Vjerska povijestlanak EncyclopediaofEuropeanSocialHistoryfrom1350 to 2000 (vol. 5), urednik Peter N. StearnsPoglavlje ,,Beliefandpopularreligion'',KeithP.Luria

U ovome navedenom lanku autor govori o raznim aspektima popularne religije, kako je i sam definirao nove pojave u religijama, osobito katolianstvu, u ranom novom vijeku. Kao vaan dogaaj openito za rani novi vijek, ali i za promjenu drutvenog i vjerskog ivota, autor istie Francusku revoluciju. Ona je donijela neke nove odjeke vjerskog ivota. Odnos izmeu slubene religije, odnosno klera kako kae autor, i naroda, obinih vjernika laika se iz temelja mjenja. Autor istie i intenciju klera da upravlja religijskim ivotom naroda, to je bilo u direktnoj vezi i s politikom moi, budui da je religija dosta vremena bila samo instrument u politikim igrama. Dosta se panje posveuje i kultovima svetaca i kultu Majke Boje.Niti u jednoj svjetskoj religiji, osim u kranstvu, svete osobe nemaju takvu ulogu kao to sveci imaju u kranskim crkvama. U islamu nijedna sveta osoba nema status uzvienog, u onom obimu u kakvom tu uzvienost dobivaju kranski sveci. Islam je religija koja svoje uzorne i svete osobe koristi samo kao primjere kojima se ljudi trebaju usmjeravati. Slinu namjenu imaju i kranski sveci, ali je velika razlika ta to se u islamu ne posveuje panja svecima u obliku molitvi, i utjecanja. Kranstvo se sukobljava i s pitanjima monoteizma. I dan danas je gorljivo pitanje trojedinost kranskog Boga. Kuran na vie mjesta spoitava ovakve situacije kranima. Kuran kae da nema nikoga ravnog Alahu, i da se nitko nema pravo usporeivati sa samim Bogom. Zbog toga se na vie mjesta u Kuranu i navodi da je Isus Krist prorok, i to samo jedan u nizu, a da on nije boji sin, kako to krani vjeruju.Jo jedna zanimljiva situacija, kojom se i autor bavi u ovome lanku je i pojava djevice Marije, te njena uloga u popularnoj, narodnoj religiji. Marija, majka boja, je u bibliji predstavljena kao ena bez grijeha, i najbitnije, ena iz obinog puka. Tako da je ona bila popularna, i omiljena linost u narodu. Vrlo je rairen bio njen kult u ranom novom vijeku, a u kasnijim periodima, ta praksa je bivala sve rairenija. Kako i sam autor istie, budui da su je velike narodne mase tovale, i hodoastili njenim svetitima, to je svakako utjecalo i na turistiku sliku pojedinih mjesta. Kada kaem turistiku, tu ne mislim prvenstveno na turizam u dananjem smislu, nego na turizam koji je bio u najveoj vezi s trgovinom i ekonomskim razvojem odreenog mjesta, pa i drave. Ovakve i sline situacije su pojava i u islamu. Naime, Halil Inalcik u svojoj knjizi Osmansko Carstvo: klasini period 1300.-1600., pie o pojavama mistinih tarikatskih redova ve u srednjem vijeku, a kasnije su te pojave sve rairenije. Meutim, ove pojave u islamskom svijetu su bile prije svega povezane s politikim djelovanjem. One su nerijetko bile odraz nezadovoljstva postojeom vlasti. Ali to je bitno, to je Inacik istakao, to je njihova uloga u religioznom drutvu. Od svih mistinih islamskih redova, veina njih je i imala neka svoja svetita, koja su takoer ljudi posjeivali. I danas u svijetu postoji velik broj ovakvih i slinih mjesta tekija, na koje dolaze ljudi u potrazi za duhovnim izljeenjem. U dananje vrijeme takoer su veoma vana mjesta koja predstavljaju svetita. Kao i to sam autor istie, u 19. i 20. st. ovaj praksa proglaavanja vienja je pojaana. Tako da su svoju popularnost u religijskom duhu stekli gradovi kao to je Lourdes, Fatima, to je imalo za direktan utjecaj razvoj trgovine, i uope gospodarstva. Tu lei i sva bit odnosa izmeu religije i politike, gdje je uzajamna veza i uvaavanje bila od krucijalnog znaaja i za jednu i za drugu stranu. Danas je aktualno postalo pitanje priznanja Meugorja, malog gradia u Hercegovini, za svetite. Meugorje je ve preko 30 godina sredite u koje dolaze hodoasnici iz cijelog svijeta, iako jo uvijek nije slubeno priznato od strane Vatikana. Ono to je bitno je to da je Meugorje, od jednog opustjelog i vrlo nenaseljenog sela, postalo sredite religijskog turizma u cijeloj regiji. Izgraeni su mnogi hoteli, moteli, pansioni, restorani i druge vrste ugostiteljskih objekata, to je znaajno utjecalo na razvoj itave regije. To i jeste razlog zbog ega se crkveni velikodostojnici i bore da Meugorje bude priznato za slubeno marijansko svetite. Tako da se i na najaktuelniijm situacijama mogu oitovati tvrdnje koje je autor iznio u ovome lanku.

Radio:

Mario ain, travanj 2015. Zagreb.