Vaspitniraduodjeljenjskojzajednici

Knjiga je u prvom izdanju objavljena 1994. a ovdje dajemo drugo izdanje: Сузић, Н. (2003). Васпитни рад у одјељењској заједници – 2. изд. Бања Лука: ТТ-Центар.

________________________________________________________________ 1

Knjiga je objavljena pod naslovom: Сузић, Н. (2003). Васпитни рад у одјељењској заједници. Бања Лука: ТТ-Центар. Na osnovu člana 25 Zakona o izdavačkoj djelatnosti zabranjeno je u cjelosti ili djelimično preštampavati ili neovlašteno umnožavati/fotokopirati ovu knjigu. Prilikom citiranja odnosno navоđenja sadržaja iz ove knjige nužno je poštovati APA-standarde, što znači da se direktno preuzeti tekst mora dati pod znacima navoda sa oznakom stranice iz knjige, a više od 500 riječi uz odobrenje autora. Knjigu u tvrdom povezu B5-formata sa 285 tranicа možete navbaviti po cijeni od 30 KM (15 eura), na adresi distributera:

IZDAVAČKA KUĆA SUZIĆ "BOOKS AND SOUNDS", D.O.O. Novice Cerovića bb, Banja Luka PIB: 402368130007 PDV broj: 402368130007 Matični broj: 11000967 Žrn: 56209900018986-87 (kod Razvojne banke Banja Luka) Tel-fax: 00387-51-307-821 E-mail: [email protected]


________________________________________________________________ 2

dr Nenad Suzi} Vaspitni rad u odjeqewskoj zajednici

Izdava~: Teacher Training Centre

Bawa Luka

Urednik: dr Svetozar Milijevi}

Recenzenti: dr Mile Ili} — Filozofski fakultet Bawa Luka dr Svetozar Milijevi} — Filozofski fakultet Bawa Luka dr Dragoqub Krneta — Republi~ki pedago{ki zavod Bawa Luka

Lektor: Milutin Vuji}

[tampa: Trioprint, Bawa Luka


________________________________________________________________ 3

dr Nenad Suzi}

VASPITNI RAD U ODJEQEWSKOJ ZAJEDNICI

Drugo, dopuweno izdawe

Bawa Luka, 2003. godine


________________________________________________________________ 4


________________________________________________________________ 5

PREDGOVOR DRUGOM IZDAWU

Drugo izdawe uvijek pokazuje da je kwiga pro{la u praksi, da je potvr|ena wena vrijednost. Kada se rasproda prvo i kada praksa pokaè da je potrebno {tampati drugo izdawe, to je za autora uvijek veliko priznawe, dokaz da je bio opravdan napor uloèn u rad na kwizi. Nakon {to se ukaè potreba za drugim izdawem, svaki autor zna da je kwiga "odrasla", da je stasala da se nosi sa izazovima stvarnosti bez autorove potpore. Prvo izdawe je kao ~edo, kao dijete, a drugo je ve} partner, sada autor moè da druguje sa svojom kwigom.

Prvo izdawe kwige "Vaspitni rad u odjeqewskoj zajednici" je {tampano prije devet godina, ratne 1993. godine. Bilo je to vrijeme kada su qudi mislili o opstanku, kada je i sama ~iwenica da djeca idu u {kolu predstavqala nadu, nudila optimizam. U to doba razre-dnicima je vaspitni rad u odjeqewskoj zajednici trebao vi{e nego ikad. Koliko djeci, toliko i roditeqima, trebala je vjera da postoji dràva i {kola u woj, da postoji perspektiva. Tada je ova kwiga ponudila nastavnicima da popune onu prazninu koja je i ranije, u doba samoupravqawa, postojala u na{im {kolama. Ta praznina se odnosi na vaspitnu dimenziju {kolskog u~ewa. Naime, poznato je da nastava kod nas prete`no ispuwava obrazovne ciqeve, a da su vaspitni ciqevi izmicali nastavnoj praksi. Uvijek se govorilo da treba nastavu zasnivati na motivaciji i voqi u~enika, ali se ostalo na nivou zahtjeva i principa. Ta "trebolo{ka" i "principolo{ka" dimenzija vaspitawa i obrazovawa ostala je do dana dana{weg veliki problem i preovla|uju}e svojstvo {kolstva.

U kwizi "Vaspitni rad u odjeqewskoj zajednici" ponu|en je program koji djelimi~no kompenzuje ovaj nedostatak. Radi se o programu koji tretira odnos li~nosti prema sebi, radu, dru{tvu, prema drugom polu, zdravqu i prirodi. Rade}i na eksperimentalnoj provjeri ovog programa, otkrili smo da u~enici pri kraju osnovne i po~etkom sredwe {kole imaju neobi~no visoko interesovawe za ove teme, da je wihova zainteresovanost rasla kako su mjeseci eksperi-mentalnog rada odmicali. Naravno, svjestan sam da je ovo samo jedan dio problema, da je ovim samo otvoreno ovo zna~ajno poqe, ali sam, isto tako, ubije|en da u tom prostoru leì osnov za pedagogiju u~ewa kojoj se ve} odavno nazire mjesto u odnosu na pedagogiju pou~avawa.

Danas je, izgleda, do{lo vrijeme kada nastavna praksa traì takve kwige, kada se traga za radovima koji }e ponuditi nastavne metode koje vi{e aktiviraju u~enike u toku nastave. Modeli ili vje-


________________________________________________________________ 6

`be koje sam svojevremeno u ovoj kwizi ponudio, danas nastavnici kreativno primjewuju u praksi ne samo vaspitnog rada u odjeqewskoj zajednivi, nego i u nastavno predmetnim podru~jima, u redovnoj na-stavi.

Ovaj eksperiment je svojevremeno pokazao da su u~enici sa ko-jima je intenzivno ra|eno u odjeqewskoj zajednici, pri ~emu su vre-dnovali nastavu i u~ewe, sebe, svoje roditeqe i nastavnike, nakon {est mjeseci mawe izostajali sa nastave, bili blaì u vrednovawu svojih nastavnika, vi{e u~ili i pokazali pozitivan pomak u savla-|ivawu nastavnog plana i programa. To ukazuje na potrebu da danas razrednici trebaju redovno odràvati ~asove odjeqewske zajednice i to po programu koji }e sistematski razraditi u skladu sa potre-bama konkretnog odjeqewa.

Danas, evo, devet godina nakon {to je kwiga "Vaspitni rad u odje-qewskoj zajednici" ugledala svjetlo dana, drugo izdawe je pro{ireno i oboga}eno instrumentima u prilozima kao i nekim temama koje se odnose na eksperimentalni program. Mnogi nastavnici su traìli da doradim vje`be kako bi bile jasnije, a neki su traìli da ubacim predavawa koja sam sa svojim saradnicima drào djeci pri radu na eksperimentalnom programu. Zahvaquju}i tome {to su i danas sa~uvane magnetofonske vrpce na kojima je snimqen kompletan eks-perimentalni rad, nije mi bilo te{ko da na|em ~etvorokanalni "Grunding" magnetofon traka{, preslu{am i redigujem neke od ovih tema i vje`bi.

Rije~i zahvalnosti i danas dugujem dr Ranki Pea{inovi}, men-torici na mojim magistarskim studijima u Zagrebu, kao i prof. dr Josipu Pivcu te pro. dr Milivoju Gabelici, profesorima na odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Wihove sugestije su mi bile od posebne pomo}i u teoretskom koncipirawu programa i izradi nastavnih modela. Isto tako, zahvaqujem se prof. dr Mili Ili}u, prof. dr Svetozaru Milijevi}u i dr Dragoqubu Krneti za recenzije i sugestije u vezi sa kwigom. Posebno se zahvaqujem pedago-gici Subhiji Mulabdi} za sudjelovawe u realizaciji eksperimenta-lnog programa kao i lektoru prvog izdawa Vojislavu Gakovi}u te lektoru drugog izdawa Milutinu Vuji}u. Najve}u zahvalnost dugujem nastavnicima i mojim studentima koji ovoj kwizi daju ìvotnu vrijednost koriste}i se wome u praksi.

Nenad Suzi}


________________________________________________________________ 7

UVOD

Na{a pedago{ka literatura obiluje tekstovima koji raspra-vqaju o vaspitnom radu u {koli. U wima se vaspitni rad rasvjetqava u odnosu na obrazovawe i nastavu, razmatra sa pedago{kog, psiholo-{kog, sociolo{kog aspekta. Lako je prona}i niz tekstova o va`nosti i zna~aju vaspitnog rada ili tekstove koji preporu~uju odre|ene sadràje vaspitnog rada. Me|utim, vrlo je malo radova koji mogu posluìti kao konkretan instruktivni model. U proradi ovih tema nailazimo na autore koji (~ak) odri~u potrebu za konkretizacijom sadràja i metoda u vaspitnom radu zastupaju}i tezu da se time sma-wuje ili odri~e kreativnost nastavnika. Analogno tome, pisawe ux-benika (na fakultetu, npr.) ne bi bilo dopustivo jer bi smawivalo kreativnost profesora i studenata.

Upravo taj izazov (ponuditi {to vi{e instruktivnih modela) opredijelio je na{e nastojawe u ovom radu: dati modele ili primjere koji ukazuju na pravce poèqnih akcija u vaspitnom radu, a da ujedno ti modeli nisu {ablon i obaveza.

Prvi model, koji zauzima najvi{e prostora u ovom radu (III dio ove kwige), predstavqa prikaz rada na jednom eksperimentalnom programu koji je provjeravan na dvije ujedna~ene grupe. Uz sav nau~ni oprez dobiveni su zna~ajni rezultati, koji opravdavaju optimizam i, vjerujemo, pozivaju na akciju. U programu smo djelovali na stavove u~enika pomjeraju}i ih postepeno - od u~ewa kao omraène i nepri-jatne aktivnosti ka "u~ewu u~ewa". Po{li smo od odnosa u~enika prema nastavnicima, prema roditeqima i do{li do odnosa prema radu i u~ewu. Rezultati nisu izostali .

U drugom dijelu kwige navedeni su primjeri koje smo dali kao ilustraciju pristupa vaspitnom radu od prvog razreda osnovne {kole do zavr{nog razreda sredwe {kole. Svi primjeri su navedeni samo kao ilustracija mogu}eg pristupa u obradi ponu|enih programa po razredima, a ne kao {ablon i obaveza.

Osnovna namjera nam je bila: napraviti "Programsko i metodsko uputstvo vaspitnog rada u odjeqewskoj zajednici" koje }e svakog nastavnika koji ga barem i letimi~no pro~ita obogatiti kao razre-dnika. Koliko smo u tome uspjeli prosudi}e cijeweni ~italac.

Autor


________________________________________________________________ 8


________________________________________________________________ 9

I DIO

TEORETSKI PRISTUP


________________________________________________________________ 10


________________________________________________________________ 11

NASTAVA I VASPITAWE

Tradicionalizam pedagogije i nastave

U~ewe i reprodukcija ~iwenica kao osnovna funkcija nastave danas sve vi{e gubi smisao. Ova dimenzija nastave je, svakako, nezao-bilazna, ali je evidentna potreba da se ona racionalizuje i svede na logi~nu mjeru, tj. postavi u jedan savremeni sistem u~ewa i prou-~avawa proporcionalno ostalim funkcijama nastave. Nezaobi-laznost u~ewa i reprodukcije ~iwenica se ogleda u tome da se istorijski moè misliti samo uz poznavawe istorijskih ~iwenica, da nema matemati~kog mi{qewa bez poznavawa matemati~kih obra-zaca, odnosa, relacija i sli~no. Me|utim, u~ewe ~iwenica ne ide bez voqnog angaòvawa. Zbog ~ega je afektivna, voqna strana nastave zanemarena? Za{to vrijednosni svijet u~enika uporno izmi~e nasta-vnim sistemima? Neki odgovori su istorijski evidentni.

Prvo: Pedagogija se ve} decenijama obru{ava u vlastitu meta-fiziku podjele vaspitawa i obrazovawa na estetsko, moralno, umno, fizi~ko i radno-tehni~ko podru~je. Tako moralno pou~avawe i moralna spoznaja spadaju u sferu moralnog, a ne intelektualnog bi}a ~ovjeka. "Stara pedagogija je u skladu sa pomenutim obrascem propi-sivala moralno, intelektualno, estetsko i fizi~ko vaspitawe, i to tako {to se nije vodilo ra~una da se sa vi{e vaspitnih recepata ne moè vaspitavati jedinstvena celina u kojoj, prema svemu sude}i, nema jasnih granica izme|u subsistema. Prema tome, radilo se tako (naàlost, jo{ uvek se tako radi) kao da neki vaspitnik ima tri ili vi{e motivacionih sistema, vrednosti, poqa interesovawa, bez je-dinstvene ìè"(Popovi}, 1979, str. 321).

Drugo: Prva organizovana nastava sa razredno-~asovnim siste-mom od vremena wenog tvorca Jana Amosa Komenskog do danas ima mehanicisti~ka obiqe`ja. Komenski {kolu poredi sa satnim meha-nizmom. Jedan vijek kasnije Herbart (Herbart, J. F.), Ciler (Ziller, T.) i Rajn (Rein, W.) razvijaju tzv. "{kolu formalnih stupweva", {kolu u kojoj je najva`niji sadràj i forma, a u~enik je u poziciji objekta nastave. Jasnost, asocijacija, sistem i metod su primjewivani kao obrazac ili {ablon (Pedago{ki re~nik, 1967, str. 543). Formalizam i mehanicizam je i danas u nastavi znatno prisutan. Tako se {kola i daqe vi{e bavi sadràjem, nastavnim ~asom i formom (uvod, obrada, zakqu~ak) nego u~enikom, emotivnom klimom u odjeqewu i moti-vacijom.


________________________________________________________________ 12

Tre}e: Koncepcija pedagogije nastale iz u~ewa Xona Loka (Lock, J.) da je dijete "tabula rasa" podrazumijeva formalisti~ke, formativne i reaktivisti~ke obrasce u nastavi. Ova pedago{ka koncepcija je kasnije podràna u~ewem teoreti~ara S-R psihologije. Bihejviori-sti~ki pristup svodi pedago{ke uticaje u relaciju stimulans - reakcija. Predstavnici su Votson (Watson, J.), Hal (Hull), Spens (Spence), Skiner (Skinner), Tolmen (Tolman) i drugi. Pedagogija izve-dena iz ovih psiholo{kih u~ewa bi se mogla nazvati reaktivnom ili reaktivisti~kom. Ona je okrenuta pro{losti jer sadràjima, meto-dama i nastavnom aktivno{}u u~enika treba "pogurati", staviti u poziciju da reaguje. Ovakav pristup Olport (Allport, G. W.) naziva "mehanizmom za okidawe" (Allport, 1963, str. 331), a Kombs (Combs, A. W.) kaè da takva {kola podsje}a na "tor za sjavqivawe qudi" (Popovi}, 1979, str. 326).

Reaktivizam i okrenutost ka pro{losti daju samo ograni~ene rezultate u vaspitno-obrazovnom djelovawu {kole; tu je zaposta-vqena kreativnost u~enika, unutra{wa motivacija i vrijednosni svijet djeteta. Po toj koncepciji dijete reaguje, a to reagovawe treba izazvati {ablonom ili obrazac-situacijom. "Kruti {abloni i uzori, neoprezno naturani, uvijek dejstvuju iz pro{losti i ne dozvo-qavaju (ne navode) na usmjeravawe ka budu}nosti, pa samim tim spu-tavaju samostalnost i slobodu; oni vuku unazad - u vrijeme i okolnosti u kojima su nau~eni i vezuju za nekoga ko je bio, za ne{to {to je bilo" (Popovi}, 1979, str. 329).

êtvrto: Bolest savremene nastave je u pansofisti~koj koncepciji "u~iti svakog svemu". Pansofizam je nasqe|e helenisti~ke (atinske i spartanske) koncepcije u~ewa "sedam slobodnih vje{tina" (septem artes liberales) i posqedica samoupravne koncepcije razvijawa "svestrane li~nosti". U staroj Atini se u~ilo ~itawe, pisawe, ra~u-nawe, pjevawe, crtawe, a vje`bao se govor i ja~alo tijelo. Samou-pravna koncepcija "dràve utopije" je podrazumijevala da svaki gra-|anin "utopije" mora biti svestrano razvijena li~nost. Posqedica je da su djeca u~ila prevazi|ene sadràje i nepotrebne ~iwenice na u{trb onoga {to bi morali znati u savremenom svijetu: medije, savremenu komunikaciju, marketing, dizajn, savremeno poslovawe i tako daqe. Sasvim je logi~no da takva pedagogija i nastava ostavqaju u~enika ravnodu{nim; da ne moè zahvatiti wegov voqni, afektivni i vrijednosni svijet.


________________________________________________________________ 13

Potreba za promjenom

Gdje je rje{ewe? Kuda i kako daqe?

U~enik ili student koji zavr{i {kolovawe, a nije osposobqen da daqe traga za novim, savremenim informacijama u struci i da daqe u~i u profesiji, danas ve} nije sposoban da se ukqu~i u informati~ko dru{tvo koje je nastupilo u savremenom svijetu. Doskora se moglo re}i da diploma brzo zastarijeva, ali danas moèmo re}i da ona nije dovoqna za obavqawe poslova u bilo kojoj savremenoj profesiji. Na primjer, ako student medicine diplomira desetkom i svoju qekarsku praksu obavqa bez prou~avawa istorije bolesti konkretnog pacijenta, bez prou~avawa savremene dijagnosti-ke i terapije, on ugroàva ìvot svom pacijentu i kr{i Hipokrato-vu zakletvu. Nijedna diploma nije dovoqna za cijeli ìvot. Stoga je osnovni zadatak nastave da u~enika osposobi za "u~ewe u~ewa" u svim oblastima zna~ajnim za struku. U svijetu je to poznato kao problem "know - how" (kako znati).

Danas savremeni svijet traga za vaspitnom koncepcijom nastave koja }e se orijentisati na afektivni i vrijednosni svijet u~enika. Francuski filozof @an Mari Domenah (Domenach, J. M.) isti~e "...zadatak obrazovawa je da razvije pojedina~no samo-izraàvawe i kriti~ki smisao; pojedinac bi trebalo da u~i kako da u~i, da stekne odgovaraju}e sposobnosti, prati argumentovanu raspravu, ovlada pre-dmetom i da bude sposoban da verifikuje i asimiluje informaciju" (Putevi obrazovawa, 1991, str. 14). Xon Henri Wumen (Newman, J. H.) kaè da obrazovawe daje ~ovjeku jasan i svjestan pogled na vlastito mi{qewe i sudove. Japanac Isao Suzuki nagla{ava da je u Japanu "1989-e sprovedena revizija sadràja (nacionalnih standarda za sadràje programa) radi podsticawa razvoja dje~ije individualno-sti, naro~ito osnovnih sposobnosti i moralnog vaspitawa"(Ibidem, str. 148).

Kako koncipirati nastavu u kojoj se u~i u~ewe? Kako pridobiti vrijednosni svijet u~enika za sadràje koje nastavnik posreduje? Odakle po~eti?

Na{a dana{wa nastava nije bez primjera koji daju pozitivne odgovore na ova pitawa. Snimawe i stru~na opservacija nastave se tako name}e kao prvi zadatak. Ovo snimawe bi imalo za ciq da prepozna te pozitivne elemente u konkretnoj {kolskoj situaciji. Poseban prostor za prou~avawe i prakti~nu provjeru mogu}nosti pozitivnog uticawa na motivaciju u~enika pruà ÂS ODJEQEW-


________________________________________________________________ 14

SKE ZAJEDNICE. Zbog previ{e zgusnutog "voznog reda" u nasta-vnim planovima i programima nastavno - predmetnih podru~ja, s jedne strane, te praznine u sadràjnoj osmi{qenosti ~asa odjeqewske zaje-dnice, s druge strane, ovaj prostor je obe}ana zemqa za pozitivne uticaje na stavove i vrijednosti u~enika.

Nastavnik koji u svom vaspitnom radu u odjeqewskoj zajednici primijeni "tehnike grupne diskusije", "modelovawe situacija", "vrednovawe modela" i "u~ewe u~ewa" (kao i druge tehnike vaspi-tnog rada) ne}e mo}i izbje}i transfer, tj. preno{ewe tog iskustva na svoj rad u nastavno predmetnom podru~ju. Time smo od{krinuli vrata za ulazak u tu novu-staru neiskori{tenu "vrijednosnu dimenziju" nastave.


________________________________________________________________ 283

SADRЖАJ

Predgovor drugom izdawu 5 Uvod 7

I DIO TEORETSKI PRISTUP

Nastava i vaspitawe 11 Tradicionalizam pedagogije i nastave 11 Potreba za promjenom 13 Zna~aj aktivnosti na poboq{awu vaspitnog rada u {koli 15 "Slika o sebi" i doìvqaj uspjeha - neuspjeha 17 Mogu}e pedago{ke situacije i posqedice slike o sebi u

pogledu moralnog formirawa

19

Ostvarivawe vaspitnih zadataka u nastavno-predmetnim podru~jima

23

Nastavnici u ostvarivawu vaspitnih zadataka {kole 25 Porodica (roditeqi) kao ~inilac ostvarivawa vaspitnih zadataka {kole

26

Uticaj rukovo|ewa {kolom (direktora) na ostvarivawe vaspitnog rada

27

Metode i tehnike vaspitnog rada 29 Funkcije odjeqewskog starje{ine 37 Ciq i zadaci vaspitnog rada odjeqewskog starje{ine 38

II DIO SADR@AJ RADA U ODJEQEWSKOJ ZAJEDNICI

Planirawe i programirawe rada odjeqewske zajednice 43 Podru~ja vaspitnog rada u odjeqewskoj zajednici 44 Teme za I razred osnovne {kole 45 Teme za II razred osnovne {kole 46 Teme za III razred osnovne {kole 46 Teme za IV razred osnovne {kole 47 Teme za V razred osnovne {kole 47 Teme za VI razred osnovne {kole 48 Teme za VII razred osnovne {kole 48 Teme za VIII razred osnovne {kole 49 Teme za IX razred osnovne {kole 49 Teme za I razred sredwe {kole 50 Teme za II razred sredwe {kole 50 Teme za III razred sredwe {kole 51 Teme za IV razred sredwe {kole 51


________________________________________________________________ 284

Konkretni programi vaspitnog rada od prvog do devetog razreda

52

O ~emu se radi 52 Ciq i zadaci rada u odjeqewskoj zajednici 52 Metode, postupci, radionice 53 Programi po razredima 54 Uputstvo za realizaciju programa vaspitnog rada 90

III DIO PRIMJERI REALIZACIJE PROGRAMA VASPITNOG

RADA ODJEQEWSKE ZAJEDNICE

Eksperimentalni program "u~enik kao subjekt moralnog formirawa"

95

Metodolo{ki zna~aj problema (zakqu~ivawe o efektima procesa moralnog formirawa)

96

Potrebe za izradom programa (programirawem, modelovawem) procesa moralnog formirawa u~enika

99

Doprinosi moralnom formirawu izvan eksperimentalnog programa

102

Predmet istraìvawa 103 Razrada predmeta istraìvawa (postupak u istraìvawu) 105 Metodologija 108 Ciq istraìvawa 108 Zadaci istraìvawa 109 Hipoteze 111 Postupak u istraìvawu 113 Mjerni instrumenti 118 Rezultati istraìvawa 122 Zna~ajne razlike izme|u eksperimentalne i kontrolne grupe 122 Разлике између иницијалног и финалног мјерења на Тесту

моралних вриједности за сваку групу посебно

122 Разлика између група на Тесту моралних вриједности на мјеренју интереса и аспирација ученика (IF) и тесту Моралних квалитета ученика

127

Korelacija promatranih varijabli 133 Корелација финалних мјерења и општих услова моралног формиранја

133

Корелација постигнућа на свим тестовима 136 Zna~aj rezultata istraìvawa za nastavnu praksu i pedago{ku teoriju moralnog vaspitawa

139

Ставови о раду 139 Ставови о друштвеним односима 141 Однос личност –друштво 144


________________________________________________________________ 285

Хумани односи међу половима 147 "Слика о себи" 149

Osvrt na rezultate istraìvawa i zakqu~ci 153 Оствариванје улоге ученика као субјекта у моралном формиранју

153

Преглед уочених ефеката експерименталног рада и значајних односа између проматраних чинилаца

154

Rad na eksperimentalnom programu 157 Opis organizacije rada 157 Obra|ene teme i vje`be 158

Primjeri tema po razredima i uputstva za realizaciju 191 Upoznajmo svoje drugove i drugarice- I razred osnovne {kole 191 Demokratsko i kulturno pona{awe u kolektivu pri kole-ktivnom odlu~ivawu- II razred osnovne {kole

193

U~ewe - kako nau~iti pjesmu: slike, logi~ke cjeline, radwe i scene i sli~no- III razred osnovne {kole

195

Pravilan odnos prema medijima-kako i koliko gledati TV; zabavne igre kao {tetni moderni medij - IV razred osnovne {kole

198 U~eni~ke grupe - tipovi aktivnosti grupa: poèqni i nepo-èqni - V razred osnovne {kole

201

Kako u~iti - demonstracija na primjeru iz matematike - VI razred osnovne {kole

203

Vjerski obi~aji - dio nacionalne i li~ne kulture - VII razred osnovne {kole

206

Humani odnosi me|u polovima - qubav i simpatija, drugar-stvo i iskrenost - VIII razred osnovne {kole

209

Predavawe za osmi razred: kakvi su na{i roditeqi 220 Planirawe i programirawe rada odjeqewske zajednice - I razred sredwe {kole

226

Vr{waci, grupa, tipovi interakcije u grupi - II razred sredwe {kole

228

Menaxeri i poslovni qudi - {ta ih odlikuje - III razred sredwe {kole

231

U~ewe u~ewa - u~ewe iz vi{e kwiga- IV razred sredwe {kole

234

IV DIO

Zakqu~na razmatrawa 241 Literatura 243 Indeks 250 Prilozi 259


________________________________________________________________ 286

Documents

Vaspitniraduodjeljenjskojzajednici