““VLADA RH BRANIT ĆE VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!”SVAKO RADNO MJESTO!”

Ožujak 2009.- Ivo Sanader, predsjednik Vlade

Studeni 2009.- Jadranka Kosor, predsjednica Vlade

GOSPODARSKI SINDIKATIGOSPODARSKI SINDIKATISSSHSSSH

veljača 2010.

PRIJEDLOG MJERA ZA PRIJEDLOG MJERA ZA RESTRUKTURIRANJE RESTRUKTURIRANJE

HRVATSKE INDUSTRIJEHRVATSKE INDUSTRIJE

INDUSTRIJSKA HRVATSKAINDUSTRIJSKA HRVATSKA2015.2015.

STRUKTURA REGISTRIRANIH PODUZEĆA U HR ožujak 2009.(podaci Jutarnji list 19.05.2009.)

REGISTRIRANO 264.200

NEAKTIVNO 140.184 53,1%

AKTIVNO 124.016 46,9%

0 ZAPOSLENIH 55.559 44,8%

0-9 ZAPOSLENIH 33.203 42,9%

9-250 14.626 11,8%

250< 628 0,5%

Podaci o plaćama

Prosječna plaća u RH I. - XI. 2009.

Bruto 7.704,00 (12/2008.- 7.868)

Neto 5.306,00 (12/2008.- 5.410)

XII./2009. XII./2008. Razlika

Zaposleni u pravnim osobama 1.185.995 1.222.652 -36.657

Obrt, slob. prof., poljoprivreda 237.406 259.544 -22.138

Osigurani poljoprivrednici 33.806 36.777 -2.971

Ukupno zaposlenih 1.457.207 1.518.973 -61.766

Nezaposleni (16,7%) 282.936 259.193 23.743

Izvor: DZS

Zaposlenost i plaće u 2009.

Industrijski sektorBroj zaposlenih XII.

2009.Broj zaposlenih

XII. 2008 razlikaBruto plaća I. -

XI. 2009.

Odnos prema prosj. plaći RH u

%

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 25.270 27.662 -2.392 6.511 -15,49

Rudarstvo i vađenje 8.286 8.367 -81 9.859 27,97

Prerađivačka industrija 222.504 250.248 -27.744 6.603 -14,29

Opskrba električnom e, plinom 16.673 11.821 4.852 9.906 28,58

Opskrba vodom; 21.390 15.166 6.224 7.389 -4,09

Građevinarstvo 97.503 101.120 -3.617 6.495 -15,69

391.626 414.384 -22.758

Obrt, slobodne profesije 237.406 259.544 -22.138

Poljoprivrednici 33.806 36.777 -2.971    

271.212 296.321 -25.109

Izvor:DZS

Usluge

Broj zaposlenih XII. 09.

Broj zaposlenih XII. 08 razlika

Bruto plaća I. - XI.

Odnos prema prosječnoj plaći RH

Trgovina na veliko i malo 209.477 224.869 -15.392 6.511 -15,49

Prijevoz i skladištenje 65.347 66.464 -1.117 8.602 11,66

Djelatnost pružanja smještaja 41.717 43.461 -1.744 6.483 -15,85

Informacije i komunikacije 29.864 30.547 -683 1.191 -84,54

Financijske djelatnosti 37.098 36.330 768 11.525 49,60

Poslovanje nekretninama 4.921 4.850 71 8.133 5,57

Stručne, znanstvene i tehn. Djelat 51.655 52.157 -502 11.195 45,31

440.079 458.678 -18.599

Javni sektor  

Administrativne djelat 31.073 32.610 -1.537 5.001 -35,09

Javna uprava 105.293 104.948 345 8.766 13,79

Obrazovanje 103.303 100.715 2.588 7.665 -0,51

Zdravstvo 80.079 81.768 -1.689 9.006 16,90

Umjetnost, zabava 20.086 20.585 -499 8.261 7,23

Ostale uslužne djelatnosti 14.456 14.953 -497 7.892 2,44

354.290 355.579 -1.289

Ukupno zaposleni 1.457.207 1.524.962 -67.755 Izvor:DZS

Zaposlenost i plaće Zaposlenost Plaće

Broj zaposlenih u pravnim osobama XII. 2009 XII. 2008. razlikabruto plaća XI.

09.

razlika u odnosu na prosjek RH

Ukupno 1.185.995 1.222.652 -36.657 7.808  

Prerađivačka industrija 222.504 250.248 -27.744 6.703 -14,15

Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića 42.547 44.901 -2.354 6.790 -13,04

Proizvodnja duhanskih proizvoda 766 855 -89 10.603 35,80

Proizvodnja tekstila 3.819 7.177 -3.358 4.461 -42,87

Proizvodnja odjeće 18.628 18.242 386 3.700 -52,61

Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 8.038 7.729 309 3.823 -51,04

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;

9.78511.991

-2.206 4.263-45,40

Proizvodnja papira i proizvoda od papira 3.532 4.058 -526 5.963 -23,63

Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 6.023 14.646 -8.623 7.452 -4,56

Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 3.535 3.622 -87 11.220 43,70

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, farmaceut proizv

11.61112.204

-593 6.593-15,56

    

 

Prerađivačka industrija

Izvor:DZS

Zaposlenost i plaće Zaposlenost Plaće

Broj zaposlenih u pravnim osobama XII. 2009 XII. 2008. razlikabruto plaća XI.

09.

razlika u odnosu na prosjek RH

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 7.723 7.692 31 5.714 -26,82

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

12.06714.471

-2.404 8.0402,97

Proizvodnja metala 6.055 6.456 -401 5.511 -29,42

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

24.67426.469

-1.795 6.368-18,44

Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

6.722 

    

Proizvodnja električne opreme 5.784 10.484 -4.700 8.840 13,22

Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. 11.039 14.553 -3.514 6.912 -11,48

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

3.3793.599

-220 7.7830,32

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 12.123 19.132 -7.009 7.674 -1,72

Proizvodnja namještaja 9.277 11.308 -2.031 4.328 -44,57

Ostala prerađivačka industrija 1.491        

Popravak i instaliranje strojeva i opreme 13.886        

Prerađivačka industrija

Izvor:DZS

KAKO SU BRANILI GOSPODARSTVO

Ukupan broj zaposlenih 9/08. – 9/09. smanjen za 72.552 Od 37.793 novih nezaposlenih 31.259 je iz gospodarskog

sektora 93,7% zaposlenih u gospodarskom sektoru ima plaće manje

od prosjeka RH

ŠTO SMO MI PODUZIMALI?

Zbog nezainteresiranosti Vlade za poduzimanjem bilo kakvih mjera, sindikati gospodarskog sektora zajedno s poslodavcima dogovaraju mjere kako bi preživjeli

SEKTOR GRADITELJSTVA U 49 poduzeća s 12 639 zaposlenih smanjio plaće u

dogovoru sa sindikatom za 4500 radnika Na “čekanju” 525 radnika Otkazani ugovori za 1400 radnika Najavljeno novih 2367 otkaza Ne uplaćuju se doprinosi za 1382 radnika Plaće kasne za 1646 radnika

SEKTOR METALNE INDUSTRIJE U ovoj godini dogovoreno skraćenje radnog tjedna i

umanjenja plaće u 15 poduzeća s ukupno 3678 zaposlenih

SEKTOR ENERGETIKE, KEMIJE I NEMETALA Tijekom godine izgubljeno 2400 radnih mjesta Skraćen radni tjedan u 9 poduzeća s 3123 zaposlena Smanjene plaće u 7 poduzeća s 4313 zaposlena Zadržana ista razina plaća u 14 poduzeća s 15 214

zaposlenih

DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA Ove godine izgubila 7000 radnih mjesta

Potrebno je analizirati učinke Zakona o skraćivanju radnog vremena i potporama za tu mjeru koji nije polučio nijedan pozitivan efekt, a sredstva za tu potporu ( gotovo 250 milijuna kuna) leže neiskorištena.

PRIJEDLOG GOSPODARSKIH SINDIKATA SSSH VLADI I HUP-u OD 7.12.2009.

Tijekom 2010. g. neće se otpuštati radnici Tijekom 2010. g. zadržava se razina plaća iz 2009.g

POLAZNE OSNOVE ZA SPORAZUM Žurno pristupanje konkretnom utvrđivanju, sistematiziranju i

analizi posljedica gospodarske krize prema djelatnostima i sektorima kroz tripartitni dijalog na lokalnoj i nacionalnoj razini

Zbog tvrtki koje nisu pokrivene kolektivnim ugovorom, potpisati Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo s najnižom plaćom i koeficijentima složenosti poslova u rasponu 1:3,2

POTPISIVANJE “SPORAZUMA O RJEŠAVANJU PROBLEMA GOSPODARSKOG SEKTORA SSSH DO IZLASKA IZ KRIZE”.

Uspostava statističkog praćenja plaća gospodarskog

sektora bez plaća menadžera i posebnih ugovora Uspostava standarda i praćenja uspješnosti tvrtke Prihod po radniku Trošak bruto plaća Trošak radnika

Osnivanje INTERVENTNOG FONDA za pomoć poslodavcima koji su zbog globalne krize u poteškoćama

Osnivanje KRIZNOG FONDA za ugrožene radnike u gospodarstvu, objedinjavanjem ukupnih sredstava na nacionalnoj i lokalnoj razini

Mjere i poticaji za zaštitu domaće proizvodnje Žurna izmjena Zakona o potporama radi skraćenja radnog

vremena Izrada Zakona o povratu “kriznog poreza” zaposlenima i

obeštećenja vaučerima poduzeća u većinskom vlasništvu države koja se privatiziraju po posebnim zakonima

PARTNERI GOSPODARSKI SINDIKATI SSSH – OSOBNA KARTA

43,64% 2,63% 56%

SINDIKAT RADNIKA TVRTKI ČLANOVA TVRTKI RADNIKA

PPDIV 65.300 5.000 30.000 330 55.000

SMH 82.000 12.631 20.000 202 42.377

SGH 101.000 11.934 14.000 170 30.258

DRVARI 20.000 1.200 4.000 34 8.000

SITHŠ 9.111 1 940 1 9.111

EKN 54.000 1.299 13.000 108 43.000

UKUPNO 331.411 32.065 81.940 845 187.746

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA

Nakon gotovo godinu dana pada i u listopadu 2009. godine zabilježeno je smanjenje industrijske proizvodnje i to za 8,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U prvih deset mjeseci 2009. godine industrijska je proizvodnja manja za 9,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

ZAPOSLENOST u RH industriji 2008.

210.000

215.000

220.000

225.000

230.000

235.000

240.000

245.000

250.000

Zaposlenost u prerađivačkoj industriji u 2009.

prerađ ind 246.35 238.97 237.20 234.93 233.16 231.86 230.57 229.24 227.38 226.43 224.91 222.50

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Izvor: DZS

TEZA: Nismo za “model” izlaska iz krize koji se bazira na otpuštanju, neisplati i umanjivanju plaća radnika u gospodarstvu. Taj smo model već vidjeli 90-tih godina kada je “spontana” privatizacija u nekim drugim kriznim vremenima osiromašila i obespravila radnike, uništila proizvodnju i prepustila zemlju zaduživanju i nekadašnje radnike učinila ovisnima o proračunu.

Krizni poučak – hrvatsko gospodarstvo nije tuđa briga, svi smo na istom brodu!

Pad kupovne moći u zemlji Posljedica: pad domaće proizvodnje i BDP-a Stoga ne čudi pad i stopiranje svih investicija

zbog neizvjesnosti Gospodarstvu nedostaje novac, likvidnost Posljedica: pad zaposlenosti i pad plaća Daljnji pad kupovne moći VRTIMO SE U KRUG! U SLJEDEĆEM KRUGU PADAMO JOŠ NIŽE!

Gubitak poslova na djelu 2009!

U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja manja za 10 % u odnosu na prošlu godinu

Povećavaju se zalihe Osobiti pad potražnje za domaćim trajnim i kapitalnim

dobrima kao rezultat blokade investicija dok u EU bjesni kriza ne možemo se nadati da će netko

drugi kroz uvoz hrvatskih proizvoda podupirati naše gospodarstvo (pad izvoza hrvatskih proizvoda u prvih 10 mjeseci je 22%)

Pitanje svih pitanja postaje : Tko će za koji mjesec kupovati domaće proizvode i robe?!

Gubitak radnih mjesta, kašnjenje i pritisak na smanjivanje plaća nagriza i državne prihode

U prerađivačkoj industriji je pad zaposlenih jednak padu industrijske proizvodnje

Plaće u zemlji su na razini stagnacije – što će reći da radnici na taj način stagnacijom plaća maksimalno ulažu u izlazak iz recesije

No rezultat je drastičan pad domaće kupovne moći To se već sada vidi kroz - Pad prihoda od doprinosa u

proračunu Istovremeno rastu ulozi u bankama – što govori da oni

koji imaju novaca vide veliki rizik, odnosno pesimistički su u pogledu oporavka realne ekonomije

Zanemarivanje uloge države u gospodarstvu Bit će jednako novom valu obespravljenih kao što je to bio

slučaj u privatizaciji Trebamo li opet pustiti da se uništi i ovo malo poduzeća? Trebaju li ljudi ostati bez stanova i primanja dok neki

dobivaju poslove farbanja tunela za milijunske iznose? Nakon svih afera sa izvođačima i podizvođačima u sustavu

javnih nabavki više ne vjerujemo pričama o tržišnoj utakmici i izboru najboljih izvođača u sustavu javnih nabavki

Tražimo da državna uprava nađe načina, sukladno zakonima i potpisanim međunarodnim sporazumima, da se upotrijebi dio državne kupovne moći za spas poduzeća, domaćih proizvođača i domaćih graditeljskih poduzeća

Činjenica - država nije poduzetnik, ali..!

...ali mora sjesti za stol s velikim, malim i srednjim poduzećima, s predstavnicima gospodarskih sindikata i naći prostor za rast i razvoj poduzeća u 2010 . g. i nalaženje načina raspodjele troškova izlaska iz krize koji se neće bazirati na nižoj cijeni rada i otpuštanjima koji ne donose korist niti državi niti gospodarstvu.

Pitanje reforme državne uprave i iskorjenjivanje mita i korupcije iz sustava poslovanja javnih poduzeća

Jesu li javna poduzeća uopće pod kontrolom državnih institucija i u kojoj mjeri njihovo poslovanje doprinosi nacionalnim ciljevima ekonomske politike i izlasku iz krize?

Koja je ukupna razina investicija javnih i državnih poduzeća u 2009. g?

Svakako je bitno da ova poduzeća, osobito ako su monopolistička, provode mjere štednje i posluju racionalno, ali je i puno bitnije da podmiruju svoje obveze prema dobavljačima!

Je li pitanje profesionalizacije, podizanja učinkovitosti i podizanja kvalitete državne uprave cilj Vlade i imaju li političari u državnoj upravi kapaciteta za to? Ovako svi govore da imamo veliki aparat, ali nitko ne govori kako ga modernizirati i ustrojiti prema potrebama poduzeća.

Kolektivno pregovaranje i Vlada kao poslodavac, a poreznici obveznici kao financijeri

Tražimo od Vlade RH da se kao poslodavac ponaša sukladno financijskim mogućnostima onih koji proračun financiraju, a to su najvećim dijelom građani radnici zaposleni u privatnom sektoru

To znači da ne mogu tražiti umjerenost, štednje i ostale restrikcije plaća u gospodarstvu, a onda iza zatvorenih vrata dijeliti novce na drugi način

Zahtijevamo da se u slučaju lošijeg punjenja proračuna od planiranog, niti ne pomišlja o uvođenju novih i povećanju postojećih poreza

Za one novce koje radnici uplaćuju u proračun tražimo i kvalitetnu uslugu – ne želimo dati više niti lipe za dodatna zdravstvena i druga osiguranja ili plaćanja državi i slično

Vladinim politikama i programima stabilizirati očekivanja stanovništva i poslovnog svijeta

Jasno obznaniti da će država, poštujući pravila tržišne ekonomije i poduzetništva, do prvih znakova stabiliziranja gospodarstva početi provoditi politiku sprječavanja svih špekulacija na tržištu, a koji obično prate krizna stanja

Doprinositi smirivanju panike na svim tržištima (robnom, tržištu rada, kapitala, novca), omogućit će svima bar djelomičnu predvidivost uvjeta poslovanja i života u 2010. i pristupiti izradi ciljanih mjera za stimuliranje gospodarstva

Objaviti antirecesijski paket javnih radova – omogućiti privatnom kapitalu ulaganja u infrastrukturnim

/koncesijskim/privatizacijskim projektima kao doprinos rastu Objaviti antirecesijski paket javnih radova koji bi se financirali ili kroz

koncesije ili putem javno privatnih partnerstava –ANTIRECESIJSKI KLASTERI

Na način da neposredno ne opterećuju proračun Realizaciju velikih infrastrukturnih projekata putem inozemnih

fondova, fondova EU Ovaj paket ima za cilj održati zaposlenost i dovoljnu dinamiku

proizvodnje u sektorima koji se najbrže aktiviraju, ali i najbrže i gase, poput građevinske operative

Podržavamo usmjerenost javnih investicija prema lokalnim i regionalnim projektima, na kojima se može zaposliti veliki broj poduzeća i veliki broj raznih struka (radi se o obnovi regionalnih cesta, izgradnji vrtića i škola, staračkih domova, projekata u sferi energetike kao i izgradnji infrastrukture poljoprivrede i vodnog gospodarstva).