Uvodna izjava

na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

Održani govor

Ursula von der Leyen

Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije

Strasbourg

16. srpnja 2019.

Uvodna izjava

na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

Gospodine predsjedniče,

dame i gospodo zastupnici,

prije točno 40 godina izabrana je prva predsjednica Europskog parlamenta, Simone Veil, koja je predstavila svoju viziju ujedinjenije i pravednije Europe.

Upravo zahvaljujući njoj i drugim europskim velikanima danas ja predstavljam svoju viziju Europe.

Nakon 40 godina s velikim ponosom mogu reći: konačno je žena kandidat za predsjednika Europske komisije.

To sam postala zahvaljujući svim onim muškarcima i ženama koji su rušili granice i konvencije. Zahvaljujući svima koji su gradili Europu mira, ujedinjenu i temeljenu na vrijednostima.

Ta vjera u Europu vodila me čitav život i tijekom cijele karijere – kao majke, liječnice i političarke.

U središtu moje vizije Europe upravo je hrabrost i smjelost vizionara kao što je bila Simone Veil.

I to će biti misao vodilja Europske komisije kojom namjeravam predsjedati.

***

Ursula von der Leyen – Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije

4

Gospodine predsjedniče,

dame i gospodo zastupnici,

osnivači i osnivačice Europe uspjeli su iz krhotina i pepela svjetskih ratova izgraditi veliko djelo – slobodu.

Snažno zajedničko tržište te trgovinu, putovanja, istraživanja i rad bez granica. Danas 500 milijuna Europljana i Europljanki od Rige do Limassola, od Atene do Lisabona živi u blagostanju i slobodi.

Generacija moje djece više ne može zamisliti život bez osjećaja pripadnosti Europi. Kad se rađao taj sretni naraštaj, i mi stariji mislili smo da će tako zauvijek ostati.

No, sada nam je svima jasno da za svoju Europu moramo ponovo ustati i boriti se. Cijeli je svijet suočen s izazovima razornih promjena koje nisu zaobišle ni Europu.

Demografske promjene, globalizacija svjetskoga gospodarstva, munjevito brza digitalizacija našeg radnog okružja i, naravno, klimatske promjene. Nijedna od tih metapromjena nije nova, sve njih znanost je već odavno predvidjela. Novost je da danas mi, građani i građanke Europe iz bilo koje zemlje, konkretno osjećamo njihove posljedice.

Bilo da je riječ o uzgajivačima pšenice u Finskoj koju je pogodila suša ili smrtonosnom valu vrućine u Francuskoj – klimatske promjene osjećamo na vlastitoj koži. Bilo da je riječ o umirovljenici u Irskoj koja mora izići na kraj s e-bankarstvom ili radniku u Poljskoj koji se nakon 20 godina rada mora prekvalificirati da bi zadržao svoje radno mjesto – digitalizaciju osjećamo na vlastitoj koži. Ili da je riječ o europskim regijama u kojima se zatvaraju škole, bolnice ili poduzeća – demografske promjene također osjećamo na vlastitoj koži.

***

Sve je to kod ljudi izazvalo osjećaj gubitka kontrole i nepovezanosti naših zajednica. Nijedan taj izazov neće nestati. No, na te se trendove različito reagiralo. Neki su se okrenuli autoritarnim režimima, a neki kupuju globalni utjecaj i ulaganjem u luke i prometnice stvaraju kolonije. Drugi se, pak, okreću protekcionizmu.

Nijedna od tih opcija nije za nas. Želimo multilateralizam i poštenu trgovinu, branimo poredak temeljen na pravilima jer znamo da je to najbolje za sve nas. To moramo činiti na europski način. No, ako želimo nastaviti europskim putem, prvo moramo ponovo pronaći svoje jedinstvo. Ako smo iznutra ujedinjeni, nitko nas izvana ne može razjediniti.

Ako smanjimo međusobne razlike, današnje izazove možemo pretvoriti u buduće prilike.

Ambicioznija Europska unija Naš je najvažniji izazov da svoj planet održimo zdravim. To je najveća odgovornost, ali i prilika svih vremena. Želim da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Za to moramo zajedno poduzeti odlučne mjere. Naš trenutačni cilj smanjenja emisija za 40 % do 2030. nije dovoljan.

Moramo ići dalje od toga. Moramo nastojati ostvariti više. Da bismo emisije CO2 do 2030. smanjili za 50 %, a možda čak i za 55 %, potreban nam je pristup u dvije faze. EU će voditi međunarodne pregovore da bi se do 2021. podigla razina ambicije i u drugim većim gospodarstvima. Naime, za stvaran učinak nije dovoljno da budemo ambiciozni samo mi, nego nam se u tome mora pridružiti i ostatak svijeta.

Uvodna izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

5

To je europski način:

ambiciozni smo.

Nikoga ne zapostavljamo

i nudimo perspektivu.

Svatko od nas i svaki

sektor morat će dati svoj

doprinos smanjenju

emisija.

Cijena emisija mora

dovesti do promjene našeg

ponašanja.

Da bi se to ostvarilo, u svojih prvih 100 dana službe predstavit ću Europski zeleni plan. Predstavit ću prvi sveeuropski propis o klimi, čime će ciljna godina 2050. postati dio zakonodavstva.

Za to povećanje ambicije trebat će velika ulaganja. Javna sredstva neće biti dovoljna. Predložit ću Plan ulaganja za održivu Europu i pretvoriti dijelove Europske investicijske banke u Banku za klimu. Time će se u sljedećih deset godina mobilizirati ulaganja u iznosu od trilijun eura.

To je velika promjena. Svi mi i svaki sektor morat će dati svoj doprinos – od zračnog i pomorskog prometa do načina na koji putujemo i živimo. Cijena emisija mora dovesti do promjene našeg ponašanja. Kao doprinos tome, a i radi osiguravanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za naša poduzeća, uvest ću prilagodbu poreznih stopa na CO2 na granici da bi se smanjilo ispuštanje ugljika.

No, ono što je dobro za naš planet, mora biti dobro i za naše ljude i regije. Naravno, shvaćam važnost kohezijskih fondova. Ali potrebno nam je više od toga. Potrebna nam je pravedna tranzicija za sve. Sve naše regije ne polaze s iste točke, ali svima nam je sudbina zajednička. Zbog toga ću radi podrške onima koji su najpogođeniji predložiti osnivanje Fonda za pravednu tranziciju.

To je europski način: ambiciozni smo. Nikoga ne zapostavljamo i nudimo perspektivu. Ako želimo da taj ambiciozni plan uspije, potrebno nam je snažno gospodarstvo. Jer prvo treba zaraditi ono što želimo potrošiti.

Za to moramo ojačati okosnicu svojih gospodarstava – mala i srednja poduzeća. Ona su inovativna, poduzetna, fleksibilna i djelotvorna, otvaraju nova radna mjesta i našim mladima pružaju strukovno obrazovanje. No, da bi to činila, potreban im je neometan pristup kapitalu na tom golemom jedinstvenom tržištu. Riješimo se svih ograničenja. Otvorimo vrata. Dovršimo konačno uniju tržišta kapitala. Naši MSP-ovi to zaslužuju.

Trebamo raditi i u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Ondje gdje su potrebna ulaganja i reforme, trebamo ih osigurati. Trebamo iskoristiti i svu fleksibilnost koju nam pravila dopuštaju. Ponosni smo na svoje gospodarstvo. Želimo ga ojačati.

No, postoji jasna i jednostavna logika: ljudi ne služe gospodarstvu, već gospodarstvo služi ljudima. U socijalnom tržišnom gospodarstvu moramo uskladiti tržište s društvom. Stoga ću preusmjeriti europski semestar da bismo sigurno nastavili s ispunjavanjem ciljeva održivog razvoja.

Isto tako, založit ću se za pravedno oporezivanje i industrije automobila i digitalnih poduzeća. Dobro je da tehnološki divovi u Europi ostvaruju golemu zaradu jer mi smo otvoreno tržište i volimo konkurenciju. Ali ako tu zaradu stječu koristeći se našim obrazovnim sustavom, našim radnicima, infrastrukturom i našim sustavom socijalne sigurnosti, nije prihvatljivo da gotovo i ne plaćaju porez jer uspijevaju izigrati naš porezni sustav. Ako žele korist, moraju ponijeti i dio tereta.

Ursula von der Leyen – Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije

6

Maksimalno iskorištavanje potencijala Europe

Poštovani zastupnici,

europski način obuhvaća i iskorištavanje svih naših potencijala: naših ljudi, našeg talenta, naše raznolikosti. Riječ je o stvaranju pravednije i ravnopravnije Unije. To će mi biti poticaj baš svakog dana na dužnosti – kao i tijekom cijele moje karijere.

Prošli smo dug put otkako sam bila ministrica za obiteljska pitanja i morala se boriti da se uvede roditeljska naknada ili da se obiteljima osigura skrb za djecu. No, borba za pravednost nikad ne prestaje. Obitelji koje u Europi naporno rade i dalje preteško spajaju kraj s krajem. Želim se pobrinuti da se rad isplati. U socijalnom tržišnom gospodarstvu svaka osoba koja radi u punom radnom vremenu trebala bi zarađivati barem minimalnu plaću koja omogućuje pristojan život. Zato ćemo stvoriti okvir koji će, naravno, poštovati različita tržišta rada. Mislim da je najbolje rješenje kolektivno pregovaranje sindikata poslodavaca i radničkih sindikata jer će se minimalna plaća tako formirati prema sektoru ili regiji. Naravno, svjesna sam da postoje različiti modeli, ali moramo stvoriti okvir. Želim i bolju zaštitu za osobe koje izgube radno mjesto kad se naše gospodarstvo nađe u krizi. U trenucima udara izvana, naša gospodarstva i naši građani imat će potporu europskog sustava reosiguranja za slučaj nezaposlenosti. Naravno, postoje nacionalni sustavi osiguranja za nezaposlenost, ali Europi je potreban sustav reosiguranja za slučajeve snažnih udara izvana.

Želim i više ravnopravnosti i pravednosti za našu mladež. Nezaposlenost mladih u Europi iznosi 14,2 %, ali u nekim zemljama kreće se od 5 % do 40 %. To nam je neprihvatljivo. Mladi imaju težnje, žele raditi, žele budućnost, a naša je zadaća da im omogućimo da to ostvare. Zato ću se pobrinuti da Garancija za mlade, koju sam osnovala kao ministrica rada, funkcionira na najbolji mogući način u svakoj državi članici. I podržat ću ideju Europskog parlamenta o utrostručenju proračuna programa Erasmus+ u sljedećem dugoročnom proračunu.

Moramo voditi brigu o najranjivijima: našoj djeci. Moramo se boriti protiv siromaštva. Kao majka sedmero djece znam koliko je za cijeli njihov život važno da djeca imaju pristup obrazovanju, sportu, glazbi, zdravoj prehrani – okruženju punom ljubavi. Potrebna nam je Garancija za djecu da bi svako dijete u Europi koje je izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imalo pristup osnovnim pravima, kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje. Time se djeca osnažuju, a podrška u mladosti presudno je važna. To je dio mojeg akcijskog plana za pokretanje našeg koncepta stupa socijalnih prava.

A sama ću dati primjer time što ću početi u svojoj kući: pobrinut ću se za punu ravnopravnost spolova u svojem Kolegiju povjerenika. Ako države članice ne predlože dovoljno povjerenica, bez oklijevanja ću tražiti nova imena. Od 1958. bilo je 183 povjerenika, a samo 35 žena. To je manje od 20 %. Mi smo polovina stanovništva. Želimo pravedan udio. Moramo i otvorenije govoriti o nasilju nad ženama. Ako je svaka peta žena u Europskoj uniji već pretrpjela fizičko ili seksualno nasilje, a 55 % žena bilo je spolno uznemiravano, jasno je da to nije žensko pitanje. Da bih pokazala svoju odlučnost, predložit ću da se na popis kaznenih djela EU-a definiranih u Ugovoru stavi nasilje protiv žena. A Europska unija morala bi pristupiti Istanbulskoj konvenciji.

Premostimo li jaz između nas, uvjerena sam da će Unija zbog toga postati snažnija.

Uvodna izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

7

Europljani su se stoljećima

žestoko borili za slobodu i

neovisnost.

Zbog toga ne može biti

kompromisa kad je riječ o

poštovanju vladavine

prava. Nikad ga neće ni

biti.

Obrana europskih vrijednosti

Poštovani zastupnici,

kolijevka europske civilizacije su grčka filozofija i rimsko pravo. Naš kontinent iskusio je svoje najmračnije razdoblje kad su na vlasti bili diktatori, a vladavina prava bila dokinuta. Europljani su se stoljećima žestoko borili za slobodu i neovisnost.

Vladavina prava naš je najbolji alat za obranu tih sloboda i zaštitu onih najranjivijih u našoj Uniji. Zbog toga ne smije biti kompromisa kad je riječ o poštovanju vladavine prava. Nikad ga neće ni biti. Pobrinut ću se da na europskoj razini koristimo svoj sveobuhvatni skup instrumenata. Isto tako, u potpunosti podupirem mehanizam vladavine prava na razini EU-a. Da se razumijemo: taj novi instrument nije alternativa, nego dodatak postojećim instrumentima.

Komisija će uvijek biti neovisna čuvarica Ugovorâ. Pravda je slijepa – branit će vladavinu prava ma gdje bila napadnuta.

***

Poštovani zastupnici,

vladavina prava univerzalna je. Primjenjuje se na sve. U posljednjih pet godina više od 17 000 osoba utopilo se u Sredozemlju, koje je postalo jedna od najsmrtonosnijih granica na svijetu. Na moru je dužnost spasiti ljudski život, a u našim ugovorima i konvencijama postoji zakonska i moralna dužnost poštovati dostojanstvo svakog ljudskog bića.

Europska unija te vrijednosti može i mora braniti. Europskoj uniji potrebne su humane granice. Moramo spašavati, ali samo spašavanje nije dovoljno. Moramo smanjiti nezakonite migracije, boriti se protiv krijumčara i trgovaca ljudima – riječ je o organiziranom kriminalu – moramo očuvati pravo na azil i poboljšati položaj izbjeglica, na primjer, stvaranjem humanitarnih koridora u bliskoj suradnji s UNHCR-om. Potrebni su nam i empatija i odlučno djelovanje.

Svjesna sam toga koliko su rasprave o tom pitanju teške i izvor razdora. Moramo se angažirati na rješavanju pitanja koja opravdano brinu mnoge i razmotriti kako možemo prevladati međusobne razlike. Predložit ću novi pakt o migracijama i azilu, uključujući ponovno pokretanje reforme Dublinske uredbe.

To će nam omogućiti povratak potpuno funkcionalnom schengenskom prostoru slobodnog kretanja, ključnom pokretaču našeg blagostanja, sigurnosti i sloboda. Glavni element u ostvarenju te ambicije jest osnažena Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Moramo

postići to da Frontex raspolaže stalnim snagama od 10 000 službenika graničnog nadzora, i to ne do 2027., nego znatno ranije, do

2024.

Moramo modernizirati svoj sustav azila. Zajednički europski sustav azila mora biti upravo to – zajednički. Vanjske granice mogu biti stabilne samo ako u dovoljnoj mjeri pomognemo državama članicama koje su izložene najvećem pritisku zbog svojeg položaja na zemljovidu.

Trebamo solidarnost. Svi moramo pomagati jedni drugima i davati svoj doprinos. Potreban nam je novi način raspodjele tereta. A zemljama podrijetla i tranzita

moramo ponuditi pravednu suradnju koja je u interesu

Ursula von der Leyen – Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije

8

Temelj naše kolektivne

obrane uvijek će biti

NATO.

Ostat ćemo transatlantski,

ali moramo postati

europskiji.

obiju strana. Diplomacija, gospodarski razvoj, ulaganja, stabilnost i sigurnost potrebni su da bi ljudi imali perspektivu.

Želim vam ispričati priču o perspektivi. Prije četiri godine imala sam tu sreću da u svoj dom i obitelj primim 19-godišnjeg izbjeglicu iz Sirije. Nije znao ni riječi njemačkog, a imao je i duboke ožiljke od svega što je doživio u građanskom ratu i od bijega. Danas, četiri godine poslije, tečno govori njemački, engleski i arapski. Danas je vođa zajednice, uči zanat i pohađa večernju srednju školu. On nam je svima nadahnuće. Želi se vratiti kući jednog dana.

Odgovorni vođa u svijetu

Poštovani zastupnici,

kao ministrica obrane bila sam mnogo puta u tom ratom zahvaćenom susjedstvu. Nikad neću zaboraviti riječi bivšeg iračkog predsjednika Masuma, koji je izjavio: Nama ovdje treba više Europe. Svijet traži više Europe. Svijetu je potrebno više Europe.

Smatram da bi Europa u svijetu trebala nastupati snažnije i jedinstvenije i da mora brzo djelovati. Zato moramo imati hrabrosti vanjskopolitičke odluke donositi kvalificiranom većinom. I složno stajati iza njih.

Temelj naše kolektivne obrane uvijek će biti NATO. Ostat ćemo transatlantski, ali moramo postati europskiji. Zbog toga smo osnovali Europsku obrambenu uniju. Naš rad u cilju ostvarenja Europske unije sigurnosti i obrane sastavni je dio sveobuhvatne sigurnosti. Stabilizaciju uvijek prate diplomacija, pomirba i obnova.

Naši vojnici i vojnikinje surađuju s policijskim službenicima, diplomatima i djelatnicima u području razvojne pomoći. Ti muškarci i žene zaslužuju naše najveće poštovanje i priznanje za svoje neumorno služenje Europi.

***

Ne mogu govoriti o Europi a da ne spomenem naše prijatelje iz Ujedinjene Kraljevine. Godine 2016. prvi je put jedna država članica odlučila napustiti Europsku uniju. To je bila ozbiljna odluka. Zbog nje nam je žao, ali je poštujemo. Europska unija, zajedno s aktualnom vladom Ujedinjene Kraljevine, otad naporno radi na organizaciji urednog izlaska Ujedinjene Kraljevine.

Sporazum o povlačenju sklopljen s vladom Ujedinjene Kraljevine donosi sigurnost u područjima u kojima je Brexit stvorio nesigurnost: u očuvanju prava građana i u očuvanju mira i stabilnosti na irskom otoku. To su ujedno i moja dva prioriteta.

No, spremna sam za dodatno produljenje roka za povlačenje ako bude postojao dobar razlog zbog kojeg je potrebno više vremena. Ujedinjena Kraljevina u svakom će slučaju ostati naš saveznik, partner i prijatelj.

Uvodna izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

9

Prvo sam bila

Europljanka, a poslije sam

tek doznala da sam

Njemica iz Donje Saske.

I zato za mene postoji

samo jedno – ujediniti i

ojačati Europu.

Novi poticaj europskoj demokraciji

Poštovani zastupnici,

kad sam prije 13 dana stigla u Strasbourg, obećala sam da ću doći slušati. Čula sam vaše bojazni, nade i očekivanja. U političkim smjernicama koje ću vam danas poslati odražavaju se naše rasprave. Iz onoga što sam čula, izvela sam zaključke i donijela odluke.

Kao prvo, želim da europski građani imaju vodeću i aktivnu ulogu u izgradnji budućnosti naše Unije. Želim da se o tome izjasne na konferenciji o budućnosti Europe koja će početi 2020. i trajati dvije godine.

Kao drugo, želim da zajedno radimo na poboljšanju sustava vodećih kandidata. Moramo ga učiniti vidljivijim širem biračkom tijelu i riješiti pitanje transnacionalnih lista na europskim izborima kao komplementarnog instrumenta europske demokracije.

I, kao treće: da, podržavam pravo Europskog parlamenta na inicijativu. Kad ovaj dom većinom glasova svojih članova donese rezolucije u kojima se od Komisije traži da podnese zakonodavne prijedloge, obvezujem se da ću odgovoriti zakonodavnim aktom uz puno poštovanje načela proporcionalnosti, supsidijarnosti i bolje izrade zakonodavstva.

Uvjerena sam da će naše snažnije partnerstvo dodatno pridonijeti tome da se glas građana čuje.

Europsko obećanje Gospodine predsjedniče,

moj je otac imao 15 godina kad je završio jezoviti rat tijekom kojeg je moja zemlja cijelom kontinentu donijela nesreću, pustošenje, progon i razaranja.

Često je svojoj djeci, meni i mojih šestero braće i sestara, o tome govorio. Posebno je govorio o tome koliko mu je značila

činjenica da su nam druge zemlje ponovo pružile ruku i opet nas primile u krug demokratskih naroda. Kad je počeo

raditi za Europsku zajednicu za ugljen i čelik, na početku nam je rekao: Opet trgujemo jedni s drugima, a kad se trguje, nastaju prijateljstva i prijatelji ne pucaju jedni na druge.

Bio je šef kabineta Hansa von der Groebena u Hallsteinovoj Komisiji, a poslije glavni direktor Glavne uprave za tržišno natjecanje. Zato sam se i rodila u

Bruxellesu i postala Europljanka prije nego što sam doznala da sam Njemica iz Donje Saske. I zato za mene

postoji samo jedno – ujediniti i ojačati Europu.

Tko sa mnom bude želio raditi na tome da ta Europa jača, raste i cvjeta, strasno ću se uz njega ili nju boriti. No, onome tko tu Europu bude želio oslabiti, razjediniti ili je lišiti njezinih vrijednosti, bit ću žestok protivnik.

Pretkraj života, kad je ostario, moj je otac drukčije govorio o Europi. Više nije toliko spominjao rat. Rekao je: Europa je kao dugogodišnji brak: ljubav neće biti veća nego što je bila prvog dana, ali će biti dublja. Zato što znamo da se jedni u druge možemo pouzdati u dobrim i lošim trenucima.

Ursula von der Leyen – Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije

10

Zato što znamo da se možemo posvađati, ali se opet i pomiriti. I zato što nikad nećemo zaboraviti zašto smo ušli u ovaj savez.

Svi mi u ovoj dvorani živimo u Europi koja je narasla, sazrela i s 500 milijuna stanovnika dobila na snazi. Na izbore je izišlo više od 200 milijuna građana. Takva je Europa utjecajna. U stanju je preuzeti odgovornost za sebe i cijeli svijet.

To nije uvijek lako, znam, često može biti bolno i naporno, ali to nam je najplemenitija dužnost! Ljudi se žele uvjeriti da ispunjavamo obećanja i napredujemo. To od nas zahtijevaju mladi. Moja mi djeca s pravom kažu: Nemojte odugovlačiti, napravite nešto!

Zato sam ovdje. Zato mi je potrebna vaša pomoć i podrška. Zato pozivam sve Europljane i Europljanke da nam se pridruže. Jer Europa je naše najdragocjenije blago: živjela Europa, es lebe Europa, vive l’Europe, long live Europe!

Uvodna izjava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta

11