staračkom domu

OSOBE 7

31S FORMAT – TIPIČNE STRANICE – POČETAK SLIKE/ČINA – NAJAVA

Mrak. Ako bi se nešto trebalo vidjeti na pozornici onda su to siluete dva kreveta. S jedne strane čujemo vikanje, a s dru-ge teško disanje. Kao da se glasovi muš-karaca nadmeću u intenzitetu, sve što čujemo postaje pomalo groteskno. Ta igra zapomaganja, nalik na noćnu moru i umiranje završava s jakim povikom.

SLIKA PRVA

32S FORMAT – TIPIČNE STRANICE –SPREAD S IZRAVNIM GOVOROM


Jutro. Soba s dva kreveta. U pozadini skromne sanita-rije – nalik na loš hotel. Desni je krevet prazan iako je posteljina još sviježa. Na lijevom krevetu sjedi Štajner. Pored kreveta je velika stalaža s knjigama među koji-ma stoji jedna plaketa. Jedan prozor, u pozadini sani-tarije. Štajner ustaje, prilazi susjednom krevetu, od-mahne rukom, zatim se uputi do prozora te ga otvara. Izvana se čuje cvrkut ptica.

ŠTAJNER Ljudi umiru svakodnevno, a ovdje ljudi umiru još svakodnevnije. I to nenasilno. Neki umru već prvi dan. Pogrešno stave masku za kisik, pobrkaju lijekove ili pak uguraju kateter u krivo mjesto. Sve je ovdje u pripremi. A ja sam pripravan... (nasmiješi se)... posve spreman.

Stanka.

ŠTAJNER Bilo bi lijepo to zapisati, ali ja više ne zapisujem. Početnici zapisuju. Ja ne.

Prilazi polici s knjigama. Uzima jednu.

ŠTAJNER Danas bih mogao čitati Krležu. Dan kao stvo-ren za Krležu. A opet, čini mi se, nema besmislenije stvari nego čitati Krležu.

Otvara knjigu, pokušava čitati. Na tren zaklopi knjigu.

ŠTAJNER Ali ni samoća nije loša. Samoću čovjek treba zaslužiti. Baš kao i smrt.

Nastavlja čitati. Ulazi Dinka, na sebi ima kutu bolni-čarke. Ona namješta susjedni krevet. Skida staru po-steljinu i stavlja čistu. Štajner se pravi kao da čita,

SLIKA PRVA

ali je ispod oka cijelo vrijeme promatra. U pogledu još ima tračka požude.

ŠTAJNER Ima li kakve pošte?

Stanka.

ŠTAJNER Oprostite, nema nikakve pošte za mene?

DINKA Vi mislite na poštu, a noćas vam je umro kolega.

ŠTAJNER (ironično) Kolega...

DINKA Svi ste ovdje kolege. Nema pošte, za vas nema nikakve pošte!

ŠTAJNER Ne morate tako glasno. Ne mogu se koncentrirati.

Stanka. Dinka prestane namještati krevet te prostrijeli Štajnera pogledom.

DINKA Vi ste vikali noćas?!

Stanka. Štajner se pravi blesav; prvo napravi nevini izraz lica, a zatim se ponovno udubi u knjigu.

DINKA Pokojnik se više puta tužio da ne može spavati, jer cijelu noć vičete.

ŠTAJNER (posve tiho) Zar vam ja nalikujem na nekoga tko viče?!

Štajner sa stola uzima tlakomjer, odlaže knjigu te

10 11

33


DINKA Bio je srčani bolesnik. Plašio vas se. Govorio je da vičete u snu. Bilo je noći da nije mogao oka sklopiti. ŠTAJNER Ništa drugo nego pokušaj denuncijacije. A to u ovakvim okolnostima nije nimalo fer. Želite u meni možda stvoriti osjećaj grižnje savjesti. Ja nemam grižnju savjesti. Ja nemam zašto imati grižnju savjesti!

Prestaje mjeriti tlak. Zabrinuto zapisuje.

ŠTAJNER Sto četrdeset sa sto...Nije dobro...nije do-bro...zapravo ne bih smio mjeriti tlak u vašoj blizini.

ŠTAJNER On je hrkao. On je hrkao, a ja ga nikada ni-sam denuncirao. Hrkao je kao motorna pila, a ja sam šu-tio. Ja sam bio kolega, a ne on. Denuncijacije su nehuma-ne. Svako društvo koje želi biti humano, a ovaj dom na čelu s vašim doktorom to svakako nastoji, treba izbjegava-ti denuncijacije.

Stanka, Štajner ustane.

ŠTAJNER Sigurno nije došla pošta?! Ako dođe, vi ćete mi je donijeti. Hoćete?!

Stanka. Dinka je nagnuta, Šnajder joj promatra stražnjicu.

ŠTAJNER Jesam li vam rekao da imate lijepe zube?

DINKA Jeste.

ŠTAJNER Da...a novine...ima li novine?

DINKA U čitaonici.

SLIKA PRVA

ŠTAJNER Znate da ja tamo ne zalazim. Opskrbili su je sa šund literaturom. Vaša čitaonica dobra je samo slijepi-ma i nepismenima.

ŠTAJNER Što čekate?

DINKA Ne želite da vam složim krevet?

ŠTAJNER Možete ići!

Dinka zakoluta očima, nakon toga se nasmiješi te od-lazi iz sobe. Štajner brzo odlazi do sanitarnog čvora. Čuju se zvuci mokrenja.

ŠTAJNER Ne mogu podnijeti da me itko sluša. Ovdje općenito nedostaje izolacije i to nikako nije dobro, ali gore od svega je to kad vas netko zaista sluša. A najgore je kad vas sluša mlada žena s lijepim zubima. Ovaj je po-kojnik stalno puštao vjetrove tako gromoglasno da su ga čuli i na gornjem katu. Nekome je moglo pasti na pamet da se radilo o meni. Nije da mi pokojnika nije žao, kad netko umre treba ti biti žao; to i jesu načela humanizma. Ali ipak, bio je star, bolestan…kolega… A sada je zrak čist i zabune nema.

Štajner izlazi iz sanitarija. Prilazi knjizi.

ŠTAJNER U gradskom su poglavarstvu rekli jednokrevet-na. Inače ne bih pristao. Da sam znao da je ovo tako ponižavajuće, sigurno ne bih pristao. Ali neka... Sad je jednokrevetna.

ŠTAJNER Ipak, ne znam je li danas dan za Krležu. Ili možda pjesme...Heine ili možda Rilke, da za Rilkea, danas

12 13

S FORMAT – TIPIČNE STRANICE –SPREAD S IZRAVNIM GOVOROM

34L FORMAT – GRID – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

35

AUTOR

NASLOV

IZDAVAČ

UREDNIK

IZVRŠNI UREDNIK

RECENZENT

ZA IZDAVAČA

KOREKTURA I LEKTURA

GRAFIČKI DIZAJN

PRIJELOM

NAKLADA

TISAK

PAPIR

ISBN

CIP ZAPIS

Nadimak Nazvanić

Mounass Nadau – prva eksperimentalna

Akademija dramske umjetnostI

Trg maršala Tita 5, 10000 Zagreb – HR

dr. Ivan Horvat

Adipiscing Aenean

Ornare Ridiculus

izv. prof. art. Naziv Pozvanović

Ridiculus Inceptos

Pharetra Tristique

Ultricies Aenean

400 primjeraka

Tiskara

Munken Print White 100g/m2 za knjižni blok

Munken Lynx 300g/m2 za korice + Wibalin

97 8–953–500–204

Dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice

pod brojem 987 862025 4

Zagreb, rujan 2017.

Svim ljubiteljima slobode, pokreta i istraživanja sebe kroz fizičko.

L FORMAT – IMPRESSUM I POSVETA – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

36

PREDGOVOR

UVOD

FERMENTUM AMET

MAGNA CURSUS

PHARETRA DOLOR

POJMOVI

IZVORI INFORMACIJA

7

11

19

57

109

173

177

SADRŽAJ

L FORMAT – SADRŽAJ – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

37L FORMAT – ULAZ U POGLAVLJE – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

SPOJ EKSPERIMENTALNOGA POKRETA I GLUME

38L FORMAT – FOTOGRAFIJA PREKO CIJELE STRANICE I KONTINUIRANI TEKST – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

MOUNASS NADAU snimak iz koreografije Mokrom materijalu

Borporum eosserrum es quaerum hitatem eos aut liti nobis miliquos in pro duciatur? Id modis millest iiscipicit quo quae dolut proratum noneces citatur, quae quos dollaut aut hita doluptatum aute sim raesequis dusa venihicto et a sin non cum eos quibus, abore, omnihi-cabor rest estempo reicim sin cone voluptat.

Illende ssundi omnis eosaecae ommoles adit vendipi si-musam quae conectemodit dolectorepro maio te endellandi conse pererro elit, odi core veles dolorum facerro ipit oditaecte de nonsequ isimet ut eliti ut odis ipsam quaeratet, cus ratqui aciet pe re rerem re-peditate labore aut veribust voluptas esto que sequam sunda dolorem et del idel eum volenditiur modi officae. Et perci dio imaior sunt rest, ut quo tem ea imposam labo. Itatem nonsequatur, aditaquateni ditia-tur aditatur, sim ex et minciae mo cuptatiam volor as sum et quibusae necearibus ut que non et aligniendi officitati torro impe nis nihiliqua-tur maios et prepudi tatenda incia perferu ptatemporpor re vo-luptatem volentiumque con everum fuga. Nemquunt aut et odici om-nis cus es ent aut ea nata doluptiatur rehentiam eiust quibeaq uibusae. Apit, consenda quam volorit aectatur aut dolor accatiat laborem ium exeribus, commos ut et et apidell andeliquatur re dolo beaquam volorunt explis aborepro quia ipsam reprem re, qui cusci comnis eicit quiscil in re, abo. Pudanihic tectes poresti orempore, sum que dipsa necti digent persperias dundae occuptate venes illup-tae non et apis seque commosa consequ aspedit liquae ari officimil ipiet maxima volorporum dolorrume que quasitibus rentiaeribus quias aliquid molorendi dolum que dolupta temporernati cone nim quunt labore re cum, sust abor ad excepudandio mo blab iduciis quat lab il-landenderi at volore, officius ipsapic iaestibus.

Num lit od ut a voluptatur, te sequatem. Pudi to od ulpa venet re pore rem. Obit landae ventiat utempor emporatur alibus qui vel ea corporum voluptio voluptae reribus, te pres ut et harchic aerum, quisita ecearit, quae voluptatem ressimi, nos utatatur at vo-lenditem doloris rem qui qui bla voluptas delestium re eum quae nec-tor simporio. Neque voluptat.

Upta veleseque et dolupta voluptatis aut fuga. Ita dis do-luptatur, ulparci llupta nullab inum quatur, si quid untiasperum idel maio. Iberend aepelenet voles dolo moles volupti oremolore quas dolum et fugitate volecte conse ad quassit essequi sam alit aliquas atem es este porro bero volupita volorpos sitatem. Ant diorios evere-henda inusdam dus, arcit voloris alit andae. Git as eum repuda quias andebis simpor aut re lam doluptur milliberum arum facimus santi doluptae quas minciam eatiae vendica tusdanis re laceario idis rae et, officiae vent ide porrum apis et et, solestia cus alibus nempora ipita aborempos aut et inci to voluptias maximin ulpariate dolore laut eo-ssunt et pro bernam, quia pro explibus maximi, que volum et lande nonem reperfe rehentur? Quia et, sum quos alias et quid qui volest andandit quae quod evendendio. Ribus, offictis eat lanto exernat. Of-ficil imus experfera perunt quasse voluptatem conse et res res eni-maxim accuptaquo blabore voluptas eturit lab iur? Qui tet ve-nese cuscidem alicient utent lam, sam es doluptu rehenditatum reroreped quam, il ilicit, offic tem ut idus qua-met ligendel iureces et a nimoluptati berumenient odis cullam nem am ut ulpa poriorem resequo mil es dolorundae. Sed

SPOJ EKSPERIMENTALNOG POKRETA I GLUMESPOJ EKSPERIMENTALNOG POKRETA I GLUME

83

39L FORMAT – KONTINUIRANI TEKST – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE









84 85

SPOJ EKSPERIMENTALNOG POKRETA I GLUMESPOJ EKSPERIMENTALNOG POKRETA I GLUME

40L FORMAT – FOTOGRAFIJA KAO DUPLERICA – PRIKAZ NA 80% STVARNE DIMENZIJE

MOUNASS NADAU Scena iz Eksperimentirajmo, kontemplirajmo

41DETALJ KORICE

42

UVEZ KLAMANJEM ZA FAKULTETSKE ISPRINTE DRAMSKIH TEK-STOVA U MALOM BROJU PRIMJERAKA ZA POTREBE NASTAVE

MEKI UVEZ ŠIVANJEM KLAPNE

WIBALIN ILI ARTELIBRIS ILI NEKI SLIČNO MATERIJAL KOJI JE POGODAN ZA OFFSETNI TISAK, A IZGLEDOM OPONAŠA PLATNO

Od obrada u samom procesu produkcije izdanja sljedeći ele-menti su dio ovog rješenja:

MEKI UVEZ ŠIVANJEMOvim uvezom se omogućava povoljnija produkcija, ali nikako pod cijenu da je ukupni dojam jeftin ili nekvalitetan. Zbog šivanja araka, izdanja mogu trpjeti korištenja iznadprosječnog intenziteta što je za nastavnu literaturu posebno bitno.

KLAPNEKlapne čine samu koricu dodatno čvrstom što cijelu knjigu čini dugotrajnijom i ugodnijom za korištenje

PLATNOKao element koji bi ova izdanja istaknuo kako vizualno tako i osjetilno, predlaže se kaširanje Wibleina ili sličnog materijala na samu koricu. Materijal je pogodan za tisak što samoj vizual-nosti korice daje dublju dimenziju.

UVEZ KLAMANJEMU uvodnim tekstovima navedeno je kako je pažnja dana i raz-mišljanju da nisu svi materijali pogodni za pravi tisak i obradu. Riječ je o tekstovima koji služe isključivo malim vježbama s malim brojem studenata. Ipak, sistem formata omogućava da se i ti mali dramski tekstovi u kućnoj izradi mogu približiti biblioteci Akademije. Format S dimenzijama je izvediv prekla-panjem A4 papira te nakon klamanja dodatnim obrezivanjem. Time i kratkotrajna “izdanja” mogu biti dio priče te tretirana s jednakom pažnjom.

DORADE I OBRADE

43

Kao papir za tisak odabran je Munken i to Munken Print White 100g za knjiški blok i Munken Lynx 300g za korice. Na Lynx dodatno kaširamo wibelin s otiskom korice

44

45

IME

NN

A P

RE

SIM

ME

— R

EŽ

IJA

TV

SE

RIJ

E

NA

DIM

KO

KU

GL

ICA

— F

ILM

SK

A E

MU

LZ

IJA

NA

ZV

AN

A O

SO

BIĆ

— R

EA

SL

IZA

CIJ

A S

CE

NO

GR

AF

IJE

MO

UN

AS

S N

AD

AU

— P

RV

A E

KS

PE

RIM

EN

TA

LN

A

IME

NK

O P

RE

ZIM

EIĆ

— P

RE

INA

KA

AD

AP

TIR

AN

OG

TE

KS

TA

KA

RL

O P

RE

ZIM

EN

OV

IĆ —

TR

AD

ICIO

NA

LN

E T

EH

NIK

E M

ON

TA

ŽE

DO

ZIV

A P

RE

TV

AR

OV

IĆ —

GL

UM

A L

ICE

M

ZV

AN

O D

OZ

IVIĆ

— P

RIP

RE

MA

ST

RA

NO

G D

JE

LA

ZA

DA

SK

E

AD

U

AD

U

AD

U

AD

U

AD

U

AD

U

AD

U

AD

U

HRBAT – PRIMJERCI OD IZDANJA SVAKOG ODSJEKA

Documents

Vodilo se računa i o tome da se sistemi mogu ... - dizajn.hrdizajn.hr/wp-content/uploads/2017/10/06.pdf · 3 Izreka kaže Ne sudi knjigu po korici!, a ipak, sudbina mno-gih knjiga