Analiza filma Veliki diktator, Charlie Chaplin

Veliki diktator (The Great Dictator, 1940), SAD,

c/b, 126 min, Charles Chaplin Productions, r. i sc.:

Charlie Chaplin, df.: Rollie Totheroh, Karl Struss,

glazba: Meredith Wilson, ul.: Ch. Chaplin (Adenoid

Hinkel/brija), Paulette Goddard (Hannah), Jack

Oakie (Benzino Napaloni), Reginald Gardiner

(Schultz), Billy Gilbert (Herring), Henry Daniell

(Garbitsch), Grace Hayle (gospoa Napaloni), Carter

de Haven, Chester Conklin, Leo White.

Radnja filma:

Za I. svj. rata u Tomaniji, mobilizirani brija izgubi sjeanje nakon pada njegova aviona

te se nae u sanatoriju. Puten nakon to je na vlast doao diktator Hinkel, vraa se

svojem starom poslu. Dok se Tomanijom iri

nezaposlenost i siromatvo, Hinkelovi

protivnici zavravaju u koncentracijskim

logorima. Naposljetku, diktatorovi jurinici

unite brijanicu, a sam brija zavrava u

logoru. Ipak, uspijeva pobjei te ga, zbog fiz.

slinosti s Hinkelom, zamijene s diktatorom,

to on iskoristi da bi odrao pacifistiki govor.

Chaplin je satiru uperenu protiv faizma i konkretno A. Hitlera strukturno

oblikovao izravnim suprotstavljanjem dvaju likova diktatora Hinkela i brijaa idova.

U tom smislu Hinkel je materijalizacija stalno prisutnih dijabolinih i agresivnih

impulsa u liku Skitnice, posebice karakteristinih za rane Chaplinove filmove iz 1915

17. Suprotnost likova naglaena je i njihovim odnosom prema dijalogu dok se brija,

izuzev zavrnoga govora, izraava samo mimikom, Hinkel gotovo neprestano govori i

mrmlja (to se tumailo kao jo jedno Chaplinovo ironiziranje zv. filma); pritom njegov

govor zvui kao parodino

iskrivljavanje njem. jezika. Otvoreno

ismijavanje razvidno je iz sekvence

susreta Hinkela i drugog diktatora,

Napalonija (parodija na

Mussolinija), koji zavrava borbom

pagetima i tortama na banketu, dok

alegorijska scena Hinkelove

senzualne igre s globusom (koja je stekla antologijski status) razvija ugoaj komike

obogaene natruhama jezovitoga. Tim prizorima Chaplin suprotstavlja izrazit lirizam

scena u idovskom getu, to je izazvalo prigovore o neujednaenosti ugoaja. U tom

smislu, film, meutim,

predstavlja nov stupanj u

Chaplinovu opusu spojem

slapsticka, parodinosti,

groteske i politike satire, s

kritikom faizma, manipulativne

moi medija i prirode politike

propaganda. Veliki diktator po-

inje kao ratni film. Godina je

1918. Prvi svjetski rat. Dugi far

preko vojske i prekopanih rovova, pucnji, eksplozije, teko naoruanje, uvodna scena ne

prua pomisao i ne sluti da je zapravo rije o anru komedije, odnosno svojevrsnoj satiri

koja na momente prelazi i u grotesku, pa moda i u pamflet.

...Demokratije ima svuda, slobode ima svuda, ali pravo govora je nepotrebno, tako je

govorio Adolfino Hinkel. Ali ako elimo da postanemo veliki, moramo se rtvovati,

moramo stegnuti kaieve! U tom trenutku ustaje

debeli Hering i pokuava da to bezuspjeno po-

kae linim primjerom voljenom voi. Meutim,

vojniki kai na pantalonama od uniforme pu-

ca..! Zavravajui svoj nerazumljivi govor Hin-

kel istie da prema ostatku svijeta ima iskljuivo

miroljubive namjere!?

Veliki diktator ni po emu ne protivrjei ranijim

ostvarenjima Chaplina. Po unutranjim podsti-

cajima nastavak je onog to se dogaalo u Svjetlostima velegrada i Modernim vre-

menima i to je ovdje dobio novi kvalitet i svoje specifinosti. Teko je baviti se psiho-

lokim analizama, tragati za uoptavanjima kada sve postaje podlono trenutku i pro-

mjenama. Svi su se plaili Hitlera, strahovali za svoju neposrednu egzistenciju nisu se

ni usuivali da razmiljaju o onom to e biti sutra a to je Chaplinu bilo dovoljno da

naznai smisao svoje satire. Kroz nju je elio da definie ne samo svoju stvaralaku slo-

bodu, ve i odnos prema stvarnosti. Njegov humanizam je tako izdignut u domen elja.

Ukoliko je potrebno svrstati u neku grupu film Veliki diktator, svrstat emo ga u

slapstick komediju:

slapstick komedija. 1. Kratkometr. Holivudska komedija nij. filma temeljena na

gegu, odn. na fizikoj akciji, potjerama, tunjavama, tjelesnim nadmetanjima.

Razradio ju je M. Sennett, a velika popularnost u publike uinila ju je dominantnim

tipom komedije 1910-ih i 1920-ih. Istaknuti Sennettovi komiari bili su, meu

ostalima, R. Arbuckle, B. Turpin, a iz

Sennettova studija Keystone ponikli su i

H. Lloyd i H. Langdon. Samostalnu su

komiku karijeru u tradiciji slapsticka

razvijali Ch. Chaplin i B. Keaton, a

potom, pred kraj razdoblja, S. Laurel i O.

Hardy. 2. Opi naziv za svaku komediju

to se nadasve temelji na gegu, odn. koja

preuzima kljune karakteristike nijeme slapstick komedije.

Chaplinov najpoznatiji lik, lik Skitnice, se i u Velikom diktatoru pojavljuje na neki

nain. idovki brija neodoljivo podsjea na Skitnicu, ali ipak nije Skitnica. Prisutni

su i polucilindar, i uski kaput, i ogromne hlae, i nekoliko brojeva vee cipele, ali to

opet nije Skitnica.

Veliki diktator je znaajan iz vie razloga. Jedan od njih je i to to je to prvi zvuni

film Chaplina koji je samo nastavio tradiciju dobrih filmova koje je ve dugo nudio

publici. Iako se Charlie vrlo teko odluio na snimanje zvunih filmova, ovaj film

ipak predstavlja svojevrsno remek djelo unato izuzetno osjetljivoj temi kojom se

bavi.

Gabrijela Andreja