Upload
zdravko-milic
View
2.689
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
PODRUČJE: 101.2. SEKTOR GOVEDARSTVA
ŠIRI SADRŽAJ:
101.2.1. IZGRADNJA I/ILI REKONSTRUKCIJA
101.2.1.1. Izgradnja i/ili rekonstrukcija staja za držanje tovne junadi, neškodljivo uklanjanje lešina, držanje teladi i
junadi, prostora za skladištenje opreme, proizvoda i steljes instalacijom opreme za ventilaciju, klimatizaciju,
uključujući izgradnju i/ ili rekonstrukciju vodovodne , plinske, električne i kanalizacijske mreže
101.2.1.2. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata na farmi za skladištenej stočne hrane s pripadajućom opremom
101.2.1.3. Izgradnja i/ili rekonstrukcija objekata za skupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke
101.2.1.4. Izgradnja i /ili rekonstrukcija mreže puteva unutar prostora farme
101.2.1.5. Izgradnja i/ili rekonstrukcija upravne zgrade s pripadajućim sadržajima ( uredski prostor,prostorija za
ovlaštenog veterinara i veterinarskog inspektora, prostor za odmor radnika, garderoba u čistom i nečistom dijelu,
pripadajući sanitarni čvorovi, prostorije za čuvanje dezinviciensa i dr. Škodljivih tvari)
101.2.1.6. Izgradnja i rekonstrukcija ograde oko farme i dezinfekcijska barijera
101.2.2. OPREMA
101.2.2.1. Oprema za napajanje životinja i uređaji za hranjenje ( mlinovi, mješaone za pripremu koncentrata, oprema i
dozatori za krmne koncentrate, izuzimači, transporteri, mikser prikolice, dozatori za kabastu krmu )
101.2.2.2. Rešetke za stajališta i prolaze
101.2.2.3. Oprema za stajališta, boksove i vezove za stoku
101.2.2.4. Zavjese za zatvaranje prolaza u staju
101,2.2.5. Prijevozna stajališta za goveda
101.2.2.6. Oprema za pripremu i i transport suhe stelje
101.2.2.7. Oprema i postrojenje za čišćenje gnoja, transporteri za gnoijivo, uređaji za miješanje gnojnice, pumpe za
pražnjenje tankova,separatori za gnojnicu, strojevi za utovar krutog stajskog gnoja, specijalizirana oprema za za
transport gnoja i gnojovke, cisterne za tekuću gnojnicu, specijalne prikolice za transport gnojiva/gnojnice
101.2.2.8. Stočna vaga
101.2.2.9. Oprema za čišćenje i dezinfekciju objekata i opreme
101.8 OPĆI TROŠKOVI
101.8.1. Opći troškovi ( naknade za arhitekte, inžinjere i druge savjetodavne naknade )
101.8.2. Studija izvedivosti i druge studije vezane za projekt
101.8.3. Patenti i licence
101.8.4. Investicijska studija / POSLOVNI PLAN
101.8.4. UŽI SADRŽAJ POSLOVNO-INVESTICICIJSKOG PLANA:
UVOD: UZGOJ JUNADI-TEHNOLOŠKI PARAMETRI (str.3.)
101.8.4.1. Vještine i znanja poduzetnika ( Str.)
Koje su vještine i znanja potrebni da bi se uspješno realizirala
poslovna ideja?
Dosadašnje poslovno iskustvu, formalna i neformalna naobrazba.
101.8.4. 1/a Opće pogodnosti za uspjeh projekta (Str.)
101.8.4. 2. Opis proizvoda / usluge (Str..)
Koje su glavne karakteristike proizvoda odnosno usluge?
Koju će potrebu ispuniti proizvod odnosno usluga? Što će proizvod
odnosno usluga značiti potrošačima?
101.8.4. 3. Po čemu se proizvod / usluga razlikuje od već postojećih na tržištu( Str.31.)
Što je jedinstveno proizvodu odnosno usluzi ? Po čemu se zna da je
jedinstveno? Što proizvodi odnosno usluga nudi, a konkurentski
proizvod odnosno usluga ne nudi?
101.8.4. 4. Tržište nabave - tko su dobavljači?( Str.) E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls ( klikni )
Dostupnost i uvjeti nabave potrebnih sirovina, energije, rada, znanja
i informacija
101.8.4. 5. Tržište prodaje - tko su kupci?( Str..)
Tko su kupci proizvoda odnosno usluge? Gdje su? U kojim
količinama će kupovati proizvod odnosno uslugu?
101.8.4. 6. Konkurencija ( Str. . )
Tko su konkurenti? Gdje su? Koliko su jaki? Koliki je ukupni
potencijal tržišta? Je li u porastu?
101.8.4. 7. Marketinški plan( Str. .)
Aktivnosti usmjerene na što bolju promociju i prodaju proizvoda
odnosno usluga. Kako stvoriti svoje kupce? Uz koju cijenu? Mjesta
prodaje proizvoda odnosno usluge. Vrsta oglašavanja i prodajne
promidžbe.
101.8.4. 8. Plan upravljanja poduzećem ( Str.)
Kako organizirati i raspodijeliti posao? Kakvo osoblje je potrebno?
101.8.4. 9. Procjena prihoda
Vrijednost ukupne prodaje proizvoda odnosno usluga (u kunama)
101.8.4. 10. Procjena troškova
Materijalni troškovi, bruto plaće zaposlenika, amortizacija (u kunama)
101.8.4. 11. Procjena profita Prihodi – troškovi (u kunama)
101.8.4. 12. Opis mogućih rizika / analitika
Rizične situacije koje mogu ugroziti poduzetnički poduhvat i
posljedice takvih situacija na poduhvat. Alternativni smjer razvoja.
UZGOJ JUNADI
TEHNOLOŠKI PARAMETRI
Minimalni uvijeti za smještaj JUNADI
RASPORED, UREĐENJE I PREINAKE U RADOM PROSTORU1
Za smještaj planiranog broja junadi potreban je prostor = 3 m²* br.grla junadi. Farma raspolaže s 2.200 m² stajskog prostora.
Budući da mjesečna pričuva hrane iznosi oko 20.000 kg( jedno vozilo) a da na 1 EU paletu veličine 0,8x 1,2 m stane 600-800 kg
hrane –ako je naviklana streč folijom , potreban je prostor za skladište hrane za cca 26 EU paleta ili 40 do 50 m². Za potrebe
rada veterinara treba urediti kupatilo, ured i ostavu za dezinfekcijska sredstva i lijekove, što iznosi još dodatnih 25-30 m², te još u
svakom tovilištu garderobu-ostavu za djelatnike i HTZ opremu. Pred objektima je potrebno postaviti dezinfekcionu barijeru za
noge, kolica, vozila,... Pogledati minimum kriterija za provođenje HACCP.
Za regulaciju temperature i protoka zraka ugradili bi se elektroprekidači sa satnim mehanizmom s mogućnošću reguliranja
protočnosti zraka Potrebno je nabaviti odgovarajući broj pojilica, hrailica, grijalica te urediti rasvjetu s mogućnošću reguliranja
na potreban broj luxa.
Objekti bi se zaštitili od prodora divljih ptica, glodara i drugih životinja.
ORGANIZACIJA PROSTORA
Tovilište bi se sastojalo od 4 istovjetna objekta koji su na donjoj slici označeni s brojevima 1,2,4,5.
Stambeni objekt uz poziciju 6, koristio bi se za kancelarije i kupatilo za veterinara.
Sjeverozapadno od sušare za duhan 6, nalazilo bi se skladište za hranu.
1 Preinake na objektu potrebno je učiniti sukladno zakonskim propisima o minimumu koje moraju ispunjavati peradarske farme, te
poglavljima o HACCP standardu. Bitno je pokušati prikupiti postojeću građevinsku dokumentaciju farme i načiniti novi idejni
projekt za peradarsku farmu.
PRIPREMA STAJA ZA SMJEŠTAJ JUNADI
Nakon što se izvrši mehaničko čišćenje izmeta i stelje od prethodnog turnusa, vrši se ispiranje vodom pod pritiskom. Zatim se
provode sljedeće radnje:
- svi zidovi se prekreče živim vapnom
- pod se dezinficira ,na 70 º C zagrijanom, 2-4 %-tnom kaustičnom sodom, ili 3-6 % -tnim klornim vapnom, ili 3-5 %-tnim
lizolom, kreolinom, itd.
- oprema ( hranilice, pojilice ) se dezinficira 0,3-0,5 %-tnim halamidom ili 2-3 %-tnim formalinom ili 2-3 %-tnim
vesfenom
- u objektu se zatvore svi otvori ( djelatnici se zaštićuju HTZ rukavicama, čizmama maskama) i tako zatvoren objekt se
drži najmanje 24 h.
- peradarnik se zatim otvara i suši 2-3 tjedna
- neposredno prije novog useljenja unosi se nova suha stelja
- poštuje se princip SVE UNUTRA-SVE VAN odnosno ( kako se radi o podnom uzgoju ) prostor se organizira na
način da u njega bude unešeno sve što je potrebno do završne faze tova, pod se pregrađuje i širi razmicanjem pregrada
i.t.d.
- ponovo se zatvaraju svi otvori na tovilištu i vrši dezinfekcija plinom (formalin+ hipermangan+voda) 25gr KMnO4/m³
prostora + 35 ml Formalina / m³ prostora + 15,5 ml Vode /m³ prostora, zatvoren objekt se drži najmanje 24 h.
- nakon toga objekt se ponovo zrači
- glodare uništavati Tomorinom i sl. sredstvima a insekte (muhe, tekute, krpelje, grinje, komarce,...) prikladnim
insekticidom
- uginulu perad treba spaliti
- zabranjuje se upotreba bilo kakve opreme koja nije raskužena
- zabranjuje se pristup nezaposlenima, posebno licima koja su u kontaktu s drugim (potencijalno zaraženim ) jatima
- na vidljivo mjesto se ističe PROTOKOL o načinu ulaska i izlaska iz peradarnika
- dezinfekcijska barijera za obuću i kolica se održava ( spužva natopljena 2-4 %-tnom kaustičnom sodom )
- strogo se vode evidencije o slijednosti ( upisuje se upotrebljena hrana, proizvođač, šarža, upotrebljeni lijekovi, dodaci
prihrani,...temperatura, protok zraka, vlažnost,... opći izgled peradi, izmet, ... ) i druga zapažanja vezana za uzgoj
- na propisan način, pohranjuju se uzorci upotrebljene hrane a po potrebi se analiziraju
- vrši se controling o mogućem ulasku glodara, ptica, insekata te otklanjaju propusti
- striktno se provodi higijensko-zdravstveni režim i stega te principi, načela i norme HACCP- plana (vidi str. 23. )
ISHRANA JUNADI
Natuknice o karakteristikama i oblicima tova junadi:
•ima obilježja industrijskog tova:
•proizvodnja u velikim serijama na relativno malom prostoru
•procesi se razlikiraju po fazama rada
•primjena suhremenih znanstvenih i stručnih spoznaja
•mogućnost maksimalne automatizacije i mehanizacije
•proizvodnja standardnog proizvoda određene kvalitete
•nabava materijala na veliko i pod povoljnim uvjetima
•plasman proizvoda bez većeg učešća posrednika
•specijalizacija proizvodnje (u dvije faze):
1.PREDTOV JUNADI (od 100-120 do 200-220 kg
•može se odvijati u velikim tovilištima
ili kod individualnih držaoca u manjem broju
•nastavak prethodne faze (othrane teladi),
vrlo osjetljiv dio proizvodnog procesa
•zbog prije navedenog kod nas se u praksi najčešćeodv
KOPERANATA (stočari u ugovornom sustavu proizvodnje)
•kooperant-prostor (oko 1,8 m2po teletu), radna snaga i stelje po grlu 0,8
1,2(1,3) kg sjena, a nositelj kooperacije-koncentrat (4-4,5 kg smjese/kg
prirasta), veterinarsku zaštitu, pravovremenu nabavku teladi i preuzimanje
utovljenih životinja
•najbolji rezultati “NA VEZU”-individualni tretman, puni pod te uvjek suha i
čista stelja, ako ne onda u odjeljenim boksovima po 20 grla
•“all in-all out”
•napuniti objekte što prije (7 dana), izjednačena po tipu i dobi, razdvojiti
po spolovima i težini
•NEGATIVNA FAZA TOVA-po dolasku u tovilište zbog privikavanja na
ambijent i hranu te zbog transportnog stresa, traje 10-15(20) dana
•predtovtraje do 200-230 kg tj. oko 4 mj., za kg prirasta utroši se 3,7-3,8 kg smjese i oko 0,5 kg
sijena.
Predtov bi zajedno sa prethodnom fazom tova trebao imati cilj
stvoriti preživača maksimalnog okvira →sukob interesa
kooperanata i nositelja kooperacije
2.TOV JUNADI (220-250 do 450-500 kg)
•muški 450 kg i više, a ženske do 420
•u velikim tovilištima-objekti skupi,
obuzdavanje, proizvodnja hrane ...
•selekcija životinja koje ulaze u taj tov
a) SUSTAVI DRŽANJA I POSTUPCI U TOVU
OTVORENI SUSTAV
•jedna strana (južna) staje otvorena te s te strane s ispustom ili bez
njega hranilice, junad u grupama 15-20
•:
DUBOKA STELJA
BOKSOVI S PUNIM PODOM
BOKSOVI S REŠETKASTIM PODOM
–držanje NA VEZU napušteno
b) ZATVORENI SUSTAV
•ventilacija –prirodna ili umjetna ili obje
•“NA VEZU”
–junad u 2 ili više redova, između dva reda krmni hodnik, ležišta
dužine 160-190 cm, a širine 100-110 cm, može stelja ili bez nje
–mane –velik utrošak rada i stelje, iskoristivost staje mala jer je velik
manipulativni prostor
–prednosti –individualna kontrola, životinje mirne, dobri higijenski uvjeti te
prema većini autora najveći prirast
•ZATVORENE STAJE S REŠETKASTIM PODOM
–12-15 (20) životinja u boksu, po životinji 2 m2, između 2
reda boksova krmni hodnik, na podu armirano betonske
gredice širine 10-14 cm s razmakom 3-4 cm
–prednosti –manji utrošak radne snage, automatizirano izgnojavanje
•STAJE S PUNIM PODOM UZ SVAKODNEVNO
IZGNOJAVANJE
–ležišta u dva dijela, po životinji oko 3 m2prostora, ljeti 2-3 kg slame, a zimi 3-
4 kg, problemi sa dubokom steljom, utroškom radne snage i izgnojavanjem
•hranjenje obročno 2 puta dnevno, automatizirano u največojmjeri, životinje hranimo
silažom (cijele stabljike kukuruza i kukuruznog zrna) i koncentratom, voda “ad libitum”
•utrošak rada u tovu junadi kod različitih sustava držanja
–najveći utrošak kod držanja na vezu, 50% manje kod slobodnog držanja, a
60-70% manje kod rešetkastog poda
–na vezu –jedan radnik 50-70 životinja, ako izgnojavanjeautomatizirano
150-200, po životinji u tovu 20-25 sati rada
–slobodno držanje –100-300 životinja po radniku, u dubokoj stelji oko 15 sati
rada
–rešetkasti pod –300-500 pa i više, 5-8 sati rada po životinji
Za svaki dio naše zemlje karakteristične su pojedine grane poljoprivrede koje su specifične za taj kraj. U Podravini je to
stočarstvo.
Potrošače mesa zanima da li je meso svježe, veterinarski ispravno i kolika mu je cijena.
Proizvođače opet zanima postizanje što veće prodajne cijene koja omogućava pokrivanje
troškova ishrane i liječenja tovnih životinja.
U svemu tome je najvažnija kvaliteta mesa i ostalih proizvoda. Stoga smo željele upoznati
načine proizvodnje koji omogućavaju kvalitetnu ishranu, pravovremenu preventivu i konačno
proizvod koji je bez antibiotika, «kravljeg ludila» i ostalih opasnih supstanci.
1.1. FIZIOLOGIJA PROBAVE U GOVEDA
Proizvodnja životinja ovisi o genetskim sposobnostima i zdravlju životinja, a osobito značenje ima kvaliteta i količina
primljene hrane. Sposobnost probave ovisi o građi i funkciji probavnih organa, a uz to je povezana sa dobi životinje. Želudac u
goveda zaprema 3/4 trbušne šupljine. Sastoji se od 4 dijela: buraga (rumen), kapure (reticulum), knjižavca (omasum) i sirišta
(abomasum). Burag, kapura i knjižavac nazivaju se predželuci (proventriculi), a sirište smatramo pravimželucem. Telad se rađa
s anatomski, funkcionalano i metabolički nerazvijenim predželucima, koji jedva dosežu polovinu veličine sirišta. Postnatalni
razvoj predželudaca usko je povezan s uzimanjem krute hrane koja ubrzava njihov razvoj, dovodi do povećanja volumena
predželudaca, jača njihovu sluznicu i mišiće, a razvijaju se i buragove resice. Dolazi do razvoja mikroflore buraga neophodne za
probavu krmiva bogatih u većoj ili manjoj mjeri celulozom.
Nakon teljenja u prvih nekoliko dana i tjedana telad mora primati hranu u tekućem stanju, jer samo takva hrana može
mimoići još nerazvijene predželuce.
Rastom teleta uz postupno uzimanje koncentrata i voluminozne hrane stupaju u funkciju predželuci. Funkcija predželudaca
uslijedi između 14. i 16. tjedna života tako da volumen buraga u 16. tjednu zaprema približno 70-80% cijelog tijela. Usporedno
sa razvojem predželudaca uspostavljaju se i metabolički procesi karakteristični za odraslog preživača.
Anatomske i fiziološke specifičnosti svojstvene odraslim preživačima utječu na potrebe za hranjivim tvarima. Sposobnost
preživača da probavljaju celulozu daje im posebnu vrijednost, no probava ni u njih nije potpuna i ovisi o više čimbenika.
Probava hrane u preživača odvija se u dvije različite faze :
a) fermentativna uz pomoć bakterija i protozoa u predželucima
b) kemijska uz pomoć enzima životinjskog organizma.
1.1.2. Probava u predželucima
Mikroorganizmi buraga razgrađiraju 70-80% probavljive suhe tvari hrane, a kao produkt razgradnje nastaju niže masne
kiselina, ugljični dioksid, metan i nove stanice mikroorganizama.
Ugljikohidradi su primarni izvor energije za potrebe životinjskog organizma. Najzastupljeniji ugljikohidradi u uobičajenim
vrstama hrane preživača su polisaharidi celuloza, fruktoza, kemiceluloza, pektinske tvari, škrob i šećeri kao saharoza i glukoza.
Ako organizam ne prima dovoljne količine ugljikohidrata, on razgrađuje tjelesne masti. Kvantitativni odnos između nižih
masnih kiselina uvjetovan je hranidbom životinja. Mikroflora buraga razgrađuje bjelančevine putem deaminacije i
dekarboksilacije do peptida i aminokiselina. Peptidi i aminokiseline kasnije se koriste za sintezu bakterijskih bjelančevina.
1.1.3.. Probava u sirištu i u crijevu
Sirište je jedini dio složenog želuca koji izlučuje probavne sokove. Želučani sok sadrži
enzim pepsin za razgradnju bjelančevina, želučanu lipazu i amilazu te kod mladih životinja
kimozin koji katalizira grušanje mlijeka, pretvarajući kazein u netopivi Ca-parakaeinat. Budući
da je količina želučane lipaze i amilaze vrlo mala, one jedva djeliraju na probavu masti i
ugljikohidrata. U tankom crijevu djeluje sok pankreasa i žuč. Sok pankreasa sadrži enzime
tripsin, kimotripsin, amilazu, lipazu i karboksipolipeptazu, koji cijepaju bjelančevine, škrob i
masti. U tankom crijevu odvija se resorpcija hranjivih tvari.
U debelom crijevu izrazitija je bakterijska aktivnost. Ovdje se odvija anaerobna razgradnja
celuloze do nižih masnih kiselina, ugljičnog dioksida i metana. Sinteza vitamina B-kompleksa, te vitamina K također se odvija
u debelom crijevu.
1.2.. POTREBE ZA HRANJIVIM TVARIMA
Da bi se postigao poželjan intenzitet priraštanja i povoljna konverzija hrane, junad u tovu treba hraniti obrocima
određene energetske, proteinske, mineralne, vitaminske koncentracije i potrebne dijetetske kvalitete.
1.2.1.. Potrebe za energijom
Uzdržne potrebe za energijom i energetske vrijednosti prirasta možemo izraziti u hranidbenim ili zobenim jedinicama (HJ)
koje se mogu definirati kao količina energije u hrani koja neće izazvati gubitak ni porast tjelesne energije.
Energetska vrijednost prirasta povećava se za vrijeme tova jer dolazi do smanjenja udjela vode i bjelančevine te do povećanja
masti.
U intezivnom uzgoju u junadi do tjelesne mase 250 kg u suhoj tvari obroka mora biti 16% sirovih bjelančevina, a u junadi
tjelesne mase veće od 250 kg 13-14% sirovih bjelančevina. Prosječna probavljivost sirovih bjelančevina u smjesi koncentrata
iznosi 70-80%, a voluminozne hrane oko 40% (sijeno).
Potrebna količina sirovih bjelančevina u smjesi koncentrata najčešće se podmiruje sojinom i
suncokretovom sačmom ili pogačom koje se mogu dati bez ograničenja, dok se sačma
repice ograničava. Najjeftiniji hranidbeni izvor bjelančevina za preživače sa razvijenim
buragom je ureja odnosno preparat na osnovi bentonita tvorničkog naziva "Benural S".
Domaći preparat koji sadrži 42% ureje i 3% sumpora. Ureja se u buraga brzo hidrolizira u
amonijak preko kojeg se prevodi u kvalitetne bjelančevine buragovih mikroorganizama i
tako zamjenjuje biološki vrijedne prave bjelančevine u stočnoj hrani.
Pri proizvodnji krmnih smjesa hranu dopunjujemo različitim mineralnim dodacima,
vitaminsko-mikromineralnim predmješavinama za tovnu junad i mješavinom mineralnih soli. Jedni od najznačajnijih
minerala za tov junadi su kalcij, fosfor, natrij, klor, sumpor, kalij, magnezij.
Sadržaj kalcija različit je u krmiva. Leguminoze i sjemenke uljarica sadrže dosta kalcija, dok žitarice sadrže malo kalcija. Drugi
dodatni izvori kalcija su kalcijev karbonat, mljeveni vapnenac, stročna kreda, koštano brašno, dikalcijev fosfat, monokalcijev
fosfat.
Koštano brašno se u eko-proizvodnji ne koristi zbog mogućnosti od infekcije prionom „kravljeg ludila“.
Fosfor igra važnu ulogu u krvnim sistemima i aktivira nekoliko B-vitamina (tiamin, niacin, piridokin, riboflavin, biotin i
pantotensku kiselinu). Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,55 do 0,37% fosfora.
Uobičajeni izvori fosfora su dikalcijev fosfat, fosfonal i meki fosfat. Brašno od sjemenki uljarica i životinjski i riblji proizvodi su
hrana koja sadrži velike količine fosfora. Potrebe natrija i klora se uobičajeno namiriraju dodavanjem stočne soli koja se lako
upotrebljava. Suha tvar obroka pri prirastu od 1,0 do 1,2 kg/dan morala biti 0,30-0,20% NaCl.
Maksimalni nivo sumpora u hrani je 0,4%. Sva hrana sadrži nešto sumpora, ali količina obično ovisi o količini bjelančevina u
hrani.
Hrana bazirana uglavnom na kukuruzu, kukuruznom brašnu, brašnu kukuruznog klipa, zajedno sa sijenom i silažom niske je
razine kalija, dok visoko bjelančevinska hrana sadrži visoku razinu kalija. Sadržaj magnezija u žitaricama kreće se između
0,12 i 0,18%. Proteinski dodaci od životinjskih izvora su niske razine magnezija, a oni od biljnih izvora sadrže 0,3 do 0,6%. Sadržaj
magnezija u bilju varira, ali je veći kod leguminoza, nego kod trava. Iskoristivost magnezija se povećava sa povećanjem zrelosti
biljke.
Visokokvalitetna ispaša sadržava velike količine preteča vitamina A (karotin) i vitamina E.
Siliranje efektno čuva karoten, ali iskoristivost od kukuruzne silaže može biti niska.
Kod goveda izloženih sunčevoj svijetlosti ili hranjenih sijenom sušenim na suncu opskrbljenost vitaminom D je dobra. Vitamin
D je potreban za apsorpciju kalcija i fosfora, normalnu mineralizaciju kosti i mobilizaciju kalcija iz kosti.
1.3.. OPIS KRMIVA:
Kukuruz pretežno sadrži lako probavljive ugljikohidrate (65-70%) odnosno uglavnom škrob i saharozu, glukozu i
fruktozu. Odatle kukuruzu velika probavljivost i energetska vrijednost koja iznosi 1,33 HJ/kg, odnosno 1,5 HJ/kg suhe tvari.
Sirovih bjelančevina ima 7-9. Najčešće sadrži oko 4% sirove masti. Količina minerala iznosi svega 1-1,5 % .Kukuruz je ponajprije
izvor energije pa se koristi u hranidbi životinja u tovu. U kompletnim krmnim smjesama najčešće je zastupljen sa 50-70%.
Obilna i jednostavna hranidba kurukuruzom uzrokuje loše proizvodne rezultate: slab prirast, zdravstvene poremećaje, posebice
avitaminoze i rahitis.
Kukuruzna silaža predstavlja izuzetno kvalitetno energetsko hranivo koje u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji ima
mnogobrojne prednosti u odnosu na druga voluminozna hraniva, uzimajući u obzir činjenicu da se vrlo dobro nadopunjujes
drugim hranivima.
Primjenom odgovarajućih tehnoloških rješenja gajenja moguće je postići izuzetno visoki prinos kukuruza, a njegovim
siliranjem najbolja perspektiva korištenja kao stočne hrane, s obzirom da je siliranje najrentabilniji
postupak čuvanja hranljivih materija. U područijima, u kojima se kukuruz uzgaja u uvijetima intenzivne ratarske proizvodnje
kukuruzna biljka je svakako najinteresantnije voluminozno hranivo za ishranu preživača, naročito visoko-mlječnih krava i tovne
junadi.
Nažalost, pored svojevremene ekspanzije danas tov junadi u našoj zemlji nije ni izbliza na nivou za koji realno postoje
mogućnosti. O uticaju obroka s većom količinom kukuruzne silaže na rezultate tova junadi postoje različita mišljenja, koja se
kreću od onih koja ukaziraju da se povećanjem udjela kukuruzne silaže u obrocima smanjiraju dnevni prirasti i samim tim da je
njena upotreba u intenzivnom tovu neekonomična, pa do onih po kojima, tovna junad koriste vrlo dobro dostupnu energiju iz
obroka sa većom količinom kukuruzne silaže na isti
način kao i obroka sa većom količinom koncentrata .Zbog toga se obroci koji se zasnivaju na silaži moraju kombiniraju tako da
se osiguraju potrebna koncentracija energije i odgovarajuća količina proteina, minerala i vitamina. Osnovni cilj pri tovu junadi
silažom je da se obavi najveća moguća zamjena kukuruza u zrnu, a
da se pri tome postignu prirast koji će da osigurati rentabilnost proizvodnje. Korištenje silaže u tovu junadi u vidu cijele biljke
kukuruza (3-12 kg/dan) i vlažnog zrna ili klipa kukuruza (3-7 kg/dan) i odgovarajućih dopunskih
proteinskih smjesa (1-1,8 kg), zavisno od uzrasta junadi, znatno doprinosi ekonomičnosti proizvodnje junećeg mesa. Treba se
naglastii da povećanje udela suhe materije iz silaže biljke kukuruza (više od 30 %) u ukupnoj SM obroka, uzrokuje snižavanje
koncentracije energije u takvim obrocima, što ima kao posljedicu i srazmjeran nepovoljan uticaj na intenzitet prirasta.
Rentabilnost ovakvog načina tova svakako treba se tražiti u relativno jeftinoj silaži u odnosu na druga voluminozna hraniva.
Povećanje kukuruzne silaže u obroku povećava utrošak
hrane u tovu, ali s pogleda energetskog iskorišćavanja obroka za ostvarenje prirasta nije bilo značajnijih razlika. Također,
povećanje udjela silaže od 40 na 60 posto od SM obroka uvijetuje povećanje težine predželudaca, kao i udio octene kiseline u
tekućem sadržaju buraga uz tendenciju smanjenja prosječnih dnevnih prirasta i radmana
klanja kao količine bubrežnog i karličnog loja. U tovu junadi uspješno se može koristiti i silirano zrno ili klip kukuruza. Zavisno
od intenziteta tova , količina siliranog zrna bi trebala biti od 0,8 do 1,5 kg na 100
kg tjelesne mase, a kod siliranog klipa ova količina se povećava za oko 20 posto i
trebala bi se kretati od 1 do 1,8 kg na 100 kg tjelesne mase.
Potrebe krmiva i oraničnih površina u tovu juneta (200-500
kg tj. mase)
Krmivo Obrok po grlu (kg)
dnevno
Godišnje potrebe za 1 june(kg) Prinos po ha (t) Potrebno ha
Silaža
kukuruza
10 2.5 00 5,5 0,045
Kukuruz zrno 1,4 3 50 7 0,05
Soja zrno 1,3 3 25 2,4 0,135
Ukupno: 3.175 0,23
Sijeno 3 kg 16 0,075
Prostirka _slama 3,5 kg 6 0,0875
od do: 0,535
0,46
Primjeri i mišljenja drugih autora:
Zob sadrži najmanje ugljikohidrata, više sirovih vlakana, oko 10%, stoga joj je probavljivost i energetska vrijednost najmanja
od svih žitarica, 1 HJ/kg. Ima najviše masti od svih žitarica (4-5,5% sirove masti). Vitaminska vrijednost ne zadovoljava, a
siromašna je i na kalciju, natriju, mikroelementima, uz razmjerno više fosfora (oko 0,26%).
Zbog manje energetske vrijednosti i veće količine sirove vlaknine zob se najviše upotrebljava u hranidbi mladunčadi.
Posije su pretežno sastavljene od površinskih slojeva zrna: ovojnih ljusaka, bjelančevinastog aleuronskog sloja, klica s većim ili
manjim udjelom brašna (škroba). Posije su u usporedbi sa žitaricama bogatije bjelančevinama, mineralima, ali i sirovom
vlakninom, pa im je probavljivost i energetska vrijednost manja.
Kvaliteta i hranjiva vrijednost posija ovise o načinu mljevenja, odnosno o stupnju odvajanja brašnastih dijelova: što je
udio brašna (škroba) veći to im je hranjiva vrijednost i cijena veća. Posije žitarica jesu polukoncentrirana ugljikohidrantna
krmiva, dobre ukusnosti i povoljnog dijetetskog djelovanja. Posije su dobar izvor fosfora i vitamina B-kompleksa. Kvaliteta i
cijena određuje im se na osnovi količine vode, sirovih bjelančevina, sirove vlaknine i pepela, krupnoće mljevenja, te stupnja
onečišćenja pijeskom.
Pšenične posije jesu najkvalitetnije i najčešće krmivo iz te skupine. Vrlo povoljno utjeću na ukusnost hrane, poboljšavaju
opskrbu bjelančevinama, osobito fosfororom. Posije imaju blago laksativno djelovanje, a njima možemo u hranidbi teladi
zamijeniti 30-50% krepkih krmiva.
Pogača suncokreta dobiva se prešanjem termički obrađenog zrnja suncokreta. Pogača suncokreta sadrži 32% sirovih
bjelančevina. Aminokiselinski sastav povoljniji je nego u žitarica, ali po biološkoj vrijednosti je iza animalnih krmiva.
Energetska vrijednost iznosi 1-1,1 HJ/kg.
Stočna kreda je kalcijev karbonat organskog podrijetla. Potječe od ljuštura životinja nataloženih u slojevima zemlje iz
vremena krede. Stočna kreda treba sadržavati najmanje
36% Ca. Da bi se stočna kreda mogla upotrijebiti kao stočna hrana, ne smije sadržavati više od 2% vode, 1% Mg i 1% ostalih
primjesa.
Stočna sol je tehnički čista, prirodna kuhinjska sol ili natrijev klorid (NaCl), samljevena tako da kroz sito kvadratnih otvora
veličine 0,4 mm prolazi 95%, a ostatak kroz otvore sita veličine 1 mm. Primjenjuje se za dodavanje stočnoj hrani (najčešće oko
0,5% u kompletnoj suhoj hrani) ili u obliku briketa za lizanje. Stočna sol je jodirana sa 0,0038% kalijevog jodida.
Fosfonal je fosforno mineralni dodatak stočnoj hrani. Sadrži 18% fosfora i druge važne elemente za metabolizam životinja:
cink, sumpor, natrij, kalij, željezo, kobalt, molibden i selen.
Benural S daje se kao jeftinija zamjena dijela sirovih bjelančevina u hrani preživača. Sadrži 42% ureje. Benural osigurava
stabilnost uree i postupno oslobađanje amonijaka u probavnom traktu preživača, veže neke plinove i toksične tvari .
Premiks za tov junadi, 0,5% namijenjen je za izradu krmnih smjesa za tovnu junad i daje se u količini od 0,5%. Sastav
premiksa prikazan je u tablici 1.
2. OBRAZLOŽENJE
Značajno mjesto u govedarskoj proizvodnji zauzima tov junadi čiji su
važni čimbenici hranidbene i zoohigijenske mjere koje omogučavaju
proizvodnju kvalitetnog i vrlo traženog junećeg mesa.
U intezivnom uzgoju junadi velika važnost posvećena je pravilnom
podmirivanju hranidbenih potreba junadi (energija, bjelančevine, minerali,
vitamini) odnosno takozvanoj kompletnosti obroka. Kompletnost obroka treba
omogućiti maksimalno iskorištavanje rasta, kvalitetu proizvoda, zadovoljavanje
fizioloških potreba i očuvanje zdravlja kao bitnog čimbenika za racionalnu i
intezivnu proizvodnju.
Glavni cilj u tovu junadi je uzgajati što kvalitetnijeg tovljenika u što
kraćem vremenu uz minimalne troškove. Suvremene metode hranidbe, dobra zdravstvena prvenstveno preventivna zaštita te
smanjenje radne snage u procesu proizvodnje osnovne su značajke u uspješnom ostvarenju takvog cilja.
Jedan od glavnih gubitaka javlja se prilikom stavljanja teladi u tov. Osobiti problemi u prvih mjesec dana su privikavanje
teladi na promjenu mjesta boravka, klimu, način držanja, a mnoga telad se prvi put susreće sa hranidbom suhim krepkim
krmivima. Sve se to nepovoljno očituje na životinjama i izaziva veći broj oboljenja i uginuća. Da bi se sa što manje gubitaka
prebrodio taj period i daljnje vrijeme tova treba osigurati optimalne količine kvalitetne voluminozne krme i krmnih smjesa.
Bitni pokazatelji rezultata tova dnevni su prirasti i utrošak hrane za kilogram prirasta. Na dnevni prirast i utrošak hrane
utječe više čimbenika: kvaliteta tovljenika (pasmina, dob, spol, individualna svojstva), hrana i način hranidbe (konzumiranje,
koncentracija energije, izbalansiranost hranjivih tvari, dijetetska svojstva i dr.), uvjeti držanja i zdravstveno stanje.
Vlastita vertikalna mješaona stočne hrane kapaciteta 1 t/h
Spremnik za držanje stočne hrane u rinfuzi
Uspješnost tova mjeri se izračunom donjih parametara:
generalizirana logistička formula (parametri ):
Biološki maksimum za junad
Prosječni tjedni prirast za junad.
Točka infleksije je za junad
Točka infleksije je za junad
Prosječna stopa rasta za junad
Prosječna stopa rasta za junad
ZDRAVSTVENA PREVENTIVA I MOGUĆE POJAVE BOLESTI http://rez.ba/wp-content/uploads/2010/08/Zarazne_bolesti.pdf
Provodit će se putem ugovorenih usluga u suradnji s lokalnom veterinarskom službom.
Bolesno stanje je složeno nefiziološko stanje, kad se organizam životinje nalazi u nepovoljnim uvjetima, izazvanima
djelovanjem određenih primarnih čimbenika, poput različitih mikroorganizama, u koje spadaju bakterije, virusi, gljivice i
nametnici. Ujedno su to bolesti prouzročene živim uzročnikom, a između ostalog, prenose se izravnim i neizravnim dodirom
bolesne sa zdravom jedinkom.
ZARAZNE BOLESTI GOVEDA
Enzootska goveđa leukoza
Enzootska goveđa leukoza je kronična zarazna bolest goveda virusne etiologi je ( virus iz fam. Retroviridae). Ovi virusi su osjetljivi na
zagrijavanje i pasterizaciju. Izvori infekcije za goveda su goveda koja imaju jasno izražene
kliničke znakove a zatim okolina zaprljana krvlju, mlijekom, plodnim vodama, sjemenom, fecesom i mokraćomporijeklom od inficiranih
životinja.
Širenju bolesti kontaktom sa jedne životinje na drugu može pomoći i čovjek različitim zahvatima, markiranja, transfuzije, kastracije itd.
Neke pasmine goveda su osjetljivije i lakše obole od ove bolesti. Nakon inkubacionog perioda zapazi se slabost i mršavost, smanjena
mliječnost i otok limfnih žlijezda. Zbog povećanja limfnih žlijezda a ovisno o njihovoj lokalizaciji može se javiti otežano disanje, zatim
kašalj, kronični nadam, začep ili djelimična ukočenost zadnjih nogu. Na opip limfne žlijezde su tvrde, bezbolne i pomične.
Često se primijete promjene na očima, jednostrana ili obostrana buljavost, a zbog promjena na genitalijama javljaju se poteškoće pri
porodu. Rijetke su promjene na koži, ali se nekad vide slične ožaricama. Bolest se ne liječi, a u profilaksi se preporučuje rano otkrivanje
inficiranih grla testiranjem krvi, uvođenje novih goveda samo iz nužde i uz predhodno laboratorijsko ispitivanje, i to više puta, te zaštita
goveda od insekata koji sišu krv.
Goveđa genitalna kampilobakterioza
Kampilobakterioza (vibrioza) je zarazna spolna infekcija goveda koja uzrokuje jalovost kod krava i smanjenu plodnost kod bikova.
Uzročnici bolesti su bakterije iz roda Campylobacter, a izvori infekcije mogu biti
i muške i ženske rasplodne životinje, te sekreti i ekskreti polnih organa, pobačeni plod i zaražena hrana.
Ulazna vrata za uzročnike su najčešće sluznica rodnice. Junice su prijemljivije na bolest nakon što dostignu polnu zrelost, a stariji bikovi
su češće kliconoše nego mlađi. Klinički znaci kod junica i krava se jave 15-tak dana
nakon infekcije (prirodnog osjemenjavanja), a zapazi se bezbojni ili zamućeni iscjedak iz rodnice. Najupadljiviji znak je neredovno i
produženo preganjanje, nakon čega se javi privremena neplodnost. Životinja na kraju
ipak zanese, ali plod djelovanjem uzročnika brzo ugine i bude neprimjetno izbačen. Pobačaj je moguć u svakoj fazi bređosti, ali se
najčešće dogodi tokom 4-tog mjeseca a zatim obično uslijedi zaostajanje posteljice.U bikova obično nema vidljivih kliničkih znakova, ali
su oni dugogodišnje kliconoše. Zaražene krave se liječe antibioticima koje treba aplicirati direktno u maternicu. U profilaksi ove bolesti
važno je izbjeći prirodan pripust. Goveđa spongiformna encefalopatija (Kravlje ludilo; BSE) To je zarazna bolest goveda novijeg datuma
koju izazivaju prioni (čestice
bjelančevinaste prirode koje su po izgledu i građi drugačiji od virusa). Otporni su na sva dosad poznata dezinfekciona sredstva. Na ovu
bolest su osjetljiva goveda u dobi od 4 do 5 godina, a nastanak bolesti se dovodi u vezu sa ishranom koncentratnim hranivima u kojima je
sadržano mesno ili koštano brašno ili bjelančevine životinjskog porijekla. Klinički simptomi se očituju promjenama u ponašanju životinje,
naročito na paši. Goveda prestanu pasti, preplašena su a sa napredovanjem bolesti udaraju zadnjim nogama, naročito pri pokušaju da
se uhvate. Prilikom muže su izrazito nemirna, što onemogućava normalno izmuzanje. Takođe se zapaža mršavljenje i slabost sve do
nemogućnosti ustajanja. Kravlje ludilo traje sedmicama i mjesecima i obavezno
završava uginućem.Nema liječenja, a u preventivne svrhe treba izbjegavati hraniva ako sadrže mesno ili koštano brašno, iako su ti
dodaci u svijetu zakonom zabranjeni devedesetih godina prošlog vijeka. Takođe se preporučuje izlučivanje starijih krava, karantiniranje i
markiranje životinja.
Zarazni goveđi rinotraheitis i infektivni pustulozni
vulvovaginitis (IBR/IPV)
Bolest je raširena po cijelom svijetu, a gotovo isključivo se pojavljuje u farmskim uzgojima tovnih i mliječnih goveda. Virus (Herpesvirus)
se najčešće izlučuje nosnim iscjedkom a širi kapljicama nakon kašljanja ili kihanja oboljelih životinja. Akutna forma bolesti se karakteriše
visokom temperaturom, neveselošću, gubitkom apetita i pojavom sluzavo-gnojnog nosnog iscjetka, ponekad uz primjese krvi. Nosna
sluznica postaje upaljena a mogu se zapaziti i čirevi, zbog crvenila nosnog ogledala ovu bolest ponekad nazivaju i “crveni nos”. Goveda
dišu otvorenih usta, neka
imaju upale očiju, nekad oslijepe ili jako suze a često imaju neprijatan zadah iz usta. Nekad se zapazi i krvavo obojena balega i pobačaji.
U toku infekcije dišnog trakta se zna javiti kod mladih životinja neveselost, pjena iz usta, grčevi mišića, ležanje, a nisu rijetka uginuća
unutar nekoliko sati. Kod novorođene teladi javi se nagli gubitak apetita, povišenje temperature, slinjenje, otežano disanje upale pluća.
Promjene na reproduktivnom traktu mogu takođe biti zapažene, a očituju se iscjetkom, stvaranjem sitnih čvorića na sluznici rodnice,
povišenomtemperaturom i učestalim i bolnim mokrenjem. Liječenje nema efekta, a antibiotici se mogu upotrijebiti za sprečavanje
infekcija bakterijama. U preventivi vakcinama (inaktivirane) postignuti su dobri rezultati.Trihofitija Trihofitije su gljivične infekcije kože,
dlaka, rogova, papaka, kopita i nokata u životinja i ljudi. Gljivice iz rodova Microsporum i Epidermophyton su naročito raširene među
konjima i svinjama, a na govedarskim uzgoji ma prisutne su gljivice iz roda Trichophyton. Javljaju se obično potkraj zime i u rano
proljeće. Simptomi u goveda su okrugla sivobijela mjesta koja se javljaju po cijelom tijelu a najčešće na vratu i glavi, ali bez svrbeža.
Kod konja se jave okrugla mjesta na koži i poremećen izgled dlake. Na tom mjestu dlaka otpada u širini od 3 cm, a tu se jave krastice i za
oko mjesec dana započne oporavak. Konji mogu pokazivati i svrbež. Proces obično počne u području pazuha, a zatim se može proširiti
na čitavo tijelo. Kod svinja se jave bezdlačna okrugla krastava mjesta bez svrbeža ili opadanja dlake. Ove promjene se najčešće na
leđima. Kod ovaca su rijetke trihofitije. Rezultati su dobri ukoliko se u ranoj fazi bolesti provede liječenje jodom, ali nakon skidanja
kraste. Za profilaksu se preporučuje odvajanje bolesnih, držanje životinja u suhim i zračnim prostorijama i provođenje dezinfekcije
prostora nekim hlornim preparatom ili živom sodom. U nekim zemljama se uspješno provodi vakcinacija.
Parainfluenca Parainfluenca goveda je akutna virusna (Myxovirus, Parainfluenzae3) infekcija goveda, najčešće teladi i junadi u tovu,
koja uz pomoć nekih bakterija i stresova može postati teška i smrtna. Bolest je raširena po cijelom svijetu, naročito gdje ima
goveda.Prirodni izvor infekcije su čovje i goveda. Na pojavu bolesti utiče i starost životinje, pa tako češće obole tek odbijena telad i junad
do 7 mjeseci, te mlađa goveda loše kondicije. Ova bolest se rijetko javlja ljeti. Akutni tok karakteriše povišena temperatura,
bistar iscjedak iz nosa i suzenje bez kašlja. Oboljela životinja stoji nepomično spuštene glave, a zbog problema na dišnim putevima ima
jako raširene nosnice. Kod teške upale pluća isplazi jezik, ne kreće se i potpuno prestane uzimati hranu, a primijete se i otoci u području
vrata i uginuća za dva do tri dana. Specifičnog lijeka nema a zbog bakterija preporučuje se primjena kombinacije
sulfonamida i antibiotika, terapiju treba započeti sulfonamidima. U preventivi je važno da se u bređosti daju vitamini i minerali (vitamin
A i bakar), zatim da telad posiše prvo mlijeko, a u slučaju transporta životinja izbjegavati nepovoljne vremenske prilike i velike distance.
Štala morabiti topla, bez prašine i uz dovoljno sviježeg zraka. Neki preporučuju iprimjenu vakcina.
Šuštavac
Šuštavac je zarazna neprenosiva bolest goveda i ovaca akutnog toka. Područja u kojima se ova bolest ponavljano javlja nazivamo
distriktima šuštavca. Uzročnik je Clostridium chauvoei, otporna sporulirajuća bakterija koja izdrži zagrijavanje u ključaloj vodi do 2 sata.
Od šuštavca obole mlađa goveda u dobi od 6 mjeseci do 2 godine a, uz povišenje temperature, javlja se gubitak apetita i šepavost na
jednu ili više nogu. Zapažaju se i otoci u području lopatice, grudi, vrata i butina koji su na opip topli i bolni a na pritisak šušte. Nekad se
pojave bolovi u stomaku, otežano disanje i uginuća. U ovaca se infekcija često desi nakon šišanja, ugriza pasa ili nakon porođaja. Uz
gubitak apetita javlja se ukočen hod i otok na vratu ili prsima. Tok bolesti je kratak i uginuća se obično dese u roku
od 24 sata. U liječenju ove bolesti se primjenjuju velike doze penicilina, a preventivno vakcinacija (goveda) u proljeće ili početkom ljeta.
Izuzetno se vakcinišu i mlađa telad, a ovce kad navrše godinu dana. BVD (Mukozna bolest goveda) BVD je virusna (virus iz roda
Pestivirus srodan virusu klasične svinjske kuge) akutna i kronična infekcija koju nazivaju i virusni proljev. Izvor infekcije
su bolesne životinje, i divlje i domaće, a čovjek može širiti infekciju kontaminiranom hranom i vodom. Nakon kraće inkubacije uz povišenje
temperature pojavi se jako slinjenje, a zatim i proljev koji može biti i krvav.U to vrijeme mogu se primijetiti čirevi na nosnom ogledalu, po
ustima, rodnici i međupapčanom prostoru. Goveda prestaju potpuno da jedu i piju, smanje mlijeko i pobacuju.Specifičnog lijeka nema,
ali na početku infekcije primjena sulfonamida i antibiotika može dati zadovoljavajuće rezultate. U preventivi, pored odvajanja bolesnih
životinja treba vršiti dezinfekciju prostora gdje borave goveda, karantinirati i testirati novonabavljene životinje
i u dogovoru sa stručnjakom primijeniti vakcinu.
TRŽNI PARAMETRI
Proizvod Tip
Jadranska Hrvatska
Sjeverozapadna
Hrvatska
Središnja i Istočna
Hrvatska Hrvatska
Cijena Stara
Razl. Cijena Stara Razl.
Cijena Stara Razl.
Cijena Stara Razl.
tele simental (80-160 kg)-
calf . Min 23 23 0 21 21 0 20 21 -1 20 21 -1
Max 28 28 0 29 27 2 29 29 0 29 29 0
Prosjek 25,73 26,41
-
0,68 24,22 23,89 0,33 24,74 24,69 0,05 24,59 24,45 0,14
tele holstajn (80-160kg)-calf
. Min ---- ---- ---- 18 18 0 18 18 0 18 18 0
Max ---- ---- ---- 25 25 0 18 18 0 25 25 0
Prosjek ---- ---- ---- 20,47 20,48 -0,01 18 18 0 19,53 19,39 0,14
junica simental (za klanje)-
heifer . Min ---- ---- ---- 13 12 1 10 11 -1 10 11 -1
Max ---- ---- ---- 14,5 14 0,5 14 14 0 14,5 14 0,5
Prosjek ---- ---- ---- 14,13 13,68 0,45 12,43 12,32 0,11 12,97 12,97 0
junica holstajn (za klanje)-
heifer . Min ---- ---- ---- 12 11 1 10 9 1 10 9 1
Max ---- ---- ---- 12 12 0 10 10 0 12 12 0
Prosjek ---- ---- ---- 12 11,5 0,5 10 9,5 0,5 10,55 9,94 0,61
bik simental (>450kg)-beef . Min 13 13 0 13,5 13 0,5 13 13 0 13 13 0
Max 14 14 0 16 15,5 0,5 16 16 0 16 16 0
Prosjek 13,5 13,5 0 14,87 14,12 0,75 14,11 13,79 0,32 14,45 13,95 0,5
bik holstajn (300-450 kg)-
beef . Min ---- ---- ---- 13 12 1 12,5 12 0,5 12,5 12 0,5
Max ---- ---- ---- 13 13 0 12,5 12 0,5 13 13 0
Prosjek ---- ---- ---- 13 12,5 0,5 12,5 12 0,5 12,64 12,11 0,53
krava simental (za klanje)-
cow . Min 10 ---- ---- 5 5 0 4 4 0 4 4 0
Max 11 ---- ---- 9 9 0 10 9 1 11 9 2
Prosjek 10,5 ---- ---- 7,51 7,33 0,18 7,44 7,25 0,19 7,48 7,29 0,19
janjad-lambs . Min 24 24 0 21 ---- ---- 20 20 0 20 20 0
Max 28 28 0 26 ---- ---- 25 25 0 28 28 0
Prosjek 26,8 26,8 0 23,5 ---- ---- 22 22,86 -0,86 25,77 25,73 0,04
Mogućnosti u tovu junadi
Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.
|Tov junadi (150 - 500 kg), vlastite smjese
Regija: RH Trajanje tova: Uginuce:
250 dana
2 %
Pasmina: simentalska
Konverzija hrane: 8,66 kg/kg
prirasta
Kalkulaci
ja
pokrica var. (PVT)
troskova HRK/grlo EUR/grlo
Utovljeno June 500 kg 0,99 14,00 kn 6.930,00 962,83
UKUPNI PRIHOD 6.930,00 962,83 Tele 150 kg 1,01 22,71 kn 3.440,57 478,02
Stocna hrana 2.187,91 303,98
Veterinarski troskovi 150,00 20,84
Troskovi uzgoja 35,00 4,86
Ostali troskovi 120,00 16,67
UKUPNI VAR. TROSKOVI 5.933,48 824,38 PVT 996,53 138,45
Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i nije ukljucen u
strukturu prihoda
Razlicite cijene Jedinicna
cijena PVT
(kn)
PVT
(eur) Cijena niza 12,00 6,52 0,91
Cijena srednja 14,00 996,53 138,45
Cijena visa 16,00 1.986,53 276,00
Tehnologija hranidbe:
Vrsta Jedinicna c'n'ena
Kolicina
(kg, lit)
HRK/grlo
Kukuruzna silaza* 0,21 1.600 336,00 Sijeno* 0,59 125 73,75 Jecam** 0,86 256 220,16 Kukuruz zrno** 0,87 590 513,30 Sojina sacma 3,00 136 408,00 Suncokretova pogaca 1,35 256 345,60 VAM 7,10 41 291,10 UKUPNO 2.187,91
* trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu sliazu (mineralno-organska gnojidba) ** trosak proizvodnje iz kalkulacija za ratarske kuiture
Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009.
|Tov junadi (150 - 500 kg), kupovne smjese
Regija: RH Trajanje tova: Uginuce:
272 dana
2,00 %
Pasmina: simentalska
Konverzija hrane: 10,29 kg/kg
prirasta
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
18
Kalkulaci
ja
pokrica var. (PVT)
troskova HRK/grlo EUR/grlo
Utovljeno June 500 kg 0,99 14,00 kn 6.930,00 962,83
UKUPNI PRIHOD 6.930,00 962,83
Tele 150 kg 1,01 22,71 kn 3.440,57 478,02
Stocna hrana 2.610,17 362,65
Veterinarski troskovi 150,00 20,84
Troskovi uzgoja 35,00 4,86
Ostali troskovi 120,00 16,67
UKUPNI VAR. TROSKOVI 6.355,73 883,04 PVT 574,27 79,79
Napomena: Iznos izravnih placanja je 1.900,00 kn/grlo za drzanje i klanje goveda i
nije ukljucen u strukturu prihoda
Razlicite cijene mlijeka Jedinicna
ciiena PVT
(kn)
PVT
feur) Cijena niza 12,00 -415,73 -57,76
Cijena srednja 14,00 574,27 79,79
Cijena visa 16,00 1.564,27 217,33
Tehnologija hranidbe:
Vrsta Jedinicna ciiena
Kolicina
(kg, lit)
HRK/grlo
Kukuruzna silaza* 0,21 2.450 513,66
Sijeno* 0,59 136 80,51
Kupovna smjesa 15 % 1,92 1.050 2.016,00
UKUPNO 2.610,17
*trosak proizvodnje iz kalkulacija za TDS i kukuruznu silazu (mineralno - organska gnojidba)
Zaključak
SAVJETNICI:
dr. sc. Drazenka Gutzmirtl - rukovoditelj Odsjeka
Vinkovacka 63 c, Osijek
Tel: 031/275-755
Fax: 031/275-756
Mob: 091/4882-709
E-mail: [email protected]
Emilija Frizon, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo
Vinkovacka 63 c, Osijek
Tel: 031/275-755
Fax: 031/275-756
Mob: 091/4882-844
E-mail: [email protected]
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
19
Tomislav Koturic, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo
Vinkovacka 63 c, Osijek
Tel: 031/275-755
Fax: 031/275-756
Mob: 091/4882-842
E-mail: [email protected]
Tihana Biscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo
Trg. Sv. Josipa 10, Slatina
Tel: 033/553-157
Fax: 033/552-903
Mob: 091/4882-809
E-mail: [email protected]
Ljubica Kravarscan, dipl. ing. agr. - strucni savjetnik za stocarstvo
Vladimira Nazora 2, Virovitica
Tel: 033/800-970
Fax: 033/800-970
Mob: 091/4882-804
E-mail: [email protected]
Mogućnosti dodatne zarade na farmi BISTRICA
Na str.4. ovog teksta u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, prikazan je objekt pod red. br. 6.
označen kao
Sušara za duhan2
Sušara za duhan obavljala je uslužno sušenje duhana za firmu HRVATSKI DUHANI d.d.
Osječka 2, 33000 Virovitica i to:
- toplim zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia
- zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride);
- zračno sušen duhan tipa Maryland, na dimu sušen duhan
Zemlje u koje se izvozio sušeni duhan bile su Japan, Njemačka, Egipat,Bosna i Hercegovina, Srbija
2 Zgrada postojeće sušare za duhan je očuvana, međutim na objektu, su devastirani kaloliferi, ventilatori i
uređaji za dovod toplog zraka, koje bi trebalo ponovo nabaviti i ugraditi. Trafostanica uz objekt je namjenjena
za opskrbu električnom energijom farme, stambenog objekta u sklopu farme, skladišta, crpke,sušare i
susjednog naselja koje se sastoji od oko 15 kuća. S HEP je potrebno sklopiti novi ugovor o tehničkim rješenjima i
razgraničiti potrošnju el. energije naselja od gospodarskih objekata, budući da je naselje u bivšem sustavu crpilo
el. energiju „besplatno“. Pumpna stanica za gorivo ima sačuvane podzemne spremnike ali sam automat za
nasip goriva je devastiran i otpojen s el. instalacije. Kolska vaga neutvrđenog kapaciteta ze izmjere utovljenih
životinja i ulaze hrane-sirovina je devastirana. Nije izvršena procjena da li bi se vaga mogla ponovo restaurirati i
baždariti.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
20
I danas postoji interes za izvoz duhana u sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Egipat, Grčka,
Indonezija, Japan, Makedonija, Malezija, Sjedinjene Američke Države, Singapur, Srbija, Turska
U svrhu dobivanja zračno sušenog duhana tipa Burley (uključujući Burley hibride) mogao bi se koristiti i
objekt prikazan na str.4. ovog teksta, u sklopu kopije katastarskog plana farme Bistrica, kao objekt pod red.
br. 3. SIJENIK ( za atmosfersko sušenje).
Firma HRVATSKI DUHANI d.d i danas pruža pomoć u procesu usvajanja novog proizvoda/proizvodnog
procesa svojim kooperantima.
Budući da je prostor farme Bistrica već ranije bio dio neke tehnološke cjeline Hrvatskih duhana, bilo bi
opravdano zatražiti novu procjenu upotrebljivosti prostora i stavljanja u funkciju u sklopu poslovnog
kooperantskog odnosa.
Isto tako, farmu Bistrica, dijeli prometnica na dvije cjeline. Zapadno od prometnice su smješteni farmski
objekti a istočno od prometnice stambeni objekt, vaga, crpka, skladište, trafostanica i sušara.
Sve objekte, smještene istočno od prometnice, moguće je zasebno iznajmljivati, odnosno ponuditi na proda
Kontakti za dogovaranje i provođenje zamisli u okvirima gore navedene paradigme su sljedeći:
HRVATSKI DUHANI d.d.
Osječka 2
33000 Virovitica
MB:1744216
Županija:Virovitičko-podravska
Telefon:033/730844
Telefax:033/722281
E-mail:[email protected]
Rukovodeća osoba
Mirko Boić, direktor
Kontakt osoba za hio
Zlatko Pleša
E-mail:zlatko.pleš[email protected]
Telefon:033/730844
Alternativa:
Isti objekt mogao bi se upotrijebiti za uzgoj gljive bukovače.
Literatura i tehnologija uzgoja prema Dušanka Bugarski: BUKOVAČA
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
21
Moguća je proizvodnja 4 ciklusa i to
- U rinfuzi
- U rinfuzi sa sušenjem
- Pakiranje bez ili sa sušenjem
- Tržište nabave: Kompostare u Traviso ( Italija ),PELTZ ( Kečkemet Mađarska ), Fridrich ( Zagreb ),
proizvođaš ambalaže Formplast (Zagreb ) Italplast ( Bologna Italija ).
- Tržište prodaje: Hrvatska prehrambena industrija, Kompostara u Travisou ( Italija ),Fridrich (
Zagreb ), makromarketi, supermarketi, kvartne trgovine ( udruge obrtnika ), ugostitelji, hoteli,
picerije, privatna lica, internet prodaja, itd.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
22
Stajski gnoj3
Ukoliko bi se izvršila prenamjena govedarske u peradarsku farmu, GNOIŠTE s ravnim podom i nabitim
sadržajem radi anaerobnih uvijeta “zriobe“ u tijeku 6 mjeseci, “hladnim postupkom” ( do 45 C) moguće je
smjestiti na prostoru postojećih trancheva za silažu, koji bi prenamjenom farme ostali izvan funkcije a nalaze se
uz svaki tovni objekt po dva. Ukupno, osam.
Stajski gnoj se aplicira u količinama većim od 30 t/ha te stoga, usljed uništenja stočnog fonda u RH, postoji
velika potražnja. Vrijednost upotrebljenog stajnjaka iznosi oko 6.000 kn/ha.
Posebice na( zbog upotrebe umjetnih gnojiva ) kiselim tlima na kojima je nužna korekcija pH vrijednosti i
humusne strukture tla, tu korekciju je moguće izvršiti jedino uporabom agrovapna i organskih gnojiva.
Osim toga svaka održiva poljoprivreda, EKO i BIO proizvodnja, baziraju se na stajnjak i kompost.
U okruženju široko razgranate biljne proizvodnje postoje opravdani razlozi za organizaciju kompostane.
3 STAJSKI GNOJ je najpotpunije gnojivo jer osim organske tvari, sadrži makro i mikro hraniva, mikroorganizme,
hormone, mikroelemente Mn, Zn, B, Cu, Co, Mo,... Stajski gnoj je aktivator biološke aktivnosti tla i sredstvo za
za popravak fizičkih osobina tla. GNOIŠTE treba izvesti s ravnim podom i nabitim sadržajem radi anaerobnih
uvijeta “zriobe u tijeku 6 mjeseci, “hladnim postupkom” ( do 45 C). Poznato je da konj ili govedo daju oko 10 t
stajnjaka /godišnje, june 8 t, svinja 1,5 t, ...SADRŽAJ STAJSKOG GNOJA: 75% voda, 25% suhe tvari ( organska
masa). Najbogatiji je stajski gnoj peradi ( N 2%, P 1,5%, K 1%.).
ISKORISTIVOST HRANIVA
FOSFOR KALIJ DUŠIK
Mineralna prihrana 15-30% 60% 35%
Stajnjak 20-35% 60% 25%
USJEVI UZIMAJU IZ STAJNJAKA:
- 1. godina 50% hraniva
- 2. godina 25-30%
- 3. godina 15-20%
- 4. godina 5-10%
- Najbolje reagiraju krompir, repa, kukuruz, suncokret, a dovoljno dobro još i uljana repica, pšenica, ječam i.t.d. U voćnjacima i vinogradima nužno je prihranjivanje stajnjakom svake treće godine.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
23
Kompost4
Na području farme Bistrica, moguće je organizirati kompostanu, za vlastite potrebe ili na nivou sela Bistrica.
Priključni stroj za miješanje komposta
4 KOMPOST nastaje u aerobnim uvijetima “zriobe“ u tijeku 6 mjeseci, “toplim postupkom” ( do 60 C).
Kompostane se mogu organizirati na nivou pojedinog poljoprivrednog gospodarstva, sela, grada ili županije.
Gotovo sve navedeno u footnote 9 vrijedi i za kompost. Količina od 5 m³ komposta odgovara vrijednosti 30 kg
NPK gnojiva.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
24
UZGOJ JUNADI
1. VJEŠTINE I ZNANJA PODUZETNIKA
Poduzetnik prati događanja u proizvodnji „mesa“ (preko specijaliziranih web-stranica) i pokušava se
poizicionirati na tržištu, na kojem je stanje slijedeće:
Istraživanje dohodovne elastičnosti pojedinih vrsta mesa pokazuje da je meso junadi još uvijek superiorno, to
jest da se njegova konzumacija povećava s rastom životnog standarda stanovništva a kod obrnutih trendova
opada. Za razdoblje od 1960. do 1983. izračunali su koeficijent dohodovne elastičnosti mesa peradi od 1,422,,
govedine,( 0,447) svinjetine, ( -0,244) ... itd.
Poduzetnik pokazuje tehnološku oposobljenost za proizvodnju oko 800 grla junadi po turnusu godišnje, te
po tom podatku spada u manje proizvođače.
Poduzetnik je proučio tehnologiju proizvodnje i svoje mogućnosti u pogledu izvoza .
Poduzetnik se pouzdaje u visok porast potrošnje junećeg mesa a na EU, svjetskom i na domaćem tržištu.
Poduzetnik se pouzdaje u svoju sposobnost ovladavanja informacijama i prodajnim kanalima.
Poduzetnik prepoznaje svoju poziciju na tržištu oslanjajući se na relativno velike mogućnosti izvoza.
Tvrtka A.N.T. d.o.o. posluje od 1994.g. Pretežita djelatnost tvrtke bazirala se na opskrbljivaanju
slavonskih tvornica stočne hrane, ribljim brašnom, mineralima, vitaminima i mikroelementima, te na
vleprodaji gotove stočne hrane gore spomenutih proizuvođača.
Budući da je ispruka gotove stočne hrane, prodajnim kanalom, koji se sastojao od suradničkih
poljoprivrednih ljekarni ( u kojema su se snabdijevali uglavnom tovljači-hobisti ) pokazivala jasne sezonske
oscilacije ( proljeće-jesen ), nekontinuiran dotok novca ( u svega tri godišnja ciklusa ) i nužnost organizacije
naplate potraživanja putem kompenzacijskih lanaca,..., pojavila se ideja o utrošku „viška zarađene stočne
hrane“ u vlastitom tovu.
Tvrtka je opremljena vlastitom mini-mješaonom stočne hrane kapaciteta 1 t/h, raspolaže suvremenim
hranidbenim tablicama za miješanje stočne hrane za sve vrste i dob životinja, ... posjeduje kamion (nosivosti
8t ) s prikolicom ( nosivosti 12 t ) koji se jednostavnim preinakama mogu prilagoditi prijevozu stoke,
posjeduje dva kombi vozila ( nosivosti 1 t ),...posjeduje, viličar za manipulaciju robom, ...posjeduje
suvremenu računarsku opremu za elektroničko vođenjeureda i proizvodnog procesa.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
25
UZGOJ JUNADI
2. OPIS PROIZVODA Proizvod odgovara specifikacijama uzgojne pasmine.
3. PO ČEMU SE PROIZVOD RAZLIKUJE OD POSTOJEĆIH NA
TRŽIŠTU Proizvod se na prvi pogled neće bitno razlikovati od onih proizvoda na tržištu u čijoj su proizvodnji
primjenjena sva znanja, principi i norme. Međutim, usljed nekontroliranog uvoza mesa ( pa i onog u kojem
nisu primjenjena sve norme ), proizvod će se svojom kvalitetom ipak bitno razlikovati.
Prije svega striktno će se primjenjivati principi, načela i norme HACCP-a:
Princip 1- Analiza opasnosti
Navode se opasnosti (biološke, kemijske i fizičke) koje mogu predstavljati zdravstveni rizik, neprihvatljiv za
potrošača. Shema cjelokupnog procesa daje važnost u provođenju analize opasnosti. Značajne opasnosti
povezane sa svakim proizvodnim konkretnim korakom.. Preventivne mjere (temperatura, pH, vlage i sl.) za
kontrolu opasnosti su također navedene.
Princip 2 – Prepoznavanje kritičnih točaka
Propisuje se prepoznavanje kritičnih kontrolnih točaka (CCP) te postupci na koje se kontrola može primijeniti
da bi se smanjio sigurnosni rizik hrane na prihvatljivu razinu.
Načelo 3 - Uspostava kritične granice
Svi subjekti moraju provoditi preventivne mjere koje su mjerljive! Kritične granice su operativne granice na
kritičnim kontrolnim točkama s potencijalnim opasnostima po hranu (s). Kriteriji za kritične granice se određuju
unaprijed i u dogovoru s nadležnim tijelima ili su već propisane odgovarajućim zakonima, pravilncima i
uputama. Ako kritična granica i kriteriji nisu ispunjeni tada je proces "izvan kontrole", čime se opasnost po
hranu (i) ne spriječava, uklanja ili smanjuje na prihvatljivu razinu.
Princip 4 - Monitoring KPK
Nadzor ili MONITORING je planirani slijed mjerenja i promatranja kako bi se osiguralo da se proizvod ili
proizvodni proces održi unutar kritičnih granica. Nadzor omogućava da se procijene trendovi prije nego što
dođe do gubitka kontrole. Podešavanjem i korekcijama može se izvršiti nastavak procesa. Intervali praćenja
moraju biti prikladni, kako bi se osigurala pouzdana kontrola procesa.
Princip 5 - Uspostava korektivnih postupaka
HACCP sustav je namijenjen spriječavanju odstupanja proizvoda ili procesa od propisanih normi. Međutim,
ukoliko ipak dođe do gubitka kontrole, moraju postojati određeni postupci za prenamjenu proizvoda i korekcije
procesa.. Ovi postupci moraju biti unaprijed planirani i napisani.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
26
Principle 6 - Evidencije
HACCP sustav zahtijeva pripremu i održavanje-vođenje HACCP plana u pisanoj formi, zajedno s pratećom
dokumentacijom. Plan mora uključivati sve zapise koji nastaju tijekom praćenja svake CCP i notacije za
korektivne mjere.
Načelo 7 - Verifikacija
Verifikacija ima nekoliko koraka. Znanstvenu ili tehničku valjanost analize opasnosti na odgovarajućoj KPK
treba dokumentirati. Verifikacija djelotvornosti HACCP plana je također potrebna. Sustav koji se primjenjuje na
pojedinom proizvodnom mjestu trebao bi biti predmetom periodičnog PRODUŽENJA VALJANOSTI, putem
neovisne revizije ili drugim postupcima provjere. HACCP nudi kontinuirani i sustavni pristup za osiguravanje
zdravstvene ispravnosti hrane.
Primjenom principa, načela i normi HACCP-plana dobit će se verificirani proizvod koji je podoban za
svako tržište i svakog kupca.
Neka će tržišta zatražiti i druge oblike verificiranja proizvoda, kao naprimjer HALAL ili KOŠER standard za
tržišta Izraela i islamskih zemalja. U slučaju da se pronađe kupac i na tom tržištu, proizvodni proces i
proizvod će se verificirati i prema zahtijevima tih standarda.
4. TRŽIŠTE NABAVE Budući da se Poduzetnik odlučio za strogu primjenu principa, načela i normi HACCP-a i na tržištu nabave će
se okrenuti onim dobavljačima, koji su svoj proizvodni proces i sam proizvod verificirali u sukladnosti s
HACCP-om.
Od dobavljača koji nemaju verificirani proizvodni proces i proizvod, zatražit će se da u svojoj ponudi prilože
pojedinačne neovisne analitičke dokaze da njihov proizvod ne otstupa od principa, načela i normi HACCP-a.
Ukoliko dobavljač ne ponudi gore navedene dokaze, Poduzetnik će izvršiti vlastitu analizu o sukladnosti
proizvoda nabave s principima, načelima i normama HACCP-a.
Ovim opredjeljenjem relativno se sužava tržište nabave što u konačnici ipak proširuje tržište prodaje.
TRŽIŠTE NABAVE:
1. Tržište kvalitetnog „genetskog materijala“ (telad ): i stočne hrane :
STOČARSTVO - RATARSTVO d.o.o. Vukovarska 128 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
FARMERKA d.o.o. Trg Kralja Tomislava bb , 33405 PITOMAČA, Pitomača
LUCA-AGRO d.o.o. Kolodvorska 16 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
T I C A d.o.o. Vukovarska ulica 130 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
CVITANOVIĆ d.o.o. Noskovci 215 , 33523 ČAĐAVICA, Noskovci
JRS d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 105 , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš
NOVI SVIJET d.o.o. N.Š.Zrinski 105 , 33517 Mikleuš, Mikleuš
OROZ d.o.o. Noskovci 215 , 33523 Čađavica, Noskovci
TIHA ZVIJEZDA d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 105 , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš
OVINA d.o.o. Donje Kusonje bb , 33520 Slatina, Donje Kusonje
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
27
GORDAN d.o.o. Rudolfa Kolibaša 37 , 33520 SLATINA, Slatina
PZ KARAULA I.K.Sakcinskog 2 , 33525 SOPJE, Novaki
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ERGELA-
VIŠNJICA
Višnjica bb , 33520 SLATINA, Višnjica
MELJANČANKA d.o.o. - u likvidaciji Donji Meljani 37 , 33520 SLATINA, Donji Meljani
MEDEKS d.o.o. Starin bb , 33523 ČAĐAVICA, Starin
NOVA DRAVA d.o.o. Zagrebačka 32 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
PZ ČAĐAVICA Kolodvorska bb , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
JUKIĆ d.o.o. Vukovarska 110 , 33523 ČAĐAVICA, Čađavica
PZ SOPJE Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda
PZ SOPJE Glavna 3 , 33525 SOPJE, Sopjanska greda
SOPJE-KOMERC d.o.o. Kralja Tomislava 47 , 33525 SOPJE, Sopje
MIGOMA d.o.o. Ivana Kukuljevića Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki
MIGOMA d.o.o. Ivana Kukuljevića Sakcinskog 2 , 33525 Slatina, Novaki
JOŠAVAC d.o.o. Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina
JOŠAVAC d.o.o. Vladimira Nazora 400 , 33520 SLATINA, Slatina
OLOVNIK d.o.o. Kralja Tomislava bb , 33525 SOPJE, Sopje
PZ JASICI - u stečaju Radosavci bb , 33520 SLATINA, Slatina
V I A G R O d.d. - u stečaju Kralja Zvonimira 6 , 33520 SLATINA, Slatina
AGRODUHAN d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina
AGRODUHAN d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 30 , 33520 SLATINA, Slatina
C - Š - D - TRADE d.o.o. N.Šubića Zrinskog 1 , 33520 SLATINA, Slatina
OZON d.o.o. S.S.Kranjčevića 81 , 33520 SLATINA, Slatina
PROIZVODNO USLUŽNA ZADRUGA AGRAR-
EKO
Brezik bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PČELARSTVO
SLATINA
Golennić 6 , 33520 SLATINA, Golenić
FARMA SENKOVAC d.d. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac
FARMA SENKOVAC d.d. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac
FARMA-EKO d.o.o. Varaždinska 68 , 33520 SLATINA, Novi Senkovac
PZ VALLIS Nikole Šubića Zrinskog bb , 33517 MIKLEUŠ, Mikleuš
PZ NOVA BUKOVICA Kolodvorska bb , 33518 NOVA BUKOVICA, Nova Bukovica
HALAS d.o.o. Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik
KLENIK d.o.o. Nikole Šubića Zrinskog 56 , 33517 Mikleuš, Mikleuš
TOPOLAK d.o.o. Brezik 4 , 33518 NOVA BUKOVICA, Brezik
FILIP d.o.o. Radićeva 19 , 33513 ZDENCI, Zdenci
PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica
PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica
EUROVOĆE d.o.o. Riječani 85 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica
SAHER & Co d.o.o. Stara Jošava 11 , 33515 ORAHOVICA, Orahovica
SZ GRAMINEA Livadska 5 , 33405 PITOMAČA, Pitomača
DRAŠKO d.o.o. Kladare 4 , 33405 PITOMAČA, Pitomača
INTERPRODUKT d.d. Farma Stari Gradac bb , 33405 PITOMAČA, Pitomača
DAM d.o.o. I. Marinkovića 42 , 33404 ŠPIŠIĆ BUKOVICA, Lozan
SLAVONSKI AGROTEHNIČKI EKOLOŠKI
CENTAR d.o.o.
Jakova Gotovca 3 , 33520 SLATINA, Slatina
EDENSKI VRT d.o.o. Zrinski Vrt 6 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
POLJOPRIVREDNA SLUŽBA VIROVITICA d.o.o. Vladimira Nazora 2 1, 33000 VIROVITICA, Virovitica
AGRIMEX d.o.o. Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina
AGRIMEX d.o.o. Detkovac 19 , 33000 Detkovac, Gradina
PZ BILJE A. Augustinčića 28 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
MALNAR d.o.o. Gundulićeva 13 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
INTER-LOV d.o.o. Sveti Đurađ 42 , 33000 VIROVITICA, Sveti Đurađ
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
28
KLASIĆ d.o.o. Matije Gupca 26 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
PZ KORIJA Školski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija
PZ KORIJA Školski Trg 6 , 33000 VIROVITICA, Korija
ZEA d.o.o. Trg bana Jelačića 7 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
DRULAK d.o.o. Lukač 6 , 33406 LUKAČ, Lukač
ARTOS d.o.o. Lukač 94 /A, 33406 LUKAČ, Lukač
FARMALAND d.o.o. Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
FARMALAND d.o.o. Bjeljevina bb , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
PZ KONKORDIA Kralja Tomislava 92 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
ŠKALA d.o.o. Stjepana Radića 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
BISTRICA d.o.o. Višnjica bb , 33520 SLATINA, Višnjica
P. Z. LANKA Bekovar 10 , 33411 GRADINA, Novi Gradac
PZ MELISSA Školski Trg bb , 33000 VIROVITICA, Korija
VINIFERA vinarska, vinogradarska i voćarska
zadruga
Trg Kralja Tomislava 19 /2, 33405 PITOMAČA, Pitomača
PZ AGROGRADINA - u stečaju Josipa bana Jelačića bb, 33411 GRADINA, Gradina
POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina
POLJOPRIVREDNO DOBRO d.o.o. Trg Kralja Zvonimira 1 , 33411 GRADINA, Gradina
PLANTAŽE d.o.o. Mihanovićeva bb , 33405 Pitomača, Pitomača
PLANTAŽE d.o.o. Mihanovićeva bb , 33405 Pitomača, Pitomača
KIHAR d.o.o. Gornje Bazije 107 , 33407 LUKAČ, Gornje Bazje
VOĆE AGRO d.o.o. Zagrebačka 20 , 33000 VIROVITICA, Čemernica
GOD d.o.o. Podravska 23 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
PZ AGRODIBA V. Nazora 5 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
AGROLAND d.o.o. Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
AGROLAND d.o.o. Vukovarska 125 , 33410 SUHOPOLJE, Suhopolje
AGRO-TURNAŠICA POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA
Trg kralja Tomislava 1 , 33405 Pitomača, Pitomača
DRVOMERCANT d.o.o. B. Radičevića 71 , 33520 Slatina, Medinci
DRVOREZ d.o.o. B. Radičevića 71 , 33520 SLATINA, Medinci
INDUSTRIES CENTERS DEVELOPMENT d.o.o. Miljevci, Kralja Tomislava 31 , 33518 Nova Bukovica, Nova Bukovica
KAS d.o.o. Frana Supila 61 , 33515 Orahovica, Orahovica
M A I N d.o.o. Augusta Šenoe 22 , 33520 SLATINA, Slatina
O.P.P. VIROVITICA d.o.o. Vladimira Nazora 2 , 33000 VIROVITICA, Virovitica
OBITELJSKA ZADRUGA VIS Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova
OBITELJSKA ZADRUGA VIS Velika Pemija 29 , 33410 Suhopolje, Borova
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA AGROTRON Zagrebačka 15 , 33523 Čađavica, Čađavica
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA BRANITELJA
ZLATNI VRTOVI - VIROVITICA
Matije Gupca 5 , 33000 Virovitica, Virovitica
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SLANA VODA Lukavac bb , 33520 Slatina, Lukavac
PREMIO d.o.o. Rušani bb, 33411 Gradina, Rušani
STRUTHIO d.o.o. Dravska bb , 33520 SLATINA, Medinci
ZADRUGA BRANITELJA DRAGOVOLJAC
GRADINA
Trg kralja Zvonimira 3 , 33411 Šibenik, Gradina
Itd.
E:\FARMA_Bistrica_files\junad_Bistrica_trziste_NABAVA.xls (klikni )
- PROIZVOAČI IZ SLOVAČKE I RUMUNIJE
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
29
2. Tržište kvalitetne gotove stočne hrane i sirovina za proizvodnju stočne hrane
- VALPOVO dd
- VITALKA Donji Miholjac
- TSH Čakovec, ...
- poljoprivredne zadruge i OPG-vi
3. Tržište repromaterijala za održavanje zdravstveno higijenskih uvijeta jata
- LEK Ljubljana
- BAYER Lewerkusen
- PLIVA Zagreb
- VETERINARIJA Zagreb, i dr.
4. Tržište veterinarskih usluga
- VETERINAR Osijek
- VETERINARSKA STANICA SLATINA
- VETERINARSKA STANICA VIROVITICA i dr.
5. Usluge kuća ovlaštenih za verifikaciju kvalitete i nadzor
- TUV Slavonski Brod
- HAH Hrvatska agencija za hranu Osijek
- EUROINSPECT Osijek
- CROATIAINSPECT Zagreb
- AGROKONTROLA Vinkovci i dr.
6. Tržište kvalificirane radne snage
- Srednje i više škole te fakulteti poljoprivrednog usmjerenja
- HZZ i dr.
7. Usluge know-haw kuća za unapređenje tehnologije
- AGRONOMSKI FAKULTET Zagreb
- POLJOPRIVREDNI FAKULTET Osijek
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
30
- KONAGRA Osijek
- GLOBAL Slatina
- VTC PROJEKT Virovitica i dr.
8. Klaoničke usluge
- KALINIĆ K+J Virovitica
- ŠUVAK Virovitica
- VALVITA, VALPOVO d.d. Zelčin
i dr. ( vidi str.18)
5. TRŽIŠTE PRODAJE Bilo bi logično da se Poduzetnik odmah okrene proizvodnji za izvoz i to za tržišta koja uvoze najviše
Vjerovatno će biti potrebno neko vrijeme da se potpuno zadovolje standardi kvalitete i stekne dovoljno
iskustva na lokalnom i nacionalnom tržištu preko trgovačkih lanaca i otkupljivača:
Industrija mesa Ivanec d.o.o. Varaždinska 35, 42240 IVANEC - p.p. 43
MESNICE KURILOVČAN d.o.o. N. Kramarića 32 , 10408 Velika Gorica, Velika Mlaka
KOVAČEK, VL. STJEPAN KOVAČEK IVANA MAŽURANIĆA 49, 10362 Kašina
KUDELIĆ d.o.o. BEDENICA BB, 10381 Bedenica
MESO PROMET PAVIĆ d.o.o. SELSKA CESTA 36, 10360 Sesvete
MOJA ZEMLJA d.o.o. RESNIČKI GAJ II BB, 10000 Zagreb
STANIĆ d.o.o. SLAVONSKA AVENIJA 22, 10000 Zagreb
PEŠUN & PEŠUN d.o.o. KUNJSKA 45, OKUNŠĆAK, 10370 Dugo Selo
PIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d. ZAGREBAČKA CESTA 148, 10340 Vrbovec
KALINSKI, VL. IVAN KALINSKI GRADEČKI PAVLOVEC 164, 10345 Gradec
MESNICE ZAGREB OPOROVEČKA 43, 10000 Zagreb
MABA d.o.o. DUBRAVA 148, 10000 Zagreb
BERMES d.o.o. ZAGORSKA 14, 10294 Donja Pušća
IGO-MAT d.o.o. OTRUŠEVEC 17, 10432 Bregana
DR. ŠKOBIĆ d.o.o. GORNJI KRAJ 11, 10430 Samobor
IMES-MESNA INDUSTRIJA d.d. KATARINE ZRINSKE 9, 10430 Samobor
SUPER-MES d.o.o. J. JELAČIĆA 146, 10430 Samobor
MESNA INDUSTRIJA KARLO-TOMISLAV LUG SAMOBORSKI,BISTREC 16, 10432 Bregana
VUGRINEC d.o.o. A.MIHANOVIĆA 44,DUBRAVICA, 10292 Šenkovec
MIP-POMURKA d.o.o. SAMOBORSKA CESTA 134, 10000 Zagreb
KRIMES PROMET d.o.o. POLJANSKI ODVOJAK 2, DUBRAVA, 10000 Zagreb
VALITA d.o.o. PAKOŠTANSKA 5, 10000 Zagreb
PAG d.o.o. DOLAC BB, 10000 Zagreb
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
31
ROCOMMERCE d.o.o. PANTOVČAK 28, 10000 Zagreb
DAB-HERC d.o.o. LASTOVSKA 2 A, 10000 Zagreb
KURILOVČAN d.o.o. N. KRAMARIĆA 32, 10408 Velika Mlaka
KLAONICA I PRERADA MESA CEROVSKI d.o.o. POD GOLJAKOM 21, 10253 Donji Dragonožec
DILMAR d.o.o. FRANJE POGLEDIĆA 16, 10410 Velika Gorica
MESNICE FIOLIĆ d.o.o. KRIŽANIĆI 41, HRAŠĆE, 10000 Zagreb
MM KLAONICA, PRERADA I PRODAJA MESA MILIVOJ MEDVEN t.p. GORNJE PREKRIŽJE 4, 10454 Krašić
MESSCOMMERCE d.o.o. OKIĆKO NASELJE 4,KLINČA SELO, 10450 Jastrebarsko
ANTE JURKOVIĆ d.o.o. DEDOVIĆI 3, 10000 Zagreb
LEVAX d.o.o. ŠIŠIĆEVA 3, 10000 Zagreb
KUDELIĆ d.o.o. Bedenica bb, 10381 Bedenica
SABLIĆ - DUBRAVA d.o.o. :Trg Slobode 10, 10342 Dubrava
KURILOVČAN d.o.o. N. Kramarića 32, 10408 Velika Mlaka
MESNA INDUSTRIJA JASTREBARSKO d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 75 , 10450 Jastrebarsko
MESNICA OPETUK d.o.o. Trg kralja Petra Krešimira IV bb, 10410 Velika Gorica
MESNICA PRELEC d.o.o. A. Harambašića 42 , 10434 Sveta Nedelja, Strmec
MESNICA-VUKIĆ d.o.o. Fabijančeva 13 , 10293 Bobovec Rozganski
MESNICE - KUČKOVEČKI d.o.o. KRUŽNA 27 , 10000 GRAD ZAGREB
MESNICE BUKVIĆ d.o.o. Kolodvorska 3 , 10430 Samobor
MESNICE FULIR, d.o.o. Oranice 60 , 10000 ZAGREB
MESNICE HORVAT d.o.o. Jasena 17 C, 10000 Zagreb
MESNICA DARKO d.o.o. Varaždinska 106 , 10360 Sesvete
MESNA INDUSTRIJA STANIĆ d.o.o. Hukavćeva 5 , 10360 Sesvete
MESNICE FIOLIĆ d.o.o. Križanići 41 , 10020 Grad Zagreb, Hrašće Turopoljsko
KNEZ DUBROVNIK d.o.o. MOSTARSKA 1 B, 20000 Dubrovnik
NIKO, VL. NIKO TIKVICA VUKOVARSKA 26, 20000 Dubrovnik
MESNICE T-BONE STEAK OBALA S. RADIĆA 26 A, 20000 Dubrovnik
GTD d.o.o. BEROJE 10, 20213 Čilipi
GTD d.o.o. BEROJE 10, 20213 Čilipi
JAMBO d.o.o. SPLITSKA BB, 20350 Metković
MESOPROMET d.o.o. VRANJIČKI PUT 12, 21210 Solin
DALMESSO d.o.o. KLIS BRDO BB, 21231 Klis
VIG IMPEX d.o.o. DRAČEVAC 11, 21210 Solin
PETASON d.o.o. VRANJIČKI PUT 12, 21210 Solin
MESNICE BOŽIĆ d.o.o. ŠPERUN 2, 21000 Split
MESNICA KUSIĆ, VL. STIPAN KUSIĆ KRAJ SV. MARIJE 8, 21000 Split
GODINA MIP d.o.o. RUĐERA BOŠKOVIĆA 25, 21000 Split
GODINA MIP d.o.o. RUĐERA BOŠKOVIĆA 25, 21000 Split
BOKŠIĆ, VL. ALEN BOKŠIĆ VELEBITSKA 123, 21000 Split
IMPEX SPAJIĆ d.o.o. PUT BLACA 23, 21210 Solin
MESNICA DADIĆ, VL. MARKO DADIĆ V. KRSTULOVIĆA 9, 21000 Split
SUNCE-SPLIT d.o.o. PODI BB, 21204 Dugopolje
BULAN, VL. VOJKO GURDULIĆ JELSA BB, 21465 Jelsa
BAJA S d.o.o. HRVACE BB, 21230 Sinj
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
32
MEL-JAKOV LOVRIĆ T.P. VUKASOVIĆEVA 5, 21000 Split
JUKIĆ, VL. MIROSLAV JUKIĆ PUT VRILA BB, 21310 Omiš
SARSKO-TRGOVAČKI OBRT MRKI KARDINALA A. STEPINCA 30, 21220 Trogir
MESARSKO-TRGOVAČKI OBRT MESNICA VL. VLADIMIR TANGAR KARDINALA A. STEPINCA 7, 21220 Trogir
ACCRA d.o.o. LUKA II/1, 21315 Dugi Rat
MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. Težačka bb , 21276 VRGORAC,
MESNA INDUSTRIJA D.O.O. ŽABORIČKA bb, 22000 Šibenik,
MESNICE BABIĆ d.o.o. A. G. Matoša 7 , 21240 Trilj
MESNICE BOŽIĆ d.o.o. Šperun 2 , 21000 Split,
MESNICA-VIS d.o.o. Obala Svetog Jurja 8 , 21480 Vis
MENDULA d.o.o. NOVA TRŽNICA BB, 22000 Šibenik
KRTOLIĆ d.o.o. KRALJA ZVONIMIRA 239, 22000 Šibenik
ORBITA d.o.o. F. TUĐMANA 8, 23000 Zadar
PRVA DALMATINSKA KVALITETA DIMLJENA PROIZVODNJA d.o.o. D. KLANAC DADELE BB, 23242 Posedarje
MESOMARKET KOD BUDE d.o.o. KRALJA P. SVAČIĆA 11, 23210 Biograd na Moru
MATAŠ-M.N. d.o.o. VUKOVARSKA 11 JASENICE, 23450 Obrovac
MESNICE MARKO d.o.o. Put Dikla 7 /B, 23000 Zadar
Valvita, PPK VALPOVO d.d. A. B. Šimića 27, 31550 VALPOVO
LANDRAS d.o.o. MESNICE SEVERUS ŠETALIŠTE KARDINALA F. ŠEPERA 12, 31000 Osijek
MITROS-COMMERCE d.o.o. DUBROVAČKA 60 A, 31000 Osijek
SIMENTAL-COMMERCE d.o.o. FRA G. MARTIĆA BB, 31207 Tenja
MESNICA VIDAK d.o.o. S. Matovića 28 , 31304 Draž, Duboševica
MESNICE KARLOVIĆ d.o.o. Matije Gupca 15 , 31400 Đakovo
RAVLIĆ d.o.o. ČVRSNIČKA 4, 31000 Osijek
MESNA INDUSTRIJA-EMIL PEROŠEVIĆ, d.o.o. KRALJA ZVONIMIRA 2 , 31431 ČEPIN
BAK, VL. ŽELJKO BAK DOMAGOJEVA 30, 32100 Vinkovci
MESNICA AS-KLAONICA ŽUPANJA VELIKI KRAJ 3, 32270 Županja
FARMA SENKOVAC d.d. VARAŽDINSKA 68, 33520 Slatina
KALINIĆ K+J PUT SV. JURJA 2, 33000 Virovitica
AGROMES d.o.o. TRG KRALJA TOMISLAVA 14, 33405 Pitomača
ŠUVAK, VL. PREDRAG ŠUVAK M. GUPCA 26, GRADINA, 33000 Virovitica
MESOPRERADA d.o.o. Industrijska 5, 33520 Slatina
TOMAS DARIO MATICE HRVATSKE 31, 34000 Požega
STJEPAN KOMERC d.o.o. ORLJAVSKA 4, 35257 Lužani
PI KLAS d.d. Urije bb, 35400 Nova Gradiška
MESNICA GRGIĆ d.o.o. Kolara II br. 12 , 35000 SLAVONSKI BROD
MESNICA VUKOVIĆ d. o. o. Zagorska 31 , 35000 SLAVONSKI BROD
MESNICE ČABRAJA d.o.o. Hrvatskih Branitelja 141 , 35253 BRODSKI STUPNIK
KIŠ, VL. FRANJO KIŠ NIKOLE PAVIĆA 17, 40000 Čakovec
MESNA INDUSTRIJA-VAJDA d.d. ZAGREBAČKA 4, 40000 Čakovec
MESNICA MIHALIĆ TRG REPUBLIKE 14, 40305 Nedelišće
CAROVIĆ d.o.o. Totovec, Dravska 1, 40000 Čakovec
PIPROM d.o.o. VATROSLAVA KOLANDERA 1, 42000 Varaždin
MESTRA d.o.o. PETKOVEC TOPLIČKI 46, 42223 Varaždinske Toplice
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
33
MARTINČEVIĆ d.o.o. CERJE NEBOJSE 198, 42243 Maruševec
HERENČIĆ d.o.o. KUĆAN LUDBREŠKI 2 B, 42230 Ludbreg
MESTRA d.o.o Petkovec 46, 42223 Varaždinske Toplice
MAT KLAONICA I PRERADA MESA, VL. MARIJAN TULIĆ VIDIKOVAC 44, 43000 Bjelovar
BOMI-MAX d.o.o. STROSSMAYEROVA 4, 43000 Bjelovar
MAJDAK-PROMET d.o.o. FRANJE KUHAČA 22, 43500 Daruvar
BIK d.o.o. GRABOVNICA BB, 43240 Čazma
MESNA INDUSTRIJA DARUVARČANKA d.o.o. Zrinskoga 13 , 43500 Daruvar
PROMES-CVANCIGER ZELENI BRIJEG BB, 44000 Sisak
GAVRILOVIĆ d.o.o. GAVRILOVIĆEV TRG 1, 44250 Petrinja
MESNI BUTIK Kralja Tomislava 35, 44330 Novska
UTO VAMI ANDRIJE HEBRANGA 17, 47000 Karlovac
AGROPLETER d.o.o. PRAVUTINA 89, 47276 Žakanje
PKK- Karlovac Selce 33, 47000 Karlovac,
MISS d.o.o. Krnjak 4, 47242 Krnjak
IMPROM KRIŽEVCI d.o.o. CUBINEC 28, 48260 Križevci
T.K. ŠIKAČ d.o.o. BRAĆE RADIĆ 101, 48214 Sveti Ivan Žabno
MESNICE BIŠKUP d.o.o. Borje 11 , 48269 Kalnik,
MESNICE KATANOVIĆ d.o.o. A. Mihanovića 34 , 48260 Križevci
MESNICE PERO D.O.O. FRANKOPANSKA 7 , 48260 Križevci
MESARSKO-KOBASIČARSKA RADNJA SAJMIŠNA 37, 49250 Zlatar
MESNICA-KLAONICA J & Ž LIJEPE NAŠE 33, 49290 Klanjec
MRAZ d.o.o. KRALJEVEC NA SUTLI 63, 49294 Kraljevec na Sutli
PRESEČKI, MESNICA Zagrebačka cesta 41, 49000 Krapina
J & Ž, MESNICA-KLAONICA Lijepe Naše 33, 49290 Klanjec
MESNICE BOROŠAK d.o.o. Lijepe naše 33 , 49290 Klanjec
MESNICE FRANCEK d.o.o. Kumrovečka cesta 153 /C, 49296 Zagorska Sela, Pušća
Mesna industrija JAKOPEC d.o.o. Vladimira Nazora 36 , 49247 Zlatar Bistrica
MESNICE MRAZ d.o.o. Kraljevec 63 , 49294 Kraljevec na Sutli,
AGRO RIJEKA d.o.o. INDUSTRIJSKA ZONA BB, 51223 Škrljevo
VIR 1898 d.d. ŠKOLJIĆ 16, 51000 Rijeka
MESNICA FUĆAK PODČUNIĆ 74, 51219 Čavle
PIVKA EXPORT-IMPORT d.o.o. JUŠIĆI 116 B, 51213 Jurdani
VENDICIJA d.o.o. POPOVIĆEV PUT 2 C, 51211 Matulji
MIT-MILINA d.o.o. ŠODIĆI 2 A, 51221 Kostrena
M.A.B.I.K. d.o.o. GROBNIČKA CESTA 5, 51000 Rijeka
JUNKO RIJEKA d.o.o. BRANKA BLEČIĆA 5, 51000 Rijeka
ZAJEDNIČKI MESARSKI OBRT ŽEŽELIĆ Čavle 83, 51219 Čavle
MESNA INDUSTRIJA BALJAK EXPORT - IMPORT d. o. o. u stečaju Priko 1 , 51550 MALI LOŠINJ,
VEDRAL, VL. ŠTEFICA KORELIĆ NIKOLE TESLE 11, 52440 Poreč
COMPARI 1, VL. RENATA KOMPARIĆ SCALIEROVA 8, 52100 Pula
PREMES d.o.o. KRINGA BB, 52444 Tinjan
PISINIUM d.o.o. S. KONZULA ISTRIJANA 9, 52000 Pazin
PRODUKT KOMERC d.o.o. TROŠTI BB, 52000 Pazin
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
34
KRAS ISTRA d.o.o. RUDINE 1, 52460 Buje (Buie)
CALDANIA EXPORT IMPORT d.o.o. DIGITRONSKA 16, 52460 Buje (Buie)
BARBO d.o.o. 1. SVIBNJA 16, 52460 Buje (Buie)
MASEN d.o.o. TRG M. ZELKA 8, 52352 Kanfanar
JELENIĆ d.o.o. ZAT KAŠTELA BB, 52341 Žminj
LORIMEX d.o.o. RUDARSKA 1, 52220 Labin
TRGOLORENC d.o.o. ZELENICE 8, 52220 Labin
MESNA INDUSTRIJA KOSINOŽIĆI D. O. O. Kosinožići bb, 52440 Poreč
SLADOVAČA d.o.o. AUGUSTA ŠENOE 17, 53000 Gospić
JADRI - TRADE d.o.o. Švica 152, 53220 Otočac
- TRGOCENTAR Slatina
- PLODINE,
- KONZUM
- SAJMOVI:
Županija Mjersto Vrijeme 1 Vrijeme 2
Istarska Visnjan (cetvrtak)
cetvrti cet. u
mjesecu
Pozesko-Slavonska Pozega (petak) 1. pet u mjesecu
Koprivnicko-Krizevacka Gola (srijeda) 1.srij.u mjesecu
Pozesko-Slavonska Pleternica (srijeda) 1 i 3 srij u mjesecu
Istarska Motovun (srijeda) 3. srij. u mjesecu
Krapinsko-zagorska Donja Stubica (subota) 1. i 3. subota
Sisacko-Moslavacka Klostar Ivanic (subota) 3. sub. u mjesecu
Sisacko-Moslavacka Popovaca (subota) 1 i 3 sub u mjesecu
Sisacko-Moslavacka Posavski bregi (subota) 2 i 4 sub u mjesecu
Osjecko-Baranjska Nasice (subota) 1 sub u mjesecu
Istarska Vodnjan (subota) 1. sub. u mjesecu
Zagrebacka Pisarovina (utorak) 1.utor.u mjesecu
Varazdinska Ljubescica (utorak) 1. utor. u mjesecu
Istarska Pazin (utorak) 1. utor u mjesecu
Viroviticko-Podravska Gradina ?
Viroviticko-Podravska Spisic Bukovica ?
Osjecko-Baranjska Bizovac ? po objavi
Osjecko-Baranjska Djurdjenovac ? po objavi
Osjecko-Baranjska Podgorac ? po objavi
Osjecko-Baranjska Sljivosevci ? po objavi
Vukovarsko-Srijemska Vodjinci ? po objavi
Splitsko-Dalmatinska Trilj ? po objevi
Bjelovarsko-Bilogorska Nova Raca ? po objavi
Osjecko-Baranjska Đakovo
1. u
mjesecu
1. u
mjesecu
Osjecko-Baranjska Piskorevci
1. u
mjesecu
1. u
mjesecu
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
35
Pleternica 10.pro godisnji SAJAM
Vukovarsko-Srijemska Babina Greda
10. u
mjesecu
10. u
mjesecu
Zadarsko-Kninska Benkovac
10. u
mjesecu
10. u
mjesecu
Osjecko-Baranjska Donji Miholjac 13.pro 13.pro
Donji Miholjac 13.pro godisnji SAJAM
Osjecko-Baranjska Đakovo
15. u
mjesecu
15. u
mjesecu
Osjecko-Baranjska Piskorevci
15. u
mjesecu
15. u
mjesecu
Sisacko-Moslavacka Lipovljani
15.u
mjesecu
15.u
mjesecu
Vukovarsko-Srijemska Zupanja
2. u
mjesecu
2. u
mjesecu
Vrbovec 20.pro godisnji SAJAM
Vukovarsko-Srijemska Drenovci
20. u
mjesecu
20. u
mjesecu
Petrinja 21.pro godisnji SAJAM
Piskorevci 21.pro godisnji SAJAM
Vukovarsko-Srijemska Babina Greda
25. u
mjesecu
25. u
mjesecu
Slavonska Pozega 29.pro godisnji SAJAM
Bjelovarsko-Bilogorska Uljanik
29. u
mjesecu
29. u
mjesecu
Brodsko-Posavska Vrpolje
4. u
mjesecu
4. u
mjesecu
Osjecko-Baranjska Valpovo 5.pro
Valpovo 5.pro godisnji SAJAM
Pozesko-Slavonska Pakrac
5. u
mjesecu
5. u
mjesecu
Vukovarsko-Srijemska Drenovci
5. u
mjesecu
5. u
mjesecu
Sibenska Drnis
5. u
mjesecu
Ferdinanovac 6.pro godisnji SAJAM
Berek 7.pro godisnji SAJAM
Jastrebarsko 7.pro godisnji SAJAM
Osjecko-Baranjska Koska 8.pro 8.pro
Koska 8.pro godisnji SAJAM
Brodsko-Posavska Donji Andrijevci
8. u
mjesecu
8. u
mjesecu
Zagrebacka Sesvete cetvrtak
Varazdinska Petrijanec cetvrtak
Varazdinska Varazdin cetvrtak
Medjimurska Donja Dubrava cetvrtak
Viroviticko-Podravska Cadjavica cetvrtak
Viroviticko-Podravska Virovitica cetvrtak
Bjelovarsko-Bilogorska Bjelovar cetvrtak
Bjelovarsko-Bilogorska Hercegovac cetvrtak
Brodsko-Posavska Staro Petrovo Selo cetvrtak
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
36
Karlovacka Pokupsko cetvrtak
Karlovacka Slunj cetvrtak
Licko-Senjska Perusic cetvrtak
Licko-Senjska Senj cetvrtak
Zadarsko-Kninska Obrovac cetvrtak
Splitsko-Dalmatinska Cista Provo cetvrtak
Splitsko-Dalmatinska Split cetvrtak
Viroviticko-Podravska Vocin nedjelja
Krapinsko-zagorska Klanjec petak
Krapinsko-zagorska Lobor petak
Medjimurska Prelog petak
Koprivnicko-Krizevacka Krizevci petak
Koprivnicko-Krizevacka
Novigrad
Podravski petak
Viroviticko-Podravska Slatina petak
Bjelovarsko-Bilogorska Veliki Grdjevac petak
Sisacko-Moslavacka Sunja petak
Brodsko-Posavska Nova Kapela petak
Brodsko-Posavska Okucani petak
Karlovacka Draganic petak
Karlovacka Duga Resa petak
Karlovacka Racica petak
Istarska Buje petak
Istarska Buzet petak
Licko-Senjska Gospic Petak
Sibenska Perkovic petak
Zagrebacka Dugo Selo ponedjeljak
Zagrebacka Farkaševac ponedjeljak
Zagrebacka Jatrebarsko ponedjeljak
Zagrebacka Sv.I.zelina ponedjeljak
Krapinsko-zagorska Donja Stubica ponedjeljak
Krapinsko-zagorska Lipovec ponedjeljak
Krapinsko-zagorska Mace ponedjeljak
Krapinsko-zagorska Prilecko Zavrsje ponedjeljak
Koprivnicko-Krizevacka Ferdinanovac ponedjeljak
Koprivnicko-Krizevacka Kalinovac ponedjeljak
Koprivnicko-Krizevacka Koprivnica ponedjeljak
Bjelovarsko-Bilogorska Grubisno polje ponedjeljak
Sisacko-Moslavacka Novska ponedjeljak
Karlovacka Bosiljevo ponedjeljak
Karlovacka Netretic ponedjeljak
Karlovacka Selce ponedjeljak
Karlovacka Sisevic ponedjeljak
Istarska Buje ponedjeljak
Licko-Senjska Brinje ponedjeljak
Sibenska Skradin ponedjeljak
Splitsko-Dalmatinska Split ponedjeljak
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
37
Zagrebacka Jakovlje srijeda
Zagrebacka
Vrbovecka
Dubrava srijeda
Varazdinska Vinica srijeda
Medjimurska Cakovec srijeda
Koprivnicko-Krizevacka Zabno srijeda
Viroviticko-Podravska Pitomaca srijeda
Bjelovarsko-Bilogorska Stefanje srijeda
Sisacko-Moslavacka Glina srijeda
Sisacko-Moslavacka Kutina srijeda
Karlovacka Ogulin srijeda
Karlovacka Ozalj srijeda
Karlovacka Severin srijeda
Licko-Senjska Otocac srijeda
Splitsko-Dalmatinska Imotski srijeda
Zagrebacka Samobor subota
Varazdinska Var.Toplice subota
Koprivnicko-Krizevacka Virje subota
Viroviticko-Podravska Orahovica subota
Bjelovarsko-Bilogorska Berek subota
Brodsko-Posavska Nova Gradiska subota
Zadarsko-Kninska Gracac subota
Sibenska Knin subota
Splitsko-Dalmatinska Kastel Stari subota
Splitsko-Dalmatinska Sinj subota
Dubrovacko-
Neretljanska Vrgorac subota
Zagrebacka Vrbovec utorak
Krapinsko-zagorska Zlatar utorak
Varazdinska Maruševac utorak
Koprivnicko-Krizevacka Djurdjevac utorak
Koprivnicko-Krizevacka Gornja Rijeka utorak
Koprivnicko-Krizevacka Klostar Podravski utorak
Koprivnicko-Krizevacka Sokolovac utorak
Bjelovarsko-Bilogorska Cazma utorak
Bjelovarsko-Bilogorska Garesnica utorak
Bjelovarsko-Bilogorska Ivanska utorak
Sisacko-Moslavacka Sela kraj Siska utorak
Karlovacka Jurovski Brod utorak
Splitsko-Dalmatinska Zadvarje utorak
Iskustvo u izvozu sticalo bi se putem ponude za tržišta susjednih zemalja.
Stalnim istraživanjem tržišta i dodatnim certificiranjem ( verificiranjem procesa i proizvoda ) učinili bi se
koraci i za samostalni istup na izvozna tržišta.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
38
UZGOJ JUNADI
6. KONKURENCIJA Dok veliki hrvatski proizvođači mesa postižu zavidne rezultate na tržištu, za male se proizvođače to
isto ne bi moglo reći. Ima više razloga zbog kojih mali proizvođači ne mogu postići tako visok nivo
efikasnosti.
1.) TEHNOLOŠKI RAZLOZI
Mali proizvođači nemaju tehnološki zaokružen proces proizvodnje, koji staje nakon izlaska stoke iz
turnusa. U Hrvatskoj je premalen je broj autoriziranih klaoničkih kapaciteta koji mogu
konfekcionirati robu i deklarirati ju na propisan način. Zbog nedovoljne i neadekvatne finalizacije
samog proizvoda koji na taj način nije verificiran, gube priliku za plasman robe i u domaćim
trgovačkim lancima ili u izvozu. Stoga vrše klanje u vlastitoj režiji ili u neautoriziranim lokalnim
klaonicama ( bez klaoničkog broja ) za „sivo i crno tržište“ ( za sindikate i individualna domaćinstva
). Budući da se ovo tržište sve više sužava nisu u mogućnosti postići dovoljno isplativu seriju te na
kraju odustaju.
2. ) PRAVNI RAZLOZI
Mali proizvođači teško prate izmjene zakonske regulative u procesu tranzicije, oslanjaju se na
minulu praksu i tradiciju, teško se prilagođavaju te dolaze pod udar različitih inspekcija. Nakon
nekog vremena osjete zamor i odustaju.
3. ) BONITETNI RAZLOZI
Mali proizvođači, radeći najčešće u nelegaliziranim objektima, (u „tihoj radinosti“) izvan sustava
obrta, zadruge OPG-a i PDV-a, bez vođenja knjigovodstvenih isprava, zapravo nemaju nikakav
osnov za sticanje bilo kakvog boniteta pred državom, financijskim institucijama ili kupcima. Na taj
način nisu u mogućnosti doći do svježeg kapitala za unapređenje proizvodnje ili marketinšku
pripremu, za apliciranje fondovima i sustavima potpora.
4. ) TRŽIŠNI RAZLOZI
Mali proizvođači pretežito se orijentiraju na lokalno tržište na kojem je proizvod i nastao i to u oštroj
konkurenciji drugih lokalnih proizvođača. Nepovjerljivi su prema posrednicima i prodaju najčešće
provode u vlastitoj režiji. Ne prate sustave tržišnih informacija niti sustavno prikupljaju vlastite
informacije. Najčešće ne provode nikakvu marketinšku pripremu. Iz tog razloga, kao vješti
proizvođači a loši trgovci, najčešće predaju svoje kapacitete velikim prozvođačima radi organizacije
„uslužnog tova“ u sklopu kojeg prihod sačinjava jedino najam objekta i vlastite radne snage.
PREDNOST
Poduzetnik je upoznat s neizbježnim mjerama kojima mora podvrći svoj poduhvat- projekt ukoliko
ne želi upasti u iste zamke, u kakve obično upadaju mali proizvođači. U naprijed citiranom tekstu, i
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
39
tekstu koji slijedi, Poduzetnik je predvidio mjere kojima je cilj sticanje prednosti u odnosu na
konkurenciju. Striktnim provođenjem ovih mjera očekuje uspjeh na tržištu.
7. MARKETINŠKI PLAN Od samog početka, virtualno, treba se orijentirati na marketinšku pripremu sukladnu široj poduzetničkoj
viziji. To znači organizirti marketing kojim se najavljuje izlaz na šire tržište. Kontinuirano će se provoditi
slijedeće mjere:
Održavati će se suradnja s agencijama za marketing, s agencijama za consulting u marketingu i agencijama za
odnose s javnošću radi što uspješnije provedbe slijedećih mjera
1 Istraživanje CILJANOG tržišta ( BI )
2 Izrada elektroničkih adresara-data base ( DB ) potencijalnih kupaca na Teritoriju
3 Komuniciranje s potencijalnim kupcima i kontinuirani feed back ( FB )
4 Vođenje evidencije o potencijalnim kupcima, record of customer ( RC )
5 Izrda prijedloga prodajne strategije- sales strategy ( SS ) u pisanom obliku
6 Izrda prijedloga marketing plana ( "koncentrirani marketing" )( MP ) u pisanom obliku
7 Ostvarenje dva temeljna cilja:
svijest kupca o postojanju proizvoda-customer awareness ( CA )
kupčeve lojalnosti - customer fidelity (CF )
8 Izrada plana odnosa s javnošću-public relation ( PR )
9 Izrada plana sudjelovanja na javnim događanjima- public event ( PE )
10 Izrada prijedloga marketing styilinga i marketinških sredstava prema marketinškom planu (MS)
11 Izrada plana obilaska potencijalnih kupaca, customers ring trip ( CRT )
12 Izvršenje obilaska potencijalnih kupaca (CRT )
13 Izvršenje elektroničkog marketinga i kontinuiranog obavješćivanja potencijalnih kupaca( e-M )
14 Analitika i prijedlog mjera (AM)
15 Ažuriranje i kontinuirana dorada procjena, planova i mjera-updates assessments, plans and procedures (UAPP)
16 Pokrivanje sajamskih izložbi i prezentacija fairs, examinations and presentation ( FEP)
17 Postprodaja after-sale service (ASS )
- Izrada vlastite web stranice u obliku e- baze PONUDE, na razini WEB IZDAVAŠTVO što
podrazumjeva da na web stranici postoji izmjenjivi dio sadržaja: Opisi robe, cjenici, brošure, video
sadržaji,... koje kupci mogu download-irati i podložni su ažuriranju, stalnim aktualnim izmjenama
(dinamičko održavanje stranice), odnosno ukoliko je moguće i cjelovita dinamička stranica ili
Customer Managed Site (CMS ). Radi kupaca kojima je mreža nedostupna, svaki proizvod
prezentiran na web stranici treba imati i svoju ( pdf) TISKANICU- leaflet ( trodjelni A4 ) s mjestom
za adresiranje i frankiranje, radi eventualnog slanja promidžbe poštom ili drugom dostavnom
službom, na određene adrese ili općenito na Teritorij, odnosno da bi se po postojećoj grafičkoj
obradi (objavljenoj na netu) skinuo i tiskao za sajmove i druga javna događanja.
- Iniciranje razmjene banera, razvijanje tema unutar blogerske zajednice, na web forumima, youtube,
facebook,twiter ...koje podižu rating vlastite web stranice.
- Objavljivanje iskustava u proizvodnji junadi u elektroničkim izdanjima časopisima ili na unibook-u.
Izraditi povremeni e-newsletter te dostaviti ga na e- mail adrese kontakata.
- Prikupljanje dijela e- baze kontakata putem logiranja posjetitelja web stranice, blog tema, i sl.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
40
- Vlastito uvrštavanje i korištenje u poslovnih imenika (privredni vodič, yelowpages, wlw, kompass,
otvoreno poslovanje,...)
- Oglašavanje na web oglašivačima
- Marketinški sustavi u poljoprivredi:
http://www.zmp.de
http://www.agromreza.org.yu
http://www.akii.hu
http://www.ama.at
http://www.camib.com
http://www.eki.ee/
http://www.ekona.lv
http://www.fapa.com.pl/fammu
http://www.hgca.com
http://www.lvaei.lv/
http://www.lzuu.lt/
http://www.mshp.minsk.by/
http://www.sapi.nat.bg/eng/
http://www.stat.gov.mk/
http://www.szif.cz/
http://www.vuepp.sk/atis/
http://www.vuze.cz
http://www.tisup.hr
- Lokalni radio
Banska kosa
Slavonija
Donji Miholjac
Đakovo
Ilok
Moslavina
Plus
Orahovica
Osijek
Slavonski radio
Požega
Hrvatski radio Valpovština
VFM
Virovitica
Dunav
Hrvatski radio Vukovar
Županja
- Lokalni tisak
24 sata
Burza za selo
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
41
Agroglas
Glas Podravine i Prigorja
Glas Slavonije
INA glasnik
Jutarnji list- Slavonija i Baranja
Kronika požeško slavonska
Posavska Hrvatska
Privredni vijesnik
Slavonski dom Đakovo
Slavonski dom Baranja
Slavonski dom Osijek
Slavonski dom Valpovo Belišće
Slavonski poduzetnik
Večernji list Slavonija i Baranja
Večernji list BiH
Virovitički list
Vukovarske novine
- Sinergijsko djelovanje s drugim oglašivačima
-
HZPSSS kontinuirano provodi seminare i prezentacije radi osposobljavanje poljoprivrednika za djelovanje
po EU pravilima. Krovne udruge poljoprivrednika, posebno peradara također provode mjere radi
organiziranog plasmana proizvoda. Najčešći interes i oblik djelovanja udruga su lokalni tematski sajmovi.
- Direktne prezentacije u svim općinskim središtima
- Sudjelovanje na sajmovima
Međunarodni bjelovarski sajam GUDOVAC
Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva VINKOVCI
POSJET međunarodnom Zagrebačkom velesajamu ZAGREB
Izložba voća, povrća i poljoprivrednih proizvoda VIROVITICA
Međunarodni susreti općine Bilje BILJE
Osječki sajam Pampas OSIJEK
Sajam AGRO ZEMLJA Bizovac BIZOVAC
8. PLAN UPRAVLJANJA PODUZEĆEM I SIMULACIJA
POSLOVANJA
Team, coaching i management ( u sinergijskom odnosu ).
Ovaj model upravljanja nameće sama priroda rada sa živim organizmima (junad) koja ne trpi indiferentnost
teama na pojedinačne pogreške i propuste. ( Stupanj uginuća se nikakvim tehnološkim postupkom ne može
doraditi !) Stoga je nužno i bitno da svaki pojedinac u teamu prihvaća odgovornost i za propuste drugih
pojedinaca, odnosno da stekne svijest da će team trpjeti posljedice zbog njegovih osobnih propusta.
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
42
„DIFERENCIJALNA RENTA“- relativna najamnina za izvršitelje ( troškovi radne snage u odnosu na ostvareni
profit ) biti će relativno visoka , stoga što je u malim gospodarskim sustavima nužno zaposliti djelatnike s
pozitivnim polivalentnim osobnim vještinama, spremnim za usvajanje više od jedne nove vještine godišnje
te za različite vidove specijalizacije. Sustav nagrađivanja djelatnika biti će manje hijerarhijski a više
korelantan s uloženom energijom i ostvarenim rezultatom.
Djelotvornost radnog teama ostvarivat će se afirmativno-subvencioniranom stegom.
Dvojna uloga pojedinca u cjelokupnoj hijerarhijskoj piramidi u kojoj je izvršitelj istovremeno i u ulozi
controlinga, osigurat će dinamičku popunu ljudskih resursa. Radni team pokušat će se se formirati na način
da osigura izvršenje radnih zadaća sa što manjim udjelom outsorceinga.
U radnom teamu s takvim performansama, coaching ima prednost u odnosu na management. Pokušat će se
afirmirati i onaj dio sposobnosti djelatnika, koji im inače pri obavljanju svakodnevnih poslova „ ne trebaju“
a s ciljem kreiranja zdrave komunikacije,( s nadređenima i među kolegama), izbjegavanja subjektivnog
osjećaja diskriminiranosti, nerazumijevanja, prisile,... stresa, odnosno postignuća dopunske motiviranosti
djelatnika. Uloga managera biti će da zna prepoznati pričuve vještina, energije i osobnih ambicija koje bi
se dale vektorski asocirati u (novi i bolji ) potencijal teama u sklopu kojeg maneger treba pomaknuti
postojeće tehnološke i psihološke granice te stvoriti novi prostor za maksimalnu ambicioznost, kreativnost i
invetivnost. Team s „viškom vještina“ imati će bolji refleks kojim će odgovoriti na izvanredne situacije, ( koje
su u radu sa živim organizmima uvijek moguće ) odnosno u sklopu afirmativno-subvencionirane stege biti će
motiviran obavljati i raznolike dopunske poslove iz djelatnosti firme.
IMAGE TVRTKE, prema van, počinje se graditi iznutra na način da
- Tvrtka mora postati atraktivno radno mjesto za svoje djelatnike
- Tvrtka mora postati poželjan kupac za svoje dobavljače.
- Tvrtka mora postati poželjan dobavljač kupcima i
- Interesantan parntner investitorima
Gruba simulacija poslovanja za 1. I 2. godinu:
Projekcija poslovanja u prve 3 godine:
9. Procjena prihoda
Zdravko Milić: UZGOJ JUNADI NA FARMI BISTRICA
43
10. Procjena troškova
11. Procjena profita
12. Opis mogućih rizika / analitika
SWOT ANALIZA (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats)
/ NEZAVRŠENO /