Važna napomena: Prevod ovog propisa, odnosno …...Važna napomena: Prevod ovog propisa, odnosno akta sa srpskog jezika na hrvatski jezik, omogućila je Misija Organizacije za evropsku

Važna napomena: Prevod ovog propisa, odnosno akta sa srpskog jezika na hrvatski jezik,

omogućila je Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u Republici Srbiji (dalje:

Misija OEBS u Srbiji) sa ciljem da se pripadnicima i pripadnicama nacionalne manjine, čiji je

jezik u službenoj upotrebi u Republici Srbiji, omogući da se na svom jeziku i pismu obaveste i

upoznaju sa sadržinom teksta propisa, odnosno akta koji je predmet ovog prevoda.

Misija OEBS u Srbiji posebno napominje da je isključivo i jedino pravno-relevantan i

merodavan tekst propisa, odnosno akta (koji je predmet prevoda u ovom dokumentu) koji je

objavljen na srpskom jeziku, u skladu sa i shodno propisu koji uređuje objavljivanje zakona i

drugih propisa i akata u Republici Srbiji.

Za potrebe prevoda ovog propisa Misija OEBS u Srbiji angažovala je kompaniju

Eurotranslate d.o.o. koja je u celosti, i u svemu prema pravilima struke, odgovorna i garantuje

za jasnoću, preciznost, istinitost i tačnost izvršenog prevoda na hrvatski jezik. Misija OEBS u

Srbiji ni po jednom osnovu nije odgovorna i ne garantuje za jasnoću, preciznost, istinitost i

tačnost izvršenog prevoda.

Važna napomena: Prijevod ovog propisa, odnosno akta sa srpskog jezika na hrvatski jezik,

omogućila je Misija Organizacije za europsku bezbednost i saradnju u Republici Srbiji (dalje:

Misija OEBS u Srbiji) s ciljem da se pripadnicima i pripadnicama nacionalne manjine, čiji je

jezik u službenoj upotrebi u Republici Srbiji, omogući da se na svom jeziku i pismu obavijeste

i upoznaju sa sadržajem teksta propisa, odnosno akta koji je predmet ovog prijevoda.

Misija OEBS u Srbiji posebno napominje da je isključivo i jedino pravno-relevantan i

mjerodavan tekst propisa, odnosno akta (koji je predmet prijevoda u ovom dokumentu) koji je

objavljen na srpskom jeziku, u skladu sa i shodno propisu koji uređuje objavljivanje zakona i

drugih propisa i akata u Republici Srbiji.

Za potrebe prijevoda ovog propisa Misija OEBS u Srbiji angažirala je firmu Eurotranslate

d.o.o. koja je u cijelosti i u svemu prema pravilima struke, odgovorna i jamči za jasnoću,

preciznost, istinitost i točnost izvršenog prijevoda na hrvatski jezik. Misija OEBS u Srbiji ni

pod kojim temeljem nije odgovorna i ne jamči za jasnoću, preciznost, istinitost i točnost

izvršenog prijevoda.

ZAKON O NACIONALNIM VIJEĆIMA NACIONALNIH MANJINA

("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 20/2014 - odluka US i 55/2014)

I. TEMELJNE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Ovim zakonom ureĊuju se nadleţnosti nacionalnih vijeća nacionalnih manjina (u daljnjem

tekstu: nacionalna vijeća) u podruĉju kulture, obrazovanja, informiranja i sluţbene uporabe

jezika i pisma, postupak izbora nacionalnih vijeća, njihovo financiranje i druga pitanja od

vaţnosti za rad nacionalnih vijeća.

Ĉlanak 2.

Radi ostvarivanja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, informiranju i sluţbenoj

uporabi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina u Republici Srbiji mogu izabrati svoja

nacionalna vijeća.

Nacionalno vijeće predstavlja nacionalnu manjinu u podruĉju obrazovanja, kulture,

informiranja na jeziku nacionalne manjine i sluţbene uporabe jezika i pisma, sudjeluje u

procesu odluĉivanja ili odluĉuje o pitanjima iz tih podruĉja i osniva ustanove, trgovaĉka

društva i druge organizacije iz ovih podruĉja.

Ĉlanak 3.

Nacionalno vijeće upisuje se u Registar nacionalnih vijeća (u daljnjem tekstu: Registar) koji

vodi ministarstvo u ĉijem su djelokrugu poslovi ljudskih i manjinskih prava (u daljnjem tekstu:

Ministarstvo).

Nacionalno vijeće upisuje se u Registar na temelju prijave za upis, koju predsjednik

nacionalnog vijeća podnosi Ministarstvu u roku od pet dana od kada je prvi saziv

nacionalnog vijeća izabrao predsjednika nacionalnog vijeća.

Uz prijavu za upis podnosi se zapisnik sa sjednice na kojoj je konstituiran prvi saziv

nacionalnog vijeća, dva primjerka statuta nacionalnog vijeća i odluka o izboru predsjednika

nacionalnog vijeća.

Nacionalno vijeće stjeĉe svojstvo pravne osobe upisom u Registar.

Podaci koji su upisani u Registar su javni.

Naĉin upisa u Registar, naĉin upisa promjene podataka koji su upisani u Registar, naĉin

voĊenja Registra i sadrţaj i izgled prijave za upis propisuje ministar nadleţan za poslove

ljudskih i manjinskih prava (u daljnjem tekstu: ministar).

Ĉlanak 4.

Rješenje kojim se odluĉuje o prijavi za upis u Registar donosi se u roku od 30 dana od

primitka uredne prijave.

Rješenje kojim se odluĉuje o prijavi za upis u Registar je konaĉno i protiv njega se moţe

pokrenuti upravni spor.

Nacionalno vijeće upisuje se u Registar istoga dana kada se donese rješenje o upisu u

Registar.

U Registar se upisuje: naziv i sjedište nacionalnog vijeća; ime i prezime, prebivalište i

jedinstveni matiĉni broj predsjednika nacionalnog vijeća; nadnevak donošenja statuta i

nadnevak izmjena i dopuna statuta; broj i nadnevak rješenja o upisu i broj i nadnevak

rješenja o promjeni podataka u Registru.

Uz rješenje o upisu nacionalnom vijeću dostavlja se jedan primjerak statuta koji Ministarstvo

ovjerava svojim peĉatom i potpisom ovlaštenog drţavnog sluţbenika, ĉime se potvrĊuje

njegova istovjetnost s primjerkom statuta koji se ĉuva u Ministarstvu.

Ĉlanak 4a.

Nacionalno vijeće duţno je podnijeti prijavu za upis promjena podataka koji su upisani u

Registar u roku od deset dana od promjene.

Uz prijavu za upis promjene podataka dostavlja se i dokaz o promjeni, a uz prijavu za upis

izmjene i dopune statuta dostavljaju se zapisnik sa sjednice na kojoj su izmjene i dopune

statuta usvojene i dva primjerka odluke o izmjenama i dopunama statuta.

Rješenje kojim se odluĉuje o prijavi za upis promjena podataka je konaĉno i protiv njega se

moţe pokrenuti upravni spor.

Ĉlanak 4b.

Nacionalno vijeće briše se iz Registra:

1) ako bude raspušteno zbog obustave postupka izbora nacionalnog vijeća;

2) ako bude raspušteno zbog toga što je broj njegovih ĉlanova smanjen ispod polovine.

Nacionalno vijeće briše se iz Registra istoga dana kada Ministarstvo donese rješenje o

brisanju iz registra.

Rješenje o brisanju iz Registra je konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor.

Nacionalna manjina ĉije je nacionalno vijeće brisano iz Registra ima pravo birati novo

nacionalno vijeće, na dan kada se odrţavaju izbori za ĉlanove svih nacionalnih vijeća.

Ĉlanak 5.

Nacionalno vijeće moţe stjecati i otuĊivati pokretnu i nepokretnu imovinu, a na temelju

odluke mjerodavnog tijela moţe biti i korisnik sredstava u javnom vlasništvu, sukladno

zakonu.

Ĉlanak 6.

Nacionalno vijeće ima statut.

Statutom se ureĊuju:

1) djelatnost nacionalnog vijeća;

2) broj ĉlanova nacionalnog vijeća, sukladno zakonu;

3) sjedište nacionalnog vijeća;

4) naziv, simbol i peĉat nacionalnog vijeća;

5) ovlasti, postupak izbora i mandat predsjednika nacionalnog vijeća;

5a) ovlasti, postupak izbora, broj ĉlanova i mandat izvršnog odbora;

6) ovlasti, postupak izbora, broj ĉlanova i mandat odbora i drugih radnih tijela nacionalnog

vijeća;

7) priznanja i naĉin njihove dodjele, i

8) druga pitanja od znaĉaja za rad nacionalnog vijeća.

Prvi saziv nacionalnog vijeća duţan je donijeti statut nacionalnog vijeća u roku od deset

dana od konstituiranja.

II. STATUSNA PITANJA NACIONALNOG VIJEĆA

1. Unutarnje ustrojstvo nacionalnog vijeća

Ĉlanak 7.

Nacionalno vijeće ima predsjednika, izvršni odbor, odbore za obrazovanje, kulturu,

informiranje i sluţbenu uporabu jezika i pisma.

Predsjednik nacionalnog vijeća predstavlja i zastupa nacionalno vijeće.

Predsjednik nacionalnog vijeća bira se iz reda ĉlanova nacionalnog vijeća.

Nacionalno vijeće bira predsjednika i ĉlanove izvršnog odbora iz reda ĉlanova nacionalnog

vijeća, na prijedlog predsjednika nacionalnog vijeća.

Nacionalno vijeće moţe povjeriti izvršnom odboru odluĉivanje o pojedinim pitanjima iz

nadleţnosti nacionalnog vijeća.

Odluke koje je tako donio izvršni odbor podlijeţu odobravanju na prvoj sljedećoj sjednici

nacionalnog vijeća i odobrene su glasuje li za njih više od polovine ĉlanova nacionalnog

vijeća. Ne odobri li nacionalno vijeće odluku izvršnog odbora, izvršnom odboru prestaje

mandat, a odluka ostaje na snazi.

Ĉlanak 8.

Rad nacionalnog vijeća je javan.

Nacionalno vijeće punovrijedno odluĉuje na sjednici kojoj nazoĉi više od polovine ĉlanova


Statut, financijski plan i završni raĉun nacionalnog vijeća su usvojeni glasuje li za njih više od

polovine ĉlanova nacionalnog vijeća.

Predsjednik nacionalnog vijeća i predsjednik i ĉlanovi izvršnog odbora izabrani su glasuje li

za njih više od polovine ĉlanova nacionalnog vijeća.

Predsjednik nacionalnog vijeća i predsjednik i ĉlanovi izvršnog odbora razrješavaju se ako za

razrješenje glasuje više od polovine ĉlanova nacionalnog vijeća.

Ostale odluke nacionalno vijeće donosi većinom glasova nazoĉnih ĉlanova.

2. Broj članova nacionalnog vijeća

Ĉlanak 9.

Nacionalno vijeće ima najmanje 15, a najviše 35 ĉlanova.

U sluĉaju nacionalne manjine ĉiji je broj prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva

manji od 10.000 osoba, nacionalno vijeće broji 15 ĉlanova.


veći od 10.000 ali manji od 20.000 osoba, nacionalno vijeće broji 19 ĉlanova.


izmeĊu 20.000 i 50.000 osoba, nacionalno vijeće broji 23 ĉlana.


izmeĊu 50.000 i 100.000 osoba, nacionalno vijeće broji 29 ĉlanova.


veći od 100.000 osoba, nacionalno vijeće broji 35 ĉlanova.

Ĉlanak 9a.

Mandat nacionalnog vijeća teĉe od konstituiranja nacionalnog vijeća i traje do proteka ĉetiri

godine od konstituiranja.

Prije isteka vremena na koje je konstituirano, nacionalnom vijeću mandat prestaje

raspuštanjem.

Mandat nacionalnog vijeća koje je konstituirano poslije raspuštanja nacionalnog vijeća traje

do isteka mandata nacionalnog vijeća koje je raspušteno.

Nacionalno vijeće kojemu je istekao mandat vrši tekuće i neodgodive poslove iz nadleţnosti

nacionalnog vijeća do konstituiranja novog nacionalnog vijeća.

III. NADLEŢNOSTI NACIONALNOG VIJEĆA

1. Opće nadležnosti

Ĉlanak 10*.

Nacionalno vijeće, sukladno zakonu i svojemu statutu, preko svojih tijela samostalno:

1) donosi i mijenja statut nacionalnog vijeća;

2) donosi financijski plan, financijsko izvješće i završni raĉun;

3) raspolaţe vlastitom imovinom;

4) odluĉuje o nazivu, simbolima i peĉatu nacionalnog vijeća;

5) utvrĊuje prijedloge nacionalnih obiljeţja, znamenja i praznika nacionalne manjine;

6) osniva ustanove, udruge, zaklade, trgovaĉka društva u podruĉjima kulture, obrazovanja,

informiranja i sluţbene uporabe jezika i pisma;

7) predlaţe predstavnika nacionalne manjine u vijeću za meĊunacionalne odnose u jedinici

lokalne samouprave;

8) ustanovljuje i dodjeljuje priznanja;

9) inicira donošenje i prati provedbu zakona i drugih propisa iz oblasti kulture, obrazovanja,

informiranja i sluţbene uporabe jezika i pisma;

10) sudjeluje u pripremi propisa i predlaţe izmjenu i dopunu propisa kojima se ureĊuju

Ustavom zajamĉena prava nacionalnih manjina u podruĉju kulture, obrazovanja, informiranja

i sluţbene uporabe jezika i pisma;

11) predlaţe posebne propise i privremene mjere u podruĉjima u kojima se ostvaruje pravo

na samoupravu, radi postizanja pune ravnopravnosti izmeĊu pripadnika nacionalne manjine i

graĊana koji pripadaju većini;

12) pokreće postupak pred Zaštitnikom graĊana, pokrajinskim i lokalnim ombudsmanom i

drugim mjerodavnim tijelima, procjeni li da je došlo do povrede Ustavom i zakonom

zajamĉenih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina;

13) pokreće postupak iz toĉke 12) ovoga ĉlanka u ime pripadnika nacionalne manjine, uz

prethodno pribavljeno pismeno ovlaštenje;

14) zauzima stavove, pokreće inicijative i poduzima mjere u svezi sa svim pitanjima koja su

izravno povezana s poloţajem, identitetom i pravima nacionalne manjine;

15) odluĉuje o drugim pitanjima koja su mu povjerena zakonom.

2. Nadležnosti u području obrazovanja

Osnivaĉka prava

Ĉlanak 11.

Nacionalno vijeće moţe, sukladno zakonu, osnivati ustanove odgoja, obrazovanja,

uĉeniĉkog i studentskog standarda i vršiti prava i obveze osnivaĉa.

Ustanove iz stavka 1. ovoga ĉlanka nacionalno vijeće osniva samostalno ili zajedno sa

Republikom, autonomnom pokrajinom, jedinicom lokalne samouprave ili drugom pravnom

osobom sukladno zakonu.

Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave kao osnivaĉi ustanova iz

stavka 1. ovoga ĉlanka mogu u cjelini ili djelomiĉno prenijeti osnivaĉka prava na nacionalno

vijeće.

Sudjelovanje u upravljanju ustanovama

Ĉlanak 12*.

U ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, i osnovnog i srednjeg obrazovanja i

odgoja ĉiji je osnivaĉ Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, u

kojima se obrazovno-odgojni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, ili u kojima se izuĉava

govor, jezik ili kultura nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalno vijeće:

1) daje mišljenje o predloţenim kandidatima za ĉlanove upravnog, odnosno školskog odbora

- predstavnicima jedinice lokalne samouprave;

2) u ustanovama u kojima se u većini razrednih odjela obrazovno-odgojni rad izvodi na jeziku

nacionalne manjine, predlaţe ĉlanove upravnog, odnosno školskog odbora - zastupnike

jedinice lokalne samouprave;

3) daje mišljenje o kandidatu za ravnatelja ustanove iz stavka 1. toĉka 1) ovoga ĉlanka;

4) daje mišljenje u postupku razrješenja ravnatelja i ĉlanova tijela upravljanja u ustanovama

iz stavka 1. toĉ. 1) i 2) ovoga ĉlanka;

5)* (prestala vrijediti odlukom US)

U ustanovama uĉeniĉkog i studentskog standarda ĉiji je osnivaĉ Republika, autonomna

pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, nacionalno vijeće:

1) predlaţe jednog ĉlana - zastupnika osnivaĉa i daje mišljenje o ostalim kandidatima za

ĉlanove upravnog odbora ustanova uĉeniĉkog standarda ĉije je sjedište na teritoriju jedinice

lokalne samouprave u kojoj je jezik nacionalne manjine u sluţbenoj uporabi. Ako je u jedinici

lokalne samouprave više jezika nacionalnih manjina u sluţbenoj uporabi, zainteresirana

nacionalna vijeća predlaţu zajedniĉkog kandidata za ĉlana upravnog odbora;

2) daje mišljenje o kandidatima za ĉlanove upravnih odbora ustanova studentskog standarda

ĉije je sjedište na teritoriju jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik nacionalne manjine u

sluţbenoj uporabi;

3) daje mišljenje u postupku izbora ravnatelja ustanova uĉeniĉkog i studentskog standarda

ĉije je sjedište na teritoriju jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik nacionalne manjine u

sluţbenoj uporabi;

4) daje mišljenje u postupku razrješenja ravnatelja i ĉlanova tijela upravljanja iz stavka 2. toĉ.

1) do 3) ovoga ĉlanka.

U podruĉju visokog obrazovanja u ustanovama ĉiji je osnivaĉ Republika, nacionalno vijeće

daje mišljenje o kandidatima predloţenim za tijela rukovoĊenja i upravljanja visokog uĉilišta

na kojoj se nastava u cjelini ili djelomiĉno izvodi na jeziku nacionalne manjine.

Nastavni planovi i programi

Ĉlanak 13.

Nacionalno vijeće:

1) predlaţe Nacionalnom prosvjetnom vijeću opće osnove predškolskog programa, nastavne

planove i programe osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja i osnove odgojnog programa,

za sadrţaje koji izraţavaju posebnost nacionalne manjine, a naroĉito iz podruĉja povijesti,

glazbenog odgoja i likovne umjetnosti;

2) predlaţe Nacionalnom prosvjetnom vijeću program osnovnog i srednjeg obrazovanja i

odgoja za jezik nacionalne manjine i jezik, odnosno govor, nacionalne manjine s elementima

nacionalne kulture;

3) daje mišljenje Nacionalnom prosvjetnom vijeću na nastavne programe srpskoga jezika,

kao nematerinskog;

4) predlaţe ministru mjerodavnom za poslove obrazovanja mjere i program odgojnog rada s

uĉenicima u ustanovama uĉeniĉkog standarda, koji se odnose na afirmaciju meĊuetniĉke

tolerancije i multikulturalizma;

5) daje mišljenje na školski i odgojni program ustanova za koje je utvrĊeno da su od osobite

vaţnosti za nacionalnu manjinu.

Udžbenici i nastavna sredstva

Ĉlanak 14.

Ako se obrazovno-odgojni rad ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, Nacionalno

prosvjetno vijeće predlaţe ministru mjerodavnom za poslove obrazovanja davanje odobrenja

za primjenu udţbenika i nastavnih sredstava ĉiji sadrţaji izraţavaju posebnosti nacionalne

manjine uz prethodnu suglasnost nacionalnog vijeća.

Ministar mjerodavan za poslove obrazovanja daje odobrenje za primjenu domaćih ili

uvezenih udţbenika na jeziku nacionalne manjine u obrazovno-odgojnom radu, na prijedlog


Druge nadležnosti u podruĉju obrazovanja

Ĉlanak 15*.

Nacionalno vijeće sukladno zakonu:

1) predlaţe jednog kandidata za zajedniĉku listu kandidata za izbor ĉlanova Nacionalnog

prosvjetnog vijeća;

2) daje mišljenje u postupku donošenja akta o mreţi predškolskih ustanova i osnovnih škola

u jedinici lokalne samouprave u kojoj je u sluţbenoj uporabi jezik nacionalne manjine ili u

kojoj se obrazovno-odgojni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine;

3) utvrĊuje obrazovno-odgojne ustanove od osobite vaţnosti za obrazovanje nacionalne

manjine; ako je ukupan broj ustanova veći od ĉetiri, za ustanove od osobite vaţnosti moţe

se proglasiti najviše jedna ĉetvrtina od ukupnog broja ustanova u kojima se nastava izvodi i

na jeziku nacionalne manjine; ako je ukupan broj takvih ustanova manji od ĉetiri, ustanovom

od osobite vaţnosti moţe se proglasiti jedna od ustanova u kojima se nastava izvodi na

jeziku nacionalne manjine, odnosno i na jeziku nacionalne manjine; u sluĉaju nacionalne

manjine na ĉijem jeziku se ne izvodi nastava, pravila iz ove toĉke se analogno primjenjuju na

ustanove u kojima se izuĉava jezik ili govor s elementima kulture nacionalne manjine;

4) daje mišljenje ministru mjerodavnom za poslove obrazovanja u postupku utvrĊivanja

mreţe srednjih škola i ustanova uĉeniĉkog i studentskog standarda;

5) daje mišljenje ministru mjerodavnom za poslove obrazovanja u postupku davanja

suglasnosti na obavljanje djelatnosti škole izvan sjedišta škole u kojoj se nastava izvodi na

jeziku nacionalne manjine;

6) predlaţe osnivaĉu, Republici, autonomnoj pokrajini ili jedinici lokalne samouprave

osamostaljivanje izdvojenog odjela škole u kojem se nastava izvodi na jeziku nacionalne

manjine;

7)* (prestala vrijediti odlukom US)

8) daje mišljenje ministru mjerodavnom za poslove obrazovanja u postupku davanja

suglasnosti na otvaranje razrednih odjela na jeziku nacionalne manjine za manje od 15

uĉenika;

9) ustanovama uĉeniĉkog i studentskog standarda daje mišljenje u postupku raspodjele

mjesta u tim ustanovama;

10) daje mišljenje u postupku raspodjele sredstava iz proraĉuna Republike, autonomne

pokrajine i jedinice lokalne samouprave koja se dodjeljuju putem javnog natjeĉajima

ustanovama i udrugama u podruĉju obrazovanja;

11) ustanovljava stipendije iz vlastitih sredstava i svojim aktima propisuje kriterije i postupak

odluĉivanja o dodjeli stipendije i provodi postupak za dodjeljivanje;

12) odreĊuje predstavnika u Nacionalnom prosvjetnom vijeću koji sudjeluje u njegovu radu

bez prava odluĉivanja, kada se na jeziku nacionalne manjine izvodi nastava u okviru

obrazovnog sustava, a kada Nacionalno prosvjetno vijeće razmatra pitanja od vaţnosti za

obrazovanje nacionalne manjine;

13) odreĊuje svog predstavnika u Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje koji je

punopravni ĉlan ovog vijeća kada se na jeziku nacionalne manjine u cjelini ili djelomiĉno

izvodi nastava u okviru visokog obrazovanja;

14) obavlja i druge poslove iz ovoga podruĉja utvrĊene zakonom ili drugim propisima.

3. Nadležnosti u području kulture

Osnivaĉka prava

Ĉlanak 16.

Nacionalno vijeće moţe, sukladno zakonu, osnivati ustanove kulture radi oĉuvanja,

unaprjeĊenja i razvitka kulturne posebnosti i oĉuvanja nacionalnog identiteta nacionalne

manjine i vršiti prava i obveze osnivaĉa.

Ustanove iz stavka 1. ovoga ĉlanka nacionalno vijeće osniva samostalno ili zajedno s

Republikom, autonomnom pokrajinom, jedinicom lokalne samouprave ili drugom pravnom

osobom, sukladno zakonu.

Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave kao osnivaĉi ustanova iz

stavka 1. ovoga ĉlanka mogu u cjelini ili djelomiĉno prenijeti osnivaĉka prava na nacionalno

vijeće.


Ĉlanak 17.

U ustanovama kulture ĉiji je osnivaĉ Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne

samouprave, za koje nacionalno vijeće utvrdi da su od osobite vaţnosti za oĉuvanje

identiteta nacionalne manjine, nacionalno vijeće:

1) imenuje jednog ĉlana upravnog odbora ustanove;

2) daje mišljenje o predloţenim ĉlanovima upravnog odbora ustanove;

3) daje mišljenje u postupku izbora ravnatelja ustanove.

Utvrdi li više nacionalnih vijeća da je neka ustanova u podruĉju kulture od osobite vaţnosti

za oĉuvanje, unaprjeĊenje i razvitak posebnosti i nacionalnog identiteta nacionalne manjine,

nacionalna vijeća imenuju po jednog ĉlana upravnog odbora iz stavka 1. toĉka 1) ovoga

ĉlanka.

Druge nadležnosti u podruĉju kulture

Ĉlanak 18.

Nacionalno vijeće:

1) utvrĊuje koje su ustanove i manifestacije u podruĉju kulture od naroĉite vaţnosti za

oĉuvanje, unaprjeĊenje i razvitak posebnosti i nacionalnog identiteta odreĊene nacionalne

manjine;

2) utvrĊuje strategiju razvitka kulture nacionalne manjine;

3) utvrĊuje koja su pokretna i nepokretna kulturna dobra od naroĉite vaţnosti za nacionalnu

manjinu;

4) pokreće postupak pred mjerodavnim tijelom ili ustanovom za utvrĊivanje statusa zakonom

zaštićenih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara od vaţnosti za nacionalnu manjinu;

5) predlaţe poduzimanje mjera zaštite, sanacije i rekonstrukcije kulturnih dobara iz stavka 1.

toĉka 4) ovoga ĉlanka;

6) daje mišljenja i prijedloge u postupku izrade prostornih i urbanistiĉkih planova u jedinici

lokalne samouprave u kojoj se nalaze kulturna dobra iz stavka 1. toĉka 3) ovoga ĉlanka;

7) predlaţe obustavu izvršenja prostornih i urbanistiĉkih planova ako smatra da se time

ugroţavaju kulturna dobra iz stavka 1. toĉka 3) ovoga ĉlanka;

8) daje prethodno mišljenje mjerodavnom tijelu u postupku izdavanja dozvole za

premještanje nepokretnog kulturnog dobra iz stavka 1. toĉka 3) ovoga ĉlanka na novu

lokaciju;

9) daje mišljenje u postupku osnivanja ili ukidanja knjiţnica ili organizacijskih jedinica

knjiţnica koji imaju knjiţni fond na jeziku nacionalne manjine;

10) daje prijedlog za raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju putem javnog natjeĉaja iz

proraĉuna Republike, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ustanovama,

manifestacijama i udrugama nacionalne manjine u podruĉju kulture;

11) predlaţe najmanje jednog kandidata za zajedniĉku listu kandidata za izbor Nacionalnog

vijeća za kulturu;

12) odreĊuje svojega predstavnika u Nacionalnom vijeću za kulturu koji, bez prava

odluĉivanja, sudjeluje u njegovu radu kada se razmatraju pitanja od vaţnosti za kulturu

nacionalne manjine;

13) odluĉuje o drugim pitanjima koja su mu povjerena zakonom, aktom autonomne pokrajine

ili jedinice lokalne samouprave.

4. Nadležnosti u području informiranja

Osnivaĉka prava

Ĉlanak 19*.

Nacionalno vijeće moţe, na naĉin utvrĊen zakonom, samostalno ili zajedno s drugom

pravnom osobom, osnivati ustanove i trgovaĉka društva za obavljanje novinsko-nakladniĉke i

radijsko-televizijske djelatnosti, tiskanja i reprodukcije snimljenih medija i vršiti prava i obveze

osnivaĉa.


Ĉlanak 20.

Nacionalno vijeće:

1)-4)* (prestale vrijediti odlukom US)

5) daje mišljenje o kandidatima za odgovornog urednika programa na jezicima nacionalnih

manjina u radiodifuznoj ustanovi u kojoj se imenuje odgovorni urednik za više programa na

jezicima nacionalnih manjina.

Druge nadležnosti u podruĉju informiranja

Ĉlanak 21.

Nacionalno vijeće:

1) usvaja strategiju razvitka informiranja na jeziku nacionalne manjine, sukladno strategiji

Republike Srbije;

2) daje prijedloge Republiĉkoj radiodifuznoj agenciji prigodom izrade Strategije razvitka

radiodifuzije;

3) daje prijedlog za raspodjelu sredstava koja se dodjeljuju putem javnog natjeĉaja iz

proraĉuna Republike, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave pravnim i fiziĉkim

osobama koja obavljaju informiranje na jeziku nacionalne manjine;

4) razmatra izvješća Upravnog i Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Srbije i

Radiodifuzne ustanove Vojvodine i daje prijedloge i preporuke o programima na jeziku

nacionalne manjine;

5) daje mišljenje i prijedloge Vijeću Republiĉke radiodifuzne agencije, u svezi sa

informiranjem na jeziku nacionalne manjine;

6) odreĊuje predstavnika u Vijeću Republiĉke radiodifuzne agencije koji sudjeluje u njegovu

radu bez prava odluĉivanja, kada se razmatraju pitanja u svezi sa informiranjem na jeziku

nacionalne manjine;

7) obavlja i druge poslove iz ovoga podruĉja utvrĊene zakonom i drugim propisima.

5. Nadležnosti u području službene uporabe jezika i pisma

Ĉlanak 22.

Nacionalno vijeće:

1) utvrĊuje tradicionalne nazive jedinica lokalne samouprave, naseljenih mjesta i drugih

zemljopisnih naziva na jeziku nacionalne manjine, ako je na podruĉju jedinice lokalne

samouprave ili naseljenog mjesta jezik nacionalne manjine u sluţbenoj uporabi; nazivi koje

je utvrdilo nacionalno vijeće postaju nazivi u sluţbenoj uporabi pored naziva na srpskom

jeziku i objavljuju se u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije", a u sluĉaju nacionalnih vijeća

ĉije je sjedište na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine u "Sluţbenom listu Autonomne

pokrajine Vojvodine";

2) predlaţe mjerodavnom tijelu isticanje naziva jedinica lokalne samouprave, naseljenih

mjesta i drugih zemljopisnih naziva na jeziku nacionalne manjine;

3) predlaţe utvrĊivanje jezika i pisma nacionalne manjine kao sluţbenog jezika i pisma u

jedinici lokalne samouprave;

4) predlaţe promjenu naziva ulica, trgova, gradskih ĉetvrti, zaselaka, drugih dijelova

naseljenih mjesta i ustanova za koje je utvrĊeno da su od naroĉite vaţnosti za nacionalnu

manjinu;

5) daje mišljenje u postupku utvrĊivanja naziva ulica, trgova, gradskih ĉetvrti, zaselaka i

drugih dijelova naseljenih mjesta, ako je na podruĉju jedinice lokalne samouprave ili

naseljenog mjesta jezik nacionalne manjine u sluţbenoj uporabi;

6) predlaţe mjerodavnom tijelu vršenje nadzora nad sluţbenom uporabom jezika i pisma

nacionalne manjine;

7) predlaţe mjerodavnim tijelima mjere i aktivnosti za unaprjeĊenje prevoĊenja propisa na

jezike nacionalnih manjina koji su u sluţbenoj uporabi;

8) poduzima mjere i aktivnosti za unaprjeĊenje sluţbene uporabe jezika i pisma nacionalne

manjine;

9) odluĉuje o drugim pitanjima iz ovoga podruĉja koja su mu povjerena zakonom, aktom

autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.

Ĉl. 23 i 24*.

(Prestalo vrijediti odlukom US)

IV. ODNOS S REPUBLIĈKIM TIJELIMA, TIJELIMA

AUTONOMNE POKRAJINE I TIJELIMA JEDINICA

LOKALNE SAMOUPRAVE

Odnos s republiĉkim tijelima

Ĉlanak 25*.

Nacionalno vijeće moţe podnijeti drţavnim tijelima i posebnim organizacijama prijedloge,

inicijative i mišljenja o pitanjima iz svoje nadleţnosti.

Prije razmatranja i odluĉivanja o pitanjima iz podruĉja iz ĉlanka 2. ovoga zakona, tijela iz

stavka 1. ovog ĉlanka zatraţit će mišljenje nacionalnih vijeća.

Nacionalno vijeće moţe podnijeti inicijativu Vladi za ukidanje, odnosno poništenje propisa

drţavnih tijela i posebnih organizacija, koji nisu u skladu s odredbama ovog zakona i drugih

zakona i propisa koji se odnose na nacionalne manjine.

Odnos s tijelima autonomne pokrajine i organima jedinice lokalne

samouprave

Ĉlanak 26*.

Nacionalna vijeća daju prijedloge, inicijative i mišljenja o pitanjima koja se odnose na poloţaj

nacionalnih manjina i na oĉuvanje posebnosti nacionalnih manjina tijelima autonomne

pokrajine i tijelima jedinice lokalne samouprave.

V. MEĐUNARODNA I REGIONALNA SURADNJA

Ĉlanak 27*.

Nacionalno vijeće, sukladno zakonu, suraĊuje s meĊunarodnim i regionalnim

organizacijama, s organizacijama i ustanovama u matiĉnim drţavama, kao i s nacionalnim

vijećima ili sliĉnim tijelima nacionalnih manjina u drugim drţavama.

Zastupnici nacionalnog vijeća sudjeluju u pregovorima ili se konzultiraju u povodu pregovora

o zakljuĉivanju bilateralnih sporazuma s matiĉnim drţavama, u dijelu koji se izravno odnosi

na prava nacionalnih manjina.

Zastupnici nacionalnih vijeća sudjeluju u radu mješovitih meĊudrţavnih tijela ĉiji je zadatak

nadzor nad provedbom bilateralnih meĊudrţavnih sporazuma o zaštiti prava odreĊene

nacionalne manjine.

Ĉlanak 28.

Zastupnici nacionalnih manjina, preko Vijeća Republike Srbije za nacionalne manjine,

sudjeluju u postupku sklapanja, odnosno pristupanja, meĊunarodnim ili regionalnim

sporazumima koji se odnose na poloţaj i zaštitu prava nacionalnih manjina.

VI. IZBOR NACIONALNIH VIJEĆA

1. Zajedničke odredbe

Ĉlanak 29.

Ĉlanovi nacionalnog vijeća biraju se na izravnim izborima ili putem izborniĉke skupštine.

Izravni izbori za ĉlanove nacionalnih vijeća odrţavaju se kada je 24 sata prije raspisivanja

izbora u poseban popis biraĉa nacionalne manjine upisano više od 40% pripadnika

nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva.

Radi utvrĊivanja jesu li ispunjeni uvjeti za izravne izbore, Ministarstvo privremeno zakljuĉuje

posebne popise biraĉa nacionalnih manjina 24 sata prije raspisivanja izbora.

Izbori putem izborniĉke skupštine odrţavaju se ako nisu ispunjeni uvjeti za izravne izbore i

ako se poslije raspuštanja nacionalnog vijeća novi izbori raspisuju u roku od 60 dana od

raspuštanja.

Naĉela izbora nacionalnih vijeća

Ĉlanak 30.

Izbori za nacionalno vijeće temelje se na naĉelima slobode izbora, jednakosti izbornog

prava, periodiĉnosti izbora i naĉelu tajnog glasovanja.

Posebna naĉela izbora su dobrovoljnost, razmjernost i demokratiĉnost.

Izborno pravo

Ĉlanak 31.

Izborno pravo pripadnika nacionalnih manjina za izbor nacionalnih vijeća ukljuĉuje prava

pripadnika nacionalne manjine da: bira ĉlanove nacionalnog vijeća, bude biran za ĉlana

nacionalnog vijeća, predlaţe kandidate za ĉlanove nacionalnog vijeća, bude informiran o

izborima za nacionalna vijeća, o kandidatima za ĉlanove nacionalnog vijeća, kao i o njihovim

programima, bude upisan u poseban popis biraĉa nacionalne manjine, glasuje za izbor

nacionalnog vijeća i pravo na zaštitu prava vezanih za izbor nacionalnog vijeća.

Aktivno biraĉko pravo

Ĉlanak 32.

Pripadnik nacionalne manjine stjeĉe pravo birati ĉlanove nacionalnog vijeća ispuni li

Ustavom i zakonom propisane opće uvjete za stjecanje aktivnog biraĉkog prava.

Poseban uvjet za stjecanje aktivnog biraĉkog prava za izbor ĉlanova nacionalnog vijeća je

upis u poseban popis biraĉa nacionalne manjine, sukladno odredbama ovoga zakona.

Poseban uvjet za stjecanje aktivnog biraĉkog prava za izbor nacionalnog vijeća nacionalne

manjine putem izborniĉke skupštine je status izbornika, koji se stjeĉe prema odredbama

ovoga zakona.

Pasivno biraĉko pravo

Ĉlanak 33.

Za ĉlana nacionalnog vijeća moţe biti biran pripadnik nacionalne manjine koji ispunjava

uvjete iz ĉlanka 32. ovog zakona i ne obavlja funkciju suca, tuţitelja ili suca Ustavnog suda.

Posebne odredbe o glasovanju

Ĉlanak 34.

Glasovanje za izbor ĉlanova nacionalnog vijeća organizira se samo na teritoriju Republike

Srbije.

Raspisivanje izbora

Ĉlanak 35.

Izbore za ĉlanove nacionalnog vijeća odlukom raspisuje ministar.

Odluka o raspisivanju izbora za ĉlanove svih nacionalnih vijeća donosi se najranije 120, a

najkasnije 90 dana prije isteka mandata nacionalnog vijeća koje je posljednje konstituirano.

Kada je nacionalno vijeće raspušteno, novi izbori za njegove ĉlanove raspisuju se u roku od

60 dana od raspuštanja i tako da se odrţe u narednih 45 dana. Iznimno, ako je od

raspuštanja nacionalnog vijeća do isteka mandata nacionalnog vijeća ostalo manje od

godinu dana, ministar raspisuje nove izbore za ĉlanove nacionalnog vijeća istodobno kada

raspisuje i izbore za ĉlanove svih nacionalnih vijeća i tako da se oni odrţe istog dana.

Izbori se ne raspisuju bude li nacionalno vijeće raspušteno zbog obustave postupka izbora

ĉlanova nacionalnog vijeća ili zbog toga što je broj njegovih ĉlanova smanjen ispod polovine.

Odluka o raspisivanju izbora sadrţi: naĉin izbora (izravni izbori ili izbori putem izborniĉke

skupštine), broj ĉlanova nacionalnog vijeća koji se bira, odredbe o zapoĉinjanju rokova za

izborne radnje i dan odrţavanja izbora.

Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije" i

dostavlja Republiĉkom izbornom povjerenstvu.

Vrijeme održavanja izbora

Ĉlanak 36.

Izbori za ĉlanove svih nacionalnih vijeća, pa i za ĉlanove prvog saziva nacionalnog vijeća,

odrţavaju se istog dana, osim kada se poslije raspuštanja nacionalnog vijeća novi izbori

raspisuju u roku od 60 dana od raspuštanja.

Izbori moraju biti odrţani najkasnije 15 dana pre isteka mandata nacionalnog vijeća koje je

posljednje konstituirano.

Troškovi izbora

Ĉlanak 37.

Financijska sredstva za provedbu izbora nacionalnih vijeća osiguravaju se iz proraĉuna

Republike Srbije, prema specifikaciji ukupnih planiranih troškova koju sporazumno utvrĊuju

Ministarstvo i Republiĉko izborno povjerenstvo.

Obustava postupka izbora nacionalnog vijeća

Ĉlanak 37a.

Ministarstvo rješenjem obustavlja postupak izbora nacionalnog vijeća ako nije potvrĊen ovim

zakonom propisan najmanji broj izbornika. Rješenje se donosi 25 dana prije izborniĉke

skupštine i objavljuje u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije".

Rješenje Ministarstva je konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor u roku od 24

sata od objave rješenja. Upravni sud je duţan o tuţbi odluĉiti u roku od 48 sati od primitka

tuţbe.

Tijela za provedbu izbora rješenjem obustavljaju postupak izbora nacionalnog vijeća ako:

1) izborniĉkoj skupštini ne nazoĉi ovim zakonom propisan najmanji broj izbornika;

2) se za izbor ĉlanova nacionalnog vijeća ne prijavi nijedna izborna lista;

3) nijedna prijavljena izborna lista ne bude proglašena;

4) iz ovim zakonom propisanih razloga ne bude utvrĊena zbrojna izborna lista.

Kada rješenje o obustavi postupka izbora nacionalnog vijeća koje je donijelo tijelo za

provedbu izbora postane pravomoćno, o njemu se obavještava Ministarstvo.

Organiziranje izbora

Ĉlanak 38.

Sve poslove organiziranja i provedbe izbora za nacionalna vijeća obavljaju Ministarstvo i

tijela za provedbu izbora, sukladno ovome zakonu.

Obveze sredstava javnog priopćavanja u svezi sa izborima nacionalnih

vijeća

Ĉlanak 39.

Sredstva javnog priopćavanja duţna su, sukladno zakonu, pratiti tijek izbornih aktivnosti i

izvještavati o izborima nacionalnih vijeća.

Na informiranje u svezi sa izborima nacionalnih vijeća analogno se primjenjuju zakoni koji

ureĊuju javno informiranje u izbornom postupku.

Raspuštanje nacionalnog vijeća i privremeno tijelo upravljanja

Ĉlanak 40.

Ministarstvo raspušta nacionalno vijeće:

1) ako nov saziv nacionalnog vijeća ne bude konstituiran u roku od 30 dana od utvrĊivanja

konaĉnih rezultata izbora;

2) ako postupak izbora nacionalnog vijeća bude obustavljen;

3) ako nacionalno vijeće ne zasjeda dulje od šest mjeseci;

4) ako nacionalno vijeće ne izabere predsjednika nacionalnog vijeća u roku od 30 dana od

konstituiranja nacionalnog vijeća ili od prestanka funkcije ranijem predsjedniku;

5) ako se broj ĉlanova nacionalnog vijeća smanji ispod polovine.

Nacionalno vijeće je raspušteno kada Ministarstvo o tome donese rješenje.

Rješenje o raspuštanju nacionalnog vijeća je konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti

upravni spor.

Ministarstvo rješenjem obrazuje privremeno tijelo upravljanja nacionalnog vijeća iz reda

ĉlanova nacionalnog vijeća, vodeći raĉuna o zastupljenosti izbornih lista s kojih su izabrani

ĉlanovi nacionalnog vijeća. Privremeno tijelo upravljanja nacionalnog vijeća ĉine predsjednik

i ĉetiri ĉlana.

Do konstituiranja novog saziva nacionalnog vijeća tekuće i neodgodive poslove iz

nadleţnosti nacionalnog vijeća vrši privremeno tijelo upravljanja nacionalnog vijeća.

Rješenje kojim se obrazuje privremeno tijelo upravljanja nacionalnog vijeća je konaĉno i

protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor.

Privremeno tijelo upravljanja nacionalnog vijeća ne obrazuje se bude li nacionalno vijeće

raspušteno zbog obustave postupka izbora nacionalnog vijeća ili zbog toga što je broj

njegovih ĉlanova smanjen ispod polovine.

Mandat ĉlanova nacionalnog vijeća i prestanak ĉlanstva u nacionalnom

vijeću

Ĉlanak 41.

Ĉlanu nacionalnog vijeća mandat traje koliko traje mandat nacionalnog vijeća u koji je

izabran.

Ĉlanu nacionalnog vijeća mandat prestaje prije isteka mandata nacionalnog vijeća u koji je

izabran:

1) podnošenjem ostavke;

2) gubitkom jednog od općih uvjeta za stjecanje aktivnog biraĉkog prava;

3) ako dulje od godinu dana ne nazoĉi sjednicama nacionalnog vijeća;

4) ako mu prestane prebivalište na teritoriju Republike Srbije;

5) ako je konaĉnom odlukom mjerodavnog tijela brisan iz posebnog popisa biraĉa

nacionalne manjine;

6) ako je pravomoćnom presudom osuĊen za kriviĉno djelo na kaznu zatvora u trajanju

duljem od šest mjeseci;

7) u sluĉaju smrti.

Ĉlan nacionalnog vijeća duţan je ovjeriti ostavku kod tijela mjerodavnog za ovjeru potpisa i

podnijeti je nacionalnom vijeću u roku od tri dana od ovjere, izravno ili poštom preporuĉeno.

Prestanak mandata ĉlanu nacionalnog vijeća konstatira nacionalno vijeće na prvoj idućoj

sjednici nakon primitka obavijesti o nastupanju razloga za prestanak mandata.

O prestanku mandata ĉlanu nacionalnog vijeća prije isteka mandata nacionalnog vijeća u

kojemu je ĉlan, predsjednik nacionalnog vijeća obavještava Republiĉko izborno povjerenstvo

i Ministarstvo.

Prestane li mandat ĉlanu nacionalnog vijeća prije isteka mandata nacionalnom vijeću u

kojemu je ĉlan, mandat se dodjeljuje prvom sljedećem kandidatu s izborne liste na kojoj se

nalazio ĉlan kojemu je prestao mandat.

Ĉlan nacionalnog vijeća bira se na ĉetiri godine i moţe ponovno biti biran za ĉlana


Ĉlanu nacionalnog vijeća prestaje mandat konstituiranjem novog saziva nacionalnog vijeća.

Ĉlanak 42.

(Brisano)

Analogna primjena drugih zakona

Ĉlanak 43

Na izbor nacionalnog vijeća i pitanja koja nisu ureĊena ovim zakonom, analogno se

primjenjuju odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o općem upravnom

postupku i Zakona o upravnom sporu.

2. Neposredni izbori članova nacionalnih vijeća

Popisi biraĉa

Ĉlanak 44.

Poseban popis biraĉa nacionalne manjine (u daljnjem tekstu: poseban popis biraĉa) obrazuje

Ministarstvo, na zahtjev za obrazovanje posebnog popisa biraĉa, koji mora poduprijeti

najmanje 5% punoljetnih pripadnika nacionalne manjine prema posljednjem popisu

stanovništva, s tim da njihov broj ne moţe biti manji od 300.

Izjava o podrţavanju zahtjeva za obrazovanje posebnog popisa biraĉa daje se na

propisanom obrascu i ovjerava kod tijela mjerodavnog za ovjeru potpisa.

Oblik i sadrţah obrasca izjave o potpori zahtjeva za obrazovanje posebnog popisa biraĉa

propisuje ministar.

O zahtjevu za obrazovanje posebnog popisa biraĉa Ministarstvo odluĉuje rješenjem.

Ministarstvo odbija zahtjev za obrazovanje posebnog popisa biraĉa ako se podnositelj

zahtjeva ne smatra nacionalnom manjinom sukladno zakonu ili ako zahtjev nije dobio

potporu potrebnog broja pripadnika nacionalne manjine.

Rješenje Ministarstva doneseno po zahtjevu za obrazovanje posebnog popisa biraĉa je

konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor.

Zahtjev i ovjera potpisa ne podlijeţu plaćanju pristojbe.

Ĉlanak 45.

Ministarstvo informira putem sredstava javnog priopćavanja pripadnike nacionalne manjine iz

ĉlanka 44. ovog zakona da je poĉelo obrazovanje posebnog popisa biraĉa.

Ĉlanak 46.

(Brisan)

Opća pravila o posebnom popisu biraĉa

Ĉlanak 47.

Poseban popis biraĉa je sluţbeni oĉevidnik u koju se upisuju pripadnici nacionalne manjine

koji imaju biraĉko pravo.

Poseban popis biraĉa je stalan i redovito se aţurira.

Pripadnik nacionalne manjine upisuje se u poseban popis biraĉa iskljuĉivo na osobni zahtjev.

Ĉlanak 48.

Poseban popis biraĉa vodi Ministarstvo.

VoĊenje posebnog popisa biraĉa obuhvaća: analiziranje podataka iz posebnog popisa biraĉa

i poduzimanje mjera radi meĊusobne usklaĊenosti i toĉnosti podataka i upis i promjene u

posebnom popisu biraĉa (brisanje, izmjene, dopune ili ispravke) od zakljuĉenja posebnog

popisa biraĉa i vršenje drugih poslova propisanih ovim zakonom.

U dijelu posebnog popisa biraĉa za podruĉje jedinice lokalne samouprave upis i promjene u

posebnom popisu biraĉa (brisanje, izmjene, dopune ili ispravke) vrši općinska, odnosno

gradska uprava, kao povjeren posao, do zakljuĉenja posebnog popisa biraĉa. U jedinici

lokalne samouprave u kojoj je u sluţbenoj uporabi i jezik i pismo nacionalne manjine za koju

se vodi poseban popis biraĉa, upis i promjene u posebnom popisu biraĉa vrše se i na njezinu

jeziku i pismu, sukladno zakonu.

Posebni popisi biraĉa vode se i aţuriraju kao jedinstvena elektroniĉka baza podataka.

Promjene u posebnom popisu biraĉa vrše se po sluţbenoj duţnosti ili na zahtjev.

Tijela koji vode sluţbeni oĉevidnik o graĊanima duţna su Ministarstvu i općinskim, odnosno

gradskim upravama dostaviti podatke koji utjeĉu na toĉnost posebnog popisa biraĉa.

Ĉlanak 49.

(Brisan)

Ĉlanak 50.

Poseban popis biraĉa sadrţi: redni broj, osobno ime, matiĉni broj, spol, nacionalnost, godinu

roĊenja, mjesto prebivališta (ulica i broj kuće, selo, zaselak, naselje) i prostor za primjedbu.

Ĉlanak 51.

Podaci iz posebnog popisa biraĉa uţivaju posebnu zaštitu.

Zabranjena je i kaţnjiva svaka uporaba podataka iz posebnog popisa biraĉa, osim u svrhu

izbora i u svrhu ostvarivanja drugih prava nacionalnih manjina, ako je to propisano zakonom.

Ĉlanak 52.

Pripadnici nacionalne manjine upisuju se u poseban popis biraĉa kada ispune opće uvjete za

stjecanje biraĉkog prava propisane zakonom.

Pripadnik nacionalne manjine moţe biti upisan u samo jedan poseban popis biraĉa.

Svaki graĊanin s biraĉkim pravom, pripadnik nacionalne manjine, moţe na posebnom

obrascu pismeno zatraţiti da bude upisan u poseban popis biraĉa.

Zahtjev za upis u poseban popis biraĉa pripadnik nacionalne manjine podnosi tijelu uprave

jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta, u pisanom obliku, na posebnom

obrascu koji propisuje ministar i vlastoruĉno ga potpisuje.

Ĉlanak 53.

Brisanje iz posebnog popisa biraĉa vrši se po sluţbenoj duţnosti ili na zahtjev.

Brisanje iz posebnog popisa biraĉa po sluţbenoj duţnosti vrši se u sluĉaju smrti upisanog

pripadnika nacionalne manjine ili ako upisani pripadnik nacionalne manjine (u daljnjem

tekstu: biraĉ) izgubi biraĉko pravo zbog toga što je prestao ispunjavati jedan od općih uvjeta

za stjecanje biraĉkog prava propisanih zakonom.

Biraĉ podnosi zahtjev za brisanje iz posebnog popisa biraĉa tijelu uprave jedinice lokalne

samouprave prema mjestu prebivališta, na posebnom obrascu koji propisuje ministar, i

vlastoruĉno ga potpisuje.

Ĉlanak 54.

(Brisan)

Ĉlanak 55.

Ministar bliţe propisuje naĉin voĊenja posebnog popisa biraĉa i druga pitanja od vaţnosti za

potpuno, toĉno i aţurno voĊenje posebnog popisa biraĉa.

Ĉlanak 56.

Odbije li u postupku upisa u poseban popis biraĉa ili brisanja iz popisa, upravno tijelo

jedinice lokalne samouprave koji vodi popis biraĉa izvršiti upis biraĉa u poseban popis biraĉa

ili brisanje iz popisa, biraĉ ima pravo podnijeti ţalbu Ministarstvu. Rješenje Ministarstva je

konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor.

Ministarstvo donosi rješenje o ţalbi u roku do 15 dana.

Ĉlanak 57.

Po zakljuĉenju posebnog popisa biraĉa, upis, brisanje, izmjene, dopune i ispravke u

posebnom popisu biraĉa vrši Ministarstvo, na temelju rješenja koje donosi najkasnije 72 sata

prije dana odrţavanja izbora.

Rješenje Ministarstva je konaĉno i protiv njega se moţe pokrenuti upravni spor.

Ĉlanak 58.

(Brisan)

Ĉlanak 59.

Primjenu propisa kojima se ureĊuje voĊenje posebnih popisa biraĉa u jedinicama lokalne

samouprave nadzire Ministarstvo, preko upravne inspekcije.

Utvrdi li Ministarstvo da se poseban popis biraĉa ne vodi kako je odreĊeno zakonom i drugim

propisima, nalaţe mjerodavnom tijelu da otkloni utvrĊene nepravilnosti.

Tijela za provedbu izbora

Ĉlanak 60.

Izravne izbore za ĉlanove nacionalnog vijeća provode tijela koja provode izbore za narodne

poslanike.

Rad tijela za provedbu izbora mogu nadgledati predstavnici predlagatelja proglašenih

izbornih lista.

Ĉlanak 61.

(Brisano)

Nadležnost Republiĉkog izbornog povjerenstva

Ĉlanak 62.

Nadleţnosti Republiĉkog izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) su:

1) brine o zakonitoj provedbi izbora;

2) organizira tehniĉku pripremu za izbore;

3) prati primjenu i daje obavijesti u svezi sa primjenom ovoga zakona, u svezi sa izborima;

4) propisuje obrasce i pravila za provedbu izbornih radnji propisanih ovim zakonom;

5) odreĊuje biraĉka mjesta i objavljuje ih u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije", najkasnije

20 dana prije odrţavanja izbora;

6) obrazuje biraĉke odbore i imenuje predsjednika i ĉlanove biraĉkih odbora i njihove

zamjenike;

7) priprema i ovjerava glasaĉke listiće;

8) utvrĊuje da li je izborna lista sastavljena i podnesena sukladno ovome zakonu i

proglašava izbornu listu;

9) utvrĊuje zbrojnu izbornu listu;

10) donosi rješenje o obustavi izbora ĉlanova nacionalnog vijeća ako se za izbor ĉlanova

nacionalnog vijeća ne prijavi nijedna izborna lista, ako nijedna prijavljena izborna lista ne

bude proglašena i ako iz ovim zakonom propisanih razloga ne bude utvrĊena zbrojna

izborna lista;

11) odreĊuje naĉin ĉuvanja i rukovanja izbornim materijalom;

12) utvrĊuje i objavljuje ukupne i konaĉne rezultate izbora;

13) utvrĊuje broj mandata koji pripadaju svakoj izbornoj listi;

14) dostavlja podatke tijelima mjerodavnim za prikupljanje i obradu statistiĉkih podataka;

15) donosi upute za provedbu izbora i vrši druge poslove propisane ovim zakonom.

Povjerenstvo je duţno obrasce iz stavka 1. toĉka 4) ovoga ĉlanka objaviti u roku od pet dana

od donošenja odluke o raspisivanju izbora.

Za rad na provedbi izbora, ĉlanovima Povjerenstva pripada mjeseĉna naknada u iznosu dvije

prosjeĉne zarade bez poreza i doprinosa isplaćene u Republici Srbiji u mjesecu koji prethodi

mjesecu u kojem je donesena odluka o raspisivanju izbora.

Ĉl. 63. i 64.

(Brisano)

Sastav biraĉkog odbora

Ĉlanak 65.

Biraĉki odbor ĉine predsjednik i najmanje ĉetiri ĉlana.

Predsjednik i ĉlanovi biraĉkog odbora imaju zamjenike.

Povjerenstvo obrazuje biraĉki odbor i imenuje predsjednika, ĉlanove i njihove zamjenike.

Ĉlanovi biraĉkog odbora, radnih tijela Povjerenstva i struĉni radnici u Sluţbi Narodne

skupštine koji sudjeluju u radu tijela za provedbu izbora imaju pravo na naknadu za rad koju

utvrĊuje Povjerenstvo.

Nadležnost biraĉkog odbora

Ĉlanak 66.

Biraĉki odbor izravno provodi glasovanje na biraĉkom mjestu, osigurava pravilnost i tajnost

glasovanja, utvrĊuje rezultate glasovanja na biraĉkom mjestu i obavlja druge poslove

odreĊene ovim zakonom.

Biraĉki odbor brine o odrţavanju reda na biraĉkom mjestu tijekom glasovanja.

Bliţa pravila o radu biraĉkog odbora propisuje Povjerenstvo.

Biraĉka mjesta

Ĉlanak 67.

Glasovanje na izborima odvija se na biraĉkim mjestima koja utvrĊuje Povjerenstvo.

OdreĎivanje biračkih mjesta

Ĉlanak 68.

Biraĉko mjesto odreĊuje se za glasovanje najmanje 100, a najviše 2.500 biraĉa upisanih u

posebne popise biraĉa.

Izuzetno, biraĉko mjesto moţe se odrediti i za glasovanje manje od 100 biraĉa ako bi, zbog

udaljenosti ili nepovoljnog zemljopisnog poloţaja, biraĉima bilo znatno oteţano glasovanje

na drugom biraĉkom mjestu.

Za biraĉka mjesta se, po pravilu, odreĊuju prostorije u javnom vlasništvu, a samo izuzetno i

prostorije u privatnom vlasništvu.

Biraĉko mjesto ne moţe biti u objektu koji je u vlasništvu politiĉke stranke ili koji koristi

politiĉka stranka, kao ni objektu koji je u vlasništvu kandidata za ĉlana nacionalnog vijeća ili

ĉlana njegove obitelji. Pod ĉlanom obitelji kandidata podrazumijevaju se njegovi roditelji,

djeca i supruţnik.

Prigodom odreĊivanja biraĉkog mjesta, vodit će se raĉuna da biraĉko mjesto bude

pristupaĉno osobama s invaliditetom.

Ĉlanak 69.

(Brisano)

UreĎenje biračkog mjesta

Ĉlanak 70.

Pravila u svezi sa ureĊenjem biraĉkog mjesta utvrĊuje Povjerenstvo.

Kandidiranje - izborne liste

Ĉlanak 71.

Izborne liste mogu, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, predlagati skupina biraĉa

upisanih u poseban popis biraĉa, udruge ĉiji se ciljevi ostvaruju u podruĉju zaštite prava

nacionalne manjine i registrirane politiĉke stranke nacionalne manjine (u daljnjem tekstu:

predlagatelj).

Skupinu biraĉa obrazuje najmanje tri biraĉa pismenim sporazumom ovjerenim kod tijela

mjerodavnog za ovjeru potpisa. Sporazum o obrazovanju skupine biraĉa sadrţi ciljeve

obrazovanja skupine biraĉa, podatke o osobama koja su je obrazovale (ime i prezime,

jedinstveni matiĉni broj graĊana i prebivalište, prema podacima iz osobne iskaznice).

Sporazumom se obvezno odreĊuje osoba koje zastupa skupinu graĊana.

Izbornu listu svojim potpisima mora poduprijeti najmanje 1%, a ne manje od 50 biraĉa

upisanih u poseban popis biraĉa.

Biraĉ moţe svojim potpisom poduprijeti izbornu listu samo jednog predlagatelja.

Potpisi za potporu trebaju biti ovjereni kod tijela mjerodavnog za ovjeru potpisa. Ovjera

potpisa ne podleţe plaćanju pristojbi.

Izbornu listu moţe podnijeti zastupnik predlagatelja izborne liste ili osoba koju on ovlasti.

Osoba koja je ovlaštena podnijeti izbornu listu, ovlaštena je i u ime predlagatelja izborne liste

vršiti sve druge radnje u izborima, ako predlagatelj izborne liste drukĉije ne odredi.

Izborna lista - struktura

Ĉlanak 72.

Na izbornoj listi mora se nalaziti najmanje jedna trećina kandidata od broja ĉlanova

nacionalnog vijeća koji se bira, a najviše onoliko kandidata koliko se ĉlanova nacionalnog

vijeća bira.

Kandidat moţe biti samo ona osoba koja je upisana u poseban popis biraĉa.

Ime i prezime kandidata navode se u izbornoj listi prema srpskom pravopisu i ćiriliĉnim

pismom, a mogu biti navedeni i prema pravopisu i pismu nacionalne manjine, pri ĉemu

redoslijed odreĊuje predlagatelj.

Nositelja izborne liste i redoslijed kandidata odreĊuje predlagatelj.

Na izbornoj listi meĊu svaka tri kandidata po redoslijedu na listi (prva tri mjesta, druga tri

mjesta i tako do kraja liste) mora biti najmanje po jedan kandidat - pripadnik onoga spola koji

je manje zastupljen na listi.

Povlačenje izborne liste

Ĉlanak 73.

Predlagatelj izborne liste moţe povući izbornu listu najkasnije do dana utvrĊivanja zbrojne

izborne liste.

Naziv izborne liste

Ĉlanak 74.

Izborna lista ima naziv koji odreĊuje predlagatelj izborne liste.

Predlaţe li izbornu listu skupina biraĉa, naziv izborne liste sadrţi naziv utvrĊen sporazumom

o obrazovanju skupine biraĉa. U naziv izborne liste moţe se ukljuĉiti ime i prezime osobe

koje skupina biraĉa odredi kao nositelja izborne liste. Naziv izborne liste skupine biraĉa ne

moţe sadrţavati rijeĉi "udruga" i "stranka" ni u jednom padeţu, niti naziv registrirane udruge

ili registrirane politiĉke stranke.

Predlaţe li izbornu listu udruga, naziv izborne liste moţe sadrţavati naziv udruge, koji se

navodi prema nazivu udruge iz akta o njezinoj registraciji. U naziv izborne liste moţe se

ukljuĉiti i ime i prezime osobe koje udruga odredi kao nositelja izborne liste.

Predlaţe li izbornu listu politiĉka stranka nacionalne manjine, naziv izborne liste mora

sadrţavati naziv politiĉke stranke iz akta o njezinoj registraciji. U naziv izborne liste moţe se

ukljuĉiti i ime i prezime osobe koje politiĉka stranka nacionalne manjine odredi kao nositelja

izborne liste.

Naziv izborne liste koju predlaţe skupina biraĉa ili udruga ne moţe upućivati na naziv crkve i

vjerske zajednice.

Naziv izborne liste navodi se na srpskom jeziku i ćiriliĉnim pismom, a moţe se navesti i na

jeziku i pismu nacionalne manjine.

Ĉlanak 75.

(Brisano)

Podnošenje izborne liste

Ĉlanak 76.

Izborna lista podnosi se Povjerenstvu najkasnije 15 dana prije odrţavanja izbora.

Uz izbornu listu, Povjerenstvu se podnosi:

1) ovjerena izjava kandidata da prihvaća kandidaturu za ĉlana nacionalnog vijeća;

2) suglasnost nositelja izborne liste (ako je odreĊen) da bude nositeljem izborne liste;

3) ovlaštenje osoba koje je predlagatelj ovlastio da podnese izbornu listu;

4) ovjerene izjave biraĉa da podupiru izbornu listu;

5) popis biraĉa koji podupiru izbornu listu, izraĊen u pisanom i elektroniĉkom obliku (cd ili

dvd), tako da popis u oba oblika bude istovjetan, a koji potpisuje osoba koje podnosi izbornu

listu;

6) ovjeren sporazum o obrazovanju skupine biraĉa, predlaţe li izbornu listu skupina biraĉa;

7) ovjerena kopija statuta udruge, predlaţe li izbornu listu udruga.

Proglašenje izborne liste

Ĉlanak 77.

Povjerenstvo proglašava izbornu listu predlagatelja odmah po primitku izborne liste i

popratne dokumentacije, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka izborne liste.

Rješenje o proglašenju izborne liste iz stavka 1. ovoga ĉlanka Povjerenstvo dostavlja bez

odgode predlagatelju.

Nedostaci izborne liste

Ĉlanak 78.

Utvrdi li Povjerenstvo da izborna lista nije podnesena pravodobno, donijet će rješenje o

odbacivanju izborne liste.

Utvrdi li Povjerenstvo da izborna lista sadrţi nedostatke koji onemogućuju proglašenje

izborne liste, donijet će, u roku od 24 sata od primitka izborne liste, zakljuĉak kojim se

predlagatelju izborne liste nalaţe da, najkasnije u roku od 48 sati od ĉasa dostave zakljuĉka,

ukloni te nedostatke. U zakljuĉku se predlagatelju izborne liste ukazuje na naĉin uklanjanja

nedostataka.

Utvrdi li Povjerenstvo da izborna lista sadrţi nedostatke, odnosno ako utvrdi da nedostaci

nisu otklonjeni, ili nisu otklonjeni u propisanom roku, donijet će u narednih 48 sati rješenje o

odbijanju proglašenja izborne liste.

Zbrojna izborna lista

Ĉlanak 79.

Zbrojnu izbornu listu utvrĊuje Povjerenstvo, za svaku nacionalnu manjinu zasebno, deset

dana prije odrţavanja izbora.

Zbrojna izborna lista ukljuĉuje sve izborne liste za svaku nacionalnu manjinu, s osobnim

imenima svih kandidata i podacima o godini roĊenja, zanimanju i prebivalištu.

Redoslijed izbornih lista na zbrojnoj izbornoj listi utvrĊuje se prema redoslijedu proglašenja

izborne liste.

Zbrojnu izbornu listu za svaku nacionalnu manjinu Povjerenstvo objavljuje u "Sluţbenom

glasniku Republike Srbije".

Predlagatelj izborne liste ima pravo , u roku od 48 sati od dana objave zbrojne izborne liste

izvršiti, preko osobe koju ovlasti, uvid u dokumentaciju koja je podnesena uz proglašene

izborne liste.

Povjerenstvo ne utvrĊuje zbrojnu izbornu listu ako broj kandidata na proglašenim izbornim

listama bude manji od broja ĉlanova nacionalnog vijeća koji se bira.

Ĉlanak 80.

Ministarstvo rješenjem zakljuĉuje poseban popis biraĉa 15 dana prije odrţavanja izbora.

Rješenjem o zakljuĉenju posebnog popisa biraĉa utvrĊuje se ukupan broj biraĉa za svaku

nacionalnu manjinu, kao i broj biraĉa po biraĉkim mjestima, i to ukupno za svako biraĉko

mjesto i razvrstano po nacionalnom manjinama.

Ministarstvo objavljuje u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije" rješenje o zakljuĉenju

posebnog popisa biraĉa u roku od 24 sata od donošenja rješenja i dostavlja ga Povjerenstvu.


sata od objave rješenja.

Upravni sud je duţan o tuţbi odluĉiti u roku od 48 sata od primitka tuţbe.

Ministarstvo sastavlja ovjerene izvatke iz posebnog popisa biraĉa za svako biraĉko mjesto i

dostavlja ih Povjerenstvu i u roku od 48 sati od zakljuĉenja posebnog popisa biraĉa.

Izvadak iz posebnog popisa biraĉa, osim podataka iz ĉlanka 50. ovoga zakona, sadrţi naziv

tijela koji ga je sastavio, nadnevak sastavljanja i oznaku biraĉkog mjesta za koje je izvadak

sastavljen.

Ministarstvo dostavlja Povjerenstvu sva rješenja o upisima, brisanjima, izmjenama,

dopunama i ispravcima u posebnom popisu biraĉa koje je donijelo od zakljuĉenja popisa

biraĉa do 72 sata prije dana odrţavanja izbora.

Povjerenstvo uzima u obzir samo ona rješenja Ministarstva koja je primila najmanje 48 sati

prije dana izbora i na temelju njih unosi promjene u izvatke iz posebnog popisa biraĉa i

odmah potom utvrĊuje i u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije" objavljuje konaĉan broj

biraĉa za svaku nacionalnu manjinu, kao i broj biraĉa po biraĉkim mjestima, i to ukupan za

svako biraĉko mjesto i razvrstan po nacionalnom manjinama.

Ĉlanak 81.

Republiĉka tijela, tijela autonomne pokrajine, tijela jedinice lokalne samouprave, javne

ustanove i druga tijela duţna su, na zahtjev biraĉa, odmah izdati javne isprave bitne za

ostvarivanje biraĉkog prava, a najkasnije idućeg dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ĉlanak 82.

Ministarstvo i tijela jedinica lokalne samouprave duţni su ovlaštenim zastupnicima

podnositelja potvrĊenih izbornih lista omogućiti uvid u poseban popis biraĉa, kao i uvid u

sluţbenu dokumentaciju na temelju koje tijelo mjerodavno za voĊenje posebnog popisa

biraĉa vrši upis, brisanje, izmjene, dopune ili ispravke popisa biraĉa.

Uvid se vrši u sluţbenim prostorijama tijela kod kojih se sluţbena dokumentacija nalazi.

Ĉlanak 83.

(Brisan)

Provedba izbora

Glasovanje

Ĉlanak 84.

Biraĉ glasuje na biraĉkom mjestu na kojemu je upisan u izvadak iz posebnog popisa biraĉa.

Iznimno, biraĉ moţe glasovati i izvan biraĉkog mjesta iz stavka 1. ovoga ĉlanka na naĉin

utvrĊen Zakonom o izboru narodnih poslanika.

Naĉin glasovanja izvan biraĉkog mjesta i broj biraĉa koji su tako glasovali, unosi se u

zapisnik o radu biraĉkog odbora.

Informiranje birača o glasovanju

Ĉlanak 85.

Svakom biraĉu obvezno se, najkasnije pet dana prije dana odrţavanja izbora, dostavlja

obavijest o danu i vremenu odrţavanja izbora, s brojem i adresom biraĉkog mjesta na

kojemu glasuje i brojem pod kojim je upisan u izvadak iz posebnog popisa biraĉa.

Obavijest iz stavka 1. ovoga ĉlanka biraĉima dostavlja tijelo mjerodavno za voĊenje popisa

biraĉa.

Način glasovanja

Ĉlanak 86.

Biraĉ glasuje osobno.

Biraĉ tijekom odrţavanja izbora moţe glasovati samo jedanput.

Glasovanje je tajno.

Glasuje se na ovjerenim glasaĉkim listićima.

Na biraĉkom mjestu i na 50 metara od biraĉkog mjesta zabranjeno je isticanje svakog

promidţbenog materijala.

Ako se tijekom glasovanja naruše pravila iz st. 1. do 4. ovoga ĉlanka, biraĉki odbor se

raspušta, a glasovanje na tom biraĉkom mjestu se ponavlja.

Na biraĉkom mjestu zabranjeno je uporaba mobilnih telefona i drugih sredstava veza i

komunikacija.

Bliţa upute o mjerama kojima se osigurava tajnost glasovanja utvrĊuje Povjerenstvo.

Vrijeme glasovanja na biračkom mjestu

Ĉlanak 87.

Biraĉka mjesta se otvaraju u 7:00 sati, a zatvaraju u 20:00 sati. Tijekom tog vremena biraĉko

mjesto mora biti neprekidno otvoreno.

Biraĉima koji su se zatekli na biraĉkom mjestu u trenutku zatvaranja omogućit će se da

glasuju.

Za vrijeme glasovanja ĉlanovi biraĉkog odbora ili njihovi zamjenici moraju biti na biraĉkom

mjestu.

Održavanje reda na biračkom mjestu

Ĉlanak 88.

Naruši li se red na biraĉkom mjestu, biraĉki odbor moţe prekinuti glasovanje dok se red ne

uspostavi. Razlozi i trajanje prekida glasovanja unose se u zapisnik o radu biraĉkog odbora.

Bude li glasovanje prekinuto duţe od jednog sata, produljuje se za onoliko vremena koliko je

prekid trajao.

U prostoriji u kojoj se obavlja glasovanje moţe biti nazoĉan samo onoliki broj biraĉa koliko

ima osiguranih mjesta za tajnost glasovanja.

Zabranjeno je zadrţavanje na biraĉkom mjestu osoba koje, sukladno ovome zakonu, nemaju

prava i duţnosti u svezi sa provedbom izbora.

Pripadnici policije na duţnosti mogu ući na biraĉko mjesto samo ako su na biraĉkom mjestu

narušeni red i mir, na poziv predsjednika biraĉkog odbora.

Zbog povrede odredaba st. 1. do 5. ovog ĉlanka moţe se podnijeti prigovor Povjerenstvu,

koja odluĉuje hoće li se glasovanje na tom biraĉkom mjestu ponoviti.

Izborni materijal

Jezik i pismo izbornog materijala

Ĉlanak 89.

Cjelokupni izborni materijal i dokumentacija tiskaju se dvojeziĉno, na srpskom jeziku i

ćiriliĉnom pismu i na jeziku i pismu nacionalne manjine ĉije nacionalno vijeće se bira, ako su

njezin jezik i pismo u sluţbenoj uporabi u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave.

Glasački listić

Ĉlanak 90.

Glasaĉki listić sadrţi:

1) redni broj ispred naziva izborne liste;

2) nazive izbornih lista, prema redoslijedu utvrĊenom na zbrojnoj izbornoj listi, s osobnim

imenom prvog kandidata na izbornoj listi;

3) napomenu da se glasuje samo za jednu izbornu listu, zaokruţivanjem rednog broja ispred

naziva te liste.

Glasaĉke listiće priprema i ovjerava Povjerenstvo.

Povjerenstvo utvrĊuje broj glasaĉkih listića, koji mora biti jednak broju biraĉa upisanih u

poseban popis biraĉa.

Glasaĉki listići tiskaju se na jednom mjestu, na papiru zaštićenom vodenim ţigom.

Predlagatelj izborne liste dostavlja Povjerenstvu ime osobe koje ima pravo nazoĉiti tiskanju,

brojanju, pakiranju glasaĉkih listića i njihovom dostavljanju tijelima mjerodavnim za provedbu

izbora.

Povjerenstvo bliţe propisuje oblik i izgled glasaĉkih listića, naĉin i kontrolu njihovog tiskanja i

dostavu i rukovanje glasaĉkim listićima.

Povjerenstvo je duţno za svaki biraĉki odbor pravodobno pripremiti materijal za glasovanje,

a naroĉito potreban broj glasaĉkih listića, zbrojnu izbornu listu, izvadak iz posebnog popisa

biraĉa i obrazac zapisnika o radu biraĉkog odbora.

Primopredaja izbornog materijala obavlja se najkasnije 48 sati prije dana odrţavanja izbora.

Uprava jedinice lokalne samouprave, brine o ureĊivanju biraĉkih mjesta i priprema za svaki

biraĉki odbor potreban broj glasaĉkih kutija s priborom za njihovo peĉaćenje i priborom za

pisanje.

Na dan glasovanja, prije poĉetka glasovanja, biraĉki odbor utvrĊuje da li je izborni materijal

za to biraĉko mjesto potpun i ispravan, da li je biraĉko mjesto ureĊeno na naĉin kojim se

osigurava tajnost glasovanja i moţe li glasovanje poĉeti. Navedeni podaci unose se u

zapisnik o radu.

Zbrojna izborna lista svake nacionalne manjine mora za vrijeme glasovanja biti vidno

istaknuta na biraĉkom mjestu.

Zastupnici predlagatelja izbornih lista imaju pravo uvida u izborni materijal. Uvid se vrši u

prostorijama Povjerenstva. Uvid u izborni materijal moţe se izvršiti u roku od pet dana od

dana glasovanja.

Čuvanje izbornog materijala

Ĉlanak 91.

Izborni materijal ĉuva se najmanje ĉetiri godine.

Povjerenstvo propisuje naĉin uvida i ĉuvanja izbornog materijala.

Glasovanje

Ĉlanak 92.

Biraĉki odbor provjerava glasaĉku kutiju u nazoĉnosti biraĉa koji prvi doĊe na biraĉko mjesto.

Provjerom se utvrĊuje da li je glasaĉka kutija ispravna, prazna i pogodna da zajamĉi

sigurnost i tajnost sadrţaja glasaĉkih listića. Rezultat kontrole upisuje se u kontrolni list, koji

potpisuju ĉlanovi biraĉkog odbora i biraĉ koji je prvi došao na biraĉko mjesto.

U glasaĉku kutiju ubacuje se kontrolni list, a zatim se ona u nazoĉnosti prvog biraĉa peĉati,

što se unosi u zapisnik o radu biraĉkog odbora.

Po otvaranju glasaĉke kutije, najprije se provjerava postoji li u njoj postoji kontrolni list. Ako u

glasaĉkoj kutiji nema kontrolnog lista, biraĉki odbor se raspušta i imenuje se novi, a

glasovanje na tom biraĉkom mjestu se ponavlja.

Obrazac kontrolnog lista i naĉin peĉaćenja glasaĉke kutije propisuje Povjerenstvo.

Tijek glasovanja

Ĉlanak 93.

Biraĉ priopćava biraĉkom odboru svoje osobno ime i predaje obavijest o glasovanju, a

osobnom iskaznicom ili drugom ispravom dokazuje svoj identitet.

Biraĉ ne moţe glasovati bez podnošenja dokaza o svojemu identitetu. Predsjednik ili ĉlan

biraĉkog odbora, pošto utvrdi identitet biraĉa, zaokruţuje redni broj pod kojim je biraĉ upisan

u izvadak iz posebnog popisa biraĉa i objašnjava mu naĉin glasovanja.

Biraĉ potpisuje popis biraĉa i preuzima glasaĉki listić.

Svakom biraĉu koji je pristupio glasovanju i primio glasaĉki materijal, specijalnim sprejem će

biti oznaĉen kaţiprst desne ruke, kao znak da je već glasovao. Oznaka na kaţiprstu traje

najmanje 24 sata.

Ĉlanovi biraĉkog odbora ne smiju ni na koji naĉin utjecati na odluku biraĉa.

Ĉlanovi biraĉkog odbora duţni su biraĉu, na njegov zahtjev, objasniti naĉin glasovanja.

Ĉlanovi biraĉkog odbora duţni su naroĉito paziti da nitko ne ometa biraĉa prigodom

popunjavanja glasaĉkog listića i da u potpunosti bude osigurana tajnost glasovanja.

Na dan izbora ne mogu se vršiti nikakve promjene u izvacima iz posebnih biraĉkih spiskova.

Budu li tijekom glasovanja povrijeĊene odredbe st. 5. do 8. ovoga ĉlanka, Povjerenstvo

raspušta biraĉki odbor, obrazuje novi biraĉki odbor i odreĊuje ponavljanje glasovanja na tom

biraĉkom mjestu.

Način glasovanja

Ĉlanak 94.

Biraĉ moţe glasovati samo za jednu izbornu listu. Glasuje se zaokruţivanjem rednog broja

ispred naziva izborne liste za koju se glasuje.

Biraĉ sam presavija glasaĉki listić tako da se ne vidi kako je glasovao i stavlja ga u glasaĉku

kutiju, a zatim napušta biraĉko mjesto.

Na glasovanje izvan biraĉkog mjesta analogno se primjenjuju pravila o izboru narodnih

poslanika.

UtvrĊivanje rezultata izbora

UtvrĎivanje rezultata izbora na biračkom mjestu

Ĉlanak 95.

Po završenom glasovanju, biraĉki odbor pristupa utvrĊivanju rezultata glasovanja na

biraĉkom mjestu.

Biraĉki odbor utvrĊuje broj neuporabljenih glasaĉkih listića, stavlja ih u posebnu omotnicu

koji peĉati i broj unosi u zapisnik.

Na temelju izvatka iz posebnog popisa biraĉa, biraĉki odbor utvrĊuje ukupan broj biraĉa koji

su glasovali.

Kad se glasaĉka kutija otvori, poslije provjere kontrolnog lista, vaţeći glasaĉki listići odvajaju

se od nevaţećih i broj nevaţećih listića se unosi u zapisnik.

Nevaţeći glasaĉki listić je nepopunjeni glasaĉki listić, listić koji je popunjen tako da se ne

moţe utvrditi za koju se izbornu listu glasovalo i listić na kojemu je zaokruţeno više od jedne

izborne liste.

Bude li glasaĉkom listiću zaokruţeno ime i prezime prvog kandidata na izbornoj listi ili je

zaokruţen naziv ili dio naziva izborne liste, odnosno, ako su istodobno zaokruţeni redni broj i

naziv izborne liste i ime i prezime prvog kandidata, takav izborni listić smatra se vaţećim.

Utvrdi li se da je broj glasaĉkih listića u glasaĉkoj kutiji veći od broja biraĉa koji su glasovali,

biraĉki odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biraĉkom mjestu se ponavlja.

Poslije utvrĊivanja rezultata glasovanja, biraĉki odbor u zapisnik o svojemu radu unosi: broj

primljenih glasaĉkih listića, broj neuporabljenih glasaĉkih listića, broj nevaţećih glasaĉkih

listića, broj vaţećih glasaĉkih listića, broj glasova danih za svaku izbornu listu, broj biraĉa

prema izvatku iz popisa biraĉa i broj biraĉa koji su glasovali.

U zapisnik o radu biraĉkog odbora unose se i primjedbe i mišljenja ĉlanova biraĉkog odbora,

predlagatelja izbornih lista, kao i sve druge ĉinjenice od vaţnosti za glasovanje.

Zapisnik o radu biraĉkog odbora potpisuju svi ĉlanovi biraĉkog odbora.

Zapisnik o radu biračkog odbora

Ĉlanak 96.

Zapisnik o radu biraĉkog odbora sastavlja se na propisanom obrascu koji se tiska u šest

primjeraka.

Prvi primjerak zapisnika s izbornim materijalom dostavlja se Povjerenstvu.

Drugi primjerak zapisnika istiĉe se na biraĉkom mjestu na javni uvid.

Preostala ĉetiri primjerka zapisnika uruĉuju se zastupnicima predlagatelja izbornih lista koje

su osvojile najveći broj glasova na tom biraĉkom mjestu i to odmah ukoliko predlagatelj

izborne liste ima predstavnika u biraĉkom odboru, a ukoliko ga nema, zastupnik

predlagatelja izborne liste moţe preuzeti primjerak zapisnika od Povjerenstva u roku od 12

sati od završetka glasovanja.

Ostali predlagatelji izbornih lista imaju pravo, u roku od 12 sati od dostave materijala s

biraĉkog mjesta Povjerenstva, od Povjerenstva dobiti ovjerenu presliku zapisnika s biraĉkog

mjesta.

Dostava rezultata glasovanja s biračkog mjesta

Ĉlanak 97.

Po utvrĊivanju rezultata glasovanja, biraĉki odbor bez odgode, a najkasnije u roku od 12 sati

od sata zatvaranja biraĉkog mjesta, dostavlja Povjerenstvu: zapisnik o radu; izvadak iz

posebnog popisa biraĉa; u posebnim zapeĉaćenim kuvertama neuporabljene, nevaţeće i

vaţeće glasaĉke listiće, kao i preostali izborni materijal.

UtvrĎivanje i objavljivanje rezultata izbora

Ĉlanak 97a.

Na temelju zapisnika o radu biraĉkih odbora, Povjerenstvo utvrĊuje ukupne rezultate izbora

za svaki nacionalno vijeće, i to:

1) broj biraĉa upisanih u poseban popis biraĉa;

2) broj biraĉkih mjesta na kojima je obavljeno glasovanje;

3) ukupan broj biraĉa koji su glasovali;

4) broj primljenih glasaĉkih listića;

5) broj neuporabljenih glasaĉkih listića;

6) broj uporabljenih glasaĉkih listića;

7) broj nevaţećih glasaĉkih listića;

8) broj vaţećih glasaĉkih listića;

9) broj glasova koji su dobile izborne liste;

10) broj mandata u nacionalnom vijeću koji je dobila svaka od izbornih lista.

Izvješće s ukupnim rezultatima izbora Povjerenstvo objavljuje u "Sluţbenom glasniku

Republike Srbije" u roku od 96 sati od sata završetka glasovanja.

Od završetka glasovanja do objave rezultata izbora, Povjerenstvo objavljuje preko sredstava

priopćavanja privremene podatke o rezultatima izbora.

Raspodjela mandata po izbornim listama

Ĉlanak 98.

Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata razmjeran broju dobivenih glasova.

Povjerenstvo raspodjeljuje mandate primjenom sistema najvećeg koliĉnika.

Mandati se raspodjeljuju tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista,

dijeli brojevima od jedan do ukljuĉivo s brojem ĉlanova nacionalnog vijeća koji se bira.

Dobiveni koliĉnici razvrstavaju se po veliĉini, a u obzir se uzima onoliko najvećih koliĉnika

koliko ĉlanova nacionalnog vijeća se bira.

Dobiju li dvije ili više izbornih lista iste koliĉnike na temelju kojih se dodjeljuje jedan mandat,

a nema više neraspodijeljenih mandata, mandat će se dodijeliti izbornoj listi koja je dobila

veći broj glasova.

Kada izbornoj listi pripadne više mandata nego što je na njoj kandidata za ĉlanove

nacionalnog vijeća, mandat se dodjeljuje izbornoj listi koja ima sljedeći najveći koliĉnik.

Mandati koji pripadaju izbornoj listi dodjeljuju se kandidatima s izborne liste prema njihovom

redoslijedu na izbornoj listi, poĉevši od prvog kandidata.

U roku od tri dana od utvrĊivanja konaĉnih rezultata izbora Povjerenstvo donosi rješenje o

dodjeli mandata ĉlanova nacionalnog vijeća.

Rješenje se dostavlja Ministarstvu i objavljuje u "Sluţbenom glasniku Republike Srbije".

Protiv rješenja o dodjeli mandata ĉlanova nacionalnog vijeća moţe se pokrenuti upravni spor

u roku od 24 sata od objave rješenja.

Upravni sud je duţan o tuţbi odluĉiti u roku od 48 sati od primitka tuţbe.

Kandidatima kojima su dodijeljeni mandati Povjerenstvo izdaje potvrda o izboru za ĉlana


Ĉlanak 99.

(Brisano)

3. Izbor za članove nacionalnih vijeća putem izborničke skupštine

Ĉlanak 100.

Izborniĉka skupština bira ĉlanove nacionalnog vijeća ako nisu ispunjeni uvjeti za izravne

izbore i ako se posle raspuštanja nacionalnog vijeća novi izbori raspisuju u roku od 60 dana

od raspuštanja.

Postupak izbora ĉlanova nacionalnih vijeća putem izborniĉke skupštine pokreće se odlukom

o raspisivanju izbora.

Nadnevak i mjesto odrţavanja izborniĉke skupštine objavljuje se u sredstvima javnog

priopćavanja, s javnim pozivom svim izbornicima da pravodobno podnesu potpune pismene

prijave za sudjelovanje u izborniĉkoj skupštini.

Ĉlanak 101

Pravo biti izbornikom ima pripadnik nacionalne manjine upisan u poseban popis biraĉa ĉiju

kandidaturu pismeno podupire najmanje:

1) 20 pripadnika nacionalne manjine upisanih u poseban popis biraĉa, za nacionalnu

manjinu ĉiji broj prema posljednjem popisu stanovništva iznosi manje od 10.000 osoba;


manjinu ĉiji broj prema posljednjem popisu stanovništva iznosi više od 10.000 osoba, ali

manje od 20.000 osoba;








manjinu ĉiji broj prema posljednjem popisu stanovništva iznosi više od 100.000 osoba.

Potpisi za potporu izbornika moraju biti ovjereni kod tijela mjerodavnog za ovjeru potpisa.

Ovjera potpisa ne podleţe plaćanju pristojbi.

Ĉlanak 102.

Kandidat za izbornika podnosi Ministarstvu izborniĉku prijavu na potvrĊivanje.

Izborniĉka prijava sadrţi izjavu da se kandidat prijavljuje za izborniĉku skupštinu nacionalne

manjine i osobne podatke i ovjerene izjave biraĉa da podupiru kandidaturu za izbornika, kao

i popis biraĉa koji podupiru kandidaturu za izbornika izraĊen u pismenom i elektroniĉkom

obliku (cd ili dvd), tako da popis u oba oblika bude istovjetan, a koji potpisuje osoba koja

podnosi izborniĉku prijavu na potvrdu.

Pripadnik nacionalne manjine moţe poduprijeti samo jednog izbornika.

Oblik i sadrţaj obrasca za prikupljanje potpisa biraĉka koji podupiru izbornike propisuje

ministar.

Izborniĉka prijava podnosi se Ministarstvu najkasnije 30 dana prije izborniĉke skupštine.

Ministarstvo rješenjem odluĉuje o potvrĊivanju izborniĉke prijave u roku od 48 sati od

primitka izborniĉke prijave.


sati od primitka rješenja, a Upravni sud odluĉuje o tuţbi u roku od 48 sati.

Ministarstvo upućuje pismeni poziv na izborniĉku skupštinu svim izbornicima ĉija je

izborniĉka prijava potvrĊena.

Ĉl. 103. i 104.

(Brisani)

Ĉlanak 105.

Izborniĉka skupština se moţe odrţati ako je nazoĉno više od polovine izbornika ĉije su

izborniĉke prijave potvrĊene.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, izborniĉka skupština ne odrţava se ako za izborniĉku

skupštinu ne bude potvrĊeno ili ako izborniĉkoj skupštini ne nazoĉi:

1) najmanje 20 izbornika kod nacionalnih manjina ĉiji broj prema posljednjem popisu

stanovništva iznosi manje od 10.000 osoba;


stanovništva iznosi više od 10.000 osoba, ali manje od 20.000 osoba;






stanovništva iznosi više od 100.000 osoba.

Ĉlanak 106.

Izbore na izborniĉkoj skupštini provodi odbor od tri ĉlana (u daljnjem tekstu: Odbor), koje

imenuje Povjerenstvo meĊu poznavateljima izbornih postupaka.

Povjerenstvo imenuje Odbor u roku od tri dana od kada od Ministarstva primi obavijest o

tome da je za izborniĉku skupštinu potvrĊen dovoljan broj izbornika propisan ovim zakonom.

Odbor donosi i rješenje o obustavi izbora nacionalnog vijeća ako izborniĉkoj skupštini ne

nazoĉi ovim zakonom propisan najmanji broj izbornika, ako se za izbor ĉlanova nacionalnog

vijeća ne prijavi nijedna izborna lista, ako nijedna prijavljena izborna lista ne bude proglašena

i ako iz ovim zakonom propisanih razloga ne bude utvrĊena zbrojna izborna lista.

Protiv svakoga rješenja Odbora izbornik moţe izjaviti ţalbu Povjerenstvu u roku od tri sata

od donošenja rješenja.

Povjerenstvo odluĉuje o ţalbi u roku od 12 sati od primitka ţalbe.

Protiv rješenja Povjerenstva moţe se podnijeti tuţba Upravnom sudu u roku od tri sata od

primitka rješenja, a Upravni sud odluĉuje o tuţbi u roku od 12 sati.

Ĉlanovi Odbora imaju pravo na naknadu za rad u Odboru, koju utvrĊuje Povjerenstvo.

Ĉlanak 107.

Izborniĉka skupština poĉinje svoj rad tako što Odbor utvrĊuje broj nazoĉnih izbornika, uz

pomoć spiska izbornika ĉija je izborniĉka prijava potvrĊena koji dostavlja Ministarstvo.

Ĉlanak 108.

Izborniĉka skupština odluĉuje javno, većinom glasova nazoĉnih izbornika.

O izboru ĉlanova nacionalnog vijeća, izborniĉka skupština odluĉuje tajnim glasovanjem.

Izborniĉka skupština moţe odluĉivati tajnim glasovanjem i o drugim pitanjima, ako tako

odluĉi.

Provedba izbora

Ĉlanak 109.

Izborniĉka skupština bira ĉlanove nacionalnog vijeća iz reda biraĉa upisanih u poseban popis

biraĉa.

Izborniĉka skupština bira ĉlanove nacionalnog vijeća po razmjernom sustavu.

Listu kandidata (u daljem tekstu: lista) za ĉlanove nacionalnog vijeća moţe predloţiti jedna

ĉetvrtina nazoĉnih izbornika.

Uz listu kandidata prilaţe se ovjerena izjava biraĉa o prihvaćanju kandidature.

Na listi meĊu svaka tri kandidata po redoslijedu na listi (prva tri mjesta, druga tri mjesta i tako

do kraja liste) mora biti najmanje po jedan kandidat - pripadnik onoga spola koji je manje

zastupljen na listi.

Izbornik moţe svojim glasom poduprijeti samo jednu listu.

Na listi se mora nalaziti najmanje jedna trećina kandidata od broja ĉlanova nacionalnog

vijeća koji se bira, a najviše onoliko kandidata koliko se ĉlanova nacionalnog vijeća bira.

Redoslijed kandidata odreĊuje predlagatelj liste.

Izbornici glasuju tajno, na unaprijed pripremljenim listićima, na koje upisuju ime nositelja,

odnosno broj liste.

Odbor raspodjeljuje mandate primjenom sustavom najvećeg koliĉnika.

Mandati se raspodjeljuju tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka lista, dijeli

brojevima od jedan do zakljuĉno s brojem ĉlanova nacionalnog vijeća koji se bira.

Dobiveni koliĉnici razvrstavaju se po veliĉini, a u obzir se uzima onoliko najvećih koliĉnika,

koliko ĉlanova nacionalnog vijeća se bira.

Dobiju li dvije ili više lista iste koliĉnike na osnovu kojih se dodjeljuje jedan mandat, a nema

više neraspodijeljenih mandata, mandat će se dodijeliti listi koja je dobila veći broj glasova.

Kada listi pripadne više mandata nego što je na njoj kandidata za ĉlanove nacionalnog

vijeća, mandat se dodjeljuje listi koja ima sljedeći najveći koliĉnik.

Mandati koji pripadaju listi dodjeljuju se kandidatima s liste prema njihovom redoslijedu na

listi, poĉevši od prvog kandidata.

U roku od tri dana od utvrĊivanja konaĉnih rezultata izbora Odbor donosi rješenje o dodjeli

mandata ĉlanova nacionalnog vijeća i dostavlja ga Ministarstvu i objavljuje u "Sluţbenom

glasniku Republike Srbije".

Kandidatima kojima su dodijeljeni mandati Odbor izdaje potvrdu o izboru za ĉlana


VIa. KONSTITUTIVNA SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Ĉlanak 109a.

Konstitutivnu sjednicu nacionalnog vijeća saziva ministar, tako da ona bude odrţana u roku

od 20 dana od utvrĊivanja konaĉnih rezultata izbora.

Na konstitutivnoj sjednici se potvrĊuje mandat ĉlanova nacionalnog vijeća.

PotvrĊivanje mandata ĉlana nacionalnog vijeća vrši se na temelju potvrde o izboru za ĉlana

nacionalnog vijeća i rješenja o dodjeli mandata ĉlanova nacionalnog vijeća.

Nacionalno vijeće je konstituirano potvrĊivanjem mandata svih ĉlanova nacionalnog vijeća.

Rad na konstitutivnoj sjednici prvog saziva nacionalnog vijeća ureĊuje se privremenim

poslovnikom koji donosi Ministarstvo. U odsustvu svojih pravila, privremeni poslovnik

primjenjuju i druga nacionalna vijeća.

Ĉl. 110. i 111.

(Brisano)

VII. FINANCIRANJE DJELATNOSTI NACIONALNOG

VIJEĆA

Ĉlanak 112.

Nacionalno vijeće donosi svoj godišnji financijski plan, financijsko izvješće i završni raĉun.

U godišnjem financijskom planu nacionalnog vijeća se izraţavaju svi prihodi i rashodi

nacionalnog vijeća za kalendarsku godinu.

Godišnji financijski plan se donosi po postupku i na naĉin predviĊen statutom nacionalnog

vijeća.

Nacionalno vijeće, u roku od 15 dana od dana donošenja financijskog izvješća ili završnog

raĉuna, primjerak izvješća ili raĉuna dostavlja Ministarstvu.

Uporaba sredstava

Ĉlanak 113.

Steĉena sredstva, sukladno ovome zakonu, mogu se rabiti za financiranje troškova za:

1) redovitu djelatnost nacionalnog vijeća;

2) financiranje rada ustanova, zaklada, trgovaĉkih društava i organizacija ĉiji je osnivaĉ ili

suosnivaĉ nacionalno vijeće, ustanova, zaklada, trgovaĉkih društava i drugih organizacija

ĉija su osnivaĉka prava djelomiĉno ili u cjelini prenesena na nacionalno vijeće.

U troškove redovite djelatnosti nacionalnog vijeća ubrajaju se osobito:

1) financiranje ili sufinanciranje programa i projekata u podruĉju obrazovanja, kulture,

informiranja i sluţbene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine;

2) troškovi za iznajmljivanje i korištenje prostorijama nacionalnog vijeća;

3) zarade, porezi i doprinosi zaposlenika u nacionalnom vijeću;

4) honorari i doprinosi za obavljen rad za potrebe nacionalnog vijeća;

5) putni troškovi i dnevnice za sluţbena putovanja;

6) nabava uredskog materijala i opreme za rad nacionalnog vijeća.

Vrste sredstava

Ĉlanak 114.

Sredstva za financiranje rada nacionalnih vijeća osiguravaju se iz proraĉuna Republike

Srbije, proraĉuna autonomne pokrajine i proraĉuna jedinice lokalne samouprave, donacija i

ostalih prihoda.

Ĉlanak 115.

Visina sredstava iz javnih izvora koja se osiguravaju za financiranje djelatnosti nacionalnih

vijeća odreĊuju se za svaku godinu Zakonom o proraĉunu Republike Srbije, odnosno

odlukama o proraĉunu AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave.

Sredstva iz stavka 1. ovoga ĉlanka koja se osiguravaju u proraĉunu Republike Srbije

rasporeĊuju se tako da se 30% rasporeĊuje u jednakim iznosima svim registriranim

nacionalnom vijećima u Republici Srbiji, a ostatak sredstava (70%) razmjerno broju

pripadnika odreĊene nacionalne manjine koju nacionalno vijeće predstavlja, kao i ukupnom

broju ustanova te nacionalne manjine u podruĉju kulture, obrazovanja, informiranja i

sluţbene uporabe jezika i pisma i opsegu aktivnosti tih ustanova.

Odluku o raspodjeli sredstava iz proraĉuna Republike Srbije donosi Ministarstvo, imajući u

vidu prijedloge nacionalnih vijeća.

Sredstva iz stavka 1. ovoga ĉlanka koja se osiguravaju u proraĉunu autonomne pokrajine

rasporeĊuju se, sukladno odluci mjerodavnog tijela autonomne pokrajine, nacionalnom

vijećima koji imaju sjedište na teritoriju autonomne pokrajine.

Sredstva iz stavka 1. ovog ĉlana koja se osiguravaju u proraĉunu jedinice lokalne

samouprave rasporeĊuju se, sukladno odluci mjerodavne jedinice lokalne samouprave,

nacionalnom vijećima koji predstavljaju nacionalne manjine koje u stanovništvu jedinice

lokalne samouprave dostiţu najmanje 10% od ukupnog stanovništva ili nacionalnih manjina

ĉiji je jezik u sluţbenoj uporabi na teritoriju jedinice lokalne samouprave.

Financiranje rada ustanova ĉija su osnivaĉka prava prenesena na

nacionalna vijeća

Ĉlanak 116.

Financiranje rada ustanova ili drugih organizacija ĉija su osnivaĉka prava, djelomiĉno ili u

cjelini, prenesena na nacionalna vijeća vrši se iz istih izvora i na temelju istih normativa iz

kojih su te ustanove ili organizacije financirane prije prenošenja osnivaĉkih prava na

nacionalne vijeća.

U ugovoru o prijenosu osnivaĉkih prava na nacionalna vijeća ureĊuju se financijske obveze

prethodnog osnivaĉa prema ustanovi ili drugoj organizaciji ĉiji osnivaĉ postaje nacionalno

vijeće.

Nacionalno vijeće moţe priskrbiti dopunska sredstva za rad i djelatnost ustanova i drugih

organizacija ĉija osnivaĉka prava su prenesena na nacionalno vijeće.

Raĉun nacionalnog vijeća, obveza voĊenja knjigovodstva i financijska

kontrola

Ĉlanak 117.

Nacionalno vijeće ima raĉun.

Nacionalno vijeće je duţno voditi knjigovodstvo o svim prihodima i rashodima.

Knjigovodstvo se vodi po podrijetlu, visini i strukturi prihoda i rashoda, sukladno propisima

kojima se ureĊuje raĉunovodstvo.

Knjigovodstvene evidencije prihoda i rashoda nacionalnog vijeća su predmet godišnje

revizije, sukladno propisima kojima se ureĊuje raĉunovodstvo, i mogu biti predmet kontrole

mjerodavnih tijela.

Nacionalno vijeće je obvezno voditi posebnu evidenciju o svojoj imovini.

Odgovorna osoba

Ĉlanak 118.

Statutom nacionalnog vijeća odreĊuje se osoba odgovorna za financijsko poslovanje,

podnošenje izvješća i voĊenje knjiga nacionalnog vijeća.

Ne odredi li nacionalno vijeće statutom odgovornu osobu, odgovornim osobom smatrat će se

predsjednik nacionalnog vijeća.

Proraĉunski fond za nacionalne manjine

Ĉlanak 119.

Nacionalna vijeća sudjeluju u postupku raspodjele sredstava proraĉunskog fonda za

nacionalne manjine, koja se dodjeljuju javnim natjeĉajem za financiranje programa i

projekata iz oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i sluţbene uporabe jezika i pisma

nacionalnih manjina.

Proraĉunskim fondom za nacionalne manjine upravlja Ministarstvo.

VIII. NADZOR

Ĉlanak 120.

Nadzor nad zakonitošću rada i akata nacionalnih vijeća, sukladno Ustavu i zakonu, vrši

Ministarstvo.

Nacionalno vijeće je duţno ministarstvu koje vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata, na

njegov zahtjev, u roku od osam dana dostaviti traţene podatke, spise i isprave.

Za dostavu traţenih podataka, spisa i isprava odgovoran je predsjednik nacionalnog vijeća.

Ĉlanak 121.

Mjerodavno ministarstvo pokrenut će postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti statuta,

propisa ili drugog općeg akta nacionalnog vijeća pred Ustavnim sudom, smatra li da taj akt

nije u suglasnosti s Ustavom, zakonom ili drugim republiĉkim propisom.

Mjerodavno tijelo autonomne pokrajine pokrenut će postupak iz stavka 1. ovoga ĉlanka,

smatra li da akt nije u suglasnosti s pokrajinskim propisom.

Ĉlanak 122.

Ministarstvo je duţno obustaviti postupak od izvršenja akt nacionalnog vijeća za koji smatra

da nije u suglasnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom, rješenjem koje se objavljuje u

"Sluţbenom glasniku Republike Srbije". Ministarstvo pokreće postupak za ocjenu ustavnosti i

zakonitosti akta pred Ustavnim sudom, u roku od pet dana od dana objave rješenja.

Ne pokrene li Ministarstvo postupak iz stavka 1. ovoga ĉlanka, rješenje o obustavi od

izvršenja prestaje vrijediti.

IX. KAZNENE ODREDBE

Ĉlanak 123.

Novĉanom kaznom od 10.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj osoba koja:

1) ne provede ili protivno odredbama ĉlanka 47. ovog zakona provede upis ili brisanje biraĉa

iz posebnog popisa biraĉa;

2) koristi podatke iz posebnih biraĉkih spiskova pripadnika nacionalnih manjina u svrhe za

koje to nije dopušteno ovim zakonom, suprotno ĉlanku 49. ovog zakona.

Ĉlanak 124.

Novĉanom kaznom od 10.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj osoba koje na

biraĉkom mjestu koristi pozivnik, mobilni telefon i druga sredstva veza i komunikacija,

suprotno ĉlanku 86. stavak 7. ovog zakona.

Ĉlanak 125.

Novĉanom kaznom od 10.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj osoba koje izazove

nered na biraĉkom mjestu, uslijed ĉega je glasovanje, sukladno ĉlanku 88. ovog zakona,

moralo biti prekinuto.

Ĉlanak 126.

Novĉanom kaznom od 10.000 do 30.000 dinara kaznit će se za prekršaj pravna ili fiziĉka

osoba koje remeti ili zloporabi pravo na korištenje nacionalnih obiljeţja.

Ĉlanak 127.

Novĉanom kaznom od 500 do 50.000 dinara kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u

nacionalnom vijeću, ako:

1) ne postupi po ĉlanku 6. stavak 3. ovoga zakona;

2) suprotno odredbama ĉlanka 120. stavak 2. u roku od osam dana od dana dostave

zahtjeva, ne dostavi Ministarstvu koje vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata traţene

podatke, spise i isprave.

Ĉlanak 128.

Novĉanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara kaznit će se za prekršaj nacionalno vijeće,

ako:

1) u roku od 30 dana od dana donošenja izmjena i dopuna statuta, ne obavijesti o tome

Ministarstvo i ne dostavi izmjene i dopune statuta, kao i zapisnik sa sjednice na kojoj su

usvojeni;

2) suprotno odredbama ĉlanka 120. stavak 2. u roku od osam dana od dana dostave

zahtjeva, ne dostavi ministarstvu koje vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata nacionalnih

vijeća traţene podatke, spise i isprave.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 129.

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ministar donosi odluku o

raspisivanju izbora za nacionalna vijeća.

Od dana raspisivanja do dana odrţavanja izbora iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne moţe proteći

manje od 60 ni više od 90 dana.

Izborniĉka skupština će se odrţati u roku koji ne moţe biti kraći od 60 dana, ni dulji od 90

dana od dana donošenja odluke iz ĉlanka 100. stavak 2.

Naĉin provedbe izbora odredit će se sukladno odredbama ovog zakona.

Ĉlanak 130.

Nacionalna vijeća su duţna, u roku od tri mjeseca od dana njihovog konstituiranja, donijeti

nov statut ili postojeći statut i opće akte uskladiti s odredbama ovog zakona.

Ĉlanak 131.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo davanja prijedloga ili mišljenja u postupku

izbora, odnosno imenovanja ĉlanova tijela koje imenuje Republika Srbija, autonomna

pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, primjenjivat će se od prvog narednog postupka za

izbor, odnosno imenovanje ĉlanova tih tijela.

Ĉlanak 132.

Ministarstvo će stalni sastav SIP-a imenovati u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu

ovoga zakona.

Ĉlanak 133.

Propise iz ĉlanka 4. stavak 4, ĉlanka 52. stavak 3, ĉlanka 55. i ĉlanka 102. stavak 4. ovog

zakona, Ministarstvo će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlanak 134.

Izvršni odbor Saveza ţidovskih općina Srbije vrši funkcije nacionalnog vijeća, a predsjednik

Saveza ţidovskih općina Srbije je ĉlan Vijeća Republike Srbije za nacionalne manjine.

Ĉlanak 135.

Ne utvrdi li nacionalno vijeće tradicionalne nazive iz ĉlanka 22. ovog zakona u roku od tri

mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, tradicionalne nazive će utvrditi Vlada,

odnosno nadleţno tijelo autonomne pokrajine, ako nacionalno vijeće ima sjedište na teritoriju

autonomne pokrajine, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, organizacijama

nacionalnih manjina i struĉnjacima za jezik, povijest i zemljopis te nacionalne manjine.

Odredba iz stavka 1. ovoga ĉlanka se ne odnosi na nacionalna vijeća koji su tradicionalne

nazive iz ĉlanka 22. ovog zakona utvrdili i objavili prije stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlanak 136.

Ministarstvo moţe za pojedine izbore dopustiti da se prebivalište kao uvjet za korištenje

aktivnog ili pasivnog biraĉkog prava zamjeni uvjetom boravišta, ako je rijeĉ o osobama s

prebivalištem na podruĉju Kosova i Metohije.

Ĉlanak 137.

Stupanjem na snagu ovog zakona vrši se opći izbor, odnosno reizbor svih nacionalnih vijeća.

Ako na dan raspisivanja izbora za nacionalna vijeća, nacionalno vijeće nije navršilo polovinu

mandata, njegov mandat se obnavlja i trajat će koliko i mandati nacionalnih vijeća koji se

biraju.

Nacionalna vijeća koja su izabrana prije stupanja na snagu ovog zakona, a ĉiji je mandat

istekao, nastavljaju raditi do izbora, odnosno konstituiranja nacionalnog vijeća prema

odredbama ovog zakona.

Ĉlanak 138.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vrijediti:

1) Ĉlanak 24. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina ("Sluţbeni list SRJ", broj

11/02);

2) Pravilnik o naĉinu rada izborniĉkih skupština za izbor vijeća nacionalnih manjina

("Sluţbeni list SRJ", broj 41/02).

Ĉlanak 139.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Sluţbenom glasniku Republike

Srbije".

Samostalni članci Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o nacionalnom vijećima nacionalnih manjina

("Sl. glasnik RS", br. 55/2014)

Ĉlanak 67.

Odredbe ovog zakona o broju punoljetnih pripadnika nacionalne manjine koji moraju dati

potporu zahtjevu za obrazovanje posebnog popisa biraĉa primjenjuju se na nacionalne

manjine za koje do dana stupanja na snagu ovog zakona nije obrazovan poseban popis

biraĉa.

Ministar raspisuje izbore za ĉlanove nacionalnog vijeća sukladno ovome zakonu tako da se

oni odrţe u listopadu 2014. godine.

Nacionalna vijeća duţna su poslije odrţanih izbora sukladno ovome zakonu uskladiti svoje

statute s ovim zakonom u roku od 20 dana od dana njihovog konstituiranja.

Nacionalna vijeća duţna su rad svojih tijela uskladiti s ovim zakonom najkasnije 40 dana od

konstituiranja nacionalnih vijeća sukladno ovome zakonu.

Ministar je duţan donijeti akte predviĊene ovim zakonom u roku od 60 dana od dana

stupanja na snagu ovog zakona.

Ĉlanak 68.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Sluţbenom glasniku Republike

Srbije".

Documents

Važna napomena: Prevod ovog propisa, odnosno …...Važna napomena: Prevod ovog propisa, odnosno akta sa srpskog jezika na hrvatski jezik, omogućila je Misija Organizacije za evropsku