2

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Medijsko pra}enjerada Sabora

Dnevni listovi doli~no informativno prate sjednice i ostala doga|anja uHrvatskom dr‘avnom saboru, a tako|er HTV gra|anima omogu}ava izravnopra}enje saborskog zasjedanja. Ono {to se mo‘e prigovoriti medijima, pose-bice onom najutjecajnijem _ televiziji, je izvje{tavanje o posjetima Saboru.Dakako, razumljivo je da se glavne informativne emisije HTV-a ne moguoptere}ivati doga|ajima isklju~ivo protokolarne va‘nosti, me|utim, znajuizostati vijesti o zna~ajnim me|uparlamentarnim razgovorima ili se uinformiranju ne po{tuje protokolarni rad.

Evo dva novija primjera. Hrvatski dr‘avni sabor je 27. travnja 2000. po-sjetila parlamentarna skupina europskih socijalista, iznimno sna‘nogpoliti~kog utjecaja u djelovanju Europskog parlamenta koji mo‘e pridonijetipribli‘avanju Hrvatske Europskoj uniji, posebice zaklju~enju Sporazuma opridru‘ivanju. Me|utim, novinari HTV-a, Hrvatskog radija, HINE i listova,s iznimkom »Ve~ernjeg lista«, nisu se odazvali pozivu, a tako|er nisu obja-vili niti priop}enje saborske Slu‘be za odnose s javno{}u.

Na poziv predsjednika Sabora Zlatka Tom~i}a, u slu‘beni posjet Hrva-tskoj do{lo je indonezijsko parlamentarno izaslanstvo na ~elu s predsjed-nikom Narodne savjetodavne skup{tine Indonezije dr. Amien Raisom. Pozi-vom medijima bilo je najavljeno da }e oba predsjednika dati izjavu za novi-nare nakon razgovora, me|utim, HTV se pozivu nije odazvao i veleposlanicaIndonezije je tome s pravom prigovorila. Urednici televizije su smatrali daje va‘nija posjeta indonezijskih parlamentaraca Predsjedniku RepublikeHrvatske, premda je doma}in gostima velike azijske dr‘ave bio Sabor.

Predsjednik Tom~i} je 8. svibnja 2000. imao razgovor s ravnateljemHTV-a Mirkom Gali}em, glavnom urednicom Nedom Ritz i urednicom infor-mativnog programa Mirjanom Raki} i dogovoreno je da se u budu}emizvje{tavanju HTV-a iz Hrvatskoga dr‘avnog sabora na|e prava mjera da sezabilje‘e svi va‘ni saborski doga|aji, a s druge strane da se u tome izbjegneono {to nije zanimljivo.

Nadajmo se da }e i prije obe}anih ustavnih promjena Hrvatski dr‘avnisabor dobiti ono mjesto u sredstvima javnog priop}avanja koje zaslu‘uje kaovrhovno predstavni~ko tijelo, u kome se donose zakoni i va‘ne dr‘avneodluke.

@. S.

Strana

– Uvodnik urednika . . . . . . . . . . . . . . 2

_ Dopuna dnevnog reda . . . . . . . . . . 3

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog

zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nov~animpoticajima i naknadama u

poljoprivredi i ribarstvu . . . . . . . . 4

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog

zakona o potvr|ivanju Ugovorao autorskom pravu Svjetskeorganizacije za intelektualno

vlasni{tvo; Prijedlog i Kona~niprijedlog zakona o potvr|ivanju Ugovora o izvedbama i

fonogramima Svjetskeorganizacije za intelektualnovlasni{tvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

– Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o izmjeni Zakona o

Hrvatskoj garancijskojagenciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

– Prijedlog zakona o carinskojtarifi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

– Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o posebnom

porezu na naftne derivate . . . . . . 31

– Nacrt prijedloga i Nacrt

kona~nog prijedloga te raspravao Prijedlogu zakona o dopuniZakona o posebnim porezima

na osobne automobile, ostalamotorna vozila, plovila izrakoplove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

– Nacrt prijedloga i Nacrtkona~nog prijedloga zakona o

dopuni Zakona o obvezama ipravima dr‘avnih du‘nosnika . . 38

– Prijedlog odluke o vra}anjuZakona o izmjenama Zakona odoplatku za djecu na ponovno

odlu~ivanje Zastupni~komdomu HDS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

– Izvje{}e o radu Komisije zavrijednosne papire Republike

Hrvatske za 1998. i prvih osammjeseci 1999. godine . . . . . . . . . . 46

– Godi{nje Izvje{}e Hrvatskenarodne banke za 1998;Financijsko izvje{}e HNB za

1998; Financijski plan HNB za1999; Polugodi{nje izvje{}eHNB za 1999; Financijski

plan HNB za 2000. godinu . . . . . 48

– Izvje{}e o radu Pu~kog

pravobranitelja za 1999.godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

– Prijedlog odluke za osnivanjeistra‘nog povjerenstva radiutvr|ivanja zakonitosti rada

dr‘avnih tijela, fondova, javnihpoduze}a, Privredne bankeZagreb te drugih tijekom

stjecanja i otpu{tanja dionica»Plave lagune« iz Pore~aod 1992. do 2000. godine . . . . . . 72

UVODNIK UREDNIKA SADR@AJ

3

BROJ263

IHS10. V. 2000.

PRIKAZ RADA:

– 40. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORAODR@ANE 11., 12., 18., 19. I 26. TRAVNJA 2000.

– 3. SJEDNICE ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORAODR@ANE 12., 13., 14., 18., 19., 20., 26., 27. I 28. TRAVNJA 2000.

U nastavku 40. sjednice @upanijskog

doma predsjednica Katica Ivani{evi}

pozdravila je zastupnike i predstavnike

Vlade. Na dnevnom redu na{ao se Pri-

jedlog zakona o dopunama Zakona o

unutarnjim poslovima (koji nije rasprav-

ljen na pro{lom zasjedanju, pa }e se to

u~initi u njegovom nastavku, budu}i da

nije protekao rok od osam dana),

Prijedlog zakona o potvr|ivanju Ugovo-

ra o autorskom pravu Svjetske organiza-

cije za intelektualno vlasni{tvo i

Prijedlog zakona o potvr|ivanju Ugovo-

ra o izvedbama i fonogramima Svjetske

organizacije za intelektualno vlasni{tvo.

Posljednje dvije to~ke uvr{tene su u

dnevni red nastavka 40. sjednice jer

potvr|eni ugovori moraju biti dostav-

ljeni Svjetskoj organizaciji do kraja trav-

nja, pa su i odbori i @upanijski dom

morali po‘uriti proceduru.

Budu}i je Zastupni~ki dom dopunio

svoj dnevni red Prijedlogom zakona o

ravnopravnoj slu‘benoj uporabi ma-

njinskog jezika i pisma u Republici Hr-

vatskoj (koji je bio upu}en u hitni postu-

pak, ali su odbori Zastupni~kog doma za

Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav, te za

zakonodavstvo odlu~ili provesti raspra-

vu o tom zakonu u dva ~itanja), Prijedlo-

gom zakona o odgoju i obrazovanju na

manjinskom jeziku i pismu i Prijedlo-

gom zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o obnovi, predsjednica je pre-

dlo‘ila da dnevni red @upanijskog doma

bude dopunjen istim to~kama.

Zvonimir Pulji} (HDZ) je ocijenio

kako dopuna dnevnog reda s ovim trima

to~kama nije u skladu s onim za{to su

zastupnici pozvani na nastavak 40. sjed-

nice, a dodao je kako se radi o zakon-

skim prijedlozima koji zahtijevaju pro-

u~avanje i pripremu za raspravu. Ne}e

imati vremena ni sazvati sjednicu Odbo-

ra @upanijskog doma za Ustav i Poslov-

nik, pa je zato predlo‘io da se ove to~ke

uvrste na dnevni red idu}e sjednice.

Dra‘en Bobinac (HDZ) je podr‘ao

prijedlog zastupnika Pulji}a i ocijenioneozbiljnim raspravljati o ovako va‘nim

zakonima, bez prethodno obavljene kva-litetne pripreme.

Vladimir Mesari} (KDM) je upitao dali }e Prijedlog rezolucije @upanijskog

doma o privremenom prekidu suradnjes Haa{kim sudom biti uvr{ten u dnevni

red 41. sjednice, budu}i da su zastupnicizaprimili materijale kao da }e se o tome

raspravljati jo{ u nastavku 40. sjednice.Predsjednica je odgovorila kako }e

konzultirati Odbor jer o tome ne mo‘esama odlu~iti.

Dr. Tereza Ganza-Aras (LS) je ustvr-dila kako o nekim zakonima Zastup-

ni~ki dom ne mo‘e raspravljati bezprethodno pribavljenog mi{ljenja @upa-

nijskog doma, {to zastupnik Pulji}vjerojatno zna, a zakoni o pravima na-

cionalnih manjina spadaju u tu kate-goriju. Zastupnica je iznijela mi{ljenje

kako o tim zakonima treba raspravljati idostaviti mi{ljenje Zastupni~kom domu

na vrijeme.Predsjednica se slo‘ila sa zastupni-

com Ganzom-Aras i istaknula da Zastup-ni~ki dom ne mora pribaviti mi{ljenje

@upanijskog doma kod prvog ~itanja, alije obvezan to u~initi prije rasprave o

Kona~nom prijedlogu. Zatim je pozvalazastupnike da se izjasne o tome ho}e li

dnevni red tim to~kama ili ne}e.Zastupnici su jednoglasno odlu~ili

da }e o zakonskim prijedlozima koji seodnose na prava nacionalnih manjina i

na obnovu raspravljati na po~etku 41.

sjednice zakazanoj za 9. svibnja.

Zlatko Tom~i}, predsjednik Zastup-

ni~kog doma, pozdravio je prisutne za-

stupnike i predstavnike Vlade. Suklad-

no ~lanku 194., stavak 2. predlo‘io je

dopunu dnevnog reda sa 9 to~aka:

Prijedlog zakona o ravnopravnoj slu‘-

benoj uporabi manjinskog jezika i pisma

u Republici Hrvatskoj, s Kona~nim pri-

jedlogom, hitni postupak, Prijedlog za-

kona o odgoju i obrazovanju na ma-

njinskom jeziku i pismu, Prijedlog zako-

na o potvr|ivanju Ugovora o autorskom

pravu Svjetske organizacije za intelek-

tualno vlasni{tvo, s Kona~nim prijedlo-

gom, hitni postupak, Prijedlog zakona o

potvr|ivanju Ugovora o izvedbama i fo-

nogramima Svjetske organizacije za in-

telektualno vlasni{tvo, s Kona~nim pri-

jedlogom, hitni postupak, Prijedlogzakona o dopuni Zakona o posebnim po-

rezima na osobne automobile, ostalamotorna vozila, plovila i zrakoplove, s

Kona~nim prijedlogom, hitni postupak,Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna-

ma Zakona o obnovi, Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o arhi-

vskom gradivu i arhivima, Prijedlog Po-slovnika Zastupni~kog doma Hrvatsko-

ga dr‘avnog sabora i Izvje{}e o radudr‘avnog pravobraniteljstva Republike

Hrvatske za 1999. godinu.Predlo‘eni hitni postupak za Prijedlog

zakona o ravnopravnoj slu‘benoj upora-bi manjinskog jezika i pisma nisu po-

dr‘ali odbori Zastupni~kog doma zaUstav, Poslovnik i politi~ki sustav, te za

zakonodavstvo, s ~ime se slo‘ila i ve}inazastupnika, pa }e se o zakonskom

prijedlogu raspravljati u dva ~itanja.

Hitni je postupak prihva}en kod

dono{enja Zakona o potvr|ivanju Ugo-vora o autorskom pravu Svjetske organi-

zacije za intelektualno vlasni{tvo (ve}i-nom glasova), Zakona o potvr|ivanju

ugovora o izvedbama i fonogramimaSvjetske organizacije za intelektualno

vlasni{tvo (jednoglasno) i Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o poseb-

nim porezima na osobne automobile,ostala motorna vozila, plovila i zrakoplo-

ve (3 glasa protiv). Zastupnici nisu imaliprimjedbi na to~ke kojima je predlo‘eno

dopuniti dnevni red.Naknadno je predlo‘eno dopuniti

dnevni red Prijedlogom promjene Usta-vnog zakona o ljudskim pravima i slo-

bodama i o pravima etni~kih i nacio-nalnih zajednica ili manjina u Republi-

ci Hrvatskoj, s Prijedlogom nacrtaUstavnog zakona o izmjenama i dopu-

nama, {to su zastupnici tako|er po-dr‘ali. I. K.

Oko dopune dnevnog reda

DNEVNI RED

4

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Dono{enje izmjena i dopuna Zako-na o nov~anim poticajima u po-ljoprivredi i ribarstvu po hitnom po-stupku predlo‘ila je Vlada Repu-blike Hrvatske kako bi se propisanaprava mogla {to potpunije ostvariti u2000. godini.

Kasnijim dono{enjem ovog Zakonane bi se mogao u potpunosti ostvaritiplan proljetne sjetve, budu}i da sezna~ajno mijenja iznos nov~anih poti-caja za ve}i broj ratarskih kultura,posebice onih koje se siju u prolje}e,{to bi imalo velike posljedice na po-ljoprivrednu proizvodnju u ovoj godi-ni. Prihva}aju}i mi{ljenje @upa-nijskog doma, Zastupni~ki je dom jed-noglasno donio Zakon o izmjenama idopunama Zakona o nov~anim poti-cajima u poljoprivredi i ribarstvu.

O PRIJEDLOGU

Zakonom o nov~anim poticajima upoljoprivredi i ribarstvu utvr|ena jemogu}nost davanja nov~anih poticajai naknada za biljnu i sto~arsku proiz-vodnju za gotovo sve poljoprivredneproizvode. Taj Zakon, iako pru‘a zna-~ajnu potporu poljoprivrednoj proiz-vodnji, ne osigurava potpunu konku-rentnost na{e poljoprivrede u odnosuna svjetsko tr‘i{te, pa se ukazala po-treba da se i u predstoje}em razdob-lju nastavi pru‘ati potpora nov~animpoticajima i naknadama odre|enojpoljoprivrednoj proizvodnji. Poljopri-vreda sudjeluje s 9-postotnim udje-lom u brutto doma}em proizvodu, s13 posto u zaposlenosti, a u vanjsko-trgovinskoj bilanci, zajedno s pre-hrambenom industrijom, s 12 posto.U proizvodnju je uklju~eno oko mi-lijun ~lanova poljoprivrednih gospo-darstava. Hrvatska je poljoprivreda,uz uobi~ajene probleme zemalja utranziciji, pretrpjela i znatna ratnarazaranja. Uni{teno je ili otu|eno vi{eod jedne petine mehanizacije i vi{eod jedne tre}ine sto~nog fonda. Odukupno 37 milijardi ameri~kih dola-ra, koliko iznose ratne {tete, zna~ajandio otpada upravo na poljoprivredu,koja se puno te‘e oporavlja od ostalih

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA ONOV^ANIM POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU

Novi poticaji poljoprivredneproizvodnje

gospodarskih grana, a najve}i dioizbjeglog i prognanog stanovni{tva~ini upravo seoska proizvodna popu-lacija.

Te{ko stanje u agraruZbog svega navedenog, Hrvatska je

morala primjenjivati razmjerno viso-ku carinsku za{titu na poljoprivred-no-prehrambene proizvode s ciljemstvaranja okru‘enja za br‘i razvitakove djelatnosti. Unato~ tome je uvoztih proizvoda bio visok, a skori }e ula-zak Republike Hrvatske u Svjetskutrgovinsku organizaciju dovesti doodre|enih promjena u vanjsko-trgo-vinskoj bilanci. Razlog tome je sma-njenje carinske za{tite za trideset po-sto, {to }e dovesti do jo{ manjekonkurentnosti doma}e poljoprivred-ne proizvodnje na stranom tr‘i{tu, amo‘e do}i i do zna~ajnijeg porastauvoza u pojedinim sektorima poljo-privredne proizvodnje.

Stoga je va‘no ve} po prvoj godiniu~lanjenja u WTO imati razmjernopove}ana izdvajanja za sustav potpo-ra u poljoprivredi, kao {to je to pre-dlo‘eno ovim zakonskim prijedlo-gom. U kombinaciji sa smanjivanjemzajam~enih cijena poljoprivrednihproizvoda te }e mjere zna~ajno utjeca-ti na sprje~avanje pogor{anja robnerazmjene u poljoprivredi, zadr‘avanjei unapre|ivanje konkurentnosti hrva-tske poljoprivrede na doma}em i stra-nom tr‘i{tu, te osiguravanje stabilno-sti doma}e proizvodnje bez zna-~ajnijeg pada dohotka poljoprivred-nih proizvo|a~a. Jedan od ciljeva je iodr‘avanje razmjerno visoke razinesamodostatnosti temeljnih poljopri-vrednih proizvoda, ~ime bi se u~vr-stio polo‘aj cjelokupnog gospodar-stva i dr‘ave, a koji bi uvozom osnov-nih poljoprivrednih proizvoda vjero-jatno bio naru{en.

^lankom 1. izmjena i dopuna pre-dlo‘eno je dopuniti stavak 2. Zakonauno{enjem stavka 4. koji bi osiguraoda se poticajna sredstva isplate kraj-njem korisniku i da ona ne mogu bitipredmetom ovrhe, a ~lankom 2. uvodise novi poticaj u ~lanku 5., to~ka 11.,i to za sjeme povr}a, a u istom ~lanku,to~ka 15. bri{e onaj za dr‘anje p~ela.

Odredbama ~lanka 3. predla‘u sepromjene iznosa nov~anih poticaja unizu to~aka i podto~aka ~lanka 6.Zakona i uvode nove kulture, uk-lju~uju}i kukuruz (njime ja zasijano50 posto povr{ine za proljetnu sjetvu,a zna~ajan je i za isplativost sto~neproizvodnje) i sjeme povr}a, za kojedr‘ava odobrava poticaje.

^lankom 4. ‘eli se jasnije odreditina~in ostvarivanja prava na nov~anipoticaj za prodane i isporu~enekoli~ine mlijeka (odnosi se na ~lanak7., stavak 1. Zakona), a ~lankom 5.propisuju se uvjeti i na~in isplatepoticaja kod tova goveda i svinja (u~lanku 16. Zakona). ^lankom 6.izmjena i dopuna intervenira se u ~la-nak 17. Zakona, a predlo‘eno je uki-nuti nov~ani poticaj za dr‘anje p~ela,budu}i da je broj ko{nica p~elatijekom godine promjenjiv, pa nijemogu}e izvr{iti objektivnu procjenu.Sredstva }e se iskoristiti za pove}anjepoticaja kod prodaje i isporuke meda.

Odredbama ~lanaka 7., 8. i 9. pred-la‘e se jasnije urediti prava nanov~ane poticaje ovisno o minimalnozasijanim ratarskim kulturama (~la-nak 21., stavak 3. Zakona), odnosnopodignutim nasadima u vo}arstvu(~lanak 25. Zakona) i vinogradarstvu(~lanak 26. Zakona), kako bi se po-stupno postiglo formiranje ve}ihobiteljskih gospodarstava.

Odredbom ~lanka 10. predlo‘eno jeizmijeniti ~lanak 31. Zakona, kojimsu propisani uvjeti koje treba ispunitineko podru~je da bi bilo svrstano ustrate{ko, uz posebne odredbe kojeodre|uju pripadnost brdsko planin-skom podru~ju. Te se odredbe nisumogle primjenjivati jer do danas nijeprihva}en Pravilnik koji odre|ujebrdsko planinsko podru~je, a koji tre-ba potvrditi Zastupni~ki dom Hrva-tskoga dr‘avnog sabora. Ministarstvopoljoprivrede i {umarstva je tijekompro{le godine formiralo posebnustru~nu skupinu koja je, na temeljuutvr|enih nadmorskih visina pojedi-nih katastarskih op}ina, odredila oneop}ine koje pripadaju brdsko planin-skom podru~ju, pa je ovim ~lankompredlo‘eno definirati ona hrvatska

5

BROJ263

IHS10. V. 2000.

podru~ja koja se smatraju brdsko pla-ninskim.

^lankom 11. predlo‘eno je u ~la-nak 35. Zakona uvrstiti u sustav nak-nada za sjeme krmnog bilja i gra{ka.

Odredbama ~lanka 12. predlo‘enoje izmijeniti postoje}i ~lanak 38. nana~in da se unesu izmjene nov~anogiznosa ili da se propi{u novi iznosinaknade za djetelinu, lucernu, travu ikrmno bilje, te za gra{ak.

• Predlo‘eno je da Zakon,zbog po~etka proljetne sjetve,odmah stupi na snagu. Svakobi odlaganje imalo nepovoljanutjecaj na njezino odvijanje.

Predlo‘enim ~lancima 13. i 14.nomotehni~ki se ure|uje tekst, a~lankom 15. propisuje se vrijemestupanja na snagu i primjene ovogZakona. Budu}i da je ovaj zakon pre-dlo‘eno donijeti po hitnom postupkui da je va‘no da se po~ne primje-njivati {to prije, predlo‘eno je daZakon stupi na snagu danom objave u»Narodnim novinama« zbog po~etkaproljetne sjetve. Svako bi odlaganjeimalo nepovoljan utjecaj na njezinoodvijanje. Istim je ~lankom pre-dlo‘eno da se odredbe ~lanka 21. sta-vka 3., koje propisuju minimalnesjetvene povr{ine, primjenjuju od 1.srpnja 2000. godine osim kod kukuru-za, budu}i da je kod ostalih kulturasjetva u tijeku.

Za provedbu predlo‘enog Zakona oizmjenama i dopunama Zakona onov~anim poticajima i naknadama upoljoprivredi i ribarstvu potrebno jeosigurati milijardu i 674 milijuna 800tisu}a kuna, od ~ega }e se dio (mi-lijardu 388 milijuna 307 tisu}a i 744kune) namiriti iz Dr‘avnog pro-ra~una, a ostatak (286 milijuna 492tisu}e 256 kuna) iz sredstava namije-njenih za podmirenje dugovanja iz1999. godine.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG doma zagospodarstvo i financije raspravilo jepredlo‘ene izmjene i dopune Zakonao nov~anim poticajima i naknadamau poljoprivredi i ribarstvu. Na sjedni-ci Odbora izneseno je mi{ljenje pre-ma kojemu prije izmjene Zakona tre-ba izvr{iti regionalizaciju poljopri-vredne proizvodnje, uzimaju}i u obzirkomparativne prednosti pojedinihpodru~ja za poljoprivrednu proizvod-

nju, te izraditi razvojnu strategiju, atek nakon toga utvrditi nov~ane poti-caje i naknade. Najvi{e je primjedbibilo na ~lanak 10. Prijedloga zakona,budu}i da je ve}ina ~lanova Odborazauzela stajali{te kako predlo‘eni kri-terij, prema kojemu se sva podru~jaiznad 400 metara nadmorske visinesvrstavaju u brdsko planinska pod-ru~ja, nije najbolje odabran. VladaRepublike Hrvatske bi trebala voditira~una o otkupljivanju poljoprivred-nih proizvoda, za koje su utvr|enenov~ane naknade i poticajna sred-stva, kako se vi{ak tih proizvoda ne biuni{tavao i bacao. ^lanovi Odboradr‘e da bi dr‘ava trebala biti zadnjikupac pri otkupu vi{kova, a garancijadr‘ave da }e otkupiti sve {to je pro-izvedeno najbolje je poticajno sred-stvo. Nakon provedene rasprave odlu-~ili su podr‘ati zakonski prijedlog.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMAza poljodjelstvo, selo i selja{tvo po-dupro je dono{enje Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o nov~animpoticajima i naknadama u poljopri-vredi i ribarstvu. U raspravi je, me|u-tim, izneseno mi{ljenje kako je uvo-|ivanje poticaja za kukuruz dvojbeno,jer postoji opasnost od vi{ka uroda tekulture kao 1997. godine, pa neki ~la-novi Odbora smatraju da je bolje tasredstva preusmjeriti u poticanjesto~arstva. Ukazali su i na potrebubilanciranja i planiranja odre|ene po-ljoprivredne proizvodnje, ali i na ‘ur-nost isplate nov~anih poticaja kraj-njim korisnicima, bez posrednika.Posebnu pozornost treba posvetiti po-ticanju ulova i preradi slatkovodne ri-be u istom omjeru kao i morske ribe.

Odbor se nije slo‘io sa smanjenjempoticaja za sadnju lavande, za lavan-dino ulje, te proizvodnju gro‘|ica naotocima i poluotoku Pelje{cu, jer seradi o tradicionalnim kulturama kojeomogu}avaju ve}e zapo{ljavanje oto~-kog stanovni{tva, {to je u skladu sNacionalnim programom razvitkaotoka. U raspravi je ukazano i na po-trebu jasnijeg formuliranja odredbikoje odre|uju korisnike poticaja zanabavu teladi za tov i isporu~eni med.Za podizanje vi{egodi{njih nasada uvo}arstvu i vinogradarstvu treba povi-siti gornju granicu povr{ine. Zakon-skim prijedlogom nisu definirana nipodru~ja na kojima se, zbog pos-ljedica ratnog razaranja, te‘e gospo-dari.

Amandmani zastupnikaZastupni~kog doma

Amandman kojim se predla‘unov~ani poticaji za uzgoj jagodi~astogvo}a zajedni~ki su podnijeli zastupni-

ci Zdenko Frani} i Vedran Lendi}.Predlo‘ili su da poticaj iznosi19.400,00 po hektaru, te u obrazlo‘e-nju naveli da hrvatska proizvodnjazadovoljava samo 60% potreba potro-{a~a. Zastupnik Drago Krpina pre-dlo‘io je amandman kojim bi se tre-bala osigurati dodatna pomo} pojedi-nim podru~jima koja su pretrpjelaratna razaranja. Naveo je 61 mjesto iop}inu koje bi trebalo uvrstiti uStrate{ka podru~ja, a slijedom toga iposebnim uvjetima subvencioniratipoljoprivredne poticaje. ZastupnikJuraj Njavro i zastupnica JadrankaKosor predlo‘ili su amandman kojimse u ~lanku 3., u to~ki 17., podto~ki 1.– brojka »1,00« zamjenjuje brojkom»3,00«. Amandmanom se ‘eli pove}atiopseg proizvodnje cjepova u rasad-ni~ko-vinogradarskoj proizvodnji.

I slijede}i amandman podnesen jenakon zajedni~ke suradnje – zastup-nika Romana Me{trovi}a i zastupni-ce Ingrid Anti~evi}-Marinovi}. Pre-dlo‘ili su da se u ~lanku 10. stavku 2.to~ki 1., iza rije~i »Gra~ac» stavi zarezi doda rije~ »Jasenice«, koji su ispu-{teni najvjerojatnije previdom, budu-}i da se radi o novoosnovanoj op}ini~ija su podru~ja stradala u ratnimrazaranjima tijekom Domovinskograta.

Zastupnik Ivan Jarnjak predlo‘ioje amandman kojim se mijenja ~la-nak 31. predlo‘enog zakonskog tek-sta. Predlo‘io je da se iza rije~i »Lo-bor« stavi zarez i doda tekst: »\urma-nec, Jesenje, Radoboj, Novi Golubo-vec, Budin{}ina, Hum na Sutli, Gor-nja Stubica, Stubi~ke Toplice, Zlatar,Zagorska Sela, Kumrovec, Klanjec,Tuhelj i Hra{}ina«. U obrazlo‘enju jenaveo da spomenuta mjesta ispu-njavaju uvjete kojim bi se trebala uvr-stiti u brdsko planinska podru~ja, akoja imaju odre|eni sustav poljopri-vrednih poticaja. Poticaji za proizvod-nju gro‘|a i lavandinog ulja nastrate{kim podru~jima ne bi se smjelismanjivati, upozorili su zastupniciTon~i @uvela i Ivan Nini}. Predlo‘ilisu da se izbri{u odredbe u ~lanku 3.koje se odnose na to~ke 21. i 27. pre-dlo‘enog zakonskog teksta. Zastup-nik Dino Debeljuh podnio je amand-man na ~lanak 3. Ocjenjuju}i da jeneprihvatljivo smanjivanje dosada{-njih poticaja, zastupnik je zatra‘io odpredlagatelja da se izbri{e spornaodredba u ~l. 3., stavku 3., to~ka 8.,podto~ka 2., – u kojem se brojka»3.000,00« zamjenjuje brojkom»1,500,00«.

Zastupnik Ivan ^ehok podnio jedva amandmana na predlo‘eni zakon-ski tekst o sustavu poticaja. U prvom

NOV^ANI POTICAJI

6

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

je predlo‘io promjene i dopune u~lanku 10. Ocijenio je da bi dr‘avatrebala stimulirati ‘ivot u op}inama igradovima uz granicu RH s drugimdr‘avama u kojima je u dva uzastop-na posljednja popisa stanovni{tvazabilje‘eno smanjenje broja stanov-nika. U drugom amandmanu, zastup-nik se zalo‘io da se stimulira podiza-nje plastenika i staklenika. Predlo‘ioje dr‘avne poticaje od 40 kuna pokvadratnom metru novoizgra|enihplastenika i staklenika u kojima semo‘e proizvesti zna~ajan postotakodgovaraju}ih povrtlarskih kultura.

Zastupnica Sonja Borov~ak i za-stupnik Zorko Vidi~ek podnijeli suamandman na ~lanak 10. I oni su pre-dlo‘ili da se zbog te{ke materijalnesituacije pobolj{aju poticajne mjere unaseljima: \urmanec, Hum na Sutli,Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Kla-njec i Zagorska Sela. Isti zastupnicisu uz podr{ku zastupnika MiroslavaKorenike podnijeli slijede}i amand-man, koji se odnosi na sustav pre-dlo‘enih poticaja u poljoprivredi i ri-barstvu. Predlo‘ili su amandman na~lanak 10., kojim se u ~lanku 31., izato~ke 12., dodaje to~ka 13., koja glasi:»13. Na strate{kim podru~jima poti-caji iz ovoga Zakona uve}avaju se za25% s po~etkom primjene od 1. sije~-nja 2001. godine«. Zastupnik Miro-slav Korenika predlo‘io je amand-man na ~lanak 10., kojim se u ~lanku31. iza to~ke 12. dodaje to~ka 13. kojaglasi: »13. Bednja, Cestica, DonjaVo}a, Klenovnik, Lepoglava i Vinica uVara‘dinskoj ‘upaniji«.

Amandmani VladeRepublike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske i samaje uputila sedam amandmana kojimaje precizirala predlo‘ene zakonskeodredbe. Prvim amandmanom pred-lo‘ila je da se bri{e to~ka 25. budu}ida }e se kroz sni‘enje tro{arina nadizel gorivo omogu}iti kori{tenjejeftinijeg prijevoza. I slijede}i amand-man posve}en je ribolovu, u ovomslu~aju uzgoju ribe u slatkovodnimribnjacima. Predlo‘ili su pove}anjepoticaja za 20% za uzgojene: {arane,amure, tolstolobike, linjake, pastrvu,soma i {tuku. Amandmanom pod red-nim brojem III., Vlada je predlo‘ilapogodnosti i nov~ane poticaje za tovgoveda i svinja. Time su osiguraniuvjeti za poticanje robne proizvodnjei stvaranje proizvodnih kapaciteta zatov, koji }e prema opsegu i primije-njenoj tehnologiji osiguravati sustavproizvodnje sli~an onom koji se kori-sti u drugim sto~arsko razvijenijim

zemljama. Slijede}im amandmanompredlagatelj je ‘elio jasnije ureditiizri~aj, pa je u ~lanku 6. iza rije~i:»prodaja meda« predlo‘io brisanjerije~i: »za daljnju preradu«.

Amandmanom pod rednim brojemV., ure|eni su i precizirani stavci u~lanku 8. Predlo‘enom izmjenom osi-gurava se kori{tenje poticaja zapodizanje novih nasada u vo}arstvu,temeljem dvokratne isplate. Pred-vi|ena sredstva dobivaju se neposred-no nakon odluke povjerenstva pri‘upanijskom uredu, odnosno drugidio, po zavr{etku podizanja nasada.Time se osigurava kontrola namjen-skog kori{tenja razmjerno velikihnov~anih sredstava. U amandmanubroj VI. Vlada Republike Hrvatske nasli~an na~in ure|uje i nov~ane poti-caje za podizanje novih nasada vino-grada temeljem dvokratne isplate.Posljednjim amandmanom predlo‘e-no je dodavanje novog ~lanka podrednim brojem 9a. kojim se definirajukorisnici nov~anog poticaja za ulovmorske ribe. Predlo‘enom izmjenompored prerade male plave ribe poticat}e se prerada slatkovodne ribe izdoma}eg uzgoja.

Amandmani @upanijskogdoma

Sukladno Poslovni~kim odredba-ma i @upanijski dom je podnioamandmane koje je obrazlo‘io nakon{to je utvrdio mi{ljenje kojim se po-dr‘ava dono{enje zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o nov~animpoticajima i naknadama u poljopri-vredi i ribarstvu, te podnesenimamandmanima.

Prvim podnesenim amandmanomkojim se precizira ~lanak br. 3., pre-dlo‘ili su da se pove}a nov~ani poti-caj za proizvodnju duhana.

S obzirom na va‘nost koju pro-izvodnja sirovog duhana ima zapodru~je Viroviti~ko-podravske ‘upa-nije predlo‘ili su pove}anje nov~anogpoticaja s 4,80 na 6,0 kuna po kilogra-mu. Slijede}im amandmanom predlo-‘ili su mjere kojima bi se trebalo po-praviti stanje u rasadni~ko-vinogra-darskoj proizvodnji. Predla‘u}i da sebrojka 1,00 zamijeni brojkom 3,00predlagatelj je u obrazlo‘enju naveoda je proizvodnja cjepova visoko in-tenzivna kultura, koja mo‘e uposlitivelik broj djelatnika. Isto tako, sada{-nja proizvodnja ne zadovoljava vlasti-te potrebe, i preko 60% cjepova za sad-nju vinograda se uvozi. Predlo‘enepromjene u ovom se slu~aju odnosena ~lanak 3. i njegove podto~ke.

I amandman pod rednim brojemIII. odnosi se na ~lanak 3., gdje se iza

to~ke 17., dodaje nova to~ka 18. kojaglasi: »u to~ki 18. brojka: »0,89« zamje-njuje se brojkom »1,19«. u obrazlo‘e-nju ovoga amandmana predlagatelj jeupozorio da se navedenim mjerama‘eli potaknuti ve}a proizvodnja masli-na. Maslinarstvo kao kulturu na oto-cima mogu}e je o~uvati jedino poti-cajnim mjerama maslinova ploda isadnicama maslina.

Predlo‘en je i amandman kojim senastoji stimulirati proizvodnja povr}ai cvije}a u staklenicima i plastenici-ma. Predlagatelj je ocijenio da bi seove promjene provele dodavanjem iprihva}anjem to~ke 28. u ~lanku 3., astaklenici i plastenici bi se poticali s40 kuna prema kvadratnom metrupovr{ine. Amandmanom pod rednimbrojem V. predlo‘ene su promjene u~lanku 5. koji se mijenja dodavanjemnov~anih poticaja za uzgoj utovljenihgrla teladi i tovljenje svinja do te‘inekoja je propisana ostalim odredbamapredlo‘enog zakonskog teksta. Slije-de}im amandmanom, @upanijski jedom predlo‘io da se u ~lanku 10, sta-vku 1. iza to~ke 3., doda nova to~ka ukojoj se i grani~na podru~ja premaRepublici Sloveniji trebaju tretiratikao strate{ko podru~je i to zbog vi{erazloga. Predlagatelj je izme|u osta-lih razloga naveo da je u navedenompodru~ju na snazi proces depopula-cije, a brdski reljef i te{ka ekonomskasituacija limitiraju mogu}nosti tamo-{enje poljoprivredne proizvodnje. Sli-jede}im amandmanom navode se na-zivi op}ina na tom podru~ju.Predlagatelj je predlo‘io da se nakonrije~i »Lobor« dodaju rije~i »GornjeJesenje, \urmanec, Hum na Sutli,Desini}, Zagorska Sela, Tuhelj, Petro-vsko, Kumrovec, Radoboj, Pregrada iKlanjec«.

Amandmanom pod rednim brojemVIII., IX. i X., predlo‘eno je da se zbogprocesa depopulacije, u ~lanku 10.dodaju i brdska podru~ja u Slavoniji,konkretno-podru~ja u op}inama Sta-ro Petrovo Selo, Nova Kapela, Donji iGornji Slatnik, Zdenci, Kraja~i}i,Gri‘i}i, Grgurevi}i, Jaka~ina i Lov~i}ite Gra~ac, Jasenice i Starigrad u Za-darskoj ‘upaniji.

Amandmani Odbora zapoljodjelstvo, selo i selja{tvo

Na temelju provedene raspraveOdbor za poljodjelstvo, selo i selja{-tvo je jednoglasno predlo‘io mati~-nom domu da donese predlo‘eniZakon u tekstu kako ga je predlo‘ilaVlada uz slijede}e amandmane; u pr-vom amandmanu predlo‘ili su potica-nje ulova i preradu slatkovodne ribe

7

BROJ263

IHS10. V. 2000.

u istom omjeru kao i morske ribe.Nadalje, predlo‘ili su da se poticajiod 3,3 do 5,00 kuna osiguraju zaslijede}e vrste slatkovodne ribe: {are-ne, na{i~ke {arane, amure i tolstolo-bike, pastrve, smu|ove i somove.Slijede}im amandmanom ‘eljeli suda se jasnije odrede korisnici nov-~anih poticaja za nabavu teladi za tov.Predlo‘ili su i amandman kojim se‘ele osigurati nov~ani poticaji zaproizvo|a~e meda koji prodaju medpravnoj ili fizi~koj osobi koja ima re-gistriran objekt za preradu, sukladnopropisima u oblasti veterinarstva, bezobzira kako se taj med koristi.

Amandmanom pod rednim brojemV., preciziraju se ~lanci 8. i 9. u pre-dlo‘enom zakonskom tekstu. Amand-manom se pove}ava gornja granicapovr{ine sa 3,00 na 5,00 hektara nakojoj se podi‘u vi{egodi{nji nasadi uvo}arstvu i vinogradarstvu i to u jed-noj godini kako bi se stimuliralogodi{nje podizanje novih nasada uvo}arstvu i vinogradarstvu. Odbor jejednoglasno odlu~io predlo‘iti i zak-lju~ak kojim se Vladi Republike Hrva-tske predla‘e podno{enje amandma-na kojim }e se uz predlo‘ene tri kate-gorije koje ~ine strate{ka podru~ja,zakonom predvidjeti i ~etvrtu kate-goriju: podru~ja koja uslijed pos-ljedica ratnih razaranja pod ote‘animuvjetima gospodarenja, obavljaju po-ljoprivrednu proizvodnju i da odrediop}ine i gradove koji }e ~initi ovukategoriju.

RASPRAVA

U nastavku zasjedanja 40. sjednice@upanijskog doma Hrvatskoga dr‘av-nog sabora pred zastupnicima sena{ao Prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o nov~anim poti-cajima i naknadama u poljoprivredi iribarstvu.

Dorada sustava nov~anihpoticaja

U ime predlagatelja, Vlade Repub-like Hrvatske, o razlozima za dono{e-nje i ciljevima Zakona o izmjenama idopunama Zakona o nov~anim poti-cajima i naknadama u poljoprivredi iribarstvu, te o razlozima za dono{enjepo hitnom postupku, govorio je mr.Miroslav Bo‘i}, pomo}nik ministrapoljoprivrede i {umarstva.

• O kriterijima i razdjelupodru~ja s te‘im uvjetimagospodarenja u poljoprivredi,te o drugim va‘nim temamazastupnici }e mo}i rasprav-ljati u okviru rasprave o no-vom zakonu o poljoprivredi,koji }e u lipnju u}i u sabor-sku proceduru.

O kriterijima i razdjelu podru~ja ste‘im uvjetima gospodarenja u po-ljoprivredi, te o drugim va‘nim te-mama zastupnici }e mo}i raspravljatiu okviru rasprave o novom Zakonu opoljoprivredi, koji }e u lipnju u}i usaborsku proceduru.

U ime Kluba zastupnika HSS-a go-vorio je Petar Nova~ki. Zastupnik jepohvalio pove}anje broja kultura zakoje }e biti ispla}ivani poticaji, pose-bice za kukuruz. ^lanak 5. izmjena idopuna ocijenio je nepreciznim, bu-du}i da nije jasno misli li se na kalen-darski ili turnusni mjesec za uzga-jiva~e koji imaju kapacitete tovili{taod 10 grla mjese~no. Tako|er nije ja-sno imaju li pravo na poticajuzgajiva~i koji su imali grani~nih 30grla, a prije isporuke im je crknulogrlo. Zastupnik je u svoje ime kazaokako nije pravedno da ne ostvarujupravo na poticaj uzgajiva~i koji ukona~nici ne mogu ispuniti uvjete, teda se nada da }e provedbenim aktimato biti poja{njeno i ispravljeno.

Pobolj{anja ne}e biti dok sene uspostavi suradnjaproizvo|a~a i prera|iva~a

@eljko Re‘i} je govorio u ime Klu-ba zastupnika HSLS-a, koji pozdravljanapore Ministarstva u sveobuhvat-nom rje{avanju problema u po-ljoprivredi, ali sa zaka{njenjem, pose-bice vezano uz kukuruz, koji jeuvr{ten me|u kulture ~ija se proiz-vodnja poti~e. On se uglavnom sijebez gnojiva, kojeg nema, a sjetva je utijeku. Zastupnik je upozorio i naslu~ajeve kad su ljudi uzimali zemljuu zakup i poticajna sredstva, ali ni{tanisu zasijali, zbog ~ega dr‘i neophod-nim uvo|enje registra i pra}enje radasvih korisnika poticaja. Broj tov-ljenika mo‘e se definirati na raznena~ine, a trebalo bi sklapati i ugovoreo njihovoj predaji, jer ih mnogi ve}iproizvo|a~i naprosto »pojedu«, nakonisteka roka za predaju tovljenika.Re‘i} zato smatra da bi i Ministarstvo

Dopuna dnevnog reda

U nastavku sjednice, o dopuna-

ma Zakona o poticajima i nakna-

dama u poljoprivredi i ribarstvu

prije po~etka rasprave o ovoj temi

Mario V~elik je predlo‘io da se u

dnevni red uvrsti Prijedlog zako-

na o dopunama Zakona o obveza-

ma i pravima dr‘avnih du‘no-

snika. Nakon {to je utvr|eno da je

Odbor raspravio zakonski prijed-

log, zastupnici su jednoglasno

prihvatili V~elikov prijedlog.

Medijski tretman @upanijskogdoma

Zastupnici dr. Jovan Bambu-ra~, dr. Jure Buri}, Ivan Novoseli dr. Slobodan Lang negativno su

ocijenili medijski tretman rada

@upanijskog doma, koji ima odgo-

vornu zada}u i meritorno rasprav-

lja o va‘nim temama, a neto~nima

su ocijenili i novinarske interpre-

tacije rada Doma. Naveli su za to

primjer izvje{taja novinara HTV-a,

Mislava Bage, koji nije primjere-

no komentirao raspravu o Dekla-

raciji o Haa{kom sudu odr‘anu u

@upanijskom domu.

Predsjednica dr. KaticaIvani{evi} slo‘ila se sa zastupni-

cima da novinari mogu i trebaju

slobodno djelovati, ali ~lanci i

izvje{}a moraju biti »iskreni i

po{teni«, pa je dala na glasovanje

zaklju~ak o pribavljanju sporne

snimke i upu}ivanju o{trog pro-

svjeda HTV-u zbog ovakvog me-

dijskog tretmana. Zastupnici su

jednoglasno podr‘ali dono{enje

tog zaklju~ka.

trebalo u~initi dodatni napor i uspo-staviti bolji odnos izme|u po-ljoprivrednih proizvo|a~a, prera-|iva~a i cjelokupne prehrambene in-dustrije. Nema smisla poticatiproizvodnju, ako na kraju nema tkopreuzeti proizvod.

Stjepan Mari} obrazlo‘io jestajali{te Odbora @upanijskog domaza gospodarstvo i financije, koji jepodr‘ao dono{enje Zakona ali je iznioi nekoliko primjedbi. Zastupnik jeodmah iznio i amandman koji je osob-no podnio, a koji se odnosi na ~lanak5. izmjena i dopuna. Amandmanom jepredlo‘eno ukloniti propisane koli-~ine isporu~enih junadi i svinja, te nataj na~in osigurati i malim proizvo-|a~ima, kojih je velika ve}ina, kori-{tenje nov~anog poticaja za uzgoj ju-

NOV^ANI POTICAJI

8

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

nadi i svinja. U protivnom }e velikiotkupljivati stoku od malih. »Trebapomo}i onima koji su najugro‘eniji iukloniti ograni~enja«, kazao je Mari}.

Ivana Su~ec-Trako{tanec (HDZ) jeistaknula kako se ve} 10 godina inzi-stira na iznala‘enju sveobuhvatnog ikvalitetnog rje{enja problema u po-ljoprivredi, pa }e ona i sada inzistiratina tome da se poticajne mjere zao-kru‘e s rje{enjima otkupa, te na re-gionalnom pristupu u organizaciji po-ljoprivredne proizvodnje. Kriterij pre-ma kojemu se podru~ja iznad 400metara nadmorske visine svrstavajuu brdsko-planinska podru~ja ocijenilaje diskutabilnim, pa se zato veselizakonskom prijedlogu o kojem }e seraspravljati u lipnju. Zastupnica jedotaknula i potrebu legalizacije pro-meta poljoprivrednim proizvodima. Ureguliranju provedbenih akata ostav-ljeno je mnogo slobode, a s proved-bom Zakona mora se po~eti dosljednoi na vrijeme. »Vje~na je dilema trebali stimulirati proizvodnju kukuruza ilistoke, odnosno kukuruz kroz proiz-vodnju stoke. Ratarstvo je u pro{lomsastavu bilo prote‘irano. Do{lo jevrijeme da se razmi{lja i o proizvodnjistoke za mesnu industriju, a time izaposliti ljude, stimulirati ratarskuproizvodnju i smanjiti uvoz«, iznijelaje Ivana Su~ec-Trako{tanec. Dodala jekako se boji da }e proizvedenekoli~ine biti tolike da }e kreditiranjeza otkupljiva~e ponovno opteretitiDr‘avni prora~un.

Milan Markanjevi} (LS) slo‘io se sPetrom Nova~kim kako u ~lanku 5.izmjena i dopuna nije jasan vremen-ski rok od mjesec dana u kojemukorisnici poticajnih sredstava morajustaviti u tov najmanje 10 grla. Akosuradnja izme|u proizvo|a~a, prera-|iva~a i potro{a~a ne bude dobra,nov~ani poticaji ne}e imati smisla.

Budu}i da prera|iva~i nisu obveza-ni na otkup, dr‘ava zapravo subven-cionira uvoz sirovina, {to je jedan odnajve}ih problema. Zastupnik je do-dao kako je va‘no rije{iti i problemostvarivanja prava na subvencije zapodizanje vo}njaka i vinograda. Proiz-vodnja sjemena je iza Drugog svjet-skog rata bila vrlo razvijena, a danasga uvozimo.

Porezni bi obveznici subvencionira-njem primarne proizvodnje trebaliosjetiti smanjenje cijena svoje po-tro{a~ke ko{arice. Markanjevi} je po-dr‘ao stajali{te Ivane Su~ec-Trako{ta-nec da bi poljoprivrednoj proizvodnjitrebalo pristupiti regionalno.

[tititi doma}u proizvodnjuMiroslav Pe~evski (HSS) je, na

po~etku svog izlaganja, kazao da

proizvodnja raste kad su otkupnecijene dobre. Pove}anje otkupnihcijena svinjetine, recimo, za dvijekune po kilogramu, naju~inkovitije bipotaklo uzgoj svinjetine, a nemarazloga za{to se to ne bi u~inilo. Nataj bi na~in bilo mogu}e i za{tititidoma}u proizvodnju, jer bi ljudi ra-dije kupovali doma}e zdravo meso,nego lo{e uvozno, a pozitivan bi odrazimalo i na turisti~ku prezentaciju.

Od Istre do Me|imurja odvija semala poljoprivredna proizvodnja, iiako Pe~evski to ne podr‘ava, malimbi gospodarstvima poticaji najvi{ekoristili. Puno je plodnih bre‘uljakakoji se ne mogu ru~no obra|ivati,mlijeko krava koje pasu na brdskimpa{njacima puno je kvaltitetnije, pase zastupnik pita »za{to do sada nijeulo‘eno dovoljno truda i za{to se dosada nismo, po uzoru na Slovence iAustrijance, putem zakonodavstva isavjetodavnih slu‘bi, organizirali injegovali proizvodnju u tim krajevi-ma«.

Petar Juru{i} koji je tijekom ra-sprave zamijenio dr. Katicu Ivani-{evi} u vo|enju sjednice, izrazio jezadovoljstvo u~injenim naporima s ci-ljem da se pobolj{a stanje u po-ljoprivredi. Opseg nov~anih poticajasasvim sigurno nije dovoljan da bi sezadovoljile sve potrebe, s obzirom nato da se oni ispla}uju iz prora~unskihsredstava, ali va‘no je u~initi pomak ipoku{ati ubla‘iti te{ku situaciju uagrarnoj politici. Va‘an je i socijalniaspekt ovog Prijedloga zakona, jer seotklanjaju lo{e rije{ene kvalifikacijeza ostvarivanje prava na nov~ani poti-caj. To zasigurno ne predstavlja stra-te{ko rje{enje problema, to }e semorati rije{iti dono{enjem vi{e kvali-tetnih zakonskih rje{enja. Iako kriti-zirani, klasifikacija i kriterij zauvr{tavanje u brdsko-planinska po-dru~ja tako|er ubla‘uju situaciju utom segmentu. Juru{i} je upozorio da}e se vrlo brzo trebati pristupitirje{avanju problema u agrarnoj politi-ci i pristupiti joj kao strate{koj graniproizvodnje. Slo‘io se sa zastup-nikom Markanjevi}em koji je ocijenioda ovi poticaji ne}e rije{iti problem ida }e ta sredstva biti uludo potro{enaako se paralelno uz problem proiz-vodnje ne po~ne rje{avati i problemtr‘i{ta, odnosno otkupa.

Potom su zastupnici pre{li naobrazlaganje amandmana. Dr. @ivkoKolega (HDZ) je podr‘ao dono{enjedodatnih poticajnih mjera. Podnio jeamandman na ~lanak 10., to~ka 11.izmjena i dopuna kojim predla‘euvr{tavanje me|u brdsko-planinskapodru~ja i Op}inu Jasenice, jer zado-

voljava jednake kriterije kao i Stari-grad. Drugi amandman odnosio se na~lanak 3. zakonskog prijedloga, a pre-dla‘e pove}anje iznosa nov~anog po-ticaja za proizvodnju maslina za 0,30lipa po kilogramu, budu}i da ona nemo‘e biti ekstenzivna proizvodna gra-na, imaju}i na umu specifi~nu konfi-guraciju terena, nemogu}nost upotre-bljavanja mehanizacije. Maslinici susve zapu{teniji i podlo‘niji po‘aru.Maslinarstvo na otocima je, kao kul-turu, mogu}e odr‘ati jedino poticaj-nim mjerama maslinova ploda i sad-nica, a povoljno bi se odrazilo i nademografsku sliku na otocima. Za-stupnik je napomenuo da je amand-man istog sadr‘aja ve} bio prihvatiozamjenik ministra na 13. sjednici@upanijskog doma, koji se, me|utimbio zagubio.

Kako Hrvatsku definiratikao agrarnu zemlju

Mr. Franjo Kri‘ani} (HDZ) smatraovu temu izuzetno zna~ajnom, budu}ida se o njoj ne raspravlja onolikokoliko bi trebalo i da ona ne sudjelujeu ukupnom gospodarstvu onolikokoliko bi trebala. Jedan od razlogatome je nepostojanje kadrova koji bise ozbiljno bavili agrarnom poli-tikom. Hrvatska nije agrarna zemljajer rascjepkana poljoprivredna gospo-darstva ne stvaraju preduvjet za to,kao {to ni predmetni poticaji ne}erije{iti cjelokupni problem hrvatskeagrarne politike. Nov~ani poticajikoji su predlo‘eni u ovom zakonskomprijedlogu imaju socijalni karakter iusmjereni su upravo na ta mala go-spodarstva.

• Agrarna bi politika trebalabiti usmjerena prema ve}oj irentabilnijoj proizvodnji kojuje mogu}e posti}i i na pro-storno malim gospodarstvi-ma.

Agrarna bi politika trebala bitiusmjerena prema ve}oj i rentabilnijojproizvodnji, koju je mogu}e posti}ina prostorno malim gospodarstvima.

Preduvjet za to je osmi{ljena razvoj-na agrarna strategija temeljena na re-gionalizaciji proizvodnje. Proizvo|a~ekoji se bave »vikend-kulturama« ne bitrebalo poticati. Potrebno je donijeti istrategiju robne bilance RepublikeHrvatske, kako bi se odredile potrebei mogu}nosti plasiranja onih roba ukojima Hrvatska mo‘e biti konku-

9

BROJ263

IHS10. V. 2000.

rentna. Nekonkurentnost na{e po-ljoprivrede rezultat je kako malih po-ticaja, tako i specifi~nosti proizvodnjekoja je rascjepkana. Zastupnicimakoji su govorili o problemu plasmanai otkupa je kazao kako propis o tomeve} postoji – Zakon o robnim zaliha-ma u kojemu stoji da »robne zaliheimaju strate{ki karakter i tr‘i{no re-guliraju proizvodnju u sferi poljopri-vrede«. Prema tom Zakonu dr‘ava jeobvezna otkupiti one proizvode zakoje su propisane zajam~ene cijene,me|utim, ostaje problem otkupaproizvoda ~ija se proizvodnja poti~e,a nemaju zajam~enu cijenu, npr.kukuruz. Zbog toga je zastupnikKri‘ani} podnio Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o rob-nim zalihama, kojim bi se rije{io tajproblem, a tr‘i{te se ne bi remetilo, ito na na~in da se dr‘ava uklju~i uotkup kao »zadnji kupac«. Dr‘ava je takoja mora rje{avati probleme vi{kova,jer mo‘e pokrenuti velike potro{a~e(vojska, zdravstvo, studentski domo-vi), a trgovce motivira isklju~ivo zara-da. Cijena za te proizvode ne moranu‘no biti profitabilna za seljake,va‘no je da se proizvode ne moraodbaciti. Kri‘ani} je, osvr}u}i se naodredbu o brdsko-planinskim podru~-jima, kazao kako }e prestati mandatzastupnika @upanijskog doma, a nadnevni red ne}e do}i analiza eko-nomskog bogatstva pojedinih regija,za koju bi kao orijentir mogao po-slu‘iti GDP per capita (nacionalnidohodak). Hrvati su emigrirali i u Slo-veniju, posebice Me|imurci i Zagorci,u potrazi za radnim mjestom, a ka-snije su zavr{avali kao tehnolo{kivi{ak. Slovenija se otcijepila sa 80posto ve}im nacionalnim dohotkomod Hrvatske, a pri izlasku iz Austro-Ugarske imale su iste pokazatelje.Zbog svega toga zastupnik dr‘i kakobi Me|imurje i Zagorje trebalo uvrsti-ti u brdsko-planinska podru~ja i nataj na~in potaknuti proizvodnju u timkrajevima.

Potom je govorio o amandmanima:sa zastupnikom Kujavcem podnio jeamandman na ~lanak 6. Zakona onov~anim poticajima i naknadamakojim se predla‘e izmijeniti iznospoticaja za proizvodnju pasmine za-gorskih purana, budu}i da bi pove}a-nim poticajima bilo mogu}e stimuli-rati uzgoj kvalitetnog pure}eg mesaza kojim postoji potra‘nja. Amandma-nom na stavak 3. Kona~nog prijedlo-ga zastupnik je predlo‘io uno{enjepoticaja za proizvodnju u staklenimprostorima u iznosu od 40 posto odcijene staklenika ili plastenika pometru kvadratnom, budu}i da Hrvat-ska jo{ uvijek uvozi cvije}e i povr}e, a

ima preduvjete da postane izvoznik.Stotinjak doma}instava Ludbre{ke re-gije bavi se uzgojem cvije}a, koji jeo~ito perspektivna grana proizvodnje,pa bi bilo dobro da je dr‘ava stimuli-ra. Osnovali su i udrugu koja okupljacvje}are sjeverozapadne Hrvatske.Zastupnik je upitao i za{to se ne kre-ne s proizvodnjom povr}a po plasteni-cima ako ve} imamo sjeme i akodoma}a proizvodnja zadovoljava tek10 posto tr‘i{ta, a ostalo se uvozi.

Strate{ka podru~jaDragutin Bra~un (HDZ) podsjetio

je prethodnog govornika da je izglasa-na dopuna Zakona o brdsko-planin-skim podru~jima, koji se odnosi napodru~je Krapinsko-zagorske ‘upa-nije. Slo‘io se da kriteriji za odre|iva-nje tih strate{kih podru~ja trebajubiti potpuniji i uklju~ivati konfigura-ciju i stupanj obradivosti terena kakobi se sprije~ile mogu}e nelogi~nosti.Ako se kao jedini kriterij uzme 400metara nadmorske visine, strate{kimpodru~jima ili brdsko-planinskimpredjelima postat }e i podru~ja gdjenema proizvodnje. Zastupnik Bra~unje podnio amandman na ~lanak 10.Kona~nog prijedloga kojim predla‘eda se i Gornje Jesenje, \urmanec,Hum na Sutli, Desini}, Zagorska Sela,Tuhelj, Petrovsko, Kumrovec, Rado-boj, Pregrada i Klanjec uvrste ustrate{ka podru~ja. To ne bi iziskivaloznatna sredstva, a uvelike bi pomo-gao da se pobolj{a socijalni statustamo{njeg stanovni{tva.

[imun Kujavec (HDZ) je, zajedno sdr. Ivanom Valentom i DragutinomBra~unom podnio amandman na ~la-nak 10. zakonskog prijedloga kojimpredla‘e da se u strate{ka podru~jauvrste i depopulacijsko-brdska pod-ru~ja uz granicu sa Slovenijom. Timebi se dugoro~no popravila demo-grafska situacija i zaposlilo ljude kojisu, nakon raspada biv{e Jugoslavijepostali tehnolo{ki vi{ak, a radi se opodru~jima s izrazito nepovoljnimbrdskim reljefom koji uvjetuje ve}enapore i tro{kove u poljoprivrednojproizvodnji. Kriterij nadmorske visi-ne je »sirov i nedostatan«. Na mnogimpodru~jima iznad 400 metara nadmor-ske visine nije mogu}e ni{ta uzgajati.Isto tako postoje podru~ja u kojima jesamo jedna op}ina smje{tena iznad tegranice, pa se postavlja pitanje za{tobi oni koji su na tom podru~ju ni‘esmje{teni bili nepravedno privile-girani.

Zastupnik je istaknuo i kako nemani{ta protiv poticanja proizvodnjekukuruza, ali da se boji da ga ne}eimati tko otkupiti. Ciklus od proizvod-nje do finalizacije ne funkcionira,

nailazi se na mnoge nelogi~nosti, a tuje i problem carinske za{tite koja }ebiti umanjena za 30 posto nakonulaska Republike Hrvatske u Svjet-sku trgovinsku organizaciju. Seljacisu nezadovoljni s pravom, jer su svisvjesni problema u kojima se nalaze,a iznala‘enje cjelovitog rje{enja upor-no se zaobilazi. Politika poticaja okojoj se raspravlja zapravo je socijal-na politika i dok se ne provede re-gionalizacija proizvodnje i pouzdanerobne bilance, njome se ne}e mo}istimulirati ekonomski opravdana pro-izvodnja. Poljoprivreda nigdje na svi-jetu nije isplativa, ali uz osmi{ljenukonzistentnu politiku i poticaje onapostaje isplativa, iznio je Kujavec.Upitao je i {to po definiciji zna~estrate{ka podru~ja, jer Peru{i} i Kar-lobag (koji su uvr{teni u tu kate-goriju) zapravo ne spadaju u podru~jaod izrazite va‘nosti za dr‘avu.

Prije tri godine izra|ena je studijaInstituta za me|unarodna istra‘iva-nja i profesora demografije s Eko-nomskog fakulteta, kojom je utvr|e-no da je pograni~no podru~je premaRepublici Sloveniji izrazito depopula-cijsko. Imaju}i u vidu da }e topodru~je jednog dana grani~iti s Eu-ropskom zajednicom, zastupnik jepredlo‘io da se taj predjel uvrsti ustrate{ki va‘na podru~ja. Ne radi se ocjelokupnom podru~ju tih op}ina, ve}o podru~ju naselja uz granicu, koja sutaksativno nabrojena u Sporazumu opograni~noj trgovini s RepublikomSlovenijom, koji, na‘alost, nije ratifi-cirao slovenski parlament.

• Slovenija je godinama ul-agala u iskori{tenost svojihzemlji{ta i ure|enost krajoli-ka, a rezultat je ~injenica danakon prelaska granice s Hr-vatskom imate osje}aj da stese vratili 200 godina unatrag.

»Slovenija« je godinama ulagala uiskori{tenost svojih zemlji{ta iure|enost krajolika, a rezultat je ~i-njenica da nakon prelaska granice sHrvatskom imate osje}aj da ste sevratili 200 godina unatrag«. Kujavecje s Franjom Kri‘ani}em podnio iamandman o pove}anju poticaja zaproizvodnju zagorskih purana.

Izmjene i dopune ne}erije{iti nagomilane probleme

Stjepan Mikol~i} (HDZ) konstati-rao je da @upanijski dom ponovno

NOV^ANI POTICAJI

10

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

radi post festum, nakon {to jeZastupni~ki dom ve} odlu~io. Po-dr‘ava dono{enje Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o nov~animpoticajima i naknadama u po-ljoprivredi i ribarstvu isklju~ivo zbogsocijalne note i te{kog polo‘aja po-ljoprivrednika u Hrvatskoj, me|utim,njime se ne}e rije{iti nagomilani pro-blemi. Nije se slo‘io s mi{ljenjemMinistarstva da }e ove odredbe do-nijeti kvalitativne promjene. Dr‘i daih je potrebno donijeti zbog skorogulaska Hrvatske u Svjetsku trgovin-sku organizaciju, nakon ~ega bi se se-ljaci na{li u jo{ nepovoljnijem po-lo‘aju. Kupci su se ve} postavili suk-ladno novonastaloj situaciji, rekao jeMikol~i}, navode}i primjer koncernaAgrocor koji je proizvo|a~ima sirovi-ne za ulje ponudio ugovor u kojemustoji da }e, ako dr‘ava ne formiraza{titnu cijenu, oni ponuditi iznossvjetske tr‘i{ne cijene sirovine neoca-rinjene u luci Zadar. Isplata }e bitiizvr{ena u devet mjese~nih obroka.

Zastupnik je zadovoljan jer je ovajput njegov amandman o poticanjuproizvodnje kukuruza ugra|en uzakonski prijedlog. Apelirao je na za-stupnike da u~ine sve kako bi se po-ljoprivredna populacija, koja nijemala, za{titila i kako bi mogla osigu-rati vlastitu egzistenciju. Nije seslo‘io s navodima da ne postoji po-ljoprivredna strategija. Ona postoji,ali se ne primjenjuje, pa se zato ovajzastupnik nada da }e u skorijojbudu}nosti biti stvoreni preduvjeti zato. Slo‘io se sa zastupnicima koji suzastupali stajali{te da su kriteriji zaostvarivanje prava na poticaj za uzgojgoveda prestrogi, budu}i da {irokisloj uzgajiva~a ne}e mo}i ostvariti topravo. Zajedno s Jozom Medvedom iIvanom Bajtom podnio je amandmankojim predla‘e povisivanje iznosanov~anog poticaja za uzgoj duhana sa4,8 na 6 kuna. Naime, zbog ulaska uWTO Republika }e Hrvatska moratisniziti carine za oko 30 posto, pa }ena taj na~in doma}a proizvodnja osta-ti neza{ti}ena. Zastupnik je izniokako mu je predstavnik predlagateljobrazlo‘io da }e carinska stopa nauvoz duhana biti umanjena za 20, ane za 30 posto, me|utim, energenti istruja su sve skuplji iz ~ega proizlazida }e proizvo|a~i duhana iz susjed-nih zemalja biti konkurentniji oddoma}ih.

I prije se poku{avalo rije{itiprobleme u poljoprivredi

Petar ^obankovi} (HDZ) podr‘avadono{enje ovog Zakona jer je u funk-ciji razvoja poljoprivrede i jer se

Zakon o nov~anim poticajima iz godi-ne u godinu nadogra|uje. S obziromna to da je Zakon donijela biv{a Vladai da je do sada osam puta mijenjan inadopunjavan nije to~no da je tek ovaVlada po~ela ozbiljno razmi{ljati oproblemima u poljoprivredi. ^injeni-ca je da se nov~anim poticajima nemo‘e rije{iti, ali se mo‘e ubla‘iti si-tuacija. Trebalo bi uva‘iti i strukturuposjeda, broj radnoaktivnih ~lanova uobiteljskim gospodarstvima i broj rad-nih sati koje ~lanovi utro{e, ali to nijetema ovog zakonskog prijedloga. Po-dr‘ao je pove}anje poticaja za rad-nointenzivne i profitabilne kulture,odnosno rasadni~ku, plasteni~ku istakleni~ku proizvodnju, o ~emu jeve} govorio Franjo Kri‘ani}. Slo‘io seda je u pograni~nim podru~jima si-tuacija te{ka, ali osim onih uz Slove-niju, trebalo bi povesti ra~una i opograni~nim podru~jima uz SR Jugo-slaviju i Bosnu i Hercegovinu. Potica-njem profitabilnih kultura koje zasaduvozimo, moglo bi se aktivirati istanovni{tvo tih krajeva.

^obankovi} je podnio amandmanna ~lanak 3. kojim predla‘e pove}a-nje poticaja za proizvodnju loznih sa-dnica (cjepova) preporu~enih sorti sa1,00 na 3,00 kune, budu}i da je to vi-soko intenzivna kultura koje mo‘ezaposliti puno radnika i da sada{njaproizvodnja ne zadovoljava vlastitepotrebe, a predlo‘io je i amandmanna ~lanak 5., to~ka 1. kojim bi se ka-paciteti tovili{ta teladi smanjili sa 10na 5 grla. Na povratni~kim pod-ru~jima, zbog razru{enosti gospodar-skih objekata, veliki dio proizvo|a~anema takve smje{tajne kapacitete, pane}e mo}i ostvariti pravo na poticaj.Obrazla‘u}i svoje amandmane, za-stupnik je kazao kako je RepublikaHrvatska nekad imala 100 tisu}a hek-tara vinove loze, a danas nema vi{eod 30 tisu}a, od ~ega je upisanih sve-ga 10 do 11 tisu}a. Osnov za podiza-nje novih vinograda upravo jeproizvodnja loznih cjepova, a sredstvaza poticanje te grane nisu zna~ajna,pa je zastupnik zamolio da Vlada raz-motri taj amandman, te da razmisli ouvo|enju poticaja na izvoz vina. Naj-primjereniji bi oblik za poticaje bilofla{irano kvalitetno vino i ono lo{ijekvalitete u rinfuzi. Razvoj vinogradar-stva i proizvodnje vina mnogim biobiteljima osiguralo egzistenciju. Po-mo}nika ministra je ^obankovi} za-molio za konkretne podatke o opera-tivnom programu podizanja nasadavinove loze po pojedinim regijama(zastupnik je predlo‘io da se umjestopojma regije koristi naziv vinogorje).Upravo je na istoku Hrvatske vinogra-

darstvo pretrpjelo najve}e {tete, jer,iako se radilo na sortiranju vina,proizvodnja vi{e nije rentabilna, pa jezastupnik apelirao da se u programupodizanja novih vinograda obrati pa‘-nja upravo na ova podru~ja.

[imun Kujavec je replicirao pret-hodnom govorniku da je podru~je~ije on interese {titi podru~je od po-sebne dr‘avne skrbi, a uzroci za eko-nomsko stanje cijele dr‘ave su vrlorazli~iti.

Zastupnik ^obankovi} je odgovo-rio kako se sla‘e da svako podru~jeima svoje karakteristike, ali da moraispraviti Kujav~ev neto~an navod jerse na Podunavlje ne primjenjuje Za-kon o podru~jima od posebne dr‘av-ne skrbi.

Regionalizacija i strate{kapoljoprivredna proizvodnja

Miroslav Prpi} (HDZ) je ustvrdiokako je ova rasprava vrlo sli~na oni-ma koje su se vodile oko prija{njihizmjena i dopuna, pa je apelirao da sekona~no kvalitetno rije{e problemi spoticajima u poljoprivredi. »I sampredlagatelj je priznao da }e se preo-stale nedoumice rje{avati u okvirunekog drugog zakonskog prijedlogasli~ne tematike«, rekao je Prpi}. Do-dao je kako bi trebalo izvr{iti pritisakna ministra poljoprivrede i {umarstvai jednom zapo~eti s izvr{avanjem zak-lju~aka Odbora za gospodarstvo kojije naglasio potrebu za regionaliza-cijom i dono{enja kona~ne razvojnestrategije poljoprivredne proizvodnje,kao i upu}ivanje novog zakona o po-ljoprivredi u saborsku proceduru ulipnju. Amandmanom je predlo‘iouno{enje nove kategorije – depopula-cijsko-brdska podru~ja i uvr{tavanjeStarog Petrovog Sela i Nove Kapele,koji su u gotovo istoj poziciji kao ineka sela na otocima, depopularizira-na i osiroma{ena, a napomenuo je ida je supotpisnik amandmana sli~-nog sadr‘aja, zajedno s PetromKatalini}em i Marinkom Liovi}em,koji se odnosi na sela Donji i GornjiSlatnik, Zdenci, Kraja~i}i, Gri‘i}i,Jaki~ina i Lovi~i}i u Brodsko-posa-vskoj ‘upaniji.

Predsjedatelj, Petar Juru{i} je obja-snio kako je Vlada pristupila rje{ava-nju problema, iako ne ba{ na vrijeme,ali dobar dio problema odnosi se naposljedice postupaka prija{nje Vladejer ima puno nepodmirenih dugo-vanja. Sada{nja Vlada mora shvatitida takvih neozbiljnih postupaka i ne-odgovornosti prema odlukama done-senih u Saboru ne smije biti, upozo-rio je Juru{i}.

11

BROJ263

IHS10. V. 2000.

@arko Kati} (HSLS) je kazao kakoje odlazak pomo}nika ministra nasjednicu Zastupni~kog doma, gdje setako|er raspravlja o ovoj temi, znaknepostojanja dobrog kontakta me|udomovima. Na ovaj na~in u~injenopostaje suvi{no i to treba biti razrije-{eno {to je prije mogu}e. Predlagateljje istaknuo da bi ovaj Zakon trebaobiti mjera tr‘i{ne, a ne socijalne poli-tike, pa je zastupnik izjavio kako dr‘iproma{enima sve amandmane kojiimaju za svrhu socijalne elemente.On smatra da je svrha ovog Zakonapove}anje poljoprivredne proizvodnjei samodostatnost, a ne socijalna mje-ra za zbrinjavanje starog i nemo}nogstanovni{tva. Mora se imati na umuda najve}i dio seljaka proizvodi zasvoje potrebe i to je proizvodnja sgubitkom, a da je onih koji stvarnoproizvode mali broj. Njima trebapomo}i da pridonesu sni‘avanju cije-na kako bi svi skupa lak{e ‘ivjeli. Za-stupnik je ocijenio kako bi se trebaliugledati na Nizozemsku koja je mala,ali je gigant po ostvarenom prihodu upoljoprivredi.

• Najve}i dio seljaka proiz-vodi za svoje potrebe i to jeproizvodnja s gubitkom, aonih koji stvarno proizvodemali je broj.

Slijedom iznesenoga, poticanje pro-izvodnje kukuruza vodi nas u suprot-nom pravcu. »Ovaj zakonski prijedlognije ni{ta bolji od svih prija{njihizmjena i dopuna Zakona o nov~animpoticajima u poljoprivredi i ribar-stvu«, ocijenio je i dodao kako }e sekroz neko vrijeme na dnevnom reduponovno na}i sli~na tema.

Kati} je podnio dva amandmana.Jednim predla‘e uklanjanje nepotreb-ne gornje granice povr{ine nasada uvo}arstvu koji se poti~u, a ako se natome inzistira, ona mora biti ve}a od3 hektara (u ~lanku 8. Kona~nogprijedloga). Drugim predla‘e uno{e-nje podru~ja uz granicu s Repu-blikom Slovenijom u kategoriju stra-te{kih podru~ja, iako se ne nalazeiznad 400 metara nadmorske visine,jer se radi o izrazito depopularizira-nim podru~jima, nepogodnim za in-tenzivnu poljoprivrednu proizvodnju,ba{ kao {to su to i otoci, Makarska imjesta podno Biokova, koja su uk-lju~ena u tu kategoriju. Kati} jeocijenio kako ima jo{ podru~ja u Re-publici Hrvatskoj koja ispunjavajuiste uvjete, a izostavljena su.

Zvonimir Pulji} (HDZ) je ‘elioispraviti neto~an navod @arka Kati}a,koji je, prema njegovom mi{ljenju,izrazio sumnju da bi podru~je Makar-ske i Biokova trebalo biti uklju~eno ubrdsko-planinska podru~ja. Tamo seuzgajaju ekstenzivne kulture, dodu{ene u velikim koli~inama, ali to jesamo razlog vi{e da ih se poti~e,ocijenio je Pulji}. I u Dalmaciji imakra{kih podru~ja koja su mala, aliljudima koji tamo ‘ive i rade na njimazna~e puno.

Mr. Miroslav Bo‘i}, pomo}nik mi-nistra poljoprivrede i {umarstva ispri-~ao se zbog povremenog izbivanja zavrijeme rasprave u @upanijskomdomu, ali to je bilo potrebno stoga {toje u isto vrijeme trajala rasrpava i uZastupni~kom domu. Predlagatelj jedonio sud o podnesenim amandmani-ma. Ocijenjeno je da se ne moguprihvatiti amandmani zastupnika Ko-lege koji je predlo‘io pove}anje izno-sa poticaja za uzgoj maslina (nijeprihva}eno zbog ograni~enosti prora-~unskih sredstava) i uvr{tavanje Gra-~aca, Jasenica i Starigrada u Zadar-skoj ‘upaniji u brdsko-planinska po-dru~ja, {to Vlada nije mogla prihvatitijer ta podru~ja nisu zadovoljila krite-rije ustanovljene digitalizacijskommapom. Mr. Bo‘i} je kazao kako }e seostali relevantni pokazatelji koristitiu izradi podzakonskih akata. Podno-sitelj nije ‘elio odustati od svojih pri-jedloga, pa su zastupnici, nakon gla-sovanja, odlu~ili podr‘ati amandma-ne.

Jednoglasno su podr‘ali i amand-man Stjepana Mari}a koji je pre-dlo‘io smanjenje propisanog brojateladi i junadi pri poticanju njihovoguzgoja, {to Vlada nije mogla prihvati-ti, ali je ideja iznesena u Vladinomamandmanu.

Zbog ograni~enih prora~unskihsredstava i opse‘nosti proizvodnje(koju je mogu}e provoditi i u oku}-nicama) nije prihva}en amandmanFranje Kri‘ani}a o poticanju pro-izvodnje vo}a i povr}a u staklenici-ma, ali je Bo‘i} istaknuo kako semo‘e sufinancirati, nakon ~ega suzastupnici jednoglasno prihvatiliamandman. Amandmani DragutinaBra~una, @arka Kati}a, VladimiraMesari}a, Petra Katalini}a i MarinkaLiovi}a, te [imuna Kujavca i IvanaValenta o uno{enju jo{ nekih naseljau kategoriju brdsko-planinskih istrate{ka podru~ja nisu prihva}eni izve} spominjanih razloga. Vlada dr‘ida }e sustavnim rje{avanjem tih pita-nja, uklju~uju}i pograni~no podru~jeprema Republici Sloveniji, na boljina~in definirati njihov status, imaju}ina umu i to da pograni~na podru~ja

prema SR Jugoslaviji i prema Bosni iHercegovini imaju sli~na depopula-cijska obilje‘ja. »To }e se poku{atirije{iti provedbenim propisom, koji}e se donijeti na temelju brutoproizvoda svake op}ine, nagiba tere-na, inklinacije i ostalih statisti~kihpokazatelja«, obavijestio je Bo‘i} za-stupnike, koji nisu bili zadovoljniobja{njenjem, pa su svojim glasovimaodlu~ili podr‘ati navedene amandma-ne. Miroslav Prpi} je predlo‘io da seop}ine Staro Petrovo Selo i Nova Ka-pela uvrste me|u depopulacijsko-br-dska podru~ja, {to Vlada nije moglaprihvatiti iako dijelovi tih op}inaispunjavaju utvr|ene kriterije, budu}ida bi do{lo do naru{avanja sustava ijer bi se i iz drugih op}ina moraliizvla~iti dijelovi.

Zastupnici Mikol~i}, Medved i Bajtpredlo‘ili su dvadesetpostotno pove-}anje iznosa poticaja za proizvodnjusuhoga lista duhana, {to Vlada nijeprihvatila zbog nedostatka potrebitihsredstava, ali su zastupnici podr‘aliamandman. Iz istih razloga nijeprihva}en ni ^obankovi}ev amand-man (pove}anje iznosa poticaja zaproizvodnju cjepova vinove loze), alije pro{ao nakon glasovanja. Drugiamandman istog podnositelja (sni-‘avanje grani~nog broja teladi zaostvarivanje prava na poticaj sa 10 na5 grla) Vlada je prihvatila, na na~inda je dodatno snizila taj broj – na 4grla, pa je amandman povu~en. Za-stupnici Kujavec i Kri‘ani} predlagalisu ve}e poticaje za proizvodnju zagor-skog purana. Vlada nije prihvatilaamandman jer bi se tada moglo posta-viti pitanje do koje razine bi trebaloi}i s poticajima za pojedina~nuproizvodnju. Predlo‘eni je iznos (140kuna) previsok, imaju}i na umu da seta proizvodnja nalazi i u programimakreditiranja i da je iznos od 110 kunasasvim dostatan. @arko Kati} podnioje i amandman kojim predla‘e ukla-njanje gornje granice povr{ine vo}-njaka na kojima }e proizvodnja bitipoticana, {to je Vlada djelomi~noprihvatila i povisila granicu sa 3 na 5hektara. Tako je odlu~ila zbog mogu}-nosti da godi{nje poti~e ukupno 850hektara vo}njaka, a veliki proizvo|a~iraspola‘u sa 150 ili 200 hektara, pa bido{lo do nepravde prema malimproizvo|a~ima. Kati} je odustao odamandmana.

Zastupnici @upanijskog domajedoglasno su podr‘ali dono{enjePrijedloga zakona o izmjenama idopunama Zakona o nov~anim poti-cajima u poljoprivredi i ribarstvu,zajedno s amandmanima o kojima seraspravljalo, a koje je Dom prihva-tio.

NOV^ANI POTICAJI

12

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Uvodno se u Zastupni~kom domuza rije~ javio mr. Bo‘idar Pankreti},ministar poljoprivrede i {umarstvadodatno obrazlo‘iv{i zakonski prijed-log. Naglasio je kako je ovo najva‘nijiZakon za njegovo Ministarstvo, aliisto tako i za one koji se bave po-ljoprivredom ili su na neki na~in ve-zani uz nju.

Odbori podr‘ali ZakonOdbor za poljodjelstvo, selo i se-

lja{tvo dao je potporu dono{enju ovogZakona te podr‘ao prijedlog da sedonese po hitnom postupku, rekao jepredsjednik Odbora Drago Krpina(HDZ). Odbor dalje smatra da jeuvo|enje nov~anog poticaja za kuku-ruz dvojbeno, budu}i da postoji opa-snost od vi{ka uroda kukuruza pa bisredstva namijenjena tom poticajubilo bolje preusmjeriti u sto~arstvo.Ukazao je i na potrebu bilanciranja iplaniranja odre|ene poljoprivredneproizvodnje, ali i na ‘urne isplatenov~anih poticaja poljoprivrednimproizvo|a~ima bez posrednika. Odbordr‘i da se smanjenje poticaja za sad-nice lavande, te proizvodnju lavandi-nog ulja kao izvornog hrvatskogproizvoda kao i za proizvodnju gro‘|ana otocima i poluotoku Pelje{cunikako ne mo‘e podr‘ati. Re~eno jeda jasnije treba razraditi odredbe kojeodre|uju korisnike nov~anih poticajaza nabavu teladi, za lov, te za prodanii isporu~eni med. Odbor dalje smatrada u Prijedlogu zakona nisu definira-na podru~ja koja zbog posljedica rat-nog razaranja i samim tim podote‘anim uvjetima gospodarenjaobavljaju poljoprivrednu proizvodnju.Unato~ iznesenim primjedbama,Odbor za poljodjelstvo, selo i se-lja{tvo odlu~io je predlo‘iti Zastup-ni~kom domu da donese Zakon.Gosp. Krpina je rekao da Odbor pod-nosi i pet amandmana te zaklju~akkojim predla‘e Vladi RepublikeHrvatske da amandmanom, uz pre-dlo‘ene tri kategorije koje ~inestrate{ka podru~ja, predvidi i ~etvrtukategoriju tj. podru~ja koja uslijedposljedica ratnih razaranja podote‘anim uvjetima obavljaju po-ljoprivrednu proizvodnju. Uz to bilobi potrebno odrediti gradove i op}inekoji }e ~initi ovu kategoriju, zaklju~ioje predsjednik Odbora.

Predlo‘eni zakon podupire i Odborza zakonodavstvo, a ne protivi se ni

prijedlogu da se donese po hitnompostupku, rekla je predsjednica Odbo-ra Ingrid Anti~evi}-Marinovi} (SDP).Na tekst je podneseno deset amand-mana ve}inom nomotehni~ke priro-de, a donesen je i zaklju~ak kojim sepredla‘e do okon~anja rasprave preis-pitati osnovanost uklju~ivanja op}ineKalnik u brdsko-planinska podru~ja,naglasila je predsjednica Odbora, re-kav{i dalje da }e Odbor odustati odnekih amandmana ako Vlada ne po-dupre dono{enje Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o posebnomporezu na naftne derivate.

• Mati~na radna tijela iklubovi stranaka Zastupni~-kog doma podr‘ali dono{enjeZakona.

U ime Kluba zastupnika HSS-a go-vorio je Stjepan @ivkovi} (HSS).Rekao je da je stanje u poljoprivredivrlo slojevito, vrlo komplicirano i na-dasve te{ko te da Vlada poticajnimmjerama nastoji svakako stvoritipretpostavke da {to bezbolnije ostva-rimo ulazak u WTO. Istaknuo je daljekako se doga|alo prija{njih godinada poticaji odnosno novac ne dolazitamo gdje bi trebao tj. izravno do se-ljaka nego preko nekih posrednikakoji svojim ogromnim mar‘ama ~ak ido 30 posto umanjuju ionako nedosta-tan poticaj. Primijetio je da u Zakonunisu navedeni na~ini na koje }e poti-caji do}i do krajnjeg korisnika ilikako }e se prije navedena zloporabasprije~iti. Vlada bi, smatra, trebala otome povesti ra~una i dati konkretnarje{enja, tih problema kako bi najvi{edobio hrvatski seljak i ribar. Zastup-nik u Zakonu vidi i dobre strane, a toje {to }e i ostale zemlje morati sma-njivati svoje subvencije, a posebnoizvozne subvencije, za koje ka‘e da sunajve}a prijetnja i nelojalna konku-rencija na{im proizvo|a~ima. Predno-sti su tako|er i {to se dugoro~nopoti~e rast i stabilnost gospodarstvauz prihva}anje standardnih i transpa-rentnih mehanizama koji regulirajuglobalna pitanja trgovine i stranihulaganja, zaklju~uje gosp. @ivkovi}.Konstatira da je poljodjelstvo uz turi-zam i brodogradnju najzna~ajnija go-spodarska grana Hrvatske, ali nijemoto razvoja ve} samo njegov ~imbe-nik. Smatra dalje, da na{a zemlja imadovoljno obradivog zemlji{ta zaprehranu gotovo dvostruko vi{e sta-novnika nego {to ‘ivi u Hrvatskoj. Tu~injenicu moramo imati na umu i

proizvodnju hrane prilagoditi potro{-nji u bogatim zemljama, potencijal-nim uvoznicima na{e hrane, teprihvatiti tr‘i{nu logiku za subven-cioniranjem, ka‘e gosp. @ivkovi}.Zaklju~uje da se u kona~nici na tajna~in stvaraju pretpostavke za jefti-niju proizvodnju, a ulazak u europskeintegracije omogu}io bi lak{i izlazakhrvatskih roba na tr‘i{te Europe isvijeta. Iz tog razloga, rekao je, Klubzastupnika HSS-a podr‘at }e Kona~niprijedlog zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o nov~anim poticajimai naknadama u poljoprivredi i ribar-stvu.

Pove}anjem poticaja stvorit}e se stabilna poljoprivrednaproizvodnja

Klub zastupnika SDP-a izra‘avazadovoljstvo {to su ove godinezna~ajno pove}ana sredstva koja }ese koristiti za poticaje u poljoprivredi,rekla je u ime Kluba Dragica Zgrebec(SDP). Smatra da je to nu‘no ukolikoHrvatska ‘eli osigurati stabilnu po-ljoprivrednu proizvodnju kao i zna-~ajniju liberalizaciju prilikom uvoza iizvoza poljoprivrednih proizvoda. Po-ticajima bi trebalo osigurati pove}a-nje proizvodnje proizvoda koji su po-trebni za doma}e tr‘i{te te im sma-njiti tro{kove ~ime bi se osiguralakonkurentnost doma}e proizvodnje uodnosu na uvozne proizvode, ka‘eg|a Zgrebec. Mi{ljenja je, dalje, da bise kroz to trebalo osigurati najmanjiprosje~ni dohodak za proizvo|a~a, jer}e se uz postoje}u razinu dohodovno-sti u poljoprivredi sve manje ljudiodlu~ivati baviti tom granom gospo-darstva. @elja je Kluba, ka‘e zastupni-ca, da se malo bolje argumentirauvo|enje poticaja za proizvodnjukukuruza jer je to do sada najra{i-renija kultura u Hrvatskoj i naj~e{}eje ima vi{e nego {to su doma}e potre-be. Klub smatra da ne bi trebalo sma-njivati poticaje kulturama koje su popostoje}em zakonu bile subvencioni-rane te predla‘e da Vlada prihvatiamandman koji se odnosi na pro-izvodnju lavande i gro‘|a na otocima.Naro~ito su pozdravili dio Zakonakoji govori o na~inu na koji }e seosiguravati poticaji, {to bi, smatraKlub, u dogledno vrijeme rezultiralojednim rastom kvalitete u sto~arskojproizvodnji. Klub zastupnika SDP-aukazao je i na potrebu razmatranjamogu}nosti da poticaji u pogra-ni~nim podru~jima, gdje se ljudi bavepoljoprivredom, budu ne{to ve}i.Tra‘ili su i da Vlada na|e rje{enjekako bi se smanjila cijena pogonskog

13

BROJ263

IHS10. V. 2000.

goriva za ribare i poljoprivrednike.Iznesen je i prijedlog kojim bi Vladapristupila izradi cjelovitog Zakona opoticajima, vode}i pritom ra~una opotrebi regionalizacije proizvodnje, akroz to onda i o utvr|ivanju visinepoticaja za odre|enu proizvodnju,~ime bi se utvrdila i registracijapoduze}a. Na kraju je g|a Zgrebecrekla da, uz izre~ene primjedbe iprijedloge, Klub zastupnika SDP-apodr‘ava ovaj Zakon.

Baltazar Jal{ovec (HSLS) je u imeKluba zastupnika HSLS-a izraziozadovoljstvo {to je, kako ka‘e, ovajput poljoprivreda dobila ne{to vi{e,nego pro{lih godina. Klub smatra,nastavlja gosp. Jal{ovec, da je svakakuna ulo‘ena u poljoprivredu dobroulo‘ena, jer od jednog posijanog sje-mena izraste mnogo vi{e plodova.Zamjerio je nekim zastupnicima {tokritiziraju da se kod nas stimulirajuneke kulture koje nemaju pro|u, teukazao na problem preorijentacijestara~kih doma}instava na neke novekulture. Isto je tako zamjerio Vladikoja predla‘e da se vi{e na ula‘e uvo}njake. Smatra da je upravovo}arstvo velika {ansa, kako za ‘upa-niju iz koje dolazi, tako i za Hrvatsku,jer je to, ka‘e, dohodovno. Osvrnuo sejo{ jednom na Me|imursku ‘upanijui njene vo}njake za koje u Zakonunije vidio nikakve poticaje. Po-ljoprivrednici tog kraja su, ka‘e daljegosp. Jal{ovac, u{li u investicije i oba-vili pionirski zadatak u vo}arstvu, tepredla‘e da im se vrati ono {to jeobe}ano. Na kraju je rekao da Klubzastupnika HSLS-a podr‘ava pre-dlo‘eni Zakon kojim su se neke stva-ri, smatra, kona~no pokrenule.

Klub zastupnika IDS-a podr‘avaovaj Zakon kao i sve koji idu u pravcupobolj{anja stanja u poljoprivredi,rekao je u ime Kluba Dino Debeljuh(IDS). Istaknuo je jedino neslaganje sdijelovima Zakona koji idu u pravcusmanjenja bilo kakvih poticaja i do-prinosa. Smatra da u Hrvatskoj trebanapraviti radikalan zaokret prema po-ljoprivredi i da dr‘ava mora br‘e rea-girati ukoliko ne ‘eli da nam po-ljoprivreda doista postane jedan odosnovnih problema. Neshvatljivo je,ka‘e, da uvozimo mlijeko, a ako osta-nemo na predlo‘enim poticajima tajse problem sigurno ne}e rije{iti.Gosp. Debeljuh dr‘i da se krediti zapoljoprivredu moraju davati bez ka-mata, pa ako treba, ne{to i pokloniti,jer je to najbolje ulo‘eni novac. Kon-statirao je da probleme poljoprivredene}emo rije{iti sve dok ne izjedna-~imo uvjete rada na{ih poljopri-vrednika s uvjetima proizvodnje po-

ljoprivrednika susjednih zemalja. Iztog razloga predlo‘eni poticaji ne}e,misli, imati efekta ukoliko se prven-stveno ne smanji cijena nafte. Radivisoke cijene tog pogonskog goriva,na{i ribari idu kupovati naftu prekomora u susjednu dr‘avu, {to zastup-nik dr‘i za jedinstven svjetski slu~aj.Ne vidi razlog za{to se taj problem nebi rije{io u roku od deset dana icijena snizila na nivo zemalja naj-bli‘ih Hrvatskoj. Uz to potrebno je i,ve} prije navedeno, davanje kreditabez kamata kako bi se na{e poljopri-vrednike doista stimuliralo, zaklju-~uje gosp. Debeljuh. To je, ka‘e, ulogaVlade a pogotovo Ministarstva po-ljoprivrede kako bi se napravio ra-dikalan zaokret u poljoprivredi, kojegje predlo‘eni Zakon tek prvi korak.Na kraju izlaganja je rekao da uko-liko to brzo ne u~inimo, ulazak uWTO bit }e izuzetno bolan s mogu}imte{kim posljedicama za na{u zemlju.

Upitna dugoro~naopravdanostsubvencioniranja kukuruza

Uz odre|ene primjedbe i prijedlo-ge, Klub zastupnika HDZ-a podr‘avapredlo‘eni Zakon, rekao je u ime Klu-ba Drago Krpina (HDZ). Op}e je poz-nato, ka‘e, da je poljoprivreda stra-te{ka gospodarska grana koja je usvim zemljama pod posebnom za-{titom dr‘ave, te pita izdvaja li Hrva-tska s obzirom na snagu svog gospo-darstva dovoljno za poljoprivredu.Smatra da je dobro {to je zadr‘antrend rasta poticaja iz godine u godi-nu, no niti takav rast nije dostatan zana{u poljoprivredu jer je to mnogomanje izdvajanje nego u razvijenimzapadnoeuropskim dr‘avama. OvajZakon, nastavlja gosp. Krpina, razma-tra se u kontekstu o~ekivanja skorogprijema Hrvatske u Svjetsku trgovin-sku organizaciju, {to dovodi dosna‘ne liberalizacije trgovine po-ljoprivrednim proizvodima, ~ime }ebiti smanjena mogu}nost za{titedoma}e poljoprivredne proizvodnje.U tom kontekstu postavio je pitanjekolika je stvarna konkurentska snagahrvatske poljoprivrede u odnosu navisoko razvijene zapadnoeuropskezemlje. Gosp. Krpina dr‘i da }e sepredlo‘enim pove}anjem subvencijasamo djelomi~no amortizirati ne-izbje‘ne posljedice do kojih }e do}iulaskom u WTO. Ka‘e kako Klub za-stupnika HDZ-a smatra da postojinekoliko razloga za{to na{a po-ljoprivreda nije konkurentna, a to su:zna~ajno manje subvencije koje seizdvajaju, tehnolo{ka zaostalost po-

ljoprivrednih strojeva, usitnjenost po-sjeda, nedovoljno sre|eno tr‘i{te po-ljoprivrednim i prehrambenim proiz-vodima te slabiji uvjeti kreditiranja.Uz re~eno, Klub smatra da je tako|erzna~ajan problem i neadekvatnastruktura poljoprivredne proizvodnjeu Hrvatskoj. U ovome kontekstu, za-stupnik ka‘e, treba razmatrati i pita-nje dugoro~ne opravdanosti subven-cioniranja kukuruza, dok je s drugestrane, totalno neprihvatljivo, smanje-nje subvencija za lavandino ulje igro‘|e na otocima. [to se ti~e kuku-ruza, gosp. Krpina je upozorio na 220milijuna kuna subvencije, a da isto-vremeno nije predvi|ena za{titnacijena otkupa, {to bi moglo dovesti dotoga da seljaci kukuruzom lo‘e pe}i.Klub je tako|er zatra‘io da se uvede ikategorija zemlji{ta koju bi ~inilazemlji{ta s podru~ja koja su bila uzsamu crtu boji{nice i kojima trebajuposebne za{titne mjere kako bi posti-gle svoj oporavak. Na kraju je gosp.Krpina rekao da Klub zastupnikaHDZ-a podr‘ava dono{enje ovogZakona istaknuv{i kako se i dalje pro-tivi smanjenju subvencija za prije na-vedene kulture.

• Produkt stanja u hrvat-skom agraru je potpunoproma{ena i suluda deseto-godi{nja politika.

Produkt sada{njeg stanja u hrva-tskom agraru je jedna potpunoproma{ena i gotovo bih rekao suludadesetogodi{nja politika, rekao je IvoLon~ar (nezavisni; izabran s listeHSS-a). Istaknuo je kako stanje u hr-vatskoj poljoprivredi nije te{ko, negokatastrofalno, te je zamolio ~lanoveVlade koji ne razumiju {to je to po-ljoprivreda da odu u Slavoniju i videda se tamo hrana proizvodi na zemljina kojoj ljudi rade od jutra do sutra.Predlo‘eni Zakon, ka‘e ima ma-njkavosti, ali ipak }e ga podr‘ati.Zamjerio je predlagatelju da ide usubvencioniranje kukuruza, te tuodluku g. Lon~ar smatra vrlostrate{ki politi~ki dvojbenom jer jenau{trb industrijskog bilja, naposeuljarica i {e}erne repe. Istina je, ka‘e,da su to seljaci tra‘ili, ali trebalo jesagledati agrar u globalu. Malo prijemogli smo ~uti da su se iz godine ugodinu pove}avali poticaji u po-ljoprivredi, nastavio je zastupnik, no,nikada ni{ta od toga nije imao seljak.Velik dio »kola~a« i{ao je u propalepolitike i razne kombinate, dr‘i g.

NOV^ANI POTICAJI

14

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Lon~ar. Tako da je i ovoga puta dostaskepti~an glede dodjeljivanja subven-cija i poticaja te se zalo‘io za to daoni do|u izravno onima koji proizvo-de hranu. Ukazao je i na to da je Hr-vatska ove godine izvela p{enicu posramotno niskoj cijeni, a sada se pre-dla‘e da se subvencionira, pa postav-lja pitanje ~emu to ako nama p{enicane treba. Govori se da u Hrvatskojnema kukuruza, ali gosp. Lon~ar tvr-di da ima, samo {to ga treba platitikako bi seljaci pokrili tro{kove ine{to zaradili. Smatra da su pri~ekako taj kukuruz ima tr‘i{te dvojbe-ne, jer moglo bi se dogoditi da se hr-vatski seljaci opet kukuruzom griju.Ka‘e da bi bilo puno bolje da se iznosod 220 milijuna kuna koji jepredvi|en za kukuruz ulo‘i u sto-~arstvo. Ukazao je na jo{ jedan pro-blem, a to je nepostojanje bilance po-ljoprivredne proizvodnje kako zadoma}e tr‘i{te, tako i prema van.Napokon moramo zaorati duboko uhrvatski agrar kako ne bismo imalireprizu proma{aja iz pro{losti i kakobi se seljaku vratilo dostojanstvo, jerponovno ‘elim odlaziti u Slavonijukoja }e pjevati, a ne plakati i biti nakoljenima, zaklju~io je gosp. Lon~ar.

Ministarstvo poljoprivredetreba poticati one koji mogui}i unaprijed

Mislim da je dobro da se o po-ljoprivredi malo vi{e govori, jer i odtoga ima ponekad koristi, rekao jeIvan Kolar (HSS). Postavio je pitanjeVladi, za{to seljak ne bi ostvario sub-vencije u punom iznosu kako ih jeodredio Sabor, nego se upu}uje ili je~ak i primoran to obaviti preko posre-dnika i na taj na~in ostaje bez tre}ineili ~etvrtine novaca. Tako|er je uka-zao na to da se {titi monopolizamINA-petrokemije koja isporu~uje gno-jivo dok je najvi{a cijena, a izvan se-zone mo‘e se nabaviti samo za gotovi-nu. Shodno tome predlo‘io je da onajiznos koji je odre|en zaista do|e uruke poljoprivrednika, a gnojivo da seisporu~uje po izvansezonskim cijena-ma. Samo na razlici cijena gnojiva,tvrdi zastupnik, seljak ostaje bez~etvrtine poticaja. Tako|er bi se tre-balo, nastavio je, ograni~iti posred-nike da ne mogu po svom naho|enjuzara~unavati mar‘e. Sugerirao je da-lje Vladi da Ministarstvo poljopri-vrede ne bude socijalna ustanova, ne-go da poti~e razvoj onih koji mogu i}inaprijed. Uvjeren je da ako Vlada po-ka‘e dobru volju da }e i seljak htjetiproizvoditi te }e mu u doglednovrijeme biti bolje. Gosp. Kolar po-

dr‘ava predlo‘eni Zakon ili sugerirada se malo pojednostavi procedurakako bi se izbjegle malverzacije.

• Rat je seljacima napraviomanje {tete nego donedavnavlast.

@eljko Malevi} (SDP) tako|er jepodr‘ao ovaj Zakon, jer ka‘e, da je tojedan dobar korak u smjeru kon-cipiranja napokon suvisle agrarnepolitike u Republici Hrvatskoj. Zad-njih deset godina opisao je kao kaoskoji je bio planski programiran iomogu}avan putem {verca i ostva-rivanja velikih provizija od straneskupina bliskih vlasti koje su struktu-ralno i sustavno uni{tavale bilokakvu proizvodnju u Hrvatskoj, po-glavito agrarnu. Smatra da je potreb-no kroz sustav poticaja ostvariti neko-liko vrlo bitnih preduvjeta ulasku uWTO, a to su, utvr|ivanje bilanci po-treba i utvr|ivanje registra proizvo-|a~a. Jedan od glavnih limitiraju}ihfaktora i problema hrvatskog agrarazastupnik vidi u nepostojanju tr‘i{tapoljoprivrednih proizvoda koje biomogu}ilo konstituiranje cijena, aprimjer za to vidi u sramotnoj ~i-njenici da smo jedina zemlja u Europikoja uvozi mlijeko. Hrvatski agrarosim {to je financirao rat, financiraoje i plja~ka{ku pretvorbu i privatiza-ciju, te je gosp. Malevi} mi{ljenjakako je seljacima rat manji problem,od onoga {to im je napravila doneda-vna vlast. Za poticaje, ka‘e da su onisto postotno reinvestiranje u novuproizvodnju, te da bez toga seljak nemo‘e pokrenuti proizvodnju. Iznoskoji je za to izdvojen je zna~ajan i unjemu vidi dobar znak da }e politikaVlade i dalje i}i u tom smjeru. Nakraju je zaklju~io kako je Slavonijana koljenima, ali da ne pla~e, jer danije plakala niti ratnih godina.

Mr. Nevio [eti} (HDZ) ispravio jeneto~ni navod zastupnika Malevi}akoji je uporabio izraz sustavna istrukturna destrukcija hrvatskogagrara. To je, ka‘e, neto~no, to vi{e{to gosp. Malevi} nije iznio niti jedandokaz. Dodao je kako u zadnjih desetgodina samo u Istri imamo 150 novihetiketa i proizvo|a~a vina. Maslinar-stvo nije uni{teno, naprotiv, danasimamo stru~njake za maslinarstvokoje nekada ova dr‘ava nije imala,zaklju~uje g. [eti} te dodaje da semnogo napravilo i na primjeni struk-turalnog sustava obiteljskih gospo-darstava. Na kraju je konstatirao

kako je op}enito za na{u obalu u~i-njeno jako puno {to je dovelo do ve-likog napretka.

Seljacima je vi{e {tetenapravila prija{nja politika,nego rat

Za ispravak neto~nog navoda gosp.Malevi}a javio se i Drago Krpina(HDZ). Osvrnuo se na njegovu izjavuda je manje problema seljacima na-pravio rat nego prija{nja vlast, te jenazvao neto~nom i sramotnom. Ne-vjerojatno je da se na takav na~inumanjuju svi stravi~ni zlo~ini koje jeagresor u~inio prema seljacima i ovojzemlji, zaklju~uje gosp. Krpina.

Gosp. Malevi}u obratio se i IvoLon~ar (nezavisni) rekav{i da je izja-va da Slavonija pla~e bila meta-fori~na te da zna koliko je ona hrabrai {to je sve izdr‘ala zadnjih deset go-dina. Dodao je jo{ kako je ponosan{to je po ro|enju Dalmatinac, ali je pouvjerenju Slavonac.

Hrvatski agrar je mnogo vi{e odmediteranskog pojasa, rekao je @e-ljko Malevi} (SDP). Drago mu je dana tom podru~ju nije bilo problemasvih ovih godina, no smatra da bi totrebalo pitati ljude koji tamo ‘ive.Gosp. Krpina je, ka‘e, vje{to okrenuotezu o katastrofalnom stanju u agrarui metaforu o tome da se slavonski se-ljak lak{e nosio s ratom, nego s poli-tikom HDZ-a. Objasnio je kako jenjegova primjedba i{la za tim da po-ka‘e koliko se Slavoncima bilo lak{enositi s ne~im {to su o~ekivali, a to jebio rat, dok ih je lo{a agrarna politikajednostavno iznenadila. Zaklju~io jeda su ‘rtve koje su seljaci dali u Do-movinskom ratu svete te da se dobrozna da je rat iznijela hrvatska siroti-nja.

Branislav Tu{ek (SDP) ispravio jegosp. [eti}a rekav{i da u izjavamagosp. Malevi}a ima argumenata jer seposljednjih godina bilje‘i najve}i padproizvodnje ratarskih kultura u Sla-voniji i Baranji. Drugi argument je,ka‘e, najve}i porast nezaposlenih usferi poljoprivrede, te odlazak 1600visoko obrazovanih ljudi iz tih hrvat-skih podru~ja. Nadovezao se i na izja-ve gosp. Krpine i rekao mu da seprisjeti {to su agresije hrvatskih taj-kuna u~inile s na{om poljoprivre-dom.

I Jadranka Kosor (HDZ) je ispravi-la neto~ni navod da je rat napraviomanje {tete poljoprivredi nego lo{apolitika. Ukazala je na podatak da jeoko 700 ljudi, uglavnom selja~kedjece, poginulo od mina koje su osta-le po poljima te da taj problem

15

BROJ263

IHS10. V. 2000.

nikako ne mo‘e biti umanjivan.»Niti sam ja zamijenio teze, niti ste

se Vi, kolega Malevi}u, poslu‘ili me-taforom, ve} je bila izre~ena tvrdnjada je rat bio manje problemati~an odpolitike biv{e vlasti, rekao je DragoKrpina (HDZ). Zadr‘ao je i daljesvoju ocjenu sporne izjave zastupnikaMalevi}a te ustvrdio kako Hrvati neznaju razlikovati strana~ko su~eljava-nje od umanjivanja stravi~nih pos-ljedica srpske agresije na Hrvatsku.[to se ti~e kriminalnih slu~ajeva uprivatizaciji, gosp. Krpina ka‘e da ihje bilo i da je zbog tih i drugihgre{aka HDZ izgubio izbore, ali da jeisto tako HDZ stranka koja je devetputa pobje|ivala na izborima u zad-njih deset godina.

Kazati da se strukturno i sustavnoradi o destrukciji, a ne iznijeti ni-kakve argumente je prava destruk-cija, smatra Nevio [eti} (HDZ). Izjavepak, g. Tu{eka vezane su uz sasvimdruge probleme, nastavlja gosp. [eti},koji su rezultat neznanja i neodgovor-nosti nadzornih odbora koji su vodiliodre|ene tvrtke.

Preko sto tisu}a nezaposlenih uSlavoniji i Baranji od kojih je ve}inaiz agrara zbog na~ina na koji se radilapretvorba, dovoljan je dokaz mojimtvrdnjama, tvrdi @eljko Malevi}(SDP). Rat je slavonski seljak do-~ekao spreman jer je znao da }e gabiti, poja{njava dalje zastupnik, ali gaon nije skr{io, ve} ga je na koljenadovela lo{a politika i to ga vi{e boliod rata u koji je svjesno u{ao i dobioga.

Branislav Tu{ek (SDP) vratio se naargumente i rekao da je 1995. godineu Slavoniji i Baranji bilo 65 tisu}anezaposlenih, a da se taj broj za petgodina privatizacije popeo na 135tisu}a.

Neto~an je navod gosp. Malevi}ada je HDZ vodio lo{u politiku, kojoj jeprije deset godina Ivica Ra~an pripi-sao i opasne namjere, konstatirao jeDrago Krpina (HDZ). Ta je ista poli-tika, ka‘e, organizirala obranu, oslo-ba|anje, me|unarodno priznanje ovezemlje te mirnu reintegraciju Hrva-tskog podunavlja. Jo{ jednom – zak-lju~io je – kako je gre{aka bilo, ali dase stvari ne mogu generalizirati.

Me|unarodno priznanje RepublikeHrvatske nije zasluga jedne stranke,ve} zajedni~ke borbe svih gra|anaHrvatske, kao i svih politi~kih stra-naka kroz Vladu demokratskog jedin-stva, stav je @eljka Malevi}a (SDP).[to se ti~e lo{e politike pojasnio jekako je govorio o lo{oj politici u agra-ru, a sve ono {to je dodao gosp. Krpi-na je zlonamjerno i sramno.

Za me|unarodno priznanjeHrvatske nisu svi jednakozaslu‘ni

Luka Bebi} (HDZ) smatra da zame|unarodno priznanje Hrvatske nemogu biti svi jednako zaslu‘ni, ve} daza to postoji skala od 1 do deset. Po-dsjetio je zastupnike, da je 1991. godi-ne SDP bila jedina stranka koja jeglasovala protiv Ustavne odluke onezavisnosti Republike Hrvatske.

Drago Krpina (HDZ) je rekao kakoje neto~na izjava da je sve zasluge pri-pisao HDZ-u. Re~eno je kako je HDZorganizirao obranu, osloba|anje i me-|unarodno priznanje Hrvatske, tvrdigosp. Krpina i dodaje kako je u tovrijeme predsjednik SDP-a tra‘io dase osnuje istra‘no povjerenstvo otome tko naoru‘ava Hrvate.

Zabrinjavaju}e je kada gosp. Bebi}mjeri tko je »veliki«, a tko »mali« Hr-vat i tko ima kakve zasluge u Domo-vinskom ratu i nedopustivo je da setakvo ne{to govori u Saboru, dr‘i Bra-nislav Tu{ek (SDP). Istim je ocijenioi izjave gosp. Krpine koji govori ogospodinu Ra~anu budu}i da on nijeovdje.

@eljko Malevi} (SDP) se javio radipovrede Poslovnika i ustvrdio da jegosp. Bebi} dao jednu sramnu kvali-fikaciju izmjeriv{i hrvatstvo od jedando deset. Skretanjem s teme na Do-movinski rat i dr‘avotvornost ne}e seizbje}i rasprava o stanju u hrvatskomagraru, smatra zastupnik.

SDP nije glasovao za HDZ-ov pri-jedlog samostalnosti Hrvatske zatojer je imao svoju viziju samostalnostina{e zemlje, rekao je Miroslav Kore-nika (SDP).

I Milanka Opa~i} (SDP) se osvrnu-la na izjavu gosp. Bebi}a rekav{i da jeSDP tada govorio o samostalnostiHrvatske te da }e, ako je potrebno, topokrijepiti i dokumentom.

»Vi ste glasovali protiv Ustavneodluke koja ima ustavno pravni u~i-nak, a strana~ki dokumenti su ne{tosasvim drugo – odgovorio je LukaBebi} (HDZ). [to se ti~e podjela imjerenja zasluga, nisam govorio opodjeli Hrvata, nego stranaka i ustvr-dio da Va{a stranka ne mo‘e biti jed-nako zaslu‘na za hrvatsku samostal-nost« – zaklju~io je zastupnik.

Nije to~no da sam iznio neto~nekvalifikacije o gospodinu Ra~anu, ve}su moje izjave apsolutno istinite iop}e poznate, rekao je Drago Krpina(HDZ). Tvrdi da je neto~no i to daHDZ ‘eli izbje}i raspravu o agraru teje podsjetio da je u pro{lom sazivuSabora oko agrara uglavnom postiza-na suglasnost svih stranaka.

Poticaji su potrebni radiulaska u WTO

Pozitivno mi{ljenje spram Zakonaiskazao je @eljko Pavlic (HSLS), jer,ka‘e da }e poticaji biti itekako po-trebni da se na{a poljoprivreda {tobolje pripremi za ulazak u Svjetskutrgovinsku organizaciju. Izrazio je ‘a-ljenje {to se i biv{a vlast nije naovakav na~in odnosila spram po-ljoprivrede, mada je potreba itekakobilo. Slo‘io se s prija{njim govornici-ma koji su upozoravali na katastrofal-no lo{u agrarnu politiku biv{e vlasti.Kao argument toj tvrdnji upotrijebioje podatke koji govore o trgovinskomdeficitu Republike Hrvatske koji senajvi{e ogleda u trgovini poljopri-vrednim proizvodima.

• Hrvatska ima {ansu davelik dio poljoprivrednih pro-izvoda izveze putem turizma.

Bit }e itekako potrebno da sedr‘ava anga‘ira kako bi hrvatska po-ljoprivreda postala konkurentna po-ljoprivredama ostalih zemalja uokru‘enju, {to podrazumijeva pove}a-nje subvencija i drugih oblika pomo}ikao i da se razli~iti inputi koji ~inecijenu robe izjedna~e s onima u ino-zemstvu, zaklju~uje zastupnik. Upozo-rio je i na jednu komparativnu pred-nost koju Hrvatska ima u odnosu nadruge dr‘ave, a to je {ansa da se ve-liki dio poljoprivrednih proizvodaproda upravo unutar njenih granicaputem turizma. Osvrnuo se na izjavuministra Pankreti}a da je poljo-privreda brdsko-planinskog podru~japod posebnom za{titom dr‘ave, tesmatra da bi to trebalo promijeniti.Da bi neko podru~je postalo stra-te{ko, gosp. Pavlic dr‘i da bi trebaloispuniti mnogo vi{e kriterija, kao {tosu gospodarski, socijalni ili demo-grafski faktor, jer bi se u protivnommoglo desiti da poticaje dobiju onikojima ne trebaju, a ugro‘ene op}ineostat }e bez posebne za{tite. Na krajuizlaganja pojasnio je amandmanekoje je podnio zajedno s kolegama izstranke.

Gosp. Pavlic iznio je neto~ni poda-tak da je pro{la politika bila katastro-falna prema selu, ona je bila razorna,o~ajna i uni{tavaju}a, rekao je Vladi-mir [eks (HDZ) i nastavio da je tapolitika bila na snazi do 30. svibnja1990. godine u socijalisti~kom susta-vu i socijalisti~kom gledanju na selo ipoljoprivredu.

NOV^ANI POTICAJI

16

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Zna se o kojoj sam politici mislio,to je politika koja se vodila u posljed-njih deset godina, odgovorio je @eljkoPavlic (HSLS).

Mr. Marin Jurjevi} (SDP) osvrnuose na proizvodnju gro‘|a, maslinovogulja i lavande te rekao da su vinogra-darstvo i maslinarstvo pored ribar-stva glavni izvor egzistencije nanajve}em broju na{ih otoka, a nemasumnje da su to podru~ja od strate{-kog interesa za na{u dr‘avu. Svakakoje, ka‘e, za pohvalu {to se pove}avajusredstva za poticanje u poljoprivrediali zaista nije prihvatljivo da se sma-njuju poticaji u proizvodnju gro‘|a telavandinog i maslinovog ulja. U ma-slinarstvu vidi perspektivu iz razloga{to se maslinovo ulje dosta koristi uEuropi, a Hrvatska bi, smatra, trebalaprestati s uvozom maslinovog uljasumnjive kvalitete. Napomenuo je dane mo‘e zaobi}i u izlaganju niti riba-re kojima se, dr‘i, mora omogu}iti darade pod istim uvjetima kao i ribariostalih europskih zemalja.

\uro De~ak (HDZ) smatra da gene-ralno nema dovoljno novca za kvalite-tan iskorak u agraru. Ka‘e, da se unekim analizama koje su ra|ene uUredu za gospodarstvo Viroviti~ko-podravske ‘upanije, do{lo do iznosaod 6 milijardi kuna koji bi bioneophodan da se na{ agrar izvu~e izsituacije u kojoj se na{ao. No, nov-cem s kojim se raspola‘e bit }e vrlote{ko zadr‘ati agrar od daljnjegtonu}a, zaklju~uje zastupnik. Nije‘elio optu‘iti niti jednu vlast, ali kon-statira da je najve}a prijevara hrva-tskog seljaka to {to je kao osnovica zapoticaj uzet hektar, a ne kilogramonoga {to se proizvede kako je bilonekad. Svjestan je da se na temeljuhektara radi u zapadnim zemljama,ali ka‘e da su u zapadnim zemljamakompletne obradive povr{ine u slu‘biformiranja stimulacije premiranja.Upozorio je da su ‘upanijski uredi zagospodarstvo u dosta nezavidnoj si-tuaciji kada treba izvr{iti preraspo-djelu premija te da uvijek jedan dioljudi koji jo{ nisu u{li u sustav PDV-aostaju uskra}eni. Ne{to se, ka‘e,mora napraviti i oko prodaje gnojivakoje u Hrvatskoj ko{ta izme|u 40 i 50njema~kih maraka, dok je u Njema~-koj 18, odnosno u Ma|arskoj 15njema~kih maraka. Uputio je i pitanjeVladi vezano za izlicitiranu zemlju zakoju su se javljali hrvatski branitelji.Gosp. De~ak smatra da tla kojima ra-spola‘e Viroviti~ko-podravska ‘upa-nija osigurava pretpostavke za proiz-vodnju duplo vi{e duhana nego {to gase tamo proizvodi ~ime bi se ostvarioprihod od sto milijuna njema~kih

maraka. Zaklju~uje da je to vrlo va‘noza to podru~je na kojem ne mo‘euspijevati niti jedna druga kultura.

Mr. Zdenka ^uhnil (HSS; zastup-nica pripadnika ~e{ke i slova~kenacionalne manjine) smatra da suglavne karakteristike na{e poljopri-vrede: usitnjenost, prepolovljena ra-tarska i sto~arska proizvodnja, teh-ni~ki zastarjela oprema, visoki tro{-kovi inputa koji su znatno pove}aniuvo|enjem PDV-a, previsoki uvoz po-ljoprivrednih proizvoda, mnogo neo-bra|enih povr{ina te iz godine u godi-nu pad poticaja. Ka‘e dalje, da je na{apoljoprivredna proizvodnja i daljenekonkurentna na svjetskom tr‘i{tu,te da nisu izvr{ene strukturne pro-mjene i prilagodbe razvitku odr‘ivih ime|usobno konkurentnih proizvod-nji. Mi{ljenja je kako je nu‘no defini-rati koji su to oblici gospodarstavakoji mogu nositi razvoj poljoprivredete u koje vrijedi ulagati kako bi po-ljoprivrednu proizvodnju u~inili kon-kurentnom. Podr‘ala je poticaje zakukuruz, kao i za slatkovodno ribar-stvo. Dobrim smatra i pove}anje poti-caja za tov u sto~arstvu, za koje ka‘eda }e zasigurno stabilizirati ovu go-spodarsku granu, a jednako takorije{iti i vi{kove u ratarskoj proizvod-nji. Shodno navedenom, zastupnica jerekla kako u potpunosti podr‘ava pre-dlo‘eni Zakon.

Ovim prijedlozimapribli‘avamo se putu kojimidu razvijene zemlje

Nov~ani poticaji sigurno nisu jedi-ni na~in mogu}e intervencije urje{avanju pote{ko}a, odnosno pobo-lj{anja uvjeta poljoprivredne proiz-vodnje, ali jesu jedan od bitnih, rekaoje Viktor Bro‘ (HSLS). Izrazio jezadovoljstvo da se Vlada ovim Prijed-logom zakona na neki na~in pri-bli‘ava putu kojim idu i razvijenezemlje. Pove}anje poticaja imat }e si-gurno pozitivne u~inke u smislupove}anja proizvodnje i ve}eg priho-da poljoprivrednika, zaklju~uje za-stupnik. No, ukazao je i na niz proble-ma koji se poticajima ne}e mo}irije{iti. To je, ka‘e, pitanje kvalitet-nog kreditiranja poljoprivredne proiz-vodnje, mogu}nost nabave reproma-terijala po cijenama pribli‘no sli~nimcijenama koje su danas na svjetskomtr‘i{tu te osiguran otkup poljopri-vrednih proizvoda. Pozdravio je i poti-cajne mjere u smislu proizvodnjekukuruza i tova svinja za koje smatrada }e vratiti jedan dio proizvo|a~a una{em podru~ju toj proizvodnji. No,napomenuo je da }e ti pozitivni efektibiti izgubljeni ukoliko se ne osigura

otkup proizvedenih koli~ina kukuru-za. Gledano u cjelini, gosp. Bro‘ dr‘ida su predlo‘ena pove}anja znatna uodnosu na prija{nje stanje i po~etaksu izjedna~avanja uvjeta doma}e po-ljoprivredne proizvodnje s uvjetimasusjednih zemalja, kao i s uvjetimakoji nas o~ekuju ulaskom u WTO. Nakraju zastupnik je izrazio zadovo-ljstvo {to je Vlada uspjela osiguratifinancijska sredstva za ovo zna~ajnopove}anje poticaja u poljoprivredi.

Mladen Godek (HSLS) se u svomizlaganju osvrnuo na amandman kojije podnio Odbor za zakonodavstvo dase op}ina Kalnik uvrsti u grupustrategijski zna~ajnih brdsko-planin-skih podru~ja. Rekao je da u potpuno-sti podr‘ava taj prijedlog dodav{i da upredlo‘enom Zakonu ustvari uop}enema precizne definicije koje biuvjete morale ispunjavati pojedineop}ine da bi stekle taj status. U nasta-vku, se zastupnik jo{ jednom zauzeona navedeni amandman te ga elabori-rao i argumentirao nu‘nost njegovaprihva}anja.

• Iznos poticaja najve}i jemogu}i s obzirom na situaci-ju u kojoj se nalazimo, aliidu}ih godina poticaji morajurasti jer }emo u protivnom,ulaskom u WTO potpunouni{titi poljoprivredu.

Niti je Slavonija na koljenima nitiSlavonija pla~e, ona }e prije pjevatijer u njoj uvijek postoji prkos, smatraMarko Bari~evi} (HSLS). Zakon je,ka‘e, u cjelini dobar, naro~ito {to supoticaji pove}ani za ukupno 80 posto.U godini te{ko}a, kakva je ova, tajiznos je optimalan i ne mo‘e biti ve}i,ali on idu}ih godina mora sustizatipoticaje u zemljama Europske unijeili }emo ulaskom u WTO potpunouni{titi vlastitu poljoprivredu, zak-lju~uje g. Bari~evi}. Dr‘i da nam tonikako nije u interesu jer se velikidio stanovni{tva bavi poljoprivredom,a njena va‘nost je i u odr‘avanju ru-ralnog prostora, ekolo{ke ravnote‘e ikulturnih tradicijskih vrijednosti. Dabi to postigli zastupnik ka‘e kako semora znati tko od poljoprivrede ‘ivi,izbalansirati potrebe stanovni{tva smogu}nostima na{e industrije i mo-gu}nostima direktnog izvoza prekoturizma te na hrvatski na~in izvr{itirajonizaciju proizvodnje. Pred Vla-dom je puno posla, ali ona }e zajednosa seljacima znati {to su slijede}i po-tezi, zaklju~uje g. Bari~evi}.

17

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Zakon mora {tititi malogproizvo|a~a

Poticajna sredstva moraju biti pra-vilno raspore|ena, smatra StjepanDehin (HSS), te nastavlja da Zakonmora {tititi malog proizvo|a~a, jerba{ takvih ima najvi{e a egzistencijaim je dovedena na najni‘u mogu}urazinu. Predla‘e da poticaje mogudobiti samo istiniti i pravi po-ljoprivredni proizvo|a~i na na~in daVlada izvr{i reviziju zakupa i prodajezemlji{ta. Na kraju je dao potporuZakonu i konstatirao da selo trebamaksimalno podr‘ati, a ne one kojipod sumnjivim uvozom uni{tavaju se-lja~ka doma}instva.

Slijede}i govornik u Zastupni~komdomu bio je zastupnik Ivan Nini}(SDP) koji je uvodno podr‘ao dono{e-nje predlo‘enoga zakonskog teksta.Istaknuo je da je do njega trebalodo}i i ranije da je bilo vi{e sluha irazumijevanja za budu}nost ove zem-lje.

Smanjiti uvozpoljoprivrednih proizvoda

Zatra‘io je ujedno da se {to vi{esmanji uvoz poljoprivrednih proizvo-da i proizvoda u ribarstvu, jer treba,upozorio je, povesti ra~una o doma}ojproizvodnji. Ocijenio je zatim da tre-ba ispraviti i pogre{ku prema kojoj bise poticaji u vinogradarstvu trebalismanjiti sa dosada{njih 2.600 na2.000 kuna po hektaru. Istu primjed-bu uputio je i prijedlogu prema kojembi se neznatno smanjili poticaji zaproizvodnju lavandinog ulja. Pre-dlo‘io je na kraju da bi se trebalaobnoviti i proizvodnja ostalih kulturakoje su vezane za mediteranskopodru~je, poput roga~a, mandarina ilimuna.

Na kraju je progovorio i o po-te{ko}ama doma}ih ribara koji mo-raju odlaziti ~ak do Italije kako bido{li do jeftinijeg goriva za svoje riba-rice. Predlo‘io je da se razmotrenelogi~nosti oko cijena ovoga gorivajer ribari moraju platiti i cestarineprilikom kupnje goriva. Ovakvenelogi~nosti morale bi se izbjegavatijer ribarstvo ima perspektivu, a osobi-to u ulovu i uzgoju tune, zaklju~io jezastupnik Nini}.

• Prilikom pla}anja gorivaribari ne bi trebali pla}ati idodatne tro{kove poput ces-tarine.

Zastupnik Marijan Mar{i} (HSS)upozorio je na pote{ko}e koje ugro-‘avaju poljoprivrednu proizvodnju uSlavoniji. I sama sjetva postala jeupitna jer sve vi{e nedostaju sredstvaza nabavu goriva, sjemena i za{titnihsredstava. Uz podr{ku predlo‘enomzakonskom tekstu, zastupnik Mar{i}je upozorio i na pojedine problemekoji dodatno ote‘avaju ‘ivot na selu.Tako je primjerice do{lo do pove}anjavodoprivredne nadoknade i do ve}ihiznosa za zdravstveno i mirovinskoosiguranje. Problemi s poticajimauo~avaju se tek prilikom naplate,kada iz ugovora »iskrsnu« raznemar‘e, porezi i takse. Tu seljak dostagubi i u tom pravcu bi trebalo do}i dopobolj{anja. Vlada bi svojim utjecaji-ma trebala sprije~iti poku{aje mono-polskoga pona{anja, ocijenio je za-stupnik. I pojedini ugovori o tovu ju-nadi i svinja nisu ostvarivi, jer seljaciu Podravskim Podgajcima ne mogu,izuzev rijetkih izuzetaka, zadovoljitizahtjevne klauzule potpisanih ugovo-ra. Za razliku od ovih, poticaji kojimase prati proizvodnja uljarica i {e}ernerepe su kvalitetni i dat }e odgova-raju}e rezultate u nadolaze}em perio-du. Predlo‘io je da se na|u modeli zaorganiziranje seljaka jer bi se osniva-njem odre|enoga tipa zadruga, zna-~ajno smanjili tro{kovi proizvodnje.

Pored ovih problema zastupnikMar{i} je upozorio da bi trebalo pro-govoriti i o carinskim tarifama iedukaciji poljoprivrednika koji bi tre-bali prihvatiti novitete vezane zasvoju struku. Trebalo bi kona~norazrije{iti i pitanja denacionalizacije ipovratka poljoprivrednog zemlji{tastvarnim vlasnicima. Posebna pomo}dr‘ave, trebala bi se osjetiti u onimdijelovima Hrvatske koji su pretrpjelizna~ajna o{te}enja i razaranja tije-kom proteklog rata, zaklju~io je za-stupnik Mar{i}.

Zastupnik mr. Zorko Vidi~ek(SDP) ocijenio je da postoji iznimnozanimanje poljoprivrednika zadono{enje zakonskih propisa o poti-cajima u poljoprivredi i ribarstvu.Ocijenio je da velik broj ljudi koji suzbog raznih razloga izgubili posao uindustriji vide svoju {ansu u privat-nom poduzetni{tvu i u poljoprivredi.Govorio je zatim o specifi~nim proble-mima u poljoprivrednoj proizvodnji,koji su vezani za Krapinsko-zagorsku‘upaniju. Iznio je i odre|ene sta-tisti~ke pokazatelje koji govore ostrukturi zemlji{ta u ovom dijelu Hr-vatske, te zaklju~io kako nije logi~noda ovo podru~je nema pogodnostikoje prate proizvodnju u brdsko-pla-ninskim zonama.

Zatra‘io je da se osiguraju po-ljoprivredni poticaji i za zagorske po-ljoprivrednike koji zbog specifi~nogpolo‘aja trpe dodatne gubitke zbogpoplava, bujica ili su{a. U posljednjihdeset godina bez posla je ostalo oko33 tisu}e ljudi, a dodatne problemeimaju i zaposlenici koji putuju naposao u susjednu Sloveniju. Podsjetioje na amandman prema kojemu bi seu pograni~na podru~ja od posebnedr‘avne skrbi trebala uklju~iti iop}ine: Klanjec, Kraljevec na Sutli,Zagorska Sela, Hum na Sutli, \urma-nec i Kumrovec.

Zastupnica Sonja Borov~ak (SDP)poduprla je iznijete argumenteprethodnog govornika i upozorila dase u Zagorju mnogi bave poljo-privrednom proizvodnjom kao dodat-nim zanimanjem. Ocijenila je da }eovakva pozicija biti nastavljena i ubli‘oj budu}nosti jer se ne}e lakootvarati nova radna mjesta. I ona jegovorila o nelogi~nim kriterijimakojima se preciziraju pogodnosti upoljoprivredi vezane za brdsko-pla-ninske zone. Zalo‘ila se za poticanjeu vo}arstvu i vinogradarstvu, a upozo-rila je da bi se brojne toplice mogleiskoristiti za uzgoj zdrave hrane. Uzovu proizvodnju, zaklju~ila je zastup-nica, trebalo bi vi{e pozornosti posve-titi i razvoju mljekarstva jer u Zagorjuima vi{e udruga i poljoprivrednikakoji imaju krave i prodaju mlijeko.

• Predlo‘enim poticajimapoljoprivredni proizvo|a~i do-bili su jasan signal da se ori-jentiraju na profitabilnije po-slove.

Zastupnik Dragutin Vuku{i} (SDP)ocijenio je da predlaganjem pre-dlo‘enog zakonskog teksta, VladaRepublike Hrvatske ispunjava svojapredizborna obe}anja vezana za po-ljoprivredu. Ocijenio je da predlo‘enipoticaji ne}e ostati stati~ke vrijedno-sti, ve} }e se mijenjati i pratiti situa-ciju na tr‘i{tu. Predlo‘enim poticaji-ma poljoprivredni proizvo|a~i dobilisu i sna‘ni signal da se orijentirajuprema profitabilnijim kulturama. Tre-balo bi dodatnim zakonskim mjeramarevitalizirati uni{teno svinjogojstvo isto~arstvo. Mo‘da bi trebalo preispi-tati i razmjere poticaja za sijanjekukuruza jer dio proizvodnje mo‘eostati neprodan. Ocijenio je da bi po-ljoprivrednici trebali biti zadovoljni spredlo‘enim mjerama, a upozorio jeda bi trebalo pomno kontrolirati pro-

NOV^ANI POTICAJI

18

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

vedbu zakona i onemogu}iti zlopora-bu poticaja. Postoje opasnosti dapojedinci uzmu nov~ane poticaje, ada odustanu od sjetve na pojedinimterenima kako bi smanjili previsoketro{kove proizvodnje.

Pored sustava poticaja u poljo-privredi gdje bi trebalo obnoviti i uz-goj duhana, moralo bi se voditira~una i o obuzdavanju nekontrolira-nog uvoza poljoprivrednih proizvoda.Na kraju je predlo‘io da se preispitamogu}nost davanja poticaja premaveli~ini zemlji{ta jer bi bio pogodnijisustav poticaja prema proizvedenojkoli~ini. Ocijenio je da bi se takvimsustavom poticala ve}a i kvalitetnijaproizvodnja po hektaru poljopri-vrednog zemlji{ta. Ukoliko se prihva-ti ovaj model, trebalo bi izvr{iti kate-gorizaciju poljoprivrednog zemlji{ta,zaklju~io je zastupnik Vuku{i}.

Ulaskom u WTO situacija }ese zao{triti

Zastupnik Damir Juri} (SBHS) po-dupro je dono{enje predlo‘enihzakonskih mjera, ali je odmah dodaoda one ~ine tek jedan segment upoticanju bolje poljoprivrede kojoj jepotrebna kompletna i duboka sana-cija. Procijenio je da se poljopri-vrednom proizvodnjom u RepubliciHrvatskoj bavi vi{e od milijun osoba.Sanacija ove djelatnosti je potrebnajer se olako pribjeglo saniranjunov~arskih institucija na {to jepotro{en veliki novac. Hrvatskupoga|a i proces deagrarizacije koji jeu Europi ve} okon~an, a predstoje}istatisti~ki popisi potvrdit }e da sedeagrarizacija ubrzala. Dodatne opa-snosti zaprijetit }e nakon ulaska Hr-vatske u Svjetsku trgovinsku organi-zaciju, a nekoliko desetaka tisu}aosoba ne}e vi{e mo}i ostvarivati po-trebna sredstva u poljoprivredi. Akoostale grane gospodarstva ne buduspremne za ove vi{kove nezaposlenihpoljoprivrednika, mogao bi se zna-~ajno pove}ati broj nezaposlenih uRepublici Hrvatskoj. Upozorio je naprobleme Poljske koja je nai{la navelike probleme oko re~enog pitanjabudu}i da zapo{ljava zna~ajan posto-tak aktivne radne snage u po-ljoprivrednim djelatnostima.

Ocijenio je da bi se ova opasnostmogla neutralizirati, ukoliko dr‘avapomogne u osnivanju manjih pogonakoji bi se trebali baviti preradom iplasmanom poljoprivrednih proizvo-da. Osobito je neizvjesna situacija uSlavoniji i Baranji koja ima velikibroj poljoprivrednika. U ovoj bi regijitrebalo provesti gospodarsku sana-

ciju i takve mjere trebale bi imatiodre|eni prioritet u sljede}ih desetakgodina. Ocijenio je ujedno dobrimsmanjivanje carinske za{tite jer sedoma}a proizvodnja mora osposobitida prihvati tr‘i{nu utakmicu i konku-renciju. Upozorio je da najve}i pro-blem u poljoprivredi predstavlja »ano-nimna proizvodnja«. Pojasnio je ovajtermin i upozorio da nama ne trebaproizvodnja goveda, vo}a i vina, ve}proizvodnja poznatih sireva, vina sprepoznatljivim etiketama i ostalihproizvoda koji svojim imenom, kvali-tetom i dizajnom mogu prona}i putdo kupca. Jedino sustavnom akcijomi dugoro~nom strategijom, mo‘emopridonijeti ozdravljenju poljopri-vrede, ocijenio je zastupnik.

• Sustavnom akcijom i du-gotrajnom strategijom mo‘edo}i do ozdravljenja doma}epoljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivrednu bi proizvodnju tre-bala pratiti i komplementarna prera-|iva~ka industrija, a sljede}e bi godi-ne sustav poticaja trebao narasti zadodatnih 25% sredstava. Ovi instru-menti nu‘ni su za oporavak sela i se-lja{tva, ali predstavljaju tek jedan odnu‘nih instrumenata u ozdravljenjuhrvatske poljoprivrede, zaklju~io jezastupnik.

Zadnji zastupnik koji je imaomogu}nost da govori o ovoj temi de-setak minuta bio je Miroslav Kore-nika (SDP). Ocijenio je da }e doma}ipoljoprivrednici uskoro biti izlo‘enidodatnoj konkurenciji nakon ulaskaHrvatske u WTO. Zbog ovih je razlogava‘no nov~anim poticajima za{tititidoma}u poljoprivrednu proizvodnju.Ocijenio je da bi dodatne pogodnostitrebale imati poljoprivredne zone uVara‘dinskoj ‘upaniji, uz granicu saSlovenijom. Veliki broj ljudi u toj jeregiji ostao bez posla, a imaju vrlomala ili nikakva prava temeljemnjihovog zapo{ljavanja u toj susjed-noj dr‘avi. Dodatni problem predstav-lja i proces kontinuirane depopula-cije i veliki postotak stara~kih doma-}instava. Vrlo sli~an problem uo~avase i na podru~ju susjedne Me|i-murske i Krapinsko-zagorske ‘upa-nije, upozorio je zastupnik. Ova bipodru~ja trebalo obuhvatiti zakon-skim pogodnostima za brdsko-planin-ska podru~ja, a Vlada bi trebalaprihvatiti i amandman da se zastrate{ka podru~ja poticaji uve}aju za25%, istaknuo je zastupnik.

Na kraju je pohvalio korake koje jepoduzela Vlada da se smanji nedosta-tak sjemenskih roba u Republici Hr-vatskoj. Na tragu ovih rje{enjaizdvojio je i otvorenu mogu}nost dase izgradnjom hladnja~e u Vinici do-datno zaposli tamo{nje stanovni{tvokoje je orijentirano na poljoprivrednuproizvodnju. Time bi se zadr‘ali mla-di ljudi koji u nedostatku odgo-varaju}ega posla odlaze u tre}e zem-lje i time dodatno pogor{avaju ve}opisane negativne demografske tren-dove.

Zastupnik Vedran Lendi} (SDP)podupro je ve} iznijete prijedloge pre-ma kojima se ne bi smjeli smanjivatipoticaji za proizvodnju gro‘|a i lavan-dinog ulja u Dalmaciji. Podsjetio je ina vlastiti amandman kojim bi sepotaknula proizvodnja jagodi~astogvo}a i ranih sorti gro‘|a koje se upravilu uvoze. Uz proizvodnju doma-}ih jagoda, trebalo bi osigurati i hlad-nja~e kako bi ovi proizvodi mogli bitiprisutni na doma}em tr‘i{tu ve}imdijelom godine.

Razmotriti kriterije obrdsko-planinskim zonama

Zastupnik Ivan Jarnjak (HDZ) po-dr‘ao je Kona~ni prijedlog zakona iupozorio na pojedine specifi~ne pro-bleme koji ote‘avaju poljoprivrednudjelatnost u Krapinsko-zagorskoj ‘u-paniji. Smatra da pote{ko}u predstav-ljaju usitnjeni posjedi, a s druge stra-ne postoji veliki postotak neobra-|enog zemlji{ta i to zbog sve ve}egabroja stara~kih doma}instava. Pre-dlo‘io je da Vlada izna|e zakonskarje{enja kako bi se uo~eni problemina odgovaraju}i na~in razrije{ili.Smatra da postoji interes za po-ljoprivredu koja bi u pojedinim grana-ma poput sto~arstva, ratarstva i vino-gradarstva mogla zaposliti znatanbroj mladih ljudi koji su trenutnonezaposleni. Podr‘ao je ve} iznijeteprijedloge o dodatnim zakonskim po-godnostima za pograni~ne op}ine utom dijelu zemlje, a zalo‘io se i zadodatnu kategorizaciju brdsko-pla-ninskog podru~ja. I zastupnik IvanPeni} (HDZ) smatra da predlo‘enizakonski tekst treba podr‘ati jer po-ma‘e poljoprivrednu proizvodnju. Svremenom se mora afirmirati potpu-no nova politika u poljoprivredi jer jeto jedini jamac trajnoga ozdravljenjaove zapu{tene grane gospodarstva.Subvencije bi trebale pratiti sto~ar-stvo, vo}arstvo i vinogradarstvo, dak-le one kulture, koje imaju tr‘i{nuperspektivu. Smatra da se Hrvatskanalazi pri svjetskom vrhu u proizvod-nji mandarina i raj~ica, a prinosi bi

19

BROJ263

IHS10. V. 2000.

mogli biti znatno ve}i ukoliko se dokraja obavi komasacija poljoprivred-nog zemlji{ta. Probleme je uo~io i usve ve}em starenju seoskih doma}in-stava, a treba pozorno motriti i na sveprepreke koje ~ekaju Republiku Hr-vatsku nakon ulaska u WTO. Ukolikoovaj proces ne bude pokriven socijal-nim programom realno je o~ekivativelike probleme i uni{tavanje seoskepopulacije.

Hrvatskoj treba 50 tisu}a obite-ljskih farmerskih posjeda, a to je oko200 tisu}a stanovnika ili 5% ukupnogpu~anstva koje od poljoprivrede ubudu}nosti mo‘e dobro ‘ivjeti,ocijenio je zastupnik na kraju svogizlaganja.

• Dijelove Hrvatskog za-gorja trebalo bi uvrstiti u brd-skoplaninska podru~ja zbogsna‘nijih poticajnih mjera upoljoprivredi.

Sljede}i govornik bio je dr. Ivan^ehok (HSLS), koji se na po~etkuizlaganja osvrnuo na amandman koje-ga je podnio predstavniku predlagate-lja. Ocijenio je da bi u brdskapodru~ja trebalo uvrstiti i dijeloveHrvatskog zagorja kao i naselja uzobronke Ivan~ice. Ocijenio je da vi-sinske vrijednosti koje su do sadabile presudne u kriterijima nisu se-lektivno i fleksibilno o~itavane. Zbognedostatnih kriterija ovo je podru~jebilo zakinuto u mogu}nosti dr‘avnihpoticaja, ocijenio je zastupnik. Treba-lo bi dodatno pomo}i op}inama kojegrani~e sa susjednom Slovenijom jerimaju veliki postotak nezaposlenihosoba koje su donedavno radile uovoj dr‘avi, a sada su ostali bez poslai nov~anih primanja. Poticaji bi setrebali osjetiti i pri uzgoju doma}e te-ladi, ali i za dodatni razvoj uzgojameda jer postoje ekolo{ke prednostikoje Republika Hrvatska mora osjeti-ti i poticati. Poticaji bi se trebali od-nositi na broj ko{nica, a trebalo biosigurati subvencije i za uzgoj u pla-stenicima i staklenicima. Ministar-stvo poljoprivrede trebalo bi donijetiodgovaraju}i pravilnik kao podzakon-ski akt. Njime bi se trebali vi{e stimu-lirati proizvo|a~i, a manje oni koji suskloni trgovini i preprodaji, zaklju~ioje zastupnik ^ehok.

Potaknuti razvojvinogradarstva

I zastupnik Ante Grabovac (HSLS)ocijenio je da je ovaj zakonski prijed-

log kvalitetan jer poti~e doma}u po-ljoprivrednu proizvodnju i uklanjadio nagomilanih problema vezanih uz‘ivot na selu. Podr‘ao je amandmanekojima bi se zadr‘ali poticaji za uzgojgro‘|a na podru~jima od posebnedr‘avne skrbi. Hrvatska bi trebalapoticati izvoz vina i biti stalno prisut-na na odgovaraju}im smotrama i saj-movima ovih proizvoda u Europi. Tre-balo bi stvoriti i jednu prepoznatljivumarku vina jer je to preduvjet ve}egauspjeha i stabilnije prodaje na zapad-nim tr‘i{tima koje je zainteresirano inov~ano spremno za kupnju kvalitet-nih vrsta. Dr‘ava bi trebala potaknutii udru‘ivanje specijaliziranih poljo-privrednih proizvo|a~a, jer se timesmanjuju tro{kovi i pove}ava konku-rentnost na zahtjevnom svjetskomtr‘i{tu, zaklju~io je zastupnik Grabo-vac.

Zastupnik Luka Roi} (HSS) pohva-lama se osvrnuo na predlo‘eni doku-ment, ali je upozorio da ne treba sma-njivati dosada{nje poticaje za uzgojnovih vinograda i za lavandu. Upozo-rio je da ljudi na Hvaru, Pelje{cu iBra~u obra|uju svaku parcelu {krtemediteranske zemlje pa ne treba sma-njivati potporu za ove kulture. Ponov-no se za rije~ javio zastupnik MarijanMar{i} te se zalo‘io za proizvodnjupoljoprivrednih proizvoda u ekolo{ki~istim zonama. Ovi bi proizvodi moglina}i svoj put do kupca i izvan Hrvat-ske koji tra‘e zdravu hranu. Istaknuoje da bi na za{titu trebali ra~unati iproizvo|a~i lubenica u Vukovarsko-srijemskoj ‘upaniji. Strani proizvo-|a~i i uvoznici trebali bi pri~ekati sprodajom ovoga povr}a sve do deve-tog mjeseca. Za{tititi bi trebalo iosjemenjivanje u sto~arstvu jer setime pove}avaju mati~na stada ipobolj{ava kvaliteta, ocijenio je nakraju zastupnik. O specifi~nostimanov~anih poticaja i naknada u po-ljoprivredi i ribarstvu govorio je za-tim zastupnik Ante Markov (HSS).Ocijenio je da bi trebalo povezivatikomplementarne djelatnosti poputturizma s jedne, i ribarstva i po-ljoprivrede s druge strane. Time bi sestimulirao razvoj doma}ih proizvoda ipozitivno rije{io problem cirkulacijeroba i kapitala u na{oj zemlji.

• Trebalo bi kona~no pove-zati komplementarne djelat-nosti poput turizma i po-ljoprivrede, jer se takvim mje-rama ubrzava cirkulacija ka-pitala.

Zastupnik dr. Zvonimir Sabati(HSS) pridru‘io se onim govornicimakoji su se zalagali za sna‘nije i sveo-buhvatnije sustave poticaja uop}inama koje su smje{tene uz grani-cu sa susjednom Republikom Slove-nijom. Predlo‘io je Vladi da uspostavistabilnost cijena repromaterijala, sje-menske robe i za{titnih sredstava jerse time dodatno {titi i poti~e doma}apoljoprivredna proizvodnja. Zastup-nik Ivan Nini} ponovno se javio zarije~ jer nije bio upoznat s naknadnopodnesenim Vladinim amandmanom.O{tro je prosvjedovao zbog namjereVlade da zbog mogu}ega jeftinijeggoriva smanji dosada{nje poticaje zaulovljenu ribu.

Nakon ovih prijedloga i primjedbizavr{nu je rije~ dao resorni ministar,mr. Bo‘idar Pankreti}. Ocijenio je dasu primjedbe bile sveobuhvatne i bit}e razmotrene kod rje{avanja brojnihproblema koji su se nagomilali u po-ljoprivredi. Uva‘avaju}i sve iznijeteprimjedbe mora se voditi ra~una i otrenutnom materijalnom polo‘aju Re-publike Hrvatske. Osvrnuo se i naprijedloge o predlo‘enom pove}anjustrate{kih podru~ja u Republici Hrva-tskoj. Objasnio je da su ova podru~jasastavljena od tri dijela: brdsko-pla-ninskih podru~ja, podru~ja pod po-sebnom dr‘avnom skrbi, te o jadran-skim otocima i poluotoku Pelje{ac.Objasnio je zatim pojedine kriterijekoji su presudni prilikom odre|iva-nja brdsko-planinskih podru~ja, a do-nio je i usporedne podatke o ovojtemi koji su na snazi u susjednoj Slo-veniji. Ocijenio je da }e brojni prijed-lozi biti uva‘eni jer uskoro predstojirasprava i dono{enje Zakona o po-ljoprivredi, a nakon toga predsjeda-vaju}i je zaklju~io raspravu i pozvaopredstavnika predlagatelja na o~ito-vanje o podnesenim amandmanima.

O^ITOVANJE OAMANDMANIMA

Ministar Pankreti} djelomi~no jeprihvatio prvi amandman koji je pod-nio Odbor za zakonodavstvo, ali ne islijede}i, kojega je potpisao Odbor zapoljodjelstvo, selo i selja{tvo. Amand-man zastupnika Dina Debeljuha jeprihva}en, za razliku od sljede}egamandmana kojim je Odbor za po-ljoprivredu, selo i selja{tvo poku{aoutjecati na cijene uzgojene slatkovod-ne ribe. Zastupnik Drago Krpina(HDZ) upozorio je na pogre{ke kojesu se u ovom posljednjem amandma-nu potkrale prilikom prijepisa.Nakon razja{njavanja ministar je

NOV^ANI POTICAJI

20

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

prihvatio naknadno ispravljen dio uto~ki 24. jer su Vladinim amandma-nom ovi poticaji dodatno pove}ani.

Nije, me|utim, prihvatio amand-man zastupnika \ure De~aka. Bu-du}i da u ovom trenutku zastupniknije bio nazo~an zasjedanju uslijediloje glasovanje, a nakon brojenja glaso-va predsjedavaju}i je zaklju~io daamandman nije pro{ao. Jednako takopro{li su i amandmani @upanijskogdoma, a prihva}eni su amandmanikoje su zajedni~ki potpisali zastupni-ci Ton~i @uvela (SDP) i Ivan Nini}(SDP). Vlada nije prihvatila sljede}iamandman kojega je uputio Odbor zazakonodavstvo i to u onim dijelovimakoji su u suprotnostima sa amandma-nima Vlade Republike Hrvatske. Vla-da se negativno o~itovala i o amand-manima pod rednim brojem 11. i 12.koje su poslali @upanijski dom te za-stupnik dr. Ivan ^ehok (HSLS). Za-stupnik ^ehok zatra‘io je obrazlo‘e-nje i primjetio da sistem poticaja ustaklenicima i plastenicima nijeobuhva}en. Usprkos tome, Vlada jeostala kod vlastitog stava, a nakonbrojanja glasova konstatirano je dare~eni amandman nije dobio potreb-nu ve}inu glasova. Vlada se zatim ne-gativno o~itovala i o amandmanu podrednim brojem 13. kojega je priredio iposlao @upanjski dom, a predstavnikpredlagatelja negativno se o~itovao io slijede}em amandmanu Odbora zapoljodjelstvo, selo i selja{tvo. U obraz-lo‘enju koje je uslijedilo ministar jepodsjetio da je Vlada svojim amand-manima rije{ila ovo pitanje, a takvoje obrazlo‘enje prihvatio i predlagate-lj. S istim je argumentima ispra}en isljede}i amandman Odbora za zako-nodavstvo, te sljede}i amandmanOdbora za poljoprivredu, selo i se-lja{tvo. I u ovom posljednjem slu~aju,predlagatelj je odustao od amandma-na i time zapravo uva‘io argumenteVlade. Nije prihva}en niti amandmanzastupnika dr. Zdenka Frani}a (SDP)i Vedrana Lendi}a (SDP) a nakondodatnih obrazlo‘enja ponovno su seizjasnili zastupnici – odbijaju}i pod-neseni amandman. Prihva}en je za-tim slijede}i amandman Odbora zazakonodavstvo i time postao sastavnidio predlo‘enog zakonskog teksta,kao i amandman pod rednim brojem19. kojega je predlo‘io Odbor za po-ljodjelstvo, selo i selja{tvo.

Nije me|utim prihva}en sljede}iamandman odbora za zakonodavstvojer je ve} konzumiran ranije usvo-jenim amandmanima. Promjenjivesre}e bili su i slijede}i amandmani.Tako je predstavnik predlagateljaprihvatio slijede}i amandman Odboraza zakonodavstvo, a negativno seo~itovao o slijede}a dva amandmanakoje je predlo‘io @upanijski dom Sa-bora.

O~itovao se zatim i o amandmani-ma koje su zajedni~ki podnijeli za-stupnik @eljko Pavlic (HSLS), Balta-zar Jal{ovec (HSLS) i zastupnicaDragica Zgrebec (SDP). Predlagateljisu zatim povukli re~eni amandman, ana isti potez odlu~io se i zastupnikIvan ^ehok nakon negativnoga o~ito-vanja predstavnika predlagatelja opodnesenom amandmanu. ZastupnikIvan Jarnjak (HDZ) nije ‘elio povu}isvoj amandman ve} je zatra‘io glaso-vanje. Zastupnici su zatim glasovali ore~enom amandmanu koji nije dobiopotreban broj glasova, ba{ kao i slje-de}a dva amandmana @upanijskogdoma koji su pro{li na sli~an na~in –odbijeni su. Predstavnik predlagateljaprihvatio je zatim sljede}i amandmankojega je uputio Odbor za zakonodav-stvo. Nisu prihva}eni amandmanikoje su potpisali i dodatno branilizastupnik Romano Me{trovi} (SDP) izastupnica Ingrid Anti~evi}-Marino-vi} (SDP). Ministar poljoprivrede nijeprihvatio ni amandman kojega jeuputio zastupnik Drago Krpina(HDZ), ali je dodao da }e ga imati uvidu prilikom dono{enja Zakona o po-ljoprivredi. Zastupnik Krpina je do-datno obrazlo‘io amandman i upozo-rio da Vladinim prijedlogom o poti-cajima nisu obuhva}ena podru~jakoja su posebno stradala u ratu, aproblemati~an je i pozitivni u~inakostalih podru~ja koja su spomenutaprilikom govora ministra o kriteriji-ma za odre|ivanje pojedinih podru~jaza dodatnu pomo} dr‘ave. Nakontoga zastupnici Zastupni~kog domaglasovali su o re~enom amandmanukoji nije dobio potreban broj glasova,a istu je sudbinu imao i posljednjiamandman kojega je predlagateljuproslijedio @upanijski dom. MinistarPankreti} negativno se o~itovao i oslijede}im amandmanima koje su pri-redili zastupnik Miroslav Korenika

(SDP), mr. Zorko Vidi~ek (SDP) i za-stupnica Sonja Borov~ak (SDP).

Zastupnik Korenika povukao jeovaj amandman, ali je zatra‘io da jekrajnje vrijeme za pru‘anje pomo}ionim op}inama koje grani~e s Repu-blikom Slovenijom te ponovio argu-mente koji su ve} interpretirani uovom tekstu. Nije prihva}en nitisljede}i amandman na kojemu je ra-dila zastupnica Dragica Zgrebec(SDP), zastupnik Baltazar Jal{ovec(HSLS) i @eljko Pavlic (HSLS). Za-stupnik Pavlic povukao je re~eniamandman i izrazio o~ekivanje da }esporni problemi na}i odgovaraju}iodgovor i razja{njenje u sljede}imzakonskim aktima koji su u pripremi.Nije prihva}en niti amandman zas-tupnika Miroslava Korenike koji nijeprihvatio argumentaciju predlagate-lja i zatra‘io glasovanje. Amandmannije prihva}en, a jednaki ishod bio jei slijede}eg amandmana zastupniceSonje Borov~ak, i zastupnika mr.Zorka Vidi~eka. Zastupnik Vidi~ekdao je dodatno obrazlo‘enje, ali jenakon toga ipak povukao sporniamandman. Pravo na dodatno obraz-lo‘enje podnijetoga amandmana isko-ristio je zastupnik Ivan ^ehok koji jetra‘io i o~itovanje kolega zastupnika.Zastupnici su presudili i u ovomslu~aju na identi~an na~in – odbija-ju}i predlo‘eni amandman. Vlada jezatim prihvatila slijede}a tri amand-mana koje je uputio Odbor za zako-nodavstvo, a naposljetku se o~itovalai o izdvojenim amandmanima zastup-nice Jadranke Kosor (HDZ) i zastup-nika dr. Jurja Njavre (HDZ). Vladanije prihvatila niti ovaj amandman, azastupnici su potvrdili ocjenu mini-stra Bo‘idara Pankreti}a. Ovim jeglasovanjem okon~ano o~itovanje opodnesenim amandmanima, a pred-sjedavju}i je zaklju~io raspravu tepozvao zastupnike da se o~ituju opredlo‘enom zakonskom tekstu.

Zastupnici su prihvatili predlo-‘eni zakonski tekst, a predsje-davaju}i je utvrdio da je jednoglasnodonesen Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o nov~anim poticajimai naknadama u poljoprivredi i ribar-stvu u tekstu kako ga je predlo‘iopredlagatelj, zajedno s prihva}enimamandmanima i mi{ljenjem @upa-nijskog doma.

I. K; M. K; V. @.

21

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Zastupni~ki je dom hitnim po-stupkom donio Zakon o potvr|ivanjuUgovora o autorskom pravu Svjetskeorganizacije za intelektualno vlas-ni{tvo i Zakon o potvr|ivanju Ugovorao izvedbama i fonogramima Svjetskeorganizacije za intelektualnovlasni{tvo, predlagatelja Vlade Repu-blike Hrvatske.

Potvrdno mi{ljenje o ovim zakonimadao je i @upanijski dom razmatraju}i ihobjedinjeno.

O PRIJEDLOZIMA

… o autorskim pravima

Ugovor o autorskom pravu Svjetskeorganizacije za intelektualno vlasni{tvousvojen je na Diplomatskoj konferencijiu Genevi, u prosincu 1996., u ~ijem raduje sudjelovalo i izaslanstvo RepublikeHrvatske.

Ugovor je bio otvoren za potpisivanjesvim dr‘avama ~lanicama Svjetske or-ganizacije za intelektualno vlasni{tvo iEuropskoj zajednici.

Republika Hrvatska potpisala je pre-dmetni Ugovor, 15. XII. 1997. u Genevi uroku otvorenom za njegovo potpisiva-nje.

Ugovor jo{ nije stupio na snagu, jerpredvi|a stupanje na snagu tri mjesecanakon {to 30 dr`ava polo‘i isprave oratifikaciji ili pristupu kod glavnog di-rektora Svjetske organizacije za intelek-tualno vlasni{tvo. Do dana 22. o‘ujka2000. godine isprave o ratifikaciji po-lo‘io je 14 dr‘ava, me|u kojima Sjedi-njene Ameri~ke Dr‘ave, Ma|arska, Slo-venija, Slova~ka…

Ovaj Ugovor je poseban sporazum~ije sklapanje je omogu}eno ~lankom20. Bernske konvencije za za{titu knji-‘evnih i umjetni~kih djela svim dr‘ava-ma ~lanicama Bernske unije uteme-ljene ovom Konvencijom. RepublikaHrvatska stranka je Bernske konven-cije, te ~lanica Bernske unije na temeljunotifikacije o sukcesiji s u~inkom od 8.listopada 1991. godine.

Prigovor »Motri{tima«Dr. Slobodan Lang (imenovan

Odlukom Predsjednika Repu-

blike) zatra‘io je da se javna te-

levizija HTV ne slu‘i monta‘ama

u prikazu vrlo zna~ajnih pitanja.

Povod za takav zahtjev zastup-

nik je na{ao u TV »Motri{tima«

od 18. travnja 2000. (montirani

slika i ton razgovora dr. F.

Tu|mana i Ivi}a Pa{ali}a, na

temelju objavljenih transkripata

o prodaji »Ve~ernjeg lista«) {to

ga je podsjetilo, rekao je, na

sije~anj 1991. godine i emisiju o

[pegelju. Istrage neka se rade

kako treba, a ne da se rade tv

monta‘e, dodao je.

Ujedno je izvijestio da je kao

savjetnik biv{eg predsjednika

Republike, dr. Franje Tu|mana,

podnio izvje{}e na Internet o

humanitarnom radu te je ovom

prilikom zahvalio svima na

pomo}i. Povodom Uskrsa pre-

dlo‘io je (tko ‘eli) da se hrva-

tskim braniteljima u Haagu

po{alje uskrsna ~estitka.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU UGOVORA O AUTORSKOMPRAVU SVJETSKE ORGANIZACIJE ZA INTELEKTUALNO VLASNI[TVO; PRIJEDLOG IKONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR\IVANJU UGOVORA O IZVEDBAMA IFONOGRAMIMA SVJETSKE ORGANIZACIJE ZA INTELEKTUALNO VLASNI[TVO

Razvoj i za{tita prava autora,umjetnika, izvo|a~a i proizvo|a~a

Njime se preuzimaju, tuma~e i dopu-njuju pojedine odredbe Bernske kon-vencije u cilju razvoja i odr‘anju za{titeprava autora na njihovim knji‘evnim iumjetni~kim djelima kada su ta djelajavnosti stavljena na raspolaganje pu-tem Interneta, ili bilo koje druge digital-ne tehnologije.

Dono{enjem Zakona o potvr|ivanjuovog Ugovora i polaganjem isprave oratifikaciji ubrzava se njegovo stupanjena snagu, a {to je nedvojbeno interessvih dr‘ava ~lanica (kako postoje}ih,tako i onih potencijalnih) Svjetske trgo-vinske organizacije (WTO), budu}i dase njime ustanovljuju nova me|u-narodna pravila glede svjetske trgovineonim proizvodima ~ija je distribucijamogu}a putem Interneta, a koja su pre-dmet za{tite autorskog prava.

Za provo|enje ovog Zakona nisu po-trebna dodatna sredstva u dr‘avnomprora~unu Republike Hrvatske, anjegovo dono{enje zahtijeva izmjeneodnosno dopune Zakona o autorskompravu Republike Hrvatske.

Dono{enjem Zakona o potvr|ivanjupredmetnog Ugovora po hitnom po-stupku doprinosi se, u kontekstu obnov-ljenih pregovora o prijamu RepublikeHrvatske u ~lanstvo WTO-a, prijamuRepublike Hrvatske u {to kra}em roku,ka‘e se uz predlo‘eni zakon.

… o izvedbama ifonogramima

I dono{enje ovog zakona hitnimpostupkom opravdava se potonjimrazlozima.

Ugovor o izvedbama i fonogramimaSvjetske organizacije za intelektualnovlasni{tvo usvojen je na Diplomatskojkonferenciji odr‘anoj u Genevi urazdoblju od 2. do 20. prosinca 1996., u~ijem radu je sudjelovalo i izaslanstvoRepublike Hrvatske.

Bio je otvoren za potpisivanje svimdr‘avama ~lanicama Svjetske organiza-cije za intelektualno vlasni{tvo i Europ-skoj zajednici do 31. prosinca 1997. go-dine, a Republika Hrvatska potpisala gaje 15. prosinca 1997. u Genevi tj. u rokuotvorenom za njegovo potpisivanje.

Ugovor jo{ nije stupio na snagu, jerse to predvi|a istekom tri mjesecanakon {to 30 dr‘ava polo‘i isprave oratifikaciji ili pristupu kod glavnog di-rektora Svjetske organizacije za intelek-tualno vlasni{tvo. Do dana 22. III. 2000.godine isprave o ratifikaciji polo‘ilo je13 dr‘ava, me|u kojima SjedinjeneAmeri~ke Dr‘ave, Ma|arska, Slovenija,Slova~ka…

Odredbama Ugovora pospje{uje serazvoj i odr‘avanje za{tite prava umjet-nika izvo|a~a i proizvo|a~a fonogramau svezi s novim mogu}nostimaiskori{tavanja njihovih izvedaba, odno-sno fonograma, kada su oni stavljenijavnosti na raspolaganje putem Interne-ta; ili druge digitalne tehnologije.

Dono{enjem Zakona o potvr|ivanjuovog Ugovora i polaganjem isprave oratifikaciji ubrzava se njegovo stupanjena snagu, a {to je nedvojbeni interessvih dr‘ava ~lanica (kako postoje}ih,tako i onih potencijalnih) Svjetske tr-

ME\UDR@AVNI UGOVORI

22

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

govinske organizacije (WTO), budu}i dase njime ustanovljuju nova me|-unarodna pravila glede svjetske trgovi-ne fonogramima ~ija je distribucijamogu}a putem Interneta, a koja su pre-dmet za{tite srodnih prava (pravaumjetnika izvo|a~a i prava proizvo|a~afonograma).

RADNA TIJELA

O predlo‘enim zakonima raspravljalisu na zajedni~koj sjednici OdborZASTUPNI^KOG DOMA za Ustav. Po-slovnik i politi~ki sustav te Odbor zazakonodavstvo. Odbori su poduprlidono{enje ovih zakona a na kona~neprijedloge podnijeli su amandmankojim se dodaje novi ~lanak i precizirase da na dan stupanja na snagu ovihzakona ti ugovori nisu na snazi ve} da}e se podaci o njihovom stupanju nasnagu objaviti sukladno odredbi ~lanka30. Zakona o sklapanju i izvr{avanjume|unarodnih ugovora.

RASPRAVA

U @upanijskom domu uvodno je go-vorio mr. Nikola Kop~i}, ravnatelj

Dr‘avnog zavoda za intelektualnovlasni{tvo. Usvajanjem ova dva ugovoraodnosno zakona mi ne dobivamo samobolju normu nego u perspektivi pri-mjenom ovih odredbi dovodimo autoreu Republici Hrvatskoj u jednu povo-ljniju poziciju, poziciju bolje za{tite {toje i poticaj za daljnja stvaranja.

Za raspravu se nitko nije javio pa jeuslijedilo glasovanje. @upanijski je

dom jednoglasno podr‘ao dono{enje

oba ova zakonska prijedloga.

U Zastupni~kom domu za raspravuse o ova dva zakonska prijedloga javiojedino dr. Zdenko Frani} (SDP) u imeKluba zastupnika SDP-a. Na pragu 21.stolje}a intelektualno vlasni{tvo ume|unarodnim okvirima ima sve ve}uulogu. [irenje tr‘i{nog gospodarstva idaljnja demokratizacija tranzicijskihzemalja koje ‘ure urediti svoje sustaveprema mjerilima razvijenog svijeta ne-zamislivi su bez u~inkovite za{tite inte-lektualnog vlasni{tva. U uvjetima globa-lizacije gospodarstava rezultati intelek-tualnog rada odnosno intelektualnovlasni{tvo kao {to su izumi, dizajnerskaostvarenja, za{titni znakovi, knjige,glazba, fonogrami itd. rabe se danas nasvim kontinentima pa ~ak i u svemiru.

U Republici Hrvatskoj o za{titi prava

stvaratelja i vlasnika intelektualnogvlasni{tva brine Dr‘avni zavod za inte-lektualno vlasni{tvo koji }e biti i nad-le‘an za provo|enje ova dva zakona. Uzpovijesni osvrt na dokumente koje re-guliraju ta prava (Bernska konvencija iz1886. godine ure|uje autorsko pravo,copyright) zastupnik je upozorio da jeintelektualno vlasni{tvo u sferama in-dustrijskog vlasni{tva (patenti, indu-strijski znakovi) uglavnom dobroza{ti}eno a da je lak{a zloporaba autor-skih prava, dizajnerskih ostvarenja, k-nji‘evnih, glazbenih i umjetni~kihdjela.

Budu}i da je Republika Hrvatskazemlja s ne ba{ previsokom tehnolo-{kom razvijeno{}u ljudski kapital i inte-lektualno vlasni{tvo nesumnjivo spa-daju me|u klju~ne resurse na kojimamoramo graditi na{ budu}i razvoj, a topotkrepljuje i najnovija konkurencijaHinetu (hrvatske tvrtke Iskon i Bloba-net) koja bi mogla uzdrmati hrvatskiinternet servis i pojeftiniti pristup Inter-netu. Stoga Klub zastupnika SDP-a sazadovoljstvom podr‘ava dono{enje ovihzakona, rekao je, me|u ostalim.

Zastupni~ki je dom jednoglasnoprihvatio mi{ljenje ‘upanijskog domate donio Zakon o potvr|ivanju Ugovo-ra o autorskom pravu Svjetske organi-zacije za intelektualno vlasni{tvo (samandmanom odbora) i Zakon opotvr|ivanju Ugovora o izvedbama ifonogramima Svjetske organizacije zaintelektualno vlasni{tvo (nomoteh-ni~ki amandman odbora). \. K.

Jednoglasno i bez rasprave Zastupni~kije dom prihvatio Prijedlog ovoga zakona uprvom ~itanju, a @upanijski ga je razmat-rao hitnim postupkom (prvo i drugo ~ita-nje) i tako|er bez rasprave i jednoglasnopodr‘ao njegovo dono{enje.

O kakvoj se zapravo izmjeni radi objas-nio je Kamilo Vrana, pomo}nik ministragospodarstva.

Naime, prema Zakonu o Hrvatskoj ga-rancijskoj agenciji Vlada RH imenuje~lanove Nadzornog odbora, a za predsjed-nika toga odbora imenuje se ministar gos-podarstva, odnosno njegov zamjenik ilipomo}nik. Nedavnim izmjenama i dopuna-ma Zakona o ustrojstvu i djelokrugu mini-starstva i dr‘avnih upravnih organizacijaosnovano je Ministarstvo za obrt, malo i

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJGARANCIJSKOJ AGENCIJI srednje poduzetni{tvo koje preuzima po-

slove Ministarstva gospodarstva koji seodnose na obrtni{tvo, zadrugarstvo i malopoduzetni{tvo.

Hrvatska garancijska agencija se premaistoimenom zakonu osniva sa ciljemunapre|ivanja i razvoja malih i srednjihprivatnih poduze}a i obrtnika kao posebnafinancijska institucija, a slijedom spomenu-tih izmjena i dopuna Zakona o ustrojstvu idjelokrugu ministarstava i dr‘avnih up-ravnih organizacija, Ministarstvo gospo-darstva vi{e ne obavlja poslove vezane uzobrt, malo i srednje poduzetni{tvo, ve} is-toimeno Ministarstvo. Trebalo je stoga ure-diti da se za predsjednika Nadzornog odbo-ra Hrvatske garancijske agencije imenujeministar za obrt, malo i srednje poduzet-ni{tvo, odnosno njegov zamjenik ilipomo}nik ministra, {to Vlada i ~ini ovimzakonskim prijedlogom.

Dono{enje Zakona podr‘ali su odbori@UPANIJSKOG DOMA za zakonodavstvo iza gospodarstvo i financije, a isto tako iodbori ZASTUPNI^KOG DOMA za financ-ije i Dr‘avni prora~un te za gospodarstvo,razvoj i obnovu, dok je Odbor za zakono-davstvo to u~inio uz neke primjedbe i pri-jedloge. Odbor podupire dono{enje ovogaZakona ali se protivi prijedlogu predlagate-

lja da se on donese po hitnom postupku.Tako|er predla‘e da se u ~lanku 1. umjestopunog naziva resornog ministra rabi izri~aj»ministar nadle‘an za…«. Uz to, cijeli Zakonkoji se predla‘e mijenjati nu‘no je preispi-tati glede financiranja poslova Agencije ito posebno u odnosu na Zakon o izvr{ava-nju dr‘avnog prora~una RH za 2000. god-inu kojim je Vlada ovla{tena davati samoodre|ena financijska i ~inidbena jamstva,ali ne i garancije, no daju se putem oveAgencije, upozorava Odbor.

U @upanijskom domu nije bilo raspraveo predlo‘enom zakonskom aktu, samo sezastupnicima uvodno obratio ve} spomenu-ti pomo}nik ministra gospodarstva. Nakontoga @upanijski je dom jednoglasno utvr-dio mi{ljenje kojim je podr‘ao dono{enjepredlo‘enog zakona sukladno prijedloguVlade.

Bez rasprave i jednoglasno zastupniciZastupni~kog doma prihvatili su – suk-ladno prijedlogu Odbora za zakono-davstvo – Prijedlog zakona o izmjeni Za-kona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji uprvom ~itanju, a sve primjedbe, prijedlogei mi{ljenja uputit }e predlagatelju, radipripreme Kona~nog prijedloga zakona.Tako|er je prihva}eno i mi{ljenje @upani-jskog doma. J. [.

23

BROJ263

IHS10. V. 2000.

PRIJEDLOG ZAKONA O CARINSKOJ TARIFI

Pribli‘avanje europskim isvjetskim normama

CARINSKA TARIFA

Nakon rasprava, i ukazivanja na{tetne i korisne posljedice prihva}a-nja predlo‘enog zakonskog tekstakoje su se ~ule, Zastupni~ki je domjednoglasno prihvatio prijedlog uprvom ~itanju i mi{ljenje @up-anijskog doma.

O PRIJEDLOGU

Novi Zakon o carinskoj tarifipredstavlja prvu fazu primjene razinecarina koje su dogovorene tijekompostupka pregovora za prijem Repub-like Hrvatske u ~lanstvo Svjetske tr-govinske organizacije. Kao rezultattih pregovora donijet je dokument oobvezuju}em rasporedu carina kojisadr‘i popis svih proizvoda sukladnoZakonu o carinskim tarifama, autvr|uju najvi{u razinu carinskestope, te }e se primjenjivati po na~elunajpovla{tenije nacije.

Carine iz obvezuju}eg rasporedautvr|ene su na najvi{oj razini i nemogu se pove}avati. Isto tako dogo-voreno je odre|eno vremenskorazdoblje prilagodbe Republike Hr-vatske na dogovorene razine carinapa je prosje~no vrijeme sni‘avanjadogovoreno za oko 2-5 godina, a zanajosjetljivije proizvode ~ak 7 godina.

Postepeni pristup omogu}ava boljeprilago|avanje i intenzivnije uklju-~ivanje gospodarstva u me|unarodnutrgovinu te se stvaraju uvjeti za po-ve}anje konkurentnosti gospodarst-va. Prijedlogom zakona utvr|uju sepravila o na~inu obra~una carina,razvrstavanju pojedinih roba i broje-va, formira se sustav broj~anih ozna-~avanja po tarifnim brojevima teodre|uje visina carine koja }e seprimjenjivati za uvezenu robu u 2000.godinu.

Visina normalne za{tite za industr-ijske proizvode u ovoj godini sni‘avase s prosje~nih 10 na 6,6 posto, a zapoljoprivredno-prehrambene proizvo-de s prosje~nih 33,7 posto na 24,3posto, odnosno s ribom i ribljim

prera|evinama s 30,3 na 21,2 posto.Ministarstvo gospodarstva smatra,

da zakon treba ‘urno donijeti iz vi{erazloga. Va‘e}i zakon o carinskoj tari-fi donijet je 1996. godine na osnovipodataka i procjene o direktnim i in-direktnim ratnim {tetama po hrvats-ko gospodarstvo.

Zadr‘avanjem vrlo visoke carinskeza{tite omogu}ava se daljnji gospo-darski napredak doma}eg gospo-darstva stoga {to je na industrijskeproizvode prosje~na carinska za{tita(u Europskoj uniji) ispod 3 posto a utranzicijskim zemljama 5 posto. Timese umanjuje konkurentnost hrvatskeindustrije radi ~ega se sve vi{e uda-ljavamo od kriterija i zahtjeva sv-jetskog tr‘i{ta. To najbolje potvr|ujupodaci o stagnaciji hrvatskog izvoza.

• Visoka carinska za{titastalno poti~e rast cijenadoma}ih proizvoda – pos-ljedica je daljnje zatvaranjetr‘i{ta i utjecaj na monopo-lizaciju.

Visoka carinska za{tita stalnopoti~e rast cijena doma}ih proizvoda– posljedica je daljnje zatvaranjetr‘i{ta i utjecaj na monopolizaciju.

Zatvaranje tr‘i{ta i visoke cijenedovode do daljnjeg pada standarda tese pokazuje sve isplativijim kupovatiu inozemstvu. To smanjuje prometdoma}im trgovinama, a posljedica jesmanjenje prora~unskih prihoda (i poosnovi carina i poreza).

Visokim cijenama proizvoda sma-njuje se atraktivnost Hrvatske kaoturisti~ke destinacije, dobiva atributskupog turisti~kog odredi{ta, a akose i odlu~e sve proizvode donose sasobom.

Smanjenjem carinske za{tite zasirovine i poluproizvode indirektno bise smanjile cijene a dalje – o‘ivjelaproizvodnja.

Prema rije~ima predstavnice pred-lagatelja – visina sada{nje carinskestope, odnosno za{tite, ozbiljna jeprepreka zaklju~ivanju ugovora o slo-bodnoj trgovini sa zemljama ~lanica-ma CEFT-e.

Dosada{njim pristupom, izvoznici(najpropulzivniji dio hrvatskog gospo-darstva) gube va‘na tr‘i{ta te postajutaoci dijela hrvatskog gospodarstva.

Prihva}anjem Prijedloga zakona ocarinskoj tarifi carine }e se uprosjeku smanjiti za 30 posto. To jeujedno ozbiljan test za uklju~ivanje ueuropske integracije.

Za o~ekivati je da }e do}i dodjelomi~nog smanjenja prora~unskihprihoda od carina (za industrijskeproizvode 29,9 posto, poljoprivredneproizvode 28,7 posto), ali je to ve} uk-lju~eno u Dr‘avni prora~un za ovugodinu.

Na kraju napomena – stope pred-lo‘ene ovim zakonom nije mogu}epove}avati zbog preuzetih obveza io~ekivanja brzog prijema u Svjetskutrgovinsku organizaciju, ali je mo-gu}e dodatno smanjiti carine za odre-|ene sirovine i poluproizvode koji sene proizvode u Hrvatskoj.

RADNA TIJELA

O ovom su se Prijedlogu izjasnilaradna tijela obaju saborskih domova.Odbor @UPANIJSKOG DOMA za za-konodavstvo iznosi mi{ljenje pokojem podr‘ava prihva}anje Prijed-loga zakona, isto kao i Odbor zaUstav i Poslovnik istog doma, Odborza gospodarstvo i financije podr‘avaprihva}anje zakonskog prijedloga za-klju~eno je u raspravi, ali su upu}eneprimjedbe i prijedlozi temeljem pri-mjedbi koje su predlagatelju uputiletvrtke »Elka«, d.d. iz Zagreba i \uro\akovi}. Primjedbe i prijedlozi su uslijede}em – tarifnu oznaku za ek-strudere za koju se predla‘e stopa od10 posto treba izmijeniti na taj na~inda se utvrdi tarifa slobodno; strojevi i

24

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

ure|aji za berbu, ‘etvu i vr{idbu po-ljoprivrednih proizvoda uklju~uju}ipre{e za baliranje slame i sto~ne

hrane; kosilice trave i druge kosilice,

strojevi za ~i{}enje i sortiranje snagemotora od 45-175 kW utvrditi carin-

sku stopu od 20 posto a za snagu

motora ve}u od 175 kW slobodno.Tvrtka »\uro \akovi}«, poljopriv-

redni strojevi i ure|aji d.d. @upanja

proizvodi vu~ene bera~e kukuruzakoji do sada nisu obuhva}eni tarifnim

brojevima predla‘u uvo|enje nove

tarifne oznake sa stopom od 20 posto.Predlo‘ene su izmjene radi za{tite

doma}e kabelske industrije.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zazakonodavstvo nije imao primjedbi u

odnosu na svoj djelokrug. Odbor za

gospodarstvo, razvoj i obnovusmatra da treba prihvatiti Prijedlog uprvom ~itanju. Odbor za financije iDr‘avni prora~un raspravljao je oprijedlogu zakona kao mati~no radnotijelo te je ocijenio pozitivnim dono-{enje ovog zakona jer je na traguubrzanja priprema za ulazak u ~lanst-vo, odnosno priprema za provedbupostignutih dogovora u WTO-u. Istak-nuto je da }e se punopravnim ~lan-stvom u toj organizaciji potvrdititransparentnost hrvatskog gospodar-skog zakonodavstva te posti}i br‘atranzicija prema otvorenom tr‘i{tu iintegriranost hrvatskog gospodarstvai tr‘i{ta u svjetsko gospodarsko okru-‘enje.

Tako|er je istaknuto kako su ovimPrijedlogom predvi|ena ukupna car-inska rastere}enja u okviru pre-govora za stjecanje ~lanstva u Sv-jetskoj trgovinskoj organizaciji te je stim u svezi postavljeno pitanje o pri-ljevu sredstava po osnovi carina uDr‘avnom prora~unu.

Zatra‘eno je da se sagledaju sviutjecaji ovih promjena na razvoj hr-vatskog gospodarstva, posebno polo-‘aj poljoprivredne proizvodnje gledenjezine konkurentnosti. Ujedno jeukazao na potrebu da se prilikom pri-preme Kona~nog prijedloga zakonaponovno razmotri opravdanost carin-skih stopa kod pojedinih tarifnihbrojeva. Odbor za poljodjelstvo, seloi selja{tvo je kao zainteresirano rad-no tijelo, dao potporu prihva}anjupredlo‘enog zakona budu}i da carinai carinska za{tita imaju klju~nu uloguu postupku prijema Republike Hr-vatske u Svjetsku trgovinsku orga-nizaciju. Izra‘ena je sumnja u dovo-

ljnu pripremljenost za ulazak u WTO,posebno u dijelu poljoprivrede budu-}i da }e se carinska za{tita za doma}epoljoprivredne proizvode, nakon iste-ka prelaznog perioda, smanjiti uodnosu na dosada{nju za ne{to vi{eod 50 posto. Stoga su u raspravi iska-zana mnoga otvorena pitanja i dvojbeo kojima treba voditi ra~una. Smatrase da }e smanjenje carinske za{titepotaknuti uvoz visokosubvencionira-nih poljoprivrednih proizvoda kojimana{a poljoprivredna proizvodnja ne}emo}i jo{ dugo konkurirati. To }e

dovesti do ga{enja na{e prehram-

beno-poljoprivredne proizvodnje aonda i gubitka radnih mjesta. Odbor

dr‘i da je potrebno prona}i odgo-

varaju}e mehanizme koji }e amortizi-rati negativne efekte.

Postavljena su slijede}a pitanja o –

mogu}nosti da novi poticaji ubla‘enegativne efekte smanjenja carinske

za{tite; – ho}e li se i na koji na~in

odraziti smanjenje carine na cijenupoljoprivrednih proizvoda koji

pla}aju potro{a~i (valja razmisliti o

mogu}nosti reguliranja maksimalnetrgova~ke mar‘e); – ho}e li se up-

oznati poljoprivrednog proizvo|a~a stime {to se gubi smanjenjem carinske

za{tite, a {to dobiva; slijedi sugestija,

da se kod utvr|ivanja Dr‘avnogprora~una za idu}u godinu vodi ra~u-na o poreme}ajima koji }e vjerojatnonastati na tr‘i{tu poljoprivrednihproizvoda ulaskom RH u WTO. Sma-njenjem carina smanjuju se i prihodiDr‘avnog prora~una za oko 30 posto.

U raspravi je tako|er skrenuta po-zornost na potrebu ponovne raspraveo Strategiji razvitka hrvatske po-ljoprivrede s obzirom na nove okol-nosti vezane uz ulazak RH u WTO(sto~arstvo, dugogodi{nji nasadi). Bezobzira na vjerojatne te{ko}e s kojima}e se Hrvatska suo~iti primjenomnovih tarifa Odbor smatra da, dugoro-~no gledano, ne bi bilo koristi od od-gode ulaska RH u Svjetsku trgovin-sku organizaciju. Odbor za turizamje dao potporu dono{enju zakonaimaju}i u vidu potrebu prilagodbe iuskla|ivanja hrvatskih zakonodavsta-va, sustavu pravila i normi Svjetsketrgovinske organizacije (WTO) zbog{to br‘eg stjecanja ~lanstva u toj orga-nizaciji i time povoljnijeg pozicionira-nja turizma u me|unarodnom tr‘i{tu.

U raspravi o pojedinostima a napoticaj tvrtki koje se bave iznajmljiva-njem plovila i njihovih udruga, Odbor

je predlo‘io da za brodove, ~amce iplove}e konstrukcije carinska stopane bude 10 posto nego da dobiju sta-tus slobodnog uvoza. U obrazlo‘enjustoji da se u Republici Hrvatskoj neproizvode ili u nedovoljnim koli~i-nama, plovila za sport i razbibrigu teda postoji potreba za posebnom za{ti-tom doma}e proizvodnje, radi potrebaturizma.

RASPRAVA

Zastupnicima ovoga doma u imepredlagatelja obratila se Maja Briner,tajnica Ministarstva i objasnila raz-loge za dono{enje zakona.

Prema njezinim rije~ima novi Za-kon o carinskoj tarifi predstavlja prvufazu primjene razine carina koje sudogovorene tijekom postupka pre-govora za prijem Republike Hrvatskeu ~lanstvo Svjetske trgovinske orga-

nizacije. Kao rezultat tih pregovora

donijet je dokument o obvezuju}emrasporedu carina koji sadr‘i popis

svih proizvoda sukladno Zakonu o

carinskim tarifama, a utvr|uje najvi-{u razinu carinske stope, te }e se

primjenjivati po na~elu najpovla{-

tenije nacije.Carine iz obvezuju}eg rasporeda

utvr|ene su na najvi{oj razini i ne

mogu se pove}avati, uvodno je reklagospo|a Briner, a obrazlo‘enjem kojeje uslijedilo poslu‘ili smo se i dali gapod naslovom »O prijedlogu«.

U raspravi koja je uslijedila u @up-anijskom domu podnijeta su izvje{}as rasprave u odborima a prva se zarije~ javila mr. Ankica Mami} (LS) iiznijela razmi{ljanja Liberalne stran-ke. Sugerirala je kako da se prevladaproces prilagodbe, u kojem bi moglodo}i do negativnih efekata.

Nema dvojbe da }e Hrvatska radiulaska u WTO morati podnijeti poseb-no u poljoprivredi {tetne prilagodbe,rekla je.

Budu}i da je carinska stopa re-gulator za{tite vlastite strate{ke proi-zvodnje i uz preferencije, ~uvartr‘i{ne potro{nje i ponude, name}e sepitanje koliko je prijedlog kompatibi-lan s predizbornom retorikom glede

25

BROJ263

IHS10. V. 2000.

ja~anja vlastite poljoprivredne proiz-vodnje i brige za na{e selo.

U razdoblju prilagodbe treba raz-misliti o privremenoj kontroli uvoza,jer smatra da stope na pojedine siro-vine nisu prilago|ene sada{njem tre-nutku propadanja vlastitih proizvod-nih kapaciteta.

Kako stvari stoje, ni~im se neutje~e na ozdravljenje tr‘i{ta nego je,{tovi{e preplavljeno jeftinom i lo{omrobom. Ona }e dotu}i dio tr‘i{ta kojeza sada bar donekle funkcionira (ko-‘a, staklo, keramika, te sirovina zakerami~ke i ciglarski proizvodi).

[to se drveta ti~e, smatra da ga tre-ba pri uvozu osloboditi svih pristojbi.[tovi{e, uvo|enje povla{tene stopebilo bi dobro posti}i i za brodograd-nju, poljoprivredne proizvode, tur-izam i marikulturu. S time trebazapo~eti {to prije kako bi proizvodbio pred turistima ve} sljede}e ljeto, aproizvodnja zdrave hrane potaknulana{e selo da konkurira na me|una-rodnom planu. To bi trebala biti jednaod prvih hrvatskih inicijativa, jer zanju imamo sve uvjete, mi{ljenja jezastupnica.

Ni{ta od carinskih zakona, ako sene provode u praksi, rekla je i zauzelase za dosljedno po{tivanje carinskedeklaracije. Ujedno je zamolila da sepo toj osnovi rije{i slu~aj seljaka kojisa svojih njiva nose urod u drugudr‘avu i ne pla}aju carinu. U tomslu~aju ne bi trebala izostati primjer-ena kontrola.

Dr. Pa{ko Bubalo (HDZ) je prigo-vorio sintagmi »status najpovla{tenijenacije« ukazuju}i na pravni termin pokojem je u me|unarodnom smisludr‘ava subjekt, a ne nacija.

Ivan Lackovi} (HDZ) je zatra‘io dase carinske tarife oslobode umjetni~-ka djela jer se njihovim uvozomoboga}uje dr‘ava, kao i papir za slika-re i grafi~are koji ne proizvodimo.

Na{a industrija nije u stanjuparirati

Milan Markanjevi} (HDZ) ne sa-gledava pozitivne i negativne stranepristupa WTO-u premda se Prijedlogune protivi. Prije svega smatra da hr-vatsko gospodarstvo treba dovesti udruge odnose primjenom monetarno-kreditne fiskalne politike, jer u odno-su na cijenu kapitala u europskimzemljama, ne mo‘e biti konkurentno.Jednostavnije re~eno – na{a industri-ja nije u stanju parirati, pa nam semo‘e dogoditi da tehnolo{ki ne-

spremni, ni‘om kvalitetom proizvoda,skupom cijenom kapitala, visokimulaznim tro{kovima, na{ proizvodima visoku cijenu.

U tom }e se slu~aju sve uvoziti (odpostanka samostalne dr‘ave pove}a-van je uvoz hrane), iako Slavonija mo-‘e proizvesti neograni~ene koli~inehrane a Primorje povr}a ve} u ranimzimskim mjesecima.

Apelirao je da Vlada odredi strate{-ku industrijsku granu i upitao – {to}e se dogoditi kasnije ako sada na

ulice izlaze radnici prera|iva~ke i

prehrambene industrije. Smatra daVlada mora dati strate{ke orijentire,

jer dr‘i da s kamatnom stopom

ve}om od 20 posto ne mo‘e konkuri-rati zapadnoeuropskom tr‘i{tu. Pre-

preku predstavlja visina stope PDV-a

posebno u prehrambenoj grani jer ni-su stvoreni uvjeti za proizvodnju na

ve}im povr{inama.

Uz iskazanu bojazan od pove}anenezaposlenosti, napomenuo je da se u

trgova~kim lancima kao {to je »Mer-

catone« slijeva sva »bofl« roba iz Ital-ije s upitnom kvalitetom hrane.

[to se ti~e predlo‘enih rje{enja,

Vlada odre|uje slobodnu stopu akosu u ure|aje, aparate, vozila i dijeloveugra|eni dijelovi iz RH, ali premapostotku u~e{}a, a u slu~aju kada seuvozi oprema kao strani ulog valjaprimijeniti Zakon o stranim ulaga-njima kako Vlada ne bi moraladonositi posebne odluke. Osim toga,izrazio je protivljenje rje{enju da Vla-da odre|uje ni‘e carine za robu iznajnerazvijenijih zemalja sukladnokriterijima UN-a za trgovinu i razvojradi mogu}ih »dogodov{tina«.

Mr. Vladimir Mesari} (KDM)podr‘ava raspravu prethodnika (dot-aknuo bitne probleme Prijedloga iposljedice na gospodarstvo). Iako,su{tinski mijenja gospodarske odno-se u Republici Hrvatskoj (uvjet bezkojeg se ne mo‘e), imamo tek nekoli-ko grana spremnih za europsku ilisvjetsku konkurenciju. Ponajmanje tomo‘e biti poljoprivredno-prehrambe-ni kompleks, pri ~emu treba imati uvidu ~injenicu da mnoge razvijenijezemlje od na{e, {tite svoju poljopriv-rednu proizvodnju i industriju mnogosuptilnije nego carinom. One su samojedan od na~ina za{tite, a kod nasgotovo jedini.

U svijetu se vode pravi ekonomskiratovi za za{titu zemlje koja ima viso-ko kvalitetnu poljoprivrednu i pre-

hrambenu proizvodnju te je mogu}eo~ekivati jo{ neobra|enija polja.

Treba uspostaviti postupni (na

tome je naglasak) sustav za{tite, od-

nosno, skinuti carinsku tarifu i izna}i

suptilniji ali i kvalitetniji na~in za{-

tite te uspostaviti poticaje.

Mo‘e se o~ekivati, rekao je, da hr-

vatsko gospodarstvo, ve} sad u vrlo

te{koj situaciji, ulaskom u trgovinske

i politi~ko-ekonomske asocijacije

bude u jo{ te‘oj situaciji. Naime, »up-

adi« stranog kapitala uglavnom }e

do}i pokupiti novac potro{a~a, a da

ne}e investirati u na{u proizvodnju.

Izvoznici konkurentniji negodo sada

U takvoj bi situaciji dr‘ava kao ko-

risnik velikog broja roba i usluga

morala preferirati hrvatski proizvod,

kao i politi~ari te tako pokazivati svoj

patriotizam.

Iako je podr‘ao stav zastupnice

Mami} glede proizvodnje zdrave hra-

ne, ne prihva}a terminologiju jer im-

plicira da je druga hrana nezdrava.

Mr. sc. Bo‘idar Pugelnik (HDZ) je

zatra‘io da se podr‘i prijedlog Odbo-

ra, glede poduze}a »\uro \akovi}« i

podr‘i jedini proizvo|a~ kombajna.

Zlatko Komadina u ime Kluba zas-

tupnika SDP-a je podr‘ao Prijedlog

rekav{i da se bez ovakvih zakona ne

mo‘e u Europu i svijet. ^injenica je

da primjenom Zakona i ulaskom u

WTO, firme gube odre|enu za{titu,

ali smatra da ne}e mo}i funkcionirati

zadr‘e li se isklju~ivo na doma}em

tr‘i{tu. Prema tome, ulazak u WTO

donosi smanjenje carina, ali izvozni-

cima kvalitetniju tr‘i{nu utakmicu,

pa se mo‘e o~ekivati da budu konku-

retniji nego do sada. Kada je rije~ o

»najpovla{tenijoj naciji« treba znati

da pravila WTO-a, vrijede jednako za

sve, pa se kvalitetna poduze}a nalaze

u izvoznoj barijeri, ustvrdiv{i ipak da

zakon kao i medalja ima dvije strane.

[to se ti~e izuzetaka i tra‘enja s

tim u svezi smatra da ih ne mo‘e biti

ve}i broj, jer zakon pripada paketu

najpovoljnijih zakona koji ~ine mak-

roekonomski okvir gospodarskog

poslovanja.

Budu}i da izoliranost nije mogu}a

privredni subjekti moraju imati fazu

priprema kako bi se odr‘ali u {to

ve}em broju, i nastojati produ‘iti pr-

ijelazni rok.

CARINSKA TARIFA

26

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Poljoprivredne proizvo|a~etreba pripremiti nakonkurentnost

Pitanje koje je na kraju postavioglasilo je – mo‘e li se u pregovorimaishoditi da se gospodarstvo u me|u-periodu prilagodi, jer ulazak u WTOza sve vrijede ista pravila.

Miroslav Prpi} (HDZ) je prigovorio{to je izostalo konkretno razmatranjeministra ili zamjenika o problemuza{tite doma}ih proizvo|a~a gledenjihove konkurentnosti na svjetskomtr‘i{tu, s obzirom na predstoje}eopasnosti.

Prof. Petar Nova~ki (HSS) jepodr‘ao raspravu prethodnika, a {tose ti~e carinskih tarifa zatra‘io da uprijelaznom periodu budu bla‘e. No,izrazio je nadu u bogatiji prora~un tepove}ane poticaje i subvencije kakoposljedice ne bi bile stravi~ne.

• U slu~aju kada je dr‘avave}inski vlasnik, u industrijimora odrediti strategiju raz-voja kao i u poljoprivrednojproizvodnji, te je na njoj inajve}a odgovornost.

@eljko Re‘i} (HSLS) smatra da jeneophodno paralelno izra|ivati pro-grame i pripremati poljoprivredneproizvo|a~e na konkurentnost. U

slu~aju kada je dr‘ava ve}inski vlas-

nik, u industriji mora odrediti strate-

giju razvoja kao i u poljoprivrednoj

proizvodnji (PIK-ovi imaju mogu}-

nosti zna~ajnije proizvoditi), te je na

njoj i najve}a odgovornost.

Na kraju rasprave zastupnicima se

obratila Maja Brinard. Zahvalila je

na komentarima, sugestijama i prijed-

lozima. Najte‘a su bila pitanja po-

ljoprivredne proizvodnje, rekla je i

prenijela da je prihva}eno sni‘avanje

carina za pojedine osjetljive proiz-

vode (postupno tijekom razdoblja od

5 godina, a za najosjetljivije proizvode

i iznimno do 7 godina).

Ponuda s hrvatske strane rezultira-

la je ukupnom prosje~nom carin-

skom za{titom za poljoprivredno-pre-

hrambene robe na razini oko 16,4posto, a ubudu}e smanjivanje carin-ske za{tite u poljoprivredi bit }e pra-}eno i kompenzirano pove}anjemproizvodnih poticaja doma}im po-ljoprivrednim proizvo|a~ima.

Nakon zavr{nih rije~i pred-stavnice predlagatelja glasovalo se oPrijedlogu zakona o carinskoj tarifi ijednoglasno je utvr|eno prethodnomi{ljenje, sukladno prijedlozimaradnih tijela – pozitivno.

Izvoz u mizernom stanjuU ime predlagatelja zastupnicima

ovog Doma obratio se GorankoFi‘uli}, ministar gospodarstva. Upu-tio je na neke statisti~ke podatke pokojima se vidi u kakvom je mizernomstanju hrvatski izvoz, odnosno robnarazmjena. Godine, 1999. iznosio jesamo 4 milijarde i 289 milijuna dola-ra, dok istovremeno zemlje sli~ne poveli~ini (ne i po ekonomskoj snazi)imaju desetak puta ve}i izvoz. Pri-mjerice, Danska 47 milijardi, Irska65, Izrael 23, Portugal 24, ^e{ka 26,Ma|arska 22, Slova~ka 10, Slovenija9. Jedina zemlja s pribli‘nim izvozomi s kojom se mo‘emo mjeriti u robnojrazmjeni je Bugarska.

Ve}ina tih zemalja ima deficit urobnoj razmjeni, rekao je ministar inaveo primjer prema kojem je na{uvoz 1998. godine iznosio 8 milijardi i300, a pro{le godine pada na 1 i 700,{to zna~i da je jednak izvozu. U izvozusu na prvom mjestu brodovi (1999.ne{to manje od 15 posto), na drugommjestu prera|ena nafta i ulja 6,15posto, na tre}em odijela (3,82 posto)te drvo (2,68 posto).

Od uvoza na prvom je mjestu nafta(7,67) osobni automobili (7,65), bro-dovi (3,90) te lijekovi (1,81).

Ustvrdiv{i da je trgovina dvosmjer-na ulica, dr‘i da je to razlog na{e izo-liranosti. [to se ti~e robne razmjenesa svijetom, slobodnu trgovinu ost-varujemo samo s dvije zemlje, obje suiz biv{e Jugoslavije, Slovenijom iMakedonijom.

Ministar je u nastavku izrazioo~ekivanja prema kojima }e, unaredne tri godine Hrvatska ostvaritislobodnu razmjenu u 80 posto od uk-upne razmjene. Smatra da radi togatreba postati ~lanom Svjetske trgovin-ske organizacije (to se o~ekuje unarednom mjesecu), nakon ~egazapo~inju pregovori o slobodnoj tr-govini sa svim zemljama CEFT-e isvim zemljama EFT-e. S Ma|arskom

su pregovori ve} u tijeku, s drugima}e po~eti nakon primanja u WTO(Rumunjska ili Turska), a s tre}inomnajesen (Poljska, ^e{ka, Slova~ka).

Time se hrvatskom izvozu otvaratr‘i{te od oko 120 milijuna stanovni-ka. Kada je o Prijedlogu rije~ dobro jeznati da je uskla|en u rujnu pro{legodine, kada su bili u tijeku zavr{nipregovori s WTO-om (trajali su vi{eod dvije godine i u njemu su sudjelov-ali Ministarstvo gospodarstva i Mini-starstvo poljoprivrede).

U prijedlogu tarifa nema rje{enja, apoljoprivrednim i prehrambenimproizvodima radi procjene Ministarst-va poljoprivrede i Vlada da u trenut-ku dok se ne zna datum primanja uSvjetsku trgovinsku organizaciju tonije potrebno.

O~ekujem, rekao je ministar da }ebiti pripremljeno do drugog ~itanja (usvibnju), a cijeli zakon validan od 1.srpnja ove godine.

U vremenu ka.da svjetsko gospo-darstvo te‘i globalizaciji i uklanjajuse prepreke u trgovini, nema opravda-nja zadr‘avanju sada{nje, visoke car-inske za{tite koja iznosi oko 10 postoza industrijske proizvode i 33,7 postoza poljoprivredno-prehrambene proiz-vode, to vi{e {to je u Europi prosje~nacarinska za{tita za industrijske proiz-vode manja od 3 posto, a u zemljamau tranziciji oko 5 posto.

• U vremenu kada svjetskogospodarstvo te‘i globalizaci-ji i uklanjaju se prepreke utrgovini, nema opravdanjazadr‘avanju sada{nje, visokecarinske za{tite koja iznosioko 10 posto za industrijskeproizvode i 33,7 posto za po-ljoprivredno-prehrambene, tovi{e {to je u Europi prosje~nacarinska za{tita za industrij-ske proizvode manja od 3posto, a u zemljama u tran-ziciji oko 5 posto.

Radi toga je umanjena konkurent-

nost hrvatske industrije (za{ti}ena jevisokim carinama), ali se sve vi{eudaljava od zahtjeva koji pred njupostavlja svjetsko tr‘i{te. Odnosi seto na proizvodnost, cijenu i kvalitetu.Upravo to najbolje potvr|uju podaci oomjeru hrvatskog izvoza i uvoza.

27

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Predvi|ena je i prilagodbaVisina carinske za{tite, izme|u os-

taloga, predstavlja ozbiljnu preprekuzaklju~ivanju ugovora o slobodnoj tr-govini sa zemljama ~lanicama CEFT-e, rekao je ministar i dodao da zemljeCEFT-e, osobito Ma|arska, kao po-laznu osnovu za procese liberalizacijeme|usobne trgovine ve} sad, neprihva}aju va‘e}u razinu carina negodogovorenu u okviru prijama u Sv-jetsku trgovinsku organizaciju. Mi, na‘alost, gubimo zna~ajna tr‘i{ta. Otome govori podatak da je hrvatskiizvoz u zemlje CEFT-e u stalnompadu, te podaci o izvozu po stanovni-ku zemalja u tranziciji. Po njima jehrvatski izvoz po stanovniku ~etiri ipol puta manji nego slovenski, dva ipol puta manji nego ma|arski, te go-tovo dva puta manji nego slova~ki.

Zbog visokih cijena manje smoatraktivni i kao turisti~ka destinacijao kojoj je stvorena slika kao skupomljetovali{tu. Radi toga izostaje masov-ni turizam (posebice zemalja CEFT-e)ili turisti sa sobom donose gotovo sveproizvode koje }e konzumirati.

Ovaj Prijedlog predstavlja tek prvufazu uklju~ivanja u kojoj }e se primje-njivati carina, koja je dogovorena zaprijam u ~lanstvo Organizacije. Radiinformacije, ministar je dao do znanjada se tijekom pregovora o prijamuvodilo ra~una o periodu prilagodbehrvatskog gospodarstva. Dogovorenoje prijelazno razdoblje od 2 do 5 god-ina, a za najosjetljivije poljoprivred-noprehrambene proizvode i do 7 god-ina. Tijekom tog razdoblja carine }ebiti postupno sni‘avane, rekao jeministar, a dio obvezuju}eg raspore-da koji se odnosi na 2000. godinuugra|en je u Prijedlog o carinskojtarifi (za najve}i broj proizvoda utvr-|ena je najve}a carina pa nemamogu}nosti pove}anja).

Po stjecanju ~lanstva svake }e segodine donositi nova carinska tarifau kojoj }e biti nova sni‘ena razinacarina dok se ne dosegne obvezuju}arazina. Ovogodi{nje smanjivanje cari-na istovremeno je ozbiljan test sprem-nosti hrvatskog gospodarstva za uk-lju~ivanje u europske integracije.Reciprocitet koji slijedi podrazumije-va ukidanje carina za najve}i dio in-dustrije, proizvoda (osim tekstila) iliberalizaciju trgovine za poljopriv-redne i prehrambene proizvode.

Omogu}it }e se sni‘avanje carinaza repromaterijal i sirovine, smanjiva-

njem tro{kova proizvodnje u tehno-lo{ki i reprodukcijski ovisnim grana-ma, {to }e potaknuti o‘ivljavanje proi-

zvodnje te pove}ati konkurentnostdijela gospodarstva koji pla}a visoke

carine (osim fiskalnih nemaju drugo

opravdanje).Zbog sni‘avanja carina, o~ekuje se

smanjivanje prora~unskih prihoda,

ali je i to predvi|eno u dr‘avnomprora~unu za 2000. godinu.

Ministar je u svom govoru smatrao

va‘nim jo{ jednom naglasiti da pred-lo‘ene stope nije mogu}e pove}ati

radi predstoje}ih obveza prijama RH

u Svjetsku trgovinsku organizaciju.Ukoliko se poka‘e potrebnim, ali i

ekonomski opravdanim, tijekom pos-

tupka dono{enja zakona mogu}e jedodatno sniziti carinu za sirovine i

poluproizvode, koje ne proizvodimo.

Nakon uvodnog dijela u kojem je ozakonskom prijedlogu govorio mini-

star gospodarstva Goranko Fi‘uli}, o

njemu su se i usmeno o~itovala radnatijela. U ime Odbora za financije i

Dr‘avni prora~un Jadranka Kata-

rin~i}-[krlj (HSLS), a Odbora za po-ljoprivredu i poljodjelstvo Drago

Krpina (HDZ). Izvje{}e Odbora za tur-

izam prezentirala je Vesna Podlipec(SDP).

Argumenti Vlade prihvatljiviNakon toga stav su prenijeli pred-

stavnici klubova zastupnika. @eljko

Pavlic je u ime Kluba Hrvatske soci-jalno-liberalne stranke podr‘ao dono-

{enje Zakona i prihvatio argument-

aciju Vlade. Prvenstveno misli na onuo potrebi sni‘avanja carina, a onda i

stav da je ~lanstvo u Svjetsku trgovin-

sku organizaciju jedan od uvjeta zaulazak u neke druge gospodarske ili

politi~ke asocijacije. Prenio je da pos-

toji odre|ena zabrinutost zbog mogu-}eg nepovoljnog utjecaja u podru~ju

gospodarstva, te je dopunio ministro-

vo izlaganje o trgovinskom deficitu

ukazuju}i na tzv. sivi uvoz.

Kao {to je poznato, deklarirao se

kao uvoz za Hercegovinu, i uz male

porezne stope ostajao u Hrvatskoj,

~emu valja dodati poznati shoping-

turizam radi kojega je godi{nje izlazi-

la iz zemlje, prema nekim procjena-

ma, milijarda dolara.

Zbroji li se, Hrvatska ima veliki tr-

govinski deficit (puno novca odlazi

van) pa bi novom uspostavom carinas vremenom prihodi bili ve}i negosada.

Zbroji li se, Hrvatska imaveliki trgovinski deficit (punonovca odlazi van) pa binovom uspostavom carina svremenom, prihodi bili ve}inego sada.

Zastupnik od ove Vlade o~ekuje da

u prijelaznom periodu ispuni prediz-

borna obe}anja i smanji PDV kako bi

smanjenjem tro{kova i na{i proizvo-

di, cijenama bili konkurencija uvozn-

ima.

Stav Kluba zastupnika HKDU-HSP

iznio je Ton~i Tadi}. Izjasnio se o

tome za{to }e njegov klub glasovati

protiv. Naime, istaknuv{i da carinske

tarife trebaju biti usmjerene na

poticanje i oporavak gospodarstva i

op}enito razvitka u zemlji, name}e se

pitanje koliko su razvitak zemlje

odnosno oporavak gospodarstva, s

jedne i ulazak Republike Hrvatske u

WTO s druge strane me|usobno kom-

patibilni s obzirom na prilike u koji-

ma se Hrvatska, a time i na{e gospo-

darstvo, nalaze.

Klub je mi{ljenja da se radi o

izokrenutom redoslijedu prioriteta, i

zadovoljavanje WTO-a i njegovih ~lan-

ica u kojem Republika Hrvatska

stje~e polukolonijalni status.

U ovoj bi raspravi trebalo biti va‘no

kako ulaskom u WTO i druge

me|unarodne integracije za{tititi

svoje gospodarske i druge interese.

Hrvatskoj je interes da s jedne strane

lak{e do|e do sirovina ili proizvoda

koje ne proizvodi i potakne oporavak

gospodarstva {tite}i ga od konkuren-

cije. [ire gledanje zahtijeva da se

temeljem Nacionalne razvojne strate-

gije jasno odrede strate{ki va‘ne

djelatnosti nakon ~ega }e odrediti

porezne olak{ice i carinsku za{titu.

Zatim je potrebno poduprijeti socijal-

nu skrb, zdravstvo, za{titu obitelji,

{kolstvo, kulturu, te poljoprivredu,

zapo{ljavanje, ekologiju i gospodare-

nje okoli{em. O~ekuje da se pobolj{a

prometni sustav, razvije znanost, po-

takne razvoj telekomunikacija i infor-

macijskog dru{tva i turizam. S ob-

zirom na to da ne postoji cjelovita i

usugla{ena vizija razvoja, smatra ka-

ko nije mogu}e raspravljati o uteme-

ljenosti predlo‘enih carinskih tarifa.

CARINSKA TARIFA

28

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Imati u vidu hrvatskepotrebe, a ne WTO-a

Opetovao je da prvenstveno trebaimati u vidu hrvatske potrebe, a nepotrebe WTO-a, pri ~emu bi carinebili oslobo|eni proizvodi, od dje~jehrane, odje}e, obu}e, sva dje~ja opre-ma, te ona {kolska oprema koja se neproizvodi u Hrvatskoj. Carine trebabiti oslobo|ena oprema za znanstve-na istra‘ivanja, kompjuterska oprema(posebno hardwerske komponente zapotpunije internet umre‘enje). Povo-ljniju carinu treba predvidjeti za po-ljoprivrednu i ribarsku opremu (onajdio koji zasad ne poroizvodi u Hr-vatskoj i drugi materijal potreban uproizvodnji hrane, poljodjelstvo,sto~arstvo i ribarstvo).

Pitaju}i se koja je uop}e bila i jestsvrha pregovora za ulazak u WTO,smatra kako je neshvatljivo da se ve}sada prilago|avamo potrebama WTO-a, ~ak vodi prema slamanju jednegrane hrvatskog gospodarstva, a nenazire se vrijeme ulaska u WTO. Tak-vo je pona{anje besmisleno i raditoga {to postoji primjer Slovenije kojaje ~itavu godinu nakon u~lanjenja uWTO zadr‘ala carinu. Da ulazak uWTO donosi opasnosti po doma}uproizvodnju, govori i ~injenica da(prema povelji WTO-a) nestaju carin-ske barijere, a zemlja ne mo‘e re}i nene‘eljenom uvozu (osim ako se tomeprotivi javnost).

Ako je cilj stvoriti u Hrvatskojblagostanje to se ne posti‘e uvozomsvega i sva~ega, nego o‘ivljavanjemvlastite proizvodnje i ozdravljenjemgospodarstva, zaklju~io je zastupnik.

Naglasio je da Hrvatskoj nije ciljpretvoriti se u ogromni duty freeshop, nego porezne i carinske olak-{ice dati svima koji svojom aktivno{-}u pove}avaju nacionalni dohodak, teonima koji ula‘u u nove gospodarskeprojekte (posebno u ratom razru{e-nim krajevima na Jadranu ili uPodunavlju), a to bi se trebalo odnosi-ti i na doma}e ulaga~e.

Dr. Petar Tur~inovi} je u ime zas-tupnika IDS-a podr‘ao Prijedlog, zat-ra‘iv{i da se profesionalnije pristupipostupku ulaska, primjenom modelasimulacije kod ~ega je mogu}e sagle-dati posljedice. To bi trebala postatipraksa prilikom dono{enja zakona ogospodarstvu, rekao je, zala‘u}i se zavi{e primjena simulacije i iznala‘enjaodgovora na pitanja kako kompenzi-rati negativne posljedice i olak{ati

po~etni {ok. Predlo‘eno postupanjedovodi do ravnote‘e unutar poljopriv-redne proizvodnje, i stvaranjapovjerenja i u slu~aju te‘ih posljedi-ca.

Marijan Mar{i} je govorio u imeHSS-a. Smatra da je za malu i gospo-darski zatvorenu zemlju opasno os-tati izdvojenom od globalnog trendagospodarskog povezivanja pod za{tit-nim znakom WTO.

Za{to je ulazak nu‘an, zastupnik jenaveo u nekoliko to~aka koje slijedi-mo – primjena najpovla{tenijih cari-na omogu}ava pristup na tr‘i{ta ze-malja ~lanica; dugoro~no se poti~erast i stabilnost gospodarstva; poti~use procesi prilagodbe gospodarstva;omogu}ava se ve}a predvidivost u tr-govinskim tijekovima; ~lanstvo uWTO-u preduvjet je za sve ostale inte-gracije; samo ~lanovi sudjeluju i ak-tivno odlu~uju o daljnjim procesimaliberalizacije. Nedvojbeno je, nastavioje, da bez odgovaraju}ih mehanizamaza ubla‘avanje negativnih u~inaka,kratkoro~no mo‘e do}i do negativnihpojava, naro~ito u poljoprivredno pre-hrambenom sektoru. U protivnom semo‘e o~ekivati da smanjenje pos-toje}e carinske za{tite zao{tri konku-rentnost doma}e proizvodnje, do|edo pada proizvodnje u pojedinimpodru~jima, te da zna~ajnije porasteuvoz (pad proizvodnje dovodi do sma-njenja sjetvenih povr{ina, a to orijen-taciji na upotrebu uvoznih sirovina).Slijedi zatvaranje preradbenih pogo-na i pada broja zaposlenih u tom sek-toru.

Uklju~enje je nu‘noUbudu}e ne}e smjeti uvoditi

zabranu uvoza i prekora~iti utvr|eniiznos subvencije iz dr‘avnog prora-~una. Sve nove mjere bit }e prila-go|ene pravilima Svjetske trgovinskeorganizacije, a najve}i nedostatakKlub vidi u tome {to Svjetske trgovin-ske organizacije nemaju jednaku pot-poru i carinsku za{titu za sve ~lanice(neke su se izborile za ve}e carine iza ve}e subvencije), no i ostale }ezemlje morati smanjivati subvencije,a posebno izvozne.

Prema rije~ima zastupnika, najva‘-nija obveza jest pridr‘avanje plafonau poljoprivrednim subvencijama (do-ma}a potpora u poljoprivredi ulas-kom u WTO iznosit }e oko 161 mili-jun eura), smanjivati godi{nje za 20posto u pet godina od dana prijama uWTO.

Klub zastupnika Hrvatske selja~kestranke, u svezi s Prijedlogom zaklju-~uje – uklju~enje u Svjetsku trgovin-sku organizaciju je nu‘no. Smanjiva-nje carinske za{tite za oko 30 postoote‘ava gospodarstvu, me|utim, stva-raju se pretpostavke za jeftiniju proiz-vodnju. Ulaskom u europske asoci-jacije omogu}ava se hrvatskim proiz-vodima plasman na europskom tr‘i{-tu, te stoga o~ekuje za{titu obiteljs-kog gospodarstva. Valja stoga imatina umu ~injenicu da hrvatsko tlomo‘e prehraniti dvostruko vi{estanovni{tva, pa sugerira da proizvod-nju hrane treba prilagoditi potrebamabogatih zemalja te takvom politikomsubvencionirati odre|ene proizvode.

• Hrvatsko tlo mo‘e pre-hraniti dvostruko vi{estanovni{tva pa proizvodnjuhrane treba prilagoditipotrebama bogatih zemalja tetakvom politikom subven-cionirati odre|ene proizvode.

Za rje{avanje problema u po-ljodjelstvu o~ekuje dono{enje strate-gije razvoja poljoprivredne proizvod-nje, stvaranje poljoprivrednih progra-ma, dono{enje zakona o poljoprivredi(i o poljoprivrednom zemlji{tu), o nas-lje|ivanju, subvencijama, poticajima,kojima }e se omogu}iti racionalnijaproizvodnja. Zala‘e se za ujedna~ava-nje carinskih stopa radi stvaranja uv-jeta za ravnopravniju utakmicu sasusjednim zemljama, za to da se vodira~una kako kompenzirati sve {to }ese pokazati {tetnim, naro~ito u po-ljoprivredi, a posebno kako ubrzatirazvoj gospodarstva.

Ukazuju}i na potrebu da se razmot-ri predlo‘ena opravdanost pojedinihcarinskih stopa, stranka u ~ije imegovori, Prijedlog dr‘i podobnim zaupu}ivanje u drugo ~itanje.

Ivo Lon~ar (nezavisni) je na minis-trovu izjavu – »trgovina je dvosmjer-na ulica«, odgovorio da to ne vrijediza agrar. U svezi s tim je izrazio skep-su i radi toga {to je poljoprivrednaproizvodnja specifi~na grana – u njojje mali obrtaj kapitala, te na njuutje~u, osim svega ostaloga, i elemen-tarne nepogode.

Premda se u prijedlogu govori oza{titi pojedinih proizvoda, zabrinja-va {to se ne govori o za{titi pojedine

29

BROJ263

IHS10. V. 2000.

proizvodnje, pri ~emu valja imati naumu da je u posljednjih deset godinahrvatski agrar doveden do prosja~kog{tapa (devastiran vi{e nego u 25 god-ina komunisti~ke vladavine). Svojuzabrinutost vezuje uz mogu}e o~eki-vane posljedice ulaska u WTO, iako jesvjestan ~injenice da Hrvatska nesmije i ne mo‘e biti izolirana.

Prije ulaska za{tititi doma}iproizvod

Posljedica u~lanjenja u europske isvjetske integracije, uz ovakav hrvats-ki agrar (pozitivnog je vrlo malo) mo-‘e biti njegovo potpuno uni{tenje, pabi bilo zanimljivo znati {to }e se do-goditi sa sto~arskom proizvodnjom(nema nijedne gospodarske granekoja nije na rubu ponora). Svinjogoj-ska proizvodnja je na razini 1953. go-dine, govedarska na onoj prije 1990.godine, a ulaskom u WTO nije ihmogu}e ni~im za{tititi. Sli~no je i uratarskoj proizvodnji, osobito uproizvodnji uljarica, te je posebno za-brinut za vinogradarsko-vinarskuproizvodnju.

Ako se prije ulaska u WTOzapo~eta proizvodnja ne za{titi napravi na~in, a to }e biti vrlo te{ko,o~ekuje da }e na{e vinogradarstvo ivinarstvo biti potpuno uni{teno.

Izjasniv{i se za za{titu obiteljskihgospodarstava upitao je – za{to nedopustiti uvoz mineralnog gnojivaako je na{e skuplje 70 posto, a previ-soke su i cijene pesticida i sjemena.

Ne za{titi li se na pravi na~insto~arska proizvodnja (osobito svje‘egmlijeka, sira i svih milije~nih proizvo-da), ona }e propasti (uvozi se gotovo60 posto mlijeka), naglasio je zastup-nik, prigovoriv{i {to se ne govori obilancama, odnosno iznose argumen-ti o tome {to se u ovom trenutku dobi-va ulaskom u WTO, a {to gubi.

Premda napominje da se ne protiviulasku u organizacije navodi ove ~i-njenice da bi uputio na strate{kuva‘nost poljoprivredne proizvodnje,te zato {to Hrvatska u ovom trenutkunije dovoljno pripremljena za ulazaku WTO.

Kakva je situacija najbolje poka-zuje podatak da se vi{e od 50 postona{ih potreba za hranom ostvaruje izuvoza, a za druge je zemlje alarmant-no ako se radi o 2-3 posto.

Kao {to je rekao, velikom iluzijomsmatra pove}anje prora~unskih sred-stava za 80 posto za poticaje i subven-cije u poljoprivrednoj proizvodnji, jer

to ni pribli‘no nije dosta. Ne planirase stavka u slu~aju da do|e doporeme}aja pri uvozu i izvozu kako bise moglo pravovremeno intervenirati.Daje podr{ku zakonu, ali smatra po-trebnim naglasiti kako u proizvodnjihrane treba biti vrlo oprezan.

Ivan Kolar (HSS) je prigovorioministru dr‘e}i da o svemu seljacinisu dovoljno informirani te ulazak uWTO predstavlja tabu temu i zato seod toga strijepi. Nije mu drago {tojavnost nije obavije{tena o pregovo-rima kao niti o prednostima koje sestvaraju ali i negativnim u~incima.Seljaci su u ovom slu~aju vi{e negooprezni, rekao je, te premda je ulazaku WTO neminovan, dr‘i da seljak ul-azi »kao bos u trnje«.

Zastupnik je, kao i prethodniciocijenio da gospodarstvo nepriprem-ljeno do~ekuje liberalizaciju uvoza ikonkurenciju. Ono se s njome nemo‘e nositi jer je i 2 posto prora-~unskih subvencija za poljoprivredupremalo (druge zemlje imaju dalekove}e subvencije).

Ukoliko se obiteljska gospodarstvane pripreme tako da se uvede izravnadohodovna podr{ka ne}e podnijeti»{ok« novonastale situacije. Mogu}eje o~ekivati i socijalne probleme, re-kao je i njih treba rje{avati socijalnimprogramom, proizvo|a~ima treba datipodr{ku u obliku poticaja.

Zamjerio je politici Vlade {to uzdobru volju da pomogne poljoprivred-niku nije prona{la adekvatan na~indistribucije poticaja pa se oni jo{uvijek velikim dijelom gube na putudo proizvo|a~a.

Sukladno tome pita – zbog ~egapremija za mlijeko nije rezultirala po-ve}anjem proizvodnje i ni‘om cijen-om. Predla‘e da se novac iz prora-~una upu}uje izravno proizvo|a~u {to}e rezultirati sni‘enjem cijene kraj-njeg proizvoda. @ele}i da javnostbude upoznata s onime {to slijedi, adr‘ava poku{a »spasiti {to se spasitidade« upozorio je na mogu}nost po-jave velikog nezadovoljstva.

Miroslav Korenika (SDP) jeizrekao spoznaju da u doba op}e glo-balizacije Hrvatska ne mo‘e ostatiusamljeni otok, vjeruju}i da }e ubudu}nosti biti uglavnom usmjerenana izvoz, radi ve}e proizvodnje negopotro{nje.

Me|utim, u ovom trenutku dvoji ona{oj spremnosti da se tr‘i{no utrku-jemo s razvijenim gospodarstvima za-padne Europe.

Kako stvari stoje, mi{ljenja je da }ese morati daleko vi{e ulo‘iti u sub-vencije i ostale poticaje da bi se na-doknadilo propu{teno i okrenulo serazvoju proizvodnje. Izrazio je zadovo-ljstvo predvi|enim smanjenjem cari-na na sirovine i poluproizvode po-trebne doma}oj proizvodnji kako bibila konkurentnija.

Do drugog bi ~itanja, smatra treba-lo sa~initi polugodi{nju listu Hrvat-skoj potrebnih sirovina i poluproizvo-da.

Jo{ je preporu~io Vladi da se prirazgovorima o ulasku u Svjetsku tr-govinsku organizaciju izbori za vi{ecarinske stope, i uz argument da jena{e gospodarstvo bilo pogo|eno ra-tom, a druge tranzicijske zemlje nisui razmisli o {to ve}im subvencijama.

Ocijenio je da je Vlada ovime nadobrom putu u tra‘enju pristupa tr-govinskoj organizaciji smatraju}i daje to za na{e izvozno orijentirano gos-podarstvo vi{e dobitak nego gubitak.

Pogotovo treba pokazati vi{e senzi-biliteta jer je poljoprivredna grana ne-pripremljena za ulazak u svjetsku tr-govinsku organizaciju.

Jadranka Katarin~i}-[krlj je pod-r‘ala dono{enje zakona i ukazala nazna~aj i mogu}i {iri utjecaj na gospo-darstvo.

Izrekla je konstataciju koja je dije-lom izazvala protivljenje, prema kojojje rat odredio ukupno stanje u dr‘avite da je radi provo|enja vanjske poli-tike bila u ~ekaonici, a postupanjemu vrijeme vladavine HDZ-a zatvorilaod komunikacija i kapitala. Dodala jeda je propustila ulazak u CEFT-u1992. i 1993. godine, te da je suspend-irana s pregovora s Europskom uni-jom oko ugovora o trgovanju i surad-nji radi uklju~enja u rat u Bosni.

Posljedice pretvorbe ipolitike osje}a potro{a~

Podsjetila je na pretvorbu koja jerezultirala rasprodajom najvrijednijihpoduze}a radi ~ega je izostao ulazakstranog kapitala i znanja. Posljedicaje orijentiranost na doma}e tr‘i{te iza{tita od strane konkurencije. To idanas osje}a potro{a~, jer kupujedaleko skuplji proizvod.

Rezultat pretvorbe je – otpu{tanjevi{ka radnika, umirovljenje, preveli-ko optere}enje fondova mirovinskogosiguranja, optere}en je dr‘avni pro-ra~un sanacijama tvrtki i banaka {toje dovelo do pove}anja kamatne sto-pe.

CARINSKA TARIFA

30

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Prema mi{ljenju zastupnice, ovimse zakonom omogu}ava uklju~ivanjeu gospodarske integracije, te podu-pire njegovo dono{enje.

Drago Krpina (HDZ) je osporionavod zastupnice da se Hrvatska zat-vorila za vrijeme vladavine HDZ-a, ada je uklju~enjem u rat u Bosni odgo-|eno primanje u gospodarske asoci-jacije. Odvratio joj je da je Hrvatska1992. godine me|unarodno priznata,a tek prije godinu dana posljednji jevojnik oti{ao iz Hrvatske. Glavni ra-zlog {to Hrvatska nije ranije prim-ljena u WTO bio je rat, naglasio jezastupnik.

Podsjetio je da je istaknuti pred-stavnik europske unije u Hrvatskojsvojevremeno izjavio da Hrvatska nijevodila akcije »Oluja« i »Bljesak« da bibila primljena u PHARE programdr‘e}i neodgovornim njezine rije~i dase Hrvatska uklju~ila u rat u Bosni.

Jadranka Katarin~i}-[krlj je osta-la pri svome stavu da se Hrvatska uk-lju~ila u rat u Bosni i da se radi togana{la u ~ekaonici pred Europom.

Drago Krpina je uzvratio da se »uk-lju~ivanje« Hrvatske u Bosnu i Herce-govinu dogodilo temeljem sporazumai uz suglasnost me|unarodne zajed-nice. Zahvaljuju}i tome, oslobo|en jeBiha} i veliki prostori Bosne i Herce-govine do tada pod bosanskosrpskomokupacijom.

Jadranka Katarin~i}-[krlj je odgo-vorila da je dio rasprave oko Domo-vinskog rata zaklju~en dona{anjemDeklaracije o suradnji s Haagom.

Drago Krpina je ustvrdio da zaHrvatsku, izvan svjetskih europskihtrgova~kih i gospodarskih asocijacija,nema drugog ozbiljnog i sigurnogputa. Me|utim, dugoro~no }e to zaHrvatsku biti dobro, rekao je vje-ruju}i da }e imati koristi od ~lanstvau Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.Nedvojbeno je da }e kratkoro~no, pa isrednjoro~no imati neizbje‘nih gos-podarskih i socijalnih posljedica. Re-kao je i za{to – svjetska trgovinskaorganizacija jedan je od mehanizamana kojem se razvija globalno svjetskogospodarstvo, a ono diktiraju mo}ni ibogati bore}i se svojim konkurent-nijim gospodarstvima za slobodnu tr-govinu. Cilj im je otvoriti tr‘i{tekojem siroma{niji financijski ni teh-nolo{ki nisu konkurentni. Otudastrah od svjetskog globalnog gospo-darstva vi|en ovih dana na demon-stracijama u vrijeme zasjedanja Sv-jetske banke u SAD-u. Na‘alost, dru-

gog izbora nema, rekao je, osim raz-mi{ljati o tome kako izbje}i negativneu~inke poradi toga {to Hrvatska nijespremna na otvorenu tr‘i{nu utak-micu.

Hrvatsko gospodarstvo }e jo{ dugouklanjati posljedice agresije, {to suobjektivne te{ko}e koje se negativnoodra‘avaju na konkurentnost.

Jedna od neizbje‘nih negativnostibit }e nagli porast uvoza prehram-beno-poljoprivrednih proizvoda, radi~ega }e se smanjiti prodaja doma}egproizvoda, a to }e opet utjecati nazaposlenost.

Uvoznici }e ipak bitinajzadovoljniji

Opravdano je stoga postaviti pita-nje koliki je time gubitak u pro-ra~unu (stavka u prihodima prora-~una od carina nije zanemariva). Iakopredlagatelj ka‘e da }e se to dijelomnadoknaditi ve}im uvozom, zastup-nik smatra da se tome ne treba rado-vati. Konkretna zamjerka ovome za-konu glasi – nedostaju broj~ani poka-zatelji o efektima za hrvatsku poljop-rivredu, industriju i radna mjesta. Usvemu, uvoznici }e biti ipak naj-zadovoljniji.

Ivo Fabijani}(SDP) je upozorio dasu doma}e solane pred izdisajem.Zamolio je da se kod razmatranjaproblematike uzme to u obzirupozoravaju}i na tisu}ljetnuproizvodnju soli koja na otoku Paguzapo{ljava stotinu ljudi. O tome suve} predlo‘ena neka rje{enja iupu}ena Ministarstvu gospodarstva ifinancija, a jedno je od njih da se fi-nancira doma}a proizvodnja. Naime,iskustva susjednih zemalja govore dapodr‘avaju vlastitu proizvodnju soli,a i tr‘i{te Europske unije za{ti}ujeproizvodnju.

Ljubica Lali} (HSS) je uvodno re-kla kako je jednako svjesna pozi-tivnih u~inaka i {tetnih posljedicaulaska u ~lanstvo WTO-a, zbognepripremljenosti na{ega gospodarst-va. Posebnu zabrinutost iskazala je zapoljoprivredu radi predstoje}eg sma-njenja carinske za{tite.

Kao dobar poznavalac uvjeta ‘ivotai rada slavonskog seljaka odgovornotvrdi da nije pripremljena za ulazak uWTO.

Upozorila je na situaciju u Sla-voniji nakon procesa privatizacije itajkunizacije, na propast gospodar-skih subjekata, potpunu nelikvidnostpreostalog dijela subjekata, na stopunezaposlenosti od 37 posto u Vuko-

varsko-srijemskoj ‘upaniji, 19 tisu}anezaposlenih u Brodsko-posavskoj‘upaniji, te 10 tisu}a nezaposlenih uPo‘e{koj i 34 tisu}e nezaposlenih uOsje~ko-baranjskoj ‘upaniji. Ionakousitnjeno gospodarstvo jo{ se vi{eusitnjava, nema bilanci, nekontrolira-no se uvozi preko meke granice,nema stabilne agrarne politike, plas-mana vlastitih proizvoda, a mehaniza-cija je zastarjela. Za nabavku novihnema kredita ili imaju visoku kama-tu, te zaklju~uje – zemlja u koju se neula‘e dovoljno ne mo‘e adekvatnovratiti.

Nakon opse‘ne rasprave uslijediloje o~itovanje ministra gospodarstvaGoranka Fi‘uli}a. Zahvalio se naprimjedbama, rekav{i da se ve}inaodnosi na prehrambeno-poljoprivred-ni sektor. Ipak je najavio razuvjeritizastupnike u nepotrebno iskazivanjestrahova.

Prvo, pregovaralo se pune 2 godine(sudjelovali su Ministarstvo poljop-rivrede i Ministarstvo gospodarstva).Hrvatska je dobila najdulji mogu}iperiod za prilagodbu gospodarstva –izme|u 5 i 7 godina, kao nijedna zem-lja do sada (pregovarala je biv{a Vla-da). Prehrambeno poljoprivredniproizvodi imat }e veliku carinskuza{titu, rekao je i naveo proizvode. Bit}e ve}a od 50 posto na uvoznu cijenu,a mlijeko 55 posto, prihvativ{iprimjedbu da se favorizira uvoz mlije-ka u cisternama pri ~emu dobit imajuoni koji ga pakiraju. Isto je sa sokovi-ma. Zna~i, zaklju~io je jo{ jednom, idalje ostaje primjerena za{tita, abudu}i da Hrvatska nije izoliraniotok, shoping u susjednim zemljamaodnosi milijardu ameri~kih dolara {tozna~i da se dr‘avni prora~un o{te}ujeza oko 4 milijarde kuna (oko 8 postoprora~una) {to bi moglo biti usmjer-eno u subvenciju poljoprivrede. Hr-vatska je jedina zemlja s ovako raz-vijenim shoping turizmom iznimno{tetnim po gospodarstvo, pa prido-daju}i tome {tednju u inozemnimbankama, ispada da je Hrvatska zem-lja u kojoj se samo radi i spava. Pre-ma tome, naglasio je ministar, Zakonpredstavlja uklju~ivanje Hrvatske uEuropsku uniju i integracije koje nijemogu}e izbje}i. Pitanja koja se ti~uprehrambenog sektora obe}ao jeprenijeti ministarstvima i sam uka-zuju}i na nelogi~nosti da se subvenci-onira proizvodnja na kojoj se gubi.Primjedba gosp. Krpine vezano za

31

BROJ263

IHS10. V. 2000.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NANAFTNE DERIVATE

Jeftinije gorivo za ribarstvo ipoljoprivredu

Zastupni~ki je dom jednoglasno

prihvatio u prvom ~itanju izmjene idopune Zakona o posebnom porezuna naftne derivate kojima se pred-la‘e kori{tenje, i nepla}anje poseb-nog poreza pri kupnji ulja za lo‘e-nje, ekstra lakog, a za pogon ribar-skih plovila kojima se obavlja gospo-darski ribolov i za pogon po-ljoprivrednih strojeva.

Prihva}aju}i Prijedlog ovog zako-na, Zastupni~ki dom je zaklju~io daVlada Republike Hrvatske dostavi zasljede}u sjednicu Kona~ni prijedlogovog zakona.

Predlagatelji zakona bili su zastup-nici u Zastupni~kom domu IvanKolar (HSS) i Stjepan @ivkovi} (HSS)

u ime Kluba zastupnika HSS-a.

O PRIJEDLOGU

Dono{enjem Zakona o nov~anim

poticajima i naknadama u poljop-

rivredi i ribarstvu (»Narodne novine«,brojevi 29/99. i 105/99.) propisani su

pored ostalog vrsta i visina nov~anih

poticaja za poljoprivrednu i ribarsku

proizvodnju (uzgoj, ulov i preradamorske ribe i drugih morskih orga-nizama).

Zakonom o posebnom porezu nanaftne derivate (»NN«, brojevi 51/94.,54/97. i 67/99.) nije dopu{tena upora-ba ulja za lo‘enje (ekstra lakog – EL)za pogon ribarskih plovila kojima seobavlja gospodarski ribolov i zapogon poljoprivrednih strojeva. Slije-dom navedenog proizlazi da ribari ipoljoprivrednici za pogon pla}aju go-rivo po maloprodajnoj cijeni (uklju-~en PDV i tro{arina) od 4,22 kune politri.

Ako se usporede cijene goriva udrugim europskim zemljama i u Hr-vatskoj, na{i ribari i poljoprivrednicipla}aju gorivo tri puta skuplje, {to jejo{ jedan od uzroka skupo}e na{ihproizvoda, a time i nekonkurentnostina tr‘i{tu. Sada{nja cijena goriva (eu-rodisel) mogla bi u budu}nosti rezu-

ltirati obustavom nekih vrsta ribolova

(»ko~enja«) kao i ote‘anom poljop-rivrednom proizvodnjom. Me|utim,

op}e poznata ~injenica je da dobar

dio (najmanje 80 posto od ukupnoutro{ene koli~ine goriva) ribarskih

plovila i poljoprivrednih strojeva sada

nelegalno upotrebljava ulje za lo‘enjeza pogon ribarskih plovila i po-

ljoprivrednih strojeva.

Predlo‘enim se zakonom omogu-}ava uporaba ulja za lo‘enje za pogon

ribarskih plovila kojima se obavlja

gospodarski ribolov i za pogon po-ljoprivrednih strojeva kojima se vr{i

obrada poljoprivrednih zemlji{ta ili

kojima se vr{i ubiranje poljoprivred-nih kultura.

• Ovime }e se legaliziratisada nelegalna potro{nja uljaza lo‘enje za pogon ribarskihplovila kojima se obavlja gos-podarski ribolov i za pogonpoljoprivrednih strojeva koji-ma se obra|uju poljoprivre-dne kulture.

nultu carinu za poku}stvo dobila jeodgovor – radi se o usugla{avanju narazini Svjetske trgovinske organiza-cije, pa smatra da se vi{e isplati proiz-voditi za 120 milijuna stanovnika ne-go za 4,5 milijuna.

Potrebna su ve}a tr‘i{taOdgovor gosp. Tadi}u glasi – ne

mo‘e se startati s racionalnom, rent-abilnom i profitabilnom proizvod-njom za tako malo tr‘i{te. Potrebnasu druga tr‘i{ta za koja se isplatiproizvoditi, rekao je, {to zna~i da }eprilagodba za neke biti bolna a zadruge nova {ansa.

[to se ti~e proizvo|a~a {kolskogpribora po‘uruju sklapanje ugovora oslobodnoj trgovini sa zemljama CEFT-e, radi pro{irenja tr‘i{ta. Poznato jetako|er da trgovci rade s dva puta ma-njim mar‘ama nego u susjednim zem-ljama, rekao je. [to se ti~e primjedbeo otvaranju radnih mjesta smatra da

treba uzeti u obzir sve aspekte.Obe}ao je sve primjedbe prihvatiti,osim onih kojima se tra‘i pove}anjecarinske stope (slu~aj soli) jer bi seunazadili u pregovorima sa WTO-om.

Drago Krpina se obratio ministrusmatraju}i njegov navod (za{to sesubvencionira p{enica koju nemamokome prodati) u neskladu s Vladinimprijedlogom znatnog pove}anja sub-vencije za p{enicu (ove godine }e sepotro{iti oko 220 milijuna kuna zasubvencije za kukuruz a ne zna se pokojoj cijeni i kome prodati).

Ivo Fabijani} je ispravio – nijetra‘io pove}anje carinske stope za sol(podr‘ava predlo‘enu stopu) koja jesada uvedena, nego da se razmisli osubvencijama i pobolj{anju.

Ministar gospodarstva GorankoFi‘uli} je unato~ skromnu znanju opoljoprivredi, kako je sam rekao,odgovorio da je zate~eno stanje zasi-

janih povr{ina p{enicom, kukuruzom{to radi stanja na selu treba zadr‘ati aistovremeno izvr{iti restrukturiranje.

Drago Krpina je odgovorio da Vla-da nije mogla zate}i zasijane povr{inekukuruza jer se kukuruz sije u pro-lje}e dodaju}i da se ovakvim sus-tavom subvencija zadr‘ava i poti~epogre{na struktura hrvatske po-ljoprivredne proizvodnje, ulaganjemu najjednostavnije kulture (p{enica ikukuruz) umjesto u vo}arstvo, vino-gradarstvo ili sto~arstvo.

Zastupnici @eljko Malevi} i mr.Zdenka ^uhnil su prigovorili da sekukuruz sadi, a Drago Krpina odgo-vorio da se govori o jesenskim i pro-ljetnim sjetvama, a ne na ‘alost o sad-njama vo}aka i vinograda.

Nakon ove rasprave uslijedilo je

glasovanje o prihva}anju prijedloga

zakona o carinskoj tarifi i mi{ljenju

@upanijskog doma. Jednoglasno su

prihva}eni.

M. P.

POSEBNI POREZ NA NAFTNE DERIVATE

32

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Time }e se legalizirati sada nele-

galna potro{nja ulja za lo‘enje za

pogon ribarskih plovila kojima se

obavlja gospodarski ribolov i za po-

gon poljoprivrednih strojeva. Omogu-

}avanjem kori{tenja lo‘ ulja pove}at

}e se konkurentnost proizvoda na{eg

ribarstva i poljoprivrede na doma}em

i stranom tr‘i{tu. Prihva}anjem ovo-

ga Zakona maloprodajna cijena ulja

za lo‘enje (EL) sa PDV-om, a bez

tro{arine iznosila bi 1,94 kunu po lit-

ri.

U slu~aju legaliziranja mogu}nosti

kori{tenja lo‘ ulja (EL) u poljop-

rivredi i ribarstvu za pogon ribarskih

plovila i poljoprivrednih strojeva um-

jesto diesel goriva ne bi se bitno sma-

njio priljev sredstava u dr‘avni pro-ra~un, s obzirom na to da je op}epoznata ~injenica da se za pogonve}ine ribarskih plovila i poljop-rivrednih strojeva, posebice u gospo-darstvima izvan sustava PDV-a nele-galno koristi ulje za lo‘enje, ka‘e seuz predlo‘eni zakon.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG DOMA za

gospodarstvo i financije bez rasprave

i jednoglasno je predlo‘io Domu da

podr‘i predlo‘eni zakon.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA za

zakonodavstvo nije imao primjedbi

na tekst predlo‘enog zakona.

Na temelju rasprave u kojoj je uka-

zano na nu‘nost rje{avanja pitanja

ukidanja posebnog poreza na naftne

derivate za pogon plovila i poljop-

rivrednih strojeva Odbor je predlo‘io

Zastupni~kom domu da donese zak-

lju~ak kojim se obvezuje Vlada Re-

publike Hrvatske da najkasnije u ro-

ku od trideset dana podnese Kona~ni

prijedlog ovoga Zakona koji }e

sadr‘avati i temeljna odre|enja iz

ovog Prijedloga zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o posebnom pore-

zu na naftne derivate.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA za

financije i Dr‘avni prora~un tijekom

rasprave ukazao je kako zna~enje po-

ljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo

iziskuje oblikovanje nacionalne po-

ljoprivredne politike i to prvenstveno

definiranjem ciljeva i konkretnih

mjera, utvr|ivanjem oblika prora~un-

ske potpore, korisnika prava na

dr‘avnu potporu i sl. Stoga je, ne ras-

pola‘u}i mi{ljenjem Vlade, Odbor

nastojao procijeniti u kojoj je mjeri

ovaj prijedlog uklopiv u sustav mjera

koje Vlada planira provoditi u sklopu

cjelokupne poljoprivredne politike.

Odbor je ujedno istaknuo kako u

razmatranju predlo‘enih izmjena i

dopuna Zakona o posebnom porezu

na naftne derivate nije bio u

mogu}nosti u cijelosti sagledati u~in-

ke njihove provedbe, posebno na pril-

jev sredstava u dr‘avni prora~un.

Izra‘eno je mi{ljenje kako je po-

trebno da Vlada Republike Hrvatske

do drugog ~itanja izradi procjenu

u~inaka provedbe predlo‘enih izmje-

na i dopuna Zakona o posebnom po-

rezu na naftne derivate na prihode

dr‘avnog prora~una te polo‘aj ribara

i poljoprivrednika.

Temeljem uvodnog izlaganja pred-

lagatelja, a posebno iznesenog podat-

ka o zna~ajnoj razlici u cijeni pogon-

skog goriva koje koriste na{i ribari i

poljoprivrednici u usporedbi s onima

iz europskih zemalja te zna~ajnoj

nelegalnoj uporabi ulja za lo‘enje za

pogon ribarskih plovila i poljopriv-

rednih strojeva, Odbor je odlu~io

podr‘ati ovaj Prijedlog zakona i jed-

noglasno je predlo‘io Domu da prih-

vati predlo‘eni zakon.

^lanovi Odbora ZASTUPNI^KOG

DOMA za poljodjelstvo, selo i se-

lja{tvo u raspravi su ukazali da na{i

ribari i poljoprivrednici pla}aju znat-

no skuplje pogonsko gorivo za obav-

ljanje svoje djelatnosti u odnosu na

druge europske zemlje. Odbor dr‘i da

bi takva situacija u budu}nosti mogla

dovesti do obustave nekih vrsta ri-

bolova odnosno da bi u velikoj mjeri

ote‘ala poljoprivrednu proizvodnju.

Odbor je u daljnjoj raspravi ocijenio

opravdanim omogu}avanje uporabe

ulja za lo‘enje za pogon ribarskih plo-

vila kojima se obavlja gospodarski

ribolov te za pogon poljoprivrednih

strojeva kojima se obavlja obrada po-

ljoprivrednog zemlji{ta odnosno ubi-

ranje poljoprivrednih kultura.

Uzimaju}i u obzir interese ribara i

poljoprivrednih proizvo|a~a, Odbor

podupire prihva}anje navedenog Pr-

ijedloga zakona o izmjenama i dopu-

nama Zakona o posebnom porezu na

naftne derivate. Jednoglasno je odlu-~io predlo‘iti Domu da prihvati ovaj

Prijedlog zakona.

RASPRAVA

Pomu i seljakuU @upanijskom domu ovaj zakons-

ki prijedlog obrazlo‘io je Ivan Kolar

(HSS), zastupnik u Zastupni~komdomu i jedan od predlagatelja. Smis-ao predlo‘enog zakona je da se u ovokrizno vrijeme pomogne selu i se-ljaku, bolje re~eno – ono {to se sadanelegalno koristi – kori{tenje lakoglo‘ivog ulja za ribarska plovila i po-ljoprivredne strojeve – pretvori u le-galno i da od progonjenih seljakapostanu legalni seljaci koji stvarajudohodak i dobit u Lijepoj na{oj nakorist svima.

I dr‘ave poput Italije (1,6 kuna politri), Francuske (1,16 kuna), [pa-njolske (manje od kune), Portugalasvojim ribarima osiguravaju tri putajeftinije pogonsko gorivo za gospodar-ski ulov, naveo je, me|u ostalim, zas-tupnik u prilog predlo‘enom zakonu.Dr‘ava time ne bi gubila, seljaci bidobili pomo} a op}a korist bi bilavi{ezna~na. To je minimum {to semo‘e dati seljaku jer lo‘ ulje nije ve}astavka na prihodovnoj stranidr‘avnog pora~una. Voljni smo prih-vatiti i ograni~avanje koli~ine po je-dinici povr{ine, no zakon bi trebaloprihvatiti u prvom ~itanju (ima nazna-ka da se priprema novi zakon pa se udrugom ~itanju mogu spojiti) kako bibio podstrek svima koji raspravljaju opoljoprivredi, selu i seljaku.

Zlatko Fabijan~i}, predstavnikMinistarstva financija prenio jestajali{te Vlade Republike Hrvatske uvezi s ovim zakonskim prijedlogom.Vlada podr‘ava namjeru i inicijativupredlagatelja ali ne podr‘avapredlo‘eni zakon. Naime, Vlada seobvezuje da u najskorijem roku, hit-nim postupkom predlo‘i cjeloviteizmjene zakona i rje{avanje ovogproblema.

Milan Markanjevi} (LS) pozdravioje ovu inicijativu i zalo‘io se zaprihva}anje predlo‘enog zakona bez

obzira na stav Vlade jer mnogo su

puta bili takvi stavovi da }e se u na-

jskorije vrijeme izraditi cjelovit pro-gram rje{enja.

33

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Na{i ljudi na selu koji se bave po-

ljoprivrednom proizvodnjom prisi-

ljeni su danas na raznorazne na~inekupovati lo‘ ulje i uzimati ga kao

pogonsko gorivo. Vladi treba odrediti

primjereni rok, mo‘da dva mjeseca,da izradi cjelovit program kako po-

ljoprivrednu proizvodnju, posebno u

primarnom sektoru, staviti na vi{urazinu, prijedlog je zastupnika za zak-

lju~ak Doma. Ti ljudi ‘ive u velikoj

psihozi i{~ekivanja {to }e biti s njima,rekao je.

Ivan Lackovi} (HDZ) dao je

podr{ku predlo‘enom zakonu jer,ka‘e, toliko se raspri~alo i napisalo o

ribarima, poljoprivredi, poticajima, a

i podr‘at }e kolegu iz svog kraja, re-kao je. Dr. @ivko Kolega (HDZ)

tako|er je podr‘ao predlo‘eni zakon

a podr‘at }e, dodao je, i definitivnorje{enje Vlade koje treba {to prije

donijeti. Dolazi iz primorskog tradi-

cionalno ribarskog kraja. U ovom tre-nutku cijena goriva od 4,22 kune po

litri je ribarima toliko visoka da ova-

ko ne mogu egzistirati i gube trku sTalijanima. Oni s velikim brodovima

idu »tankati« u Italiju, a mali morajuuz veliku napojnicu »tankati« lo‘ ulje

na crpkama.

Na otvorenom moru Jadrana sadaje 95 posto talijanskih brodova a

na{ih svega pet posto i uskoro }e i taj

postotak biti manji, upozorio je zas-tupnik tra‘e}i dono{enje trajnog

rje{enja.

Bez daljnje rasprave @upanijski jedom jednoglasno podr‘ao predlo-

‘eni zakon.

Pove}at }e se konkurentnostI u Zastupni~kom domu o pred-

lo‘enom zakonu ali i o stanju u po-

ljoprivredi op{irno je govorio Ivan

Kolar, jedan od predlagatelja. Po-ljoprivredu treba poistovjetiti sa se-

lja~kim pitanjem i to nala‘e stav i

odgovor na pitanje o mjestu, ulozi izna~aju poljoprivrede u Hrvatskoj.

Odgovor nema dnevnopoliti~ki karak-

ter ve} sudbinsko odre|enje za oko40 posto hrvatskih ‘itelja koji ‘ive od

poljoprivrede.

Hrvatski seljak ne zna {to trebaproizvoditi, po kojim cijenama }e pro-

dati i kada }e naplatiti prodanu robu

a za to tra‘i rje{enje od dr‘ave, kao i

za organiziranje tehnolo{ki primje-rene proizvodnje, za obnovu dotrajale

mehanizacije a tra‘i i potporu doma-

}oj proizvodnji kako bi se izjedna~ilas uspje{nim europskim poljoprivre-

dama.

Ove kratke izmjene Zakona imat }epozitivne posljedice, pove}at }e se

konkurentnost proizvoda na{eg rib-

arstva i poljoprivrede. Maloprodajnacijena lo‘ ulja s PDV-om bila bi oko

dvije kune, rekao je zastupnik te na-

veo cijenu tog goriva u nekim europ-skim zemljama (oko kune). Da bi op-

stao hrvatski seljak i ribar moraju se

snalaziti i nelegalno koristiti lo‘ uljekoje je jeftinije i nema tro{arine, a

gorivo D2 je tri puta skuplje nego u

drugim zemljama.

• Kratke izmjene Zakonaimat }e pozitivne posljedice,pove}at }e se konkurentnostproizvoda na{eg ribarstva ipoljoprivrede. Maloprodajnacijena lo‘ivog ulja s PDV-ombila bi oko dvije kune.

Dr‘avni prora~un bi ovim rje{e-

njem u jednom dijelu bio o{te}en noukoliko se legalizira uporaba ovog

goriva onda ono nosi obvezu da se i

prihoduje kao prihod i putem prodan-og goriva da se dio namiri porezom. U

ovoj te{koj situaciji za seljaka

predlo‘eno rje{enje treba prihvatitikao prijelazno a vjerojatno }e i Vlada

predlo‘iti sustavno rje{enje, rekao je

me|u ostalim, zatra‘iv{i potporu zas-tupnika.

Zatim su izvjestitelji odnosno pred-

sjednici prenijeli stajali{ta nadle‘nihradnih tijela: Ingrid Anti~evi}-

Marinovi} (SDP) Odbora za zakono-

davstvo, Drago Krpina (HDZ) Odboraza poljodjelstvo, selo i selja{tvo i

Odbora za financije i Dr‘avni prora-

~un izvjestiteljica Jadranka Katarin-~i}-[krilj (HSLS).

Urediti odnose u ribarstvuU ime Kluba zastupnika SDP-a Ivo

Fabijani} (SDP) naglasio je da ovaj

Klub podupire ovo rje{enje a potrebu

toga je obrazlo‘io s vi{e broj~anihpokazatelja. Ribarska flota nam je sve

skuplja a ribe je sve manje,

primjerice, 1990. godine na{a ribars-

ka flota brojila je 369 brodova a 1998.

godine 338 brodova, dok je porastao

broj motornih ~amaca u obavljanju

ove djelatnosti. Dvostruko je smanjen

ulov ribe (trostruko srdela i {esteros-

truko ostale plave ribe).

Stoga je stav SDP-a da je ovo mo‘da

jedan od po~etaka ure|ivanja odnosa

u ribarstvu i da se na ovakav na~in

reorganizira zakon. To zapravo govori

da ribarstvo kao gospodarsku granu

treba urediti na stru~an na~in, nakon

ovog »ga{enja po‘ara«. Ovakva izmje-

na Zakona donijet }e, {to je bitno,

po~etak proizvodnje i pozitivnog

poslovanja ribara, pove}anje ribolovau vanjskom jo{ uvijek bogatom moru

a smanjenje u unutra{njem, po~etak

ribarenja u me|unarodnim vodama ukojima sada uglavnom ribare talijans-

ki ribari (upravo zbog jeftinijeg gori-

va), pozitivan odnos ribara prema pro-pisima, ve}i ulov ribe a time i prihod

od ribarstva te prestanak opskrbe

na{ih ribarica u Italiji. Poti~emoraspravu da se cjelokupno ribarstvo

organizira kao djelatnost jer od toga

mnogi ljudi na moru zapravo i ‘ive,rekao je, me|u ostalim.

Odrediti ciljeveAnte Markov (HSS) iznio je stav

Kluba zastupnika HSS-a u vezi s

predlo‘enim zakonom ali i cjelokup-nim problemom.

Ve} du‘e vrijeme u Hrvatskoj traje

»tiha« rasprava o stanju u ribarstvu iselja{tvu, ali na‘alost u tijeku protek-

lih devet, deset godina nije do{la na

Parlament a niti se je Vlada trudila dase o~ituje o tome.

Uspore|uju}i na{e ribarstvo s in-

ozemnim ~esto su se navodile samocijene goriva, no to nisu jedine raz-

like, premda su mjerljive. Bitne su

razlike da sve te mediteranske idruge zemlje imaju strategiju svog

ribarstva s ciljevima i mjerama ali i

interesima grupacije ljudi koja je na-cionalno osu|ena baviti se rib-

arstvom.

Kod nas se radi o strukturi ljudikoja nikad nije znala pravilno artiku-

lirati, posebice ne u Parlamentu,

svoje zahtjeve i osigurati si ono malokvalitetnog ‘ivota u svom ambijentu.

Kako bi se razrije{ila situacija u rib-

arstvu potreban je sveobuhvatni zah-vat s odre|enim ciljevima, upozorio

je zastupnik smatraju}i nedopustivim

da se na{i ribari snabdijevaju gori-vom u Italiji.

POSEBNI POREZ NA NAFTNE DERIVATE

34

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

I za ribarstvo ali uop}e za po-

ljoprivredne proizvode potrebna jesveobuhvatna dr‘avna politika koja}e ih pozicionirati tako da }e na{ tur-izam biti njihov najve}i potro{a~.

Klub zastupnika HSS-a podr‘avapredlo‘eni zakon kao spoznaju da jeto (jedini) mogu}i na~in potpore ovimdjelatnostima i kao nu‘an ~in, ili }e,u protivnom, Vlada ovo stanje moratisankcionirati i stvoriti problem kojinije na tragu predizbornih obe}anjakoalicije. U ovaj se problem Vladamora ‘urno uklju~iti kako na terenuu provedbi ne bi bilo nedore~enosti,zatra‘io je zastupnik.

Zlatko Kramari} (LS) u ime Klubazastupnika LS-a i HNS-a rekao je datreba pohvaliti senzibilitet predla-gatelja ali se duboko nada da se ne}eostati samo na palijativnim rje{e-njima. Kako se mnogo puta pokazujeu ‘ivotu ovo je samo jedna kuglicasnijega (koja kad se zakotrlja izazovekrupnije probleme) i pokazuje se dazapravo iza te sitne intervencije stojekrupni problemi koji o~ekuju da ihZastupni~ki dom {to je mogu}e prijerije{i.

Ako smo u proteklih deset godinainzistirali od Vlade da iza|e s nacio-nalnom strategijom poljoprivredeonda imamo pravo pokazati konzis-tentnost i tra‘iti to od ove Vlade iMinistarstva. To ne smije biti dnevno-politi~ki razlog ve} mora proiste}i izstrategije koja }e kvantificirati sveprobleme, od demografskih, odnosnoruralnog i urbanog stanovni{tva(ho}e li biti nezaposlenosti, dodatnog

pritiska prema gradu) do pitanja

konkurentnosti na{ih proizvoda iekolo{kog pitanja.

@ivot je predlagatelje prisilio da

ovako reagiraju jer selo je dostaburno i nije dobro kada se javljaju

neke udruge za dnevnopoliti~ke po-

trebe i poku{avaju stvarati osje}ajnepovjerenja i napetosti. Usvajanjem

predlo‘enog zakona oslobodit }emo

velik broj gra|ana potencijalne kriv-nje, naglasio je zastupnik upozora-

vaju}i na potrebu usvajanja zak-

lju~aka mati~nih odbora, odnosno napotrebu dono{enja cjelovite nacional-

ne strategije za razvoj poljoprivrede.

U tom smislu ovi klubovi zastupni-ka daju bezrezervnu podr{ku

predlo‘enom zakonu, rekao je, me|u

ostalim.Mr. Nikola Ivani{ (PGS) podr‘ao je

tako|er predlo‘eni zakon u ime Klu-

ba zastupnika PGS-a i SBHS-a jer su

za takvo rje{enje itekako zainteresira-

ni gra|ani regija iz kojih dolaze ove

stranke (sjedi{ta Rijeka, Osijek). Ta je

podr{ka prije svega zato da se po-

ljoprivrednici i ribari u uvjetima svog

poslovanja pomalo i postupno izjed-

na~uju s poljoprivrednicima i ribari-

ma iz EU-a, posebno {to je ulazak u

WTO pred vratima. Treba re}i da na{i

poljoprivrednici i ribari u Italiji

pla}aju rafinerijsku cijenu goriva

plus prijevoz.

Dodatni argument za prihva}anje

ovog zakona vidi u tome {to je Hrvats-

ka izrazito slaba u broju ribarskih

brodova i ribarstvu uop}e jer imamo

samo 727 ko~a, 316 plivarica, 17

tunolovaca. Po nekim procjenama svi

hrvatski ribari tro{e oko 50.000 tona

nafte godi{nje {to je 1,1 posto od 4,5

milijuna tona nafte koliko se godi{nje

tro{i u Hrvatskoj. Ako se tome doda

jedan posto koji se odnosi na po-

ljoprivrednike vidi se da se ne radi o

zna~ajnijim koli~inama goriva i da

ovaj problem treba rije{iti, rekao je,

me|u ostalim zastupnik, uz zahval-

nost predlagateljima.

[to prije Kona~ni prijedlogNaravno da }e Klub zastupnika

IDS-a podr‘ati ovaj zakon, rekao je

Dino Debeljuh (IDS), govore}i u

njegovo ime. Mogao bi, dodao je, nas-

taviti raspravu koju je vodio o potica-

jima u poljoprivredi a i pridru‘uje se

onima koji su govorili da je u krat-

kom vremenu te{ko rije{iti posljedice

desetogodi{nje lo{e politike prema

ribarima i poljoprivredi. No ovo je

nu‘an korak, koji je trebao biti davno

prije.

Na{i poljoprivrednici (oni predla‘u

ovaj zakon) su izuzetno skromni jer

}e prema ovom prijedlogu cijena litrenafte biti oko 2,5 kune {to je jo{

uvijek oko tri puta skuplje nego u

Portugalu. To zna~i da }e na{i turistijesti ribu iz Portugala.

Ovaj minimum stoga treba prihvati-

ti s tim da Vlada {to prije predlo‘iKona~ni prijedlog zakona. Vlada }e

trebati razmisliti o daljnjem spu{ta-

nju cijena goriva i o tome da na{eribare i poljoprivrednike dovede u

situaciju da im tro{kovi budu barem

isti kao onima u susjednim dr‘avama.U protivnom dugoro~no mo‘emo zab-

oraviti ribarstvo i poljoprivredu no

onda se moramo pitati od ~ega }emosvi ‘ivjeti.

I Klub zastupnika HDZ-a u potpun-

osti podr‘ava dono{enje ovog zakona

jer je rije~ o zaista plemenitom, gos-podarski, socijalno i politi~ki iz-

vanredno opravdanom prijedlogu i ci-

lju, rekao je Drago Krpina (HDZ)govore}i u ime Kluba zastupnika

HDZ-a.

Podsjetio je da je ne{to sli~no pred-lagao i Klub zastupnika HDZ-a dok je

HDZ bio na vlasti no da, na‘alost,

Vlada nije imala previ{e razumijeva-nja. Uvijek je postojala dilema kako

poticati i {tititi gospodarske grane

koje su od strate{kog interesa zadr‘avu, da li kroz razne porezne pov-

lastice ili poticajima i subvencijama.

Smatramo da poljoprivreda zaslu-‘uje poticaje i subvencije i u ovom

slu~aju nabavku goriva s posebnim

poreznim povlasticama, rekao je,me|u ostalim zastupnik upozora-

vaju}i da predlo‘eni zakon treba pro-

matrati u okviru prijama Hrvatske u

WTO. Jer, to~no je da je jedan od ra-

zloga nekonkurentnosti hrvatske po-

ljoprivrede u znatno skupljim inputi-

ma nego u zapadnim zemljama a cije-

na goriva je jedan od najva‘nijih.

Ovim }e zakonom ti ulazni tro{kovi

biti prepolovljeni i to }e biti velik

doprinos snazi hrvatske poljopriv-

rede kad }e biti izlo‘ena nemilosrd-

noj konkurenciji. Hrvatski ribari vi{ene}e morati odlaziti u susjednu Itali-

ju po gorivo {to je bila sramota, nag-

lasio je. Smatra da ne bi bilo dobro daVlada obe}avanjem nekog sustavnije-

g rje{enja ovaj zakon jo{ dugo dr‘i u

»outu«. Stoga je predlo‘io predlagate-ljima, u ime Kluba zastupnika HDZ-a

koji im daje punu potporu, da ukoliko

Vlada ne predlo‘i bolji prijedlog nekainzistiraju na drugom ~itanju svog

zakona.

Potreban sustavni zakonMr. @eljko Glavan (HSLS) u ime

Kluba zastupnika HSLS-a podr‘ao je

predlo‘eni zakon iako bi radije vidjeli

sustavni zakon koji bi taj problem

rije{io na du‘e vrijeme. Ovo je dobar

primjer kako se porezne pogodnosti

donose u funkciji gospodarskog raz-

voja a ne za socijalu. Na‘alost, danas

imamo situaciju da poljoprivred-

nicima i ribarima prodajemo skupo

gorivo a onda im moramo davati pot-

icaje. Posljedica dosada{nje politike

je da jedemo malo ribe, da uvozimo

oceansku ribu lo{ije kvalitete od na{e

jadranske a isto je i s vo}em.

35

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Zatim se pre{lo na pojedina~nu

raspravu.

Mr. Marin Jurjevi} (SDP) najprijeje rekao kako je ugodno slu{ati ovo

jedinstvo u Saboru oko predlo‘enoga

zakona. Slo‘io se s onim {to je govor-

io zastupnik Krpina ali i rekao da je

tada{nji prijedlog Kluba zastupnika

HDZ-a mogao pro}i bez obzira na mi{-

ljenje onda{nje Vlade jer je HDZ imao

ve}inu u Saboru i sada ne bi bio po-

treban ovaj zakon.

Nije u redu da ribari pla}aju diesel

gorivo kao i vlasnici luksuznih jahti i

cestovnih vozila i ovaj se problem

mora rije{iti. U okviru gospodarskog

plana treba izraditi i strategiju razvo-

ja ribarstva koje je doseglo alarmant-

nu razinu zapu{tenosti, naglasio je,

me|u ostalim. Veoma je bitno da Hr-

vatska proglasi i gospodarski pojas

na moru kako bi se ribolov mogao

premjestiti na vanjske vode, rekao je,

me|u ostalim.

Drago Krpina rekao je da je

neto~an navod predgovornika da je

HDZ mogao da je htio donijeti ovakav

zakon. Mi smo ga predlagali ali u

glasovanju nismo dobili dovoljno gla-

sova, rekao je, dodaju}i da je na-

jiskrenije sada podr‘ao ovaj zakon u

ime Kluba zastupnika HDZ-a. Ujedno

je ukazao zastupniku Jurjevi}u da je

»od va{eg dolaska na vlast gorivo

dvaput poskupjelo i da su zastupnici

HDZ-a izglasali mnogo amandmana

iako ih va{a Vlada nije prihva}ala a vi

niste jo{ ni jedan«.

Mr. Marin Jurjevi} je odgovorio da

je zastupnik Krpina opet rekao ono

{to nije to~no. Jer ako nije bilo dovo-

ljno glasova za spomenuti zakon

zna~i da svi zastupnici HDZ-a nisu za

to glasovali. Nije brojio koliko je puta

HDZ pove}ao cijenu goriva, ali sig-

urno vi{e nego ova Vlada, dodao je.

Drago Krpina je odgovorio da su i

zastupnici SDP-a sukrivci {to tada

zakon nije izglasan jer ih ve}ina nije

bila u vije}nici, a mr. Marin Jurjevi}

odvratio da su sada njegovi kolege

sukrivci {to kolege iz HDZ-a nisu gla-

sali za taj zakon i to se zove »optimi-

zam pam}enja«. Drago Krpina je pak

odgovorio da se HDZ svega sje}a pa i

proslave Dana Republike u Splitu1990. godine.

Marko Bari~evi} (HSLS) komenti-

rao je ovu raspravu rije~ima da }e seu sabornici po~eti pri~ati i o Austro-

Ugarskoj.

Na{ seljak i na{ ribar osim tvrdih‘uljeva zaslu‘ili su da im gorivo zatraktore i brodice bude jeftinije, re-kao je. Predlo‘io je da se i smanje(MUP) naknade za registraciju trakto-ra i brodica.

Berislav Ron~evi} (HDZ) podr‘aoje predlo‘eni zakon iako nije cjelovitorje{enje no pomo} je ljudima koji sebave poljoprivredom i ribolovom.Kako se predlo‘ene odredbe ne bikoristile izvan ‘elje predlagatelja(traktor se ne koristi samo za po-ljoprivrednu proizvodnju) predlo‘ioje da se precizira da se ovo gorivomo‘e koristiti za pogon poljopri-vrednih strojeva kada obavljaju po-ljoprivrednu djelatnost.

Jadranka Kosor (HDZ) pozdravilaje zakonodavnu aktivnost kolega izHSS-a i poduprla predlo‘eni zakonsugeriraju}i predlagateljima da sobzirom na proljetnu sjetvu ne ~ekajucjelokupni prijedlog Vlade ve} da in-zistiraju na drugom ~itanju svog za-kona.

Postoje}u situaciju toleriratido dono{enja zakona

Stjepan @ivkovi} (HSS) u raspravije naglasio da se ovim rje{enjem ‘eliolak{ati polo‘aj na{ih seljaka i ribara.Upozorio je da se ovih dana uSlavoniji po~ela sankcionirati ovakvauporaba lo‘ ulja (»kru‘i ono famoznovozilo od milijun maraka«) pa se na{iseljaci naprosto ne usude iza}i nasvoje njive zbog drasti~no visokihkazni. Zastupnik se boji da bi u pita-nje mogla do}i proljetna sjetva pa jezamolio nadle‘ne da se ovakva situ-acija tolerira do dono{enja zakona.

Ivo Lon~ar (nezavisni; s liste HSS-a)najprije je rekao kako je sretan zbogpredlo‘enog zakona, {to su ga pod-nijela dva proizvo|a~a, seljaka a i {tonema nikakve razlike izme|u pozicijei opozicije. I on je naglasio da je nedo-pustivo da ribari i poljoprivrednicipla}aju gorivo po maloprodajnim cije-nama. Znamo da je zemlja u velikimte{ko}ama i da Vlada nije sklona ovoprihvatiti no to je na dobrobit hr-vatskoga seljaka i ribara. Kako bi»plava njiva« bila {to bolje iskori{tenana{im ribarima treba {to vi{e potica-ja.

Ivo Fabijani} pro~itao je pismoudru‘enja ribara a u vezi s razmi{lja-njima o mogu}oj zloporabi ovog za-

konskog rje{enja. Navodi se da se za

kontrolu nabavke lo‘ ulja mo‘e uvestidodatna evidencija putem knjige gori-

va a i da distribucija bude u poseb-

nim skladi{tima.

Sudjeluju}i s ovim prijedlozimaribari preuzimaju odgovornost za pov-

lastice u kori{tenju ovog goriva i ‘ele

kontrolu da ne bi bilo zloporaba nanjihov ra~un, zaklju~io je zastupnik.

Mr. Drago Kraljevi} (SDP) zahva-

liv{i predlagateljima zakona pridru-‘io se svima onima koji podr‘avaju

predlo‘eni zakon. O~ekuje da }e ovaj

zakon (~im prije ga uputiti u drugo~itanje) pokrenuti {iru raspravu o re-

vitalizaciji poljoprivrede i ribarstva i

kako sustavno za{tititi primarnogproizvo|a~a. U daljnjoj proceduri tre-

ba razgrani~iti djelatnost gospodar-

skog ribolova od prera|iva~ke indus-trije, predlo‘io je.

Mr. Nevio [eti} (HDZ) smatra da

}e legalizacija ove situacije donijetimir me|u ribare i poljoprivrednike a

posebno va‘nim smatra doprinos

ovog zakona razvitku ribarstva i po-ljoprivrede. Sla‘e se sa stajali{tempredgovornika i daje svoj glas za za-kon. Uz pohvalu inicijativi za predlo-‘eni zakon isto je u~inio i StjepanDehin (HSS) te Jure Radi} (HDZ),koji predlo‘eni zakon smatra dopri-nosom nacionalnom programu razvit-ka otoka.

Zavr{nu rije~ imao je Ivan Kolar,jedan od predlagatelja. U imepredlagatelja, ali i u ime Kluba zas-tupnika HSS-a zahvalio je svima jerugodno je ~uti da postoji konsenzus ibriga o selu i seljaku, rekao je. Zakonvi{e nije upitan nego samo brzina pokojoj }e on biti izglasan, naglasio jete predlo‘io Zastupni~kom domu dazaklju~kom obve‘e Vladu da za prvosljede}e zasjedanje Sabora pripremiKona~ni prijedlog ovog zakona (mo‘ei novi po hitnom postupku).

Rasprava je bila zaklju~ena ipre{lo se na glasovanje. Zastupni~kije dom jednoglasno prihvatio mi{lje-nje @upanijskog doma, odnosnoPrijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o posebnom pore-zu na naftne derivate koji supredlo‘ili zastupnici Ivan Kolar iStjepan @ivkovi} u ime Kluba zas-tupnika HSS-a. Jednoglasno jeprihva}en i zaklju~ak da Vlada Re-publike Hrvatske dostavi Kona~ni

prijedlog ovog zakona za sljede}usjednicu Zastupni~kog doma.

Tu je i zaklju~ak da se zbog

pripreme tog Kona~nog prijedlogasve primjedbe, prijedlozi i mi{ljenja

upu}uju Vladi Republike Hrvatske.

\. K.

POSEBNI POREZ NA NAFTNE DERIVATE

36

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Nakon kra}e rasprave @upanijskije dom utvrdio Prijedlog i Kona~niprijedlog zakona o dopuni Zakona oposebnim porezima na osobne auto-mobile, ostala motorna vozila, plovi-la i zrakoplove, uputiv{i ga Zastup-ni~kom domu na razmatranje idono{enje. Zakonski je prijedlogpredlo‘ila grupa zastupnika HDZ-a@upanijskog doma: mr. FranjoKri‘ani}, [imun Kujavec, Julije De-rossi, dr. Jure Buri}, mr. Bo‘idarPugelnik, Josip Majdeni}, Jozo Me-dved i Stjepan Mikol~i}. Zakonom se‘eli otkloniti nastala nejasno}a okoprimjene porezne olak{ice (tro-{arine) na uvoz osobnog automobilaza hrvatske ratne vojne invalide Do-movinskog rata. Zastupni~ki domodmah ga je uvrstio u svoj dnevnired teku}e sjednice, ali na sugestijusvoga Odbora za ratne veterane –redovnim postupkom, te prihvatioprvo ~itanje.

O PRIJEDLOGU

U Zakonu o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i ~la-nova njihovih obitelji navedeno je daosobe sa statusom hrvatskog ratnogvojnog invalida Domovinskog rata iobitelji poginulih, umrlih, zato~enihili nestalih hrvatskih branitelja imajupravo na uvoz osobnog automobilabez pla}anja carine i poreza na pro-met, svakih pet godina. U Pravilnikuo postupku ostvarivanja carinskih iporeznih olak{ica hrvatskih branite-lja i ~lanova njihovih obitelji navede-no je da hrvatski ratni vojni invalidine pla}aju poseban porez na uvoz au-tomobila (tro{arinu). Me|utim, upraksi se ta odredba razli~ito tuma~i,budu}i da Zakonom o posebnim pore-zima na osobne automobile, ostalamotorna vozila, plovila i zrakoplove u~lanku 7. nije odre|eno osloba|anjeod pla}anja posebnog poreza za hrva-tske ratne vojne invalide Domovin-skog rata.

Zbog otklanjanja nastalih nejasno-}a oko primjene spomenute porezne

NACRT PRIJEDLOGA I NACRT KONA^NOG PRIJEDLOGA TE RASPRAVA O PRIJEDLOGUZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALAMOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE

Otkloniti nedore~enosti uprimjeni prava HRVI

telja. Isto tako da treba razvidjeti pra-vnu mogu}nost razdvajanja hrvatskihratnih vojnih invalida Domoviskograta koji imaju fizi~ka o{te}enja odostalih invalida, ostvarivanje olak{icapredvi|enih ovom dopunom Zakonaomogu}iti prvenstveno njima, te na-praviti tehni~ku analizu automobila iostalih vozila tako da se oni koji semogu prilagoditi potrebama invalidaoslobode pla}anja tro{arina.

Nakon provedene rasprave Odborje jednoglasno predlo‘io Zastupni~-kom domu Hrvatskoga dr‘avnog sa-bora zaklju~ke da se ne prihvati hitnipostupak u dono{enju predlo‘enogzakona, ve} redovni, te da se zadu‘iVlada Republike Hrvatske da izradiKona~ni prijedlog zakona o dopuniZakona o posebnim porezima naosobne automobile, ostala motornavozila, plovila i zrakoplove.

Mi{ljenje Vlade RepublikeHrvatske

Vlada Republike Hrvatske ne po-dr‘ava dono{enje zakona o dopuniZakona o posebnim porezima naosobne automobile, ostala motornavozila, plovila i zrakoplove, s Kona~-nim prijedlogom zakona.

Vlada Republike Hrvatske smatrada nema razloga za dopunu ~lanka 7.navedenog Zakona.

Naime, pla}anje posebnog porezana osobne automobile ure|eno jeZakonom o posebnim porezima naosobne automobile, ostala motornavozila, plovila i zrakoplove (»Narodnenovine«, br. 139/97 i 105/99), koji seprimjenjuje od 1. sije~nja 1998. godi-ne. Prema ~lanku 6. stavka 1. to~ki 1.Zakona o posebnim porezima naosobne automobile, ostala motornavozila, plovila i zrakoplove, posebniporez (tro{arina) pla}a se samo naosobne automobile snage motorapreko 55 kW (75 KS) u visini ovisno osnazi motora. Zna~i posebni porez(tro{arina) na osobne automobile do55 kW (75 KS) uop}e se ne pla}a.

Prema odredbi ~lanka 7. navede-nog Zakona koji ure|uje oslobo|enjeod pla}anja posebnog poreza i na

olak{ice potrebno je u Zakonu o po-sebnim porezima na osobne automo-bile, ostala motorna vozila, plovila izrakoplove, to~no navesti da su hrva-tski ratni vojni invalidi Domovinskograta oslobo|eni, prilikom uvoza osob-nog automobila, pla}anja posebnogporeza (tro{arine), {to se ovim zakon-skim prijedlogom i ~ini.

RADNA TIJELA

Nema ustavnopravnih zapreka zautvr|ivanje prijedloga ovog zakona,mi{ljenja je Odbor @UPANIJSKOGDOMA za zakonodavstvo, pa pred-la‘e Domu da tako i postupi. Istog jemi{ljenja bio i Odbor za gospodar-stvo i financije gdje je prevladalomi{ljenje da predlo‘eni zakon trebapodr‘ati (uz 5 glasova »za«, 1 »protiv«i 2 »suzdr‘ana«) uz napomenu da se unovom Zakonu o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i ~la-nova njihovih obitelji koji je u po-stupku izrade precizno utvrde sveporezne olak{ice kako ubudu}e ne bido{lo do krivih tuma~enja pojedinihodredbi Zakona.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zafinancije i Dr‘avni prora~un u ra-spravi o predlo‘enom zakonu raspola-gao je mi{ljenjem Vlade RepublikeHrvatske te je predlo‘io Domu da nedonese ovaj Zakon.

Odbor za ratne veterane raspravuje proveo bez dobivenog pisanog mi{-ljenja Vlade Republike Hrvatske, alije predstavnik Ministarstva financijaiznio stajali{te Ministarstva financija,nadle‘nog za tu problematiku, koje jenegativno, te predla‘e Vladi Repu-blike Hrvatske da ne prihvati pre-dlo‘enu dopunu Zakona.

U raspravi ~lanovi Odbora iznijelisu da se predlo‘ene olak{ice trebajuodnositi samo na hrvatske ratne voj-ne invalide Domovinskog rata so{te}enjem organizma od 40 posto ivi{e, da ostvarenje istog prava naolak{ice treba omogu}iti i ~lanovimaobitelji poginuloga, umrloga, zato-~enoga ili nestaloga hrvatskog brani-

37

BROJ263

IHS10. V. 2000.

osobne automobile, hrvatski ratni voj-ni invalidi Domovinskog rata nisuoslobo|eni obveze pla}anja posebnogporeza na osobne automobile snagemotora preko 55 kW. Obveze pla}anjaposebnog poreza na osobne automo-bile oslobo|ena su samo diplomatskai konzularna predstavni{tva na osno-vi uzajamnosti.

Odredba ~lanka 5. stavka 3. Pravil-nika o postupku ostvarivanja carin-skih i poreznih olak{ica hrvatskihbranitelja i ~lanova njihove obitelji(Narodne novine, broj 48/97), premakojoj HRVI ne pla}aju poseban porezna uvoz automobila (tro{arina), teme-ljena je na odredbi ~lanka 6. Zakona oposebnom porezu na uvoz automobila(Narodne novine, broj 51/94) koji jeprestao vrijediti danom po~etka pri-mjene Zakona o posebnim porezimana osobne automobile, ostala motor-na vozila, plovila i zrakoplove (Narod-ne novine, br. 139/97 i 105/99), a to je1. sije~nja 1998. godine.

Vlada Republike Hrvatske napomi-nje da je Hrvatski dr‘avni sabor ve}donio Dr‘avni prora~un RepublikeHrvatske za 2000. godinu koji u priho-dima sadr‘i i posebni porez na osob-ne automobile.

Iz navedenog proizlazi da je Pravil-nik o postupku ostvarivanja carin-skih i poreznih olak{ica hrvatskihbranitelja na koji se pozivaju predla-gatelji, dono{enjem Zakona o poseb-nim porezima na osobne automobile,ostala motorna vozila, plovila i zrako-plove, stavljen izvan snage u dijelukoji ure|uje posebni porez na osobneautomobile. Prema va‘e}im propisi-ma, hrvatski ratni vojni invalidi izDomovinskog rata oslobo|eni su ob-veze pla}anja carine i poreza na doda-nu vrijednost u cijelosti i posebnogporeza (tro{arine) na osobne automo-bile snage motora do 55 kW (75 KS),{to zna~i da pri uvozu osobnih auto-mobila pla}aju posebni porez samona osobne automobile preko 75 KSkoji spadaju u kategoriju ja~ih odno-sno luksuznijih automobila, stoji umi{ljenju Vlade Republike Hrvatske.

RASPRAVA

U ime predlagatelja uvodno je ozakonskom prijedlogu govorio mr.Franjo Kri‘ani} (HDZ). Ovdje senikako ne radi o uvo|enju novih pra-

va niti novi prijedlog prejudicirarje{enje nekog novog, budu}eg Zako-na o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i ~lanova njihovihobitelji. Ovdje se naprosto radi, ka‘e,o ispravljanju ~injenice da se Zako-nom o posebnim porezima derogiratemeljni zakon koji regulira pravahrvatskih branitelja, a posebno hrva-tskih ratnih vojnih invalida.

Kako je pojasnio zastupnik Kri‘a-ni}, u praksi se doga|a da hrvatskiratni vojni invalidi pla}aju posebanporez pri uvozu automobila makar seu gore spomenutom zakonu precizirada osobe sa statusom hrvatskoga rat-nog vojnog invalida Domovinskograta i obitelji poginulih, umrlih,zato~enih ili nestalih hrvatskih brani-telja imaju pravo na uvoz osobnogautomobila bez pla}anja carine i po-reza na promet, svakih pet godina.

U raspravi koja je potom uslijedilaZvonimir ^ervenko (HDZ) rekao jekako s jedne strane treba podr‘atipredlo‘eni zakon, ali dr‘i da imanekoliko pitanja koja valja razjasniti.Zastupnik nije siguran pla}a li setro{arina na sve automobile ili samona one iznad 75 konjskih snaga, paako netko ima mogu}nosti kupitiauto iznad 75 konjskih snaga tadavjerojatno ima mogu}nost platiti itro{arinu. Uz to, zastupnik upozoravana novi zakon o hrvatskim branite-ljima koji je u pripremi kojim }e sepredlo‘iti zna~ajne promjene, a jednabi, npr., bila osloba|anje od pla}anjaporeza prema stupnju invaliditeta, s~ime se ovaj zastupnik sla‘e. Zakonbi se trebao donijeti u lipnju ove godi-ne, ka‘e zastupnik ^ervenko paimaju}i to u vidu, suzdr‘ati }e se pri-likom glasovanja o ovom zakonskomprijedlogu.

Treba li 20 ili 30-postotnom invali-du skuplji i ve}i auto od 75 konjskihsnaga, zapitao se dr. Branko Sruk(SDP). Osobno smatra da ne treba ida se takav luksuz mora platiti, ali tuisklju~uje te{ke 100-postotne ratnevojne invalide grupa A i B. Za njih,ka‘e, ne treba nikakav zakon i takvojgrupi invalida ako treba dao bi davoze i tenk i helikopter.

Kao jedan od predlagatelja zakonamr. Bo‘idar Pugelnik (HDZ) dr‘i dasu se zakonom ‘eljele samo pojasnitinedoumice glede pla}anja tro{arine»jer branitelji dolaze na vrata tra‘e}ida im se odgovori imaju li pravo naosloba|anje od pla}anja te tro{arine«.

»Ja znam koji vam ljudi kucaju navrata, a moja rasprava je upravo bilaprotiv toga da takvim ljudima dajemoto pravo«, rekao je dr. Branko Sruk(SDP). Radi se o ljudima, ka‘e, koji

uvoze polovna vozila, prete‘ito izNjema~ke, i u gornjoj su kategoriji, astara su pet godina. Ta vozila nisulo{a, ali za taj se uvoz mora platititro{arina, no na sre}u radi se o ma-lom broju ljudi, pojasnio je ovaj za-stupnik.

Zastupnik Pugelnik upozorio je narazli~it pristup nekih gradova iop}ina glede pla}anja tro{arine.

Miroslav Prpi} (HDZ) rekao je da}e di}i ruku za predlo‘eni zakon jerje nedopustivo u pravnoj dr‘avi dajedna Vlada predla‘e dva nesukladnazakona. Rije~ je o koliziji krovnogzakona, a to je Zakon o pravima hrva-tskih branitelja iz Domovinskog rata i~lanova njihovih obitelji, i zakona ~ijese dopune predla‘u. Jednako takonedavno je upozorio, ka‘e, i na koli-ziju Zakona o gradnji i Zakona o obr-tu.

»Prihvatimo li predlo‘eni zakon pi-tam se kojim strukturama hrvatskihbranitelja mi zapravo pogodujemo«,upitao je mr. Josip Kukuljan (SDP)dodaju}i zatim »pogodujemo ~ak ionima koji su sutra u stanju kupitigenshera, najve}eg mercedesa, a oni-ma koji su ve} debelo iskoristili svojaprava omogu}ujemo dodatne povla-stice«. Zastupnik Kukuljan je protivtoga, priklanja se razmi{ljanju zastup-nika ^ervenka i zala‘e da se u sklopurasprave o novom zakonu o hrva-tskim braniteljima vidi koje su to re-alne povlastice koje valja donijeti zahrvatske branitelje.

U slu~aju da se predlo‘eni zakonne donese do dono{enja novog zako-na o hrvatskim braniteljima svakakotreba jasno ra{~istiti problematikupla}anja tih tro{arina kako ne bi bilovi{e nedoumica, smatra Zlatko Ko-madina (SDP).

U zaklju~nom istupu mr. FranjoKri‘ani} rekao je kako mu nijenamjera upu{tati se u formalne, sa-dr‘ajne i druge implikacije pre-dlo‘enog zakona, ali je do‘ivio daneki odbacuju prihva}anje zakona izprozai~nih razloga jer je eto u pripre-mi novi zakon o hrvatskim branite-ljima. Ako prvo ~itanje tog zakonabude u lipnju, onda }e drugo ~itanjezakona biti u rujnu ili listopadu, astupit }e na snagu tek u jesen ovegodine, ukoliko predlagatelj ne pre-dlo‘i drugi rok. Istodobno na terenu}e se doga|ati razne stvari pa }e takoi dalje neki biti oslobo|eni pla}anjatro{arine i to }e pravo ostvariti nor-malnim putem, a drugi pak sudskimtu‘bama. A glede rasprave o luksuz-nijim automobilima, zastupnik upozo-rava da se automobili srednje kate-gorije ne mogu prilago|avati specifi~-

POSEBNI POREZI NA MOTORNA VOZILA

38

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

nim potrebama te{kih invalida. @eljapredlagatelja je tako|er da se svi hr-vatski ratni vojni invalidi Domovin-skog rata oslobode pla}anja tro{arineprilikom uvoza osobnih automobila, ane da to bude ekskluzivno pravo ne-kih.

Vi{e nije bilo zainteresiranih za ra-spravu pa se pristupilo glasovanju. Sa24 glasa »za«, sedam »protiv« i 11»suzdr‘anih«, zastupnici @upa-nijskog doma utvrdili su i Zastup-ni~kom domu proslijedili na dono{e-nje Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o dopuni Zakona o posebnimporezima na osobne automobile,ostala motorna vozila, plovila izrakoplove.

Redovna procedura za ovajzakonski prijedlog

Zastupni~ki dom je 26. travnjaovom temom dopunio dnevni redsvoje teku}e sjednice pa i mi ovimrezimeom objedinjujemo raspravu outvr|ivanju Prijedloga u @upanijs-kom domu i raspravu o tom Prijedlo-gu u Zastupni~kom domu.

U Zastupni~kom domu najprije jepredsjednik Odbora za ratne veterane\uro De~ak (HDZ) prenio stajali{tetog radnog tijela i naglasio da Odborne prihva}a hitni postupak u dono{e-nju ovog zakona ve} predla‘e redov-nu proceduru.

Takav prijedlog Zastupni~ki je domprihvatio jednoglasno {to zna~i da sena dono{enje predlo‘enog zakonaprimjenjuju odredbe Poslovnika o pr-vom ~itanju.

Jadranko Mijali} (HSLS), pre-dsjednik Odbora za financije i Dr‘av-ni prora~un prenio je stajali{te togradnog tijela koje predla‘e Domu dane donese predlo‘eni zakon.

Dragica Zgrebec (SDP) govorila jeu ime Kluba zastupnika SDP-a, koji sene protivi prvom ~itanju o pre-dlo‘enom zakonu ali komentiraobrazlo‘enje uz ovaj zakon. Naime,ne mo‘e se pozivati na Pravilnik opostupku ostvarivanja carinskih i po-reznih olak{ica odnosno da su njimehrvatski branitelji i ~lanovi njihovihobitelji oslobo|eni pla}anja posebnogporeza, tzv. tro{arina, na uvoz auto-mobila jer je prema obrazlo‘enju Vla-de Republike Hrvatske od 1998. godi-ne taj Pravilnik u dijelu koji ure|ujeposebni porez stavljen izvan snage.Isto tako nije to~na konstatacijapredlagatelja da nije potrebno osigu-rati dodatna sredstva za provo|enjeovog zakona. Naime, ako bi ovajzakon bio usvojen hitnim postupkomi po~eo se primjenjivati danom objaveu Narodnim novinama zna~i da bi sesmanjili i prihodi u dr‘avni prora~unza 2000. godinu.

Prihva}amo obrazlo‘enje Vlade alii predla‘emo da Vlada razmotrimogu}nost da se eventualno u novomprora~unu vidi je li mogu}e da se od1. 1. 2001. godine uvedu ove olak{iceza odre|ene kategorije gra|ana (hen-dikepirane) i za invalide Domovin-skog rata i civilne invalide rata i rada,rekla je, me|u ostalim, zastupnica.

\uro De~ak u pojedina~noj raspra-vi zatra‘io je poja{njenja od VladeRepublike Hrvatske i izrazio ‘aljenje{to nije nazo~an njen predstavnik. U~lanku 39. va‘e}eg Zakona o pravimahrvatskih branitelja jasno se ka‘e dasudionici Domovinskog rata, a ovdjese govori o invalidima i obiteljimapoginulih, umrlih i zato~enih, imajupravo na uvoz osobnog automobilabez pla}anja carine i poreza na pro-met. Odluka na koju se pozivala pred-govornica ne mo‘e biti starije odZakona i nigdje se ne ka‘e radi li se oPDV-u ili tro{arini, koja nije ni{tadrugo nego porez na promet.

Iskustva govore da se dobivaju su-dski sporovi u vezi te tro{arine pa bi

trebalo objasniti {to je tro{arina akoto nije porez na promet. Ovdje jeizvr{ena potpuna derogacija Zakonao pravima hrvatskih branitelja pa jepotrebno pravno tuma~enje, rekao je.

Ivo Fabijani} (SDP) slo‘io se sizvje{}em Odbora za ratne veterane ipredgovornikom, pogotovo u dijeluda treba napraviti tehni~ku analizuautomobila i ostalih vozila tako da seoni koji se mogu prilagoditi potreba-ma invalida oslobode pla}anja tro{a-rina.

Uvjeren je da bi s udrugamaproiza{lim iz Domovinskog rata tre-balo raspraviti ta pitanja i krenuti ve}jedanput u potpuno izjedna~avanjesvih ostalih zakonskih obveza kojeimaju svi gra|ani Republike Hrva-tske. Siguran je da Hrvatski dr‘avnisabor ne}e osporaviti ona pravabraniteljima koja im pripadaju izmoralnih i bilo kojih drugih ljudskihrazloga, rekao je zastupnik, po-dr‘avaju}i prijedlog da ovaj zakon ideu drugo ~itanje.

Vlado Juki} (HSP) zalo‘io se da seovaj zakonski prijedlog prihvati i udrugom ~itanju, i to barem u dijelu daod pla}anja tro{arine, bez obzira nasnagu motora vozila, budu izuzeti oniinvalidi koji moraju prilago|avati vo-zilo svojim potrebama. To ne bi biotoliko udarac za Prora~un, a ispravilabi se jedna nepravda, naglasio je,me|u ostalim zastupnik. U vezi s timje predlo‘io da se zadu‘i Vlada Repu-blike Hrvatske da za sljede}e ~itanjeovog zakonskog prijedloga pripremianalizu o tome koliko je takvih invali-da i sudionika Domovinskog rata ikoliko bi to iznosilo za prora~un.

Rasprava je potom bila zak-lju~ena.

Zastupni~ki je dom jednoglasnoprihvatio u prvom ~itanju Prijedlogzakona o dopuni Zakona o posebnimporezima na osobne automobile,ostala motorna vozila, plovila izrakloplove.

J. [.; \. K.

NACRT PRIJEDLOGA I NACRT KONA^NOG PRIJEDLOGA ZAKONA O DOPUNI ZAKONA OOBVEZAMA I PRAVIMA DR@AVNIH DU@NOSNIKA

@upanijski je dom nakon raspraveutvrdio Prijedlog i Kona~ni prijed-log zakona o dopuni Zakona o ob-

vezama i pravima dr‘avnih du‘nos-

nika. Predlo‘enom dopunom, pred-

lagatelji su zastupnici (sedam) @up-

anijskog doma, ‘eli se dovesti u jed-

nak polo‘aj du‘nosnike koji su svoju

funkciju profesionalizirali i one koji

to nisu u~inili, a na svojim radnim

mjestima primaju ni‘e pla}e od

pla}a koje bi imali da su profesional-izirali svoju du‘nosni~ku funkciju.

Predlagatelji napominju da je pred-lo‘ena dopuna ve} bila dio osnovnogZakona o obvezama i pravimadr‘avnih du‘nosnika (srpanj, 1998.),no da je prilikom rasprave o izmjena-ma i dopunama Zakona u velja~i2000. godine (visina du‘nosni~ke pla-

39

BROJ263

IHS10. V. 2000.

}e) taj stavak jednostavno izostao izteksta izmjena i dopuna.

Dono{enjem ove dopune po hitnompostupku sprije~it }e se, isti~u predla-gatelji, neravnopravan polo‘aj nekihdu‘nosnika koji imaju ni‘e pla}e nasvojim radnim mjestima u odnosu nadu‘nosnike koji su profesionaliziralisvoju funkciju.

U @upanijskom domu uvodno jeobrazlo‘io predlo‘eni zakon jedan od

predlagatelja, Mario V~elik (HDZ) apodr{ku mu je dao prof. Jovan Bam-bura~ (imenovan Odlukom Predsjed-nika Republike) zatra‘iv{i ujedno dase predlo‘eni zakon primjenjuje ret-rogradno, od 1. o‘ujka ove godine(predlagatelj prihvatio amandman itime je postao sastavni dio predlo-‘enog zakona). I Dragutin Bra~un(HDZ) podr‘ao je ovaj zakon i ujednoupozorio na zakonsku nespojivost

obna{anja du‘nosti zastupnika i ~la-na nekog upravnog ili nadzornog od-bora a da sada takvih primjera ima uzastupni~kom domu.

Rasprava je zatim bila zaklju~enai @upanijski je dom jednoglasno pri-hvatio Nacrt predlo‘enog zakonaodnosno utvrdio Prijedlog i Kona~niprijedlog zakona o dopuni Zakona oobvezama i pravima dr‘avnih du‘-nosnika. \. K.

PRIJEDLOG ODLUKE O VRA]ANJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DOPLATKU ZADJECU NA PONOVNO ODLU^IVANJE ZASTUPNI^KOM DOMU HRVATSKOGA DR@AVNOGSABORA

Odgoda unato~ suspenzivnom vetuNakon ponovljene rasprave o

izmjenama Zakona o doplatku zadjecu Zastupni~ki dom je na ovimsjednicama, unato~ suspenzivnomvetu @upanijskog, ponovno odgodioprimjenu novog Zakona o doplatkuza djecu do 1. sije~nja 2001. godine.

Podsjetimo, tim se zakonom (tre-bao se po~eti primjenjivati od 1.o‘ujka ove godine) osjetno pro{irujebroj korisnika dje~jeg doplatka. Nai-me, ubudu}e }e to pravo mo}i ostvari-vati i djeca nezaposlenih, poljopriv-rednika i radnika koji ne dobivajupla}u. Budu}i da u ovogodi{njemProra~unu nisu osigurana dodatnasredstva za tu namjenu, a ni svi ‘upa-nijski uredi nisu okon~ali tehni~ke iorganizacijske pripreme za provedbunovog Zakona, Zastupni~ki dom jeostao pri svom ranijem stajali{tu danjegovu primjenu valja odgoditi.

Dono{enje noveliranog Zakona uistovjetnom tekstu kao i na sjednici uo‘ujku (IHS br. 261 od 12. IV. 2000.),zastupnici su popratili s vi{e zak-lju~aka prihva}enih na inicijativu ra-dnih tijela. U prvom redu obvezali suVladu da do 1. srpnja podneseizvje{}e o tome kako teku pripreme,te da prona|e sredstva za eventualnuraniju provedbu novog zakona (sma-njenjem osnovice dje~jeg doplatka ilirebalansom Prora~una).

RADNA TIJELA

Budu}i da od dono{enja spornogzakona 22. o‘ujka nisu nastupili nekinovi momenti temeljem kojih bi pro-mijenili ranije zauzeta stajali{ta, nad-le‘ni odbori sugerirali su Zastupni~-kom domu da ne prihvati predlo‘enuOdluku @upanijskog doma o njegovu

vra}anju na ponovno odlu~ivanje, ve}da ga donese u istom tekstu kao i nasjednici 22. o‘ujka ove godine, zajed-no s prihva}enim amandmanima izaklju~cima.

Odbor za zakonodavstvo nagla-{ava u svom obrazlo‘enju da je VladaRH, podnose}i Zakon o izmjenamaZakona o doplatku za djecu, postupilasukladno odredbi stavka 2. ~lanka 91.Ustava RH te da bi nedono{enjem togZakona Zastupni~ki dom preuzeo od-govornost za osiguravanje potrebniha nedostaju}ih sredstava. To radnotijelo podsje}a i na Zaklju~ke Zastup-ni~kog doma donesene u o‘ujku nanjegovu i inicijativu Odbora zaUstav, Poslovnik i politi~ki sustav. Iztih Zaklju~aka, prepoznatljivo je –ka‘e – razumijevanje za rje{avanjesocijalnih pitanja. Naime, Vlada jezadu‘ena da u roku od 90 dana pre-dlo‘i izmjene i dopune spomenutogzakona, odnosno izvje{}e o razlozimazbog kojih to ne mo‘e u~initi, te dapreispita mogu}nost osiguravanjasredstava za financiranje doplatka zadjecu putem doprinosa. I ovom pri-likom Odbor sugerira Zastupni~komdomu da obve‘e Vladu da mu podne-se izvje{}e o mogu}oj provedbi Zako-na o doplatku za djecu na temeljusmanjene osnovice, te da, ako za topostoje mogu}nosti, u hitnom po-stupku predlo‘i izmjene tog Zakona.Na prijedlog tog radnog tijela zastup-nici bi, posebnim zaklju~kom, trebaliobvezati Vladu da ulo‘i dodatne napo-re za iznala‘enje sredstava, odnosnoizvora sredstava za financiranje do-platka za djecu te da podneseprijedlog izmjena (rebalansa) Dr‘av-nog prora~una Republike Hrvatske za2000. godinu.

Tijekom rasprave na sjednici Odbo-ra za financije i Dr‘avni prora~un~lanovi tog radnog tijela ukazali suna va‘nost provedbe ovog Zakona,kako sa socijalnog, tako i s demo-grafskog gledi{ta, budu}i da se njimezna~ajno pro{iruje krug korisnikaprava na doplatak za djecu. Odbor jeujedno upozorio na potrebu da se do1. sije~nja 2001. godine stvore nu‘netehni~ke i financijske pretpostavkeza provedbu tog zakona te ocijene ipreispitaju njegove odredbe.

Na sjednici Odbora za obitelj, mla-de‘ i {port nagla{eno je, me|u osta-lim, da {iru javnost treba informiratio tome da se radi o osiguranju predu-vjeta za primjenu ovog Zakona te dase Vlada i ostali nadle‘ni subjekti neskrivaju iza vremenskih rokova. Toradno tijelo i dalje stoji na stajali{tuda bi Vlada do 1. srpnja trebala pri-premiti sve potrebne kvantifikacije zaprimjenu ovog Zakona do 1. srpnja ieventualno predlo‘iti njegovu izmje-nu radi ranije primjene (od 1. rujnaove godine). Sredstva za tu namjenutrebalo bi osigurati Rebalansom dr-‘avnog prora~una za 2000. godinu.

RASPRAVA

Prije po~etka rasprave govorili suizvjestitelji nadle‘nih radnih tijela.Ingrid Anti~evi}-Marinovi} upoznalaje zastupnike sa stajali{tima Odboraza zakonodavstvo, Dubravka [uica s

DJE^JI DOPLATAK

40

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

mi{ljenjem Odbora za obitelj, mlade‘i {port, a Jadranko Mijali} sa stavovi-ma Odbora za financije i Dr‘avniprora~un.

Obrazla‘u}i stajali{ta Vlade RHDavorko Vidovi}, ministar rada i so-cijalne skrbi, napomenuo je da Vladaostaje u cijelosti pri navodima o razlo-zima odgode primjene Zakona o do-platku za djecu, sadr‘anim u obraz-lo‘enju Prijedloga zakona o izmjena-ma tog zakona. To ne zna~i da je odu-stala od koncepcije koja doplatku zadjecu, kao materijalnom izrazupomo}i u podizanju i odgoju djece,daje zna~ajke univerzalnog prava,dakle neovisnog o radnopravnom sta-tusu roditelja i s njima izjedna~enihosoba, ve} ‘eli, u djelokrugu svojihovlasti i odgovornosti, osigurati svepreduvjete da svi korisnici moguostvariti zakonom zajam~ena prava.

Po rije~ima ministra Vlada je svje-sna ~injenice da Ustav RH zahtijevaod nje, kad se javlja u ulozi pred-lagatelja pojedinih zakona, da vodira~una o realnosti, provedivosti,odr‘ivosti i socijalnosti zakonskihprijedloga s kojima izlazi pred hrva-tske gra|ane, posebno kad je rije~ oostvarivanju prava korisnika.

U nastavku je konstatirao da jeZastupni~ki dom dobro u~inio {to jeodgodio primjenu novog Zakona odoplatku za djecu jer se u me|u-vremenu saznalo da je 15 ‘upanijskihureda za rad i socijalnu skrb potpunonepripremljeno za taj posao i to zbognedostatka djelatnika (iskazali su po-trebu za 88 novouposlenih), neosigu-rane informati~ke potpore ve}egbroja ispostava, te neodgovaraju}ihprostornih uvjeta. Osim toga, jo{uvijek nije poznat niti broj mogu}ihkorisnika novog sustava doplatka zadjecu. Spomenuo je i to da veliki broj‘upanijskih ureda ima brojne za-mjerke na spomenuti zakon. To zna~ida }e njegov tekst morati pretrpjetiodre|ene izmjene u provedbenomsmislu, dok }e osnovne intencije osta-ti nepromijenjene.

Vlada RH, dakle, ostaje pri zak-lju~cima koje je ovaj Dom donio 21.o‘ujka i prihva}a preuzete obveze dado 1. srpnja predo~i Saboru potrebitekvantitativne pokazatelje i osiguranu‘ne preduvjete da se Zakon odje~jem doplatku, vjerojatno u izmije-njenom obliku, po~ne primjenjivatiod 1. sije~nja 2001. godine. Me|utim,Ministarstvo rada i socijalne skrbi, usuradnji s Ministarstvom financija,poduzet }e sve da se s primjenomovog zakona, ako to ikako budemogu}e, starta i ranije. Stoga Vladane mo‘e prihvatiti obrazlo‘enje @upa-

nijskog doma u kojem nema niti jed-ne jedine nove ~injenice koja biupu}ivala na to da postoji mogu}nostranije primjene zakona. A ono {to seu tom obrazlo‘enju naziva odre|enimzaprekama doista su ozbiljne zaprekekoje bi mogle dovesti u pitanje ostva-rivost jednog ovakvog propisa, ka‘eministar Vidovi}.

Na kraju je naglasio da Vlada nedr‘i posve primjerenim ton kojim je@upanijski dom stavio svoj veto nadono{enje Zakona o izmjenama Zako-na o dje~jem doplatku. To vi{e {to seu obrazlo‘enju predlo‘ene odluke onjegovom vra}anju na ponovnoodlu~ivanje implicira da Vlada, kaopredlagatelj, nije motivirana huma-nim, plemenitim i visokim pobuda-ma, {to je doista neprihvatljivo.

Jo{ jednom odvagnuti sveargumente

Jadranka Kosor (HDZ) podsjetilaje na po~etku svog izlaganja na po-stizborno obe}anje svojih strana~kihkolega da }e biti konstruktivna opor-ba. Apelirala je na zastupnike da utom kontekstu svrhu prihvate i potpo-ru Kluba zastupnika HDZ-a u nastoja-nju zastupnika @upanijskog doma daZastupni~ki ponovno odlu~uje o spor-nom zakonu. Napomenula je da jenjene strana~ke kolege u tome ohra-brilo i nastojanje nadbiskupa Boza-ni}a da se prona|u mogu}nosti zaisplatu dje~jeg doplatka svakomdjetetu, prema novom zakonu, te po-dsjetila da je po~etkom o‘ujka i kr~kibiskup Valter @upan, predsjednikVije}a hrvatske biskupske konferen-cije za obitelj, tako|er izrazio zabrinu-tost zbog odluke Vlade o odgodi pri-mjene tog zakona. Spomenula je i toda je u me|uvremenu i ministar fi-nancija izjavio da Vlada istra‘ujemogu}nosti isplate dje~jeg doplatkaza svu djecu. Ustavna ovlast @upa-nijskog doma da ulo‘i suspenzivniveto daje nam priliku da jo{ jednomdobro odvagnemo sve argumente idonesemo uistinu pravi~nu odluku uinteresu djece, naglasila je.

Po rije~ima zastupnice Zakon odoplatku za djecu, koji je predlo‘ilaprethodna Vlada a prihvatio pro{lisaziv ovog Doma (trebao se po~etiprimjenjivati od 1. o‘ujka ove godine)trebao je ubla‘iti socijalne nejednako-sti i pobolj{ati ‘ivotne uvjete obite-ljima kojima je pomo} doista potreb-na. Naime, prvi put se pravo na dje~jidoplatak vezalo za dijete i, {to jenajva‘nije, pro{iren je krug korisnikai na djecu nezaposlenih i poljo-privrednika.

[to se to, osim pritiska javnosti, ume|uvremenu promijenilo, budu}i daje Vlada nekoliko puta mijenjalastajali{ta i argumente – pita zastupni-ca. Zanimalo ju je i jesu li pri dono{e-nju odluke o odgodi primjene zakonapostojale stvarne procjene o tro{ko-vima njegova provo|enja. Ako jeto~no da tehni~ke pripreme za prove-dbu tog propisa nisu okon~ane (iakoje prethodna Vlada ulo‘ila oko 8 mlnkuna) dje~ji doplatak bi se premanovom zakonu mogao ispla}ivati, kaoi dosad, preko Zavoda za mirovinskoosiguranje. U ime Kluba zastupnikaHDZ-a sugerirala je da se potrebannovac osigura rebalansom dr‘avnogprora~una, kako bi se s primjenomnovog zakona otpo~elo jo{ u ovoj go-dini, a ne da se pravo na dje~ji dopla-tak uskra}uje socijalno najugro‘e-nijim kategorijama – djeci nezaposle-nih i poljoprivrednika – i to u trenu-tku kad se najavljuju nova poskuplje-nja.

U zaklju~nom dijelu izlaganja za-stupnica je podsjetila na to da su seza dono{enje tog zakona u pro{lomsazivu Sabora zauzimale sve politi~kestranke a tada{nji oporbeni pravciisticali su da je trebao biti donesendavno prije. Zbog toga, ka‘e, nisu ja-sne ocjene koje dolaze iz Vlade otome kako je veto @upanijskog domalicemjerje zastupnika HDZ-a.

Po rije~ima dr. Vesne Pusi} (HNS)ni me|u zastupnicima niti me|u ~la-novima Vlade nema nikoga kome nijestalo (i u politi~kom i u ljudskom in-teresu) da se doplatak odmah po~neispla}ivati po novom. Stoga se trebakoncentrirati na to kako osiguratiizvore sredstava za tu namjenu (po-trebna sredstva procjenjuju se na 1,8– 2 mlrd. kuna). Dodatni argument zato je i ~injenica da se u situacijiovako visoke nezaposlenosti, koja jezate~ena, gubitkom naknade iz Zavo-da za zapo{ljavanje prema sada{njemzakonu gubi i pravo na doplatak zadjecu.

U ime Kluba zastupnika HNS-a iLS-a zastupnica je, stoga, predlo‘ilaVladi da razmotri mogu}nost da se sisplatom te naknade krene nakon re-balansa prora~una, od 1. listopadaove godine.

Predlagatelj nema novihargumenata

Osvrnuv{i se na obrazlo‘enje kojimje @upanijski dom popratio pre-dlo‘enu Odluku o vra}anju ovogzakona na ponovno odlu~ivanje, Mi-lanka Opa~i}, glasnogovornica Klubazastupnika SDP-a, konstatirala je dadio zastupnika tog Doma jo{ uvijek

41

BROJ263

IHS10. V. 2000.

nije ra{~istio sa socijalisti~kim relik-tima i avetima komunizma. Naime, utom obrazlo‘enju nema niti jednognovog argumenta koji bi prisilio Vla-du da promijeni svoje stajali{te, ve}se govori o nekakvim seljacima kojisu bili klasni neprijatelji, itd. Potak-nuta upozorenjem @upanijskog domada su 173 kvalificirana i educiranaslu‘benika u Mirovinskom fondu po-stala vi{ak zbog toga {to je zakonompostupak ispla}ivanja dje~jeg dopla-tka preba~en na ‘upanijske urede,zastupnica je podsjetila na to da ovajzakon nije pisala sada{nja, negobiv{a HDZ-ova Vlada. Napomenula jeda neki zastupnici u @upanijskomdomu uvijek poput nojeva »dr‘e glaveu pijesku« i ne ‘ele priznati da jeprethodna Vlada ostavila poprili~nedugove, zbog ~ega je danas te{koprona}i izvore za isplatu dje~jeg do-platka. Spomenula je 9 milijardiunutarnjeg duga koji nova Vladamora rije{iti, 50 mlrd. kuna koji suutro{eni na sanaciju banaka, 225 mln.DEM koje }e Hrvatska najvjerojatnijemorati platiti kao od{tetu Astaldiju te{tetni ugovor o izgradnji Istarskogipsilona prema kojem je dr‘ava mora-la nadoknaditi nenapla}enu cestari-nu iz Prora~una. Da nema tihtro{kova dostajalo bi novaca za ispla-tu dje~jeg doplatka u narednih 20godina, konstatirala je zastupnica,najaviv{i da }e njeni strana~ki kolegepodr‘ati Vladin prijedlog da se pri-mjena ovog zakona odgodi.

Na njeno izlaganje prvi je reagiraoVladimir [eks, rekav{i da je te{kouvrijedila ugled, ~ast i dostojanstvojednoga od saborskih domova.

Milan Kova~ (HDZ) je podsjetio nato da gospodarska situacija nije bilablistava ni prije dolaska HDZ-a navlast. Naime, 1990. godine samo uGradu Zagrebu je pokrenuto 67 ste-~ajeva najve}ih firmi u Hrvatskoj, a365 poduze}a poslovalo je s gubi-tkom. Tome treba pribrojiti i ratne{tete, koje se procjenjuju na 260 mlrd.kuna, pa }e biti jasno zbog ~ega svadjeca ne primaju dje~ji doplatak.

Za razliku od prethodnika, IvanNini} zamjerio je kolegici Opa~i} {toje tako katastrofalnu situaciju koju sukolege ostavili u Hrvatskoj ocijenilapreblago.

Raspolo‘iva sredstvaraspodijeliti na svu djecu

Kad je rije~ o ostvarivanju prava nadje~ji doplatak nema mjestanikakvim podjelama na djecu zapo-slenih, s jedne, i djecu nezaposlenihte poljoprivrednika s druge strane,naglasio je Damir Kajin, govore}i uime Kluba zastupnika IDS-a. To vi{e

{to se od 1. srpnja 1998. godine novacza tu namjenu osigurava u Dr‘avnomprora~unu u kojem podjednako parti-cipiraju, prema svojim mogu}nosti-ma, sve navedene kategorije stanov-ni{tva. O stvaranju uvjeta za proved-bu novog zakona, u prvom reduosiguranjem dodatnih 600 do 800mln. kuna za pove}ani broj korisnika,trebalo je voditi ra~una prije usvaja-nja Prora~una i samog zakona, ka‘ezastupnik. Ako nema dovoljno sred-stava (u dr‘avnoj blagajni osiguranoje ne{to vi{e od milijardu i 100 mln.kuna) raspolo‘ivi iznos treba raspo-dijeliti na svu djecu. Kada bi se zakonpo~eo primjenjivati 1. srpnja valjalobi osigurati dodatnih 300 mln. kuna,a ako bi se to prolongiralo na 1. listo-pada oko 200 mln. kuna, ra~unaKajin. Predla‘e, stoga, da se ide u re-balans prora~una (za tu namjenumogao bi se preusmjeriti dio sredsta-va rezerviran za financiranje HVO-a)ili da se dr‘ava zadu‘i kod nekeme|unarodne nov~arske institucije.

Ton~i Tadi} izjavio je da se Klubzastupnika HSP-a i HKDU-a sla‘e sargumentacijom IDS-a o besmisleno-sti odgode primjene ovog iznimnova‘nog zakona, jer se to protivistrate{kim interesima Hrvatske. Po-dsjetio je na to da je Zakon o dje~jemdoplatku u pro{lom mandatu Saborausvojen jednoglasno, s namjerom dase pomogne svakom hrvatskom djete-tu, bez obzira na podrijetlo i na to~ime se bave njegovi roditelji.

U nastavku je izrazio ~u|enje {topredsjedatelj prije po~etka raspravenije dao priliku predstavnicima @upa-nijskog doma da iznesu svoje argu-mente, to vi{e {to se radi o prvomzakonu kojeg je taj Dom svojim vetomvratio na ponovnu raspravu uZastupni~ki dom. Kako re~e, @upa-nijski dom ima pravo na svoje mi{lje-nje koje se Vladi mo‘e i ne mora svi-djeti. Da se o ovom zakonu rasprav-ljalo prije dono{enja Prora~unamo‘da bi se prona{la sredstva zanjegovu primjenu, smatra zastupnik.Zanimljivo je, me|utim, da se na sjed-nici Odbora za financije i Dr‘avniprora~un predstavnik Ministarstvanije osvrnuo na financijske pote{ko}enego na problem tehni~ke i kadro-vske nepripremljenosti za provedbutog propisa. I danas se ovdje moglo~uti da ~ak 16 ‘upanijskih ureda nijespremno za taj posao (prije dvadesetdana bilo je govora o 10) negodujezastupnik.

S primjenom od 1. rujnaNa kraju je ponovio stajali{te hae-

speovaca da sporni zakon trebapo~eti primjenjivati od 1. srpnja, do-

kad valja napraviti saldo o broju kori-snika (u prvoj rundi osigurati i povratsredstava utro{enih za prijavu djece).Najavio je da }e, u protivnom, Klubzastupnika HSP-a i HKDU-a pokrenu-ti postupak za iskazivanje nepovjere-nja ministru rada i socijalne skrbi.

Odgovaraju}i na primjedbe zastup-nika predsjednik HDS-a ZlatkoTom~i} pojasnio je da predstavnici@upanijskog doma nisu tra‘ili rije~prije po~etka rasprave. Budu}i datakvi slu~ajevi nisu definirani Poslov-nikom, zastupnici su se slo‘ili s timda im se dade rije~ nakon {to se izre-daju predstavnici klubova zastup-nika.

Pojednostavniti i pojeftinitiprikupljanje dokumentacije

Po rije~ima dr. Ante Simoni}a,Klub zastupnika HSS-a sukladnosvom ranijem stajali{tu odbija pri-jedlog @upanijskog doma. Smatra,naime, da treba donijeti Zakon oizmjenama Zakona o doplatku zadjecu, s tim da se ubrzaju pripremneaktivnosti za njegovo provo|enje.Njihova je sugestija da se nastavi pro-ces prijavljivanja korisnika i prikup-ljanja potrebnih dokumenata, ali daga se osjetno pojednostavni i pojeftini(onima koji su ve} uplatili takseprepla}eno treba vratiti te produ‘itirok valjanosti predanih dokumenata).Do 1. srpnja ove godine resorno mini-starstvo trebalo bi napraviti inventu-ru zate~enog stanja i na osnovi togaponuditi konkretno rje{enje (definira-ti imovinske cenzuse i potrebnusumu novaca, uspostaviti tehni~kepreduvjete, itd.). Najkasnije do krajarujna valja donijeti rebalans prora-~una te hitno zapo~eti s ispla}iva-njem dje~jeg doplatka po novome, pamakar samo najugro‘enijim kate-gorijama djece. Haesesovci o~ekujuod Ministarstva i da uvidom uzate~eno stanje definira uzroke »oveblama‘e« te da se poduzmu odgo-varaju}e mjere prema krivcima.

• Budu}i da ovogodi{njimProra~unom nisu osiguranadodatna sredstva za provedbunovog Zakona o dje~jem do-platku, a ni svi ‘upanijski ure-di jo{ nisu okon~ali tehni~ke iorganizacijske pripreme, Za-stupni~ki dom je ponovno od-godio primjenu tog zakona (do1. sije~nja 2001. godine).

DJE^JI DOPLATAK

42

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Mr. Andro Vlahu{i} izjavio je da niKlub zastupnika HSLS-a nije pro-mijenio svoj stav. To zna~i da uva‘avarealnu ~injenicu da u ovogodi{njemProra~unu nema dovoljno sredstavaza isplatu dje~jeg doplatka svoj djeciu Hrvatskoj koja na to imaju pravo.Kako re~e, haeselesovci vjeruju Vladida je u vremenskom tjesnacu u kojemje donesen taj dokument bilo izuzet-no te{ko pro{iriti socijalna prava nara~un nekih drugih stavki. Zbog togajoj njegovi strana~ki kolege sugeri-raju da razmotri mogu}nost prona-la‘enja potrebnog novca rebalansira-njem Prora~una. Upozoravaju, me|u-tim, da dje~ji doplatak ne smije bitijedina stimulativna mjera za djecu.Naime, mlade mu~i besperspektiv-nost, pa mnogi posi‘u za drogom,alkoholom, itd. Stoga bi Vlada, osimdje~jeg doplatka, trebala donijeti ineke druge mjere koje bi omogu}ilemladim ljudima da budu ravnopravnisa svojim vr{njacima u susjednimeuropskim zemljama, te da vjeruju uvlastitu budu}nost (osigurati im boljeobrazovanje i dr.).

Po rije~ima Damira Juri}a Klubzastupnika PGS-a i SBHS podr‘avanapore Vlade da prona|e potrebnasredstva za primjenu ovako izmije-njenog Zakona o dje~jem doplatku,po mogu}nosti jo{ u toku ove godine(mo‘da bi se mogla odgoditi moderni-zacija migova ili izgradnja nekih voj-nih plovila). Dodu{e, Hrvatska je jo{prije 10 godina ustanovljena kaogra|anska i demokratska dr‘ava,tako da je u proteklom razdoblju bilodosta vremena da se donese takavzakon koji bi odgovarao tom duhu.

Obrazlo‘enje @upanijskogdoma

U raspravu se, potom, uklju~io pre-dstavnik @upanijskog doma Ivan Br-lekovi} da bi obrazlo‘io {to je motivi-ralo taj dom da ulo‘i suspenzivniveto, odluku koja je u raspravi nazva-na politi~ki pamflet. Uzgred je pri-mijetio da su zastupnici @upanijskogdoma po Ustavu izjedna~eni s kole-gama u Zastupni~kom domu.

Najprije je podsjetio na to da jeZakon o doplatku za djecu kojim jetaj sustav ure|en na novim osnova-ma, kako u pogledu uvjeta za stjeca-nje prava na doplatak, tako i u pogle-du pro{irenja kruga korisnika, stupiona snagu 29. srpnja 1999. godine. Tre-bao se po~eti primjenjivati 1. sije~njaove godine, ali je Vlada RH nekolikodana prije toga svojom uredbom od-godila njegovu primjenu do 1. o‘ujka.Na njen prijedlog Zastupni~ki dom je

22. o‘ujka – hitnim postupkom – do-nio izmjene tog Zakona kojima senjegova primjena prolongira na 1.sije~nja idu}e godine. Po rije~ima za-stupnika @upanijski dom je mi{ljenjada, unato~ odre|enim zaprekama,nije opravdano toliko odga|ati pri-mjenu ovog zakona. Budu}i daZastupni~ki dom nije uva‘io tonjegovo mi{ljenje @upanijski dom jeiskoristio ustavno pravo veta i pre-dlo‘io da se ovaj zakon vrati na pono-vno odlu~ivanje Zastupni~kom domu.

Brlekovi} je u nastavku naglasio daUstav RH, kao jedan od najmoder-nijih ustava u Europi, posebno mjestodaje komponenti socijalne politike.Naime, ~lankom 62. propisano je dadr‘ava {titi materinstvo, djecu i mla-de‘ te stvara socijalne, materijalne idruge uvjete kojima se promi~eostvarivanje prava na dostojan ‘ivot.Po njegovim rije~ima doplatak zadjecu, kao institut, treba poticati de-mografsku obnovu i u prvom redubiti u slu‘bi pronatalitetne politike, teostvarenja na~ela pravednosti ina~ela socijalne politike. Naveo je dasu do 1. srpnja 1998. godine sredstvaza tu namjenu osigurava doprinosomiz pla}a a nakon toga izdvajaju se izDr‘avnog prora~una. Me|utim, jo{ idanas se prava korisnika odre|uju postarom socijalisti~kom zakonu iz1977., samo za djecu zaposlenika.Najve}a vrijednost ovog novog zako-na, ~ija se primjena suspendira, jest utome da ukida tu nepravdu i osigura-va pravo na dje~ji doplatak onimakojima je to najvi{e i potrebno (djecaseljaka i ona ~iji roditelji nisu zapo-sleni ili ne primaju pla}u).

U nastavku je spomenuo da danaspravo na tu naknadu ostvaruje svegaoko 37 posto potencijalnih korisnikaodnosno 20 posto obitelji (370 tisu}akorisnika). Novim zakonom broj kori-snika bi se pove}ao s oko 370 tisu}ana oko 600 tisu}a, za {to bi trebaloosigurati oko 600 do 700 mln.prora~unskih kuna. Na iznena|enje irazo~aranje najve}eg dijela hrvatskejavnosti Vlada RH, koja u svom pro-gramu isti~e da }e se posebna pozor-nost posvetiti provedbi novog Zakonao doplatku za djecu, odga|a njegovuprimjenu, negoduje zastupnik. Prvo-bitno obja{njenje je bilo da nisu ispu-njeni tehni~ki uvjeti za to, odnosnoda su zakazali ‘upanijski uredi zarad, zdravstvo i socijalnu skrb teDr‘avni zavod za za{titu obitelji, mla-de‘i i materinstva na koje se prenoseti poslovi. Danas, me|utim, predstav-nici predlagatelja priznaju da su pro-blem i financijska sredstva. To jerazlog, ka‘e, zbog kojeg su Klub za-

stupnika HDZ-a i ostali zastupnici u@upanijskom domu predlo‘ili odlukeo vra}anju zakona na ponovnoodlu~ivanje u ovaj Visoki dom, ka‘eBrlekovi}. Smatraju, naime, da seunato~ svim objektivnim te{ko}amamo‘e nama}i dodatnih 600 do 700milijuna kuna (npr. na stavci kapital-nih prihoda). Dr‘e, tako|er, da se uroku od 30 do 60 dana, uz dodatnenapore nadle‘nih slu‘bi, mogu stvori-ti tehni~ki preduvjeti da najve}i brojpotencijalnih korisnika mo‘e po~etiostvarivati svoje pravo po novom mo-delu. U protivnom bi bio uzaludantrud svih roditelja koji su satimastajali u redovima, kupovali biljege,pribavljali opse‘nu dokumentaciju(to ih je ko{talo izme|u 150 do 200kn) da bi mogli ostvariti pravo nadje~ji doplatak.

Brlekovi} je na kraju izrazio naduda }e zastupnici Zastupni~kog domaprihvatiti ove humane i plemenitenakane @upanijskog doma, da se pra-vo na dje~ji doplatak osigura prijesvega onima kojima je to najpotreb-nije (djeci nezaposlenih, poljoprivred-nika i radnika koji ne primaju pla}u)te da }e pri ponovnom odlu~ivanjupromijeniti svoju prvotnu odluku iprihvatiti ovaj zakon na korist djecekoja imaju pravo na dostojno djeti-njstvo.

Ivan Kolar (HSS) je zahtijevao dase utvrdi tko je odgovoran za odgoduprimjene ovog zakona, {to je na tere-nu prouzro~ilo negativne u~inke. Ponjegovom mi{ljenju slu‘be koje sadaobra~unavaju dje~ji doplatak zapostoje}e korisnike mogle su, uz do-datni napor (zacijelo imaju »lufta«)preuzeti i poslove po novom zakonu.Nije prihvatljivo – ka‘e – niobrazlo‘enje da nema novaca za ispla-tu djeci koja na to imaju pravo. Nai-me, raspolo‘iva sredstva je jednostav-no trebalo preraspodijeliti na ve}ibroj korisnika. Ako se nakon inventu-re stanja, sredinom godine, ne ispravinepravda prema djeci nezaposlenih ipoljoprivrednika, potegnut }emo pita-nje (ne)jednakopravnosti svih gra|a-na po Ustavu, najavio je zastupnik.

Ova Vlada nije kriva zaodgodu

Uklju~iv{i se u raspravu, ministarrada i socijalne skrbi Davorko Vido-vi} konstatirao je da iza obrazlo‘enja@upanijskog doma, o~ito, ne stoje vi-soko humane i plemenite namjere,ve} isklju~ivo politi~ki motivi. U na-stavku je kategori~ki ustvrdio da ovaVlada ni na koji na~in nije odgovornaza odgodu primjene ovog zakona.

43

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Krivnja je, ka‘e, na prethodnoj Vladikoja nije napravila nu‘ne pretposta-vke da taj propis profunkcionira.Obe}ao je da }e nova Vlada poduzetisve da se {to prije starta sa zakonomkoji }e ispraviti posljedice jednepogre{ne socijalne politike, uteme-ljene na ideolo{kim razlozima i nakonceptu po kojem se sva pravaostvaruju samo temeljem zaposlenja(prethodna Vlada to nije u~inila, iakoje za to imala vremena deset godina).Niti jednog trenutka, ka‘e Vidovi},nismo doveli u pitanje niti jedan in-stitut ni intencije ovog zakona.Me|utim, bilo bi neozbiljno i}i nanjihovu primjenu dok nisu stvorenisvi, pa i materijalni preduvjeti za to,zaklju~io je.

Pogo|ena njegovim rije~ima dr.Ljerka Mintas – Hodak napomenulaje da diskriminacija o kojoj je rije~pravno nije postojala sve do sredine1998. godine, dok se dje~ji doplatakispla}ivao na bazi doprinosa koji supla}ali samo zaposleni. Tek tada jedonesena odluka o financiranju tenaknade iz Dr‘avnog prora~una, {tozna~i da na nju imaju pravo sva djeca,bez obzira na radno-pravni statusroditelja.

Reagiraju}i na ministrovu tvrdnjuda HDZ-ova Vlada nije osigurala sred-stva za primjenu ovog zakona Ivan[uker (HDZ) je podsjetio na ~i-njenicu da je prva tri ovogodi{njamjeseca bila na snazi Odluka o pri-vremnom financiranju javnih izda-taka. To zna~i da su mjese~ni rashodiiz dr‘avne blagajne bili ograni~eni najednu dvanaestinu pro{logodi{njihtro{kova. Izrazio je mi{ljenje da jezastupnike trebalo informirati o tomekoje ‘upanije nisu obavile potrebnetehni~ke pripreme za provedbu no-vog zakona, tako da se vidi tko snosiodgovornost za to. Nije mu jasno,ka‘e, kako }e se to realizirati ove go-dine, budu}i da su materijalna sred-stva za rad ‘upanijskih ureda skresa-na za 25 posto.

U svom ponovnom javljanju IvanKolar je rekao da ne svaljuje krivnjuza odgodu zakona na novu Vladu, ne-go da smatra nesmotrenim na~in nakoji je to u~injeno, ({to je i izazvaloreakcije u javnosti), ministar Vidovi}je izjavio da za svaku od 16 ‘upanijakoje tvrde da nisu spremne za prove-dbu zakona mo‘e precizno navesti {tonisu u~inili i iz kojih razloga, ali danema potrebe za to. Primjerice,Zagreba~ka ‘upanija se mora kadro-vski ekipirati, Krapinsko-zagorskanema odgovaraju}e prostorne uvjete,nije osigurana programska potpora idr. Osvrnuv{i se na navode zastupni-

ce Mintas – Hodak ministar je rekaoda se mo‘e utvrditi da se doprinosi izpla}a upla}uju i za univerzalna, a nesamo za prava zaposlenika. Zastupni-ca je na to napomenula da doprinosinisu porezi te da su prema prija{njemzakonu zaposleni pla}ali doprinos zadje~ji doplatak za svoju djecu. Mr.Zdenka ^uhnil (HSS) ju je ispravilada zaposlenici nisu izdvajali iz pla}aza svoju nego za drugu djecu. Pri-mjerice, iz njene je pla}e 25 godinaizdvajano za tu namjenu, ali njenadjeca nikada nisu imala pravo nadje~ji doplatak. Katica Sedmak (SDP)ju je dopunila da su zaposleni putemdoprinosa izdvajali sredstva za djecuroditelja s ni‘im primanjima.

Koncept zakona nije sporanDr. Ljerka Mintas – Hodak je pri-

mijetila da se radilo o principu soli-darnosti koji se primjenjuje i primje-njivao se i kod dje~jeg doplatka. Unastavku je napomenula da se Zakono dje~jem doplatku u Vladi RH pripre-mao dvije godine, vrlo temeljito, pr-venstveno s namjerom da se prona|enajadekvatniji model kojim bi pravona dje~ji doplatak postalo univerzal-no pravo svakog djeteta imovinskislabo stoje}ih roditelja. Na‘alost, tajzakon nije se po~eo primjenjivati 1.o‘ujka, kako je bilo predvi|eno, iakosu ga svi – i pozicija i opozicija –podr‘ali. Izrazila je uvjerenje da kon-cept tog zakona ni danas nije sporan,te da ga se, uz malo dobre volje, mo-glo po~eti primjenjivati i putem Zavo-da za mirovinsko osiguranje, koji je idosad ispla}ivao dje~ji doplatak i gdjepostoji tzv. tehnolo{ki vi{ak od 180educiranih slu‘benika.

Budu}i da je ministar kao osnovnirazlog odgode naveo nedostataktehni~kih preduvjeta (najprije je spo-menuo u deset a danas u {esnaest‘upanija) zastupnica smatra da bi tre-balo istra‘iti u {to su utro{eni novci(oko 8 mln. kuna) koji su jo{ lani izprora~una izdvojeni za edukaciju ka-drova, te tehni~ku i informati~ku pri-premu ‘upanijskih i gradskih uredaza provo|enje ovog zakona.

Po njenom mi{ljenju najva‘nija jeedukacija kadrova, a prostora bi sezacijelo na{lo u svakom ‘upanijskomuredu barem za jo{ jednog slu‘be-nika.

Napomenula je, nadalje, da sustatisti~ki podaci iz pro{le godine, naosnovi kojih se izra~unava imovinskicenzus roditelja, objavljeni u o‘ujku,tako da se sada mo‘e izra~unati i brojkorisnika dje~jeg doplatka. To je,ka‘e, uz privremeno financiranje, biodrugi razlog zbog kojeg je biv{a Vlada

odgodila po~etak primjene ovog zako-na 1. o‘ujka, bez ikakve zle namjereda podmetne neko kukavi~je jaje iliminu novoj Vladi.

Vlada je odmah trebalapriznati da nema novaca

Osvrnuv{i se na ministrovu izjavuu tisku o tome kako je »licemjerno odzastupnika HDZ-a da ovih dana de-monstriraju snagu u @upanijskomdomu na jednoj krajnje osjetljivojtemi i preko le|a djece socijalno naju-gro‘enijih kategorija gra|ana« upita-la ga je – je li manje {tetno odgoditiprimjenu zakona i tako o{tetiti naju-gro‘enije kategorije gra|ana ili pri-mijeniti zakon pa manjkavosti isprav-ljati u hodu? Po njenom mi{ljenju li-cemjerno je od nove Vlade {to u prviplan isti~e nedovoljnu tehni~kupripremljenost, ~ime odgovornost zanemogu}nost provo|enja ovog zako-na prebacuje na biv{u HDZ-ovu Vla-du, umjesto da je odmah priznala danema novaca za tu namjenu.

To~no je, ka‘e, da su prora~unskasredstva ograni~ena za veliki brojprava i zahtjeva koji se moraju finan-cirati iz Dr‘avnog prora~una. ^i-njenica je, me|utim, da u ovogodi{-njem prora~unu nisu predvi|ena sre-dstva za dodatne socijalne programeza one gra|ane koji dnevno gube svojposao, bilo zbog smanjenja gospodar-skih aktivnosti, bilo zbog velike do-brohotnosti nove Vlade premaste~ajevima. Osim toga, ova Vlada, ani Ministarstvo rada i socijalne skrbinisu uspjeli ove godine osigurati nidodatna sredstva za poticanje zapo{-ljavanja, odnosno otvaranja novih ra-dnih mjesta. To su realne ~injenicekoje svjedo~e o tome koliko nezapo-slenima zna~i financijska pomo},makar kroz dje~ji doplatak.

Zastupnica se, stoga, zalo‘ila za toda se dodatnih 600 do 700 mln. kunapotrebnih za primjenu novog zakonaosigura rebalansom Prora~una, kakobi se od 1. srpnja moglo zapo~eti sisplatom dje~jeg doplatka po novome.

Hrvatska mora biti dr‘avasocijalne pravde

Marija Bajt (HDZ) naglasila je dapodr‘ava predlo‘enu odluku @upa-nijskog doma jer ‘eli vidjeti Hrvatskukao socijalnu, odnosno dr‘avu socijal-ne pravde, a briga o djeci jedna je odtemeljnih vrijednosti. U nastavku jeustvrdila da je dono{enjem ovogzakona 22. o‘ujka napravljen koraknatrag u provo|enju Nacionalnogprograma demografskog razvitka iz1996. godne, koji je predvidio brojne

DJE^JI DOPLATAK

44

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

konkretne mjere za pobolj{anje statu-sa obitelji i materinstva (npr. pravona pla}eni porodni dopust do 3 godi-ne za majke blizanaca, troje ili vi{edjece, besplatna zdravstvena za{titamajki i djece i sl. Zakon koji nam jevra}en na ponovno razmatranje samoje nastavak izgradnje socijalne dr‘a-ve, uz ostvarivanje programa pronata-litetne politike, napominje zastupni-ca. Prolongiranje njegove primjeneVlada je argumentirala organiza-cijsko-tehni~kim razlozima ali nakondono{enja Prora~una jasno je da suposrijedi i financijski razlozi. Zacijelonije bilo dovoljno jedinstva upobjedni~koj {estorci u odabiru prio-riteta na razini dr‘ave, napominje za-stupnica. Po njenom mi{ljenju podi-zanje ‘ivotnog standarda hrvatskihobitelji mora biti dr‘avni prioritet.Budu}i da je doplatak za djecu uslu‘bi pronatalitetne politike, na~elapravednosti i socijalne pravde, zala‘ese za njegovu {to skoriju primjenu.Ako ‘upanijski uredi nisu spremnipreuzeti provedbu tog zakona tijekomove godine, to se tehni~ki mo‘e ostva-riti u podru~nim jedinicama Hrva-tskog zavoda za mirovinsko osigura-nje, smatra zastupnica. Predlo‘ila je,stoga, da se Vladu zadu‘i da unajkra}em roku provede organiza-cijsko-tehni~ke pretpostavke za pri-mjenu zakona jo{ u ovoj godini, teosiguranje potrebnih sredstava (odprodaje nacionalnog bogatstva ili re-balansom dr‘avnog prora~una).

• Zakon o doplatku za djecu,koji je predlo‘ila prethodnaVlada, a prihvatio pro{li sazivovog Doma (trebao se po~etiprimjenjivati od 1. o‘ujka ovegodine) trebao je ubla‘iti soci-jalne nejednakosti i pobolj{ati‘ivotne uvjete obiteljima koji-ma je pomo} doista potrebna.

Potaknut primjedbama resornogministra i zastupnice Opa~i} o nepri-mjerenom tonu @upanijskog doma,Luka Bebi} (HDZ) je primijetio da jeovo prvi put da @upanijski dom kori-sti svoje ustavno pravo da suspenziv-nim vetom vrati na ponovno odlu~iva-nje jedan zakon, {to su predstavniciVlade do~ekali na neprimjeren na~in.Ne mo‘emo dovoditi u pitanje pravokoje proistje~e iz ustavnih ovlasti jed-nog saborskog doma zbog toga {to sunam neprihvatljivi politi~ki argumen-

ti koje taj dom donosi, negoduje za-stupnik. A {to se ti~e Vladinih argu-menata da nisu ispunjeni svi predu-vjeti za primjenu ovog zakona, napo-menuo je da su rijetki zakoni donese-ni u Hrvatskom dr‘avnom saboru za~iju su primjenu bili osigurani svipreduvjeti. Problem je, o~ito, u nedo-statku sredstava {to mi prihva}amokao objektivnu ~injenicu, ali to ondatreba jasno re}i. Budu}i da smo ovajzakon donijeli jednoglasno, svi zajed-no se moramo truditi da se u rebalan-su Prora~una prona|u sredstva zanjegovu primjenu, a ne da ~ekamo 1.srpnja (to mo‘e biti i retrogradno). Nataj bi se na~in svima koji su dosadbili zakinuti (radi se o {esto tisu}adjece) omogu}ilo ostvarivanje zakon-skog prava na dje~ji doplatak.

Nitko u ovoj sabornici ne osporavapravo @upanijskog doma na veto,ka‘e Milanka Opa~i}. Me|utim,postavlja se pitanje zbog ~ega @upa-nijski dom nije reagirao kad je HDZ-ova Vlada prvi put odgodila primjenutog Zakona. Luka Bebi} je napome-nuo da je Zakon donesen u srpnju1999. godine i da je trebalo vremenaza nu‘ne tehni~ke pripreme koje jo{uvijek nisu okon~ane (ne krivnjombiv{e Vlade nego nadle‘nih u ‘upa-nijama). To {to je biv{a Vlada jedan-put odgodila njegovu primjenu nedaje pravo ovoj Vladi da jo{ godinudana potro{i, tobo‘e, za tehni~ke pri-preme.

Zakon }e morati pretrpjetiodre|ene izmjene

Drago mi je da su kolege iz HDZ-aodjednom postali zabrinuti za socijal-no najugro‘enije kategorije gra|ana,s obzirom na ~injenicu da je njihovaVlada upravo tim kategorijama uskra-tila pravo na dje~ji doplatak, izjavilaje Snje‘ana Biga-Friganovi} (SDP).Napomenuv{i da i njeni strana~kikolege dijele tu zabrinutost, podsjeti-la je na to da su jo{ prilikom dono{e-nja spornog zakona upozoravali da tone smije biti samo prijedlog dobrih‘elja i da treba osigurati sredstva zapove}ani broj korisnika. Me|utim, nitada, a ni nakon 1. sije~nja ove godi-ne, Vlada nije izra~unala o kojem sebroju djece radi i koliko sredstava tre-ba dodatno osigurati (barata se sbrojkom od 600 mln. do 1,2 milijardekuna). Budu}i da stara Vlada nijenapravila nikakve predradnje za pro-vedbu zakona, name}e se pitanje u{to je utro{en novac osiguran za tunamjenu. Ne samo da nisu obavljenetehni~ke pripreme, nego treba imatiu vidu i to da nedostaje novaca za

isplatu dje~jeg doplatka, a ovogodi{-nji prora~un je manji nego pro{lo-godi{nji. Unato~ tome ova Vlada }eu~initi sve (na to se obvezala i svojimprogramom) da se realizira noviZakon o dje~jem doplatku kako bi idjeca nezaposlenih i poljoprivrednikaostvarila pravo na dje~ji doplatak.Me|utim, prije analize stanja u tomsektoru taj }e zakon, kao i provedbeniakti, morati pretrpjeti odre|ene iz-mjene, kako bi se gra|anima omo-gu}ilo da {to lak{e do|u do tog prava(sada podnosilac zahtjeva treba naba-viti ~ak 12 potvrda da bi ostvario pra-vo na dje~ji doplatak).

To {to je primjenu ovog zakonaprolongirala na 1. sije~nja 2001. godi-ne (bit }emo sretni ako profunkcioni-ra ranije) svjedo~i – ka‘e – o odgo-vornosti Vlade. Naime, bilo bi neoz-biljno da je obe}ala to pitanje rije{iti1. lipnja ili 1. rujna i da onda toobe}anje ne realizira, kao {to nam sede{avalo proteklih godina.

Biv{a Vlada djelomi~nopripremila teren

Nije to~no da biv{a Vlada nije oba-vila nikakve pripreme za provo|enjeovog zakona, primijetio je LukaBebi}. Ona je samo tra‘ila 5 mjeseciod izglasavanja zakona za neophodnepripreme, a vi sada tra‘ite jo{ godinudana, iako je biv{a Vlada djelomi~nopripremila teren za provo|enje zako-na, negodovao je zastupnik. Ivo Fa-bijani} je ispravio prethodnika da seradi o svega 9 mjeseci, a Snje‘anaBiga-Friganovi} je izjavila da nijegovorila samo o tehni~kim pripre-mama nego i o iznala‘enju novca zaovako zahtjevnu stavku.

U svom ponovnom javljanju LukaBebi} se obratio zastupnicima pozi-cije s napomenom da nemaju dokazada HDZ-ova Vlada, da je ta strankadobila izbore, ne bi osigurala sredstvaza primjenu zakona koji je predlo‘ila.Dragica Zgrebec pojasnila je da zak-lju~ak, kako biv{a Vlada ne bi moglaosigurati ovako veliki iznos sredstavaza isplatu dje~jeg doplatka pove-}anom broju korisnika, temelji na ~i-njenici da je novoj Vladi ostavila vi{eod 9 mlrd. kuna dugova iz prethodnegodine. Snje‘ana Biga-Friganovi}dometnula je da HDZ-ova Vlada nijeosigurala ni sredstva za provo|enjebrojnih drugih zakona donesenih uproteklom razdoblju. Primjerice, uprva tri mjeseca nije usmjerila nikune Uredu za prognane i izbjegle.

^injenica je da je biv{a Vlada imalapriliku ispraviti sve ono {to jeodga|ala, ali Odlukom o privreme-nom financiranju za prva tri mjeseca

45

BROJ263

IHS10. V. 2000.

ove godine ipak nije osigurala novacza primjenu ovog zakona od 1. o‘ujka,primijetio je Miroslav Korenika(SDP).

Kolegi o~ito nije jasno {to zna~iprivremeno financiranje, dometnuoje Ivan [uker. Osim toga, 9 milijardiduga je izmi{ljena brojka, budu}i daprema podacima koje je Vladapredo~ila zastupnicima ukupnodugovanje dr‘ave iznosi 2 mlrd. i 400mln. kuna. Kad se razmatraju dugova-nja koja se financiraju iz Ra~unafinanciranja treba imati u vidu da tuspadaju i raniji dugovi Pari{kog iLondonskog kluba, tako da ukupniprora~unski rashodi dosti‘u 55 mlrd.kuna, {to zna~i da je ovogodi{njiprora~un za 5 i vi{e posto ve}i odpro{logodi{njeg. Dragica Zgrebecnije bila zadovoljna tim obrazlo‘e-njem a napomenula je i to da laninisu redovito ispla}ivane ni invalidni-ne ni neke druge naknade upravonajugro‘enijim kategorijama gra|a-na.

U svom ponovnom javljanju LukaBebi} je izjavio da u prvom tro-mjese~ju, dok je bila na snazi odlukao privremenom financiranju tehni~kinije bilo mogu}e osigurati sredstva zaprimjenu zakona o kojem je rije~.Zatra‘io je da Vlada iza|e s komplet-nim podacima o dugovanjima i danimjamstvima, kako to vi{e ne bi biloopravdanje za neispunjavanje pre-dizbornih obe}anja. Ivan [uker jepodsjetio da je u stavki Ministarstvafinancija Vlada osigurala 3 mlrd. i 600mln. kuna za pokri}e duga. Napome-nuo je, tako|er, da prora~un nije sta-ti~an i da nema Vlade koja iz prora-~una u prora~un ne prenosi dugova-nja.

Nije to~no da nije bilo starihdugovanja, prosvjedovala je DragicaZgrebec. O tome, ka‘e, svjedo~i i ~i-njenica da je Vlada uva‘ila njenamandman na Prijedlog prora~unakojim je tra‘ila da se osiguraju sred-stva za podmirenje obveza za gradnjujedne {kolske dvorane koja je zavr-{ena jo{ 1995. godine.

Krajnji rok za primjenu _ 1.sije~nja 2001.

Vladimir [ep~i} (SDP) je mi{ljenjada se novi zastupnici ne bi trebalicrvenjeti zato {to ovaj zakon nije stu-pio na snagu. Naime, oni su u Saborusvega dva mjeseca a zastupnicipro{log saziva imali su {est mjesecivremena da se izbore za provedbu togpropisa (ako su se tako zdu{no zala-gali za to kao danas trebali su sesvakih par mjeseci interesirati dokle

se do{lo s pripremama za njegovurealizaciju). Ovako se stje~e dojam,ka‘e, da zastupnici Zastupni~kogdoma nisu ni humani ni plemeniti,budu}i da stoje na stajali{tu da sezbog neosiguranih tehni~kih i finan-cijskih preduvjeta ne mo‘e i}i odmahu primjenu novog sustava dje~jeg do-platka. Po njegovoj ocjeni nisu ozbi-ljni ni prijedlozi da se novi zakonprimjenjuje parcijalno (ne mo‘emoopet dijeliti djecu na na~in da se zaneke osiguraju sredstva a za drugene). Da ne bismo zavaravali sebe ipotencijalne korisnike ostavimo 1.sije~nja 2001. kao krajnji rok za pri-mjenu zakona, ali u~inimo sve da seosiguraju tehni~ke pretpostavke dase dje~ji doplatak, bude li sredstava uProra~unu, {to prije po~ne ispla}ivatipo novome.

Mate Juki} (HDZ) napomenuo jeda podr‘ava stavove @upanijskogdoma i Kluba zastupnika HDZ-a tesvih sudionika u raspravi koji su sezalo‘ili za raniju primjenu ovog Zako-na (odgodom se nanosi velika ne-pravda svoj djeci, a posebno onojnajugro‘enijih kategorija pu~anstva).Po njegovu mi{ljenju povod ovakvimraspravama su, me|u ostalim, i kon-tradiktorne izjave ministra rada i so-cijalne skrbi. Naime, on nema pravotvrditi da se zastupnici HDZ-a ili nekedruge stranke zala‘u za to da sezakon po~ne primjenjivati ranije radizbrajanja nekakvih politi~kih poena.

Predizborna obe}anja trebarealizirati

Zastupnik podsje}a na ~injenicu daje provedba novog zakona o dje~jemdoplatku bila jedno od predizbornihobe}anja i HDZ-a, ali i vladaju}e{estorke, koja u predizborno vrijemenije ulo‘ila prigovor na Vladinu ured-bu o odgodi njegove primjene s 1.sije~nja na 1. o‘ujka ove godine. Tozna~i da je nova vlast bila itekakosvjesna te{ke gospodarske situacijenastale u proteklih deset ratnih i po-ratnih godina, a i ~injenice da }e zasi-gurno uslijediti daljnje prolongiranjeprimjene novog sustava dje~jeg do-platka. Po njegovu mi{ljenju osnovnirazlog tome je ~injenica da uProra~unu nisu predvi|ene nikakvedotacije za tvrtke kojima prijeteste~ajevi, {to }e izazvati dodatni valnezaposlenosti, a to zna~i i pove}anjebroja djece koja ne mogu koristitipravo na dje~ji doplatak. Me|utim,dana obe}anja trebalo bi realiziratibez obzira na te‘inu gospodarske si-tuacije, smatra zastupnik. To vi{e {toje novi dr‘avni prora~un donosila

vladaju}a koalicija koja je orijentacio-no bila upoznata s time koliki je iznossredstava predvi|en za isplatu dje~-jeg doplatka. To zna~i da ne stoje pri-govori HDZ-u zbog neosiguranih sred-stava. Poznato je, naime, da zavrijeme privremenog financiranja jav-nih izdataka u prvom tromjese~ju,nije bilo mogu}e uvo|enje novih sta-vki za tu namjenu.

Svjestan toga da se iz gospodarskihresursa ne mogu osigurati sredstva zaraniju primjenu ovog zakona, zastup-nik predla‘e da se taj novac namakneprodajom dvaju zrakoplova koje sukoristili biv{a Vlada i PredsjednikRepublike Hrvatske (njihova vrijed-nost procjenjuje se na oko 35 – 40mln. dolara ili 300-tinjak mln. kuna).Dakako, u tom slu~aju treba pro-mijeniti odluku Vlade koja tim no-vcem namjerava kupiti kanader i jo{jedan zrakoplov. Zastupnik dr‘i daima dovoljno vremena da se do 1. srp-nja svi ‘upanijski uredi pripreme zaprovo|enje tog propisa, odnosno dase u tom razdoblju mogu stvoriti kva-litetni kadrovski i materijalni uvjetiza to.

Podsjetiv{i jo{ jednom na stajali{taOdbora za zakonodavstvo, IngridAnti~evi}-Marinovi} primijetila je dabi nedono{enjem ovog zakona, Za-stupni~ki dom, zapravo, preuzeo od-govornost za osiguranje potrebnih, anedostaju}ih sredstava za isplatudje~jeg doplatka pove}anom brojukorisnika. Naime, predlo‘enom odlu-kom @upanijskog doma nudi se golopravo, kao {to se to ve} uobi~ajiloprilikom dono{enja zakona proteklihdeset godina. Me|utim, s takvom jepraksom gotovo, jer su dana{nja Vla-da, a i parlamentarna ve}ina, ozbiljnii odgovorni ljudi, nagla{ava zastupni-ca. Uostalom, Zakon o dje~jem dopla-tku donesen je sredinom pro{le godi-ne, i to u istom mjesecu u kojem jerebalansiran pro{logodi{nji Prora-~un. Za{to ve} tada nisu osiguranasredstva za njegovo provo|enje – pitazastupnica. Svoje izlaganje zavr{ila jerije~ima: »Oni koji su roditelje izbaci-li s njihovih radnih mjesta na ulicu,neka poka‘u elementarnu gra|anskupristojnost i neka ne pla~u nad sudbi-nom njihove djece. Naime, uvjerenasam da }e ova Vlada, unato~ siro-ma{tvu, ve} ove godine prona}i sred-stva za isplatu dje~jeg doplatka svojna{oj djeci«.

Nakon toga Dragica Zgrebec za-tra‘ila je, u ime Kluba zastupnikaSDP-a, 30-minutnu stanku.

U nastavku sjednice prvi se javio zarije~ Mladen Godek (HSLS). I on jemi{ljenja da je situacija oko dono{e-

DJE^JI DOPLATAK

46

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

nja ovog Zakona ispolitizirana, {to senajbolje vidi iz zaklju~aka Zastup-ni~kog doma donesenih 22. o‘ujka.Njima je Vlada, me|u ostalim, za-du‘ena da na temelju socijalnihpokazatelja, u skladu s ekonomskimmogu}nostima, u roku od 90 danapredlo‘i izmjene i dopune tog zakonatemeljem kojih bi ku}anstva koja neostvaruju nikakve prihode imala pra-vo na doplatak za djecu u najvi{emiznosu.

Kori{tenje suspenzivnog vetau sada{njim okolnostimabesmisleno

Po ocjeni zastupnika kori{tenje su-spenzivnog veta @upanijskog doma usada{njoj situaciji potpuno je besmi-sleno, budu}i da ‘upanijski uredinisu dovr{ili tehni~ke pripreme, ao~igledno nema ni novaca za pri-mjenu novog sustava (Prora~un je tekdonesen pa nema smisla odmah i}i urebalans). Zastupnik smatra da HDZnikada nije ni imao ozbiljnu namjeruprovesti ovaj zakon u djelo (imao jena raspolaganju 10 godina). Mi neprihva}amo njihovu alkemiju, nitigospodarsko ~udo, ve} narodu govori-mo istinu o gospodarskoj situaciji ionome {to smo u stanju ispuniti, ka‘ezastupnik. Naime, zbog objektivnihrazloga (posljedice pro{losti) ovajzakon, ~ije o‘ivotvorenje svi istinskipri‘eljkujemo, jo{ uvijek ne mo‘eza‘ivjeti. Me|utim, sve }emo poduzetida se po~ne primjenjivati {to jemogu}e prije, a 1. sije~nja 2001. ostav-ljamo kao krajnji rok, zaklju~io je.

@elimir Janji} (HSLS) kako re~e,pozdravlja nagla{enu osjetljivost za-stupnika iz redova HDZ-a za socijalnapitanja a raduje ga i njihova briga zapravednost. Kamo sre}e, ka‘e, da susve te njihove vrline do{le do izra‘ajau proteklih 10 godina, dok suobna{ali vlast (gospodarska situacija

bi zacijelo bila bolja). Po rije~ima za-stupnika ova Vlada i Sabor ne}e ~eka-ti tako dugo, nego }e ve} u prvoj godi-ni svog mandata osigurati isplatudje~jeg doplatka za svu djecu koja nato imaju pravo i na taj na~in ispravitidosada{nje nepravde.

Demantiraju}i njegovu tvrdnju dabiv{a Vlada, odnosno HDZ nisu poka-zivali osjetljivost za socijalna pitanja,Jadranka Kosor je podsjetila na to daje u zemlji opusto{enoj ratom obnov-ljeno vi{e od 100 tisu}a ku}a, da jevra}eno ku}ama oko 600 tisu}a pro-gnanika te da su prethodna Vlada iSabor, me|u ostalim, osiguralitrogodi{nji porodni dopust za majkeblizanaca i svakog tre}eg djeteta, od-nosno za nezaposlene.

Dje~ji doplatak utemeljitikao pravo djeteta

Dijana ^izmadija (SDP) zalo‘ila seza to da se novim zakonom institut okojem je rije~ utemelji kao pravodjeteta a ne roditelja ili posvojitelja(sukladno Konvenciji UN-a o pravimadjeteta i brojnim drugim dokumenti-ma). S obzirom na to da je Dr‘avnarevizija utvrdila brojne nepravilnostiu radu Zavoda za obitelj, materinstvoi mlade‘, valja dobro razmisliti, ka‘ezastupnica (mo‘da ~ak i priuravnote‘enju ovog Prora~una) je lipotrebno transferirati dje~ji doplatakna njihove stavke. Njena je daljnjasugestija da se u Smjernice za izraduprora~una od 2001. do 2003. godine iStrategiju razvoja do 2030. godinesvakako ugrade mjere obiteljske ipopulacijske politike, o kojoj se uovom Domu dosta raspravljalo ali,na‘alost, nije puno napravljeno. Nakraju je apelirala na zastupnike daimenuju svoje predstavnike u Vije}eza djecu koje bi trebalo raditi na pro-vedbi Nacionalnog programa djelova-nja za djecu Hrvatske.

Ivan Nini} (SDP) najavio je da }epodr‘ati ovaj zakon, ali duboko nesre-tan jer bi takav socijalan propis tre-bao stupiti na snagu puno prije nego{to }e to biti mogu}e. Me|utim, Vladaje prisiljena prolongirati njegovu pri-mjenu da bi po{tivala Ustav, ali i zbogtehni~kih razloga te nedostatka sred-stava. Prisjetimo li se toga koliko jesredstava poreznih obveznika pro-teklih 10 godina uludo potro{eno nasanaciju banaka, za kreditiranjetajkuna i dr. nije ~udo, ka‘e, da nijebilo novaca za ono {to je potrebnije.Na kraju je naglasio da prihva}a zak-lju~ke Odbora za zakonodavstvo koji-ma se obvezuje Vladu da podneseizvje{}e o mogu}oj ranijoj primjeniZakona o doplatku za djecu.

Nakon toga je predsjedatelj, Zlat-ko Tom~i}, zaklju~io raspravu i daona glasovanje Zakon o izmjenamaZakona o doplatku za djecu u tekstuu kojem je donesen na sjednici 22.o‘ujka ove godine (napomenuo je daje za dono{enje ovog zakona potreb-na ve}ina glasova svih zastupnika).Ishod – »zeleno svjetlo« ovom propi-su dalo je 79 zastupnika, dok ih je 19bilo protiv. Njegovo dono{enjeZastupni~ki dom popratio je s vi{ezaklju~aka formuliranih na inicijati-vu radnih tijela. U prvom redu,potvr|eni su Zaklju~ci Hrvatskogadr‘avnog sabora doneseni na sjedni-ci 22. o‘ujka, uz Zakon o izmjenamaZakona o doplatku za djecu. Vlada jezadu‘ena da Zastupni~kom domupodnese izvje{}e o mogu}oj proved-bi tog zakona na temelju smanjenjaosnovica te da, po mogu}nosti, u hit-nom postupku predlo‘i njegoveizmjene. Osim toga, zastupnici su jeobvezali da ulo‘i dodatne napore zaiznala‘enje sredstava, odnosno izvo-ra sredstava, za financiranje dopla-tka za djecu i u tu svrhu podneseprijedlog izmjena odnosno rebalansDr‘avnog prora~una Republike Hr-vatske za 2000. godinu. M. Ko.

IZVJE[]E O RADU KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1998. IPRVIH OSAM MJESECI 1999. GODINE

Pobolj{ati pravnu regulativuBez ve}e rasprave Zastupni~ki je

dom razmotrio i prihvatio Izvje{}e oradu Komisije za vrijednosne papireRH za 1998. godinu i prvih osammjeseci lani, kojeg je uputila istoi-mena Komisija.

O IZVJE[]U

Kako je uvodno obrazlo‘io zastup-nicima Zastupni~kog doma IvicaSmiljan, predsjednik Komisije za

vrijednosne papire, predmetno Izvje{-}e ~ine ~etiri poglavlja od kojih bi semogle izdvojiti dvije cjeline i to:izvje{}e o radu s financijskim iz-vje{}em i izvje{}e o stanju tr‘i{ta ka-pitala u izvje{tajnom razdoblju kojepokriva ovo izvje{}e. U posebnom pri-

47

BROJ263

IHS10. V. 2000.

vitku Izvje{}u navedeni su svi propisikoji su slu‘beno objavljeni u »Narod-nim novinama«, a Komisija ih je izra-dila ili je bila uklju~ena u njihovuizradu.

U nastavku gosp. Smiljan je govo-rio o najzna~ajnijim elementima Iz-vje{}a, a po~eo je s tr‘i{tem kapitalaustvrdiv{i da je tijekom izvje{tajnograzdoblja ono bilo u zna~ajnoj stagna-ciji, jer tr‘i{te kapitala kao segmentgospodarstva najbr‘e i najsenzibilnijereagira na stanje gospodarstva. Sta-gnacija na hrvatskom tr‘i{tu kapitalapo~ela je krajem 1997. godine spo~etkom tzv. Azijske krize koja jeimala utjecaj na zna~ajan pad trgova-nja i na drugim razvijenim tr‘i{tima.Me|utim, dok su se druga tr‘i{ta opo-ravila kod nas je recesija u gospodar-stvu utjecala na smanjenje aktivostina tr‘i{tu kapitala, {to se o~itovalo uvelikom padu prometa vrijednosnimpapirima, volumenu trgovanja, op}e-nito padu cijena te smanjenju tr‘i{nekapitalizacije. Tako npr. u 1998. godi-ni pao je promet dionicama naZagreba~koj burzi i bio je 59,30 postomanji nego 1997. godine. Inozemniulagatelji smanjili su svoja ulaganjana na{e tr‘i{te ne samo zbog krize ugospodarstvu nego i zbog politi~kihprilika. Smanjen je broj javnih i pri-vatnih izdanja vrijednosnih papirakako prema ukupnom broju tako iprema ukupnom iznosu emisija. Odukupno 45 dru{tava za posredovanjevrijednosnim papirima u 1998. njih17 je iskazalo gubitak dok je 1997.takvih bilo tek devet.

Sukladno zakonskim obvezama od-re|ena dioni~ka dru{tva, (u ovom tre-nutku njih 620) podnose tromjese~nafinancijska i poslovna izvje{}a Komi-siji koja onda ona preko Javne infor-macijske knji‘nice distribuira javno-sti. Ti su podaci, ka‘e gosp. Smiljan,osnovni uvjet za dono{enje odluka oulaganju potencijalnih investitora iliulagatelja u Hrvatsku.

U nastavku izlaganja predstavnikKomisije spomenuo je rad na uspo-stavi i organizaciji Sredi{nje depozit-ne agencije. Agencija je po~ela s ra-dom u srpnju lani, a obavlja posaoprijeboja i namire za sve nematerijali-zirane vrijednosne papire kojima sejavno trguje na Zagreba~koj burzi iVara‘dinskom tr‘i{tu vrijednosnica-ma. To zna~i da se preko Agencijeosigurava pla}anje u novcu za trgova-nje vrijednosnim papirima i isporukavrijednosnih papira s ra~una pro-davatelja na ra~un kupca. Drugatemeljna funkcija Sredi{nje depozi-tarne agencije jeste vo|enje knjigadionica za sva dioni~ka dru{tva koja

javno izdaju svoje dionice i kojima sejavno trguje. U taj krug prema odred-bama Zakona o izdavanju i prometuvrijednosnim papirima spadaju idioni~ka dru{tva iz pretvorbe. To jeukupno 90 posto dioni~kih dru{tava uRH, {to je, smatra Komisija, od izuzet-nog zna~aja jer }e se na taj na~inizbje}i mnoge ne‘eljene situacije okoupisa vlasni{tva.

Zaklju~uju}i uvodni nastup gosp.Smiljan je rekao kako daljnji razvitaktr‘i{ta kapitala ovisi o pobolj{anjugospodarske situacije, ali i o prilago-dbi postoje}e pravne regulativetr‘i{tu kapitala. S tim u svezi naglasioje kako treba izraditi novi Zakon oizdavanju i prometu vrijednosnimpapirima jer u va‘e}em ima niz nedo-stataka. Uz to, Komisija planira pre-dlo‘iti Vladi izmjene i dopune Zakonao investicijskim fondovima ili ~akdono{enje novog zakona o postupkupreuzimanja dioni~kih dru{tava gdjeje potrebno u~initi odre|ene hitneintervencije npr. pove}ati i osna‘itiingerencije Komisije. Dodao je jo{kako je Komisija ve} zapo~ela suskla|ivanjem zakonske regulative ito tako da }e za svako novo rje{enjetra‘iti mi{ljenje {irokog kruga svihsudionika na tr‘i{tu, kao i svih rele-vantnih stru~njaka, a sve da bi sedo{lo do najboljih rje{enja. Sve se teaktivnosti planiraju izvr{iti ve} u ovojgodini, zaklju~io je gosp. Smiljan.

RADNA TIJELA

O Izvje{}u se o~itovao samo OdborZASTUPNI^KOG DOMA za financijei Dr‘avni prora~un. Odbor se poseb-no osvrnuo na va‘nost Komisije zavrijednosne papire u procesu uspo-stavljanja {to u~inkovitijeg i trans-parentnijeg tr‘i{ta kapitala u RH.Istaknuo je kako u obnavljanju poslo-va ure|ivanja i nadziranja, izdavanja itrgovanja vrijednosnim papirima Ko-misija treba djelovati kao samostalna,neovisna institucija, odgovorna zasvoj rad Hrvatskome dr‘avnom sabo-ru. Uo~eno je kako u nas ne postojidovoljno razvijena svijest o ulozi izna~enju ove institucije za razvojtr‘i{ta kapitala, a time i tr‘i{nog go-spodarstva u RH. Spomenuto, poocjeni Odbora, name}e potrebu ve}eganga‘mana Komisije u upoznavanjujavnosti s tr‘i{tem kapitala u ciljurazvitka ulaga~ke dioni~arske kultu-re, posebno u uvjetima nastavka pro-cesa privatizacije javnih poduze}a uve}inskom vlasni{tvu dr‘ave.

Odbor je ukazao na potrebu pobo-lj{anja postoje}e pravne regulative,

prvenstveno Zakona o izdavanju iprometu vrijednosnim papirima teZakona o investicijskim fondovima.Ocijenjeno je kako je za razvitaktr‘i{ta kapitala od presudne va‘nostiotklanjanje postoje}eg ozbiljnog ne-sklada unutar propisa koji regulirajuovu materiju.

^lanovi Odbora osvrnuli su se i napozitivne u~inke uvedene obvezeodre|enih dioni~kih dru{tava da Ko-misiji dostavljaju tromjese~na finan-cijska i poslovna izvje{}a. Me|utim,izra‘eno je mi{ljenje kako dioni~kadru{tva pored obveze dostavljanjaizvje{}a Komisiji istu obvezu, samo urazli~itim rokovima i na druga~ijimobrascima, imaju prema drugim insti-tucijama (Dr‘avnom zavodu za stati-stiku, Poreznoj upravi itd.). Iz spome-nutih razloga predlo‘eno je da se ovafinancijska i poslovna izvje{}a uskla-de glede rokova dostavljanja tenjihova obvezna sadr‘aja i oblika.

RASPRAVA

U ime Kluba zastupnika SDP-a go-vorio je mr. Zorko Vidi~ek. Ustvrdioje kako jo{ uvijek postoje objektivneokolnosti koje utje~u na rad Komi-sije, a najva‘nija je ~injenica da je uHrvatskoj jo{ uvijek nerazvijenotr‘i{te vrijednosnim papirima te dapostoji zazor od takvog oblika trgovi-ne, a koji je uobi~ajen u razvijenimtr‘i{nim gospodarstvima. Rad Komi-sije sputava i neusugla{enost pojedi-nih propisa, konkretno odredbi Zako-na o trgova~kim dru{tvima, Zakona oinvesticijskim fondovima, Zakona obankama i Zakona o izdavanju i pro-metu vrijednosnim papirima. Klubdr‘i da je va‘no {to hitnije uskladitite propise kako bi se ostvarioodgovaraju}i zakonski okvir za ne-smetani rad Komisije, a napose elimi-nirale mnogobrojne nedoumice i kon-tradikcije na ovom va‘nom podru~ju.Pri tome je va‘no {to prije predlo‘itiZakon o izdavanju i prometu vrijed-nosnim papirima te zakonom u ve}ojmjeri regulirati tzv. sivo tr‘i{te vrijed-nosnica preko novinskih oglasa i In-terneta. Uz to, valja znatnije izmijenitiZakon o investicijskim fondovima, aZakonom o bankama i Zakon o trgo-va~kim dru{tvima uskladiti s nekimodredbama prethodna dva zakona.

VRIJEDNOSNI PAPIRI

48

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Najzad, Sredi{nju depozitarnu agen-ciju potrebno je staviti u punufunkciju kako je i propisano Zako-nom, jer je Agencija jedan odnajva‘nijih elemenata za uspje{anrazvoj tr‘i{ta, te poja~ati pra}enjerada investicionih fondova, koji pre-ma najnovijim procjenama raspola‘us 30 posto vrijednosti hrvatskoga go-spodarstva, rekao je na kraju zastup-nik Vidi~ek.

U zaklju~nom istupu Ivica Smiljanje rekao kako je Komisija svjesna daje potrebno izmijeniti zakonsku re-gulativu i donijeti odre|ene novezakone, a neke pobolj{ati. Tijekomprotekle godine bilo je odre|enih pro-blema sa Sredi{njom depozitarnomagencijom, ali sada Agencija radi upunoj funkciji, a temeljna joj jezada}a prijeboj i namira za sve vrijed-nosnice papira kojima se javno trguje

na Zagreba~koj burzi i Vara‘dinskomtr‘i{tu vrijednosnicama, rekao je nakraju gosp. Smiljan.

Vi{e nije bilo zainteresiranih zaraspravu pa se pristupilo glasovanjuu kojemu je jednoglasnom odlukomzastupnika Zastupni~kog domaprihva}eno Izvje{}e Komisije zavrijednosne papire za 1998. godinu iprvih osam mjeseci 1999. godine.

J. [.

• Zastupnici su odbili dokumente HNB-a te zatra‘ili ostavke guvernera i Savjeta Banke.Smatraju, naime, da je slaba kontrola i nadzor Sredi{nje banke nad poslovanjem banakaglavni uzrok bankarske krize u Hrvatskoj.

GODI[NJE IZVJE[]E HRVATSKE NARODNE BANKE ZA 1998. GODINU; FINANCIJSKOIZVJE[]E HRVATSKE NARODNE BANKE PO GODI[NJEM OBRA^UNU ZA 1998. GODINU;FINANCIJSKI PLAN HRVATSKE NARODNE BANKE ZA 1999. GODINU; POLUGODI[NJEIZVJE[]E HRVATSKE NARODNE BANKE ZA 1999. GODINU; FINANCIJSKI PLAN HRVATSKENARODNE BANKE ZA 2000. GODINU

Zastupnici zahtijevaju promjenuHNB

Nakon cjelodnevne rasprave,Zastupni~ki dom je odbacio Godi{njeIzvje{}e Hrvatske narodne banke za1998. godinu, Financijsko izvje{}e teinstitucije po godi{njem obra~unuza 1998., Financijski plan za 1999. tePolugodi{nje izvje{}e o gospodar-skim kretanjima za 1999. godinu.Zastupnici su odbili potvrditi i Fi-nancijski plan HNB-a za 2000. godi-nu.

Sudionici u raspravi ocijenili su,naime, da sredi{nja banka u pro-teklom razdoblju nije ispunila svojeustavne i zakonske obveze. Dodu{e,poduzimane mjere monetarne poli-tike odr‘ale su stabilnu valutu, alisu istodobno djelovale na pogor{a-nje op}e likvidnosti u zemlji. Zastup-nici zamjeraju HNB-u da nije navrijeme poduzeo mjere za sprje~ava-nje poreme}aja, stabilnosti bankar-skog sustava, kako bi se izbjegle sa-nacije odnosno ste~ajevi banakakojima se problem {tednje gra|anaprebacuje na teret dr‘ave i njenihporeznih obveznika. Posljedice – uprotekle ~etiri godine skrahiralo je25 nov~arskih institucija a bankar-ska kriza skupo je stajala dr‘avu. Pomi{ljenju zastupnika Savjet HNB-a iguverner ne mogu pobje}i od zakon-

ske odgovornosti za stanje u bankar-stvu, posebno za krizu iz 1998. godi-ne, a i ovu najnoviju. Zatra‘ili su,stoga, njihovu ostavku.

Dr. [kreb je uvjeravao zastupnikeda HNB nije mogao sprije~iti drugubankarsku krizu, ali da je ipak ispu-nio osnovnu zada}u sprije~iv{i daona poprimi sistemske razmjere.Naglasio je da iza hrvatske sredi{njebanke tijekom njegova guverner-skog mandata stoji ~etiri godine sta-bilnih cijena i te~aja, povijesni mak-simum me|unarodnih pri~uva te daje sa~uvana me|unarodna likvidnostzemlje, zna~ajan doprinos investi-cijskom rejtingu Hrvatske. Zahva-ljuju}i poduzetim mjerama konsoli-dacije bankovnog sustava, stanje uhrvatskom bankarstvu je danaspuno bolje nego u protekle dvije, aposebice prije pet ili deset godina,tvrdi guverner. Stoga je apsurdnopona{anje pojedinih ~lanova upravai nadzornih odbora banaka koji pro-zivaju HNB za lo{e poslovanje ba-naka kojima su upravljali ili ih nad-zirali, zaklju~io je.

U nastavku donosimo op{irnijenjegovo izlaganje umjesto prikazaspomenutih dokumenata HNB-a.

UVODNO IZLAGANJE

Na po~etku uvodnog izlaganja gu-verner [kreb je informirao zastup-nike da je prema Ustavu i Zakonu oHrvatskoj narodnoj banci sredi{njabanka zadu‘ena za: ~uvanje stabilno-sti nacionalne valute, {to zna~i i sta-bilnost cijena u zemlji, brigu ounutra{njoj i vanjskoj likvidnosti, {touklju~uje i brigu o me|unarodnimpri~uvama zemlje, kao i nadzor nadbankovnim sustavom. Obrazla‘u}i za-stupnicima dokumente HNB-a koji suim predo~eni podsjetio je da Hrva-tska nije jedina zemlja suo~ena s vi-sokim tro{kovima bankarstva u tran-ziciji.

Kriza tzv. starih banakanaslije|ena

Prva bankovna kriza u nas, krizatzv. starih banaka, zapo~ela je – ka‘e– s procesom tranzicije (pa i prijetoga), a upravo zavr{ava prodajomrehabilitiranih dr‘avnih banaka stra-nim strate{kim ulaga~ima. Ukupnitro{kovi te krize, izazvane naslije|empro{losti (lo{om aktivom iz pro{logekonomskog sustava) i, djelomi~no,

49

BROJ263

IHS10. V. 2000.

posljedicama rata, procjenjuju se naoko 4,6 mln. ameri~kih dolara. Nai-me, za izdavanje tzv. velikih obvezni-ca 1991. godine utro{eno je oko 990milijuna ameri~kih dolara, devizna{tednja u iznosu od oko 3,190 miliju-na ameri~kih dolara pretvorena je1992. godine u javni dug, dok je zasanaciju Slavonske, Splitske, Rije~kei Privredne banke Zagreb, u razdobljuod 1995. do 1996. godine, usmjerenooko 473 milijuna ameri~kih dolara.

• U razdoblju od 1998. do2000. godine zatra‘eno jepokretanje ste~aja za 12 ba-naka i 4 {tedionice, dok je za2 banke i 6 {tedionica ukinu-to odobrenje za rad.

Nema sumnje, ka‘e, da su titro{kovi vrlo visoki (to je tipi~no zazemlje zahva}ene ratom) i svrstavajuHrvatsku me|u zemlje s najvi{imtro{kovima rje{avanja bankarske kri-ze u omjeru prema bruto doma}emproizvodu (BDP-u).

Druga bankovna krizadobrim dijelom iza nas

Po~etkom 1998. godine u Hrvatskojje nastupila druga bankovna kriza, ukojoj je tada{nja Vlada RepublikeHrvatske donijela odluku o sanacijiDubrova~ke i Croatia banke. Tro{kovitih sanacija procjenjuju se na 347milijuna ameri~kih dolara, pri ~emu,dakako, valja o~ekivati prihode skoreprivatizacije tih banaka. Drugi izrazte krize su tro{kovi isplate osigurane{tednje u bankama nad kojima jeotvoren ste~ajni postupak. Ti tro{kovioptere}uju Prora~un jer u fonduDr‘avne agencije za osiguranje {ted-nih uloga i sanaciju banaka jo{ nijeprikupljeno dovoljno sredstava odpremija. Naime, u 1998. i 1999. godiniHrvatska narodna banka zatra‘ila jepokretanje ste~ajeva za 9 banaka i 4{tedionice. Ove godine zatra‘eno jeotvaranje ste~ajeva nad jo{ 3 banke ijednom {tedionicom te ukinutoodobrenje za rad jednoj podru‘nicistrane banke, jednoj banci i 6 {tedio-nica. Tro{ak isplate osigurane {tednjekod banaka i {tedionica nad kojima jeve} otvoren ste~ajni postupak mo‘ese procijeniti na oko 400 milijunaameri~kih dolara. Ako i kada pre-dlo‘eni ste~ajevi i likvidacije budupokrenuti, to bi moglo pove}atitro{kove za dodatnih 50-ak milijunadolara.

Prema navodima guvernera ukupnibi se tro{kovi druge bankarske krizemogli procijeniti na oko 800 mln.ameri~kih dolara. Po njegovimrije~ima bankarska kriza je u pro-teklom razdoblju ko{tala hrvatskudr‘avu oko 5,45 mlrd. ameri~kih dola-ra. Od toga na prvu otpada oko 85posto, a na drugu svega 15 posto.Prva je bankovna kriza, zna~i, bilamnogo ve}a i opasnija za cjelokupnigospodarski sustav nego ona iz 1998.godine, koja je, najve}im dijelom, izanas.

Govore}i o uzrocima druge bankar-ske krize naglasio je da je onazapo~ela puno ranije nego {to je onimenovan guvernerom i to previ{e{irokogrudnim davanjem odobrenjaza rad banaka u prvoj polovici deve-desetih godina. Oprez je, ka‘e, izostaoi u pogledu broja banaka i u pogledukadrova koji su postavljani narukovode}a mjesta u bankama (tada{-nji Zakon i nije tra‘io tzv. prethodnusuglasnost sredi{nje banke priimenovanju rukovode}ih ljudi, odno-sno uprava banaka, ve} samoneobvezuju}e mi{ljenje). Po njegovimrije~ima u o‘ujku 1996., kad je iza-bran za guvernera, ve} je bilo izdano55 odobrenja za rad banaka (nakontoga ih je dodijeljeno jo{ {est).

• Prevelik broj banaka i/ililo{e uprave i nadzorni odboriu dijelu banaka, koje sunamjerno kr{ile ne samo pro-pise, nego i na~ela zdravogabankarskog poslovanja, dove-le su neke od njih u bezi-zlaznu situaciju.

Za lo{e poslovanjeodgovorne uprave i nadzorniodbori

Prevelik broj banaka i/ili lo{e upra-ve i nadzorni odbori u dijelu banakakoje su namjerno kr{ile ne samo pro-pise, ve} i na~ela zdravoga bankar-skog poslovanja, doveli su za neko-liko godina dio banaka u bezizlaznusituaciju. Nema sumnje – ka‘e – dasu za lo{e poslovanje propalih ba-naka odgovorni prije svih oni koji sutim bankama upravljali – njihoveuprave i nadzorni odbori. Naime,HNB ne mo‘e i ne smije upravljatiposlovnim bankama, osim kad situa-cija ve} postane tako ozbiljna da jepotrebno imenovati privremenogupravitelja kako bi se za{titili vjerov-

nici (i {tedi{e) a to je omogu}eno teknovim Zakonom o bankama s kraja1998. godine. Stoga je apsurdnopona{anje pojedinih ~lanova upravabanaka i nadzornih odbora koji prozi-vaju sredi{nju banku za lo{e poslova-nje banaka kojima su oni upravljaliili ih nadzirali. Jo{ su apsurdniji,ka‘e, pozivi nekih politi~ara i poslov-nih ljudi da se pod pritiskom takvevrste optu‘aba smijeni guvernera Hr-vatske narodne banke.

U nastavku je podsjetio na to da jeta institucija ve}inu svojih funkcijapo~ela graditi s osamostaljenjem Hr-vatske, prakti~no od nule. Kad jepreuzeo du‘nost guvernera, u o‘ujku1996. godine, Sektor nadzora i kontro-le jo{ uvijek nije bio dovoljno spre-man da se nosi s problemima ve}nabujaloga tranzicijskog bankarskogsustava s gotovo 60 banaka i dvadese-tak {tedionica. Po rije~ima dr. [krebaobjektivna prepreka u~inkovitijemsustavu nadzora banaka bio je tada{-nji Zakon o bankama i {tedionicamakoji nije u dovoljnoj mjeri omogu-}avao aktivnu ulogu HNB-a. Tek do-no{enje novog Zakona, krajem 1998.godine, omogu}ilo je toj institucijibr‘i i efikasniji utjecaj na banke, od-nosno poduzimanje djelotvornijihmjera prema onima u kojima su i ra-nije uo~avane naznake problema(upravo na inzistiranje HNB-a pretho-dna Vlada predlo‘ila je zakon koji imje dao potrebne ovlasti).

Eliminirati utjecaj politikeNi politi~ka klima u kojoj je rastao

bankovni sustav zacijelo nije pomaga-la sredi{njoj banci u nadzoru bankar-skih institucija, ka‘e [kreb (nerijetkose politi~kim pritiscima poku{avaloisposlovati postupanje HNB-a mimozakona). Naime, uprave pojedinih ba-naka namjerno su kr{ile propise izvlastitih interesa, a dijelom zbog toga{to je stvarana klima politi~ke»za{ti}enosti«, tako da su i samevjerovale kako ne trebaju poduzimatikorektivne mjere koje im nala‘esredi{nja banka. Guverner [kreb je,me|u ostalim, podsjetio na to, da jejo{ u svom obra}anju zastupnicima ulipnju 1998. godine upozorio na {tet-nu i skupu ulogu politike u bankar-stvu. I danas se, ka‘e, zala‘e za to dase eliminira utjecaj bilo kakve poli-tike na banke, tako da one plasirajusredstva samo na temelju stru~nihbankarskih odluka. »Banke ne smijubiti ni socijalne ustanove, ni lokalnirazvojni fondovi, ve} poslovne ustano-ve, napominje [kreb. Stoga, ostavimoupravljanje bankama bankarima inemojmo upasti u zamku politikan-

HNB

50

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

tskog stvaranja nepovjerenja u banke,jer za to nema osnove, zaklju~io je.

HNB nije mogao sprije~itikrizu

Ustvrdio je, nadalje, da HNB nijemogao sprije~iti drugu bankovnukrizu. Najvi{e {to se u spomenutojsituaciji moglo u~initi jest to da sedio problemati~nih banaka mogaozatvoriti ne{to ranije, ali u tom bislu~aju javnost i politi~ari zasigurnooptu‘ivali HNB da je uni{tio bankekoje su ina~e bile dobre (»‘estokimnapadima neprekidno su izlo‘eni ve}dvije i pol godine«). U nastavku jenaglasio da nikada nije bje‘ao od od-govornosti za konsolidaciju bankov-nog sustava, pa ni danas (netko jemorao eliminirati lo{e banke str‘i{ta). Me|utim, problemi u banka-ma ne mogu se izbrisati preko no}i,jednostavnim potezom pera. Najv-a‘nije je ipak to da je postignut glavnicilj – izbjegnuta je sistemska krizahrvatskog bankarstva koja je moglabiti daleko skuplja od oko 800 mln.dolara, koliko stoji sanacija drugebankarske krize. Po ocjeni guvernerasre|ivanje stanja u hrvatskom ban-karskom sustavu sada te~e uspje{no,i ve} se po~inju ubirati i prvi plodovikonsolidacije, koja se nastavlja. Ponjegovim rije~ima stanje u tom sekto-ru je puno bolje nego u protekle dvijegodine, a posebice prije 5 ili 10 godi-na kad je hrvatski bankovni sustav ucjelini bio insolventan. O tome, ka‘e,najbolje svjedo~e rezultati banaka i~injenica da su kamatne stope nabankarskom tr‘i{tu po~ele postupnopadati, prije ikakvih poteza monetar-ne politike (prepolovljene su u uspo-redbi s onima od prije ~etiri godine).To je znak – ka‘e – da je restruktu-riranje u bankovnom sektoru kona~-no urodilo pove}anjem efikasnosti.Izrazio je uvjerenje da }e nakon brzeprivatizacije Rije~ke i Splitske banke,strani strate{ki ulaga~i na hrvatskombankarskom tr‘i{tu biti ~ak prisutnijinego u Ma|arskoj, ~ije se bankarskotr‘i{te smatra najefikasnijim me|utranzicijskim zemljama Srednje iIsto~ne Europe. To je tako|er jamstvostabilnosti doma}ega bankarskog su-stava u budu}nosti.

Pomaci u Sektoru nadzora ikontrole

Spomenuo je i to da se ponosi po-macima koji su posljednjih nekolikogodina napravljeni u sektoru nadzorai kontrole. Zahvaljuju}i tome tijekom1999. i prva tri mjeseca 2000. godineprovedeno je ukupno 87 kontrola u

bankama, te imenovano 10 privreme-nih upravitelja i tri povjerenika.Na‘alost, u razdoblju od 1998. do2000. zatra‘eno je pokretanje ste~ajaza 12 banaka i 4 {tedionice, dok je za2 banke, i 6 {tedionica ukinuto odo-brenje za rad. Nadalje, tijekom pro{lei po~etkom ove godine izdana su 63razli~ita rje{enja (vezana uz utvr|iva-nje nelikvidnosti, odnosno radi pobo-lj{anja stanja i otklanjanja nezakoni-tosti i nepravilnosti), podnesene su43 prijave, a u pripremi su i nove (kod10 banaka i 2 {tedionice zatra‘ena jeobrada kriminalisti~ke policije, finan-cijske policije i dr‘avnog odvjetni{-tva). Napomenuo je da je sve to u~i-njeno u nimalo lakim institucional-nim i gospodarskim uvjetima, sazate~enim minusom od milijardu do-lara i u atmosferi stalnih pritisakainteresnih skupina koje – kako re~e– usmjeravaju pa‘nju javnosti premasredi{njoj banci, ne bi li sakrile vlasti-tu objektivnu odgovornost za stanje upojedinim bankama i {tedionicama.

Dr. [kreb je ponovno naglasio dane ‘eli pobje}i od svog dijela odgovor-nosti, ali da treba pravedno odvagnutiulogu svih institucija u Hrvatskoj uproteklom razdoblju u izgradnji fi-nancijske discipline i pravne dr‘ave.Kako re~e, ne mo‘e prihvatiti ~i-njenicu da se bez argumenata i objek-tivne ocjene struke o tome {to nadzornad bankama mo‘e, a {to ne, nastojesakriti pravi uzroci problema ite{ko}a u na{em bankarstvu, pa i uukupnom gospodarstvu.

Provo|enje monetarnepolitike

Govore}i o provo|enju monetarnepolitike konstatirao je da je tijekomposljednjih godina o~uvana cjenovnai te~ajna stabilnost, iako te~aj nije biofiksiran (prosje~na stopa inflacije uposljednjem je srednjoro~ju bila ni‘anego u drugim tranzicijskim zem-ljama). Po njegovim rije~ima u~inkemonetarne politike u Hrvatskojograni~ava vrlo visoka valutna supsti-tucija (odnosno zamjena doma}e va-lute stranom). Svaka nagla promjenate~aja ugrozila bi one koji imaju obve-ze nominirane u stranoj valuti ili in-deksirane prema njoj, a prihode ukunama, napominje [kreb. Zbogtoga, me|u ostalim, HNB ve} godina-ma odbacuje ideje o devalvaciji kaorje{enju problema gospodarstva.Nikakav te~ajni re‘im – nagla{avaguverner – ne mo‘e nadoknaditi ilizamijeniti strukturne promjene (sa ilibez eura, valja nam raditi vi{e, bolje iefikasnije).

U nastavku je primijetio da jeovogodi{nji Prora~un na tragu zah-tjeva HNB-a za ograni~avanjem rastajavne potro{nje i uvo|enjem reda udr‘avne financije, tj. za podmiriva-njem dr‘avnih obveza u roku dospi-je}a. Time je, ka‘e, sredi{nja bankadobila vi{e manevarskog prostora zavo|enje monetarne politike. U mjeriu kojoj }e joj ispunjavanje temeljnihciljeva to dopu{tati, ona }e mjeramamonetarne politike, a ne samo kon-solidiranja bankovnog sektora,utjecati na daljnje smanjenje kamat-nih stopa i rast plasmana zdravomdijelu gospodarstva, obe}ao je [kreb.

Zloporaba monetarnepolitike dovodi do inflacije

Spomenuo je i to da se u posljednjevrijeme iz brojnih napisa o gospodar-skim problemima stje~e dojam da je uve}ini na{ih ekonomskih neda}aishodi{ni problem monetarna poli-tika. Me|utim, prihva}anje »lakih«rje{enja, prije svega monetarne ek-spanzije, bilo bi veliki korak unatragi proizvelo bi {tete na na{em putubrze integracije u Europu. Time se nebi rije{ili na{i klju~ni problemi sta-gnantnog izvoza, nelikvidnosti i ne-zaposlenosti, tvrdi [kreb. Monetarnapolitika je, dodu{e, mo}an instru-ment, posebice u odr‘avanju stabilno-sti cijena, ali njena zloporaba dovodido inflacije a to je plja~ka upravonajsiroma{nijih slojeva. Zbog toga je,ka‘e, oduvijek bio protiv inflacije a zato }e se zalagati i ubudu}e.

Rezimiraju}i sve {to je u~injenotijekom protekle ~etiri godinenjegova guvernerskog mandata,[kreb je naglasio da je u tom razdob-lju postignuta stabilnost cijena ite~aja, maksimalno su pove}ane me-|unarodne pri~uve, sa~uvana je me-|unarodna likvidnost zemlje, dopri-nos investicijskom rejtingu Hrvatskekod najva‘nijih svjetskih agencija zatakve procjene i te{ka konsolidacijabankarskog sustava u kojoj je izbje-gnuta sistemska kriza, {to je dovelodo upola ni‘ih kamatnih stopa negona po~etku njegova mandata. Napo-menuo je da zbog toga ne mo‘e pod-nijeti ostavku dok se javnosti, Savjetui djelatnicima HNB-a i njemu osobnojasno ne ka‘e zbog ~ega bi to trebaou~initi.

Nema brzih i lakih rje{enjaU zaklju~nom dijelu izlaganja po-

brojao je prioritetne zada}e HNB-a unarednom razdoblju, naglasiv{i danema brzih i lakih rje{enja. U prvomredu, ka‘e, treba o~uvati stabilnostte~aja i cijena, nastaviti strukturne

51

BROJ263

IHS10. V. 2000.

promjene u bankarskom sektorudovr{etkom privatizacije rehabilitira-nih dr‘avnih banaka i konsolidacijeostalog dijela sektora te intenzivnoja~ati funkciju nadzora nad bankama.U uvjetima koje je stvorila novafiskalna politika treba nastojati sma-njiti stopu obvezne rezerve, koliko todopu{ta postizanje glavnih ciljeva,zatim unaprijediti regulativu, uk-lju~uju}i i zakon o sredi{njoj bancikoji treba modernizirati u skladu seuropskim standardima, te nastaviti iokon~ati promjene u sustavu platnogprometa. Dakako, i dalje treba ~uvatii pove}avati me|unarodne pri~uve,koje su i proteklih godina odigraleva‘nu ulogu jamca stabilnosti.

Posebno je va‘no, ka‘e, ubrzatiisplatu osigurane {tednje (to je odgo-vornost Vlade) {to }e izravno utjecatina povjerenje gra|ana u hrvatski fi-nancijski sustav. Me|utim, neovi-snost Hrvatske narodne banke ubudu}nosti, u koju svi vjerujemo, nesmije zna~iti i njezinu osamljenost,upozorava [kreb. Naime, provedba ci-ljeva HNB-a ovisi, me|u ostalim, i oinstitucionalnim uvjetima, poputfunkcioniranja hrvatskog pravosu|a;o postojanju barem pribli‘nog kon-senzusa o optimalnoj kombinacijimonetarne i fiskalne politike; o ja~a-nju svih institucija koje su nu‘ne zaravnopravnu tr‘i{nu utakmicu, uzposeban naglasak na ja~anje finan-cijske discipline i institucionalnosankcioniranje korupcije, zatim oprivla~enju stranih izravnih investi-cija i ulasku u trgova~ke i ekonomskeasocijacije (WTO, CEFTA, OECD, EU)te o stabilnom politi~kom okru‘enju ijo{ ve}oj otvorenosti prema svijetu.

Dakako, provedba navedenih ci-ljeva uvelike ovisi i o stupnju podr{kejavnosti. Stoga hrvatskim {tedi{ama ijavnosti treba poru~iti da je hrvatskobankarstvo danas stabilnije negoprije dvije godine i puno stabilnije ne-go prije pet godina, zaklju~io je[kreb, pozvav{i zastupnike na mirnu,stru~nu i argumentiranu raspravu ostanju u bankarskom sustavu i radusredi{nje banke.

RADNA TIJELA

Prije rasprave na sjednici Zastup-ni~kog doma nadle‘na radna tijelapro~e{ljala su akte HNB-a. Njihova jesugestija zastupnicima da prime naznanje Godi{nje izvje{}e Hrvatskenarodne banke za 1998., s popratnimfinancijskim dokumentima za 1998. i1999. godinu te Polugodi{nje izvje{}ete institucije o gospodarskim kreta-

njima za 1999. i da donesu odluku opotvr|ivanju Financijskog planaHNB-a za 2000. godinu.

Osvrnuv{i se na krizu u bankar-skom sektoru koja je posebno kulmi-nirala tijekom 1998. godine. Odbor zafinancije i Dr‘avni prora~un je uka-zao na potrebu ja~anja u~inkovite re-gulacije i nadzora nad bankama radismanjivanja rizika propasti banaka ubudu}nosti. Hrvatska narodna bankatemeljem novog institucionalnog ok-vira stvorenog dono{enjem Zakona obankama (»NN«, 161/98), primarno bitrebala ja~ati svoju funkciju nadzorate razinu stru~nosti svojih djelatnika.Istaknuto je mi{ljenje kako bi funk-ciju nadzora nad bankama trebalopro{iriti i na Dr‘avnu agenciju zaosiguranje {tednih uloga i sanacijubanaka. Ujedno je ukazano i na potre-bu ja~anja bankarske etike i stru~-nosti djelatnika banaka.

Tijekom rasprave istaknuto jemi{ljenje da bi Republika Hrvatska, uovom prijelaznom periodu, trebalapripremiti projekt uvo|enja euroku-ne. U prilog tome spomenuto je da suu strukturi pasive banaka u 1998. go-dini ~ak 84,12% depozita bili depozitiu stranoj valuti, te da je u Hrvatskojnakon 1. sije~nja 1999. preko dvijetre}ine vanjske razmjene bilo deno-minirano u euru i sl.

Odbor je ujedno skrenuo pozornostna va‘nost unapre|enja kvaliteteupravljanja me|unarodnim pri~uva-ma glede njihove valutne i ro~nestrukture te izbora poslovnih banakakojima se sredstva plasiraju.

Nagla{en je i problem visokih ka-matnih stopa, neadekvatne kreditnepolitike poslovnih banaka te visokestope obvezne pri~uve (premda je onadjelomi~no ubla‘ena pla}anjem viso-ke stope renumeracije).

Raspravljano je i o reformi platnogprometa u Republici Hrvatskoj teupozoreno da dinamika preno{enjaplatnog prometa sa Zavoda za platnipromet na poslovne banke treba bitiuvjetovana kvalitetnom osposoblje-no{}u banaka (kako tehni~kom, takoi kadrovskom) za preuzimanje ovefunkcije.

Odbor je ocijenio neprimjerenimda koncem o‘ujka 2000. godine ras-pravlja o Godi{njem izvje{}u Hrva-tske narodne banke za 1998. godinu spripadaju}im financijskim dokumen-tima, posebno ima li se u vidu da jeHrvatska narodna banka, sukladnoZakonu o Hrvatskoj narodnoj bancinavedene akte na vrijeme uputila usaborsku proceduru (stoga ih je samoprimio na znanje).

Razmatraju}i Financijski plan Hr-vatske narodne banke za 2000. godi-nu Odbor se posebno osvrnuo nazna~ajno smanjenje planiranih rezer-vacija za nenaplative kredite i kamates procijenjenog ostvarenja u 1999.godini, u iznosu od 405.323.000,00 kn,na planiranih 50.000,00 kn u 2000.godini. Kako je njihova procjena, narazini od samo 12,3 posto rezervacijaiz 1999. godine, odraz mjera i aktivno-sti poduzetih tijekom 1999. godine teo~ekivanja da se bankovna kriza ne}eprodubljivati ili ponoviti, ukazano jena potrebu ja~anja funkcije nadzoraHrvatske narodne banke nad radombanaka.

Uo~eno je i zna~ajno pove}anje pla-niranih izdataka za bruto pla}e zapo-slenih slu‘benika Hrvatske narodnebanke za 2000. godinu. Prema obraz-lo‘enju guvernera ove godine pove}a-nje broja djelatnika planiralo se pr-venstveno radi ekipiranja i razvojaslu‘bi u Sektoru nadzora i kontrole teSektoru ra~unovodstva, platnog pro-meta i trezora (ina~e se ne o~ekujezna~ajnije pove}anje broja zaposle-nih). Kao poseban problem ista~ajnovi{im pla}ama u bankama.

Tijekom rasprave izra‘eno je mi{-ljenje o potrebi preispitivanja visinekamata na upisane dobrovoljneblagajni~ke zapise. Za ilustraciju jenavedeno kako trenutno za dobrovo-ljno upisane blagajni~ke zapise s ro-kom dospije}a od 182 dana kamatadose‘e visinu i do 12 posto. Omo-gu}avnajem bankama da plasirajunov~ana sredstva u blagajni~ke zapi-se uz visoku kamatu smanjuje senjihov kreditni potencijal gospodar-skom sektoru, primije}eno je u ra-spravi. Istaknuv{i kako je svaka kon-centracija plasmana, pa i gospodar-stvu, upitna, guverner je napomenuoda je ovdje rije~ o sekundarnom izvo-ru likvidnosti (jedan od motiva ba-naka i {tedionica za upis dobrovo-ljnih blagajni~kih zapisa Hrvatskenarodne banke te njihovo anga‘iranjeza dobivanje lombardnog kredita).

Odbor je posebno upozorio na to dadosada{nje pojave dokapitalizacijebanaka iz sredstava osiguranihnjihovim kreditima iziskuju poja~annadzor u ovom segmentu radi pravo-vremenog otkrivanja i sankcioniranjaove pojave.

Stabilan bankarski sustav jedna jeod temeljnih pretpostavki za ostva-rivanje gospodarskog rasta, pove}a-nje proizvodnje i zaposlenosti, tepove}anje izvoza, nagla{ava Odbor zagospodarstvo, razvoj i obnovu. Sma-tra da su problemi koji su nastali ubankarskom sustavu u 1998. godini,

HNB

52

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

uzrokovani onim {to se doga|alo zad-njih godina. To se prije svega o~ito-valo u pogre{noj poslovnoj strategijibanaka, visokoj razini kamatnih sto-pa, visokoj razlici izme|u aktivnih ipasivnih kamatnih stopa, nepostoja-nja mjerila za ocjenjivanje boniteta,nedovoljnim pri~uvama likvidnosti,posu|ivanjem uskim skupinama po-vezanih poduze}a, ~esto uz podr{kuodre|enih politi~kih krugova, koje tekredite nisu vra}ale, liberalnim zako-nodavstvom (veliki broj banaka i {te-dionica), prije svega, lo{im nadzoromi kontrolom od strane sredi{njebanke.

S druge strane, te iste banke sulihvarskim kamatnim stopama, iscrp-ljivale gospodarstvo, {to je jedan odglavnih uzroka smanjenih investicijau proizvodnji.

Poznato je da su banke ulazile uvlasni{tvo poduze}a, ali bez transpa-rentnog sustava vrednovanja vlasni-~kog odnosa (institut burze i javnognatje~aja), {to nije dalo ‘eljene rezul-tate, naime ta su poduze}a za odre-|eni broj banaka postala optere}enjeu poslovanju.

Management i nadzorni odbori ba-naka su za lo{e poslovanje moralisnositi zakonsku odgovornost, a neda nitko ne odgovara za posljedicebankrota, negoduju ~lanovi Odbora.

Napominju da su navedeni do-ga|aji rezultirali ste~ajem odre|enogbroja banaka (ponovno se javlja pro-blem {tednje koju treba vratiti gra-|anima) i doveli do potrebe provo|e-nja sanacije u znatnom broju banaka(Hrvatska je me|u zemljama koje supotro{ile novaca za sanaciju banaka).Dakako, sve je to utjecalo na pogor{a-nje stanja u gospodarstvu. Da bi seosigurala stabilnost bankarskog su-stava valja uvesti financijsku discipli-nu, poraditi na tome da banke imajustru~ne i u~inkovite uprave, osiguratipotpun i u~inkovit nadzor sredi{njebanke te jasno definirati zakonodav-stvo, napominju ~lanovi Odbora. Toradno tijelo preporu~ilo je Vladi RHda pri me|unarodnim institucijamaaktualizira pitanje podjele zlata biv{eJugoslavije, koje se nalazi u Bancime|unarodnog poravnanja u Baselu,te da nastavi s radom na otkrivanjukanala ilegalnog prebacivanja novcaiz banaka i mogu}nosti njegovog po-vratka.

Za razliku od radnih tijela Klubzastupnika SDP-a sugerirao jeZastupni~kom domu da ne potvrdiFinancijski plan HNB-a za 2000. godi-nu. Naime, analiziraju}i strukturuprihoda (960,6 mln. kuna) i rashoda(957,5 mln. kuna) predvi|enih tim

Planom, esdepeovci su do{li do zak-lju~ka da procijenjeni vi{ak prihodanad rashodima (3 mln. kuna) nije re-alan. U prilog tome napominju da jeovogodi{njim Dr‘avnim prora~unom,u Bilanci prihoda i rashoda, po tojosnovi predvi|en prihod u visini od100 mln. kuna.

Uzimaju}i u obzir obvezu racio-nalnijeg kori{tenja sredstava koja supo svojoj prirodi potencijalni pro-ra~unski prihod, procjenjuju da u Fi-nancijskom planu Hrvatske narodnebanke za 2000. godinu postoji mo-gu}nost u{teda, pogotovo na pod-ru~ju tro{kova teku}eg poslovanja.Smatraju, tako|er, da postoje realne{anse za pove}anje prihoda od kama-ta na sredstva sredi{nje banke depo-nirana u inozemstvu.

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja guverne-ra HNB-a rije~ su dobili izvjestiteljinadle‘nih odbora. Jadranka Kata-rin~i}-[krlj informirala je zastupnikeo stavovima Odbora za financije iDr‘avni prora~un, a Dragica Zgrebeco stajali{tima Odbora za gospodar-stvo, razvoj i obnovu.

• ^injenica da se u protekle~etiri godine dogodio krah 25nov~arskih institucija dovo-ljan je razlog za promjene na~elu HNB-a.

Damir Kajin, glasnogovornik Klu-ba zastupnika IDS-a, naglasio je da jeglavnina novca utro{ena za sanacijubankarskog sustava i podmirenjeobveza za osiguranu {tednju (oko 45mlrd. kuna poreznih obveznika)potro{ena upravo u mandatu gospodi-na [kreba. ^injenica da se u tomrazdoblju dogodio krah 25 nov~arskihinstitucija dovoljan je razlog – smatrazastupnik – za promjene na ~eluHNB-a. Dakako, dio krivice za takvusituaciju snosi i savjet te institucije»u kojem jo{ sjede perjanice biv{egsustava« iako je od izbora pro{lo 4 ipol mjeseca. Monetarna vlast je,o~ito, radi na{eg komoditeta ostalanedirnuta, a tako bi vjerojatno bilo i

dalje da se nije dogodio »slu~aj Istar-ske banke«, konstatira zastupnik.Govore}i o toj aferi podsjetio je na toda je 1998. nezakonito dopu{ten ula-zak Miroslava Kutle u tu banku(preko Mirovinskog fonda, odnosnoPo{tanske banke) koji je sa sobompovukao oko 140 mln. kuna od kojih107 nikada nije vra}eno. Dodu{e, to jebilo u vrijeme kad se samo provodiladr‘avna politika (model sanacije go-spodarstva prebacivao se na tajkune,odnosno banke koje je, potom, sanira-la dr‘ava), ali i tada je HNB mogla re-agirati. Tek nakon godinu i pol dana,ka‘e zastupnik, uspjelo se MiroslavaKutlu istjerati iz Istarske banke. Sre-dinom pro{le godine imenovan jenovi nadzorni odbor i od tada sebanka autonomno sanira. Naime, ure-dno je vra}en interventni kredit od100 mln. kuna, vra}a se povjerenje{tedi{a koji su 1998. iznijeli iz banke55 mln. DEM a da ona nije dovedenau pitanje. To se dogodilo tek 25.o‘ujka ove godine kada ju je prinudniupravitelj (nakon {ezdeset milijunaDEM iznesenih iz banke) zatvorio itime prouzro~io ne samo tre}ubankarsku krizu, nego i politi~kukrizu Vlade. Me|utim, dok je nekebanke dr‘ava sanirala (Splitsku ~akdvaput) druge su prepu{tene na mi-lost i nemilost HNB-u, hrvatskimtajkunima i gospodarskim prilikama.A sada te iste sanirane dr‘avne bankevode politiku preuzimanja drugih ba-naka, negoduje zastupnik.

Smanjiti kamate na zajmoveza likvidnost

Po ~emu je, primjerice, Privrednabanka va‘nija od Cibalia banke,Rije~ka od Istarske ili Splitska od@upanjske – pita Kajin. Ako HNBdaje posrnulim bankama zajmove zalikvidnost uz godi{nju kamatu od 14posto to je svjesno uni{tavanje tihinstitucija, ka‘e zastupnik (one kojeuredno vrate taj zajam mo‘da su kva-litetnije i od saniranih dr‘avnih ba-naka). Sugerirao je, stoga, da Saborsvojim zaklju~kom, uz promjene uHNB-u, nalo‘i da kamate na zajmoveza likvidnost ne smiju prema{itieskontnu stopu HNB-a.

U nastavku je govorio o problemudokapitalizacije i neprihvatljivom mo-delu privatizacije hrvatskih banaka.Naime, dok se sanirane hrvatskebanke (Privredna, Rije~ka, Splitska)poku{avaju privatizirati kroz razdob-lje od 5,6 godina, Istarska je dobilarok od 2 mjeseca, {to je neshvatljivo.Zapitao je kamo vodi privatizacija hr-vatskih banaka koje se prodaju ispodcijene (npr. Rije~ka banka prodana jeza svega 317 mln. kuna iako je Raif-

53

BROJ263

IHS10. V. 2000.

feisen bank nudila za nju 140 mln. knvi{e).

Osim toga, dr‘ava je za sanacijunajve}ih hrvatskih banaka potro{ilatrostruko vi{e novca (oko 9 mln.kuna) nego {to }e se, na ime sanacije,u narednih 7 odnosno 11 godinaisplatiti iz Prora~una daleko vi{e ne-go {to je zara|eno njenom prodajom.Po mi{ljenju zastupnika tim prodaja-ma se, zapravo »beatificirala« prija{-nja politika, dok se predlo‘enaizvje{}a bave sporednim stvarima.Predlo‘io je, stoga, da ih zastupniciodbiju te da podr‘e zaklju~ke IDS-a.Kako re~e, hrvatski gra|ani su u pro-teklih 10 godina pre‘ivjeli sve najgo-re {to se moglo u bankarskom sekto-ru, a nova bankarska kriza je na po-molu. Logi~no je, stoga, da su izgubilipovjerenje u banke (procjenjuje se dau inozemstvu dr‘e oko 3,5 – 4 mlrd.DEM a ta }e se tendencija nastaviti).To je imobilizirani novac kojim suhrvatske banke mogle poticati razvojte kupovati druge banke, pa i u ino-zemstvu.

Stanje u bankarstvu ostavilo je du-boke negativne tragove na gospodar-stvo i socijalno stanje u zemlji,nagla{ava Dubravka Horvat, glasno-govornica Kluba zastupnika SDP-a.Upravo to je razlog, ka‘e, {to se doku-menti HNB-a nisu na{li pod lupomzastupnika pro{log saziva Zastup-ni~kog doma, iako su pravodobno biliupu}eni u proceduru. Naime, tada jeve} po~ela predizborna kampanja, panije bilo po‘eljno otvarati ta pitanja.Bankarska stabilnost osnova je finan-cijske stabilnosti dr‘ave, nagla{avazastupnica. To zna~i da svaki pro-ma{aj u bankarskoj sferi ne samo daanulira gospodarski rast, zaposlenost,itd. nego i puno ko{ta dr‘avu jer sesredstva za sanaciju ispla}uju izdr‘avnog prora~una. Po njenim rije-~ima klju~ni razlozi krize u bankar-stvu su lo{a kreditna politika, odno-sno posu|ivanje novaca skupinamapovezanih poduze}a koja te kreditenisu mogla vra}ati (postavlja se pita-nje jesu li uop}e imali tu namjeru).

Izostala kontrola funkcijaHNB-a

Primijetila je, nadalje, da se u pri-lo‘enom izvje{}u sanacija banaka(npr. Privredne, Rije~ke, Splitske)opravdava »naslije|em socijalizma icijenom izlaska iz Jugoslavije«.Me|utim, name}e se pitanje {to sedesilo s bankama i {tedionicama kojesu i nastale i propale u samostalnojRepublici Hrvatskoj. Nije to~no, ka‘e,da je glavni uzrok te krize slaba kon-trola i nadzor nad poslovanjem ba-

naka, zbog nedovoljnih ovlasti HNB upoduzimanju potrebnih mjera ogra-ni~enih ranijim zakonom o bankamai {tedionicama. Istina je u tome, da jekontrolna funkcija HNB-a u potpuno-sti izostala. Naime, ta institucija nijena vrijeme i u skladu sa svojim {iro-kim ovlastima reagirala kako bisprije~ila da do|e do poreme}aja sta-bilnosti bankarskog sustava i da seizbjegnu sanacije odnosno ste~ajevibanaka kojima se problem {tednjegra|ana prebacuje na teret dr‘ave injenih poreznih obveznika.

Po mi{ljenju zastupnice podaci ugodi{njem Izvje{}u HNB-a za 1998.godinu o tome koliko je bankarskihsubjekata prekontrolirano nisu rele-vantni jer se ne ka‘e koliki je posto-tak tog sustava bio obuhva}en kontro-lom. Ilustracije radi, spomenula jepodatak da je tijekom pro{le godineobavljen nadzor nad 75 bankarskihsubjekata u kojima su utvr|eni znatnigubici. Budu}i da time nije prekon-trolirano vi{e od 15 posto bankarskogsustava, postavlja se pitanje koliko bitek iznosili gubici da se obavi kontro-la i u velikim bankama. Zastupnicuzanima na osnovi ~ega se u izvje{}utvrdi da je kraj bankarskoj krizi koja,zapravo, poprima sve {ire razmjere.Naime, praksa ~estih sanacija iliste~ajeva postala je izravni tro{akprora~una, uz sve implikacije naugled dr‘ave. Upozorila je i na pro-blem funkcioniranja instituta povjere-nika i privremenog upravitelja, kojimse HNB koristila u primjeni novogZakona o bankama. Po njenoj ocjenidosad su privremeni upravitelji, osimu slu~aju Croatia banke, imenovanisamo radi zaustavljanja rada banke,blokade depozita i stvaranja ne-povjerenja u bankarski sustav zemlje,kako bi se dokazalo da je banka insol-ventna i da je nu‘an ste~aj. Tko je iza{to kreirao i primjenjivao razli~itekriterije u okviru istih propisa i tko jeodgovoran za {tetne posljedice pri~i-njene u pojedina~nim slu~ajevima i ubankarskom sustavu kao cjelini, pitazastupnica.

Stabilna valuta nije jediniindikator stabilnostigospodarstva

Napomenula je, me|u ostalim, daosiguranje stabilnosti valute, ina~ejedna od zakonskih obveza HNB-a,nije i jedini indikator stabilnosti go-spodarstva. NBH u godi{njemizvje{}u za 1998. nabraja ~ak 9 razlo-ga koji mogu uzrokovati visoke kama-te. ^injenica da te iste razloge navodii u izvje{}u za prvo polugodi{te 1999.godine, svjedo~i – ka‘e – o tome da

HNB

ni{ta nije u~injeno na otklanjanju tihuzroka, upozorava zastupnica. Pod-sje}a, nadalje, na to da je po zakonusredi{nja banka odgovorna za op}ulikvidnost pla}anja u zemlji i premainozemstvu. Me|utim, prema podaci-ma ZAP-a, op}a nelikvidnost gospo-darstva, iskazana blokadama ‘iro-ra~una se u posljednje ~etiri godineosjetno pove}ala (s 3 na gotovo 27mlrd. kuna). Unato~ tome HNB nijehtjela priznati op}u recesiju i krizu ugospodarstvu, iako su mnogi ekono-misti na to javno ukazivali. Naime, uSavjetu te institucije sjedili su potpre-dsjednik Vlade i ministar financijakoji su tvrdili da postoji vi{egodi{njikontinuirani gospodarski rast i divilise hrvatskom gospodarskom ~udu.Kad je recesija postala toliko evident-na da se vi{e nije mogla sakriti, HNBje napravila jo{ ve}u gre{ku – guver-ner je proglasio po~etak krize.

Tim pogre{nim potezom izazvao jenesagledive {tetne posljedice, odno-sno potakao gra|ane na povla~enje{tednje iz banaka. Po rije~ima zastup-nice HNB, koja je po zakonu odgovor-na za op}u likvidnost pla}anja, nije nigospodarstvu a ni bankama osiguralaosnovnu pretpostavku poslovanja irazvoja. Me|utim, umjesto da snosiposljedice pogre{no vo|ene politikeu monetarnoj sferi, prigrabila si je idiskreciono pravo odlu~ivanja o tomekoju }e banku sanirati a koju poslatiu ste~aj. Primjerice, za Dubrova~kubanku je Vladi predlo‘ena sanacija~ime su za{ti}eni {tedi{e i vjerovnici,a za Gluminu banku je izravno Trgo-va~kom sudu predlo‘eno pokretanjeste~aja. Nije jasno ni po kojem sukriteriju Istarska ili Cibalia bankadobile privremenog upravitelja aneke druge banke ne. Kako se moglodogoditi da rizi~nost plasmana u istojdjelatnosti (poljoprivredi) i kreditira-nje povezanih osoba »potope« Dubro-va~ku i Agroobrtni~ku banku, a Kre-ditnu ne – pita zastupnica. Na krajuje konstatirala da, sagledavaju}i cjelo-kupnu situaciju i doga|anja ubankarskom sustavu, Klub zastup-nika SDP-a ne mo‘e prihvatiti pre-dlo‘ena izvje{}a HNB-a.

HNB je trebao br‘ereagirati

Dr. Anto Kova~evi}, glasnogovor-nik Kluba zastupnika HSP-a i HKDU-a, poku{ao je u svom izlaganjurazlu~iti posljedice od uzroka krize isloma bankarskog sustava u Hrva-tskoj. Po njegovim rije~ima prviznakovi najnovije krize zapo~eli suslomom Dubrova~ke banke. Po ocjeniekonomskih stru~njaka u zemlji nije

54

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

postignuta op}a likvidnost ve} gospo-darstvo gu{i op}a nelikvidnost. »Za-dovoljstvo« stabilnosti valute pla}enoje smanjenjem izvoza i profita-bilno{}u uvoza za neke subjekte, dokstopa rasta gospodarstva ima predz-nak minus a stopa nezaposlenostiprelazi alarmantnih 21 posto. Premakriterijima MMF-a, navodno, nismoprezadu‘eni, jer je ino dug po glavistanovnika u nekim zemljama i ve}i(u tim zemljama zacijelo nema tolikonezaposlenih i umirovljenika).

Na temelju ~estih izjava doktoraMarka [kreba da banke treba pripaja-ti jer male banke i {tedionice nemogu opstati, moglo bi se, ka‘e, zak-lju~iti da je u Hrvatskoj previ{e ba-naka, ali liberalnu politiku ulaska nabankarsko tr‘i{te nametnuo je samMMF. Ve} se uru{ava druga, odnosnotre}a serija banaka i {tedionica, apoluglasno se govori o jo{ jednojpove}oj grupi problemati~nih ba-naka, napominje zastupnik. Zanimaga po kojem kriteriju se neke od njihsaniraju prora~unskim sredstvima,dok drugima Ministarstvo financijaizdaje garancije za lo{e du‘nike, atre}ima se izdaju zamjenske obvezni-ce, tako da preko no}i od gubita{apostaju pozitivni. Kako je mogu}e to-liki broj nenaplativih potra‘ivanja –zbog kojih banke propadaju, a du‘ni-ci i dalje posluju i njihova imovinavrlo rijetko ide na bubanj – pita za-stupnik. Zanimalo ga je i koliko jeDr‘avna agencija za sanaciju banakanaplatila od prenesenih potra‘ivanja.Nema sumnje, ka‘e, da je potrebanzaokret. Prisjetimo se samo koliko jevremena trebalo guverneru da pre-pozna nelikvidnost i recesiju u gospo-darstvu. Treba li mu mo‘da jo{ vi{evremena da prepozna stvarnu odgo-vornost HNB za vo|enje monetarnepolitike u kontekstu ukupne dosada{-nje ekonomske politike? Postavlja sepitanje, nadalje, i je li HNB u pro-teklom razdoblju bila neovisna insti-tucija (zbog ~ega na tra‘enje pre-dsjednika Tu|mana u studenome1998. nije osnovano povjerenstvo zaspas banaka?).

Kriza prenesena novoj VladiPo mi{ljenju zastupnika HNB je

trebala br‘e reagirati na nepravilno-sti (npr. kontrola u Istarskoj banciprovedena je tek u studenome i pro-sincu 1999. a zapisnik je zavr{en teku sije~nju 2000. godine, iako se zaprobleme znalo puno ranije). Nemasumnje da broj kontrola ovisi o brojuzaposlenih, ali odgovornost za izborbanaka u kojima }e se kontrola obavi-ti izravno ovisi o guverneru i rukovo-

dstvu HNB-a, tvrdi zastupnik. Tako naprvi pogled izgleda kao da se ta insti-tucija dr‘ala propisa, ali zapravo jemanipulirala stanjem i podacima, akrizu prenijela novoj Vladi. Zastup-nika zanima i za{to se nakonpreuzimanja vlasti ~ekalo s pokreta-njem postupka za oduzimanje dozvo-le za rad nekim {tedionicama. Dr‘i,tako|er, da valja preispitati pa i mije-njati praksu i neka rje{enja napodru~ju monetarno-kreditne poli-tike. I on napominje da se u vo|enjute politike ne mo‘e apsolutiziratisamo jedan od zadataka i ciljeva –stabilan te~aj i cijene – a da se izgubiiz vida potreba razvojne politike usmislu rasta proizvodnje i zaposleno-sti. U tu svrhu, ka‘e, treba prilagodititokove kreiranja primarnog novca ukorist reeskontnih i lombardnih ope-racija HNB bankama i dalje proizvod-nom sektoru, pri ~emu je u prvomredu nu‘na podr{ka izvozu. Budu}ida je obvezna rezerva kao instrumentmonetarnog reguliranja previsoka,valja preispitati kvantitativnu stranuprimarne emisije, ka‘e zastupnik. Ponjegovom mi{ljenju HNB mora strogokontrolirati kori{tenje sredstava pri-marne emisije od strane banaka ipoduzimati odgovaraju}e mjere pre-ma onima koji se ne pridr‘avajuutvr|enih propisa i normi. Prenio je iupozorenje svojih strana~kih kolegada treba preispitati dosada{nji na~insanacije banaka anga‘iranjem sred-stava vlasnika i prora~unskog novca.Smatraju, naime, da, prije nego seposegne za prora~unskim sredstvima,u tu svrhu treba koristiti i sredstvavelikih depozitara i kreditora banke,bilo za pokri}e gubitka, bilo za nu‘nudokapitalizaciju. Te probleme trebarje{avati ne samo dr‘avnim sanacija-ma i ste~ajevima, {to je nerijetkonajskuplja varijanta, ve} prije svegaspajanjem banaka ili njihovom pro-dajom stranim ili doma}im investito-rima (u tu svrhu valja preispitatipostoje}a zakonska rje{enja koja uvelikoj mjeri ne odgovaraju tr‘i{nimuvjetima).

Dr‘ava bi trebala garantiratiza sve {tedne uloge

Nadalje, treba preispitati postoje}isustav osiguranja {tednih uloga. Dabi se ponovno steklo povjerenjegra|ana dr‘ava bi trebala garantiratiza sve {tedne uloge po strogoutvr|enim kriterijima. Po rije~imazastupnika nije jasno zbog ~ega su{tedionice, ina~e jedne od naj-zna~ajnijih financijskih institucija,eliminirane iz financijskog sustava.

Nema sumnje, me|utim, da trebaoja~ati financijsku disciplinu, kako bise sva pla}anja realizirala u ugovore-nim rokovima (dr‘avni organi i HNBmoraju poduzimati odre|ene sankcijeprema subjektima koji se ne pri-dr‘avaju pravila igre). Daljnja je suge-stija zastupnika HSP-a i HKDU-a dase preispitaju procesi prodaje do-ma}ih banaka inozemnim (obi~nomprodajom gubi se autonomija u vo|e-nju kreditne politike) a nedostaju}ifinancijski kapital treba privu}i nadrugi na~in i za precizno odre|eneprograme. Politika kamatnih stopa ideviznog te~aja, ka‘e, tako|er suizraz nerije{enih problema u gospo-darstvu. Ta va‘na ekonomsko-politi-~ka pitanja ne smiju ostati samo narazini kriti~kih razmatranja nego tre-ba i}i na izmjenu pojedinih rje{enja,kako bi se osigurali preduvjeti za br‘irazvitak.

Za pogor{anje nelikvidnostiodgovorni HNB i biv{aVlada

Po ocjeni Kluba zastupnika HSLS-a, naglasila je Jadranka Katarin~i}-[krlj, poduzimane mjere monetarnepolitike odr‘ale su stabilnu valutu, alisu istodobno djelovale na pogor{anjeop}e likvidnosti pla}anja u zemlji.Naime, od antiinflacijskog programaiz listopada 1993. godine, do danas,HNB je uspjela odr‘ati stabilnostkune i malu inflaciju. Naime, urazdoblju od 1994. do 1999. prosje~nastopa inflacije iznosila je 3,5 posto, anajvi{a je bila 1998. (5,4 posto) zahva-ljuju}i uvo|enju PDV-a. Me|utim, kadje rije~ o odr‘anju op}e likvidnosti,reputacija i vjerodostojnost te institu-cije ozbiljno je dovedena u pitanje i tood uvo|enja PDV-a i bankarske krize1998. godine. Na op}u likvidnostutjecale su, ka‘e, dr‘avne interven-cije na financijskom i bankarskomtr‘i{tu, dakle i same sanacije banaka,zatim netransparentna fiskalna poli-tika i njen utjecaj na likvidnost pri-vrede, odga|anje restrukturiranjapojedinih skupina poduze}a, finan-cijska nedisciplina dr‘ave, bankovnekrize i neu~inkovitost sudstva. Poocjeni HSS-a odgovornost za takvostanje isprepli}e se na relaciji HNB idosada{nja Vlada. Naime, dr‘avnimintervencionizmom utjecalo se naodga|anje restrukturiranja i odr‘ava-lo socijalni mir u poduze}ima s gubi-cima. Posljedice – iznosi nepodmire-nih dugovanja su s vremenom rasli, aisto tako i broj blo a njihovo rje{enjene treba tra‘iti u popu{tanju te~ajajer bi to onda dovelo i do rasta infla-cije.

55

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Nakon prvih krugova sanacijebankarstva, kad je dr‘ava preuzelabrigu za tzv. staru {tednju te emisijuobveznica za restrukturiranje indu-strijskih giganata, uslijedile su –ka‘e – sanacije jedne po jedne banke(po~etkom 1995. godine Slavonska,tijekom 1996. Rije~ka, Splitska, paPrivredna banka). Te su banke tadapredstavljale 40 posto ukupne bilan~ne aktive svih banaka. Tom prvombankovnom krizom pla}ena je cijenanaslije|u socijalizma i omogu}en pro-ces privatizacije upravo tih banaka,konstatira zastupnica. Izbijanjem pro-blema u pojedinim novonastalimbankama, po~etkom 1998. godine, hr-vatsko bankarstvo ulazi u drugubankovnu krizu, napominje dalje.Najprije propada Dubrova~ka, potomGlumina pa Croatia banka, Gradskabanka Osijek i @upanjska banka, apro{le godine objavljena je propastjo{ nekoliko manjih banaka. ^i-njenica da nisu poznati kriteriji pokojima su neke banke sanirane aneke poslane u ste~aj dovela je, ka‘e,do opravdane sumnje javnosti da jeDubrova~ka banka sanirana samozato da bi se sakrio trag petog ortaka.

Za sanaciju utro{ena gotovotre}ina dru{tvenog proizvoda

Dakako, to je ozbiljno opteretiloDr‘avni prora~un, odnosno porezneobveznike, budu}i da je za sanacijubanaka utro{eno 45–50 mlrd. kuna ilitre}ina bruto doma}eg proizvoda i po-ljuljalo povjerenje {tedi{a (o tomenajbolje svjedo~i podatak da se {ted-nja na{ih gra|ana u susjednim zem-ljama procjenjuje na oko 4 pa i vi{emlrd. DEM). Umjesto da su odmahpoduzete odgovaraju}e mjere vodilesu se velike polemike oko velikih imalih banaka a posrijedi je, zapravo,bila sprega politike i bankovnih upra-va, tvrdi zastupnica. Naime, hrvatskebanke su se neodgovorno upu{tale urizi~ne plasmane odnosno posu|ivalenovac tzv. vezanim poduze}ima (pita-nje je samo da li se radilo o neznanjuili o svjesnom isisavanju i pranju no-vca). To najbolje potvr|uje podatakda su vezani tajkunski krediti 1998.godine ukupno iznosili vi{e od 6mlrd. kuna.

• Hrvatske banke neodgo-vorno su se upu{tale u rizi~neplasmane posu|uju}i novactzv. vezanim poduze}ima.

Hrvatska narodna banka znala je{to se doga|a jer joj poslovne bankedostavljaju kvartalna izvje{}a, ali nijeni{ta u~inila po tom pitanju, pa niobavijestila Sabor (iako joj nisu ba{toliko bile vezane ruke kao {to seprikazuje). Tako se stiglo – ka‘e – dotre}e, svje‘e bankovne krize 2000.godine (Istarska i Cibalia banka teAgroobrtni~ka i Hrvatska gospodar-ska banka). U HSLS-u smatraju da suu slu~aju Istarske i Cibalie bankeguverner i Savjet HNB-a samostalno,ovaj put bez upliva Vlade i utjecajastranaka parlamentarne ve}ine, na-stupili mjerama prema Zakonu obankama, iako su problemi tih ba-naka stari najmanje dvije godine. I uovom slu~aju odgovornost trebatra‘iti na relaciji HNB i uprave tihbanaka.

Po rije~ima zastupnice njenistrana~ki kolege podr‘avaju pro-{lotjedno smanjenje obvezne pri~uvebanaka sa 30,5 na 28,5 posto, a upozo-ravaju i na previsoku kamatu (19 po-sto) koju je HNB obra~unavala banka-ma i {tedionicama koje se nisu pri-dr‘avale propisa o odr‘avanju pro-sje~ne obvezne pri~uve. Njihovo jemi{ljenje da postoji {iroka zakonskaosnova prema kojoj HNB odnosnoSavjet Banke i guverner ne mogupobje}i od odgovornosti za stanje ubankarstvu, posebno za krizu iz 1998.godine, a i ovu najnoviju. Smatraju dauprave banaka i nadzorni odbori mo-raju snositi zakonsku odgovornost zalo{e poslovanje banaka. Njihova je da-ljnja sugestija da se nastavi s privati-zacijom poslovnih banaka, uz osi-guranje potpunog i u~inkovitog nad-zora sredi{nje banke, koja mora bitidoista neovisna institucija, bez uplita-nja Vlade i politike. U zaklju~nomdijelu izlaganja zastupnica je iznijelami{ljenje svojih strana~kih kolega daovaj Dom mo‘e samo primiti na zna-nje izvje{}a HNB-a za 1998. i 1999.godinu, budu}i da ne snosi nikakvuodgovornost za doga|anja u bankar-stvu u tom razdoblju. Financijski planza 2000. godinu, pak, podr‘avaju.

Definirati novu politikudeviznih te~ajeva

Po rije~ima dr. Zvonimira Sabatija(govorio je u ime Kluba zastupnikaHSS-a) hrvatski ekonomisti smatrajuda je situacija u hrvatskom gospodar-stvu, pa i bankarstvu, puno te‘a nego{to je biv{a Vlada prikazivala.Na‘alost, jedan dio njih dr‘i da }esituacija biti jo{ gora, prije nego li sepobolj{a. Prve manifestacije kriti~nogstanja hrvatskog gospodarstva i jav-

nih financija bila su, ka‘e, zadu‘enjadr‘ave na ra~un budu}e prodajepoduze}a u vlasni{tvu. Naime,prijete}i kolaps Dr‘avnog prora~unau izbornoj godini prisilio je tada{njuvlast na prodaju obiteljskih dragulja,poput Hrvatskih telekomunikacija iPrivredne banke. Me|utim, unato~ovoj infuziji stranog kapitala, dobive-nog prodajom imovine svih gra|anaHrvatske, mirovine u sije~nju nisuispla}ene na vrijeme. Najbolja potvr-da nezavidnog stanja je ~injenica daje novi ministar financija, u svojojprvoj izjavi ohladio na{a o~ekivanja,odgodiv{i bilo kakvo smanjenje po-reznih stopa, dok se ne ostvare osjet-ne u{tede dr‘avnih izdataka. Utakvim ekonomskim uvjetima Vladi}e realno biti te{ko odmah ostvaritipredizborna obe}anja, osim onih kojasu ve} na snazi, upozorava zastupnik.Po mi{ljenju haesesovaca funkcija igre{ke HNB-a imaju posebno mjestou generiranju ove op}e krize bankar-stva i gospodarstva. Nagla{avaju da jeguverner Marko [kreb, prema ~lanku2. Zakona o HNB-u, odgovoran zaporeme}enu likvidnost pla}anja uzemlji te za nesamostalno djelovanjeu ostvarivanju zadataka monetarne idevizne politike. Kako re~e, o~ekujuda }e se u okviru druga~ije monetar-no-kreditne politike morati definiratinova politika deviznih te~ajeva, odno-sno vezivanje hrvatske kune nanajva‘nije valute na{ih vanjskih trgo-vinskih partnera, {to bi popravilo po-lo‘aj izvoznika, ali istovremeno ne binapravila {tetu kod javnog duga.

Potrebne brze i u~inkovitepromjene

Po rije~ima zastupnika nema dvoj-be da se kontrola banaka odvijala navatrogasni, a ne na preventivni na~in.Osim toga, name}e se pitanje jesu li tikontrolori mo‘da bili neiskusni inestru~ni za provo|enje restruk-turiranja, ili nisu imali mandat za tote su tako postali ste~ajni upravitelji.Kako re~e, njegovi strana~ki kolegesmatraju da su potrebne brze iu~inkovite promjene bankarskog su-stava. Naime, banke se moraju oslo-boditi lo{e aktive, a trebale bi se,dijelom, i grupirati u ve}e bankarskegrupacije, kako bi se pove}alanjihova sposobnost dugoro~nogfinanciranja gospodarskih subjekata.

• Kontrola banaka odvijalase na vatrogasni, a ne na pre-ventivni na~in.

HNB

56

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Zbog upornog podr‘avanja jednimdijelom nerealnog te~aja kune (na-kon nekompetentnog definiranja po-~etne vrijednosti) te niza ste~ajevabanaka, od Komercijalne do Gluminabanke, guverner HNB-a, gospodinMarko [kreb, kao i ~lanovi SavjetaHNB-a (za koje se te{ko mo‘e re}i dasu iz redova nezavisnih stru~njaka,kao {to nala‘e ~lanak 66. Zakona oHNB-u) trebali bi dati ostavke nasvoje funkcije i prepustiti novimljudima da vode hrvatski financijskisustav, nagla{ava zastupnik. Ponjegovim rije~ima HSS iznad svega‘eli stabilan i op}eprihvatljiv bankar-ski sustav u kojem }e zna~ajnu pozi-ciju imati financijska ustanova koja}e, uz nisku kamatnu stopu i odgo-varaju}im mehanizmima »pratiti« obi-teljska selja~ka gospodarstva, obrt-ni{tvo i malo poduzetni{tvo. Kakore~e, seljaka nikad nitko dosad nijesanirao, ve} je stalno bio podcje-njivan. Stoga se haesesovci zala‘u zapojednostavljenje i pojeftinjenje po-stupka dodjele kredita poljopri-vrednicima. Pridru‘uju se, ina~e,onim klubovima zastupnika koji suprimili na znanje dokumente HNB-a.

Ivan [uker (HDZ) podsjetio je nato da prema procjeni eminentnihbankarskih stru~njaka, oko 85 postood 50 mlrd. kuna utro{enih u pro-teklih deset godina za sanaciju hrva-tskih banaka, otpada na naslije|epro{losti umno‘eno faktorima rata.Naglasio je da su njegovi strana~kikolege spremni primiti na sebe diokritike koji se odnosi na njih, alinapominju da krizu bankarskog su-stava u svim tranzicijskim zemljamauzrokuje njihovo makroekonomskookru‘enje, slaba regulativa i kontrolate lo{e upravljanje bankama. U nasta-vku je izrazio zadovoljstvo ~injenicomda se Financijski plan HNB-a za 2000.na{ao pred zastupnicima u travnju, ane da ga se usvaja sa zaka{njenjemod godinu dana. Naime, Sabor morabiti temeljito informiran o kretanjuprihoda i rashoda te institucije,budu}i da razlika ide u Dr‘avniprora~un. Pojasnio je, nadalje, da ka-mate i drugi prihodi od sredstava de-poniranih u inozemstvu nisu ni{tadrugo nego devizne rezerve, na kojeHNB dobiva kamate. Kredite iz pri-marne emisije, pak, di‘u banke kojenigdje drugdje ne mogu dobiti kredit.Ti se krediti, ina~e, u bankarskimkrugovima zovu kazneni krediti ilizadnja {ansa pa je logi~no da je ka-matna stopa visoka. Najgore prolazehrvatski poduzetnici koji poslujupreko takve poslovne banke jer mo-raju pla}ati ve}u kamatu naposu|ena sredstva.

• Gospodin Marko [kreb,kao i ~lanovi Savjeta HNB-a,trebali bi dati ostavke i pre-pustiti novim ljudima da vodehrvatski financijski sustav.

Zastupnik je, me|u ostalim, po-dsjetio na to da je do 1990. godineHNB bila filijala Narodne banke Ju-goslavije. Zalo‘io se za stvaranjesredi{nje banke neovisne o dnevnojpolitici, koju treba kadrovski restruk-turirati i tehnolo{ko-organizacijskiunaprijediti. U prvom redu valja usta-noviti kvalitetnu statistiku i analizu,radi pobolj{anja sustava izvje{}ivanjaprema svjetskim bankama i dr. teunaprijediti sustav kontrole banaka,koji je ustanovljen tek 1994. godine.Treba imati u vidu, ka‘e, da je finan-cijsko osamostaljenje Hrvatskepo~elo tek 1990. godine, s jako ve-likim naslije|enim gubitkom.

Banka nije ispunila svojeobveze

Josip Leko (SDP) izjavio je da nemo‘e podr‘ati Izvje{}e HNB-a za1998. budu}i da iz tog dokumentaproizlazi da Banka nije ispunila svojeustavne i zakonske obveze. Dodu{e,nominalno je uspjela o~uvati stabil-nost valute i likvidnost pla}anja pre-ma inozemstvu, ali stvorena je ne-likvidnost u zemlji koja paraliziraposlovanje unutar zemlje (premanekim izvorima unutarnji dug procje-njuje se na desetke milijardi kuna).Osim toga, propast pojedinih banakapoljuljala je povjerenje gra|ana ubanke i bankarski sustav u Hrvatskoj.Uzme li se u obzir da je ve} staromdeviznom {tednjom dug banaka pre-ma {tedi{ama, u visini od 5 mlrd.DEM ili 20 mlrd. kuna, preveden ujavni dug, jasno je da gre{ke rukovo-dstva pojedinih banaka pla}aju porez-ni obveznici kroz Prora~un. Svjedocismo, ka‘e, i nove stare devizne i kun-ske {tednje koja je vru} krumpirostavljen novoj Vladi (ta }e {tednjatako|er biti pretvorena u javni dug odoko 2,5 mlrd. kuna). Zbroji li se sve tosa sredstvima utro{enim zadnjih de-vet godina za sanaciju banaka, ispadada je za proma{aje banaka ukupnopotro{eno 72 mlrd. kuna, {to odgova-ra visini 1,5 Prora~una na ovogodi{-njoj razini. A {to je najgore, to se sta-nje poku{ava prikazati kao nesretanslu~aj koji se tako destruktivnoodvijao dugi niz godina, s tim da ni-tko za sve to dosad nije bio odgovo-

ran. U ime onih koji su nam dalipovjerenje ne mo‘emo prihvatititakvo stanje, nagla{ava zastupnik.

U nastavku izlaganja govorio je otome {to ustvari zna~i sanacija ba-naka. Konstatirao je, me|u ostalim,da su rukovodstva pojedinih banakanedovoljno profesionalno i neodgo-vorno plasirala sredstva gra|ana iHrvatske narodne banke, u praviluodabranim tvrtkama, koje su ih daljeplasirale u neprofitabilne pogone, jef-tinu kupnju dionica, itd. To je dovelodo ponovne obveze saniranja tih ba-naka i tvrtki u kojima se, u pravilu,smanjuje broj zaposlenih i stvara kli-ma kao da je novac negdje ispario.Tako dr‘avna pomo} u rje{avanju kri-ze ne poma‘e ni bankama, ni fir-mama. Sredstva za sanaciju u praviluosiguravaju porezni obveznici, {tododatno optere}uje one koji stvarajudru{tveni proizvod.

Budu}i da je HNB po zakonuovla{tena za davanje odobrenja odno-sno suglasnosti za obavljanje bankar-skih poslova, za~u|uje ~injenica dase u javnosti spominju neodgo-varaju}e kvalifikacije pojedinih ~la-nova uprava banaka, pa i sumnje upodobnost predsjednika nekih upra-va, ka‘e zastupnik. Interesira ga i pro-tiv koliko osoba ovla{tenih za kontro-lu banaka je dosad pokrenut postu-pak za nesavjestan rad u slu‘bi,budu}i da najodgovorniji ljudi ubankarstvu tvrde da su u inozemstvuneosnovano zavr{ili milijuni DEM.Sada je vrijeme, ka‘e, da se probudipravna dr‘ava koja svojim mehaniz-mima treba procesuirati odgovorneza stanje u bankarstvu i odljev tihsredstava.

Moramo u~initi sve za uspostavlja-nje povjerenja u banke i bankarskisustav, nagla{ava zastupnik. U tusvrhu treba zahtijevati da Narodnabanka prije svega onemogu}i onepojedince koji svojim dosada{njimradom i pona{anjem nisu stekli kvali-fikacije i ugled za rad s novcem{tedi{a, komitenata ili dr‘ave (licenceza rad banaka mogu dobiti samo mo-ralni, stru~ni i neporo~ni ljudi).

Po rije~ima Valtera Drandi}a(IDS) HNB je samo jedna od institu-cija u lancu koje su ~inile tzv. hrva-tsko ~udo. Stoga ne za~u|uje {to jenjen rad bio baziran na politi~kojposlu{nosti i izvr{avanju onoga {to jebiv{a vlast od nje tra‘ila. Zastupnikse sla‘e s tim da se preispita odgovor-nost uprava i nadzornih odbora ba-naka, ali napominje da pritom trebauzeti u obzir i uvjete u kojima su na{ebanke poslovale, me|u ostalim ipoliti~ke. Upravo zbog toga, od odgo-

57

BROJ263

IHS10. V. 2000.

vornosti za stanje u bankarstvu nemogu se amnestirati ni HNB a nibiv{a Vlada. Naime, od velja~e 1998.kad je pukla afera Dubrova~ke banke,kroz postupke ste~aja i oduzimanjadozvola za rad, prakti~ki je nestalo 14banaka i 9 {tedionica. O sposobnostidosada{njeg guvernera HNB-a, gospo-dina [kreba, najbolje govori to {to jenaknadno odobrio preuzimanje Istar-ske banke od strane Miroslava Kutle,te {to je tek u o‘ujku ove godine po-slao u tu banku privremenogupravitelja i to na temelju kontroleobavljene u rujnu pro{le godine. A onzbog jedne banalne stvari (deponira-nja potpisa u ZAP-u) u tren oka zatvo-rio banku na gotovo tri sata, nanijev{itime nesagledive {tete.

Nu‘ne promjene i u HNB-ui u poslovnim bankama

Ako ‘elimo dobro hrvatskom ban-karstvu moramo provesti promjene uHNB-u i u poslovnim bankama, ka‘ezastupnik. Naime, mi ‘elimo stabilanbankarski sustav i sredi{nju bankuneovisno o politici. Pri‘eljkujemobankarstvo koje }e davati povoljnekredite za razvoj, odnosno za investi-cije (danas su povoljniji uvjeti za kup-nju automobila nego nekog stroja zaproizvodnju). U zadnje vrijeme, ka‘e,puno se govori o rizi~nim kreditima,pa se ~ak tvrdi da su takve i pozajmi-ce lokalnoj samoupravi. Po mi{ljenjuzastupnika ti su krediti danas mo‘danajbolji plasmani koje banke imajujer donose sigurnu zaradu. Veliko jepitanje – ka‘e – koja }e banka uovakvoj gospodarskoj situaciji uop}eodobravati kredite ako ne krene go-spodarski oporavak. Na kraju je izra-zio uvjerenje da se zbog svega {to sezadnjih mjeseci govorilo i de{avalo ubankarstvu ne mo‘e prihvatitiIzvje{}e HNB-a. Uvjeren je – ka‘e –da dosada{nji guverner treba datiostavku i da valja provesti promjeneu toj instituciji.

Podsjetiv{i na to da je najve}i brojhrvatskih iseljenika {tedio upravo upropalim bankama, Ante Beljo (HDZ)je upitao: Nije li se, prije nego {to subanke po~ele propadati, tim ljudimamoglo dati do znanja da ne ula‘unovac u pojedine od njih. Zanimaloga je, nadalje, po kojim kriterijima jenapravljena sanacija banaka. Upozo-rio je i na to da na{i {tedi{e iz inozem-stva osje}aju nepravdu prilikom po-vrata garantirane {tednje, budu}i dadr‘ava jam~i za {tedne uloge do 100tisu}a kuna, a oni su ve}inom ulo‘ilivi{e od te svote. Ti ljudi su, stoga, zad-nji na redu za povrat sredstava, iako

su mnogi od njih sada prakti~ki naprosja~kom {tapu, jer su u propalebanke ulo‘ili u{te|evinu zara|enutijekom cijelog radnog vijeka.Dakako, oni bi ‘eljeli da im senjihova u{te|evina vrati obra~unatapo deviznoj klauzuli jer su ulo‘ili de-vize, a ne kune.

U svom ponovnom javljanju dr.Anto Kova~evi} zamjerio je HNB-u danerazumnom politikom zatvara {te-dionice ne po{tuju}i sudske odluke,~ime se nanosi i nemala {teta Dr‘av-nom prora~unu. Naime, {tedi{e kojine mogu podi}i svoje depozite u tim{tedionicama upu}uju se Agenciji zasanaciju banaka. U prilog svomstajali{tu spomenuo je rje{enje Viso-kog trgova~kog suda u Zagrebu izmjeseca studenoga 1999. kojime jeodbijena kao neosnovana ‘albasredi{nje banke odnosno odba~ennjen prijedlog da se pokrene ste~ajnipostupak nad dvjema splitskim {te-dionicama. U obrazlo‘enju Suda na-vodi se da HNB ne mo‘e predlagatipokretanje ste~ajnog postupka nadtim {tedionicama dok se ne preo-blikuju u banke (prema Zakonu obankama rok za uskla|ivanje je 31.prosinac 2001. godine). S mi{ljenjemtog Suda, da se spomenuti zakon nemo‘e primjenjivati na {tedionicesla‘u se i na{i poznati pravni stru~-njaci, napominje zastupnik. Zatra‘ioje da se Zastupni~kom domu predo~ezapisnici sa sjednica Savjeta HNB-a izkojih je vidljivo koji su ~lanovi glaso-vali za to da pojedine banke i {tedio-nice idu u ste~aj te da se utvrdi odgo-vornost za nezakonito postupanje.

HNB osloboditi politi~kihutjecaja

Dr. Josip Torbar (HSS) ukazao jena posljedice krize u bankarstvu, kojase izra‘ava slabljenjem povjerenja utaj sustav i povla~enjem kapitala, tena razliku izme|u bankarskih krizavani i u Hrvatskoj. U svijetu se, nai-me, o njoj javnost izvje{tava teknakon {to su pripremljena prelimi-narna ili alternativna rje{enja. U at-mosferi op}e krize odnosno malverza-cija u ekonomskim tokovima (prven-stveno u pretvorbi i privatizaciji, ukojoj se manipuliralo gotovinskimkreditima) upravni i nadzorni odboripojedinih banaka o~ito nisu pravilnofunkcionirali, a nadzor Hrvatske na-rodne banke postaje nedovoljan zaozdravljenje prilika – rekao je zastup-nik, ustvrdiv{i kako bi sredi{njubanku trebalo osloboditi politi~kihutjecaja grupa koje vode ra~una ugla-vnom o vlastitom profitu.

Iz njegova izlaganja jo{ izdvajamoocjenu kako nije dovoljno promijenitizakone – treba promijeniti mentalitetjer se s receptima pro{losti ne mo‘eoblikovati budu}nost te upozorenjekako Narodna banka mora trajnobdjeti da se u mehanizmu vlasti kojemora kontrolirati opet ne uvuku onikoji »ne ostavljaju otiske prstiju uaktivnostima koje nisu dobronamjer-ne.«

@eljko Glavan (HSLS) zapo~eo jeizlaganje ispravkom guvernerovetvrdnje kako prometna policija neodgovara za to {to netko po~iniprekr{aj. Ona, ipak, upozorio je, kadaustanovi »crne to~ke« poja~a kontroluna tim mjestima i svim sredstvimanastoji smanjiti rizike u prometu,dometnuv{i zatim kako ga je zasmeta-la i tvrdnja kako svjesne kra|e spredumi{ljajem nije mogu}e sprije-~iti. Naravno, rekao je, ako nisu obav-ljene na istom mjestu, ali u spornimslu~ajevima obavljane su na istina~in i prakti~ki na istim mjestima.Na guvernerovu napomenu kako se urazvijenim zemljama vi{e moralnimuvjeravanjima utje~e na vodstva ba-naka zastupnik je reagirao upitom –koliko puta je to u~inilo vodstvo Hr-vatske narodne banke. I jo{ dvijekriti~ke primjedbe guverneru – izla-ganje mu, kako re~e, djeluje una-prijed kao obrana, a spomenuto »poli-tikantstvo« zastupnici si mogu pri-u{titi jer }e im sud biti sljede}i izbori.

• U vrijeme propadanja ba-naka menad‘eri banaka ima-ju basnoslovne pla}e i mena-d‘erske ugovore.

Uz upit – koji to sustav mo‘edozvoliti, zastupnik Glavan upozorioje zatim i na sve ~e{}u pojavu zap-ljene sredstava s ra~una jedinica lo-kalne samouprave (kod obra~una dugnaraste s nekoliko tisu}a maraka namilijune u 4-5 godina). Njega je, nada-lje, zanimalo, koliko }e ko{tati refor-ma platnog prometa te mora li se usituaciji kada su ljudi ostali bez svognovca, tro{iti novac na obrazovanjekadrova za nove informacijske susta-ve.

Iz izlaganja ovog zastupnika jo{izdvajamo: upozorenje kako u vrijemepropadanja banaka menad‘eri ba-naka imaju basnoslovne pla}e i me-nad‘erske ugovore; napomenu kakose ne sla‘e da Narodna banka nemo‘e ocijeniti da je nekakav nadzorniodbor sklopio {tetni ugovor po dr‘av-

HNB

58

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

nu imovinu, opozvati ga i imenovatidrugi.

Branislav Tu{ek (SDP) zapo~eo jeizlaganje napomenom kako ga, kaozastupnika iz Slavonije i Baranje, za-nima sudbina ljudi – {to je, npr. sa150 tisu}a {tedi{a koji su ostali bez{tednih uloga, {to je s vi{e od 10tisu}a nezaposlenih, s vi{e od 10.000kooperanata koji vi{e ne mogu raditis tvrtkama uru{enim zbog neodgovor-nog pona{anja bankarstva.

Po njegovim rije~ima izvje{taj okojem se raspravlja ogledalo jedosada{njega hrvatskog dru{tva, kojeje gotovo na svim podru~jima bolova-lo od iste bolesti. Rije~ je, o sustavu svrlo niskom razinom kontrole i nad-zora te visokom razinom neodgovor-nosti, nezakonitosti i zloupotreba,koji je proizvodio lokalne mo}nikekoji su u sintezi s centralnom vla{}ute politikom, s policijom i tajnimslu‘bama zloupotrijebili vlast.

Hrvatska narodna banka mora po-duzeti odgovornost za preustroj ba-naka – naglasio je zastupnik,ustvrdiv{i kako se odgovornost morautvrditi vode}i ra~una o ovim pita-njima – za{to se dogodio slom ba-naka, gdje su uzroci, gdje je zavr{iokapital, koje su socijalne posljedicesvega. Nije mogu}e sve pravdati samolo{om poslovnom strategijom, a zane-mariti ostale strategije sprege i pri-tiska.

Iz izlaganja Branislava Tu{eka jo{izdvajamo: upozorenje da treba vi{eprogovoriti o kontroli kreditnih spo-sobnosti banaka te o kadrovima odno-sno ~lanovima uprava banaka; upit –u kojoj je mjeri Hrvatska narodnabanka koristila zakonske ovlasti nad-zora; napomenu kako HNB mora po-nuditi rje{enje za br‘e o‘ivljavanjeCibalia i @upanjske banke; tvrdnjukako postoje vrlo sumnjivi slu~ajevizbog kojih je nu‘no ka‘njavanje svihodgovornih; sugestiju – ubrzati po-vratak {tednih uloga i veoma brzoponuditi rje{enje za {tedi{e s vi{e od100 tisu}a kuna {tednje koji nisu do-bili ni{ta.

Ivan [uker javio se za rije~ da biispravio, po njegovoj tvrdnji, krivinavod zastupnika Tu{eka (kako suuzroci krize bankarstva 1995. i 1998.ostavili socijalne posljedice). Pod-sjetio je najprije kako se od 50 mi-lijardi za sanaciju banaka vi{e od 80posto odnosi na naslije|e iz biv{eJugoslavije. 30. lipnja 1993. gra|aniHrvatske su s osnova stare devizne{tednje imali 3 milijarde i 900 miliju-na. A od ukupno 5 milijardi hrvatskaje dr‘ava do 30. studenoga 1999.uspjela staru deviznu {tednju i dug

prema gra|anima Hrvatske svesti namilijardu i 430 milijuna. Valja, dakle,sagledati koliko je nasljedstvo iz Ju-goslavije utjecalo na socijalnu krizu.

Reagiraju}i na ispravak, BranislavTu{ek ustvrdio je kako ga zastupnik[uker nije ispravio u krivom navodu(govorio je o 1998. godini), domet-nuv{i jo{ da taj zastupnik i njegovikolege »veoma brzo tr~e u 1990. i go-vore«. Odgovor je zavr{io apelom dase zastupnici ne vra}aju stalno upro{lost.

Ivan [uker je uzvratio da je biokorektan i da se u pro{lost nijevra}ao, ali da to koliko je gra|animaHrvatske ostala du‘na Narodnabanka Jugoslavije nije zanemariv po-datak.

Kamo je oti{ao novac izpropalih hrvatskih banaka?

Da je pri~a o Hrvatskoj narodnojbanci nezaobilazna svjedo~i to {to subankarsko poslovanje i bankarskeafere obilje‘ile posljednje tri-~etirigodine javnog ‘ivota u Hrvatskoj –rekao je mr. Marin Jurjevi} (SDP).Do dono{enja Zakona o bankama(1998.), marljivi su tajkuni, kako re~e,kao mi{evi neograni~ena apetitapusto{ili jednu banku za drugom,dobivaju}i enormne kredite, dok suse obi~ni gra|ani i za male morali»slomiti«. Ni{ta stoga normalnije odpitanja Hrvatskoj narodnoj banci –koliko stotina milijuna kuna je datotajkunima, kojima i po kojem krite-riju. Jer, neki su dobivali po kamatnojstopi od 2 posto, a ostali po 18 posto,naglasio je zastupnik, upitav{i zatim– je li to isto bila neka vrstarevan{izma prema ogromnoj ve}inigra|ana.

U nastavku izlaganja zastupnik Ju-rjevi} je, me|u ostalim upitao za{to jelista zadu‘enih kod vi{e od jednebanke tajan podatak te tko se njime{titi (spomenuv{i podatak kako jeAgrokor bio zadu‘en za 591 milijun i818 tisu}a kuna kod pet poslovnihbanaka), tvrdnju kako se mo‘da, ‘elisakriti ~injenica da su poslovnebanke najve}i dio novca plasirale udesetak (sada ve} propalih) tajkun-skih carstava; napomenu kako jedr‘ava financirala kompletna obite-ljska carstva; upit guverneru u koje jezemlje oti{ao novac iz propalih hrva-tskih banaka i u ~iju korist te za{to toHrvatska narodna banka nije nadzira-la (a nadzor i kontrola su joj me|uosnovnim zadacima).

Luka Roi} (HSS) rekao je da je ovuraspravu trebalo obaviti u pro{lomsazivu Hrvatskoga dr‘avnog sabora.

Vladaju}a stranka mislila je, me|u-tim, dometnuo je, da }e joj rasprava otome nanijeti politi~ku {tetu pa setako s raspravom zakasnilo baremgodinu dana.

Po rije~ima ovog zastupnika cen-tralni je problem to {to }e Hrvatskapostati jedna od rijetkih zemalja usvijetu, odnosno tranzicijskih, koja jeu posrnule banke ulo‘ila silan novac,a zatim organizirala rasprodaju tihistih banaka.

Hrvatska narodna banka nije reali-zirala svoje osnovne ciljeve pa je sene mo‘e osloboditi odgovornosti {tonije na jednak na~in tretirala svebanke – rekao je Luka Roi}. Podsjetioje kako su banke {iroke ruke dijelilekada su dolazili tajkuni nude}i (i tro-struko optere}enu) hipoteku, a kredi-ti nisu odobravani gospodarstvenici-ma iz seoskog ili obiteljskog gospo-darstva. Hrvatska narodna banka nijeprovela kriterije odnosno nije uspjelarealizirati svoju klju~nu poziciju –posti}i to da hrvatske {tedi{e vjerujubankama i bankarskom sustavu.

Osvrnuv{i se na zbivanja na planuizgradnje financijskog i bankarskogsustava u Hrvatskoj, Dragica Zgrebec(SDP) – koja nije pozitivno ocijenilarad Hrvatske narodne banke – reklaje da su postojala dva trenda – naj-prije se ‘eljelo imati {to vi{e bankar-skih institucija odnosno {tedionica(brojne su odigrale negativnu ulogu upretvorbi i privatizaciji), a zatim sei{lo na okrupnjavanje ({to je nu‘noradi pra}enja ve}ih projekata nu‘nihza o‘ivljavanje gospodarskih aktivno-sti). Do problema je do{lo zato {tonije bilo interne kontrole u bankama,a niti s razine Hrvatske narodnebanke. Nadzorni odbori nisu obavljaliadekvatnu kontrolu (u manjim banka-ma dioni~ari su ujedno bili i nadzor-nici, odnosno bili u odborima), a nijebilo ni adekvatne revizije – ni odNarodne banke ni od tzv. poslovnihrevizora.

Do novog Zakona o bankama nijese vodilo ra~una o tome da plasmanijednom korisniku (odnosno me|u-sobno povezanim poduze}ima i oso-bama) moraju biti ograni~eni pa jestoga dolazilo do prezadu‘enostinekih komintenata.

Hrvatska narodna banka odpo~etka je imala utjecaj na to tko }evoditi banku (davala je suglasnost naimenovane ~lanove uprave i predsjed-nike) pa je trebalo vi{e voditi ra~unatko kreira i vodi poslovnu politiku unekoj banci – naglasio je zastupnik.Uz kritiku Narodnoj banci je uputio ipohvalu – osigurala je stabilnostte~aja odnosno nisku inflaciju. Bili

59

BROJ263

IHS10. V. 2000.

su, me|utim, veoma ~esti rizi~ni pla-smani a i zbog konkurencije na ma-lom prostoru visoke su kamatne sto-pe na {tedne uloge. Visoka kamata ubankarstvu uvijek zna~i rizik, agra|ani nisu za to bili pripremljeni –dometnuo je.

Ako to nije htjela ra{~istitibiv{a Vlada, mo‘e ova

Luka Bebi} (HDZ) rekao je kako serasprava o Narodnoj banci ne mo‘esvesti na tvrdnje o tome kako je tajku-nima omogu}eno dobivanje kredita,ali da je to korisno spomenuti kako birasprava bila {to potpunija. Komen-tiraju}i tvrdnju zastupnika Belje kakosu obeshrabreni {tedi{te iz ise-ljeni{tva upitao je a {to se mo‘eo~ekivati ako poslovna banka raspi{enagradu kako bi se otkrilo tko odajeposlovne tajne, pozivaju}i tako{tedi{e da u njoj ne {tede.

Po ocjeni ovog zastupnika gotovo»domino efekt propadanja banakamogao se sprije~iti efikasnom i do-kraja provedenom istragom tesankcioniranjem doga|aja koji suslijedili otvaranjem problema uDubrova~koj banci. Ako to nije htjelara{~istiti biv{a Vlada ovoj se – nagla-sio je – pru‘a mogu}nost da to do-kraja ra{~isti. Nekima, me|utim, do-metnuo je, ne odgovara – napomenuoje, utvrdiv{i kako se tada ne bi krozproblem te banke »ne bi mogle trpatii stvari koje tamo ne spadaju«.

Luka Bebi} smatra da se olakodozvoljavalo da banke idu u ste~aj.Taj problem je djelomi~no ciljan – dabi se neke banke likvidirale i da bi sedrugima pogodovalo, rekao je,spomenuv{i kako su u jednomslu~aju ponu|a~i ponudili dvostrukove}i iznos dok je banka prodana zamanji iznos od toga. Neki su govorilida je mnogo banaka, ali nije problemu tome ve} u neefikasnoj kontroli. Nestoji – naglasio je – da do 1998. nijepostojao zakonski osnov da Narodnabanka u~inkovitije nadzire poslovnebanke. Jer, du‘nost je poslovnih ba-naka da svakodnevno izvje{tavajusredi{nju banku o svojim plasmani-ma pa su se sumnjivi plasmani mogliuo~iti.

Zastupnik je i protiv zajmova zaosiguranje likvidnosti banaka. Ponjegovoj ocjeni, takve se banke samoguraju u daljnje probleme (neke sui{le u daljnje rizi~ne plasmane),

Iz ovog izlaganja spomenimo jo{upit – kako dovesti u vezu to {to sedoga|a s bankama s ~injenicom da sui guverner Narodne banke i ministarfinancija prije tri godine dobili pre-

sti‘ne me|unarodne nagrade za do-bro vo|enje financija i financijskogsustava.

Hrvoje Vojvoda (HDZ) ustvrdio jeda krizno stanje nije od 1998., da jedaleko starije. Podsjetio je s tim usvezi na probleme s Ljubljanskombankom, Jugobankom i Privrednombankom. Ukazao je na »dosta lo{u«upravlja~ku strukturu i dovodi je uvezu s politi~kim utjecajem. Kontrolai nadzor Hrvatske narodne banke susasvim sigurno izostali – nije mu ja-sno da li zbog nedovoljne ekipirano-sti, zato {to nema dovoljno kvalitet-nih ljudi ili iz tre}eg razloga.

Zastupnik je rekao da je dobar po-mak na planu bankarstva u~injen1998. – tada je uveden cenzus premakojem vi{e nijedna {tedno-kreditnazadruga ne mo‘e poslovati sa 3 mi-lijuna ve} sa 20 te u prve tri godinemora isklju~ivo vlastitim sredstvimaraditi svoj posao, dok depozite i {ted-nju mo‘e prikupljati tek nakon trigodine. Tako se izbjegava financijskiin‘enjering kojim su prethodno op-lja~kane tisu}e gra|ana.

Zastupnik je upozorio na problemdviju {tedno-kreditnih zadruga u Va-ra‘dinu – Cekin i Aurora (samo uCekinu vi{e od 2000 gra|ana ostalo jebez 40 milijuna maraka). Spomenuoje pismo {tedi{a Hrvatske gospodar-ske banke koji pitaju ho}e li Vlada injima pomo}i kao i Istarskoj te Ciba-lija banci te dodao vlastiti upit –mo‘e li se politi~ki djelovati tako dase pomogne {tedi{ama i drugih ba-naka, odnosno postoje li rje{enja pu-tem javnog duga, dionica javnihpoduze}a, obveznica i sl.

Hrvoje Vojvoda smatra da bi s jed-ne strane trebalo uvesti dozvole zarad u upravi banaka, a s druge onimakoji su banke doveli u ste~aj, odno-sno ~ije banke danas ne posluju do-bro, zabraniti obavljanje takvog poslau narednih deset godina. Insolvent-nost Agencije za osiguranje {tednihuloga zahtijeva, pak, kadrovskepromjene.

Kad je rije~ o poslovnim bankamanu‘no je, po njegovoj ocjeni, pravo-dobno, potpuno i redovito informira-nje, ne{to poput mjese~nog burzov-nog izvje{}a, kako bi i mali {tedi{e –koji ~ine vi{e od 50 posto ukupnogkapitala banaka – mogli do}i dosvojih informacija. Danas, naime, ne-maju ni svoje predstavnike u nadzor-nim odborima.

Guverner treba podnijetiostavku

Ljubica Lali} (HSS) predlo‘ila jeda se Izvje{}e ne usvoji te da guver-

ner podnese ostavku, jer – kako re~e– o~ito nije bio u stanju ostvariti ne-zavisnost i samostalnost Hrvatskenarodne banke i oduprijeti sepoliti~kim pritiscima kojima jenesumnjivo bio izlo‘en. Zastupnica jeocijenila da u proteklom desetlje}uHrvatska narodna banka nije ostvari-la Ustavom i Zakonom utvr|enu ulo-gu – nije poduzimala preventivnemjere. Posljedica zaka{njelih mjerasu bitno oslabljeno gospodarstvo, padproizvodnje i porast nezaposlenosti.HNB je, po njenim rije~ima, bilasamo kota~i} u izvr{avanju akcijeosmi{ljene zakonima o pretvorbi te oprivatizaciji i bila servis u izmi{ljanjuZakona o bankama i {tedionicama –kako bi se one mogle osnovati, a za-tim omasoviti u neprimjereni broj, dabi se zatim preko tog modela moglaobaviti privatizacija. Novac iz banakaupotrijebljen je za preuzimanje kon-trolnih paketa dionica i kako je tofunkcioniralo najbolje se vidi na pri-mjerima sustava Kutle, Todori}a,Novali}a i Guci}a. Oni su, naime, sviu svome sustavu imali banke krozkoje su to obavili. Poslije su se, do-metnuo je zastupnik, umorili tako danisu mogli servisirati ni kamate akamoli glavnicu.

Zastupnik je ustvrdio da je Hrva-tska narodna banka – uo~iv{i takverizike u plasmanima – morala pre-ventivno, diskretno, obavijestiti Vla-du i Sabor {to se zbiva. Najnovijubankarsku krizu nazvao je sabotira-njem nove vlasti. Jer, naglasio je, te-gobe Istarske i Cibale banke Hrva-tska narodna banka nije primijetilaju~er. I upitao – za{to su izostalemjere koje bi za{titile banku odpovla~enja {tednih uloga i koje biomogu}ile normalno funkcioniranjegospodarstva regije.

Franjo Ku~ar (SDP) ustvrdio je daHrvatska narodna banka nije obavilaposao na zadovoljavaju}i na~in, da jepotrebno ubrzati ispitivanje istine opropalim bankama, utvrditi odgovor-nost HNB-a te raskrinkati one kojineregularno stje~u profit u bankar-skom sustavu, na ra~un gospodarstvai gra|ana Hrvatske. Obja{njavaju}isvoj stav rekao je najprije da se Hrva-tska narodna banka ne mo‘e petljatiu poslovanje banaka, ali da je du‘nakontrolirati poslovanje u sferi sum-njivih i nesigurnih plasmana te da jeta kontrola od klju~ne va‘nosti zara{~i{}avanje problema tajkunizacijei u sferi plasmana kapitala banke. Zaprimjer spomenuo je Zdenku iz Ve-likih Zdenaca, u koju su Glumina iPrivredna banka plasirale 70 milijunamaraka bez obzira na to {to tvrtka

HNB

60

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

vrijedi manje. Zastupnik je zatra‘ioda se objasni taj plasman te {to je stim u svezi poduzela Hrvatska narod-na banka.

Po njegovim rije~ima ona je zagra-bila iz Prora~una i sanirala tajkunenovcem poreznih obveznika koji nisudobili pla}u od tog istog tajkuna (koji,uz to, ne pla}a doprinose dr‘avi).

Zbog toga bi se, rekao je, trebalopostaviti barem pitanje moralne od-govornosti odgovornih iz Narodnebanke, ako ne nekakva druga odgo-vornost. To da nitko ne mo‘e tvrditikako je HNB bila neovisna od pretho-dne vlasti pokazuje to {to sredi{njabanka nije pokrenula nijedan slu~ajispitivanja odgovornih. Nikad nitko izHrvatske narodne banke nije odgovo-rio gra|anima za{to su izgubiliu{te|evinu, za{to su izgubljena mno-ga radna mjesta, za{to su iseljeniciostali bez kapitala (primjer – Glumi-na banka).

Nije li kriza izazvananamjerno ba{ sada?

Marijan Mar{i} (HSS) govorio je ostanju Cibale i @upanjske banke tegospodarskih subjekata na podru~juVukovarsko-srijemske ‘upanije idijela Slavonije i Baranje. Podr‘ao jemjere Vlade i rekao kako se name}epitanje nije li kriza izazvana namjer-no odnosno nije li rije~ o uroti premaRa~anovoj Vladi.

Govore}i o @upanjskoj banci za-stupnik je naglasio da ona od osnu-tka (1955.) do ostvarenja ste~aja(svibanj 1999.) nikad nije poslovala sgubitkom, odnosno bila nelikvidna teda je sve vrijeme pratila lokalnu pri-vredu. ^inila je to i u vrijeme Domo-vinskog rata, kada tamo{nju privredunisu financijski htjele popratiti nibanke, ni dobavlja~i a niti dr‘avneinstitucije (koje su prema toj banciimale iste kriterije kao i premabankama na podru~jima gdje se ratnazbivanja nisu ni pribli‘no osje}alakao na tom podru~ju). Kao posljedicaratnih zbivanja, zna~ajna nen-apla}ena potra‘ivanja ostala sunenapla}ena na okupiranim podru-~jima u uni{tenim tvrtkama te u Bo-sni i Hercegovini.

Zastupnik je izjavio kako je Narod-na banka 1997. @upanjsku uvrstilame|u rizi~ne bez jasnih kriterija, po-dsjetio da revizija 1998. nije dalakonkretne rezultate, te da je te istegodine u @upanjsku banku poslanprivremeni upravitelj koji po~etkom1999. preuzima ovlasti uprave i Nad-zornog odbora. [est dana po slanjuprivremenih upravitelja u ~etiribanke odobreni su krediti za spa{ava-

nje 15-tak nelikvidnih banaka i done-sena odluka o sanaciji Croatia banke,ali kriteriji i obrazlo‘enja s argumen-tima od strane Narodne banke i gu-vernera za razli~it tretman banakanije bilo. Unato~ svim obe}anjima,progla{en je ste~aj nad @upanjskombankom, a sve vrijeme boravka pri-vremenog upravitelja gospodarstvovezano uz banku propada iako jeobveza upravitelja bila za{tititi imovi-nu banke. U Narodnoj banci tako|ero tome nisu vodili ra~una – rekao jezastupnik, ustvrdiv{i zatim da se iste~ajna upraviteljica prema imovinibanke ponijela kao i njezin prethod-nik (napla}en je tek dio ban~inihpotra‘ivanja, a gospodarstvo vezanouz banku je potpuno devastirano).Krajem 1999. odbor vjerovnika donioje, na zahtjev @upanije, odluku opreustroju. Nakon izbora i promjeneVlade ustanovljeno je da je elaborat~isti proma{aj jer se bazirao na jam-stvima dr‘ave kao osnovi za formira-nje preustrojene banke. U o‘ujku2000. isti revizor radio je na novomelaboratu koji se temelji na prodajiban~inih potra‘ivanja uz diskont odpreko 80 posto. Svrha je bila – priku-piti sredstva za osnivanje nove @upa-njske banke, ali nitko nije dao garan-ciju za slu~aj da se ne prikupe dostat-na sredstva. Nitko ne vodi ra~una ovremenu potrebnom za ovakvu vrstupreustroja i mogu}nosti da iscrpljenigospodarski subjekti uop}e do~ekajupo~etak realizacije – rekao je zastup-nik. Ovdje je svoje izlaganje moraoprekinuti, da bi zatim o istome nasta-vio kasnije, u okviru svoje tri minute.

HNB daje suglasnost i mo‘eje oduzeti

Ton~i @uvela (SDP) najprije je izra-zio ~u|enje {to se o Izvje{}u na~i-njenom prije gotovo godinu danaraspravlja tek sada. Pohvalio je zatimHrvatsku narodnu banku {to jeuspje{no odr‘avala deviznu likvid-nost i stabilnost te~aja, a kritiku jojuputio kad je rije~ o dva druga se-gmenta njezina rada – likvidnosti uzemlji i kontroli banaka. Uloga sredi{-nje banke nije samo pra}enje ve} iaktivno razrje{avanje problema i upit-no je zbog ~ega je do{lo do ovakvogstanja na planu likvidnosti, tko jeodgovoran i kako iza}i iz krize –rekao je te se zatim osvrnuo nanezadovoljavaju}u kontrolu bankar-skog sustava. Dodatni razlog za pose-ban nadzor je ~injenica {to propa{}ujedne banke dolazi do poreme}aja ucijelom sustavu i {to se gubi povjere-nje u cjelokupni sustav.

Zastupnik @uvela smatra da je pra-va kriza zapo~ela s Dubrova~kombankom (u Izvje{}u se spominje iprva – nakon koje je do{lo dopretvaranja devizne {tednje u javnidug). Karakteristike nove krize subrzi rast malih i srednjih banaka, ve-liki porast aktive uz visoke pasivnekamate, nedovoljne pri~uve likvidno-sti, kreditiranje povezanih poduze}a isl. ^udno je zbog toga da HNB nije tona vrijeme prepoznala i reagirala,rekao je zastupnik, dometnuv{i kakose name}e pitanje je li bila rije~ ozabrani.

Ne sla‘e se s tvrdnjom iz Izvje{}ada je uzrok krize pogre{na poslovnapolitika uprava banaka, jer Hrvatskanarodna banka daje suglasnost za raduprave banke a mo‘e je i oduzeti.

Iz izlaganja zastupnika izdvajamo:upozorenje kako se bankarske krizeu svijetu rje{avaju brzo – banke sespajaju ili preuzimaju izvan doma{ajajavnosti, a u Hrvatskoj se reagiralokasno uz za{titu odre|enih skupina iciljeva, a kasnilo se i s isplatama osi-gurane {tednje; ocjenu kako se Hrva-tska narodna banka pona{ala kaoslon u staklarnici; upit je li sredi{njabanka uop}e bila samostalna i za{to,kada je rije~ o nekim bankama, nijeiskoristila sve instrumente koje jeimala na raspolaganju.

Dok vi ne mo‘ete prihvatiti odgo-vornost ja ne mogu ovakav izvje{taj –rije~i su Katice Sedmak (SDP). Onaje ukazala najprije na kontradiktor-nost iz Izvje{taja – s jedne strane apel»nemojmo svi upasti u zamku poli-tikantskog stvaranja nepovjerenja ubanke«, a s druge podatak kako jebilo nu‘no zatra‘iti ste~aj za 12 ba-naka i 4 {tedionice, dok je odobrenjeza rad ukinuto za dvije banke i 6 {te-dionica. Istovremeno su, me|utim –{to u Izvje{taju ne pi{e – u tim istimbankama ispla}ivane menad‘erskepla}e.

Ispada da nitko nije kriv, odnosnoda su svi krivi a nitko odgovoran,rekao je zastupnik, uz upit [krebu –misli li da }e ovakav izvje{taj prihva-titi gra|ani i poduze}a ~iji je novacbio u takvim bankama. ^ijim su no-vcem kreditirani tajkuni te zatim sa-nirane banke, i to u vrijeme kadanema novca za u~iteljske pla}e, dje~jedoplatke, mirovine i povrat duga umi-rovljenicima.

Banke _ tajkunskasamoposlu‘ivanja

Dr. Zdenko Frani} (SDP) zapo~eoje izlaganje upozorenjem da se slombanaka nije dogodio preko no}i, kaoposljedica jedne fatalne odluke te

61

BROJ263

IHS10. V. 2000.

upitom – kako se takvo {to moglodoga|ati pred nosom nadle‘nih insti-tucija, prvenstveno Hrvatske narodnebanke, koja je to morala sprije~iti.Ona u Izvje{taju fakti~ki priznaje dasu banke u Hrvatskoj bile tajkunskasamoposlu‘ivanja, ali zaboravlja obja-sniti {to je u~inila da to onemogu}i.

Nedostatan nadzor HNB poku{avapravdati time {to se njezina nadzornafunkcija po~ela razvijati tek 1993., azaboravlja – naglasio je zastupnik –da je kriza buknula 1998., pa se na-me}e pitanje {to je radila pet godina.

To~no je da je po~etni okvir zabankarsku krizu bilo preliberalnozakonodavstvo, koje je snizilo uvjete ikriterije za osnivanje banaka, ali je idosljedna primjena takvih liberalnihzakona bila slabo ili nikako nadzira-na. HNB u provo|enju mjera za kojeje bila nadle‘na nije bila dovoljnobrza, stru~na i u~inkovita, a svu odgo-vornost u pravilu prebacuje na upra-ve banaka i nadzorne odbore i revi-zorske ku}e te svoju ulogu spominjetek na kraju. Hrvatska narodna ban-ka nije uspjela o‘ivjeti nijednu sani-ranu banku – upozorio je, podsjetiv{ikako nijedan privremeni upraviteljnije uspio normalizirati stanje.

Konstataciju iz Izvje{taja kako nad-zor nad bankama mo‘e utjecati samona po{tene uprave banaka zastupnikFrani} nazvao je zastra{uju}om, uzupit nije li to zapravo toleriranjedjelatnosti »raznih petih ortaka«, kaoneizbje‘nih sastavnica hrvatskog ban-karstva. Iz njegova izlaganja u nasta-vku izdvajamo – ocjenu da je kontrol-na funkcija HNB-a potpuno zatajila,tvrdnju da je HNB dopustio nekontro-lirani odljev novca u inozemstvo (ka-nali odljeva su identificirani, ali jedvojbeno ho}e li biti vra}en) i zahtjev(guverneru) da ka‘e tko je novac »isi-sao i gdje je sada«.

Na kraju spomenimo zastupnikovuocjenu kako je Hrvatska narodnabanka bila poslu{nica jedne politikekoja je nacionalni, dru{tveno-eko-nomski sustav pretvorila u resurse zabezgrani~no iskori{tavanje od stranenomenklature biv{e vlasti te kako jeona – toleriraju}i tajkunsko samo-poslu‘ivanje – pridonijela da kreditistanovni{tvu i poduzetnicima budulihvarski.

Ne ukazuje se na stvarnekrivce

Miroslav Korenika (SDP) rekao jeda Izvje{taj nije prihvatljiv i ne mo‘ese ocijeniti pozitivno zato {to neukazuje na stvarne krivce postoje}egstanja. Pro~itao je najprije zastupnici-ma pismo {tedi{a Agroobrtni~ke

banke u Ludbregu i [tedno-kreditnezadruge Cekin u Vara‘dinu. Iz njegaizdvajamo – tvrdnju kako je onimakoji su se dosad samoposlu‘ivali uhrvatskim bankama najbolje rje{enjeda to i dalje snose porezni obveznicite upit guverneru i njegovim suradni-cima smatraju li se odgovornima zaizgubljeno povjerenje u bankarskisustav te jesu li pokrenuli koji postu-pak za razrje{enje uprava banakazbog dodjeljivanja rizi~nih kredita.

Zastupnik Korenika rekao je kakoje HNB unato~ onome o ~emu su pi-sali mediji, u~inila malo. [tovi{e, pre-ma tvrdnjama iz pisma Udruge{tedi{a iz Novog Marofa (gdje je Hrva-tska gospodarska banka pred ste-~ajem) ona je utjecala onako kakonije smjela. Posebno su ih, navode,uznemirili navodi iz dopisa sindikatabankarskih i financijskih djelatnikaHrvatske, sindikalne podru‘nice Hr-vatske gospodarske banke, iz kojihproizlazi da su prvi izvje{taji privre-mene upraviteljice Hrvatske gospo-darske banke ukazivali na mogu}nostopstanka i oporavka banke, ali je za-tra‘eno da se izvje{taji prerade – dase prika‘u negativnosti i nemo-gu}nost izlaska iz tog stanja. O~ito daje nekima cilj – ako je ovo istina – dase banka sanira novcem poreznihobveznika.

Odbaciti izvje{taj i postavitipitanje odgovornostinadle‘nih

Dr. Ivan ^ehok (HSLS) predlo‘io jeda se Izvje{taj odbaci te postavi pita-nje odgovornosti i Hrvatske narodnebanke i guvernera te svih dru{tvenihpodsustava. Posebno ga je zasmetaloto {to oni koji bi trebali ponuditi od-govore »izvr}u prirodni red stvari«,{to – kao i ina~e u drugimpodru~jima (obrazovanje, zdravstvo)– svi »peru ruke«. Uop}e nisu, rekaoje, prihvatljive prili~no uspjele meta-fore kako nije financijska policija kri-va ako poduze}e lo{e posluje ili poli-cajac za to {to je netko napravioprekr{aj, jer imaju samo nadzornu anikako funkciju sankcije. Dakako dafinancijski policajac nije kriv {tonetko jednom na~ini prekr{aj, ali Hr-vatska narodna banka ne smije dvaputa propustiti da reagira na rizi~neplasmane. Nije uloga nadzora pukogledanje ve} on postoji upravo zatoda bi se moglo sankcionirati one kojiposluju lo{e. Nadzor, dakle, sadr‘avai preventivnu i ulogu sankcije, a upra-vo preventivna uloga nije ni na kojina~in iskazana.

Zdenka Babi}-Petri~evi} (HDZ)izvijestila je zastupnike da ve} dvije

godine kao zastupnica iseljenika go-tovo svakodnevno prima pozive ise-ljenika iz cijelog svijeta koji su s ve-likom ljubavlju i povjerenjem u hrva-tske banke ulo‘ili te{kim odricanjemste~ena sredstva. Nisu, napomenulaje, ra~unali na doga|anja koja suslijedila i bankovnu krizu. Osvrnulase zatim na pograni~ni incident s vo-zilom Glumine banke koji je pokre-nuo lan~anu reakciju i paniku ucijelom bankovnom sustavu. Sredi{-nja banka je zakasnila s priop}enjemda je rije~ o normalnom transportunovca pa su ulaga~i povla~ili novac izsvih banaka i iznosili ga preko grani-ce. Kako re~e, ru{ili su se mostovi siseljeni~kim zajednicama, zaustavljenje proces {tednje u hrvatskim banka-ma, koji je do 1998. bilje‘io uspjeh.

Te se godine, po rije~ima zastupni-ce, hrvatsko financijsko i gospodar-sko ~udo pretvorilo u slom zato {to jegrubo i nepromi{ljeno prekinut velikipatriotski naboj (u slu~aju Izraela iIrske on i dalje traje, napomenula je).Od 1998. nema ni zna~ajnijeg porastabroja useljenih umirovljenika, a te ihje godine bilo 79.758, uglavnom izNjema~ke.

Zdenka Babi}-Petri~evi} apeliralaje na zastupnike da dio tereta uispravljanju na~injenih gre{aka pri-me na sebe kako bi se vratilo povjere-nje u domovinu i u bankovni sustav.

Iz njezina izlaganja jo{ izdvajamoupozorenje kako je netko samo za-prijetio autonomijom pa se odmahpri{lo »rje{avanju doti~ne banke« tenjezinu zamolbu guverneru [krebuda poku{a rije{iti pitanje Gluminebanke te ocjenu kako je nu‘no opetzadobiti povjerenje hrvatskih ljudi usvijetu, jer je kapital vlastitog narodanajunosniji i najjeftiniji.

Nezakonito postupanjeHNB-a

Vesna Podlipec (SDP) na primjeruVukovarske banke ilustrirala je ne-zakonito postupanje Hrvatske narod-ne banke. Ova je 1995. podnijela prija-vu za upis u sudski registarTrgova~kom sudu u Osijeku, ali mudo 2. 1. 1998. nije dostavila suglasnostNarodne banke o imenovanju pre-dsjednika uprave banke pa je taj sudprijavu upisa odbacio. U me|uvre-menu, rje{enjem guvernera Narodnebanke od 27. lipnja 1996. Vukovarskojbanci utvr|ena je nelikvidnost jernije platila dospjele obveze korisnici-ma pa joj je zabranjeno pla}anje sa‘iro-ra~una. O~ito je, me|utim – rek-la je zastupnica – da Narodna bankanije mogla obustaviti sve oblike

HNB

62

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

poslovanja (samo isplatu po {tednimulozima i teku}im deviznim ra~u-nima gra|ana). Osim toga, Vukovar-ska banka nije imala pravnu sposob-nost i HNB je trebao donijeti rje{enjeo ukidanju odobrenja za rad ovebanke s 2. 1. 1998. s obzirom na to dajoj je odba~en upis u sudski registar.Nad njom je – u skladu sa Zakonomo bankama – trebalo provesti likvida-ciju, a ne ste~ajni postupak – zak-lju~ila je.

Slavko Koji} (SDP) osvrnuo se naFinancijski plan Hrvatske narodnebanke za 2000. godinu uz prijedlogzastupnicima da za njega ne glasaju.Kod bolesnog gospodarstva popra}e-nog bolesnim bankarskim sustavomprihode bi trebalo planirati pa‘ljivije,rekao je te zatim izrazio bojazan daPlan ne sadr‘ava dovoljno elemenatakojima se uva‘avaju ~injenice gospo-darske i monetarne politike za 2000.Postavio je i pitanje opravdanosti to-likih pri~uva dok gospodarstvo grca uinsolventnosti te upozorio kako se ujavnosti {pekulira da neke Hrvatskojsusjedne zemlje na depozite u ino-zemstvu posti‘u i do 3 posto vi{u ka-matnu stopu od one koju posti‘e Na-rodna banka Hrvatske.

U Planu mu nedostaje komentar sosvrtom na o~ekivano izvr{enje ci-ljeva i zadataka monetarne politike (uskladu s ciljevima gospodarske poli-tike).

Zastupnik je zatim rekao da bi ana-lizi trebalo podvr}i politiku pri~uvaHrvatske narodne banke odnosnoutvrditi da li bi bilo bolje da se visinapri~uva diferencira prema bonitetupojedinih banaka (~ime bi se pripo-moglo smanjenju op}e nelikvidnosti).

Stje~e se dojam, rekao je SlavkoKoji}, da je Hrvatska narodna bankaprili~no atraktivna za poslovne bankepa bi, mo‘da, korekcijom kamatnihstopa poslovne banke trebalo desti-mulirati njihove plasmane u HNB.

Iz njegova izlaganja jo{ izdvajamo:upozorenje da bi trebalo preispitatipojedine stavke tro{kova i da valjabiti oprezniji pri planiranju rezerva-cija za nenaplative kredite (me|utro{kovima najintrigantnija veli~ina);ocjenu da je trebalo prikazati trajnikapital (ulaganja u dugotrajnu imovi-nu), neovisno o tome jesu li sredstvaza tu namjenu 2000. planirana ili ne(tako se postupilo i u 1999.); prijedlogda se Planom predvide i okolnostinastale u bankarskom sustavu u pr-vom kvartalu 2000. (Istarska i Cibalebanka te dr.) te da se a‘uriraju aktual-ni podaci i ciljevi monetarne politike(npr. smanjenje stope obveznihpri~uva sa 30,5 na 28,5 posto).

Reagiralo se sazaka{njenjem

Mr. Mato Arlovi} (SDP) izjavio jeda bi bilo te{ko iza}i s tezom da je zaovakvo stanje u bankarskom sustavukriva isklju~ivo Narodna banka Hrva-tske, guverner i njegovi suradnici, alida isto tako nije mogu}e tvrditi da oninisu odgovorni za ovakvo bankarsko-financijsko stanje. Hrvatska narodnabanka imala je i zakonske i pravneinstrumente nadzora. On, me|utimnije proveden kvalitetno ili se reagi-ralo s takvim zaka{njenjem da su pos-ljedice ve} nastupile.

U situaciji kada si pravne osobeposlovnog i trgova~kog prava me|u-sobno ne pla}aju, kada dr‘ava nepla}a svoje obveze i mnogi kreditorine mogu naplatiti od du‘nika Hrva-tska narodna banka morala je reagi-rati ranije – rekao je zastupnik Arlo-vi}. Podsjetio je kako je samo jedansustav povezanih poduze}a po osnovikreditnih obveza prema doma}im iinozemnim bankama napravio dug odgotovo milijardu maraka. Od 17 ba-naka ~iji dugovi iznose od milijun do200 milijuna maraka gotovo sve sui{le u sanaciju, restrukturiranje ili uste~aj. Prednja~i Dubrova~ka, aslijede Rije~ka, Splitska, Privredna,Istarska, Zagreba~ka, Po{tanska i Ci-bale te Glumina banka. Jasno je da setrebalo reagirati – rekao je zastupnik,dometnuv{i kako je o~igledno da sukrediti odobravani pojedinim sustavi-ma povezanih poduze}a da kupujudruga poduze}a, a ne da to plasiraju ugospodarski rast i razvoj te stvarajunovu vrijednost.

Naravno da sustav Kutlinihpoduze}a nije mogao raditi {to je ra-dio bez znanja Hrvatske narodnebanke – rekao je zastupnik te zatimnaglasio kako se kod saniranja tihbanaka iz dr‘avnih sredstava zapravosaniraju proma{aji takvog sustavapoduze}a i takvih vlasnika.

Istarska banka nije nikakvoiznena|enje, iznena|uje {to se zaka-snilo reagirati (~ekali su se izbori)kada se zna da je, primjerice sustavpovezanih poduze}a gospodina Kutlekrajem 1998. toj banci dugovao vi{eod 30 milijuna maraka. Ili drugi pri-mjer – spomenuti sustav dugovao jeCibale banci krajem studenoga 1998.vi{e od 17 milijuna maraka, a pitanjeje otvoreno tek sada.

Poslovne banke nisu usmjerilesvoju politiku u razvoj gospodarstva iu op}e dobro ve} u provo|enjepretvorbe i privatizacije – kako bineki stekli vlast nad imovinom, dioni-cama i udjelima, a to je na‘alost sla-

bim nadzorom stimulirala upravo Hr-vatska narodna banka – rekao je mr.Mato Arlovi}.

Iz njegova izlaganja jo{ izdvajamo:ocjenu Kluba zastupnika SDP-a kakonije mogu}e prihvatiti Financijskiplan Hrvatske narodne banke za2000. jer nije uskla|en s Prora~unomi njegovim izvr{enjem; tvrdnju da seu posljednje tri godine (dono{enjemnovog Zakona o bankama) Hrvatskanarodna banka zapravo pretvorila uposlovnu banku, u svojevrsnu »nad-banku«.

Izostala kontrolna funkcijaUstvrdiv{i da se izvje{taj ne mo‘e

prihvatiti, Ante Markov (HSS) osvr-nuo se na upravljanje deviznim rezer-vama. Upozorio je da u Izvje{taju nijeiskazan najva‘niji podatak – kolika jeukupna stopa prinosa na ukupniportfelj deviza Republike Hrvatske uinozemstvu pa upravljanje deviznimsredstvima od strane HNB-a nijemjerljivo. Iz iskazane zarade proizlazida je Hrvatska narodna banka na de-vizama ostvarila prihod manji od 4posto godi{nje, dok druge sredi{njebanke, pa i one u tranzicijskim zem-ljama, imaju 50 do 80 posto ve}eprihode od spomenutih. To je gubitakod najmanje 200 milijuna US dolara,odnosno mnogo ve}i dodaju li se ikamate koje su se mogle ostvariti naglavnicu, upozorio je zastupnik.

On je, nadalje, ukazao na izostalukontrolnu funkciju – nije se interve-niralo prema nalozima inspekcijskihslu‘bi pa nije slijedilo procesuiranje.

Izlaganje dr. Miroslava Furdeka(HSS) bilo je usmjereno premazahtjevu Hrvatskoj narodnoj banci dapreispita svoju odluku o Agro-obrtni~koj banci – radi njene sana-cije te transformacije u Poljopri-vrednu banku Hrvatske. Hrvatska jevjerojatno jedina zemlja u Europi beztakve banke, rekao je te upozorio daje preduvjet za pripremu hrvatske po-ljoprivrede i gospodarstva jednatakva banka.

Agroobrtni~ka banka, koja je 35posto ulaganja plasirala u poljo-privredu, nikad nije dobila ni kunenamjenskih sredstava za poljoprivre-du pa je umjesto razvojne poljopri-vredne banke ostala komercijalnombankom – upozorio je, uz ocjenu daodgovorni u Hrvatskoj narodnoj ban-ci trebaju snositi odgovornost {to navrijeme nisu sprije~ili nastalo stanjeu banci.

Potrebna nova bankovnastrategija

Ton~i Tadi} (HSP) zaklju~io je daje potrebna nova bankovna strategija,

63

BROJ263

IHS10. V. 2000.

svojevrsni krizni plan reagiranja uslu~aju sistemskog rizika u bankar-skom sustavu. Neodr‘ivo je, rekao je,da za posljedice odluka Hrvatske na-rodne banke odgovaraju i Vlada i go-spodarstvo i porezni obveznici, samone HNB. Usporedbe radi sa svijetom,zastupnik je podsjetio kako je zbogsvojedobne financijske afere u Japa-nu guverner Japanske banke podnioostavku dok se predsjednik parla-mentarnog odbora za financije ubio.U Hrvatskoj je potonulo ili je predpotonu}em 14 banaka, a malo tkomisli da bi trebao snositi odgovornostza stanje u bankarskom sustavu. Gu-vernera [kreba treba stoga smijenitiili ga zamoliti da podnese ostavku.

Nastavljaju}i o stanju u @upanjskojbanci i velikom nezadovoljstvu ta-mo{njeg stanovni{tva koje ‘ivi narubu egzistencijalnog minimuma,Marijan Mar{i} izvijestio je zastup-nike da su vjerovnici banke kaonajmjerodavniji subjekti u fazi ste~ajadali odobrenje za pronala‘enje mode-la preustroja, kako bi naplatili dio ilisva potra‘ivanja. Dr‘ava, kao najve}ivjerovnik, mora prona}i interes zapreustroj banke i o~uvanje tvrtki kojeimaju programe i proizvode konku-rentne na tr‘i{tu – naglasio je, uznapomenu da bi se tako sa~uvalonekoliko tisu}a radnih mjesta i osigu-rala egzistencija za oko 15 tisu}adoma}instava.

Zastupnik je jo{ predlo‘io da se for-mira stru~na grupa za iznala‘enjenajoptimalnije varijante izlaska iz kri-ze.

Izvje{taj nije prihvatio ni @elimirJanji} (HSLS). S tim u svezi ukazao jena guvernerovo upozorenje iz Iz-vje{taja iz kojeg, kako re~e, nedvojbe-no proizlazi da je rezultat nezakonitihradnji i politi~kih intervencija pro-past pojedinih banaka. U @upanjskojbanci velik broj {tedi{a ima iznos ve}iod 100 tisu}a kuna, neizvjesna je stim u svezi i sudbina oko 3000 zapo-slenih u tvrtkama i oko 7000 koopera-nata tvrtki pa doda li se tome 39 po-sto nezaposlenih situacija je u Vuko-varsko-srijemskoj ‘upaniji dramati~-na.

Kako je mogu}e da je bilan~na svo-ta Hrvatske narodne banke ve}a odbilan~ne svote ukupnog bankarskogsustava – pitanje je kojim je izlaganjezapo~ela Dubravka Horvat (SDP).Gdje smo mi to kad ni sredi{njabanka ne mo‘e ostvariti pozitivanrezultat ve} je na pozitivnoj nuli –dometnula je. Podsjetila je zatimkako Hrvatska narodna banka uprav-lja s 3 milijarde dolara. Kada bi nekabanka s tolikim potencijalom ostvari-

la pozitivnu nulu Hrvatska narodnabanka bi je sigurno proglasila rizi-~nom i uvela privremenog upravitelja– ustvrdila je zastupnica, uz upit –kakvo je to planiranje u sredi{njojbanci kada se uz ostvaren vi{akprihoda nad rashodima u 1998. plani-ra tek 10 milijuna kuna vi{ka priho-da, a ostvari nula.

Iz njezina izlaganja jo{ izdvajamo:upit za{to u Izvje{taju nije, kad jerije~ o usporedbama s drugim zem-ljama, iskazana kamatna stopa i po-stotak, a ne apsolutni iznos, jer bi tobio mnogo uvjerljiviji podatak; napo-menu kako je ~udno da u Hrvatskojnarodnoj banci proteklih godina nijebila nijedna revizorska tvrtka (iako jeHNB anga‘irao revizore za kontroludrugih banaka).

Komentar guverneraEvo {to je na upu}ene primjedbe

Hrvatskoj narodnoj banci i njemuosobno odgovorio guverner HNB-a,dr. Marko [kreb. Najprije je objasnio~ime se rukovode Stru~ne slu‘be Hr-vatske narodne banke kod predlaga-nja pojedinih odluka Savjetu Narod-ne banke (koji donosi odluke). Ponaj-prije vodi ra~una o visini potencijal-nih gubitaka, o tome je li banka sol-ventna ili nesolventna. Procjenjujese, nadalje, mogu}nost opstojnostipojedine banke. Nije nebitna nitinjezina veli~ina ni utjecaj u pojedi-nom podru~ju. Napravi se i procjenatzv. sistemskog rizika.

Odgovaraju}i na pitanja za{to sana-cija pojedinih banaka, guverner[kreb objasnio je da za to postojekriteriji te da se temeljem njih procje-njuje svaka pojedina~na situacija.Problem Hrvatske narodne bankenije niti ne treba biti to {to jednopoduze}e ne plati drugome, jer bi topodrazumijevalo da Hrvatska narod-na banka garantira za svaku tran-sakciju u zemlji. Problem nelikvidno-sti je zapravo problem nesolventnosti,koji se ne mo‘e rije{iti iz Hrvatskenarodne banke.

Kad je rije~ o {tednokreditnim za-drugama, Hrvatska narodna bankanije imala niti sada ima ikakve ovlastiza nadzor nad njima. Prema novomZakonu o bankama samo daje mi{lje-nje, koje ne obvezuje.

Hrvatska narodna banka po{tuje,dakako, odluke Trgova~kog suda. Pomi{ljenju Stru~nih slu‘bi i mom osob-nom – rekao je dr. [kreb – u spome-nutom slu~aju nije bilo nikakvogkr{enja zakona, jer je Trgova~ki sudodbio otvoriti ste~ajni postupak naddvjema {tedionicama. Nad jednom{tedionicom zatra‘ili smo ste~aj kao

vjerovnici, a ne kao institucija, Hrva-tska narodna banka – pojasnio jeguverner.

Osvrnuv{i se na pitanje privatiza-cije, on je podsjetio da na timslu~ajevima radi ekspertna skupinaVlade RH. Osobno nije ovla{ten odgo-voriti niti bi mogao u ovom ~asu od-govoriti gdje je novac. Sli~na je situa-cija i kad je rije~ o kamatnoj politici –Hrvatska narodna banka mo‘e pojedi-nim bankama – i to se u pojedinimslu~ajevima ~inilo – ograni~iti kama-te. Zakonski, me|utim, ne mo‘e dono-siti zakone i odluke (u pro{losti jebilo kamata koji su odre|ivali razinukamata, odnosno oporezivali kamate,ali osobno nije pristalica takve poli-tike).

Moj je stav – objasnio je dr. [kreb- da centralna banka i guverner nemogu izravno govoriti bankama gdjeulagati sredstva.

Odgovaraju}i na, najbrojnija, pita-nja u svezi s nadzorom Hrvatske na-rodne banke, guverner se najprijeosvrnuo na Agroobrtni~ku banku.Gubici su iznosili ukupno 180 miliju-na (temeljni razlog problema – velikakreditna izlo‘enost dioni~arima i ~la-novima Nadzornog odbora, posebicejednoj grupaciji koja ne vra}a kredi-te) i banci je Hrvatska narodna bankanalo‘ila da pove}a temeljni kapital,ali to nije u~injeno.

Sli~na je situacija bila u Istarskojnarodnoj banci, kojoj je u velja~i1999. izdano rje{enje s jasnim stavomo potrebi dokapitalizacije, ali mjeresu samo djelomi~no ili nepotpunoprovedene. Hrvatska narodna bankanije mogla, a ne}e ni mo}i ubudu}esanirati banke – naglasio je guver-ner. Ona mo‘e davati kratkoro~nekredite za likvidnost, a sanirati ihmogu samo, iznimno, dr‘ava ilidioni~ari.

Guverner [kreb odbacuje tvrdnjeda se ~ekalo s dono{enjem mjera radisabota‘e nove vlasti. Najbolja potvrdatoga je to {to su tijekom 1998. za-tra‘ena tri ste~aja, a tijekom 1999.ste~ajevi sedam banaka i jedne {te-dionice. U predizbornoj je godini,dakle – kad je rije~ o »politi~kimprivilegiranjima« Prora~unu namet-nut teret od oko 3 milijarde kuna ili 6posto Prora~una. Mjere prema Istar-skoj i Cibalia banci poduzete su ondakada su zapisnici odnosno kontrolebile gotove i kada je to omogu}iozakon.

Kad je rije~ o drugim bankama ni ujednom slu~aju dioni~ari odnosnovlasnici nisu po{te|eni jer je Zakon osanaciji jasan – svi su izgubili svojevlasni~ke udjele.

HNB

64

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

A {to je radila Hrvatska narodnabanka? U 1999. i u 2000. obavljeno je87 kontrola, imenovano je 10 privre-menih upravitelja, 3 upravitelja. Pod-nesene su 43 razli~ite prijave, a kod10 banka i 2 {tedionice zatra‘ena je iobrada od strane Kriminalisti~ke iFinancijske policije te Dr‘avnogodvjetni{tva. Nije na Hrvatskoj narod-noj banci da provodi kriminalisti~kuobradu, ali tamo gdje smo ustanovilida postoje elementi za to u svakomsmo slu~aju reagirali – rekao je.

Zamoliv{i zastupnike da shvate –ne zbog sudbine guvernera nego pr-venstveno zbog sudbine hrvatskogabankovnog sustava – dr. [kreb je izja-vio da hrvatsko bankarstvo u ovom~asu nije u krizi. Podsjetio je kako se1995. i 1996. govorilo o saniranju 40

posto hrvatskog bankarstva, a dvijebanke o ~ijoj se sanaciji danas punogovori ~ine 2,5 posto ukupne hrva-tske bilan~ne sume.

Dr. [kreb izvijestio je jo{ zastup-nike da isplata osigurane {tednje nijeu nadle‘nosti Hrvatske narodnebanke te na kraju izlaganja izrazio ‘a-ljenje {to su zastupnici shvatili dakao guverner bje‘i od odgovornosti.

GlasovanjeUslijedilo je zatim glasovanje. Pot-

predsjedniku Sabora, mr. MatiArlovi}u, koji je predlo‘io da se gla-suje o tome da se ne potvr|ujeGodi{nji obra~un Hrvatske narodnebanke za 1998. prigovoreno je da jepovrije|en Poslovnik, na {to je onobjasnio da se Obra~un ne mo‘e pri-

miti na znanje ve} potvrditi ili odbi-ti. Na zahtjev zastupnika Vladimira[eksa utvr|en je kvorum (87 zastup-nika). Za to da se Godi{nji obra~unHrvatske narodne banke ne potvrdiglasovalo je 59 zastupnika, 2 su bilaprotiv takve odluke, a njih 27 bili susuzdr‘ani. Nisu potvr|eni: Finan-cijski plan HNB za 1999. (odlukadonesena ve}inom glasova – 59 »za«,11 »protiv« i 17 »suzdr‘anih«);Polugodi{nje izvje{}e HNB-a o go-spodarskim kretanjima za 1999.(odluka donesena ve}inom glasova57 »za«, 10 »protiv« i 19 »suzdr‘a-nih«) niti Financijski plan HNB-a za2000. (odluka donesena ve}inom gla-sova – 59 »za«, 11 »protiv« i 10»suzdr‘anih«). M. Ko.; J. R.

IZVJE[]E O RADU PU^KOG PRAVOBRANITELJA ZA 1999. GODINU

Pohvale radu Pu~kogpravobranitelja

Nakon rasprave, Zastupni~ki jedom jednoglasno prihvatio Izvje{}ePu~kog pravobranitelja za 1999.Tom su se prilikom ~esto mogle ~utipohvale na rad Pu~kog pravobra-nitelja uz konstataciju kako je ta in-stitucija jedna od rijetkih u dr‘avi,koja odgovorno obavlja svoj posao.Istodobno, zastupnici su izrazili za-brinutost zbog visoke razine kr{enjaljudskih prava, samovolje birokra-cije, neu~inkovitosti sudstva ineizvr{avanja sudskih presuda.

Pu~ki je pravobranitelj uvodnonaglasio da se op}a sigurnost gra-|ana pobolj{ala, osobito na po-dru~jima od posebne dr‘avne skrbi,ali je zamjerio {to neke institucije,razli~itim napucima i sli~nim inter-nim aktima ograni~avaju ili suspen-diraju pojedina zakonska prava.

O IZVJE[]U

Ovo Izvje{}e tre}e je po redu, kojepu~ki pravobranitelj Ante Klari} pod-nosi Zastupni~kom domu Hrvatskogadr‘avnog sabora, ali prvo koje podno-si ovome sazivu.

Podsjetimo, odredbom ~lanka 93.Ustava utemeljen je institut Pu~kogpravobranitelja sa zada}om promica-nja i za{tite ljudskih prava, temeljnih

sloboda ~ovjeka i gra|anina, a Pu~kipravobranitelj Ustavom odre|en kaoopunomo}enik Hrvatskoga dr‘avnogsabora, koji {titi ustavna i zakonskaprava gra|ana pred dr‘avnom upra-vom i tijelima s javnim ovlastima.

Izvje{}e o radu pu~kog pravo-branitelja ima oko 140 stranica nakojima se opisuju aktivnosti na osno-vi 1623 pritu‘bi ili obavijesti o povre-dama prava gra|ana, koje je UredPu~kog pravobranitelja zaprimio lani,{to je u odnosu na 1998. godinu ma-nje za 20 posto. Iz ranijih godina u1999. preneseno je 348 pritu‘bi, {tozna~i da se radilo na ukupno 1932pritu‘be. Od 348 pritu‘bi iz ranijihgodina dovr{eno je 337 predmeta(96,84 posto). Pritu‘be su stigle iz 310hrvatskih mjesta, ponajvi{e iz Zagre-ba (354), Splita (89), Karlovca (55) teRijeke (45) i Osijeka (39). Najvi{e sepritu‘uju stanovnici mjesta u kojimaboravi ve}i broj prognanika ili rase-ljenih osoba koje se jo{ nisu vratilesvojim ku}ama te iz mjesta koja suosobito stradala tijekom Domovin-skog rata ili bila pod okupacijom,odnosno iz mjesta s podru~ja posebnedr‘avne skrbi.

I dalje se najve}i broj pritu‘bi od-nosi na povredu ustavnih ili zakon-skih prava gra|ana vezanih uz imo-vinska i stambena prava gra|ana,

gdje je za{titu i pomo} zatra‘ilo 444gra|ana ili 35,5 posto od ukupnogbroja pritu‘bi u kojima je postupaopu~ki pravobranitelj.

Drugo mjesto po broju pritu‘bi zau-zimaju povrede prava iz mirovinsko-invalidskog i zdravstvenog osigura-nja, i rada zdravstvenih ustanova te izpodru~ja rada i radnih odnosa i so-cijalne skrbi. Takvih je pritu‘bi bilo291 ili 23,3 posto. Na rad sudova po-tu‘ilo se 252 gra|ana, a na policiju teosobnu nesigurnost 55 (4,4 posto). U1999. primljeno je i 19 (1,5 posto) pri-tu‘bi pritvorenih ili osu|enih osoba.U odnosu na 1998. zna~ajnije se sma-njio broj pritu‘bi hrvatskih braniteljai stradalnika Domovinskog rata. Lanije bilo 144 (15,6 posto) pritu‘bi izpodru~ja za{tite branitelja, ratnihstradalnika, izbjeglica, prognanika iraseljenih osoba te obnove, dok ih je1997. bilo 234. Dakle, vidljiv je poziti-van pomak u rje{avanju problemaratnih stradalnika, iako prema broj-nosti ova skupina jo{ uvijek zadr`avatre}e mjesto, kao i lani. Tijekompro{le godine zaprimljeno je 83 (6,63posto) pritu‘bi zbog pote{ko}a ustjecanju hrvatskog dr‘avljanstva, sta-tusa trajno nastanjenog stranca iliodobrenja produ‘enog boravka stran-cu. U 1998. takvih je pritu‘bi bilo 160ili 10,6 posto.

65

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Ve} lani se moglo primijetiti da sesvojom brojno{}u iz skupine razno-raznih pritu‘bi po~inju izdvajati pri-tu‘be gra|ana zbog ugro‘avanjanjihovih prava u podru~ju urbanizma,za{tite okoli{a i gra|enja. Tako su selani 64 osobe (5,11 posto) po‘alilepu~kom pravobranitelju zbogugro‘avanja ili kr{enja njihovih pravaod upravnih tijela nadle‘nih za urba-nizam, graditeljstvo i za{titu okoli{a.

RADNA TIJELA

Izvje{}e su razmotrila i podr‘alaradna tijela Zastupni~kog doma.

Odbor za zakonodavstvo predlo‘ioje Domu da obve‘e Vladu na dostavupopisa zakona koje je nu‘no donijetido kraja 2000., odnosno do kraja trav-nja 2001. godine s posebnim osvrtomna zakone koji su izmijenjeni pod-zakonskim aktima na {to ukazujeIzvje{}e.

Izvje{}e je iscrpno i dobar je temeljza ocjenu stanja u pojedinim po-dru~jima djelovanja tijela dr‘avneuprave i tijela koja imaju javne ovla-sti, smatra Odbor za Ustav, Poslov-nik i politi~ki sustav. Zabrinjavaju}eje {to se produ‘ava vrijeme rje{avanjazahtjeva za za{titu ljudskih pravazbog neodaziva tijela dr‘avne upravei tijela koja imaju javne ovlasti nazahtjeve pu~kog pravobranitelja, aposebice tijela lokalne samouprave iuprave zbog neadekvatno provedenognadzora i nedovoljne edukacijeslu‘benika.

S obzirom na to da se u postupcimarje{ava pitanje za{tite ustavomutvr|enih sloboda i prava ~ovjeka igra|anina nedopustivo je, smatraOdbor, da se postupci pred tijelimadr‘avne uprave vode na temelju zako-na koji su doneseni prije vi{e od pe-deset godina, zastarjeli su i te{koprimjenjivi na odnose u demokrat-skom dru{tvu. Jednako je tako nedo-pustiva ~injenica da se napucima re-sornih organa, koji se ne objavljuju uslu‘benom glasilu, a ~iji je sadr‘ajsuprotan zakonima, derogiraju zako-ni na na~in da se primjenjivanjemspomenutih podzakonskih akata neprimjenjuju zakoni. S tim u svezi ovoje radno tijelo mi{ljenja da bi trebalopokrenuti pitanje odgovornosti poje-dinaca i tijela koja djeluju na temeljure~enih naputaka. Na temeljure~enog Odbor smatra da Vlada trebasustavno preispitati potrebu izmjeneprocesnih propisa kao i propisa kojise odnose na za{titu ustavomutvr|enih sloboda i prava ~ovjeka igra|anina (Zakon o op}em upravnom

postupku, Zakon o upravnim sporovi-ma, Zakon o parni~nom postupku,Zakon o kaznenom postupku, Zakono lokalnoj samoupravi i upravi,Zakon o za{titi osoba s du{evnimsmetnjama i dr.). U tom su smislu izaklju~ci Odbora. Predlo‘io je Domuda obve‘e Vladu da, na temeljuIzvje{}a pu~kog pravobranitelja i ra-sprave na ovom Odboru, predlo‘iZastupni~kom domu popis zakona~ije izmjene i dopune treba donijetido kraja 2000. odnosno do kraja trav-nja 2001., posebice zakona kojima seure|uje za{tita sloboda i prava~ovjeka i gra|anina. Predla‘e tako|erda se obve‘e Vladu da podneseizvje{}e o derogiranju zakona putemnaputaka i drugih podzakonskih pro-pisa u pojedinim podru~jima. Posljed-nji prijedlog Odbora bio je da Domobve‘e Vladu da putem Ministarstvazdravstva i Ministarstva pravosu|a,uprave i lokalne samouprave preispi-ta stanje u podru~ju za{tite osoba sdu{evnim smetnjama te ako utvrdineadekvatni na~in zbrinjavanja tihosoba podnese Domu izvje{}e.

^lanovi Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo slo‘ili su se da jeIzvje{}e vrlo kvalitetno, temeljito isadr‘ajno, te da upozorava na povre-de prava i sloboda koja su gra|animazajam~ena Ustavom i zakonima. Ne-dopustivim i krajnje zabrinjavaju}imocijenjena je ~injenica da su se, ugotovo polovici slu~ajeva, upravnatijela i tijela s javnim ovlastima o~ijem je radu pokrenut ispitni postu-pak, oglu{ila o zahtjeve pu~kogpravobranitelja za o~itovanjem i do-stavom tra‘enih podataka. Uo~eno jeda ~e{}e to ~ine tijela lokalne samou-prave i uprave, osobito u podru~jimaod posebne dr‘avne skrbi, a ne{tomanje sredi{nja upravna tijela i tijelas javnim ovlastima koja djeluju nadr‘avnoj razini i ministarstva. Tako jeignoriranje zahtjeva pu~kog pravo-branitelja najupornije kod pojedinihop}inskih i gradskih stambenih ko-misija (Dalmatinska zagora, Banovi-na, Knin), zatim Komisija za provo|e-nje i pra}enje Programa povratka,centralne slu‘be Hrvatskoga zavodamirovinskog osiguranja, pojedina mi-nistarstva i, kona~no, sama Vlada RH.

Po mi{ljenju Odbora, takav odnosdovodi do toga da bitna institucija,kao {to je pu~ki pravobranitelj, po-staje gotovo bezna~ajna, a ako se znada je pu~ki pravobranitelj u osnoviopunomo}enik Hrvatskoga dr‘avnogsabora, koji {titi ljudska pravazajam~ena Ustavom i zakonima,takvim odnosima i postupcima igno-rira se i sam parlament. Nu‘no je

osna‘iti polo‘aj pu~kog pravobranite-lja i ja~ati njegovu ulogu, kao klju~nudemokratsku instituciju koja se bavidjelatno{}u od izuzetne koristi za de-mokratske procese u RH, naglasili su~lanovi Odbora.

U raspravi su istaknuti i odre|eniprijedlozi koji bi, svojom primjenom,po mi{ljenju Odbora, otklonilimogu}nost kr{enja prava. To je, prijesvega, nu‘nost {to hitnijeg potpisiva-nja me|udr‘avnog sporazuma o so-cijalnom osiguranju sa BiH, zatim,uspostava redovitih isplata mirovinahrvatskih dr‘avljana, koji su je iostvarili u RH, bez obzira na njihovotrenutno boravi{te. Odbor dr‘i da jeapsolutno potrebno napustiti dosa-da{nju praksu izdavanja internih na-putaka, kojima se u primjeni mije-njaju zakonske odredbe, te se mimozakona odlu~uje o ne~ijem pravu.Tim vi{e {to se ti interni napuci neobjavljuju u slu‘benim glasilima, itako nisu dostupni nikome izvan in-stitucije, pa ni Pu~kom pravobranite-lju.

U cilju djelotvorne za{tite pravapacijenata, koja promi~e Europskadeklaracija o unapre|enju prava pa-cijenata, bilo bi korisno to~no utvrditiprava pacijenata i opseg za{tite te tou~initi dostupnim svima i ustrojitineovisno medicinsko tijelo koje bimoglo djelotvorno ispitivati i ocje-njivati pritu‘be pacijenata.

U raspravi je posebna pozornostposve}ena potrebi uvo|enja institutapravobranitelja za djecu. Na toobvezuje Konvencija UN o pravimadjeteta, a u skladu je s rezolucijama ipreporukama Parlamentarne skup-{tine Vije}a Europe. ^lanovi Odborasu mi{ljenja, da je to nu‘no u~initi u2001. godini, nakon provedenih pri-prema i osiguranja potrebnih sredsta-va. ^ulo se jo{ kako je nu‘no osigura-ti odgovaraju}i radni prostor za potre-be Ureda pu~kog pravobranitelja, pomogu}nosti jo{ ove godine, a zatim, uokviru realnih mogu}nosti, i dostatnafinancijska sredstva.

Odbor je predlo‘io Domu da obve‘eVladu da, u skladu s Konvencijom UNo pravima djeteta i Preporukom Par-lamentarne skup{tine Vije}a Europe– Dok. 8552, a u cilju potpunijeza{tite djece, pripremi zakonske i fi-nancijske pretpostavke za uspostavuinstitucije pravobranitelja za djecu u2001. godini.

Dom bi tako|er trebao obvezatiVladu da ispita sve zakonske propisekoji su mijenjani primjenom internihakata resornih organa, premaIzvje{}u o radu pu~kog pravobranite-lja, i da ga o tome izvijesti. I posljed-

PU^KI PRAVOBRANITELJ

66

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

nji prijedlog Odbora bio je – obvezatipu~kog pravobranitelja da izvijestinadle‘na radna tijela Zastupni~kogdoma o slu~ajevima kada upravnatijela i tijela s javnim ovlastima, o~ijem radu je pokrenut ispitni postu-pak, ne dostavljaju, na zahtjevpu~kog pravobranitelja, svoja o~itova-nja, podatke ili akte.

Odbor za pravosu|e razmatrao jeIzvje{}e u svojstvu zainteresiranogradnog tijela u dijelu koji se odnosina rad pravosudnih tijela i provo|e-nje zakona koji su u nadle‘nosti ovogOdbora. U kra}oj raspravi, s poseb-nim osvrtima na pojedine slu~ajevenepravodobnog postupanja pravosud-nih tijela te nepo{tivanja zakona ipovreda ustavnih i zakonskih prava,utvr|eno je da je Izvje{}e pokazateljstupnja za{tite i ostvarenja ljudskihprava u RH.

Bez obzira na pojedine drasti~neslu~ajeve (prisilna hospitalizacijaosoba s du{evnim smetnjama bezodgovaraju}eg postupka, vi{ekratnovi{egodi{nje sprje~avanje ovrhe napodru~ju istog suda u jednom pred-metu) broj pritu‘bi je smanjen u od-nosu na prethodno razdoblje {toukazuje na zaustavljanje trenda ne-djelotvornosti pravne dr‘ave. Uzukupnu dobru ocjenu rada Uredapu~kog pravobranitelja, takvom jeocijenjena i suradnja izme|u pu~kogpravobranitelja i Ministarstva pravo-su|a. Ocjena je Odbora da nije dovo-ljno samo formalno prihvatiti Izvje{}eve} je nu‘no inicirati potrebnepromjene u radu pojedinih institucijai primjeni pojedinih zakona, pa s timu svezi Odbor predla‘e Domu daobve‘e Vladu i nadle‘na tijela da po-stupe sukladno zaklju~cima Odboraza Ustav, Poslovnik i politi~ki sustavo Izvje{}u.

Nakon provedene rasprave isto-vjetan zaklju~ak Zastupni~kom domupredlo‘io je i Odbor za ljudska pravai prava nacionalnih manjina.

Odbor za useljeni{tvo razmatrao jeIzvje{}e u svojstvu zainteresiranogradnog tijela u dijelu koji se odnosina statusna prava: dr‘avljanstvo,kretanje i boravak stranaca itd. Zbogtoga {to je ukinuto Ministarstvo po-vratka i useljeni{tva te Ministarstvorazvitka, useljeni{tva i obnove, a jo{nije dovr{en preustroj Ministarstvavanjskih poslova koje u svoj djelo-krug preuzima poslove useljeni{tva,Odboru za useljeni{tvo obra}aju sestranke s predmetima u nadle‘nostiizvr{ne vlasti.

Upozoreno je da u zadnje vrijemeMUP primjenjuje taktiku nerje{ava-nja nekih predmeta te ne po{tuje

Zakon o upravnom postupku jer nerje{ava predmete u zakonskom roku.Zbog toga {to se pozivu na sjednicuOdbora nije odazvao MUP, Odbor jeodlu~io na jednu od sljede}ih sjedni-ca pozvati predstavnika MUP-a i za-tra‘iti o~itovanje o iznesenim pri-tu‘bama te dosljednije primjenjivanjepostoje}ih zakona. Na kraju Odbor jepodr‘ao Izvje{}e.

MI[LJENJE VLADE

Razmotriv{i Izvje{}e, Vlada je dalapodr{ku Pu~kom pravobranitelju uostvarivanju njegovih Ustavom i zako-nom odre|enih zada}a u promicanjui za{titi ljudskih prava, temeljnih slo-boda ~ovjeka i gra|anina, osobito uodnosu na tijela dr‘avne uprave tepravne osobe s javnim ovlastima.

Iako Izvje{}e obuhva}a razdobljeprije po~etka rada sada{nje Vlade,Vlada je zatra‘ila od ministarstava da,polaze}i od ocjena pukog pravo-branitelja danih u izvje{}u, poduzmuodgovaraju}e mjere, uklju~uju}iocjenu potrebe promjene pojedinihzakona i podzakonskih propisa, kakose ne bi ponavljali nedostaci u radu,osobito nezakonitosti u postupanju,na koja upozorava pu~ki pravo-branitelj. Vlada je tako|er zatra‘ilaod nadle‘nih ministarstava da svojao~itovanja na predmetno Izvje{}e do-stave izravno Pu~kom pravobranite-lju.

RASPRAVA

U uvodnom izlaganju pu~kipravobranitelj Ante Klari} sa zadovo-ljstvom je konstatirao da se stanje si-gurnosti hrvatskih gra|ana popravi-lo, posebice na oslobo|enim pod-ru~jima, odnosno podru~jima poseb-ne dr‘avne skrbi. Izvje{}em sepoku{alo pokazati na {to se danasnajvi{e ‘ale gra|ani na{e dr‘ave.Osim povreda ljudskih prava tu su jo{i socijalni i gospodarski problemi,nepla}eni rad i nezaposlenost velikogdjela hrvatske mlade‘i. Na ovom sazi-vu Sabora i sada{njoj Vladi velika jezada}a – uspostaviti red na svim razi-nama ‘ivota u Hrvatskoj, posebno ugospodarstvu i tamo gdje se pla}aljudski rad, zaklju~io je Ante Klari}.

U nastavku rasprave javili su seizvjestitelji radnih tijela. Snje‘anaBiga-Friganovi} (SDP) u ime Odboraza rad, socijalnu politiku i zdravstvorekla je kako se vi{e od 200 predsta-vki gra|ana odnosi na podru~ja koji-ma se bavi taj odbor. Kritizirala jelokalnu samoupravu i upravu koja seogla{uje na zahtjeve Pu~kog pravo-branitelja.

Luka Trconi} (HSS) ustvrdio je uime Odbora za pravosu|e da je brojpritu‘bi smanjen te kako Odbor dajedobru ocjenu radu Pu~kog pravo-branitelja. Izvje{}e je podr‘ao i Odborza ljudska prava i prava nacionalnihmanjina, potvrdio je dr. Furio Radin(zastupnik pripadnika talijanske na-cionalne manjine).

Uslijedili su potom istupi predstav-nika klubova zastupnika, a prva je uime SDP-a govorila Jadranka Reihl-Kir. Klub zastupnika SDP-a, ka‘e,prihva}a Izvje{}e uz neke na~elneprimjedbe. Sla‘e se s prijedlogompu~kog pravobranitelja o nu‘nostiizmjene i dopune nekih zakona. Jo{je ve}i problem neprimjenjivanjezakona, a osnovni uzrok tome je {tose zakonima daju ve}a prava, nego{to se ima novaca za njihovu realiza-ciju, dodav{i da je to krivnja biv{evlasti koja je dono{enjem takvih zako-na podilazila pojedinim gra|anima, azapravo ih prevarila. To je ozbiljanproblem, ka‘e, ali je pravo zlo za vla-davinu prava i razvoj demokracijekada izvr{na vlast svojim provedbe-nim propisima pa ~ak i tzv. napucimaderogira zakone. To je npr. bio slu~ajkod priznavanja popusta kod otkupadru{tvenih stanova. Kad se taj zakondonosio prihva}en je amandmanSDP-a po kojem pravo na popustimaju vojni i civilni invalidi rata, dak-le i oni iz II. svjetskog rata, ali senaputkom to pravo nije primjenjivalona borce NOR-a u Hrvatskoj, osim uRijeci, objasnila je ova zastupnica. Netreba niti govoriti koliko je takvihnaputaka do{lo iz Ministarstva finan-cija u svezi s poreznim sustavom idjelovanjem financijske policije. Za-stupnica je predlo‘ila da se omogu}ipu~kom pravobranitelju pokretanjepostupka pred upravnom i sudbenomvla{}u radi za{tite prava i interesagra|ana. Ukoliko se sada ve} ne mo‘euspostaviti samostalna institucijapravobranitelja za djecu tada bi treba-lo barem imenovati zamjenikapu~kog pravobranitelja koji }e pokri-vati to podru~je. Zaklju~uju}i nastuppredlo‘ila je da se za u~inkoviti radpu~kog pravobranitelja rebalansompove}a prora~unski novac za rad oveinstitucije.

67

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Pro{iriti ingerencije Pu~kogpravobranitelja

Govore}i u ime Kluba zastupnikaHSLS-a Vilim Herman je istakao dainstitutu pu~kog pravobranitelja ne-dostaje autoritativnost, ponajvi{ezbog problema u komunikaciji pravo-branitelja i tijela na ~iji rad sti‘u pri-tu‘be, kao i sporog reagiranja biv{eVlade i ranijeg saziva Sabora na pri-mjedbe, prijedloge i zaklju~kepu~koga pravobranitelja. Pu~ki jepravobranitelj u nekoliko navrataukazivao biv{oj Vladi na probleme isugerirao ubrzavanje postupka zasklapanje me|udr‘avnog ugovora sBiH o mirovinskom osiguranju, a ve}dulje vrijeme predla‘e Vladi ispitiva-nje svih internih akata Hrvatskogazavoda za mirovinsko osiguranjekojim su stvarno mijenjani propisimaterijalnog zakona, na koje je pu~kipravobranitelj ukazivao u ranijim ali iu ovom izvje{}u.

• Pravo je zlo za vladavinuprava i razvoj demokracijekada izvr{na vlast svojimprovedbenim propisom, pa inapucima, derogira zakon.

Potpuni uspjeh rada Pu~kogpravobranitelja ovisi o mjerama kojese poduzimaju u pojedinom uprav-nom podru~ju kako bi se uo~eni ne-dostaci i nepravilnosti uklonili. Stogaje potrebno, ka‘e zastupnik Herman,ne samo pohvaliti i prihvatiti izvje{}eve} i ozbiljno postupati i tako upotpunosti opravdati smisao djelova-nja pu~kog pravobranitelja. Cijeloizvje{}e govori o tu‘noj ~injenici tj.periodu vladavine ljudi nad ljudima io posvema{njem voluntarizmu.Umjesto vladavine ljudi nad ljudimanu‘no je ostvariti vladavinu prava ijednakost pred zakonom. Stoga za-stupnik Herman predla‘e u ime Klu-ba svoje stranke {irenje ingerencijapu~kog pravobranitelja ali je i za toda se omogu}i uvid u njegov rad.

Institucija pu~kog pravobraniteljadokazala je svoju opravdanost i steklapovjerenje gra|ana koji s pravomo~ekuju da se za{tite njihova prava,rekao je Zlatko Kramari} u ime Klu-ba zastupnika LS-a i HNS-a. Pu~kipravobranitelj funkcionira u skladu sUstavom i zakonima, ali od izvje{}apravobranitelja ~ovjeka mora zazepstisrce kada vidi koliko su temeljnaljudska prava ugro‘ena u Hrvatskoj.

Iz Izvje{}a se vidi da su naju-gro‘enija vlasni~ka prava, a proble-matika stanarskog prava kamen jesmutnje u procesu povratka. Zastup-nik je izrazio nadu da }e izre~enekonstatacije iz Izvje{}a o ugrozi imo-vinskih i stambenih prava biti alarmza Vladu i resorno ministarstvo, anapose Sabor za promjenu takve si-tuacije. Zauzeo se za pronala‘enjesredstava kako bi Klari}ev ured mo-gao otvoriti ispostave tamo gdje je tonu‘no. Na kraju ponovio je kompli-mente Izvje{}u naglasiv{i da ga Klubprihva}a i pozdravlja, te izrazio naduda }e uslijediti konkretna akcija koja}e ve} u slijede}oj raspravi u Saborurezultirati barem upola tanjim mate-rijalom.

Luka Trconi} je govorio u ime Klu-ba zastupnika HSS-a. Ustvrdio jekako je aktivnost Pu~kog pravo-branitelja dokaz da se i u nepovo-ljnim uvjetima mo‘e puno posti}i,ako je ~ovjek doslijedan i istinski sebori za promicanje ljudskih prava iza{titu tih prava. Zalo‘io se da pu~kipravobranitelj dobije punu podr{ku uostvarivanju svih njegovih inicijativa.

»Ne treba po{tedjeti ni nas zastup-nike i na{ anga‘man preko radnihtijela Sabora«, rekao je zastupnik Tr-coni}, primjetiv{i da radna tijela Sa-bora nisu dovoljno u~inila, a upravosu ona pozvana da sve te inicijativeza‘ive«, konstatirao je Trconi}. Poputprethodnika i on je u cijelosti po-dr‘ao Izvje{}e.

Po ocjeni Ante \api}a (HSP) kojije istupio u ime Kluba zastupnikaHSP-a i HKDU-a, izvje{}e je kvalitetnoi iscrpno, ali Klub ga ne mo‘e bezre-zervno podr‘ati, poglavito ne njegovzaklju~ni dio s predlo‘enim razmatra-njima i prijedlozima. Ostalo je neja-sno {to je sa stanarskim pravom Srbakoji su izbjegli iz Hrvatske 1991. i1995. godine i koji su o~ekivali »brzpovratak na srpskim tenkovima«. Na-pomenuo je kako se radi o problema-tici koja se ne mo‘e samo svesti podpravni~ku terminologiju, ve} je to pr-vorazredni politi~ki problem te da sene mo‘e iza}i iz okvira u kojima se tajproblem razrje{ava. Zastupnik dvoji oopravdanosti stava pu~kog pravo-branitelja da izbjegli Srbi opet dobijustanarsko pravo i pravo na otkup sta-na. U~inak bi, smatra, mogao biti dase stan otkupi, a zatim proda za stoti-nu ili dvije stotine tisu}a DEM.

Glede rje{enja stambenih komisijana oslobo|enim podru~jima Hrvatskespominje se, ka‘e, i to da su se rje{e-nja donosila ~ak u korist onih koji suse time vi{estruko ili bespravno kori-stili. S tim u svezi, dr‘i, da bi bilo

dobro da pu~ki pravobranitelj ka‘e ukolikoj je mjeri bilo bespravnogkori{tenja tu|e imovine od osobakoje na to nisu imale pravo. Jer situa-cija na terenu je takva da npr. imaobitelji s vi{e djece koja nemaju alter-nativni smje{taj u slu~aju povratkavlasnika Srbina.

U ime Kluba zastupnika nacional-nih manjina istupio je Milan \uki}(SNS). U kra}oj raspravi ovaj je za-stupnik podvukao da je posrijedi jedi-ni institut koji je u proteklom vreme-nu funkcionirao na najkvalitetnijina~in u okvirima za{tite i unapre|e-nja pravnog poretka i bio je primjersvim ostalim institucijama, ali ga dru-gi nisu dovoljno pratili. Ocjenjuju}irad Pu~kog pravobranitelja slikovitose izrazio rekav{i da je rije~ o amorti-zeru izme|u nefunkcioniranja dijelainstitucija koje su u funkciji za{titepravnog poretka i me|unarodnih or-ganizacija koje su motrile i jo{ motrerad i slabosti pravnog poretka u Hrva-tskoj. Zaklju~uju}i istup rekao jekako rad pu~kog pravobranitelja za-slu‘uje vi{e od desetke.

U nastavku sjednice Dino Debe-ljuh govorio je ispred Kluba zastup-nika IDS-a. On je prihvatio Izvje{}ekao i predlo‘ene inicijative ~iji je ciljpobolj{anje stanja u segmentuljudskih prava u Republici Hrvatskoj.Pu~ki je pravobranitelj, ka‘e, radio ute{koj atmosferi i pre~esto nije naila-zio na razumijevanje pojedinih dr‘av-nih institucija koje su bile du‘ne {ti-titi ljudska prava. Izvje{}e je va‘andokument koji }e pokazivati na kojisu se na~in pojedine institucije odno-sile prema ljudskim pravima, rekao jeDebeljuh dodav{i kako Pu~kipravobranitelj ima veliku podr{kuve}ine zastupnika te da }e mu to bitipodstrek za budu}i rad.

• Od izvje{}a pu~kog pra-vobranitelja ~ovjeku morazazepsti srce kad vidi kolikosu u Hrvatskoj ugro‘enatemeljna ljudska prava.

Uslijedila je pojedina~na rasprava,a prvi je istupio @eljko Malevi}(SDP). Zastupnik je pohvalio Izvje{}ei rad Pu~koga pravobraniteljaustvrdiv{i i ovo: »Domoljublje nijeni{ta drugo nego na{ odnos premaporetku i po{tivanju i uva‘avanju do-nesenih zakona. Onoliko kolikopo{tujemo zakone toliko imamodr‘ave, odnosno toliko je cijenimo ipo{tujemo koliko po{tujemo njezin

PU^KI PRAVOBRANITELJ

68

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

poredak«. U tom smislu je, ka‘e,va‘an na~in kako je radio gos. Klari},podvukao je zastupnik, te izrazionadu da }e i ubudu}e Pu~ki pravo-branitelj uspje{no obavljati svoj rad.

Zastupnik dr‘i da za{tita pojedi-na~nih interesa zapravo zna~i za{tituop}eg interesa, a s tim u svezi upozo-rio je na problem s kojim sesuo~avaju na{e medicinske sestre.Sustav je nemilosrdan prema medi-cinskim sestrama koje su premaodluci Ministarstva zdravstva za pri-vatizacije ambulanti i domova zdrav-lja morale davati otkaze kako bi seeventualno mogle zaposliti kodlije~nika koji su ambulante zakupili.Mnogo ih je, me|utim, zavr{ilo naburzi rada, a ve}ina ih je morala pri-stati na ni‘e pla}e. Sve se to odvija uzkr{enje Zakona o radu.

Na kraju ovaj je zastupnik podr‘aoprijedlog o {irenju ingerencije Pu~-kog pravobranitelja i ustrojavanju in-stituta pravobranitelja za djecu, a ape-lirao je na nadle‘ne institucije da fi-nancijski, kadrovski i logisti~ki podr-‘e instituciju Pu~kog pravobranitelja.

Let iznad kukavi~jeggnijezda

Najte‘e za svako dru{tvo, pa tako iza na{e dru{tvo je kada oni koji bitrebali {tititi zakon isti kr{e, rekao jemr. Marin Jurjevi} (SDP). S tim usvezi iznio je slu~aj anonimne pri-tu‘be vi{e vlasnika ugostiteljskihobjekata s ^rnomerca, kojom seukazuje na pojavu tzv. reketa, a ukojem sudjeluju i pojedini policijskidjelatnici. Ka‘e kako je nadle‘no mi-nistarstvo upozoreno, ali je izostalareakcija iako su se spominjalakonkretna imena.

Drasti~an primjer koji, ka‘e, gra-ni~i s hororom popratio je onaj dioizvje{}a u kojem se navodi kr{enjeprava psihi~ki oboljelih osoba. Ljudise, ka‘e Jurjevi}, prisilno hospitalizi-raju i zadr‘avaju na lije~enju, ~ak ioni koji su po ocjeni lije~nika »dovo-ljno sanirani« da mogu napustiti usta-novu. Naveo je primjer koji, ka‘e,podsje}a na hrvatsku verziju Leta iz-nad kukavi~jeg gnijezda samo {to uglavnoj ulozi nije Jack Nicholson, ve}izvjesna tragi~na osoba za koju supsihijatri dali mi{ljenje da ne trebabiti hospitalizirana, a nadle‘ni sudacni nakon osam mjeseci nije reagirao,tvrdi Jurjevi}. Glavni su krivci, dr‘ion, suci ‘upanijskih sudova u ~ijoj sunadle‘nosti otpusti, i vje{taci koji nabrzinu »od oka« obavljaju vje{ta~enjekako bi uzeli {to vi{e novaca, {to seprelama na nesretnim ljudima. Imaslu~ajeva da sudski vje{tak tako u

jednom danu zaradi 20.000 kuna navje{ta~enjima koje ni fizi~ki nije mo-gao obaviti, a da u posljednjih 26mjeseci nije reagirao niti jedan ododvjetnika koji po slu‘benoj du‘nostimora braniti pravo bolesnika predsudovima.

Na istup zastupnika Jurjevi}a od-mah je reagirao Ivan Peni} (HDZ)ustvrdiv{i da je ovaj zastupnik iznioneto~an navod kada je rekao da MUPnije reagirao u slu~aju ^rnomerec.Podsje}a da je sam Ured pu~kogpravobranitelja zatra‘io izvje{}e odUreda za unutarnju kontrolu MUP-a,a ovaj redovito i na vrijeme dostavljapu~kom pravobranitelju potrebneobavijesti, pa se suradnja mo‘eocijeniti dobrom.

U ponovnom istupu zastupnik Ju-rjevi} potvrdio je postojanje potonjere~enice u izvje{}u, i {to se toga ti~e,ka‘e, zastupnik Peni} ima pravo.

Mr. Drago Kraljevi} (SDP) dr‘i dakod ocjenjivanja konkretnih prijedlo-ga pu~kog pravobranitelja, primjericeglede Zakona o obveznim odnosima,Zakona o prestanku va‘enja Zakona oprivremenom preuzimanju i upravlja-nju odre|enom imovinom, Zakona opodru~jima od posebne dr‘avne skrbii drugih zakona treba imati u vidu daje Hrvatska ugradila u svoj pravnisustav Europsku konvenciju oljudskim pravima. Zastupnik po-dr‘ava izvje{}e, ali sugerira da seprijedlozi koji se odnose na uskla-|ivanje na{ih propisa sa spome-nutom konvencijom prihvate kaoobvezuju}i zaklju~ci.

Izvje{}e pu~kog pravobraniteljapodr‘ala je i Milanka Opa~i} (SDP).Ovo je tre}e po redu izvje{}e kojimPu~ki pravobranitelj upozorava naodre|ene nepravilnosti u raduodre|enih institucija, organa i pojedi-naca, a nekima je pre{lo u naviku dase pona{aju protuzakonito i protuu-stavno. Dosad je puno toga izre~eno usvezi s kr{enjem ljudskih prava, alinije ni{ta poduzeto da se odgovornipojedinci kazne, podvla~i zastupnica.Nije joj poznato koliko je pojedinacaostalo bez radnog mjesta zbog toga{to nisu radili svoj posao u skladu sazakonom. ^injenica je, ka‘e, da suneki zakoni lo{e napisani, a nekestvari u njima nedore~ene pa se otva-ra prostor odre|enoj samovolji poje-dinaca. No bez obzira na to mnogi sezakoni ne}e u potpunosti provoditi uinteresu gra|ana ako se ne uspostaviodre|eni sustav odgovornosti, zak-lju~ila je zastupnica.

Po ocjeni Ingrid Anti~evi}-Marino-vi} (SDP) pu~ki pravobranitelj imaoje zada}u promicatelja i za{titara

ljudskih prava ali se zbog nepravil-nog rada onih koji su bili ovla{teni ipozvani da djeluju u ostvarenju tihprava, ali su ih ba{ oni po~esto kr{ili,pretvarao u »zid pla~a«. Da bi se po-bolj{alo stanje ljudskih prava, potreb-no je iznijeti i dopuniti neke zakone,ka‘e zastupnica, a iz prirode i struk-ture pritu‘bi vidljivo je da su ~e{}epovrede prava ljudi iz nadle‘nostiupravnih tijela, dok se pravosu|uuglavnom zamjera sporost. Gra|anite‘e dolaze do ostvarenja svojih pravakada se obra}aju upravnim tijelima iorganima nego pravosu|u, pa seukazuje na nu‘nost zakonskepromjene glede sudske kontroleupravnih tijela i organa, podvla~i ovazastupnica. Isto tako su nu‘ne iizmjene Zakona o parni~nom po-stupku kojim bi se isti ubrzao, teZakona o sudovima, jer ima sudacakoji uza svu svoju mladost i ‘ar darije{e predmete nemaju dovoljnoiskustva pa je nu‘na izmjena po kojojje osobi koja sudi potrebno najmanjesedam godina radnog iskustva upravosu|u. Zaklju~uju}i istup rekla jeda }e se vjerodostojnost nove vlastisastojati u tome da ne buderavnodu{na prema nepravdi i kr{enjubilo kojega i bilo ~ijeg prava. Nana{im prostorima to je, ka‘e, po~estobila rijetkost, posebno zadnjih godi-na, i to nas je odvla~ilo od Europe.

Provesti reviziju obnoveRomano Me{trovi} (SDP) je pohva-

lio Izvje{}e i ohrabrio hrvatsku jav-nost da se obra}e. Pu~kom pravo-branitelju jer }e tamo sigurno nai}ina razumijevanja. Poru~io je Hrvati-ma iz BiH da su u Hrvatskudobrodo{li te da ne}e ostati pod ve-drim nebom, i da ne nasjedaju {erifi-ma koji im govore da alternativnismje{taj zna~i smje{taj pod vedrimnebom. Ti su Hrvati, ka‘e, do{li zbogvelike nevolje i ne svojom voljom, ine dovode u pitanje imovinu ivlasni{tvo odbjeglih Srba, ali se pi-taju kamo }e jer se na njih sve vi{epriti{}e da isele iz zaposjednutihku}a. Dosta je primjedbi vezano uzobnovu gdje ljudi primje}uju velikenepravde. Nekim su se mo}nicimagradile i po dvije ku}e, a da tamouop}e nemaju mjesto boravka ili sunpr. prioritet u obnovi imali ljudi kojiprivremeno borave u Njema~koj. Za-stupnik je stoga zatra‘io reviziju ob-nove jer, kako je rekao, i tu je bilomita i korupcije. Ne samo da se kraloi otimalo, nego se i zara|ivalo natu|oj nesre}i, rekao je Me{trovi}.

Mario Kova~ (HSLS) podr‘ao jeprijedlog Pu~kog pravobranitelja da

69

BROJ263

IHS10. V. 2000.

se dopuni Zakon o parni~nom po-stupku kako bi se sprije~ilo odugo-vla~enje postupka zloporabama pro-cesnih instituta, od strane stranakakao i neopravdano odugovla~enje odstrane sudaca. Jednako tako podr‘aoje prijedlog o izmjeni i dopuni Zako-na o sudovima kako bi se preciznijeodredila odgovornost sudaca zbognea‘urnosti i nekvalitetnog rada, anapose odredili znatno stro‘iji uvjetiza imenovanje sudaca.

• Treba pro{iriti ingerencijepu~kog pravobranitelja iuvesti instituciju pravobrani-telja za djecu.

Posebno zabrinjava napomenaPu~kog pravobranitelja da se nastav-lja praksa lo{e suradnje posebno saSredi{njom slu‘bom Hrvatskog zavo-da za mirovinsko osiguranje –nedostavljanjem zatra‘enih internihakata i izvje{}a Pu~kom pravobranite-lju, a povodom pritu‘bi osiguranika.To ukazuje, ka‘e, na visok stupanjbirokratiziranosti i birokratske zatvo-renosti te slu‘be koja dovodi dovi{emjese~nog, a ponekad i vi{egodi{-njeg kr{enja zakonskih prava osigu-ranika. Zabrinjavaju i slu~ajevinepostupanja prema presudamaUpravnog suda. Zastupnik se osvrnuoi na povredu imovinskih i stambenihprava, tvrde}i da je ta problematikautoliko slo‘enija jer je Domovinskirat rezultirao izuzetno velikim brojemprognanika i raseljenih osoba ~ija suvlasni~ka prava bila ili jesu nedvojbe-no ugro‘ena, i u ovoj oblasti mo‘e seo~ekivati kako }e se protiv RepublikeHrvatske povesti postupci pred Eu-ropskim sudom za ljudska prava.

U nastavku sjednice govorila je za-stupnica Jadranka Kosor (HDZ). Ponjenom mi{ljenju najva‘niji je poda-tak da je lani pu~ki pravobraniteljzaprimio 20 posto manje pritu‘bi ne-go 1998. godine. Jednako tako va‘anje podatak o zadovoljavaju}em sigur-nosnom stanju na podru~ju od poseb-ne dr‘avne skrbi. Ne sla‘e se socjenom zastupnika Trconi}a kakopu~ki pravobranitelj puno toga mo‘eposti}i i u nepovoljnim uvjetima. Za-stupnica Kosor ne zna koji bi to bilinepovoljni uvjeti kada se npr. zna daje Zakon o pu~kom pravobraniteljudonesen jo{ u rujnu 1992. godine,dakle u vrijeme najte‘e agresije naHrvatsku gdje smo pokazali i u tomvremenu da nam je na srcu za{titasvih ljudskih prava, odnosno za{tita

Ustava. Napomenula je da se stanjeljudskih prava iz godine u godinupobolj{ava. Veliki se broj gra|ana,njih oko 40 posto ‘ali na rad sudova,a to je, smatra zastupnica, jo{ jedanpokazatelj da se mora nastavitizapo~eta rasprava o stanju pravosu|ai koracima koje valja poduzeti da seono pobolj{a. Smanjenje broja pri-tu‘bi hrvatskih branitelja povezuje sosnivanjem i radom Ministarstva zahrvatske branitelje iz Domovinskograta. Podupire prijedloge pu~kogpravobranitelja u svezi s novelira-njem nekih zakona, a tu posebnoisti~e zakon o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata udijelu koji se odnosi na oboljele odposttraumatskog stresa. Valja pomo}ina{im braniteljima da uz zakonskeodredbe i uz skrb svakog od nas i oniu du{i i srcu iza|u iz rata, rekla je ovazastupnica.

Iznimno va‘nim dr‘i dio Izvje{}agdje se konstatira zadovoljavaju}estanje na podru~jima od posebnedr‘avne skrbi te kako nije bilo pri-tu‘bi niti jednog hrvatskog dr‘avljanakoji su za vrijeme vojnoredarstvenihakcija »Bljesak« i »Oluja« napustiliHrvatsku, u koju se ‘ele, a ne moguvratiti zbog formalno-pravnih zapre-ka.

Dr‘i da bi pu~ki pravobranitelj mo-rao ve}u pozornost posvetiti ljudskimpravima, posebno apostrofiraju}i tuobitelji zato~enih i nestalih osoba.

Ingrid Anti~evi}-Marinovi} (SDP)javila se da bi ispravila neto~an na-vod zastupnice Kosor da nije bilo pri-tu‘bi osoba koje su se vratile u Hrva-tsku. Ona, ka‘e, ne misli tako, a to jesvoje uvjerenje potkrijepila konkret-nom pritu‘bom koja je kod pu~kogpravobranitelja zavedena pod brojem422/99 kojom se izvjesni N@ obratioop{irnom dokumentacijom tra‘e}iza{titu zbog kr{enja ustavnih i zakon-skih prava od strane dr‘avnih tijela.Isti~e da je njegov otac ro|en 1912.ostao u selu s jo{ ~etvoricom ljudi alije stradao, a kao dokaz su, ka‘e za-stupnica, prilo‘ene i fotografije stra-davanja ljudi koji su ostali u tom selu.

U ponovnom istupu i sama isprav-ljaju}i neto~an navod zastupnica Ko-sor (HDZ) rekla je da je govore}i otome samo citirala dio Izvje{}aPu~kog pravobranitelja.

Na istup zastupnice Kosor reagira-la je i Snje‘ana Biga-Friganovi}(SDP). Zastupnica Kosor smatra daPu~ki pravobranitelj nije radio unepovoljnim uvjetima. S takvom seocjenom ne sla‘e ova SDP-eova za-stupnica. Upravo obratno dr‘i da jepu~ki pravobranitelj radio u nepovo-

ljnim uvjetima, a najnepovoljniji je danije imao podr{ku Zastupni~kogdoma, dakle, zastupnika u ~ije je imebio ovla{ten da brani ljudska prava.Argumentirala je to tvrdnjom da senadle‘na tijela Zastupni~kog domanisu osvrtala na zahtjeve pu~kogpravobranitelja glede preispitivanjapojedinih zakonskih odredbi kojimsu se o~ito kr{ila ljudska prava. Uz to,Zastupni~ki dom i nadle‘na mati~naradna tijela nisu reagirala u trenuci-ma kada su se napucima mijenjalizakoni koje je donosio taj isti dom,podvukla je zastupnica Biga-Frigano-vi}.

Jadranka Kosor (HDZ) smatrakako je Snje‘ana Biga-Friganovi}ispravljala njeno mi{ljenje, a neneto~an navod. Mi{ljenje se odnosilona to da Pu~ki pravobranitelj nije ra-dio u nepovoljnim uvjetima, objasnilaje g|a Kosor.

Ingrid Anti~evi}-Marinovi} (SDP)objasnila je g|i Kosor kako se ispra-vak neto~nog navoda za koji se javila,nije odnosio na citirane rije~i Pu~kogpravobranitelja, ve} se ispravak odno-sio na njene rije~i. Dodala je jo{ kakoje g|a Kosor ustvrdila da Pu~kipravobranitelj nije imao primjedbe, akasnije je citat pokazao ne{to sasvimdrugo.

Ja nisam mogla re}i da nije biloprimjedbi, jer da ih nije bilo ne bi biloniti razloga da Pu~ki pravobraniteljpi{e izvje{}e i ne bi bilo povoda zadana{nji razgovor, odgovorila je Ja-dranka Kosor (HDZ).

• Ovo Izvje{}e pokazuje ka-ko savjestan i odgovoran radmo‘e biti uspje{an urazotkrivanju nezakonitosti ipropusta u za{titi temeljnihljudskih prava.

Nema dvojbe da }e ovaj Dom jedno-glasno uz mogu}e neke rezerveprihvatiti Izvje{}e pu~kog pravo-branitelja, smatra Darko [anti}(HNS). Dr‘i da ovakvo izvje{}e po-kazuje kako savjestan i odgovoranrad mo‘e biti uspje{an u razotkriva-nju nezakonitosti i propusta u za{tititemeljnih ljudskih i gra|anskih pra-va. Iz Izvje{}a se mo‘e izvesti i zak-lju~ak da nema mjesta razmi{lja-njima kako bi institucija Pu~kogpravobranitelja bila suvi{na ili da bije trebalo eventualno ograni~avatizbog skromnih sredstava kojimadru{tvo raspola‘e, zaklju~uje gosp.[anti}. Ukazao je i na to da u ovom

PU^KI PRAVOBRANITELJ

70

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Izvje{}u postoji dio koji govori osuradnji s me|unarodnim institucija-ma i nevladinim organizacijama zapromicanje i za{titu ljudskih prava u~emu vidi legitimaciju u na{imnastojanjima za potpunom inte-gracijom u dru{tvo s razvijenom de-mokracijom. Gosp. [anti} je iznio i ~i-njenicu da je pred op}inskim sudovi-ma u postupcima vi{e od 28 tisu}apredmeta. Smatra da je ta brojka vi{enego upe~atljiva i jasno ukazuje nate‘inu problema. Ka‘e da pred Vla-dom, resornim ministarstvom i za-stupnicima stoji zaista ozbiljan posaoizmjene zakonodavstva kad je u pita-nju sudski postupak i problemi upravosu|u. Zastupnik je i mi{ljenjada brojnost primjera koje je Pu~kipravobranitelj naveo po pitanjuza{tite gra|ana u sukobu gra|ana idr‘ave ukazuje na potrebu da se pri-stupi, u neko dogledno vrijeme,osnivanju upravnih sudova. Zak-lju~ak koji misli da se mo‘e izvesti izovog Izvje{}a je da ne smijemo ostatisamo na verbalnoj podr{ci, jer Pu~kipravobranitelj je obavio svoj dio poslaa na zastupnicima ostaje da preuzmuostalu odgovornost.

Iz Izvje{}a je uo~ljivo da Pu~kipravobranitelj konstatira kako je uodnosu na pro{lu godinu smanjenbroj slu~ajeva u kojima gra|ani odnjega tra‘e za{titu svojih prava {to nemora zna~iti i realno stanje, rekao jeBerislav Ron~evi} (HDZ). Za o~e-kivati je, ka‘e, da }e shodno tome ovaIzvje{}a ubudu}e biti puno manja, auzrok toga bit }e obavljanje du‘nostipotpuno u skladu sa zakonima. Onona {to se osvrnuo bili su zabri-njavaju}i podaci o kr{enju ljudskihprava u zdravstvu. Radi se, ka‘e, otome da nositelji zakupa primarnezdravstvene za{tite ne po{tuju odred-be kolektivnog ugovora te prijavljujuradnike na tzv. »minimalce«, zna~i napla}e bitno manje od onih {to im pri-padaju po kolektivnom ugovoru. U tusvrhu predla‘e da Ministarstvo zdrav-stva doradi pravilnik te da kao jednumogu}nost za raskid ugovora odredi inavedeni slu~aj. Cijelu situacijunazvao je specifi~nom pretvorbomkoja nije u skladu sa zakonom, mada,ka‘e, zastupnik Malevi} smatra su-protno. Na kraju je gosp. Ron~evi}dao punu podr{ku ostvarenju svihprava i zamolio da se problematikana koju je ukazao uzme u razmatra-nje.

Neke kolege su konstatirali da jedo{lo do smanjenja kr{enja ljudskihprava, a to nije to~no, rekla je Snje-‘ana Biga-Friganovi} (SDP). Obraz-lo‘enje Pu~kog pravobranitelja govo-

ri o ne~em sasvim drugom, a to je danije bilo slu~ajeva masovnogpodno{enja istovrsnih pritu‘bi, zak-lju~ila je zastupnica. Upitala je i za-stupnika Ron~evi}a, za{to nije prijekao zastupnik HDZ-a reagirao na pro-blem koji je iznio.

Berislav Ron~evi} (HDZ) je tadarekao da je kolegica Biga-Friganovi}rekla isto {to i on, da smanjenje prija-va ne zna~i i smanjenje kr{enjaljudskih prava. [to se ti~e problemaosoba zaposlenih u zdravstvu, odgo-vorio je kako se nije mogao prije zanjih zalagati jer nije bio zastupnik,ali, da }e se od sada pa sve dok tobude zalagati za za{titu legitimnihinteresa svih na{ih gra|ana.

Nisam rekao da se zakupljanje do-mova zdravlja i ambulanata radi suk-ladno zakonu, rekao sam samo da seradi o postupku privatizacije, poja-snio je, prije prozvani @eljko Malevi}(SDP).

• Izvje{}e predstavlja mra~-nu stranu dru{tva i zapravoobra|uje ~ovjeka kao socijal-no bi}e.

Pred sobom imamo ne pre~estslu~aj o vrlo kvalitetnom, zadovo-ljavaju}em i odgovornom obavljanjupovjerenih zadataka jedne institucijekoja je nova u na{em demokratskomsustavu i koja zapravo nastaje, rekaoje mr. Ivo [krabalo (HSLS). Kao pro-blem istaknuo je nedovoljnu susret-ljivost dr‘avnih slu‘benika premagra|anima te da se mnoga upravnatijela na lokalnoj razini oglu{uju naupozorenja koja dolaze iz UredaPu~kog pravobranitelja glede tog pro-blema. Pozdravio je sugestiju da sepristupi osnivanju institucije pravo-branitelja za djecu. To je, ka‘e, novaideja koja se javila i Vije}u Europe imisli da Hrvatska ima {ansu bitime|u prvima koja }e i na taj na~inupotpuniti za{titu prava gra|ana. Nasvima nama je da podupremo, afirmi-ramo i ja~amo autoritet Pu~kogpravobranitelja jer njegov utjecaj neovisi samo o njegovim zakonskimovlastima, pa ~ak ni samo o njegovomradu, nego i o savjesti svih nas, zak-lju~io je gosp. [krabalo.

@elimir Janji} (HSLS) Izvje{}e jenazvao prije svega sadr‘ajnim te jeukazao na sve njegove glavne karak-teristike. Od mnogih navedenihslu~ajeva, i gosp. Janji} se zadr‘ao naproblemu djelatnika u zdravstvu tj.medicinskih sestara i medicinskih

tehni~ara kojima su ugro‘ena prava upostupku provo|enja zakupa zdrav-stvenih ustanova. Zastupnik je obja-snio da se primarna za{tita provodi iorganzira u timskom radu u kojemsudjeluju doktor medicine i medicin-ska sestra ili tehni~ar te bi stoga biloza o~ekivati da svi jednako mogu bitiuklju~eni u program zakupa zdrav-stvenih ustanova. No, zakup se dajesamo osobama s visokom stru~nomspremom dok su medicinske sestre itehni~ari u taj postupak uklju~enisamo obvezom zakupca da sa njimazaklju~i ugovor o radu, zaklju~ujegosp. Janji}. Ka‘e, da biv{a Vlada nijepo tom pitanju ni{ta poduzela, no, onse nada da ova nova ho}e.

Pa‘ljivim ~itanjem Izvje{}a Pu~kogpravobranitelja mo‘e se zaklju~iti daje u potpunosti ispunio ulogu kojamu je namijenjena, a to je {tititi usta-vna i zakonska prava gra|ana u po-stupku pred dr‘avnom upravom itijelima koja imaju javne ovlasti, rek-la je Ljubica Lali} (HSS). Ukazala jena zabrinjavaju}e velik broj pritu‘bikoje se odnose na rad sudova gdjePu~ki pravobranitelj nema mogu}-nosti djelotvorne intervencije. Ka‘ekako je nezamislivo da se na sudovi-ma koji bi trebali biti simboli pravdedoga|aju stvari poput neprovo|enjapravomo}ne presude, vi{egodi{njenezakazivanje glavne rasprave ilineprovo|enje ovrhe. Ovakav prikaznavodi na zaklju~ak o potpunojneu~inkovitosti pravosudnog sustava,zaklju~uje zastupnica. Smatra da jenu‘no razmotriti i veliki broj pritu‘biiz podru~ja radnih odnosa. G|a Lali}stekla je i utisak da u Zavodu za miro-vinsko osiguranje »caruje« samovolja,a ka‘e da je i nedopustivo da gra-|anin ne mo‘e ostvariti svoja prava izzdravstvenog osiguranja zbog zbrkekoja je nastala novom organizacijomzdravstva. Glede pritu‘bi na pretvor-bu, pravobranitelj je ustvrdio da jeona izvr{ena sukladno zakonu, aliefekti su sporni s moralnog sta-novi{ta, zaklju~uje g|a Lali} i dodajekako to ukazuje na hitnu potrebudono{enja zakona o reviziji pretvorbekoji }e nam dati odgovor na niz pita-nja. Na kraju se zalo‘ila za prihva}a-nje svih prijedloga Pu~kog pravo-branitelja, kojemu je ~estitala na~asno obavljenoj du‘nosti u uvjetimakada to i nije bilo lako.

– U na~elu prihva}am Izvje{}ePu~kog pravobranitelja koje je u bitikatalog po{tivanja temeljnih ljudskihprava i sloboda u Republici Hrvatskoj– izjavio je Vladimir [eks (HDZ).Pu~ki pravobranitelj je u svomIzvje{}u iznio sva kr{enja poje-

71

BROJ263

IHS10. V. 2000.

dina~nih prava i sloboda ~ovjeka igra|anina koja proistje~u iz Ustava ina temelju Ustava donijetim zakoni-ma, zaklju~uje zastupnik. Shodnotome smatra, da ovo Izvje{}e za-slu‘uje ozbiljnu potporu koja morabiti uistinu prihva}ena od Hrvatsko-ga dr‘avnog sabora. [teta je jedino,ka‘e, {to se nije radio jedan vremen-ski kontekst u kojem su se odvijalasva ta kr{enja ljudskih prava. Zalo‘iose da se Pu~kom pravobranitelju dapuna potpora kao jednom odpoliti~kih i ustavnih ~imbenikaza{tite ustavnih prava te predlo‘io damu se revizijom Ustava ~ak pro{ireovlasti kako bi {titio temeljna pravagra|ana. Nu‘no je to, smatra g. [eks,iz razloga {to smo svjedoci da se niztih prava, koja su bitna u svakomdemokratskom dru{tvu kr{e i dagra|ani imaju sporu i nedjelotvornuza{titu. Na kraju je zaklju~io da susva njegova zalaganja s ciljem da de-mokratski poredak Hrvatske nedo‘ivi sudbinu onog nedemokratskogkoji je promijenjen 1990. godine.

Mladen Godek (HSLS) dr‘i daIzvje{}e Pu~kog pravobraniteljapredstavlja mra~nu stranu dru{tvakoja zapravo obra|uje podru~ja ‘ivota~ovjeka kao socijalnog bi}a. Podr‘aoje prijedlog kojim bi Pu~ki pravo-branitelj stavio izvan snage Zakon oizmjenama i dopunama Zakona oobveznim odnosima iz 1996. i 1999.godine i na taj na~in uveo odgovor-nost dr‘ave glede odre|enih {tetananesenih gra|anima. Ka‘e da je uvrijeme dono{enja tog Zakona bioodvjetnik i zastupnik u @upanijskomdomu te je konkretnim primjerimapokazao sve njegove negativnosti. Uskladu s time smatra da je nu‘noodrediti odgovornost Republike Hrva-tske za {tete koje su po~inili pripadni-ci Hrvatske vojske. Svjestan je da }etakve odluke predstavljati dodatnaoptere}enja za Dr‘avni prora~un, alimisli da dr‘ava ne smije {tedjeti naza{titi ljudskih prava i sloboda, jer tomo‘e dovesti u pitanje i njenopostojanje, zaklju~uje gosp. Godek.

Vladimir [eks (HDZ) je ispravio g.Godeka rekav{i da je on govorio onekim teroristi~kom aktima Hrvatskevojske kojih nije bilo. [to se ti~e po-novnog uvo|enja Zakona o obveznimodnosima, gosp. [eks ka‘e da bi timeza sve ratne {tete koje su se desile uDomovinskom ratu postojala objekti-vna imovinska odgovornost Repu-blike Hrvatske.

Ovoga puta }u oprostiti gosp.[eksu na tome {to me pogre{no citi-ra, rekao je Mladen Godek (HSLS) tedodao da nije govorio o teroristi~kim

aktima Hrvatske vojske. Vezano zaZakon o obveznim odnosima rekao jesamo da ako dr‘ava nije u stanju {ti-titi svoje gra|ane i njihove privatneimovine ostaje kod svog prija{njegzaklju~ka da to dovodi u pitanjenjeno postojanje.

Gospodin [eks je neto~no naveomotivaciju suspenziranja Zakona oobveznim odnosima, jer sve europskezemlje imaju takav Zakon, a uskoro}e ga imati i Hrvatska rekla je IngridAnti~evi}-Marinovi} (SDP).

– Kolega Godek Vi ste vrlo preciz-no i jasno rekli, teroristi~ki akti Hrva-tske vojske, ispravio je Vladimir [eks(HDZ). Odgovorio je i g|i Anti~evi}-Marinovi} rekav{i da nemaju sve eu-ropske zemlje utvr|enu objektivnostdr‘ave za teroristi~ke napade, anaro~ito ne one velike.

Ovo Izvje{}e je na neki na~in zaka-snilo jer je ono zapravo glas Saboru opojavama kr{enja ljudskih prava,smatra Josip Leko (SDP). Istaknuo jekako Vlada nije reagirala pro{le godi-ne na zahtjeve Pu~kog pravobranite-lja za kojega se nada da }e bitiuspje{niji u svojim nastojanjimabudu}nosti. Rekao je kako se ne za-la‘e za pro{irenje ovlasti ili djelokru-ga Pu~kog pravobranitelja, nego dase poja~a njegova funkcija osigura-njem materijalnih i financijskih sred-stava te da svi oblici vlasti po{tujunjegove zahtjeve.

• Hrvatski gra|anin nesmije biti sredstvo ni~ijih in-teresa i sve dr‘avne institucijemoraju mu biti na raspolaga-nju.

Ovo Izvje{}e, koje je izvanrednonapravljeno, prepoznaje, identificira ina neki na~in opisuje u~malost,oko{talost i lijenost struktura u hrva-tskome dru{tvu, konstatira dr. Ivan^ehok (HSLS). Najve}a je vrijednosttog materijala, smatra zastupnik, {toinzistira ~vrsto na konceptu ljudskihprava kojima dr‘ava treba dati samookvir. Izvje{}e je i uzor svim ostaliminstitucijama u Hrvatskoj kako seprovodi nadzor i za{tita ljudskih pra-va te kako se staje u obranu hrvatskihgra|ana, dr‘i gosp. ^ehok. Na krajuse zalo‘io da ovo Izvje{}e ne budesamo ne{to {to je Sabor primio naznanje, nego da bude obvezuju}ekako bi zakonodavna vlast uputilazahtjev ministarstvima da se svakikriminal sankcionira.

I Sonja Borov~ak (SDP) pridru‘ilase svima koji su pohvalili ovo Izvje{}eiako, ka‘e, ne mo‘e pohvaliti ono {tou njemu pi{e, posebno pona{anjepojedinih struktura koje su bile za-du‘ene za provo|enje zakona i zapo{tivanje ljudskih prava. Osvrnulase i na problem zakupa u zdravstvu terekla da bi se Ministarstvo zdravstvamoralo ozbiljno pozabaviti tim proble-mom kako bi se doveli u ravnopravnipolo‘aj svi zdravstveni djelatnici.Pozdravila je i uvo|enje pravobranite-lja za djecu, jer, dr‘i, da nam dje~japrava i briga o djeci moraju bitinajva‘niji.

Snje‘ana Biga-Friganovi} (SDP)iskazala je zadovoljstvo time {to sepozitivno glede Izvje{}a Pu~kogpravobranitelja izjasnila i Vlada.Istaknula je posebno spremnost Mini-starstva zdravstva da rije{i problemzakupa zdravstvenih ustanova. Slije-dom re~enog zaklju~ila je da i Vlada iSabor {alju jasnu poruku svim tijeli-ma lokalne uprave i samoupravekako ne}e tolerirati ignoriranjePu~kog pravobranitelja u njegovimvrlo ozbiljnim i te{kim zada}ama tevjeruje da }e to pokazati i zaklju~ciovog Doma.

Pohvale Pu~kom pravobraniteljusu zaista zaslu‘ene, {to se ti~e rada iIzvje{}a, rekao je Viktor Bro‘(HSLS). Osvrnuo se na problematikukr{enja prava osoba s du{evnim smet-njama. Neshvatljivo mu je da Mini-starstvo zdravstva godinu i pol dananije osnovalo dr‘avno povjerenstvo zaza{titu tih osoba te na taj na~in direk-tno omogu}ilo kr{enje ljudskih pravavelikog broja psihijatarskih pacijena-ta.

Dobro je da Hrvatska ima Uredpu~kog pravobranitelja ~ija je zada}a{tititi gra|ane od nepravda koje imnanese dr‘ava, smatra Ante Beljo(HDZ). Ka‘e da je ve}ina tih nepravdinanesena zbog nedore~enosti zakonai zbog tromosti administracije u kojojjo{ ima razmi{ljanja iz samoupravnogsocijalizma gdje oni koji ne rje{avajuprobleme nikome ne odgovaraju.Osvrnuo se na probleme nedobivanjahrvatskog dr‘avljanstva za ljude kojina to imaju pravo te probleme povra-tka imovine osoba protjeranih 1942. i1943. iz Hrvatske, a ukazao je i nanepla}anje u gospodarstvu kao i kle-vete po medijima. Na kraju je pre-dlo‘io Uredu Pu~kog pravobraniteljada sugerira Vladi doradu odre|enihzakona kako bi u njima bilo {to ma-nje praznina kao i da redovnoizvje{tava dr‘avne slu‘be o radu iu~inkovitosti njihovih slu‘benika.

Ovo je najsadr‘ajnije Izvje{}e kojesmo primili u ovom sazivu u kojem

PU^KI PRAVOBRANITELJ

72

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

dominira ozbiljan, stru~an, politi~kineoptere}en sadr‘aj koji zapravo po-kazuje kako treba funkcionirati prav-na dr‘ava, ka‘e Kre{o Kova~i~ek(SDP). Brine ga velik broj kr{enjaljudskih prava u gradovima iliop}inama od nekoliko tisu}a stanov-nika. Razlog za to je, smatra, ne-gativna selekcija stru~nog kadra natim prostorima te nedostatak mate-rijalnih i tehni~kih sredstava, tako dapodr‘ava prijedlog gosp. Kramari}a opoja~anoj potrebi fizi~ke prisutnostiPu~kog pravobranitelja na timpodru~jima. Zaklju~uje kako trebaosna‘iti instituciju Pu~kog pravo-branitelja kako bi se njegovi prijedlo-zi i sugestije uva‘avali i biliobvezuju}i za izvr{nu vlast.

Mr. Nikola Ivani{ (PGS) izrazio jeo~ekivanje da Ministarstvo zdravstvapoduzme sve {to je potrebno da semedicinske sestre za{tite, jer nisu diomedicinske opreme nego vrlo va‘ni iravnopravni dio lije~ni~kog tima.Apelirao je na isto ministarstvo dastane u obranu prava du{evnih bole-snika, jer, ka‘e, da kr{enje njihovihprava spada u ne{to najgore {to se upraksi mo‘e desiti. Na kraju se i onpridru‘io pohvalama Pu~kompravobranitelju za njegov rad.

Na kraju rasprave govorio je Pu~kipravobranitelj Ante Klari}. Rekao je

da ne ‘eli polemizirati s nekimpoliti~kim gledi{tima i stavovima jerda je op}epoznato u kakvim uvjetimaje stvarana Hrvatska i njena sloboda.Izrazio je ‘elju da se zakoni vi{e ne}eprilago|avati tim prilikama i da }e seubudu}e donositi po mjeri hrvatskihljudi i mogu}nostima hrvatskedr‘ave. Zahvalio je na pohvalamaupu}enih njegovoj instituciji te nagla-sio da su on i njegovi suradniciodlu~ni u tome da budu uzor kakoslu‘iti hrvatskim gra|anima. Zak-lju~io je da hrvatski gra|anin nesmije biti sredstvo ni~ijih interesa,nego da mu sve dr‘avne institucijemoraju biti na raspolaganju. Na krajuje izrazio nadu da }e idu}e godine ovarasprava biti mnogo opu{tenija.

Zastupni~ki dom jednoglasno jeprihvatio sve zaklju~ke {to su ih pre-dlo‘ili Odbori Zastupni~kog doma zaUstav, Poslovnik i politi~ki sustav,za zakonodavstvo te za rad, socijal-nu politiku i zdravstvo. U njima seprihva}a Izvje{}e o radu Pu~kogpravobranitelja za 1999. godinu.Obvezuje se Vlada Republike Hrva-tske da, na temelju Izvje{}a i raspra-ve Odbora za Ustav, Poslovnik ipoliti~ki sustav predlo‘i Zastup-ni~kom domu popis zakona ~ijeizmjene i dopune treba donijeti do

PRIJEDLOG ODLUKE ZA OSNIVANJE ISTRA@NOG POVJERENSTVA RADI UTVR\IVANJAZAKONITOSTI RADA DR@AVNIH TIJELA, FONDOVA, JAVNIH PODUZE]A, PRIVREDNE BANKEZAGREB I DRUGIH TIJEKOM STJECANJA I OTPU[TANJA DIONICA PLAVE LAGUNE IZPORE^A, OD 1992. DO 2000. GODINE (predlagatelji: 22 zastupnika u Zastupni~kom domu Hrvatskogadr‘avnoga sabora)

O~ekuje se cjelovito izvje{}e

kraja 2000. godine odnosno do krajatravnja 2001., posebno onih kojimase ure|uje za{tita sloboda i prava~ovjeka i gra|anina. Vlada seobvezuje da podnese i izvje{}e oderogiranju zakona putem naputakai drugih podzakonskih propisa upojedinim podru~jima. Zatim,obvezuje Vladu da putem Ministar-stva zdravstva i Ministarstvapravosu|a, uprave i lokalne samou-prave preispita stanje u podru~juza{tite osoba s du{evnim smetnjamate da, ako utvrdi neadekvatan na~inzbrinjavanja navedenih osoba, otome podnese izvje{}e Zastup-ni~kom domu. Dom, na dalje,preporu~uje Vladi da, u skladu sKonvencijom UN o pravima djeteta iPreporukom Parlamentarne skup-{tine Vije}a Europe, pripremi zakon-ske i financijske pretpostavke zauspostavu institucije pravobranite-lja za djecu u 2001. godini. Pu~kipravobranitelj se obvezuje daizvijesti nadle‘na radna tijelaZastupni~kog doma o slu~ajevimakada upravna tijela i tijela s javnimovlastima, o ~ijem radu je pokrenutispitni postupak, ne dostavljaju, nazahtjev Pu~kog pravobranitelja,svoja o~itovanja, podatke ili akte.

J. [.; M. S.

Grupa zastupnika u Zastup-ni~kom domu, njih 22 iz redovaIDS-a, HNS-a, HSS-a, HSLS-a,SBHS-a i SDP-a, te zastupnikaetni~kih ili nacionalnih zajednica ilimanjina, podnijela je Prijedlog zaosnivanje ovog Istra‘nog povjeren-stva s ciljem da se utvrde bitne ~i-njenice u svezi s mogu}im nezakoni-tim postupanjem nadle‘nih tijela,fondova i drugih u postupku stjeca-nja i otpu{tanja dionica »Plave lagu-ne« iz Pore~a u razdoblju od 1992. do2000. godine. Nakon kra}e raspraveprijedlog nije dobio potrebne glaso-ve zastupnika Zastupni~kog doma,ali je Dom obvezao Vladu da u {to

kra}em roku dostavi cjelovitoizvje{}e o dosad poduzetim aktivno-stima u svezi s kontrolom i revizijompretvorbe i privatizacije u RH, ali iprijedlog zakona kojim }e se na su-stavan na~in u potpunosti ureditisva pitanja s tim u svezi.

O PRIJEDLOGU

Obrazla‘u}i Prijedlog predlagateljipolaze od postojanja javnog interesaza osnivanje Istra‘nog povjerenstvanavode}i da su u stjecanju i otpu{ta-nju dionica »Plave lagune« iz Pore~aod 1992. do 2000. sudjelovala dr‘avnatijela, fondovi, javna poduze}a, Privre-

dna banka Zagreb, brokerske ku}e idruge pravne i fizi~ke osobe. Ka‘ukako su u opisanom postupku, koji jejavnosti ostao nedovoljno transparen-tan, sudjelovale institucije od poseb-nog interesa za Republiku Hrvatsku.Cilj istra‘ivanja je utvrditi sve va‘ne iodlu~ne ~injenice u svezi s(ne)zakonitim postupanjem svih nad-le‘ih dr‘avnih tijela, fondova, javnihpoduze}a, Privredne banke Zagreb,brokerskih ku}a i drugim pravnim ifizi~kim osobama u postupku stjeca-nja i otpu{tanja dionica »Plave lagu-ne« iz Pore~a u razdoblju od 1992. do2000. godine. A podru~je istra‘ivanjaobuhva}a rad mirovinskih fondova,

73

BROJ263

IHS10. V. 2000.

Privredne banke Zagreb, INE, podu-ze}a Hrvatska tiskara, gosp. MarijanaFilipovi}a te drugih dr‘avnih tijela,brokerskih ku}a i drugih pravnih ifizi~kih osoba koje su na bilo kojina~in sudjelovale u postupku stjeca-nja i otpu{tanja dionica »Plave lagu-ne« iz Pore~a od 1992. do 2000. godi-ne.

U Prijedlogu za osnivanja Istra‘nogpovjerenstva navodi se krug pitanjakoja }e istra‘ivanjem biti obuhva-}ena. Ponajprije je to utvr|ivanjepo~etne vlasni~ke strukture s poseb-nim osvrtom na stjecanje dionica re-valorizacijom otpla}enih kredita, azatim utvr|ivanje zakonitosti stjeca-nja o otpu{tanju dionica od Privrednebanke Zagreb (tada banke uvlasni{tvu dr‘ave), INE, mirovinskihfondova, Hrvatske tiskare, gosp. Ma-rijana Filipovi}a i gosp. Ivice Didaka.Istra‘ivanjima bi bili obuhva}eni ipostupci brokerske ku}e Auctor pri-likom zastupanja interesa tzv. »malihdioni~ara«, zakonitost ekskluzivneprodaje dionica »Plave lagune« izportfelja Privredne banke Zagreb gru-pi Luk{i}, sada{nji status dionica»Plave lagune« u vlasni{tvu Privrednebanke Zagreb, te razlozi zadr‘avanjadionica »Plave lagune« u vlasni{tvuspomenute banke, mjesto prepu{ta-nja tih dionica Agenciji za sanacijubanaka. Istra‘ivanjem bi se obuhvati-lo i djelovanje Komisije za vrijedno-sne papire uo~i i nakon prveSkup{tine dioni~ara, s posebnimosvrtom na zajedni~ko (ne)djelovanjePrivredne banke Zagreb i grupeLuk{i}, te legalnost kupnje dionicaPlave lagune iz portfelja Privrednebanke Zagreb od strane grupe Luk{i}.

To su ujedno pitanja koja }e pose-bice istra‘iti Istra‘no povjerenstvo isastavni su dio Prijedloga odluke oosnivanju spomenutog povjerenstva.Navodi se jo{ kako je Istra‘no po-vjerenstvo du‘no obaviti zada}u zbogkoje je i osnovano u roku od dvamjeseca od osnivanja, a nakon obav-ljene zada}e Povjerenstvo }e pod-nijeti izvje{}e s prijedlogom mjeraZastupni~kom domu Hrvatskogadr‘avnoga sabora. Recimo jo{ da jeneposredno pred sjednicu Doma, za-stupnik Valter Drndi} (IDS), u imepredlagatelja podnio dopunu Prijedlo-ga za osnivanje Istra‘nog povjeren-stva tj. Odluku o osnivanju Povjeren-stva upotpunio je usugla{enimprijedlogom sastava Istra‘nog po-vjerenstva. Predlo‘io je da u sastavIstra‘nog povjerenstva u|u – ValterDrndi} (IDS) kao predsjednik Po-vjerenstva, Ton~i @uvela (SDP), kaozamjenik predsjednika, a Vesna

[kare-O‘bolt (DC) kao tajnica, doksu za ~lanove Povjerenstva pre-dlo‘eni: Vesna Podlipec (SDP), Ja-dranka Katarin~i}-[krlj (HSLS),Ante Markov (HSS) i Nevio [eti}(HDZ).

RADNA TIJELA

U odnosu na svoj djelokrug, aimaju}i u vidu odredbu ~lanka 4.Zakona o istra‘nim povjerenstvima,Odbor za zakonodavstvo utvr|uje da,prema podacima iz Prijedloga, nemaustavnopravnih zapreka za osnivanjeovoga Istra‘nog povjerenstva. Uslu~aju da Zastupni~ki dom utvrdipostojanje javnog interesa za osniva-nje predlo‘enog povjerenstva, Odborpredla‘e amandman kojim tra‘i da seu nazivu Odluke bri{u rije~i: »radadr‘avnih tijela, fondova, javnihpoduze}a, Privredne banke Zagreb idrugih tijekom«. Razlog – tekst kojise predla‘e brisati optere}uje odred-be ove Odluke i njezin naziv i su‘avamogu}nosti istra‘nog povjerenstva dasvoja istra‘ivanja pro{iri na drugesubjekte.

Odbor za financije i Dr‘avniprora~un razmatrao je predmetniprijedlog za osnivanje Istra‘nog po-vjerenstva u svojstvu zainteresiranogradnog tijela. Pritom je raspolagaozatra‘enim pismenim o~itovanjemHrvatskoga fonda za privatizaciju,Hrvatskog mirovinskog osiguranjad.o.o. za financiranje i investiranje,Privredne banke Zagreb d.d., INA-In-dustrije nafte d.d. te Vjesnika d.d.(pravnog slijednika Hrvatske tiskared.d.) o njihovim postupcima u po-stupku stjecanja i otpu{tanja dionica»Plave lagune« iz Pore~a. Raspravi subili nazo~ni i predstavnici Komisijeza vrijednosne papire te je njezin pre-dsjednik izvijestio Odbor da je Komi-sija pokrenula postupak nadzora nadstjecanjem i otpu{tanjem dionica Pla-ve lagune, ali samo u dijelu trgovanjavrjednosnim papirima.

Tijekom rasprave ~lanovi Odboraistaknuli su kako je kontroli i revizijipromjene vlasni~ke strukture »Plavelagune« iz Pore~a potrebno pristupitiu sklopu provedbe cjelokupne kon-trole i revizije pretvorbe i privatiza-cije u RH. U taj proces potrebno jeuklju~iti sve nadle‘ne slu‘be i institu-cije koje bi sukladno svojim nad-le‘nostima prvenstveno provjerilepo{tivanje propisa pri kupnji dionicai udjela, izvr{avanje ugovorenih obve-za nastalih u postupku pretvorbe iprivatizacije te na~in pla}anja preuze-tih obveza.

ISTRA@NO POVJERENSTVO ZA DIONICE »PLAVE LAGUNE«

Potreba cjelovitog pristupa ovojproblematici proizlazi iz Programarada Vlade za razdoblje 2000.–2004.godine o izvr{avanju kontrole i revi-zije pretvorbe i privatizacije kao prio-ritetnog zadatka privatizacije hrva-tskoga gospodarstva. Ocjena je Odbo-ra da je potrebno u {to kra}em rokudonijeti zakon kojim }e se sveo-buhvatno urediti kontrola i revizijapretvorbe i privatizacije u RH. Spo-menutom bi, posebno u uvjetima na-stavka postupka privatizacije javnihpoduze}a u ve}inskom vlasni{tvudr‘ave, oja~alo povjerenje u funk-cioniranje pravne dr‘ave te stvorilonove uvjete za gospodarske aktivnostina podru~ju privatizacije.

Nakon rasprave Odbor je predlo‘ioZastupni~kom domu da ne prihvatiPrijedlog za osnivanje Istra‘nog po-vjerenstva nego da obve‘e Vladu da unajkra}em mogu}em roku dostaviDomu cjelovito izvje{}e o dosad podu-zetim aktivnostima Vlade te nad-le‘nih slu‘bi i institucija u svezi skontrolom i revizijom pretvorbe i pri-vatizacije u RH. Uz to, Vladu valjaobvezati da u {to kra}em roku podne-se prijedlog zakona kojim }e se nasustavan na~in u potpunosti ureditisva pitanja u svezi s kontrolom i revi-zijom pretvorbe i privatizacije u RH.

Odbor za turizam razmotrio jePrijedlog skupine zastupnika u dijelu{to se odnosi na djelokrug Odbora upodru~ju vlasni~ke pretvorbe i priva-tizacije u turizmu.

U raspravi je, izme|u ostalog, istak-nuto da bi osnivanje Istra‘nog po-vjerenstva pred po~etak glavneturisti~ke sezone, za koje su razdobljeve} uglavnom prodani raspolo‘ivi ka-paciteti »Plave lagune«, moglo imatinepovoljne u~inke i stvoriti ne-gativnu sliku o ovoj va‘noj turisti~kojtvrtki.

^ulo se i to da bi se osnivanjemPovjerenstva mogla stvoriti negativnaslika o sigurnosti ulaganja stranihkupaca i investitora u hrvatski turi-zam, a za koja ulaganja postoji velikiinteres. Sam postupak utvr|ivanja ~i-njenica u okviru ovlasti Povjerenstvazahtijeva du‘e razdoblje, pa je stogau~inkovitije da se nastoji na hitnomedono{enju Zakona o kontroli i revizijipretvorbe i privatizacije, na temeljukojega bi nadle‘na tijela i institucijemogli obaviti svoj posao.

Primije}eno je kako u obrazlo‘enjuPrijedloga odluke nisu sadr‘aneobjektivne ~injenice i okolnosti kojebi ukazivale na mogu}e nezakonitostiu postupku privatizacije i stjecanjadionica tvrtke Plava laguna. Bilo je ionih koji su smatrali da bi se osniva-

74

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

njem Povjerenstva i postupkomutvr|ivanja ~injenica u tijeku privati-zacije i preuzimanja tvrtke »Plava la-guna« mogla ste}i odre|ena iskustvai predvidjeti mogu}i model i na~inkako provesti reviziju pretvorbe i pri-vatizacije drugih turisti~kih tvrtkikao i na vrijeme ukazati na mogu}enezakonitosti u predstoje}em proce-su privatizacije u turizmu. Drugi suopet isticali kako bi osnivanje Po-vjerenstva moglo imati pozitivanu~inak na {to hitnije dono{enje Zako-na o kontroli i reviziji pretvorbe i pri-vatizacije te kako postoje nedvojbene~injenice o mogu}im nezakonitosti-ma u stjecanju i otpu{tanju dionica, aosobito ekskluzivne prodaje dionica»Plave lagune« iz portfelja Privrednebanke Zagreb pa je nu‘no da se tajpostupak istra‘i.

Na kraju Odbor je ve}inom glasova(dva glasa »za« i {est »protiv«) pre-dlo‘io Domu da ne donese Odluku oosnivanju Istra‘nog povjerenstva ve}zaklju~kom obve‘e Vladu da do krajasvibnja ove godine podnese Zastup-ni~kom domu Prijedlog zakona o kon-troli i reviziji pretvorbe i privatizacije.

MI[LJENJE VLADE

U svezi s prijedlogom o~itovala se iVlada RH. Vlada na~elno podr‘avanastojanja svih dr‘avnih institucija uvezi s poduzimanjem neophodnihradnji za utvr|ivanje zakonitosti radadr‘avnih tijela i drugih institucija.Vlada se, me|utim, ne}e izja{njavatio svakom pojedina~nom Prijedloguza osnivanje istra‘nog povjerenstva, sobzirom na to da Sabor autonomnoodlu~uje o navedenim prijedlozima,sukladno Zakonu o istra‘nim po-vjerenstvima, ali isti~e da }e, nakon{to Sabor prihvati izvje{}e istra‘nogpovjerenstva, poduzeti aktivnosti izsvoje nadle‘nosti kako bi se realizira-le mjere utvr|ene u izvje{}u.

RASPRAVA

Rasprava je po~ela uvodnim izlaga-njem Valtera Drandi}a (IDS). Istupa-ju}i u ime predlagatelja ovaj je za-stupnik ustvrdio da je postupak stje-canja i otpu{tanja dionica »Plave la-gune« iz Pore~a ostao nedovoljno

transparentan premda su u njemusudjelovale institucije od posebnoginteresa za Republiku Hrvatsku. Uzto, cijeli je taj postupak proveden uinterregnumu biv{e i novoizabranevlasti. Zastupnik podsje}a da je »Pla-va laguna« jedna od najpoznatijih inajja~ih turisti~kih tvrtki u Hrvatskojsa oko 800 zaposlenih djelatnika iprocijenjenom vrijedno{}u od 273milijuna i 159 tisu}a DEM. Dr‘i da biosnivanje Povjerenstva pru‘ilo mo-gu}nost da se u potpunosti rasvijetlipostupak privatizacije te tvrtke, za {tosu se u svojim nedavnim izjavamaizjasnili i njezini trenutni vlasnici(gupacija Luk{i}) dr‘e}i da je taj po-stupak zakonit.

Dvomjese~ni rad Istra‘nog po-vjerenstva poklopio bi se sa pripre-mama za dono{enje Zakona o revizijipretvorbe i privatizacije, Zakona kojije bio jedan od glavnih predizbornihaduta vladaju}e koalicije, nagla{avaDrandi}. A rad Povjerenstva pru‘iobi, ka‘e, izvanrednu priliku da se najednom primjeru steknu iskustva upostupcima istra‘ivanja, ispitivanja,revizije i kontrole pretvorbe i privati-zacije, da bi se potom takva iskustvapredo~ila u norme spomenutogzakonskog prijedloga.

U nastavku zastupnik je potankoiznio zaklju~ke @upanijskog poglavar-stva Istarske ‘upanije s po~etka ve-lja~e ove godine o ovoj temi. Ovo sepoglavarstvo zala‘e da se zaustave sviprocesi privatizacije turisti~kihpoduze}a do definiranja nove politikeprivatizacije Vlade koja bi trebala bitiu interesu djelatnika, malih dioni~arai svih gra|ana uop}e. A u svimturisti~kim poduze}ima u kojima suposlovne banke u{le u vlasni{tvotemeljnog kapitala fiktivnim putemtzv. revalorizacijom ve} otpla}enihkredita valja izvr{iti reviziju pretvor-be i ukupnih vlasni~kih i uprav-lja~kih odnosa. @upanijsko poglavar-stvo Istarske ‘upanije nije suglasnokako se provodi privatizacija nekihturisti~kih poduze}a, a posebno jezabrinuta zbog na~ina privatizacije»Plave lagune« i dr‘i da je ta privatiza-cija inicirana prodajom dionica »Pla-ve lagune« u portfelju Privrednebanke Zagreb politi~ki motivirana iprovedena od strukture vlasti koja jeizgubila izbore. Tako|er smatra da seta privatizacija provodi netranspa-rentno, bez znanja i informiranja jav-nosti, posebno one koja je za to zain-teresirana (djelatnici »Plave lagune«,mali dioni~ari, jedinica lokalne sa-mouprave), i u suprotnosti je s poziti-vnim propisima, a provodi se na {tetumalih dioni~ara i djelatnika Lagune.

Sve u svemu @upanijsko poglavarstvoIstarske ‘upanije smatra da je grubonaru{en javni interes malih dioni~arakao i djelatnika »Plave lagune«, a dasu u procesu privatizacije prekr{eniva‘e}i propisi RH te zbog toga tu pri-vatizaciju valja odmah zaustavitikako bi se umanjile mogu}e pos-ljedice.

Zaklju~uju}i istup zastupnik Drn-di} naglasio je kako }e se tijekompredstoje}ih mjeseci i godina nastavi-ti privatizacija, i prodaje ovog, ali idrugih turisti~kih poduze}a pa jenu‘no na po~etku tog procesa utvrdi-ti zakonitost takvih postupaka kakooni sada i ubudu}e ne bi o{tetilidr‘avu, lokalnu samoupravu, mana-gement, i uop}e sve koji imaju inte-res u takvim poduze}ima. Stoga }ePovjerenstvo podnijeti detaljno izvje{-}e Zastupni~kom domu s prijedlogommjera, uklju~uju}i tu i preporuke ko-ja }e se mo}i ugraditi u predstoje}iZakon o reviziji pretvorbe i privatiza-cije.

U nastavku sjednice stavove Odbo-ra za zakonodavstvo prenijela jenjegova predsjednica zastupnica In-grid Anti~evi}-Marinovi} (SDP), apotom su istupili predstavnici klubo-va zastupnika, a prva je bila JadrankaKatarin~i}-[krlj. Istupaju}i u imeHSLS-a ova je zastupnica rekla kakonjezina stranka razumije ovu inicijati-vu skupine zastupnika, ali u kontek-stu revizije i pretvorbe privatizacije.Umjesto da postane temelj gospodar-skih promjena i stvaranja tr‘nog su-stava gospodarenja, pretvorba i priva-tizacija dovele su do smanjenja zapo-slenosti i drasti~nog socijalnograslojavanja, do pove}anog mije{anjadr‘ave i politike u gospodarstvo. Nakraju ta je privatizacija donijela Hrva-tskoj 4 milijarde ameri~kih dolaragotovog novca na 65 milijardi kolikose cijeni iznos pretvorbe. Pretvorba iprivatizacija postale su simbol nepra-vde, privatizirano je oko 3000poduze}a, a svaki bi gra|anin mogaoizdvojiti barem jedno od tih poduze}anad kojima postoji sumnja zbog kojebi trebalo provesti reviziju pretvorbe.

U HSLS-u dr‘e da revizija ne}e vra-titi novac koji je godinama isisavan izpoduze}a niti }e ponovo otvoriti za-tvorena radna mjesta ali revizijom va-lja ukazati na nekoliko bitnih stvari.Ponajprije da je u~injena nepravda, aone koji su to u~inili potrebno jesankcionirati, i kona~no, ako to budemogu}e valja udovoljiti pravdi.

Glede Plave lagune u Klubu zastup-nika HSLS-a dr‘e da se argumenti onetransparentnosti postupka stjeca-nja i otpu{tanja dionica te turisti~ke

75

BROJ263

IHS10. V. 2000.

tvrtke iz Pore~a, kao i utvr|ivanjezakonitosti postupka mogu primijeni-ti na sva poduze}a nad kojima postojisumnja glede privatizacije. Tako bi seve} sutra mogao potaknuti cijeli nizistra‘nih povjerenstava {to, smatraHSLS, ne bi bilo dobro. Razlog – bilabi to nekvalitetna zamjena ili surogatza ono {to se treba posti}i Zakonom oreviziji pretvorbe i privatizacije, aotvorila bi se i opasnost da se Saborpo~ne baviti pitanjima koja nisu pri-marno u njegovoj ingerenciji ve},prije svega, u nadle‘nosti Fonda zaprivatizaciju, Agencije za sanacijubanaka, Komisije za vrijednosne papi-re, pa i same Dr‘avne revizije.

Stoga Klub zastupnika HSLS-aumjesto osnivanja Istra‘nog povjeren-stva predla‘e zaklju~ak kojim bi seobvezala Vlada na hitnu izraduizvje{}a o efektima i stanju provede-ne privatizacije u RH s jasno navede-nim dosad poduzetim mjerama odstrane Vlade, ali institucija i drugihdr‘avnih tijela na reviziji pretvorbe.Uz to, predla‘e da Vlada hitno pusti usaborsku proceduru Zakon o revizijipretvorbe. Razlog – treba ispunitidato predizborno obe}anje. Uz to, va-lja znati da revizija odga|a mogu}einvesticijske odluke doma}ih i stra-nih poduzetnika. Zbog svega iznese-nog Zakon o reviziji valja donijeti hit-no, a reviziju provesti brzo, jednostav-no i efikasno stavljanjem u pogonpravosudnog sustava Hrvatske. Taj-kuni moraju biti razotkriveni, i morauslijediti razgradnja klanovskog kapi-tala, a osje}aj pravde zadovoljen.

Zape~a}ena sudbina »Plavelagune«

Pitanje »Plave lagune« iz Pore~a sjedne strane se‘e u sferu privatizacijehrvatskih banaka, a s druge strane unepostoje}i Zakon o reviziji privatiza-cije, koji je obe}an glasa~ima u pre-dizbornim obe}anjima, rekao je Da-mir Kajin istupaju}i u ime Kluba za-stupnika IDS-a. Vladaju}a je koalicijazadobila povjerenje bira~a, zakon jo{nije usvojen, a Plava je laguna ume|uvremenu postala vlasni{tvoLuk{i} grupe u trenutku dok Fond zaprivatizaciju preispituje okolnostistjecanja dionica Karlova~ke pivovaregdje se tako|er javlja spomenutaLuk{i} grupa. »Gra|ani se pitaju ~imeje to gospodin Luk{i} toliko zadu‘ioHrvatsku da su mu dionice Karlo-va~ke pivovare npr. ustupane ispodpopusta koji je ina~e bio namijenjenhrvatskim braniteljima«, nastavio jeovaj zastupnik. Biv{i je predsjednikdr‘ave, ka‘e, obe}ao »Plavu lagunu«

gospodinu Luk{i}u, i na kraju je dio-nice »Plave lagune« dobila Luk{i}grupa. Zastupnik nagla{ava da gospo-din Luk{i} nije tipi~an strani investi-tor, a po nekim informacijama je,ka‘e, dobio vi{e od 600 milijuna kunazajma od hrvatskih banaka, i zapravotim novcem kupuje poduze}a po Hr-vatskoj, i posluje preko off shorekompanije iz Lihten{tajna. Klub za-stupnika IDS-a smatra tako|er da je iPrivredna banka Zagreb postupilaprotivno cijelom nizu zakona, a dr‘ineprihvatljivom ~injenicu da je pro-dala 16,4 posto dionica »Plave lagu-ne« jednom poduze}u iz Lihten{tajnau vlasni{tvu Andronika Luk{i}a i tobez natje~aja, a javnosti nisu poznatiniti uvjeti prodaje kao niti na~inpla}anja. Jednako tako neprihvatljivaje i ~injenica da je Privredna bankaZagreb prenijela pravo upravljanja napreostalih 16,4 posto dionica unjezinom portfelju, te da je za tajpaket prihvatila opciju koja dajemogu}nost spomenutom poduze}u izLihten{tajna da pod istim uvjetimakupi i preostali paket dionica »Plavelagune«. Time je fakti~ki izvr{ena pro-daja vi{e od 25 posto dionica spome-nute turisti~ke tvrtke suprotno propi-sima koji reguliraju problematikupreuzimanja poduze}a (Zakon o po-stupku preuzimanja dioni~kihdru{tava) te propisima koji regulirajuizdavanje vrijednosnih papira (Zakono izdavanju i prometu vrijednosnimpapirima). Tako je zape~a}ena sudbi-na »Plave lagune«, najdohodovnijegturisti~kog poduze}a u Hrvatskoj,ka‘e Kajin. Osobno smatra da je po-srijedi kupovanje poduze}a s iznese-nim novcem iz Hrvatske, kada se»opran« novac ponovno vra}a u Hrva-tsku u ovom slu~aju »Plave lagune«.To~no je, ka‘e, da je gosp. Luk{i}vjerojatno jedan od dvjestotinjak ilitristotinjak najbogatijih ljudi svijeta,no 140 milijuna DEM, koje bi trebaoisplatiti u narednih 30 dana prevelikje novac za svakoga pogotovo ako seima na umu da bi se tim novcemmogli kupiti svi hoteli od Crikvenicedo Dubrovnika, podvla~i Kajin.Utje{no je da sve to svjedo~i kakoistarski turizam ima cijenu, alinikako ne mo‘e biti utje{no da malidioni~ari, uz sve proklamirane po-klike, ostanu bez svog poduze}a, asutra ve} budu trajni sezonci. Siguranje kako bi lokalni management da-leko bolje vodio »Plavu lagunu« negogrupacija Luk{i}, ili nakon {to na{eturisti~ke ku}e preuzmu razni inve-sticijski fondovi pa se zastupnik pita:»Zar moramo na kraju ostati bez sve-ga, ili ostati samo najamna radna sna-

ga, a da o svim vrijednijim dobrimaodlu~uju stranci«. Zaklju~uju}i na-stup ustvrdio je kako je Privrednabanka Zagreb povrijedila ~itav nizzakona i zato se predla‘e formiranjeIstra‘nog povjerenstva od predstav-nika svih parlamentarnih stranaka.Vjeruje kako }e uskoro biti donesenZakon o reviziji privatizacije, izapo~eti posvema{nja revizija privati-zacije te da }e to omogu}iti moralnu,duhovnu, materijalnu i radnu obnovu~itave dr‘ave.

U ime klubova zastupnika HSP-a iHKDU-a Ton~i Tadi} (HSP) na~elnoje podr‘ao osnivanje istra‘nog po-vjerenstva, ali }e jednako tako Klubpodr‘ati osnivanje svakog povjeren-stva o svakoj temi koja pobu|ujedovoljno veliki interes javnosti. Bilobi mu drago kada bi se oformiralasli~na istra‘na povjerenstva i za broj-ne druge privatizacije, rekao je Tadi}te podsjetio vladaju}u koaliciju nadato predizborno obe}anje da }e ve}na prvoj sjednici Sabora u novom sa-zivu donijeti Zakon o reviziji pretvor-be tj. zakon kojim }e se dati svojevr-sna revizija ili pregled dosada{njihslu~ajeva privatizacije. Podr‘avaju}iPrijedlog osnivanja istra‘nog po-vjerenstva izrazio je ‘elju da jedno odmjesta u Povjerenstvu zauzme i pred-stavnik HSP-a.

Uslijedila je zatim pojedina~na ra-sprava, a prvi je za govornicu istupioAnte Markov (HSS). Dr‘i kako jeIstra‘no povjerenstvo za Ve~ernjakkao i ovo za »Plavu lagunu« potporanastojanju Vlade i Sabora da seovakve stvari rje{avaju. Stoga zastup-nik nema ni{ta protiv osnivanja ovogistra‘nog povjerenstva jer dr‘i da nijeu koliziji odnosno da nije ni ukakvom nesuglasju s nakanamavladaju}e koalicije i Vlade da pravnoprocesuira i institucionalno postaviovaj i sve ostale sli~ne slu~ajeve.

Dino Debeljuh (IDS) pozvao je za-stupnike da glasuju za osnivanjeistra‘nog povjerenstva u svezi s »Pla-vom lagunom«. Ne mo‘e prihvatititvrdnju nekih da je sada previ{e for-miranih istra‘nih povjerenstava, jerdo sada je osnovano samo ono zaVe~ernjak. Osnivanje istra‘nog po-vjerenstva za Ve~ernji list trebao bisvakog ohrabriti i ujedno pokazati daje upravo to jedan od putova kako darazrije{imo pojedine slu~ajeve i po-ka‘emo javnosti da smo spremni ra-zotkriti svaku potencijalnu radnjukoja bi bila protivna na{im zakonima.Dr‘i da je predlagatelj dao dovoljnoargumenata pa je svakom jasno da seu slu~aju »Plave lagune« nije vodilatransparentna igra, i izigrali su se

ISTRA@NO POVJERENSTVO ZA DIONICE »PLAVE LAGUNE«

76

BROJ263

IHS10. V. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

zakoni, a misli kako i grupacijiLuk{i} nije u interesu da se ne ispitacijeli slu~aj. Uostalom, grupacijaLuk{i} ne}e mo}i raditi onako kakoje zamislila ukoliko ostaje i tra~aksumnje da se u toj transakciji dogodi-lo ne{to protivno zakonima RH. Sva-tko u svijetu tko ‘eli po{tenu igru iulagati novac u Hrvatsku gledaju}i unjoj dobrog partnera ne}e obeshrabri-ti osnivanje jednog ovakvog istra‘nogpovjerenstva, pa~e to ga mo‘e samoohrabriti, smatra ovaj zastupnik.

Na kraju rasprave opet je istupioValter Drandi} (IDS). U imepredlagatelja ostao je kod prijedlogaodluke o osnivanju istra‘nog po-vjerenstva dr‘e}i da }e ono umnogo-

me pridonijeti da se ra{~isteodre|ene nejasne situacije u po-stupcima pretvorbe i privatizacije,posebno u turizmu. Upozorio je i nazaklju~ak Odbora za turizam da seobve‘e Vlada da do kraja svibnja ovegodine podnese Zastupni~kom domuPrijedlog zakona o kontroli i revizijipretvorbe i privatizacije.

GlasovanjePrijedlog za osnivanje istra‘nog

povjerenstva radi utvr|ivanja zako-nitosti rada dr‘avnih tijela, fondova,javnih poduze}a, Privredne bankeZagreb i drugih tijekom stjecanja iotpu{tanja dionica »Plave lagune« izPore~a od 1992. do 2000. godine nijeprihva}en jer je za taj prijedlog gla-

sovalo tek sedam zastupnika, ~etirizastupnika bila su protiv, a ~ak 74zastupnika suzdr‘ala su se odglasovanja. Posebnim zaklju~komZastupni~ki je dom obvezao Vladuda u najkra}em mogu}em roku do-stavi Zastupni~kom domu cjelovitoizvje{}e o dosad poduzetim aktivno-stima Vlade te nadle‘nih slu‘bi i in-stitucija u svezi s kontrolom i revi-zijom pretvorbe i privatizacije u RH.Tako|er se obvezuje Vlada da u {tokra}em roku podnese prijedlogzakona kojim }e se na sustavanna~in u potpunosti urediti sva pita-nja u svezi s kontrolom i revizijompretvorbe i privatizacije u RH.

J. [.

76

• GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

dr. @eljko Sabol

* OSNIVA^ I IZDAVA^: Hrvatski dr‘avni sabor, 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6

* REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija Kraki} (zamjenica glavnog i odgovornogurednika), Ina Kralj, \ur|a Krmpoti}, Marta Micek, Mirena Pehnec,Jasna Rodi}, Mario Selnik, Jasenka [arlija i Vjekoslav @ugaj

* GRAFI^KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

* TAJNICA REDAKCIJE: Anita Vuksanovi}

* ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6, tel: 01/4569-722;fax: 6303-018

* PO[TARINA: pla}ena u po{ti 10000 Zagreb

* PRETPLATA NA @IRO-RA^UN BR. 30102-637-2650, Hrvatski dr‘avni sabor, 10000Zagreb, Trg Sv. Marka 6

* www.SABOR.HR

Tiskara Ureda za op}e poslove Vlade RH i Hrvatskoga dr‘avnog sabora