Serbokroatisch

Vodič za psihoterapijuVišejezički savjetnik za migrantkinje/migrantice i migrante koji žive u Bavarskoj

ImpressumWegweiser PsychotherapieMehrsprachiger Ratgeber für die in Bayern lebenden Migrantinnen und Migranten

Herausgeber: BKK Landesverband Bayern Züricher Straße 25 81476 München www.bkk-bayern.de

Bayerisches Staatsministerium für Umwelt und Gesundheit Rosenkavalierplatz 2 81925 München www.stmug.bayern.de

Ethno-Medizinisches Zentrum e.V. Königstraße 6 30175 Hannover www.ethno-medizinisches-zentrum.de

Redaktion: Karl Heinz Möhrmann (Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V.) Gudrun Greitemeyer (BKK Landesverband Bayern) Elena Kromm-Kostjuk, Ahmet Kimil, Tanja Hohmann, Alexey Milstein, Ramazan Salman (Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.)

Ein Teil der in dieser Broschüre enthaltenen Informationen wurde uns freundlicherweise von der PAL Verlagsgesellschaft mbH zur Verfügung gestellt.

Lektorat: Bernd Neubauer, Göttingen

Übersetzung: Dolmetscherservice – Ethno-Medizinisches Zentrum e.V.

Satz: Bernd Neubauer, Göttingen

Druck: unidruck, Hannover

Dieser Leitfaden ist in folgenden Sprachen erhältlich: Arabisch, Deutsch, Englisch, Italienisch, Polnisch, Russisch, Serbokroatisch, Türkisch

Stand: Dezember 2010Kada se u ovom vodiču navode grupe lica/osoba, u daljem tekstu koristi se oblik za

muški rod. Međutim, pri tome se podjednako misli i na žene i na muškarce. Ovaj princip

koristi se radi lakšeg čitanja i ne treba ga smatrati vidom diskriminacije.

Sadržaj

Uvod 5

1 Šta/što se podrazumijeva pod psihoterapijom? 6

2 Kod kojih duševnih problema psihoterapija može pomoći? 7

3 Kada je potrebna psihoterapija? 8

4 Koje vrste psihoterapije postoje? 9

5 Koja lica/osobe nude psihoterapiju i na koje razlike ukazuju različiti stručni nazivi? 10

6 Ambulantna, djelimično/djelomice stacionarna i stacionarna psihoterapija 11

7 Koje oblike terapije plaćaju zdravstvene blagajne i koji uslovi/uvjeti se moraju ispuniti za to? 12

8 Koliko dugo traje psihoterapija? 13

9 Kako da nađem oblik terapije koji mi odgovara? 14

10 Kako da nađem odgovarajućeg psihoterapeuta? 15

11 Neka opšta/opća pravila psihoterapije 19

12 Da li je moguća promjena psihoterapeuta tokom/tijekom psihoterapije? 19

13 Po čemu primjećujem da je moja psihoterapija uspješna? 19

14 Dopunske mjere 20

15 Adrese 21

Korisne adrese na internetu 30

Preporuka literature 31

VODič

4

Pozdravna riječDrage čitateljke/čitateljice i dragi čitaoci/čitatelji,

broj psihičkih oboljenja znatno je porastao posljednjih godina. To se vidi svakodnevno i na poslu. Privremena radna nesposobnost usljed psihičkih oboljenja kontinuirano raste. Za oboljela lica/osobe ovo oboljenje ima za posljedicu, uglavnom, veoma veliko ograničenje kvaliteta života. Potreba za informacijama o psihičkim oboljenjima i mogućnostima njihovog liječenja kod oboljelih lica/osoba i članova njihovih porodica/obitelji velika je u mjeri koliko su različiti pojavni oblici bolesti. U tom kontekstu naročito/osobito je važno zdravsteno prosvjećivanje.Ovim vodičem želimo dati doprinos tome i informisati/informirati migrantkinje/migrantice i migrante koji žive u Bavarskoj o mogućnostima liječenja psihoterapijom. Istovremeno/istodobno želimo uputiti na osobe za kontakt i organizacije koje rade u ovom području, uz poznavanje određene kulture, i koji savjetuju i prate migrante.Ovaj vodič oslanja se na brošuru „Vodič za psihoterapiju“, koju je izdao BKK Landesverband Bayern, ali je dopunjen temama koje su migrantkinjama/migranticama i migrantima posebno/osobito važne. Veliko interesovanje za temu psihičkih oboljenja i potreba da se dobiju precizne informacije postala je očita u praktičnom radu na zdravstvenom projektu „Sa migrantima za migrante“, koji je pomoglo Bavarsko ministarstvo zdravlja i BKK LV Bayern. U središtu projekta nalazi se obuka na zanimljive teme o prevenciji i zdravlju, koje specijalno edukovani migranti (tzv. interkulturni zdravstveni vodiči) prenose dalje na svoje sunarodnike.Višejezički „Vodič za psihoterapiju“ je drugo izdanje u zdravstvenom projektu „Sa migrantima za migrante – interkulturno zdravlje u Bavarskoj“. On slijedi poslije vodiča „Ostanite zdravi“, koji je izdat 2009. godine na 15 jezika.„Sa migrantima za migrante“ provodi se u Bavarskoj od 2008. godine, u okviru bavarske zdravstvene incijative „Zdrav život u Bavarskoj.“ i inicijative nosilaca/nositelja zdravstenog osiguranja na saveznom nivou/saveznoj razini „Više zdravlja za sve“. Glavni cilj ovog projekta jeste omogućiti migrantima ravnopravan pristup, bez barijera, ovdašnjim zdravstvenim ustanovama.Nadamo se će ovaj vodič pomoći mnogim licima/osobama i članovima njihovih porodica/obitelji da se izbore sa teškim životnim situacijma i koriste postojeće vrste pomoći.

Sigrid König Dr. Markus Söder MdL

Načelnica/predstojnica Bavarski državni ministar

BKK Landesverband Bayern za okolinu/okoliš i zdravlje

VODič

5

Uvod Više od polovine/polovice svh ljudi oboli jednom u životu od psihičkog poremećaja. Posebno/osobito opterećenje za takve ljude jeste što su duševni problemi tabu tema u mnogim društvima. Odavno se o njima ne govori tako otvoreno kao o tjelesnim oboljenjima. Potreba za informacijama o ovim problemima (s)razmjerno je velika, prvenstveno kod doseljenika koji se još ne snalaze u (s)vezi s(a) mogućnostima liječenja u Bavarskoj i Njemačkoj, osim toga možda moraju savladati i jezičku barijeru. „Vodič za psihoterapiju“ traba da pruži osnovnu orijentaciju migrantima kojima je potrebna pomoć. On obrađuje pitanja s kojima se trebaju suočiti sva lica/osobe prije početka psihoterapije. Osim toga, on nudi i adrese važnih savjetovališta i ustanova specijalizovanih/specijaliziranih za migrante u Bavarskoj i Njemačkoj.

Psihički problemi mogu se javiti u svakom životnom dobu/životnoj dobi, čak i kod djece i omladine/mladeži. Najraširenija psihička oboljenja su depresija, strahovi i bolesti zavisnosti/ovisnosti, kao što je zloupotreba/zlouporaba alkohola.

Za mnoge doseljenike migracija predstavlja poseban izazov. Mnogi je, doduše, dobro savladaju. Ali u najnepovoljnijim okolnostima ona može izazvati zdravstvene i psihičke poremećaje, naročito/osobito ako uz nju idu bolna iskustva iz lične/osobne odn. porodične/obiteljske pred(h)istorije, npr. u vidu izbjegličkih i/ili ratnih doživljaja. I neispunjena očekivanja u Njemačkoj (npr. nepriznavanje stečenih profesionalnih zvanja), problemi u integraciji, u partnerskim odnosima, problemi sa djecom mogu ugroziti psihičko zdravlje. Ali pravovremena/pravodobna podrška/potpora putem savjetovanja može doprinijeti da se sačuva psihičko zdravlje. Ako i pored toga dođe do psihičkog oboljenja, i za to postoje razne vrste pomoći.

Većina psihičkih oboljenja može se dobro liječiti putem psihoterapije. Psihoterapiju u Njemačkoj, u pravilu, plaćaju zdravstvene blagajne. Što se prije počne sa terapijom, to je veća vjerovatnoća da tegobe neće postati hronične/kronične. Postoji i mogućnost da se psihička oboljenja liječe lijekovima ili kombinacijom lijekova i psihoterapije.

6

1 Šta/što se podrazumijeva pod psihoterapijom?

Psihoterapija (grčki psycho = „duša“ i therapía = „liječiti“) je zajednički termin za razne oblike psiholoških metoda liječenja.

Putem psihoterapijskih razgovora, vježbi ponašanja, postupaka opuštanja ili metoda koje potpomažu/podupiru korisne misli, identifikuju/identificiraju se i liječe poremećaji mišljenja, osjećanja, doživljaja i djelovanja. U to se ubrajaju npr. poremećaji kao što su depresija, strahovi, prisile, poremećaji

u ishrani/prehrani, poremećaji ponašanja kod djece i omladine/mladeži, bolesti zavisnosti/ovisnosti, kao i bolesti koje su uslovljene/uvjetovane psihosomatski ili kod kojih postoji i psihosomatska uslovljenost/uvjetovanost.

Psihoterapijske mjere koriste se i kao dopuna medicinskom liječenju, kao npr. kod hroničnih/kroničnih bolova, kancerogenih bolesti ili oboljenja srca i krvotoka.

Pod „psihoterapijom“ se podrazumijeva liječenje duševnih problema uz

pomoć naučno priznatih terapijskih postupaka.

VODič

7

2 Kod kojih duševnih problema psihoterapija može pomoći?

Psihoterapija vam može pomoći da se bolje nosite s(a) nekim duševnim problemom ili duševnim poremećajem i da bolje savladate teške životne okolnosti, ponekad i uz dopunsku terapiju lijekovima. Psihoterapija može biti od pomoći i članovima porodice/obitelji psihičkih bolesnika.

Psihoterapijom se mogu liječiti npr. sljedeći problemi:

4 depresija

4 strahovi, npr. panični napadi, generalizovani/generalizirani strah, fobije, socijalni strah

4 prisile

4 poremećaji u ishrani/prehrani (anoreksija, bulimija, prekomjerna težina)

4 Zavisničko/ovisničko ponašanje (zloupotreba/zlouporaba alkohola, nikotina, droga ili lijekova)

4 poremećaji ponašanja kod djece i omladine/mladeži

4 duševno uslovljeni/uvjetovani poremećaji tjelesnih funkcija (hipertenzija, poremećaj sna, poremećaj seksualnosti)

4 tjelesna oboljenja koja su nastala i zadržavaju se usljed duševnih faktora

4 posljedice trauma (npr. od silovanja, nesrećnog slučaja, rata ili mučenja)

4 kontrola, rehabilitacija i praćenje kod teških tjelesnih ili hroničnih/kroničnih oboljenja

4 poremećaji ličnosti

4 životne krize, npr. izazvane razvodom/rastavom braka ili smrću bliske osobe

8

3 Kada je potrebna psihoterapija? Može postojati mnogo razloga za psihoterapiju. Pošto ne postoje opšte/opće važeći kriterij(um)i za to kada potražiti psihoterapeuta, mnoga lica/osobe kojima je to potrebno teško se odlučuju da počnu s(a) terapijom.

Neko se plaši i predrasuda druglih lica/osoba odn. misli da je on „lud“ ili „nije normalan“ ako zatraži pomoć psihoterapeuta. Ako se i vi tako osjećate, budite sigurni: upravo je suprotno. Vi niste ludi, nego ste zabrinuti za sebe ako se odlučite za terapiju. To je pokazatelj da ste prepoznali probleme i želite raditi na tome da ih prevladate. Isto kao što kod pravnih problema idete advokatu/odvjetniku, trebalo bi i kod duševnih problema koristiti profesionalnu pomoć/potporu, npr. stručnjaka u savjetovalištima, psihoterapeuta i ljekara/lliječnika.

Trebali biste potražiti psihoterapeuta

4 ako više niste u stanju da ispunjavate svoje svakodnevne ob(a)veze;

4 ako ste već i sami pokušali pomoći sebi/si, ali više ne znate kako;

4 ako je vaša patnja već tolika da razmišljate o samoubistvu/samoubojstvu;

4 ako svoje probleme „rješavate“ alkoholom ili drugim opojnim sredstvima;

4 ako duže od četiri nedjelje/tjedna patite od strahova ili depresije;

4 ako patite od bolova, poremećaja sna, gubitka seksualne želje, poremećaja srčanog ritma, vrtoglavice ili drugih tjelesnih tegoba, a vaš ljekar/liječnik ne može utvrditi tjelesni uzrok.

VODič

9

4 Koje vrste psihoterapije postoje? Na području psihoterapije postoje različite vrste liječenja. Zdravstvene blagajne u Njemačkoj plaćaju tri naučno priznata postupka psihoterapije:

Terapija ponašanja Kod terapije ponašanja diferencirano se analizira poremećaj u biografiji i aktuelna/aktualna životna situacija. Pokušava se izvršiti promjena aktuelne/aktualne problematike u mišljenju, osjećanju i ponašanju – i uz pomoć konkretnih vježbi. Zbog čega pacijent ima tegobe u ovom trenutku? Kako mora razmišljati, osjećati i djelovati drugačije, kako bi prevladao tegobe? Pacijent može naučiti kako da zauzme nove stavove i načine ponašanja u sadašnjosti i budućnosti, kako bi npr. savladao strahove ili ojačao samopouzdanje.

Analitička psihoterapija Analitička psihoterapija ima za cilj da pacijent postane svjestan duže/dulje postojećih, neriješenih ili potisnutih konflikata. Tokom terapije pacijent uči da bolje razumije povezanost potisnutih konflikata i aktuelnih/aktualnih opterećenja. To mu pomaže da razvije strategije rješavanja. Ovaj razvojni proces donosi pacijentu duševno olakšanje i omogućava/omogućuje promjenu strukture ličnosti.

PsihoanalizaPsihoanaliza se razvila iz analitičke psihoterapije. I ovaj oblik liječenja temelji se na pretpostavci da aktuelna/aktualna problematična situacija potiče/potječe od unutrašnjeg/unutrarnjeg psihičkog konflikta. Ali kod psihoanalize u prvom planu je aktuelni/aktualni događaj, a trajanje terapije je bitno kraće.

Za liječenje psihičkih poremećaja kod djece i omladine/mladeži postoje posebno obrazovani psihoterapeuti za djecu i omladinu/mladež. Ovi psihoterapeuti rade, takođe(r), uz pomoć ova tri navedena oblika psihoterapije: terapije ponašanja, analitičke psihoterapije i psihoanalize. Kod liječenja psihoterapijom djece i omladine/mladeži, na seanse dolaze i roditelji. Posebna pažnja se poklanja aktuelnom/aktualnom stanju razvoja i specifičnoj životnoj situaciji.

10

5 Koja lica/osobe nude psihoterapiju i na koje razlike ukazuju različiti stručni nazivi?

Lica/osobe koja nude psihoterapiju i za koja plaćaju zdravstvene blagajne, u Njemačkoj su po struci ljekari i psiholozi, kao i psihoterapeuti za djecu

i omladinu/mladež, koji ispunjavaju potrebne stručne i zakonske uslove/uvjete (osposobljenost).

Psiholozi – psihoterapeuti su diplomirani psiholozi, koji su završili studij psihologije i dodatno, državno verifikovano/verificirano, školovanje za terapeuta u trajanju od najmanje

tri godine. Psiholozi – psihoterapeuti ne koriste u liječenju psihičkih poremećaja nikakve ljekove, oni rade isključivo uz pomoć psiholoških metoda liječenja (npr. radi promjene mišljenja i ponašanja i radi promjene unutrašnjih psihičkih konflikata).

Psihoterapeuti za djecu i omladinu/mladež su diplomirani psiholozi, pedagozi (nastavnici) ili socijalni pedagozi/socijalni radnici, koji su završili državno verifikovano školovanje za terapeuta u trajanju od najmanje tri godine.

Ljekari/liječnici – psihoterapeuti su ljekari/liječnici čije obrazovanje/izobrazba obuhvata temu psihoterapije ili koji su prošli dodatno obrazovanje/izobrazbu za psihoterapiju ili psihoanalizu.

Psihijatri su ljekari/liječnici specijalisti za psihijatriju.

Neurolozi su ljekari/liječnici specijalisti za neurologiju.

Za razliku od psihologa – psihoterapeuta, ljekari/

liječnici – psihoterapeuti, psihijatri i neurolozi imaju

pravo da propisuju lijekove.

VODič

11

6 Ambulantna, djelimično/djelomice stacionarna i stacionarna psihoterapija

Ambulantna psihoterapija pogodna/podesna je za pacijente koji i pored svog psihičkog oboljenja mogu funkcionisati/funkcionirati u svakodnevnom životu.

Pored ambulantnnog liječenja postoji i mogućnost stacionarnog psihoterapijskog liječenja u nekoj klinici. Ovaj vid liječenja primjenjuje se kod ljudi koji se nalaze u teškim životnim krizama, s(a) kojima ne mogu da se izbore u svakodnevnom životu i u uobičajenom okruženju, ili kod kojih se čini efikasnim/učinkovitim prostorno udaljavanje od kućnog okruženja.

Boravak na klinici može biti efikasan/učinkovit i za pacijente koji, osim psihičkog, pate i od tjelesnog oboljenja.

Stacionarna psihoterapija nudi se, na primjer, u bolnicama za psihijatriju i psihoterapiju ili bolnicama s(a) odjeljenjima/odjelima za psihosomatiku.

Informacije o stacionarnoj psihoterapiji (nužnost, upućivanje, odgovarajuća ustanova, (t)ko snosi troškove itd.) u normalnim slučajevima dobićete/dobit ćete od svog ordinirajućeg ljekara/liječnika ili psihoterapeuta.

U hitnim situacijama možete se obratiti neposredno/izravno klinici.

Ako je zbog psihičkog oboljenja u pitanju radno mjesto, kod odraslih lica/osoba moguća je i stacionarna psihoterapijska rehabilitacija. Za ovo je nadležno Njemačko penzijsko/mirovinsko osiguranje.

Djeca, studenti i umirovljenici mogu koristiti mjeru rehabilitacije i preko svoje zdravstvene blagajne.

Neke klinike nude i djelimično/djelomično stacionarno liječenje u dnevnoj bonici. Ovdje se pacijenti liječe tokom/tijekom dana, a uveče(r) i preko vikenda idu kući.

12

7 Koje oblike terapije plaćaju zdravstvene blagajne i koji uslovi/uvjeti se moraju ispuniti za to?Zdravstvene blagajne ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja trenutno/trenutačno snose troškove tri opisana postupka psihoterapije:

4 terapija ponašanja

4 analitička psihoterapija

4 psihoanaliza

Za to moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi/uvjeti:

4 Mora biti dijagnostikovan/dijagnosticiran psihički poremećaj koji ima karakter bolesti.

4 Terapiju mora provoditi psiholog ili ljekar/liječnik – psihoterapeut koji ima ugovor sa zdravstvenom blagajnom. U posebnim slučajevima zdravstvene blagajne nadoknađuju, na zahtjev, troškove liječenja kod privatnih psihoterapeuta. To je slučaj npr. kada nije dostupan – fizički i vremenski – neki psihoterapeut koji ima ugovor sa zdravstvenom blagajnom (tzv. postupak nadoknade troškova).

4 U principu/načelu psihoterapija se može provoditi i uz pomoć tumača, ako pacijent ne poznaje dovoljno njemački jezik. Istina, plaćanje tumača u Njemačkoj još nije zakonom regulisano/

regulirano. Zbog toga zdravstvene blagajne ne snose ove troškove. Postoje neke psihijatrijske bolnice i psihosocijalne službe koje finansiraju korištenje tumača.

Svi navedeni oblici terapije mogu se provoditi kao individualna ili grupna terapija, ovo važi/vrijedi i za odrasle i za omladinu/mladež.

Stacionarne ustanove nude veliki broj ostalih terapija (npr. tjelesna terapija ili terapija kretanjem, muzikoterapija/terapija glazbom, terapija slikanjem, psihodrama itd). Za određenu terapiju u okviru stacionarnog liječenja ne obračunavaju se, u pravilu, nikakvi dodatni troškovi.

Uputstvo/uputa: Pošto pojmovi „terapeut“ i

„terapija“ nisu zaštićeni, ponekad postoje i manje

ozbiljne terapije i ponuđači tih terapija. Informišite/

informirajte se o tome prije početka psihoterapije!

VODič

13

Pored zdravstvenih blagajni ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja, u Njemačkoj postoje i privatne zdravstvene blagajne. Njihove usluge zavise/ovise od vrste tarife/o vrsti tarife. Najbolje da se prethodno informišete/informirate kod svoje zdravstvene blagajne.

8 Koliko dugo traje psihoterapija?

Trajanje psihoterapije zavisi od terapijskog postupka/ovisi o terapijskom postupku, individaulnog cilja terapije, kao i od toka/tijeka terapije.

Terapija ponašanja traje, u pravilu, jedan sat nedjeljno/tjedno, ukupno do 45 sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 80 sati.

Analitička psihoterapija traje duže/dulje od drugih oblika terapije. Obično se određuju dva do tri sata nedjeljno/tjedno. Ova terapija traje, u pravilu, 160 sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 300 sati.

Psihoanaliza traje, u pravilu, jedan sat nedjeljno/tjedno, ukupno do 50 sati. U posebnim slučajevima može se produžiti/produljiti na 100 sati.

14

9 Kako da nađem oblik terapije koji mi odgovara?

Put do početka psihoterapije može izgledati različito. Važno je da terapijsku pomoć prihvatate po slobodnoj odluci, s(a) nadom u poboljšanje svoje životne situacije.

Podrška/potpora od strane ljekara/liječnikaSvoj problem možete pomenuti, na primjer, svom ljekaru/liječniku (kućnom ljekaru/liječniku, psihijatru, neurologu) i zamoliti ga za podršku/potporu.

On vas može posavjetovati u (s)vezi s(a) odgovarajućom terapijskom metodom. On, možda, poznaje odgovarajućeg terapeuta ili može čak i sam da provodi terapiju.

Kod psihičkih poremećaja djece i omladine/mladeži, prvi sagovornik može biti ordinirajući pedijatar, nadležni školski psiholog ili dječji psihijatar.

Ustanove za savjetovanje Postoje ustanove u kojima možete dobiti savjet o tome da li psihoterapija, kao vid liječenja, uopšte/uopće dolazi u obzir, koja vrsta terapije bi odgovarala i (t)ko bi je provodio. U ovakve ustanove za savjetovanje ubrajaju se, npr:

4 psihijatrijske klinike i ambulante

4 službe za socijalnu psihijatriju

4 savjetovališta dobrotvornih udruženja/udruga (AWO, Caritas i dr.)

4 gradska savjetovališta za vaspitanje/odgoj, za djecu i omladinu/mladež

Takođe(r) može biti od pomoći ako se kod drugih pacijenata raspitate o njihovim iskustvima. U principu/načelu dopušteno vam je da sami potražite nekog psihoterapeuta.

Nemojte da vas ne(t)ko drugi nagovori na

psihoterapiju ako vi sami niste uvjereni u to.

VODič

15

10 Kako da nađem odgovarajućeg psihoterapeuta?

Najprije se kod gore navedenih sagovornika trebate informisati/informirati o tome koje terapijske metode su odgovarajuće u vašem slučaju. Od svog sagovornika dobićete/dobit ćete, uglavnom, adrese psihoterapeuta kojima se možete obratiti. Zdravstvene blagajne imaju liste u kojima su navedeni svi registrovani/registrirani psihoterapeuti, sa odgovarajućom terapijskom specijalizacijom. Ako želite da se poslužite internetom, na adresi www.psychotherapeutenkammer.de naći ćete informacije Bavarske komore psihoterapeuta za lica/osobe koja traže savjete i pacijente (Bayerische Psychotherapeutenkammer für Ratsuchende und Patienten). U poglavlju 15 ove brošure naći ćete adrese mnogobrojnih drugih ustanova, kod kojih, takođe(r), možete dobiti podatke za kontakt sa psihoterapeutima u Bavarskoj. Od pomoći može biti i Udruženje/udruga ljekara/liječnika Bavarske, koji imaju ugovor sa zdravstvenim blagajnama (Kassenärztliche Vereinigung Bayerns) – vidi spisak/popis adresa). Ovo udruženje/udruga nudi na svojoj internet strani pomoć kod traženja mjesta gdje biste provodili terapiju.

Kod izbora/odabira terapeuta razmislite o sljedećim kriterijumuma/kriterijima:

4 Ako njemački nije vaš maternji jezik, najprije razmislite da li vam je bitno da terapiju obavljate na svom maternjem jeziku. Ako vam jeste bitno, onda ciljano tražite terapeute na maternjem jeziku. Ovdje vam mogu pomoći savjetovališta i ustanove koje rade u oblasti migracije i integracije. Osim toga, na internet stranici Udruženje/udruga ljekara/liječnika Bavarske, koji imaju ugovor sa zdravstvenim blagajnama (Kassenärztliche Vereinigung Bayerns) i Bavarske komore psihoterapeuta možete potražiti terapeute sa poznavanjem raznih jezika.

Ali imajte na umu da nema dovoljan broj terapeuta za sve jezike i da zato morate računati sa dugim vremenom čekanja. Osim toga, može se desiti da nema terapeuta koji govori vašim maternjim jezikom.

Druga mogućnost je prihoterapija uz pomoć profesionalnog tumača. Bavarski centar za transkulturnu medicinu (Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.) (vidi spisak/popis adresa) ima tumače sa odgovarajućom kvalifikacijom u Minhenu (München). Prethodno biste se trebali raspitati kod svog psihoterapeuta ili ordinirajućeg ljekara/liječnika o tome da li bi i koji nosilac/nositelj osiguranja, eventualno, u vašem slučaju snosio troškove tumača.

16

4 Psihoterapija se zasniva na povjerljivom razgovoru između pacijenta i terapeuta. Osnovni uslov/uvjet za uspješnu terapiju jeste, zato, izgradnja otvorenog i povjerljivog odnosa između ove dvije osobe. Zbog toga je važno da između vas i psihoterapeuta postoji „hemija/kemija“. Trebate osjećati da vas vaš terapeut prihvata i razumije.

Ako imate osjećaj da mu ne možete sve reći otvoreno i iskreno, onda je to važan signal. Odluku o tome nemojte prepustiti samo terapeutu ili čak trećim licima/osobama, nego kao najvažniji kriterij(um) za odluku o izboru/odabiru terapeuta uzmite svoj lični/osobni utisak. Imajte na umu: radi se o vašem životu i u pitanju su vaši problemi, za čije

rješenje tražite podršku/potporu. Intimne detalje o sebi povjeravate nepoznatoj osobi. Zato morate sami odlučiti s(a) kim možete zamisliti povjerljiv odnos i u skladu s tim želite uspostaviti saradnju/suradnju.

4 Ako počinjete s(a) traženjem odgovarajuće terapije, najprije se raspitajte putem telefona: kratko opišite svoj problem i svoja razmišljanja o tome koja terapijska metoda se vama čini efikasnom/učinkovitom. Zamolite terapeuta za mišljenje o tome. Da li se slaže s(a) vama? Može li ponuditi ovu metodu? Ili vas može uvjeriti nekim alternativnim prijedlogom? Slobodno upitajte terapeuta o njegovom obrazovanju. Dobro se pripremite za razgovor. Napravite sebi/si (za)bilješke.

4 Pitaje koliko dugo se čeka na termin za terapiju. Ako vam se to učini predugim, uvijek možete kontaktirati nekog drugog terapeuta. Posebno/osobito dugo se čeka na termin kod psihoterapeuta koji nude psihoterapiju na različitim jezicima, kao što su turski i ruski. Nemojte da vas to obeshrabri. Ako vam je terapija na maternjem jeziku važna i neophodna, onda se isplati čekati na liječenje kod odgovarajućeg terapeuta. Možete se, takođe(r), istovremeno upisati na više lista/popisa čekanja.

Čak i ako mislite da ste našli terapeuta koji

vam odgovara: ostanite kritični i stvarajte svoju

sopstvenu sliku.

VODič

17

Ako ste osigurani kod zdravstvene blagajne ob(a)veznog osiguranja:4 Raspitajte se da li psihoterapeut svoju uslugu može obračunati

preko zdravstvene blagajne i koliko će terapija trajati. Koristila bi npr. i sljedeća pitanja: „Koji terapijski postupak koristite?“ „Imate li iskustva u liječenju depresije kod migranata?“

4 Iduće pitanje neka bude u vezi s(a) terminom za prvi razgovor. Za to vam nije potreban uput od ljekara/liječnika, ali i kod psihoterapeuta morate doplatiti 10,00 € po kvartalu ako nemate uput. Imate mogućnost da iskoristite najviše pet probnih seansi kod terapije ponašanja i najviše osam seansi kod psihoanalize. Probne seanse služe da bliže upoznate terapeuta i razgovorate s njim o ciljevima terapije, terapijskim postupcima i obimu/opsegu terapije. Poslije toga odlučite zajedno s(a) terapeutom da li da on zatraži terapiju za vas kod zdravstvene blagajne. Ako niste zadovoljni svojim terapeutom, smijete dogovoriti probne seanse kod drugog terapeuta. Ako ste odabrali psihologa – psihoterapeuta, poslije probnih seansi morate se obratiti nekom ljekaru/liječniku (to može biti i vaš kućni ljekar/liječnik), kako bi vam on razjasnio da li sa medicinskog gledišta postoji nešto što je protiv liječenja psihoterapijom (konzilijarni izvještaj/izvješće).

Ako ste osigurani kod privatne zdravstvene blagajne:Najprije razjasnite sa svojom privatnom zdravstvenom blagajnom da li ona snosi troškove psihoterapije. Precizno se raspitajte:

4 Koje kriterijume/kriterije mora ispunjavati psihoterapeut: Da li mu je potrebna osposobljenost? Mora li biti registrovan/registriran kod blagajne obaveznog zdravstvenog osiguranja? Koji vidovi terapije se priznaju? Koliko seansi ukupno ili godišnje blagajna plaća? Na koje ostale uslove/uvjete se mora obratiti pažnja/pozornost prije početka terapije? Da li vam je potrebno npr. stručno mišljenje vještaka?

4 U svakom slučaju sačekajte da vam dostave pisanu informaciju o uslugama prije nego što počnete sa psihoterapijom.

Ako ste principijelno/načelno razmislili, potražite ciljano odgovarajućeg psihoterapeuta koji ima ugovor sa zdravstvenom blagajnom.

Psihoterapeutu možete ići sa svojom karticom osiguranja.

18

Ako koristite usluge prema Zakonu o tražiocima/tražiteljima azila:Korisnici osnovnih usluga prema Zakonu o tražiocima/tražiteljima azila dobivaju u prvih 48 mjeseci usluge medicinskog zbrinjavanja od Socijalne službe (Sozialamt). Medicinsko zbrinjavanje obavlja se prema § 4 Zakona kod akutnih oboljenja i bolnih stanja. Osim toga, prema § 6 Zakona mogu se odobriti usluge koje su neophodne za osiguranje zdravlja.

Ako kao tražilac/tražitelj azila želite započeti ambulantnu psihoterapiju, morate kod Socijalne službe (Sozialamt) podnijeti zahtjev da ona snosi troškove. Uz to, potrebna je i potvrda ljekara/liječnika Službe ili specijaliste kojeg ovaj navede. Preuzimanje troškova ambulantne psihoterapije temelji se, u pravilu, na § 6 Zakona o tražiocima/tražiteljima azila. Savjete i pomoć u realizaciji/realiziranju zahtjeva nude savjetovališta za migrante, kao što su RefUGiO (adresa u poglavlju 15). U pravilu je realizacija prava mukotrpna. Ali pri tome se mogu snositi troškovi angažovanja i putni troškovi tumača, koje osiguranici sa ob(a)veznim osiguranjem moraju snositi kao vlastita davanja.

Poslije 48 mjeseeci korištenja osnovnih usluga, korisnici usluga dobivaju karticu zdravstvenog osiguranja – ukoliko zloupotrebom prava nisu sami uticali/utjecali na dužinu/duljinu trajanja svog boravka. Uz ovu karticu mogu, u slučaju potrebe za psihoterapijskim liječenjem, ponašati se kao osiguranici sa ob(a)veznim zdravstvenim osiguranjem.

VODič

19

11 Neka opšta/opća pravila psihoterapije 4 Psihoterapijski odnos temelji se na međusobnom uvažavanju i

povjerenju.

4 Psihoterapeut podliježe ob(a)vezi čuvanja tajne. To znači da informacije o pacijentu ne smije davati trećim licima bez pacijentove saglasnosti/suglasnosti.

4 Psihoterapeut poštuje ob(a)vezu apstinencije, što znači da u terapiji ne smije slijediti lične/osobne interese niti se tokom terapije upuštati u privatne kontakte s(a) klijentom.

4 Ako pored psihoterapije potražite i tradicionalnog iscjelitelja ili duhovnika (kao npr. hodžu), morate tokom terapije otvoreno razgovarati o tome sa svojim terapeutom.

12 Da li je moguća promjena psihoterapeuta tokom/tijekom psihoterapije?

Ako je odnos povjerenja poremećen ili se tokom/tijekom trajanja psihoterapije ispostavi da je neki drugi terapijski postupak efikasniji/učinkovitiji, moguća je promjena terapeuta. Najprije razgovarajte sa svojim psihoterapeutom ako vas nešto ljuti ili remeti. Možda je to bitno za terapijski proces. Kao i kod svakog odnosa sa drugim ljudima, može tu i tamo doći do nesporazuma. Nametnite razgovor i ako imate utisak na nema napretka u terapiji.

13 Po čemu primjećujem da je moja psihoterapija uspješna?Ciljevi psihoterapije su promjene u mišljenju, osjećanju i djelovanju, odn. ponašanju. Naposletku, svako određuje sam koje ciljeve sebi/si postavlja. Tokom terapije morali biste bolje upoznati i razumjeti sami sebe, kao i steći sposobnost da promijenite svoje ponašanje s obzirom na ciljeve. Ali, psihoterapija ne teče u pravoj liniji. Potpuno je normalno da se u međuvremenu vraćate u stari obrazac mišljenja i ponašanja.

Ako u nekom konfliktu ne nalazite rješenje sa svojim psihoterapeutom, možete otići nekom drugom psihoterapeutu.

20

14 Dopunske mjere Psihološka edukacija Pacijentima i članovima njihovih porodica/obitelji pomaže psihološka edukacija, t.j. opširno razjašnjenje duševnih oboljenja.

Psihološka edukacija, u principu/načelu, sastavni je dio svake terapije, a u stručnim klinikama uglavnom se nudi i nezavisno od terapije/neovisno o terapiji. U pojedinim slučajevima postoje i mogućnosti ambulantne edukacije. Zdravstvena blagajna snosi, pod određenim uslovima/uvjetima, ove troškove, ali često ima i adekvatne brošure o raznim slikama bolesti.

Pokrajinsko udruženje/udruga članova porodica/obitelji psihičkih bolesnika u Bavarskoj (Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V.) nudi članovima porodica/obitelji psihičkih bolesnika psihološku edukaciju (adresa u poglavlju 15). Kod postojanja bipolarnog poremećaja postoje ponude Njemačkog društva za bipolarne poremećaje (Deutsche Gesellschaft für bipolare Störungen e.V., www.dgbs.de).

Grupe samopomoćiOd pomoći je i posjet(a) nekoj od grupa samopomoći. Ovdje ćete naći ljude sa sličnim problemima, razumjeće vas i shvatiti ozbiljno. Možete se promijeniti i profitirati od iskustava drugih pacijenata.

U lokalnim centrima samopomoći ili u organizacijama samopomoći za pacijente reći će vam kome se možete obratiti. Članovi porodice/obiteljiji mogu se obratiti Pokrajinskom udruženju/udruzi članova porodice/obitelji psihičkih bolesnika (Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V.).

Ponude socijalne psihijatrijeKod teških, hroničnih/kroničnih psihičkih poremećaja (npr. psihoza ili zavisnosti/ovisnosti o drogama) postoji u Bavarskoj mnoštvo ponuda socijalne psihijatrije. Lica kojima je potrebna pomoć mogu se obratiti Službama socijalne psihijatrije (Sozialpsychiatrische Dienste, SPDi), koje postoje u svakom okrugu/kotaru u Bavarskoj, u velikim gradovima, kao i u pojedinim gradskim opštinama/općinama. Ove službe posreduju u kontaktima sa radnim projektima za psihičke bolesnike, domovima za stanovanje, ponudama ambulantnog i stacionarnog praćenja.

VODič

21

15 AdreseBayerische Landeskammer der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten (PTK-Bayern) Poštanska adresa: Postfach 151506 · 80049 München Kućna adresa: St.-Paul-Straße 9 · 80336 München Tel.: 089 515555-0 · Fax: 089 515555-25 E-Mail: info@ptk-bayern.de · www.ptk-bayern.de

Bavarska pokrajinska komora psihologa – psihoterapeuta i psihoterapeuta za djecu i omladinu/mladež (Bayerische Landeskammer der Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder- und Jugendlichenpsychotherapeuten) je zakonsko strukovno predstavništvo bavarskih psihologa – psihhoterapeuta i psihoterapeuta za djecu i omladinu/mladež. U raznovrsne zadatke PTK-Bayern spada npr. i interesno zastupanje psihoterapeuta u Bavarskoj, očuvanje profesionalnog prava, prevencija psihičkih oboljenja, procjena potrebe za zbrinjavanjem psihičkih oboljelih lica/osoba i hednikepiranih ljudi, organizovanje/organiziranje usavršavanja stručnjaka i drugih. Na internet stranici PTK naći ćete pretraživač/tražilicu za pronalaženje verifikovanih/verficiranih psihoterapeuta u Bavarskoj (sa funkcijom traženja željenog jezika na kojem želite liječenje).

Bayerischer Flüchtlingsrat Augsburger Straße 13 · 80337 München Tel.: 089 762234 · Fax: 089 762236 E-Mail: kontakt@fluechtlingsrat-bayern.de · www.fluechtlingsrat-bayern.de

Bavarski savjet/vijeće za izbjeglice je organizacija za zaštitu ljudskih prava, koja se zalaže za prava izbjeglica i migranata.Težište rada ove organizacije su, pored ostalog, posredovanje u pravnom savjetovanju, pomoć u pojedinačnim slučajevima, rad na projektima, u kampanjama i predavanja.

Bayerischer Landesverband Psychiatrie-Erfahrener e.V. c/o MüPE, Thalkirchnerstraße 10 · 80337 München Tel. & Fax: 089 26023025 E-Mail: BayPE@gmx.de · www.psychiatrie-erfahrene-bayern.de

Ovo Udruženje/udruga je skup osoba sa psihijatrijskim iskustvom u Bavarskoj. U ciljeve i zadatke ovog udruženja/ove udruge spada, pored ostalog, zastupanje interesa psihijatrijskih pacijenata i bivših pacijenata, unapređivanje službi/ureda za kontakt i informisanje radi samopomoći, samopomoći kao takve, poboljšanje pravnog, socijalnog i ekonomskog/gospodarskog položaja psihiijatrijskih pacijenata, kao i edukacija i informisanje/informiranje o mogućnostima, granicama i rizicima psihijatrijskog liječenja.

22

Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V. Sandstraße 41 · 83035 München Tel.: 089 189378760 · Fax: 089 189378769 E-Mail: info@bayzent.de · www.bayzent.de

Bavarski centar za transkulturnu medicinu (Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin) postavio je sebi za cilj poboljšanje medicinskog i psihosocijalnog zbrinjivanja migranata. Radi prevazilaženja jezičke barijere i uvažavanja kulturno uslovljenog gledanja na bolesti, krize ili socijalne probleme, ovaj Centar koordinira prevodilački/prevoditeljski servis na opštinskom nivou/općinskoj razini za zdravstvene i socijalne ustanove u Monhenu (München). Kao partner u pokrajinskom projektu, Centar koordinira projekat „MiMi-Projekt Bayern“.

Dalje, ovaj Centar organizuje/organizira skupove, obuku, usavršavanje za interkulturne kvalifikacije i unapređuje interdisciplinarnu saradnju/suradnju saradnika/suradnika u radu sa migrantima iz oblasti rada i istraživanja u medicini, socijalnim pitanjima, psihologiji i etnologiji.

Dachverband der transkulturellen Psychiatrie, Psychotherapie und Psychosomatik im deutschsprachigen Raum e.V. Postfach 2622 · 59016 Hamm E-Mail: info@dtppp.com · www.dtppp.com

DTPPP e.V. je krovno udruženje/udruga profesionalnih saradnika/suradnika i institucija koji se angažuju/angažiraju u oblasti transkulturne psihijatrije, psihoterapije i psihosomatike. Udruženje/udruga želi da doprinese boljem umrežavanju udruženja/udruga, lica/osoba i organizacija koje rade na ovom polju.

Pored izrade i pripreme transkulturnih rezultata istraživanja i terapijskih koncepata, ovo krovno udruženje/udruga organizuje/organizira i obrazovanje/izobrazbu i usavršavanje ljekara/liječnika i psihologa i naučne/znanstvene simpozije.

VODič

23

Deutsche Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und Nerven-heilkunde (DGPPN) Referat Transkulturelle Psychiatrie und Migration Reinhardtstraße 14 · 10117 Berlin · www.dgppn.de

DGPPN je naučno/znanstveno udruženje/udruga ljekara/liječnika i naučnika/znanstvenika koji u Njemačkoj rade u oblasti psihijatrije, psihoterapije, psihosomatike u neuropsihijatrije.

Oko 150 psihijatara, psihoterapeuta, psihologa, sociologa, etnologa i saradnika/suradnika drugih struktovnih grupa koje rade u psihijatriji, i koji govore njemački, organizovani/organizirani su u referatu „Transkulturna psihijatrija i migracija“. Ovaj referat razvija kulturno osjetljive metode kako bi se poboljšalo zbrinjavanje psihički bolesnih ljudi iz drugih kultura, organizuje/organizira usavršavanje i podržava/potpomaže transkulturna istraživanja.

Deutsch-Russische Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und psychosoziale Gesundheit e.V. c/o Krisendienst Mittelfranken · Hessestraße 10 · 90443 Nürnberg E-Mail: infopsy@drgpp.de · www.drgpp.de

DRGPP je forum za sve grupe srodnih zanimanja u psihosocijalnom području, koje rade sa ljudima sa ruskog govornog područja u Njemačkoj. Cilj je da se stvori mreža radi međusobne podrške/potpore.

DRGPP želi da poboljša psihosocijalno zbrinjavanje migranata sa ruskog govornog područja u Njemačkoj. U zadatke/zadaću Društva spada i organizovanje/organiziranje manifestacija za migrante, koje služe unapređenju duševnog zdravlja.

Osim toga, cilj Društva je i unapređenje kontakta i razmjene s(a) kolegama u zemljama ruskog govornog područja.

24

Deutsch-Türkische Gesellschaft für Psychiatrie, Psychotherapie und psychosoziale Gesundheit e.V. c/o Klinik für Psychiatrie und Psychotherapie Cappeler Straße 98 · 35039 Marburg Tel.: 030 23112786 · Fax: 030 23112787 · www.dtgpp.de

Cilj DTGPP jeste da se unaprijedi psihijatrijsko i psihoterapijsko zbrinjavanje turskih migranata u Njemačkoj. Osim toga, DTGPP unapređuje naučnu/znanstvenu i praktičnu razmjenu između turskih i njemačkih ljekara/liječnika, psihologa, socijalnih radnika, njegovatelja i drugih koji učestvuju u psihijatrijskom i psihoterapijskom zbrinjavanju stanovništva.

Deutsch-Türkische Medizinergesellschaft Bayern e.V. Allersberger Straße 81 · 90461 Nürnberg Tel.: 0911 476363 · Fax: 0911 473477 · www.dtm-bayern.de

Njemačko-tursko ljekarsko društvo Bavarske je regionalno aktivno udruženje/udruga ljekara turskog i njemačkog porijekla/podrijetla. Ciljevi udruženja/udruge jesu, pored ostalog, sticanje/stjecanje i širenje stručnog medicinskog znanja, unapređenje međusobnog razumijevanja između predstavnika Društva koji potiču/potječu iz Turske i Njemačke, kao i integracija turskih građana koji žive ovdje, uključujući i pomoć u rušenju socijalno-kulturnih barijera i predrasuda.

Deutsch-Türkische Medizinergesellschaft e.V. Schmiedestraße 31 · 30159 Hannover Tel.: 0511 2352350 · Fax: 0511 2352366 · www.dtmev.de

Članovi Njemačko-turskog ljekarskog/liječničkog društva jesu turski i njemački ljekari i studenti medicine koji su zainteresovani za kolegijalnu razmjenu. Udruženje/udruga organizuje usavršavanje i skupove za ljekare/liječnike i zainteresovane/zainteresirane laike, unapređuje kolegijalnu razmjenu i krovno je udruženje/udruga za četiri regionalna njemačko-turska ljekarska/liječnička društva u Bavarskoj, Berlinu, Baden-Württembergu i Nordrhein-Westfalen.

VODič

25

Bračna, životna i porodična/obiteljska savjetovališta

Adrese bračnih, životnih i porodičnih/obiteljskih savjetovališta u vašem mjestu naći ćete na adresi: www.stmas.bayern.de/familie/beratung/ehefamilie/index.htm

Spektar savjetovanja u bračnim, životnim i porodičnim/obiteljskim savjetovalištima seže od pripreme za partnerstvo i brak, preko savjetovanja o pitanjima braka, partnerstva, porodice/obitelji i života, preko edukacije o planiranu porodice/obitelji u smislu odgovornog roditeljstva, do savjetovanja kod razdvajanja i razvoda/rastave braka.

Bračna i porodična/obiteljska savjetovališta katoličke crkve i krovnih udruženja/udruga slobodne dobrotvorne njege obavljaju ovo savjetovanje (iz)vankonfesionalno, individualno i grupno.

Savjetovališta o vaspitanju/odgoju u Bavarskoj

Adrese savjetovališta o vaspitanju/odgoju u vašem mjestu naći ćete na adresi: www.stmas.bayern.de/familie/beratung/erziehung/index.htm

Savjetovališta o vaspitanju/odgoju su stručne službe organizacije za pomoć omladini/mladeži. Ova savjetovališta pomažu roditeljima, ostalim licima/osobama zaduženim za vaspitanje/odgoj, djeci, omladini/mladeži i adolescentima, naročito/osobito kod problema unutar porodice/obitelji, razdvajanja i razvoda/rastave braka, traumatskih iskustava, urođenih dispozicija i postojećih faktora rizika. Zadaci/zadaća savjetovaja o vaspitanju/odgoju jeste prevladavanje stresnih i traumatskih iskustava i aktiviranje podsticajnih/poticajnih i zaštitnih uslova/uvjeta i resursa za razvoj/razvitak djece. Savjetovanje je besplatno i povjerljivo.

exilio Hilfe für Flüchtlinge und Folterüberlebende e.V. Reutinerstraße 5 · 88131 Lindau Tel.: 08382 409450 · Fax: 08382 409454 E-Mail: info@exilio.de · www.exilio.de

exilio e.V. zalaže se, kao neprofitno udruženjo/udruga, za prava migranata i izbjeglica i nudi, naročito/osobito žrtvama mučenja, psihološku i medicinsku pomoć.

26

Stručne službe za članove porodice/obitelji koji njeguju bolesnog člana porodice/obitelji u Bavarskoj

Adrese stručnih službi u vašem mjestu naći ćete na adresi: www.stmas.bayern.de/pflege/ambulant/ang-fachst.htm

Zadatak/zadaća Stručnih službi jeste psihosocijalno savjetovanje, prateća podrška/potpora i rasterećenje članova porodice/obitelji koji obavljaju njegu. Ponuda Stručnih službi dopunjava savjetovanje o tuđoj pomoći i njezi prema § 7a SGB XI i menadžment zbrinjavanja prema § 11 IV SGB V. Ponuda je namijenjena svim članovima porodica/obitelji koji njeguju bolesnog člana porodice/obitejli, a naročito/osobito važna pomoć nudi se članovima porodica/obitelji ljudi oboljelih od demencije, putem grupa članova porodica/obitelji, grupa za staranje/skrb i grupa dobrovoljnih pomagača.

Gesellschaft für türkischsprachige Psychotherapie und psychosoziale Beratung e.V. (GTP) c/o Sanem Aygün · Am Langen Seil 74a · 44803 Bochum E-Mail: GTP@aktpt.de · www.aktpt-online.de

GTP (nekadašnja radna grupa psihoterapeuta sa turskog govornog područja) je skup psihoterapeuta koji govore turski i radnika/djelatnika u psihosocijalnoj oblasti, koji kvalitet svog profesionalnog rada sa doseljenicima iz Turske žele poboljšati kolegijalnim umrežavanjem i usavršavanjem.

Na internet stranici GTP naći ćete kontakt listu psihoterapeuta u cijeloj Njemačkoj koji govore turski.

Kassenärztliche Vereinigung Bayerns (KVB) Landesgeschäftsstelle Kućna adresa: Kassenärztliche Vereinigung Bayerns Elsenheimerstraße 39 · 80687 München Poštanska adresa: Kassenärztliche Vereinigung Bayerns · 80684 München · E-Mail: patienten-infoline@kvb.de · www.kvb.de

Kao zastupstvo registrovanih ljekara/liječnika i psihoterapeuta, Udruženje/udruga ljekara/liječnika Bavarske koji imaju ugovor sa zdravstvenom blagajnom (Kassenärztliche Vereinigung Bayerns, KVB) obezbjeđuje/osigurava ambulantno i psihoterapijsko zbrinjavanje stanovništva Bavarske. Na internet stranici KVB osiguranici i pacijenti mogu da koriste pretraživač/tražilicu za registrovane ljekare/liječnike i psihoterapeute (sa funkcijom traženja željenog jezika na kojem žele da se liječe).Uz to, na servisnom broju 01805 / 809680* Služba za koordinaciju u psihoterapiji daje informacije o terapeutima koji su prijavili slobodna mjesta za terapiju u svojim ordinacijama.

VODič

27

Uz to, KVB nudi putem telefonskog servisa 01805 / 797997* i na e-mail adresi Patienten-Infoline@KVB.de kompetentne informacije u vezi sa ambulantnim ljekarskim/liječničkim zbrinjavanjem u Bavarskoj. Pored toga, na internet stranici www.kvb.de naći ćete koristan informativni materijal o različitim temama zdravlja (npr. vakcinacija/cijepljenje, rano otkrivanje raka, Alzheimer i dr).

*0,14€/min. iz fiskne mreže u Njemačkoj, mx. 42 centa po minuti iz mobilnih mreža

Krisendienst Mittelfranken – Hilfe für Menschen in seelischen Notlagen Hessestraße 10 · 90443 Nürnberg Tel.: 0911 4248550 (na njemačkom) 0911 42485520 (na ruskom) Uto 18.00–20.00 h, čet 20.30–22.30 h, sub 17.00–19.00 h 0911 42485560 (na turskom) Pon, srijeda, pet i sub 20.00–22.00 h www.krisendienst-mittelfranken.de

Služba za krizne situacije Srednje franačke (Mittelfranken) nudi u večernjim i noćnim satima pomoć ljudima u duševnim kriznim situacijama i članovima njihovih porodica/obitelji, prijateljima ili poznanicima koji brinu o njima. Služba za krizne situacije pokriva okrug/kotar Mittelfranken.

Ponuda službe za krizne situacije obuhvata, pored ostalog, telefonsko savjetovanje na njemačkom, ruskom i turskom, i lične/oosbne razgovore u njihovim prostorijama.

Landeshauptstadt München Referat für Gesundheit und Umwelt Fachstelle Migration und Gesundheit Bayerstraße 28a · 80335 München Tel.: 089 23347928 · Fax: 089 23347903 E-Mail: maria.gavranidou@muenchen.de · www.muenchen.de

Stručna služba „Migracija i zdravlje“ zalaže se za unapređenje zdravlja migranata, tako što inicira i provodi razne mjere u interesu zdravlja migranata, kao npr. rad na projektima, umrežavanje, rad sa multiplikatorima, rad sa javnošću, otvaranje stručnih službi za interkulturno djelovanje, kao i stručno mišljenje o zdravlju i migraciji.

U Stručnoj službi dobićete/dobit ćete informacije o službama za savjetovanje i terapijske ponude za migrante u Minhenu (München).

28

Landesverband Bayern der Angehörigen psychisch Kranker e.V. (LApK) Pappenheimstraße 7 · 80335 München Tel.: 089 51086325 · Fax: 089 51086328 Termini za razgovor: Pon–pet 10.00–14.00 h E-Mail: lvbayern_apk@t-online.de · www.lvbayern-apk.de

Pokrajinsko udruženje/udruga članova porodica/obitelji psihičkih bolesnika u Bavarskoj e.V. je neprofitna krovna organizacija grupa samopomoći za članove porodica/obitelji u Bavarskoj. U ovoj organizaciji objedinili su se pojedinačni članovi, grupe i udruženja/udruge samopomoći, kako bi poboljšali životnu situaciju psihičkih bolesnika i članova njihovih porodica/obitelji. LApK obavlja sljedeće aktivnosti: lično/osobno savjetovanje i informisanje/informiranje, podrška/potpora grupama članova porodice/obitelji, informativni i trening programi, manifestacije u cilju edukacije vođa/voditelja grupa, tematski skupovi za članove porodice/obitelji i dr.LApK savjetuje i one koji nisu njeni/njezini članovi.

open.med Görresstraße 43 · 80797 München Open.med-Hotline: 0177 5116965 (Pon–pet 9.30–17.00 h) Termini za razgovor: Uto 17.00–20.00 h i pet 10.00–13.00 h http://www.aerztederwelt.org/projekte/openmed-muenchen.html

open.med je mjesto kome se, iz medicinskih razloga, prvo obraćaju oni koji nisu osigurani, pripada organizaciji „Ljekari svijeta“ (u saradnji/suradnji sa Café 104).

Ljekari/liječnici open.med nude anonimnu i besplatnu medicinsku pomoć, savjetovanje, posredovanje ponuda pomoći, edukaciju i pomoć radi prevencije zdravlja.

Psychologischer Dienst für Ausländer Caritasverband der Erzdiözese München und Freising e.V. Landwehrstraße 26 · 80336 München Tel.: 089 23114950 · Fax: 089 23114959 E-Mail: pda@caritasmuenchen.de · www.czm-innenstadt.de

Psihološka služba za strance nudi anonimno, besplatno savjetovanje na maternjem jeziku za migrante i njihove porodice/obitelji.Ovdje ćete, npr. dobiti savjete i podršku/potporu u vezi sa vaspitanjem/odgojem, problemima u međusobnim odnosima, kao i u slučaju psihičkih kriznih situacija.Nadziranjem bolesnika koji žive sami pomažu se migranti sa psihičkim oboljenjima.

VODič

29

Psychologischer Dienst für Migrantinnen und Migranten Beratungsdienste der Arbeiterwohlfahrt München gemeinnützige GmbH Goethestraße 53 · 80336 München · Tel.: 089 54424753

Cilj Psihološke službe AWO jeste psihosocijalno zbrinjavanje migranata na maternjem jeziku, od strane tima psihologa koji dovoljno poznaju određenu kulturu. Psihološka služba je partner za kontakt ljekarima/liječnicima, klinikama, školama, socijalnim službama i drugim savjetovalištima, kao i samim migrantima. Služba nudi pojedinačno savjetovanje, kratkotrajnu terapiju, intervenciju u slučaju krize, savjetovanje o vaspitanju/odgoju, kao i bračno i porodično/obiteljsko savjetovanje. Jezici na kojima se daju savjeti jesu njemački, turski, bosanski, srpski i hrvatski.

REFUGIO München Mariahilfplatz 10 · 81541 München Tel.: 089 9829570 · Fax: 089 98295757 E-Mail: info@refugio-muenchen.de · www.refugio-muenchen.de

Centar za savjetovanje i liječenje izbjeglica i žrtava mučenja RefUGIO nudi psihoterapiju, socijalno savjetovanje, ljekarsku/liječničku dijagnostiku i stručno vještačenje izbjeglicama i žrtvama mučenja u Minhenu (München). Za djecu izbjeglice postoje posebne ponude terapije putem umjetnosti i igre. Razni projekti proširuju i diferenciraju rad RefUGIO.

Rummelsberger Dienste für junge Menschen gGmbH Psychosoziales Zentrum für Flüchtlinge (PSZ) St.-Johannis-Mühlgasse 5 · 90419 Nürnberg Tel.: 0911 39363-55 · Fax: 0911 39363-61 E-Mail: jugendhilfe-nuernberg@rummelsberger.net

Kao nadregionalno savjetovalište za prostor sjeverne Bavarske, Psihosocijalni centar nudi svoje službe izbjeglicama besplatno, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeroispovjest/vjeroispovjed i status boravka.Težište djelatnosti ovih savjetovališta jesu, pored ostalog: psihoterapijsko liječenje i psihološko savjetovanje izbjeglica sa psihičkim poremećajem, psihosocijalno i psihološko savjetovanje i terapija maloljetnih izbjeglica bez pratnje, kao i obuhvatno socijalnopedagoško savjetovanje u vezi sa pitanjima boravka azilanata i socijalnopravnim pitanjima.

Jezici na kojima se savjetovanje obavlja: njemački, engleski, slovački, češki, ruski i francuski.

30

Sozialpsychiatrische Dienste in Bayern Adrese službi u vašem mjestu dobićete/dobit ćete npr. preko lokalnih Zdravstvenih službi (Gesundheitsamt) ili kod Udruženja/udruge bavarskih okruga/kotara (Verband der Bayerischen Bezirke: www.bay-bezirke.de).

Listu bavarskih Zdravstvenih službi na internetu naći ćete na adresi:www.oegd-bayern.de/html/bayerische_gas.html

Socijalnopsihijatrijske službe nude besplatno savjetovanje i pomoć ljudima sa oboljenjima zavisnosti/ovisnosti, gerontopsihijatrijski oboljelim ljudima i ljudima sa psihičkim oboljenjima. Socijalnopsihijatrijskim službama mogu da se obrate ne samo oboljela lica/osobe, nego i članovi njihove porodice/obiteji, prijatelji, poznanici i kolege s posla. Saradnici/suradnici službe podliježu ob(a)vezi čuvanja tajne. Neke službe nude savjetovanje na više jezika, uzimajući u obzir specifičnost kulture.

Korisne adrese na internetu:

www.kompetenznetz-depression.de

www.kompetenznetz-schizophrenie.de

www.psychotherapie-netzwerk.de

www.buendnis-depression.de

www.emdria.de

www.zwaenge.de

www.asylnetz.de

www.dgbs.de

VODič

31

Preporuka literature:Borde, T. & David, M. (Hrsg.). (2007). Migration und seelische Gesundheit, psychische Belastungen und Potentiale. Frankfurt am Main: Mabuse Verlag.

Collatz, J. & Heise, T. (Hrsg.). (2002). Psychosoziale Betreuung und psychiatrische Behandlung von Spätaussiedlern. Das transkulturelle Psychoforum (Bd. 3). Berlin: VWB-Verlag.

Erim, E. (2009). Klinische Interkulturelle Psychotherapie – Ein Lehr- und Praxisbuch. Stuttgart: Kohlhammer Verlag.

Hausotter, W. & Schouler-Ocak, M. (2007). Begutachtung bei Menschen mit Migrations-hintergrund. München: Urban & Fischer Verlag.

Hax-Schoppenhorst, T. & Jünger, S. (2010). Seelische Gesundheit von Menschen mit Migrationshintergrund. Wegweiser für Pflegende. Stuttgart: Kohlhammer Verlag.

Hegemann, T. & Lenk-Neumann, B. (Hrsg.). (2002). Interkulturelle Beratung. Grundlagen, Anwendungsbereiche und Kontexte in der psychosozialen und gesundheitlichen Versorgung. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 2). Berlin: VWB-Verlag.

Hegemann, T. & Oesterreich, C. (2009). Einführung in die interkulturelle systemische Beratung und Therapie. Heidelberg: Carl-Auer-Systeme Verlag.

Hegemann, T. & Salman, R. (Hrsg.). (2010). Handbuch Transkulturelle Psychiatrie. Bonn: Psychiatrie Verlag.

Golsabahi, S., Küchenhoff B. & Heise T. (Hrsg.). (2010). Migration und kulturelle Verflech-tung. Beiträge zum 3. Kongress des DTPPP in Zürich 2009. Das transkulturelle Psychoforum (Bd. 17). Berlin: VWB-Verlag.

Gün, A. K. (2007). Interkulturelle Missverständnisse in der Psychotherapie. Gegensei-tiges Verstehen zwischen einheimischen Therapeuten und türkeistämmigen Klienten. Freiburg: Lambertus.

Kimil, A. & Salman, R. (2008). Sozialpsychiatrische Versorgungssituation von Migran-tinnen und Migranten in der Region Hannover. Eine Studie der Fachgruppe Migration und Psychiatrie. Sozial psy chiatri sche Schriften (Bd. 2). Hannover.

Kizilhan, J. (2009). Interkulturelle Aspekte der somatoformen Schmerzstörung. Psychotherapeut. 54, (4), S. 81– 88.

Kizilhan, J. (2010). Migration, Identität und Gesundheit. Familiendynamik. 35, (1), S. 50–59.

Machleidt, W., Salman, R. & Calliess, I. T. (Hrsg.). (2006). Sonnenberger Leitlinien: Integration von Migranten in Psychiatrie und Psychotherapie. Erfahrungen und Konzepte in Deutschland und Europa. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 4). Berlin: VWB-Verlag.

Peseschkian, H. (2002). Die russische Seele im Spiegel der Psychotherapie. Ein Beitrag zur Entwicklung einer transkulturellen Psychotherapie. Das transkulturelle Psycho forum (Bd. 7). Berlin: VWB-Verlag.

Schepker, R. & Toker, M. (2009). Transkulturelle Kinder- und Jugendpsychiatrie – Grund-lagen und Praxis. Berlin: MWV.

Uslucan, H.- H. (2010). Diversity-Kompetenz in der Schule. In E. van Keuk, C. Ghaderi, L. Joksimovic & D. David (Hrsg.), Diversity. Transkulturelle Kompetenzen in klinischen und sozialen Arbeitsfeldern (S. 313–323). Suttgart: Kohlhammer Verlag.

Wagemann, G. (2005). Verständnis fördert Heilung. Der religiöse Hintergrund von Patienten aus unterschiedlichen Kulturen. Ein Leitfaden für Ärzte, Pflegekräfte, Berater und Betreuer. Forum Migration Gesundheit Integration (Bd. 3). Berlin: VWB-Verlag.

Zahvalnost/zahvalaZahvaljujemo svim stručnjacima i institucijama koji

su učestvovali/sudjelovali u nastanku ove brošure:

Ltd. MR Karl-Heinz Arians (Bayerisches Staats-

ministerium für Arbeit und Sozialordnung, Familie

und Frauen), Prof. Dr. med. Wolfgang H. Caselmann

(Bayerisches Staatsministerium für Umwelt und

Gesundheit), Dr. Maria Gavranidou (Landeshauptstadt

München, Referat für Gesundheit und Umwelt),

Dr. med. univ. Solmaz Golsabahi-Broclawski ( Hellweg-

Klinik Bielefeld), Dr. Thomas Hegemann (Bayerisches

Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.), Dr. med.

Beatrix Heilig (Bayerisches Staatsministerium für

Umwelt und Gesundheit), Prof. Dr. J. Kizilhan (AG

Migration und Rehabilitation, Institut für Psy cho-

logie, Universität Freiburg), Britta Lenk-Neumann

(Bayerisches Zentrum für Transkulturelle Medizin e.V.),

Gabriela Lerch-Wolfrum (Bayerisches Staatsministe-

rium für Arbeit und Sozialordnung, Familie und Frauen),

Tina Mannfeld (Bundeswehrkrankenhaus Hamburg),

Dr. Manfred Ruoß (Bayeri sche Landeskammer der

Psychologischen Psychotherapeuten und der Kinder-

und Jugendlichenpsychotherapeuten), Ella Schindler

(Deutsch-Russische Gesellschaft für Psychiatrie,

Psychotherapie und psychosoziale Gesundheit e.V.),

Prof. Dr. Haci-Halil Uslucan (Universität Duisburg-

Essen, Zentrum für Türkeistudien und Integrations-

forschung), MR Dr. Georg Walzel (Bayerisches

Staatsministerium für Umwelt und Gesundheit),

Robert Zitzlsperger (BKK Landesverband Bayern)