5
LINEARNO PROGRAMIRANJE Problemi iz oblasti proizvodnje, organizacije transporta, upravljanja zalihama, organizacije obrazovanja, odnose se na minimizaciju troškova i maksimizaciju dobiti. Predstavljaju se matematičkim modelom, a zatim rešavaju metodoma linearnog programiranja (LP). Matematički model problema se sastoji od ograničenja oblika: i funkcije cilja (ili kriterijuma): Rešavanjem postavljenog sistema jednačina (nejednačina), dobija se oblast dopustivih rešenja, D, u kojoj je potrebno odrediti optimalno rešenje, tj. minimum ili maksimum funkcije kriterijuma. GRAFIČKA METODA Grafička metoda se primenjuje na probleme linearnog programiranja sa dve nepoznate. Matematički model je oblika: Ovaj sistem treba predstaviti grafički, u koordinatnom sistemu, a zatim za postavljenu funkciju cilja odrediti minimalnu, odnosno maksimalnu vrednost. Grafički prikaz ograničenja ke konkavna (konveksna) oblast dopustivih rešenja D, preko koje transliramo funkciju , i na taj način određujemo minimum, odnosno maksimum funkcije cilja. Znači, rešenje sistema je ono , za koje je , odnosno, . Na sledećim slikama, dat je prikaz opisanog problema.

VEZBA1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Operaciona istrazivanja

Citation preview

LINEARNO PROGRAMIRANJE

Linearno programiranje

Problemi iz oblasti proizvodnje, organizacije transporta, upravljanja zalihama, organizacije obrazovanja, odnose se na minimizaciju trokova i maksimizaciju dobiti. Predstavljaju se matematikim modelom, a zatim reavaju metodoma linearnog programiranja (LP).

Matematiki model problema se sastoji od ogranienja oblika:

i funkcije cilja (ili kriterijuma):

Reavanjem postavljenog sistema jednaina (nejednaina), dobija se oblast dopustivih reenja, D, u kojoj je potrebno odrediti optimalno reenje, tj. minimum ili maksimum funkcije kriterijuma.

grafika metoda

Grafika metoda se primenjuje na probleme linearnog programiranja sa dve nepoznate. Matematiki model je oblika:

Ovaj sistem treba predstaviti grafiki, u koordinatnom sistemu, a zatim za postavljenu funkciju cilja

odrediti minimalnu, odnosno maksimalnu vrednost. Grafiki prikaz ogranienja ke konkavna (konveksna) oblast dopustivih reenja D, preko koje transliramo funkciju , i na taj nain odreujemo minimum, odnosno maksimum funkcije cilja. Znai, reenje sistema je ono , za koje je , odnosno, . Na sledeim slikama, dat je prikaz opisanog problema.

Zadaci

1. Korienjem grafike metode LP za sledeu funkciju kriterijuma i model ogranienja,

odrediti:a. Optimalnu vrednost promenljivih i minimalnu vrednost funkcije kriterijuma.

b. Optimalnu vrednost promenljivih i maksimalnu vrednost funkcije kriterijuma.

Reenje:a. Minimalnu vrednost funkcija kriterijuma dostie u taki *, koja je u preseku pravih p1 i p2, a iznosi -3. Imamo da je:

b. Maksimalnu vrednost funkcija kriterijuma dostie u taki , koja je u preseku pravih p1 i p3, a iznosi 3. Imamo da je:

Reavanje zadatka je prikazano na sledeoj slici. Oblast dopustivih reenja (trougao) je predstavljena podebljano i oznaena sa D.

2. Odrediti minimalnu vrednost funkcije kriterijuma uz sledea ogranienja,

korienjem grafike metode. Pitanja:a. Kako glasi optimalno reenje i koliko iznosi minimalna vrednost funkcije kriterijuma?b. Da li je reenje optimalno i za funkciju kriterijuma , iju maksimalnu vrednost treba odrediti?c. Koji koeficijent treba da stoji u drugoj nejednaini uz promenljivu x2, pa da postoji beskonano mnogo optimalnih reenja?

Reenje:a. Optimalno reenje je u taki , koja je u preseku pravih p2 i p3, a za koju funkcija kriterijuma dostie minimum i iznosi 25. Imamo da je:

b. Imamo da je , tako da je taka A optimalno reenje (maksimum) i ove funkcije kriterijuma, ali ne i jedino. Ova funkcija ima beskonano mnogo optimalnih reenja, koja se nalaze na dui AB (taka je u preseku pravih p1 i p3). Imamo da je:

, u optem obliku je

c. Da bi postojalo beskonano mnogo optimalnih reenja, potrebno je da prava p2 ima isti koeficijent pravca kao i funkcija kriterijuma . Koeficijent pravca funkcije kriterijuma je , tj:

Kako je koeficijent pravca prave p2, , tj:

da bi koeficijent pravca prave p2 bio -1/2 uz x2 je potrebno postaviti 2. Novi oblik ove prave, odnosno ogranienja, je , a optimalna reenja se nalaze na dui CD (taka je u preseku pravih p3 i p4, a taka je u preseku pravih i p3). Imamo da je:

, u optem obliku je

* Koordinate presene take dveju pravih odreujemo reavanjem sistema dveju jednaina pravih.

_1065941143.unknown

_1068646867.unknown

_1068647820.unknown

_1068649061.unknown

_1068650663.unknown

_1068659002.unknown

_1068659122.unknown

_1068649316.unknown

_1068649501.unknown

_1068649462.unknown

_1068649094.unknown

_1068648655.unknown

_1068648894.unknown

_1068649020.unknown

_1068648490.unknown

_1068648533.unknown

_1068647072.unknown

_1068647326.unknown

_1068647460.unknown

_1068647019.unknown

_1068645654.unknown

_1068646442.unknown

_1068646620.unknown

_1068645683.unknown

_1068645575.unknown

_1068645595.unknown

_1068645336.unknown

_1068645391.unknown

_1068554452.unknown

_1065940746.unknown

_1065941048.unknown

_1065941114.unknown

_1065940913.unknown

_1065940376.unknown

_1065940657.unknown

_1065940220.unknown