Vjetar i zrak kao ekološki

čimbenici

Ema Kunovec-Varga

Zvonimira Lemaić

ATMOSFERA

● Zahvaljujući Zemljinoj gravitaciji

● Do 3000 km u visinu

● Atmosfera+litosfera+hidrosfera = biosfera

● Troposfera

○ Do 12 km

○ Postoji promjenjiva količina vodene pare- oblaci, padaline

○ Tropopauza

● Stratosfera

○ Do 50 km

○ Ozonosfera - visina 22-27 km apsorbiranje ultraljubičastog zračenja

○ Stratopauza

● Mezosfera

○ Do 85 km

○ Mezopauza

● Termosfera

○ Do 500 km

○ Ionosfera

■ Elektroni i pozitivni ioni, razni električni procesi

■ Radiovalovi

○ Termopauza

● Egzosfera

○ Do 800 km

○ Prelazi u magnetosferu

○ Zrak toliko rijedak da ioni i atomi plinova lako prelaze u druge slojeve i dalje u svemir

ZRAK

● Gusta smjesa plinova

○ 78,08% dušik

○ 20,95% kisik

○ 0,93% argon

○ 0,034% ugljikov dioksid

● Najveća gustoća u donjem dijelu troposfere

● Tlak je 1013 hPa (u razini mora pri 0°C)

● Vlaga i temperatura se po određenim pravilima mijenjaju po vertikalnom i

horizontalnom pravcu na Zemlji Klimatske i vegetacijske zone

ZRAK U ZEMLJI

● Razne šupljine, kanali, pećine, jame i pore ispunjene zrakom

● Zemlja zasićena vodom 10-30% zraka

● Manje kisika, više ugljikovog dioksida

● Močvare

○ Čak do 10% kisika i 10% ugljikovog dioksida

● Povećana vlažnost tla rezultira manjkom kisika te nagomilavanjem ugljikovog

dioksida, dušika, metana

● Raste količina acetaldehida, mliječne i maslačne kiseline, sulfida i toksičnih iona

ANAEROBNI UVJETI

○ Na područjima izlijevanja rijeka, u močvarama, zabernim livadama oko jezera, u zoni tundre gdje se

voda zadržava dugo poslije topljenja snijega

○ Biljke vrše ubrzanu glikolizu zbog nedostatka energije neophodne za održavanje staničnih funkcija

○ Aerenhimski parenhim i adventivno potporno ventilacijsko korijenje (pneumatofore) bolja i brža

razmjena plinova

○ Močvarne biljke ili helofiti

Junus effusus Avicennia sp.

AEROZAGAĐIVAČI

● U industrijskim i urbanim zonama promijenjen je sastav zraka više ugljikovog

dioksida, metana, sumporovog dioksida, klor-fluor ugljikovodika...

● SMOG = SMOKE+FOG

○ Londonski smog 1952.

● UGLJIKOV DIOKSID

○ Efekt staklenika- atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koji zagrijava Zemlju, a

dio te energije reemitira u obliku dugovalnog toplinskog zračenja natrag u atmosferu

■ Dovodi do zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena

○ 0,029% 0,034%

○ Izgaranje fosilnih goriva, sječa šuma

○ C3 biljke efikasnije odgovaraju na povećanu konc. CO2 u odnosu na C4 biljke

○ Povećana fotosinteza i prinos biomase, otpornije na sušu

○ Stvaranje jako velikih škrobnih zrnaca, pucanje kloroplasta, ranije cvjetanje

SPOJEVI SA SUMPOROM (SO2)

● Kisele kiše- sumporov dioksid oksidira u sumporov trioksid koji sa vodom daje

sumpornu kiselinu

● Oblaci sumporovih spojeva dobro apsorbiraju Sunčevo zračenje te mogu dovesti do

smanjenja temperature zraka na Zemlji

● Prodire u list kroz puči ili kutikulu

● Niske konc. uzrokuju smanjenje turgora u zapornicama i otvaranje puči, dok visoke

uzrokuju zatvaranje puči i narušavanje strukture zapornica

● Nekroze duž ruba lista i kloroze između lisnih žila

DUŠIKOVI OKSIDI

● Produkti sagorijevanja pri visokim temperaturama, u motornim vozilima,

elektranama, industrijskim postrojenjima, …

● Fotokemijski smog- pod djelovanjem UV zračenja NO2 se razlaže na NO i

atmosferski kisik, koji reagira i tvori ozon

○ Ozon reagira sa organskim molekulama i tvori toksične slobodne kisikove radikale (PAN, PBN, PPN)

○ Los Angeles, 1945. - srebrnasto-brončane sjajne mrlje na površini lista

● Dušikovi oksidi ulaze u biljku kroz puči ili kutikulu

● U stanici s vodom reagiraju i nastaju dušična i dušikasta kiselina

● Ozon kada uđe u stanicu razlaže se na kisik i toksične slobodne kisikove radikale koji

reagiraju sa nezasićenim masnim kiselinama i SH grupom proteina

○ Oštećuje se plazmalema i druge biomembrane i onemogućavaju se stanični procesi, unštavanje

enzimatske aktivnosti

■ Narušavanje ultrastrukture stanice i pojedinih organela, onemogućavanje fotosinteze i staničnog

disanja

■ Klorotične i bjeličaste mrlje i lezije na listovima, zaostajanje u rastu, smanjenje prinosa biomase

Evernia prunastri Usnea florida

Orthotrichum sp.

Lecanora variaBryum argenteum

Tortula muralis

VJETAR

● Horizontalna kretanja zraka

● Vertikalna kretanja zraka - atmosferske struje

● Brzina (jačina) i smjer puhanja definiraju vjetar

● Stalni vjetrovi

○ Pasati i antipasati

○ Zapadni vjetrovi

○ Polarni/istočni vjetrovi

● Periodični vjetrovi

○ Monsuni

● Lokalni vjetrovi

○ Košava (Podunavlje)

○ Bura, jugo (Jadran)

○ Ciklonski vjetrovi (Amerika, Azija, Indija)

● Direktan i indirektan utjecaj na biljke i vegetaciju

● Utječe na rast biljaka, razmnožavanje i rasprostranjivanje

● Direktan utjecaj

○ Mijenja se debljina sloja zraka oko biljnih organa promjena temperature uz površinu lista

promjena intenziteta fotosinteze i transpiracije

○ Oprašivanje biljaka, raznošenje sjemena i plodova

● Indirektan utjecaj

○ Premještanje oblaka i magle promjena količine svjetlosti, temperature, vlažnosti brzina

fizioloških procesa

UTJECAJ VJETRA

● Blagi vjetar

○ izmjenjuje sloj zraka u kojem se odvijaju procesi difuzije plinova

○ Hladi list

○ Intenzivnija transpiracija i fotosinteza

● Jak vjetar

○ Zatvaranje puči

○ Polegla životna forma biljaka

○ Skraćeni internodiji i sitni listovi

○ Mlada biljka nikada ne dosegne maksimalni rast

● Zona borbe

○ Krummholz oblik stabla

Erinacea anthyllis

Pinus strobus

● Započet normalni rast vjetrovita područja “puzeći” oblik drveta

● Oblik “zastave”

● Trave - brzo se oporavljaju

● Reakcijsko drvo

● Vjetrolomi i vjetroizvale

● Eolska erozija zemljišta

○ Mehaničko odnošenje pijeska, kamenja, organskih dijelova sa površine Zemlje vjetrom

○ Lesne zaravni

○ Pustinje i pješčane dine

● Anemofilija

● Anemohorija

Taraxacum officinalePinus mugo

RAD S DJECOM

https://waqi.info/hr/