Prethodno priop enje Tekst je objavljen u asopisu NAPREDAK, Vol. 150, No 3-4, str. 301-319

ZNA AJNI PEDAGOZI I NAJVA NIJA PEDAGO KA DJELA U HRVATSKOJ TIJEKOM 20. STOLJE A

Milan Matijevi

Sa etak

Autor prikazuje djelovanje odabranih (najutjecajnijih) pedagoga na podru ju Hrvatske tijekom dvadesetog stolje a. Uz pomo jedanaest umirovljenih sveu ili nih nastavnika (pedagoga) i jedne pojednostavljene varijante delphi metode do ao je do liste od deset najutjecajnih pedagoga u Hrvatskoj u dvadesetom stolje u. Kratko su prikazani njihovi ivotopisi te kriti ki razmatrani njihovi doprinosi pedago koj teoriji i praksi u Hrvatskoj. Vode i pedagozi i znanstvenici u podru ju pedagogije u 20. stolje u su: Stjepan Basari ek (1848.

1918.), Stjepan Mati evi (1880.

1940.), Stjepan Pataki (1905.

1953.), Pero imle a (1910.

1988.), Martin Petan i (1910.

1983.), Vilko vajcer (1917.

1992.), Vladimir Poljak (1920.

1998.), Vladimir Mu i (1925.), Ante Vukasovi (1929.), Vladimir Juri (1937.).

Suradnici u ovom delphi projektu su omogu ili i stvaranje liste od dvanaest knjiga za koje se mo e procijeniti da su imale velik utjecaj na pedagogijsku znanost i osposobljavanje pedagoga i nastavnika za potrebe hrvatskog kolstva u dvadesetom stolje u.

Klju ne rije i: pedagogija, pedagozi, Hrvatska, povijest pedagogije

Uvod

Poticaj na razmi ljanje o izradi ovog pregleda ili studije do ao je autor nakon itanje knjiga koje je uredio Joy A. Palmer (2003 i 2006) te knjige koju je priredio Hock (2004). Prve dvije knjige predstavljaju poku aj izbora i procjene zna enja najva nijih pedagoga i mislilaca o odgoju od Confucija do Deweya (Palmer, 2003), odnosno najva nijih suvremenih znanstvenika koji su se bavili pitanjima odgoja u dvadesetom stolje u (Palmer, 2006). Sli nom idejom se rukovodio i R. R. Hock (2004), koji je izabrao i objavio etrdeset znanstvenih studija za koje se procjenjuje da su imale velik utjecaj na istra iva e u podru ju psihologije.

Na listi prikazanih pedeset vode ih znanstvenika u podru ju pedagogije su izuzetno pozanta i priznata imena kao to su npr. Benjamin S. Bloom (1913.-1999.), Jerome S. Brunner (1915. - ), Paulo Freire (1921.

1997.), Howard Gardner (1943. - ), Martin Heidegger (1889. - 1976.), Torsten Husen (1916. - ), Ivan Ilich (1926. - ), A. S. Neill (1883. - 1973.), Jean Piaget (1896.

1980.), Carl Rogers (1902. - 1987.), B. F. Skinner (1904. 1990.), L. S. Vygotsky (1896. 1934.) itd.

Na listu najva nijih radova iz podru ja psihologije R. Hock je uvrstio dobro poznate i u svijetu znanosti priznate I. P. Pavlova (1927.), B. J. Watsona (1920), B. F. Skinneara (1948), A. Bandure i sur. (1961), E. C. Tolmana (1948), J. Piageta (1954), L. Kohlberga (1963), A. Freuda (1946), H. Rorschacha (1942), itd.

Iz povijesti Hrvatske u 20. stolje u

Malo je koja od dana njih europskih dr ava tijekom 20. stolje a pro la kroz tako burne promjene i ije su granice mnogo puta mijenjane, naj e e uz strahote radnih doga anja.

Iz dana nje perspektive u povijesti tih doga anja mogli bismo nazna iti sljede e vremenske granice:

1900.

1918. Podru je dana nje republike Hrvatske nalazi se u sastavu Austrougarske

monarhije razdijeljeno u nekoliko (pet) provincija (pokrajina). 1918.

1941. Podru na koja su u sastavu dana nje Republike Hrvatske priklju ena u sastav kraljevine SHS, kasnije kraljevine Jugoslavije (bez Istre, Rijeke, Zadra i nekih otoka koji su ostali u sastavu Italije!). Teritorij dana nje Republike Hrvatske je podijeljen u nekoliko banovina te novostvorene dr ave (Savska, Vrbaska, Primorska, Zetska i Dunavska banovina).

1941.

1945. (Samo)progla ena Nezavisna Dr ava Hrvatska (bez Istre, Baranje i nekih otoka. U to vrijeme traje Drugi svjetski rat.

1945.

1991. Republika Hrvatska kao jedna od federalnih jedinica u sastavu tzv. druge (socijalisti ke) Jugoslavije s priklju enim Istrom i Baranjom u granice te federalne jedinice, odnosno u granice dana nje Republike Hrvatske. U ovom bi se (najdu em) razdoblju mogao izdvojiti period od nekoliko godina neposredno po zavr etku Drugog svjetskog rata kada je cjelokupna politika, a s tim u vezi i znanost o odgoju i obrazovanju (pedagogija) bili pod sna nim utjecajem ruskih stru njaka i prevedene literature s ruskog jezika.

Zadnje desetlje e (1991. - 2000. godine) obilje ilo je izdvajanje dana nje Republike Hrvatske iz sastava Jugoslavije te progla enje samostalne dr ave i njeno me unarodno priznanje.

U tim vremenskim periodima vladali su izuzetno razli iti uvjeti za razvoj kolstva i znanosti te za djelovanje stru njaka za pitanja odgoja i kole. Treba upozoriti i na tehnolo ko-komunikolo ke uvjete koji su vladali u prvoj polovini stolje a te informati ko-tehnolo koj revoluciji koja se posebno odrazila na znanstvenu produkciju u zadnjoj etvrtini 20. stolje a.

Pedagozi koji su djelovali na podru ju dana nje Hrvatske do po etka Drugog svjetskog rata su se uglavnom kolovali na visokim kolama i sveu ili nim sredi tima na podru ju Austrougarske (naj e e u Be u, Pragu, Budimpe ti). Dakle, oni su studirali literaturu na njema kom jeziku te se mo e procijeniti da su austrijski i njema ki pedagozi znatno utjecali na njihova znanstvena i idejna opredjeljenja.

Za razliku od toga perioda neposredno po zavr etku Drugog svjetskog rata prevedeno je dosta ruske literature iz podru ja pedagogije koju su citirali hrvatski pedagozi ili koja je bila obvezna literatura na studiju pedagogije ili u u iteljskim kolama. Podsjetimo tek na najva ije naslove iz toga vremena Esipov (1946), Esipov i Gon arov (1947), Gon arov (1946), Ganelin i Golant (1947). Te su knjige do ivjele vi e izdanja i predstavljale su obveznu literaturu za u itelje i pedagoge na podru ju Jugoslavije.

Delphi metoda postupak i rezultati

Kako je proteklo stolje e u mnogo vidova bilo burno za Hrvatsku i narode koji su ivjeli na podru ju dana nje Hrvatske procijenili smo korisnim izraditi jedan pregled najistaknutijih znanstvenika koji su prou avali odgoj, obrazovanje i nastavu, te koji su obilje ili svojim mislima 20. stolje e. Tko god bi ovom slo enom poslu pristupio samostalno izlo io bi se uobi ajenim opasnostima koje nose subjektivne procjene. Da be se te opasnosti koliko toliko otklonile ili ubla ile odlu ili smo zatra iti pomo znanstvenika koji su djelovali du i niz godina u tom stolje u i od kojih neki zaslu uju visoko mjesto na bilo kojoj i bilo ijoj listi istaknutih znanstvenika

pedagoga iz 20. stolje a.

Svoje prijedloge za ovu listu dali su (abecednim redom): Marija Bratani , Ivan De Zan, Filip Jelavi , Vladimir Juri , Vladimir Mu i , Nikola Pastuovi , Du an Petri evi , Josip Pivac, Valentin Pu evski, Vladimir Rosi i Ante Vukasovi . Svi navedeni su umirovljeni sveu ili ni nastavnici, a to je bio i va an kriterij za izbor konzultanata kako bi se i time izbjegao imbenik subjektivnosti onih uva anih stru njaka koji jo uvijek djeluju na fakultetima. Svi konzultirani stru njaci su vi e puta kontaktirani pismeno i usmeno, a zamoljeni su da na svoje prijedloge liste zna ajnih pedagoga ne stavljaju nikako sebe niti svoje radove (naravno niti radove autora ovoga teksta!). Na ovom mjestu autor im svima izra ava zahvalnost na pomo i i suradnji.

Primijenjena je jedna pojednostavljena delphi metoda tako da je autor dopisivanjem i usmeno vi e puta kontaktirao svakog od suradnika dok nije stvorena lista od deset pedagoga.

Prilog

Izvod iz prvog dopisa suradnicima

.. Zamolit u desetak umirovljenih sveu ili nih profesora da mi u idu ih mjesec dana pomognu pri izradi sistematizacije likova i djela pedagoga jednostavnim odgovorom na dva pitanja: 1. Kojih deset pedagoga je svojim znanstvenim, uredni kim ili drugim djelovanjem u kolstvu obilje ilo dvadeseto

stolje e? Naravno mo e to biti i 11 ili 12, ali neka ne bude manje od 10! 2. Kojih deset knjiga smatrate najva nijim pedago kim djelima u dvadesetom stolje u? Tako er i ovdje mo e vi e

od 10, ali bih molio da ne bude manje! Pri odgovoru na prethodna pitanja molim da se vodi ra una o ravnote i vremena prije Drugog svjetskog rata i poslije 1945. godine. Ja sam i s m poku ao sastaviti svoju listu i najve i mi je problem zadnjih etvrt 20. stolje a, pa na rje avanju te dileme razmi ljam jo uvijek.

Tako er molim da nitko sebe i svoje knjige ne stavlja na tu listu jer e to u initi netko drugi! Molim tako er da nitko mene i moje knjige ne stavlja na tu listu! ....

Na sljede oj listi nalaze se pedagozi za koje je najmanje pet konzultiranih eksperata procijenilo da trebaju biti na listi deset istaknutih hrvatskih pedagoga 20. stolje a:

Stjepan Basari ek (1848. 1918.) Stjepan Mati evi (1880. 1940.) Stjepan Pataki (1905. 1953.) Pero imle a (1910. 1988.) Martin Petan i (1910. 1983.) Vilko vajcer (1917. 1992.) Vladimir Poljak (1920.

1998.) Vladimir Mu i (1925. ) Ante Vukasovi (1929.) Vladimir Juri (1937.)

Za gornju listu su predlagana i sljede e istaknuta pedago ka imena Vjekoslav Ko evi

(1866.

1920.), Pajo Radosavljevi , Pavao Vuk-Pavlovi (1894.

1976.), Zlatko Pregrad (1903. 1983.), Marijan Koleti (1910.

1988.), Mihajlo Ogrizovi , Jure Turi , Franjo Higy Mandi , Mate Demarin, Zlatko poljar, Silvije Pongrac, Vlado Petz te jo neki pedagozi i pedagoginje koji jo djeluju pa njihova imena emo izostaviti s ove liste budu i da jo imaju ansu ponuditi pedago koj javnosti vrijedna djela i na i se na nekoj sli noj listi za 21. stolje e.

Suradnici u ovom delphi projektu su upozorili na velik utjecaj sljede ih knjiga na pedagogiju i pedago ku praksu tijekom dvadesetog stolje a:

Pedago ka enciklopedija (I. Sv. 1895., a zadnji sv. 1911.) Basari ek, Stjepan (1880. 1916.): Pedagogija ( etiri knjige) Cuvaj Antun (ur.): Gra a za povijeest kolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije (1910.

1913.) Pedagogijski leksikon (Zagreb: Minerva, 1939). Pataki, S. (ur.): Pedagogija (1951. do 1970.). Frankovi , D. (ur.): Povijest pedagogije (1957.) Enciklopedijski rje nik pedagogije (1963.)

imle a (ur.): Pedagogija (1973. i 1978.) Petan i , M. Industrijska pedagogija (1968 i 1975) Poljak, V.: Didaktika (1970. 1990.) Mu i , V.: Metodologija pedago kog istra ivanja (1967. i 1977.) Mu i , V. i Mali , J. Pedagogija (1981. 1989.)

Pedago ka literatura

Neosporno je da je veliku ulogu u promociji pedagogije kao znanosti i prakse tijekom 20. stolje a u Hrvatskoj odigrao asopis Napredak, koji je od 1945. do 1990. godine izlazio pod imenom Pedago ki rad. Nekoliko tisu a stranica ovog asopisa donosilo je u hrvatsku pedago ku javnost najnovije spoznaje iz svijeta, ali i rezultate istra ivanja i promi ljanja pedago ke prakse od strane doma ih stru njaka. Ta uloga ovog asopisa zaslu uje temeljitije povijesno razmatranje i procjenjivanje to prelazi namjere ovog teksta.

Na listi najreprezentativnijih knjiga iz 20. stolje a nalazi se est opse nih knjiga koje su priredili autorski timovi i samo etiri knjige koje imaju individualne autore: M. Petan i , V. Poljak, V. Mu i i J. Mali .

Treba istaknuti da su na i suradnici i ispitanici za ovu reprezentativnu listu predlo ili i tri enciklopedijska djela: Pedago ka enciklopedija (1911), Pedagogijski leksikon (1939) i Encikopedijski rje nik pedagogije (1963). Na tim izdava kim projektima anga irani su vjerojatno svi pedagozi i znanstvenici iz Hrvatske koji su djelovali u vrijeme pripreme tih pedago kih djela (prvo, etvrto i esto desetlje e 20. stolje a).

Opse no pedago ko djelo pod naslovom Pedago ka enciklopedija objavljivano je u rasponu od dvadesetak godina (I. Sv. 1895., a zadnji sv. 1911.), a objavljivan je u vidu svezaka koji su kasnije uvezani u knjige. Ukupno je objavljeno 984 stranice, a obra eni su pojmovi zaklju no sa slovom P. Osim autorskog tima (S. Basari ek, Lj. Modec, T. Ivkanec i M. Pejnovi ) na ovom opse nom projektu anga irani su vjerojatno svi hrvatski pedagozi koji su se u to doba bavili pedagogijom kao znano u i strukom, a ija su imena nazna ena uz sve napisane tekstove u Encilopediji. U prvih etiri desetlje a 20. stolje a tako reprezentativno djelo je bilo nezaobilazna literature za u itelje i stru njake koji su se bavili pedago kim i kolskim pitanjima.

Krajem 19. stolje a Stjepan Basari ek ( etrdesetogodi njak!), kao profesor na u iteljskoj koli radi na pisanju ud benika iz podru ja pedagogije. U zadnjim godinama toga stolje a imao je

objavljene prve verzije pedagogije. Za potrebe te nastave literaturu iz podru ja pedagogije je podijelio u etiri knjige: Nauka o uzgajanju (Uzgojoslovje), Op a nauka o obuci, Posebna nauka

o obuci i Povijest pedagogije. Ove su knjige (opsega preko 1000 stranica!) predstavljale osnovnu literaturu za u iteljske kole preko etrdeset godina (!).

Hrvatska pedagogija je imala sre u da je jedno vrijeme Antun Cuvaj (1854.-1927.) aktivno djelovao kao u itelj pedagog i kolski nadzornik, te svoje intelektualne snage stavio u funkciju prikupljanja i publiciranja prikupljene gra e. Osim nekoliko zapa enih ud benika ostavio je iza sebe voluminozno djelo u vidu Gra e za povijest kolstva koja je objavljena u 11 knjiga s vi e od 6000 tiskanih stranica. Sve je to pripremljeno i objavljeno u vremenu od 1908. do 1913. godine. I danas je to voluminozno djelo nezaobilazan izvor za prou avanje nacionalne povijesti pedagogije i kolstva, a prava je teta da netko nije nastavi njegovo djelo i napravio tako ne to za 20. stolje e.

Pedagogijski leksikon (1939, 471 str.), godine napisali su i uredili Stjepan (Stevan) Pataki, Marijan Tkal i , Ante Defran eski i Josip Demarin. U ovom su leksikonu sa eta sva znanja iz podru ja pedagogije ovog vremena, a u stanovitom smislu predstavlja nastavak posla koji su zapo eli a nisu uspjeli zavr iti urednici i autori Pedago ke enciklopedije 1911. godine.

Stjepan Pataki je pet godina nakon drugog svjetskog rata i nakonnekoliko objavljenih prijevoda ruskih knjiga smogao snage i hrabrosti te sa suradnicima pripremiti i objaviti ud benik pedagogije (Pedagogija, 1951) koja je s izmjenama i dopunama do 1970. godine predstavljala nezaobilaznu literaturu na studijima za nastavnike i pedagoge. Samoj pripremi i pojavi dosta su pogodovale i politi ke okolnosti neposredno nakon povijesne 1948. godine i politi kim prekidom odnosa sa Sovjeetskom Rusijom. Autor je prije pojave ove knjige objavio 1948., 1949. i 1950. saostalno djelo pod naslovom Uvod u op u pedagogiju. Bez obzira na pojavu te knjige ruski su autori jo mnogo godina nakon toga prou avani i citirani od strane hrvatskih pedagoga, a i dandanas se osje a utjecaj te literature u pedago kim i metodi kim priru nicima (npr. tip nastavnog sata!).

Opse nu Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj (542 stranice) naspisali su Dragutin Frankovi , Ljubica Godler, Ljubica Lon ar, Mihajlo Ogrizovi , Dragutin Pazman i Antun Tunkl, a knjigu je uredio Dragutin Frankovi , pa je knjiga u pedago kim krugovima poznata kao "Frankovi eva povijest pedagogije". Ta knjiga, u stanovitom smislu, predstavlja repetitorij Gra e za povijest kolstva koju je pedesetak godina ranije priredio Antun Cuvaj s dodatkom prikaza doga anja u hrvatskoj pedagogiji i kolstvu od po etka stolje a do izlaska te knjige (1959. godine). Ova knjiga predstavlja i danas nezaobilaznu studijsku literaturu za studente diplomskih i poslijediplomskih studija iz pedagogije.

Enciklopedijski rje nik pedagogije (1963, 1146 stranica) uredili su Dragutin Frankovi , Zlatko Pregrad i Pero imle a, a kao autori pojavljuje se 25 pedagoga, psihologa i drugih stru njaka za pitanja odgoja i u enja. Skoro da nema pojma iz podru ja pedagogije i kolstva koji u ovom opse nom izdanju nije obja njen na znanstveno prihvatljiv na in.

Po etkom osmog desetlje a pro log stolje a poznati didakti ar i pedagog Pero imle a okuplja autorski tim i preiprema novi sveu ili ni ud benik pod naslovom Pedagogija (1973. i 1978.). Opse na knjiga (459 str.) predstavljala je va an naslov na slisti knjiga koje su studirali studenti pedagogije i nastavni kih fakulteta. U ud beniku su eminentni hrvatski pedagozi poku ali u initi napredak u odnosu na teorije i principe koje je sadr avao ud benik koji je priredio S. Pataki a kasnije dodatno ure ivali A. Vukasovi i E. Vajnaht. I ta je knjiga dvadesetak godina predstavljala osnovnu literaturu za u itelje, nastavnike i pedagoge u Hrvatskoj, ali je bila tra ena i u drugim prostorima biv e Jugoslavije.

Na Sveu ili tu u Rijeci je razvijan originalan koncept pripremanja u itelja, napose onih koji e biti nositelji nastave tehni kog i strukovnog obrazovanja. Iz tih nastaojanja nastala je prvo Vi a stru na pedago ka kola, a kasnije Visoka stru na kola i Fakultet industrijske pedagogije.

Prvi dekan Visoke industrijske pedago ke kole bio je pedagog Martin Petan i

koji je nakon

nekoliko godina rada na toj ustanovi uspio objaviti i originalan ud benik pod naslovom Industrijska pedagogija (1968 i 1975). On je zahvaljuju i svojim suradnicima (npr. Bogoslav Kova evi , Silvije Pongrac, Vilko vajcer i dr.) uspio razviti originalan koncept studija pedagogije i program kolovanja nastavnika koji su bili izuzetno tra eni u strukovnim i obrtni kim kolama. Za te kadrove Petan i eva Industrijska pedagogija je bila va na i nezaobilazna knjiga. I danas bi valjalo ozbiljno promisliti o o ivljavanju ideja martina Petan i a i utemeljenje posebnog studija za nastavnike strukovnih kola u Hrvatskoj.

Pedagog i didakti ar Vladimir Poljak je me u prvima smogao snage te, pored uva enog didakti ara Pere imle e, objaviti originalan sveu ili ni ud benik pod naslovom Didaktika (1970.

1990.). Prvo je taj ud benik bio namijenjen nastavnicima pedago kih akademija, a kasnije je slu io kao va na studijska literatura i za studente pedagogije. Zna aj je te knjgie u tome to predstavlja otklon od do tada vode ih knjiga i studija iz podru ja didaktike, ak i onih koje je napisao uva eni Pero imle a. Te ko je kazati je li teorija koju je ponudio V. Poljak bila bolja od tada poznatih ali je bila razli ita od njih i zahvaljuju i njegovim brojnim nastupima u pedago koj javnosti bila prihva ena u kolama. Terminologijai struktura nastavnog procesa koju je izlo io i objasnio V. Poljak dosta je utjecala na pedago ku literaturu, dokumentaciju i praksu tako da se i danas neki autori te ko odvajaju od nje.

Veliku pozornost u pedago kim krugovima izaziva knjiga pod naslovom Metodologija pedago kog istra ivanja (1968. i 1986.) koju je priredio Vladimir Mu i , profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a koja je kasnije do ivjela est izdanja, od kojih etiri izmijenjena i dopunjena. Ta je knjiga znatno pridonijela promjeni metodolo ke orijentacije mladih istra iva a, napose onih koji su radili magistarske i doktorske radnje. Naime, od ranijih prete no teorijski usmjerenih disertacija, nakon ove knjige, ve ina disertacija donosi i originalne empirijske rezultate na kojima se grade teorije i znanstveni zaklju ci. Iako je knjigu napisao hrvatski pedagog ona je imala velik utjecaj i prijam od strane pedagoga u svim republikama biv e zajedni ke dr ave, a i danas je referirana u mnogim znanstvenim studijama i tekstovima koji problematiziraju metodologiju pedagogijskih istra ivanja. Niti etrdeset godina nakon pojave ove knjige nijedan doma i znanstvenik nije napisao djelo koje se mo e usporediti s knjigom Vladimira Mu i a.

Analizu reprezentativnih i zapa enih pedago kih knjiga iz 20. stolje a zavr avamo podsje anjem na knjigu koju su zajedno napisli i objavili Vladimir Mu i i Josip Mali

pod naslovom Pedagogija koja je u desetak godina (1981.

1989.) vi e izdanja, a koja je imala ambicija biti ud benikom za srednje kole pedago kog usmjerenja te kao uvod u pedagogiju na nastavni kim studijima. Kako je knjiga predstavljala otklon od postoje e pedago ke literature u pogledu teorije odgoja koju zagovara te strukture i ponude obja njavanja za osnovne pedago ke pojmove, privukla je pozornost i znanstvenika na fakultetima, pa je kao takva imala utjecaja na teorijske orijentacije kod hrvatskih pedagoga. Vjerojaqtno zato su je neki od na ih sudionika delphi projekta istaknuli na va no mjesto svoje liste.

Za listu reprezentativnih knjiga iz 20. stolje a predlagane su i jo neka opse na i zapa ena pedago ka djela kao to su npr. knjiga P. Radosavljevi a (1910): Eksperimentalna pedagogija (740 stranica); knjiga Vuk Pavlovi a: Li nost i odgoj (1932); tri knjige koje je uredio Pero

imle a: Metodike elementarne nastave (1957); te Pedagogija Ante Vukasovi a koja je do ivjela vi e izdanja krajem 20. stolje a (1990

1999). Tu svakako valja dodati i knjigu Pedagogija grupe autora (Zagreb: Matica hrvatska, 1968) i dr. Iako je Pedagogija Matice hrvatske rezultat rada brojnih jugoslavenskih pedagoga, zapa eno mjesto i ulogu u tom timu imali su hrvatski pedagozi predvo eni poznatim i priznatim didakti arom Perom imle om. Tako er zapa en

zajedni ki projekt jugoslavenskih stru njaka predstavlja opse na Pedago ka enciklopedija u dva sveska koja je objavljena 1989. godine.

Upozoreno je da na listi objavljenih knjiga tijekom dvadesetog stolje a su pozornost izazavale Pedagogija koju je napisalo desetak sveu ili nih nastavnika na samom kraju 20. stolje a, a koju je pisalo trideset autora a uredio Antun Mijatovi

(1999), te knjiga Edukologija

koju je napisao Nikola Pastuovi

(1999). Vrijeme e polazati koliko su te knjige izdr ale na pedago kom tr i tu znanja i koliko su dugo kori tene kao literatura za osposobljavanje budu ih pedagoga i u itelja.

Na samom po etku zadnjeg desetlje a Hrvatska postaje samostalne demokratska dr ava (Republika) u kojoj su bitno obilje nje politike demokracija i pluralizam. To se odrazilo i na podru je pedagogije i kolstva tako da studenti mogu u iti iz nekoliko didaktika i pedagogija doma ih autora, a posebnu pozronost javnosti izazvala je bibiloteka koju je pokrenuo Nik a Nikola oljan, profesor Filozofskog fakulteta u izdava koj tvrtki Educa koju je osobno utemeljio. Nabrojat emo samo dio naslova koje je ova izdava ka tvrtka prevela i objavila u zadnjih deset godina dvadesetog stolje a: Osloboditi kolu (Madelin, 1991), Privatne kole (Walford, 1992), Uvod u pedagogiju (Giesecke, 1993), Kvalitetna kola (Glaser, 1994), Kurikulum: temeljni pojmovi (Marsh, 1994), Neverbalna komunikacija (Neill, 1994), Pedagogija: temeljna znanja (Gudjons, 1995), Temeljna nastavna umije a (1995), Moralna izobrazba danas (Legrand, 1995), Prema dru tvu koje u i (1996).

U tom vremenu pojavljuje se vi e knjiga koje prikazuju teme iz podru ja alternativnih pedagogija i kolskog pluralizma, pa nakon pedesetak godina pedagogijske konfekcije i jednoumlja kolska i pedago ka praksa bivaju oboga eni pedago kim i kolskim pluralizmom. Spomenimo samo neke naslove iz tog podru ja: Odgoj ka slobodi (Carlgren, 1991), Pluralizam u odgoju i kolstvu (1994), Alternativne kole (Matijevi , 1994), Montessori ili Waldorf (Seitz i Hallwachs, 1997), Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti (Philpps, 1999).

Podsjetimo da se u ovom radu nismo bavili znanstvenim i publicisti kim radom katoli kih pedagoga koji su tako er imali zapa enu produkciju i utjecaj na pedagogijsku znanost i praksu (vidjeti npr. radove Kuni i , 1970; Bezi , 1990; Pranji i sur., 1991) itd.)

Kratak pogled na djelovanje odabranih pedagoga

ivotopisi odabranih pedagoga objavljivani su u brojnim enciklopedijama i povijesnim knjigama, ali ipak ovom prigodom treba podsjetiti na neke ivotopisne crtice ovh istaknutih teoreti ara i prakti ara u podru ju pedagogije i kolstva u Hrvatskoj.

Stjepan Basari ek (1848.

1918.)

pedagog, ro en u Ivani Gradu. Dugodi nji profesor U iteljske kole u Zagrebu. Va niji radovi: Nauka o uzgajanju, Logika, Op a nauka o obuci, Povijest pedagogije, Po etnica, Rukovo i. Jedan od urednika opse nog djela Pedago ka enciklopedija . Kao dugodi nji urednik Napretka znatno pridonio kvaliteti ovog vode eg pedago kog asopisa. Godine 1905. izradio je samostalno nastavni program za osnovnu kolu prema kojem se radilo dugi niz godina. Prema njegovim pedago kim ud benicima pripremani su u itelji u u iteljskim kolama vi e od etvrt stolje a. On je zapravo, osigurao transfer do hrvatskih u itelja spoznaja iz pedagogije, metodika i psihologije iz tada dominantne eurospke literature koju su kreirali austrijski i njema ki pedagozi. Ta njegova literatura je imala sna an utjecaj na sva doga anja u hrvatskom kolstvu do drugog svjetskog rata.

Stjepan Mati evi

(1880.

1940.)

pedagog i filozof, ro en u Velikom Gradi tu.

Posebno aktivan u podru ju kolstva i pedagogije izme u 1910. i 1941. godine. Objavljivao radove vi e po asopisima negoli u vidu knjiga, ali je dosta utjecao na utemeljenje i znanstveni dignitet pedagogije na Sveu ili tu. Va niji radovi: Zur Grundlegung der Logik, Demokratizacija kole, Nauk o didakti koj artikulaciji i novija psihologija mi ljenja, Dana nja pedago ka teorija i

praksa, Pojam rada ili aktivnosti u radnoj koli, Pedagogijski akt i odgajateljsko zvanje, Osnove nove kolePriroda. Kultura i odgoj i dr. Bio je nastavnik na Visokoj pedago koj koli u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedini je profesor pedagogije na Sveu ili tu koji je bio lan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Iako nije objavio neke

reprezentativne i opse ne knjige, svojim polo ajem na Sveu ili tu, zatim djelovanjem u Akademiji znanosti i objavljenim tekstovima po raznim asopisima, znatno je doprinio afirmaciji pedagogije u akademskim krugovima i iroj javnosti.

Stjepan Pataki (1905.

1953.), pedagog, ro en u Slavonskom Brodu gdje je zavr io osnovnu kolu i gimnaziju. Radio kao profesor gimnazije te kao nastavnik na Vi oj pedago koj koli i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jedan od urednika Napretka. Va niji radovi: Sovjetska kola,m Problemi i pravci reformne pedagogije, a uredio je zapa en ud benik na u iteljske kole i

nastavni ke studije Pedagogiju (1951) koji je do ivio 12 dopunjenih i prera enih izdanja, te koji je dvadesetak godina bio jednim od osnovnih ud benika za pedagogiju. Velike zasluge imao je na planu utemeljenja pedagogije kao va ne discipline u programima nastavni kih studija, a knjiga Pedagogija koju je priredio sa sruadnicima je dvadesetak godina predstavljala najva niju literaturu za osposobljavanje u itelja. Tako er, valja istaknuti, da je ta knjiga u inila stanovit otklon od ruskih prijevoda koji su kao literatura imali jak utjecaj na hrvatske pedagoge neposredno nakon drugog svjetskog rata.

Pero imle a (1910.

1988.), rodio se u mjestu LJU A KOD Jajca u Bosni i Hercegovini. Zavr io U iteljsku kolu u Banja Luci a u Zagrebu studirao pedago ku grupu predmeta. Radio je kao u itelj osnovne kole te kao nastavnik na u iteljskoj koli. Iz opse ne liste znanstvenih i stru nih radova izdvojimo tek neke naslova: Uzroci formalizma u znanju u enika, Suvremena nastava, Na putu do reformirane kole, te kao koautor i urednik knjiga Enciklopedijski rje nik pedagogije i Pedagogija koja je bila dvadesetak godina va na ud benik na u iteljskim kolama i nastavni kim fakultetima. Va niji radovi su objavljeni u tri opse ne knjige izabranih djela 1980. godine. U vrijeme njegova aktivnog djelovanja na Sveu ili tu smatran je vode im didakti arom na podru ju biv e Jugoslavije, a dugo godina je bio lan Prosvjetnog vije a pri Vladi Hrvatske i kao takav imao velik utjecaj na prosvjetnu politiku u Hrvatskoj.

Martin Petan i

(1910.

1983.), pedagog, zavr io klasi nu gimnaziju u Maribou, a studiorao u Zagrebu pedago ku grupu predmeta. Glavni znanstveni interes usmjerio je na strukovno obrazovanje. Va niji radovi: Odnos op eg i stru nog obrazovanja, Industrijska pedagogija, Ergodidaktika. Pozornost pedago ke javnosti u Hrvatskoj i okolini izzvao utemeljenjem originalnog pravca pedagogije (industrijska pedagogija) te organiziranjem studija iz tog podru ja koji je znatno pridonio osposobljavanju kvalitetnih pedago kih stru njaka za srednje stru ne kole.

Vilko vajcer (1917.- 1992.), ro en u Osijeku. Diplomirao je pedagogiju i matematiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je nastavnik na u iteljskoj koli i gimnaziji, a najdu e radio na fakultetu u Rijeci. Bavio se didaktikom, metodologijom pedago kih istra ivanjapolitehni kim obrazovanjem, obrazovanjem nastavnika. Glavni radovi: Grupa kao subjekt obrazovaja, Didaktika.

Vladimir Poljak (1920.

1998.) ro en u Vukovu Selu kraj Zapre i a. Zavr io U iteljsku

kolu u Zagrebu te studij pedagogije, filozofije i kroatistike u Zagrebu. Va niji radovi: Cjelovitost nastave, Didakti ke teme, Didaktika, Vje banje, Obrada nastavnih sadr aja, Nastavni sistemi, Didakti ko oblikovanje ud benika, Didakti ke inovacije i pedago ka reforma kole. Stvorio je originalnu didakti ku teoriju koja je dugo godina imala utjecaj na unutarnju organizaciju kole i pedago ku dokumentaciju. Taj se utjecaj osje a i po etkom ovog stolje a, dvadesetak godina nakon prestanka njegova aktivnog djelovanja na Sveu ili tu.

Vladimir Mu i (1925.), pedagog, ro en u Zagrebu gdje je zavr io kolovanje, a studirao je i zavr io studij na Ekonomskom fakultetu te na Filozofskom fakultetu studij ekonomske grupe predmeta. Radio je kao nastavnik srednjih kola te kao sveu ili ni nastavnik na Filozofskom fakultetu. Va niji radovi: Testovi znanja, Metodologija pedago kog istra ivanja, Kiberneti ka istra ivanja u suvremenom odgoju i obrazovanju, Kibernetika u suvremenoj pedagogiji, Pedagogija, Kompjutor u preobra aju kole i dr. Posebno je velika i va na njegova uloga u podizanju metodologije pedagogijskih istra ivanja na znanstvenu razinu koju su njegovale i zagovarale druge srodne dru tvene znanosti. Velik je i njegov doprinos afirmaciji kiberneti kih istra ivanja u podru ju odgoja i obrazovanja. Kao profesor emeritus Sveu ili ta u Zagrebu, nakon odlaska u mirovinu, radio je na raznim studijskim programima u Zagrebu, Zadru i Puli, a i danas povremeno objavljuje pedago ke tekstove.

Ante Vukasovi

(1929.), ro en u Osijeku gdje je zavr io U iteljsku kolu. U Zagrebu je studirao pedago ku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu. Dugogodi nji je nastavnik na odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljeni ke dane provodi u Zagrebu. Iz opse ne liste znanstvenih i stru nih radova izdvojimo tek naslove nekoliko knjiga: Radni i teni ki odgoj u op eobrazovnim i stru nim kolama, Utjecaj suvremene tehnike na koncepciju o eg obrazovanja, Radni i tehni ki odgoj, Moralni odgoj, Intelektualni odgoj, Prinosi unapre ivanju odgojnog rada, Pedagogija. Zapa enu ulogu u Hrvatskoj i izvan njenih granica imao kao poznavatelj i kreator originalne teorije odgoja te kao borac za dignitet pedagogije kao znanosti. Umirovljeni ke dane provodi u Zagrebu i jo uvijek povremeno objavljuje pedago ke tekstove.

Vladimir Juri

(1937.), ro en u Sarajevu. Srednju kolu zavr io u Novoj Gradi ki, a Vi u pedago ku kolu (prirodna grupa rpedmeta) u Zagrebu. Studirao pedagogiju i sociologiju u Zagrebu. Radio je kao nastavnik biologije, kemije i fizike u osnovnim kolama, a oko etvrt stolje a radio kao nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Va niji radovi: U enikovo pitanje u nastavi, Metodika rada kolskog pedagoga, Metoda razgovora u nastavi, Modeli upravljanja nastavnim procesom i dr. Zapa enu ulogu u Hrvatskoj i biv oj Jugoslaviji imao na planu afirmacije profesije kolskog pedagoga i afirmacije pedagoga kao stru njaka za pitanja unutarnje organizacije i vo enja kole. Danas kao umirovljenik ivi u Zagrebu i jo uvijek aktivno djeluje u pedago koj javnosti.

Rasprava i zaklju ci

Prezentirana je jedna lista istaknutih pedagoga i reprezentativnih knjiga iz podru ja pedagogije koje su objavljene tijekom 20. stolje a. Vjerojatno bi druge ekspertne skupine izradile listu razli itu od ovih (pedagozi i knjige) koje su ovdje prikazane i analizirane. Primjenom delphi metode nastojali smo koliko toliko ubla iti neizbje an subjektivizam u ovakvim radovima.

Svako kriti ko analiziranje djelovanja pedagoga mora imati u vidu mjesto djelovanja i vrijeme u kojem su ivjeli i radili. Zato smo izlo ili kratak povijesni pregled najva nijih

politi kih doga anja na ovom prostoru kako bi se mogao shvatiti kontekst i glavne poruke. Naime, kako smo prikazali, Hrvatska je tijekom 20. stolje a, prije progla enja samostalnosti, bila u sastavu razli itih dr avnih tvorevina (Austrougarska Monarhija, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Dr ava Hrvatska, FNRJ, SFRJ).

U prvoj polovini 20. stolje a pedagogija je na sveu ili tu imala zapa enu katedru samo u Zagrebu. U drugoj polovini stolje a otvoren je studij pedagogije u Rijeci i Zadru, a po etkom 21. stolje a u Osijeku i Splitu.

Treba primijetiti da na listi istaknutih pedagoga nema ni jedne ene. U prvoj polovini stolje a u podru ju znanstvenog pedago kog djelovanja je sudjelovao izuzetno mali broj ena, a samo je zapa eniju ulogu imala Milka Poga i (1860. 1936.). U drugoj polovini stolje a, nakon drugog svjetskog rata, na sveu ili tima je djelovao velik broj ena znanstvenica koje su objavile zapa enije studije i knjige. Na kraju stolje a broj ena znanstvenica koje se bave pedagogijom je vjerojatno izjedna en s brojem mu kih znanstvenika.

Prije drugog svjetskog rata glavni nakladnici za pedago ku literaturu su bili HPKZ i Minerva iz Zagreba, a najva niju ulogu u promicanju struke i znanosti odigrao je asopis Napredak u kojem su objavljivali i svi odabrani pedagozi. Neki su ako vi e godina obavljali funkcije glavnog urednika ili su bili lanovi uredni tva ovog eminentnog asopisa.

Poslije drugog svjetskog rata kao nakladnik pedago ke literature javljaju se nakladni ko poduze e kolska knjiga te kolske novine, a djelovali su i novi asopisi u kojima su pedagozi objavljivali radove (npr. kolski vjesnik u Splitu, ivot i kola u Zagrebu, Andragogija u Zagrebu itd.). Na promociji i popularizaciji pedagogije i pedagoga zna ajnu ulogu u drugoj polovini stolje a ime su i kolske novine, list u itelja i ostalih prosvjetnih radnika u Hrvatskoj. U zadnjoj etvrtini stolje a javlja se ve i broj nakladnika pedago ke literature, a i tehnologija pripreme i

proizvodnje knjiga znatno je napredovala, tako da je svaka ustanova (npr. fakultet ili strukovna udruga) mogla u kratkom vremenu pripremiti i objaviti knjigu. To se i doga alo tako da je te ko napraviti pregled objavljenih knjiga i zbornika sa znanstvenih i stru nih skupova koji su objavljeni u zadnjih etvrtini dvadesetog stolje a. Kvalitetu te objavljene literature je te ko procijeniti s kratke povijesne distance, ali e naredne godine pokazati to je od objavljenog bilo vrijedno i to je znatnije utjecalo na pedago ku praksu i formiranje pedago kih stru njaka.

Literatura:

Cuvaj, A. (1910- do 1913.), Gra a za povijest kolstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Zagreb: Naklada Kralj. hrvatske, slavonske i dalmatinske vlade; Odjel za bogo tovlje i nastavu. Knjige 1-11.

Danilov, M. A. i Jesipov, B. P. (1964), Didaktika. Sarajevo: Veselin Masle a, 402 str.

Esipov (Jesipov), B. P. (1946), Elementarna didaktika. Beograd: Prosveta., 112 str.

Esipov (Jesipov), B. P. i Gon arov, N. K. (1947), Pedagogika. Beograd: Prosveta, 675 str.

Frankovi , D. (Ur), (1958), Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: PKZ, 542 str.

Frankovi , D., Pregrad, Z. i imle a, P. (1963), Enciklopedijski rje nik pedagogije. Zagreb: Matica hrvatska, 1146 str.

Frankovi , D., Ogrizovi , M. i Pazman, D. (Ur.) (1971), Sto godina Hrvatskoga pedago ko-knji evnog zbora i u iteljstva u Hrvatskoj: 1871. - 1971. Zagreb: PKZ, 607 str.

Ganelin, . I. i Golant, E. J. (1947), Tabaci iz istorije pedagogike za u iteljske kole. Beograd: Prosveta, 215 str.

Gon arov, N. K. (1946), Tabaci iz op te pedagogike. Beograd: Prosveta

Hock, R. R. (2004), etrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju: Jastrebarsko: Naklada Slap.

Mijatovi , A. (1999), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedago ko-knji evni zbor, 655 str.

Mali , J. i Mu i , V. (1981), Pedagogija. Zagreb: kolska knjiga. 294 str.

Mu i , V. (1968), Metodologija pedago kog istra ivanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje ud benika, 717 str.

Palmer, A. J. (Ed.) (2003), Fifty major thinkers on education: from Confucius to Dewey. London New York: Routledge.

Palmer, A. J. (Ed.), (2006), Fifty Modern Thinkers on Education - From Piaget to the Present. New York: Routledge, Taylor & Francis Group.

Pastuovi , N. (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjelo ivotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen, 600 str.

Pedagogija 1 i 2 (1969), . Zagreb: Matica hrvatska, knjiga I 504 str., knjiga II 510 str.

Pedagogijska enciklopedija (1895.

1911), (Uredili: S. Basari ek, T. Ivkanec, Lj. Modec i M. Pejnovi ), Zagreb: HPKZ, I knj. 759 str., II. Knj. 761-984 str.

Pedago ka enciklopedija (1989). Zagreb: kolska knjiga i dr., 1. sv. 444 str., 535 2. sv.

Petan i , M. (1975), Industrijska pedagogija. Zagreb: kolska knjiga, 687 str.

Poljak, V. (1970), Didaktika. Zagreb: kolska knjiga, 243 str.

Previ i , V., Rosi , V. i Radeka, I. (2002), Pedagogija na filozofskim fakultetima u Hrvatskoj. Rijeka: Grafotrade.

Radosavljevi , R., P. (1910), Uvod u eksperimentalnu pedagogiju. Zagreb: HPKZ, prvi dio 372 str; drugi dio 370 str.

Religijsko-pedago ko katehetski leksikon (1991). (Ur. Pranji , M.), Zagreb: Katehetski salezijanski centar. 859 str.

Vukasovi , A. (1990), Pedagogija. Samobor: Zagreb , 391 str.

This document was created with Win2PDF available at http://www.win2pdf.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.This page will not be added after purchasing Win2PDF.