UvodGdjeKoristitiMikrokontrolere-alarmni sistemi

8/8/2019 UvodGdjeKoristitiMikrokontrolere-alarmni sistemi

1/68

Alarmni sustavi2007/08 predavanja 8 i 9Kontrola pristupa i biometrija

pred.mr.sc. Ivica Kuric


2/68

2.12.2007 Alarmni sustavi 07/08 8 i 9 predavanje2

Sadrajto je kontrola pristupa i zato je koristimo

komponente sustava kontrole pristupaaplikacijeintegracija


3/68


to je kontrola pristupa?

sustav kontrole pristupa jesustav koji dozvoljavaslobodan prijelaz ovlatenihosoba s mjesta A na mjesto B,nedozvoljavaju i pritom prolazneautoriziranih osoba

nekad isklju ivo mehani kikljuevi, danas sve vieelektroni ki sustavi kontrole

pristupa


4/68


Zato elektroniki sustav kontrole pristupa?

standardni klju evi lako sekopirajupojedine osobe moraju imati

vie klju evaizgubljeni i ukradeni klju evi

predstavljaju veliki rizik zasigurnost zahtjevaju i znatnetrokove vremena i novca

elektroni ki sustav kontrolepristupa rjeava navedeneprobleme


5/68


Najbitniji elementi odabirasustava kontrole pristupa

sigurnost zatita ljudi i opreme od neovlatenogdjelovanja

jednostavnost - brza i jednostavna ugradnja, kao ikoritenjemogu nost proirenja - dodavanje elemenata istogsustava i njegovo spajanje s drugim sustavimaestetika - uklapanje u fizionomiju objekta dizajnom(izgled, boja...)


6/68


Komponente sustava ita i i tipkovnicekontrolerikomunikacijaprogramiostale komponente sustava

REX tipkala i detektoripanic bar-oviizvrni elementimehani ke barijere


7/68


Komponente sustava


8/68


Tipkovnice iitai

identifikatori osobe prema kontroleru

bitna karakteristika: otpornost na pokuajonesposobljavanja (vandalizam)vezani na kontroler standardan Wiegand protokol (26bitni); razli iti proizvo a i koriste razli ite protokole (npr.Jantar binarni)


9/68


Tipkovnicekorisnik upisuje lozinku (jedinstvenu kombinaciju brojevakoju samo on zna)mogu nost zlouporabe: korisnik kae lozinku drugojosobi ili netko vidi broj dok korisnik upisuje lozinku...


10/68


itaio itava karticu i alje jedinstveni kod prema kontrolerumogu nost zlouporabe: npr. izgubljena ili ukradena

kartica

ita + tipkovnica (kartica + lozinka) = ve a sigurnost


11/68


Kartice

element za identifikaciju korisnika u sustavu

naj e e se koriste PVC kartice veli ine 86x54mm(veli ina kreditne kartice) uz mogu nost tiska ili privjesciza klju evekontaktne (kartica se umetne u ita ) ili beskontaktne(kartica se priblii ita u ili kartica za o itanje s ve eudaljenosti)


12/68


Tehnologije itaa i kartica

magnetska

bar codebeskontaktna

pasivna

aktivnabei na...


13/68


Magnetska tehnologija

kontaktna karticaglava itaa o itava podatke strake na karticimehani ki se troe i kartice(traka) i glava itaakoristi se na mjestima gdje nijepotrebna velika brzina protokapodataka, gdje nije potrebnavelika sigurnostnaj e a primjena: banke(kreditne kartice)nepogodne za prljavesredine


14/68


Bar code tehnologijakoristi se kombinacija (papirnate) kartice i opti kog ita akoji ima mogu nost itanja bar kodakarticu je jednostavno duplicirati pa se ne koristi usustavima gdje je potrebna ve a sigurnostograni en vijek trajanja (18 do 30 mjeseci)

problem odravanja potreba za ienjem le e u ita uvie puta u godininaj e a primjena: parkiralita


15/68


Beskontaktna pasivna (RF)tehnologija

u dananje vrijeme naj e e koritena tehnologija u

kontroli pristupabeskontaktni ita emitira visokofrekventnu energiju(radio frequency - RF) niskog intenziteta (125kHz)pribliavanjem kartice ona dobija RF energiju kojuapsorbira u malom namotaju iz kojeg se napoji mikro ipkoji sadri jedinstveni kodu trenutku primanja energije kartica emitira signal nazad

ita u (taj signal sadri broj kartice)nema aktivnog elementa u kartici due traju


16/68


Beskontaktna pasivna (RF)tehnologija

karakteristike:

velika brzina ( red veli ine mikrosekunde)udaljenost za o itanje od 10cm do 1m (ovisi o ita u)nema dijelova koji se pokre u i mehani ki troe


17/68


Beskontaktna aktivnatehnologija

kartica sadri aktivni element (bateriju) kra i vijek

trajanja (nekoliko godina)znatno ve i domet od pasivne tehnologijehands free kontrola pristupa primjena na parkiralitu

mogu nost ugradnje aktivnog elementa u auto zaotvaranje rampe na parkiralitima


18/68


Beina tehnologijaupotreba : na internim parkiralitima, za hendikepiraneosobe i sl.udaljenosti i vie desetaka metaramogu i problemi sa slu ajnim neeljenim o itanjima treba izbjegavati ovu tehnologiju u zgradama i sl.

relativno visoka cijena

primjer:

daljinski privjesak frekvencije 433 MHz


19/68


Usporedba tehnologija

Koristi se u slu ajevima gdje je instaliranovie razli itih sistema, a eli se koristiti

samo jedna kartica po osobiVisokaVisokaVisokaPametna kartica (npr.Mifare)

Neeljena o itanja, aktivne (ograni en vijektrajanja)VisokaVisokaVisokaBei

na

Lake za koritenje, sniavanjem cijeneraste im popularnost, ve inom pasivne(neograni en vijek trajanja)

VisokaSrednja doVisokaVisokaBeskontaktne

(pasivne i aktivne)

Razvijena da zamjeni magn. (radisigurnosti), u novije vrijeme istisnula ju je

proximity karticaSrednjaSrednjaSrednjaWiegand

esta pogrena o itanja, mogu nostote enja i kopiranjaNiskaNiskaNiskaMagnetska kartica

Ostale karakteristikeSigurnostCijenakarticeCijena ita aTehnologija


20/68


Biometrija

koriste se pojedine fizioloke karakteristike ili

karakteristike ponaanja koje su razli

ite za razli

iteosobepouzdanjiji od drugih metodadvije faze:

skeniranje biometrijske karakteristike, stvaranjenjenog digitalnog prikaza i memoriranje tog prikazaprepoznavanje ispitivanje podudaranja biometrijskekarakteristike pojedinca sa zapam enomkarakteristikom


21/68


Biometrija

idealna biometrijskakarakteristika treba biti:

univerzalna svatko jeposjeduje

jedinstvena razli ita zasvakog pojedincapermanentna ne smije semijenjati ni mo i promjenitiprikupljiva moe se

jednostavno prikupiti putemsenzora i lako kvantificirati


22/68


Biometrija biometrijske tehnologije:

otisci prstiju

geometrija ruku

arenica oka (vizualna struktura)

mrenica oka (struktura vena ispodpovrine mrenice)

oblik lica

termogram lica (toplina od vaskularnogsustava lica)

govor


23/68


24/68


Biometrija

u kontroli pristupa naj e e se koristi prepoznavanje

otisaka prstiju, geometrije ruku i arenice oka


25/68


Otisci prstiju

razli iti za identi ne blizance, za razne prste iste osobe

u oko milijun slu

ajeva 2 neautorizirane osobe dobivajupristupu 2000 slu ajeva 1 autorizirana osoba ne dobiva pristup


26/68


Geometrija rukukoristi se tamo gdje nije nuna velika sigurnost te tamogdje se npr. radnicima prljaju ruke pa se ne moe koristiti

otiske prstiju i sl.mogu nost pogreke ve a nego kod skeniranja otiskaprsta ili arenice oka

koriste se geometrijske karakteristike kao to su npr.duljina i irina prstiju, irina i visina ake i sl.


27/68


arenica oka

razli ita za identi ne blizance

1 pogreno o

itanje u oko 1.2 milijuna slu

ajevavisoka cijenavisoka sigurnost


28/68


Kontrolericentralna jedinica sustava kontrole pristupanjegova uloga je da na temelju ulaznih podataka (s

ita a, push buttona, senzora, ra unala...) aktivirapotrebne izlazezasebni (moe kotrolirati jedna ili vie vrata) ili uzajedni kom ku itu s ita em (stand alone)me usobna veza vie kontrolera u sustavu: RS485 iliRS422veza prema ita ima: Wiegand (26-bitna...) ili binarna(ovisi o proizvo a u)veza prema ra unalu: LAN, RS232, modem, ...


29/68


Samostalni sustavi kontrolersa itaem

kontroler i ita u istom ku itu: samostalni sustav zaupravljanje jednim vratimaN vrata moe se nadzirati s N samostalnih sustava, alise na svakome od njih moraju posebno dodavati i brisatikorisnici sloen postupak

sigurnosni rizik inteligentni ita nalazi se nanesigurnoj strani vrata


30/68


Kontroleri za n vratakontroler se nalazi na sigurnoj strani te upravlja itaem(ili ita ima) na nesigurnoj strani

kontroler moe biti povezan s drugim kontrolerima i/ilicentralnim ra unalomneovisno o tome to se dogodilo ita u na nesigurnoj

strani (vandalizam), vrata se ne e otvoriti jer se kontroler nalazi na sigurnoj strani jedan kontroler upravlja s vie vrata } mogu nostunoenja korisnika samo na jednom ita u, nia cijena


31/68


Kontroleri za n vrataumreavanjem kontrolera i spajanjem na centralnora unalo dobiva se mogu nost unoenja korisnika zasve kontrolere istovremeno (na jednom ita u)


32/68


33/68


KonvertoriRS232 - serijska komunikacija DB9 je standardniprikljuak na ra unalu, na eksternim modemima i sl.;

maksimalna udaljenost ure aja: do 6mTCP/IP protokol standardni mreni protokolRS485 serijska komunikacija mogu nost spajanja

vie ure

aja (

esto 128), mogu

nost spajanja na ve

eudaljenosti (do 1200m)s obzirom da se unutar istog sustava uglavnom koristedva (pa ak i sva tri) navedena protokola, javlja sepotreba za konverzijom


34/68


RS232 u RS485

kontroleri su naj e e povezani RS485 komunikacijom

kontrolere je na ra

unalo

esto potrebno spojiti RS232vezom (COM1...)uglavnom se koristi zaseban ure aj (me usklop) kojiobavlja konverziju RS232 u RS485, a postoje i kontrolerikoji imaju ugra en konvertor na plo ici


35/68


TCP/IP u RS485

kako su kontroleri uglavnom povezani RS485komunikacijskom vezom, a esto ih treba na centralnora unalo spojiti preko lokalne mree (TCP/IP protokol),koristi se RS485 u TCP/IP konvertor koji moe bitizaseban ure aj ili moe biti dio kontrolera


36/68


37/68


Programi

software za komunikaciju s kontrolerima, za spremanjepodataka (doga aja) u bazu podataka te korisni kosu elje za programiranje, upravljanje i nadzor postoje programi namjenjeni za samo jedan kontroler,kao i programi namjenjeni za vie kontrolera

postoje programi namjenjeni za kontrolu pristupa,programi za nadzor radnog vremena te programi koji semogu koristiti i za jedno i za drugo (npr. Tiran)

programi za velike sustave imaju posebne zahtjeve


38/68


Program za kontrolu pristupa

zaduen za komunikaciju s upravlja kim jedinicama(kontrolerima), dostavljanje upita i komandi prema njima,te prikupljanje dinami kih podataka od njih, spremanjepodataka te to lake podeavanje parametara


39/68


Program za kontrolu radnog vremena

sloeniji od programa za kontrolu pristupa: mora imatimogu nost podeavanja parametara vezanih uz radnovrijeme, ve e mogu nosti vezane uz izradu izvjetaja,izvoz podataka...


40/68


Program za velike sustave

komunikacijski posluitelj iposluitelj baze podataka

radne staniceveliki broj lokacija (nekeudaljene): razli iti tipovikomunikacijskih veza

primjer sa slike: EntraPass CE


41/68


Ostale komponente sustavaREX tipkala i detektoripanic barovi

izvrni elementi:elektroprihvatnicielektromehani ke i elektromotorne brave

elektromagnetski dra imehani ke barijere:

turnstilovi (trokraki mehanizam)

staklene pregradereetkasti turnstilovi, kabine, fast line


42/68


REX tipkalaomogu uje slobodno (bez registracije iliPIN-a) otvaranje vrata s unutranje strane(prijelaz iz sigurnog u manje siguran

prostor)moe se koristiti i npr. na porti iliparkiralitima da osoba unutra (portir)omogu i ulazak osobi koja nema

identifikacijsko sredstvoesto se izvode brave kod kojih se pripritisku na kvaku s unutranje stranegenerira signal s kojim se preko kontroleraotvaraju vrata kvaka predstavlja tipkalo


43/68


REX detektori

uglavnom se koriste detekori iznad vrata koji detektirajuosobu koja eli iza i te kao rezultat detekcije dajukontroleru signal za otvaranje vrata

b


44/68


Panic barovi

slue za otvaranje vrata u slu aju opasnosti (odnosnopotrebe za hitnim naputanjem prostorije), npr. u slu ajupoara


45/68


Elektroprihvatnici

elektroprihvatnik

izvrni elementi pomo u kojih kontroler otklju ava izaklju ava vratacentralni dio elektroprihvatnika je elektromagnetugra uju se u dovratnik (tok)dva tipa:

fail safe pod napajanjem vrata zaklju ana; vrataotklju ana u slu aju nestanka napajanjafail secure pod napajanjem vrata otklju ana; vratazaklju ana u slu aju nestanka napajanja

B


46/68


Braveizvrni elementi pomo u kojih kontroler otklju ava izaklju ava vrata; ugra uju se u vrata

El k h ik i l k


47/68


Elektromehanike i elektromotornebrave

dva tipa: fail safe i fail securezaklju avanje preko zasuna,zatvaranje preko jezi ka(dvostrukog)sigurnije od elektroprihvatnikarelativno visoka cijenastatus vrata (senzor otvorenosti vrata)

brava

El kt t ki d i


48/68


Elektromagnetski draiugra uju se iznad vrata (elektromagnet koji kada jeuklju en privu e kotvu i zaklju a vrata)

M h ik b ij


49/68


Mehanike barijere

govorit e se o nekim specifi nim izvedbama barijera(izvedbama za specijalne primjene), kao to su:

turnstile trokraki mehanizamstaklena pregradareetkasti turnstilekabinafast line

T il k ki h i


50/68


Turnstile trokraki mehanizam

koristi se u metroima korisnik provu e karticu i u eunutra, nazad ne moepri ulasku mehanizam se okrene za jedan korak (za

jednu osobu)

Staklena pregrada


51/68


Staklena pregradakoristi se npr. u bankama, kako bi se odjelila dva ili vieprostorane omogu uje visoki stupanj sigurnosti, ali ima znatnuulogu u prevenciji

Reetkasti turnstile


52/68


Reetkasti turnstile

koristi se u zatvorima, u sportskim objektima (npr.nogometnim stadionima) i na sli nim mjestima gdje jebitna vrsto a i neosjetljivost na mehani ka ote enja

K bi


53/68


Kabinekoristi se na ulazima u objekte gdje je potrebna visokasigurnost i lijep izgled (npr. banke)otvaraju se jedna po jedna vratamogu nost detekcije metala u kabini

Fast line


54/68


Fast linekoristi se u velikim objektima gdje je uz lijep izgled

potrebno imati veliku brzinu protoka ljudi (jedan po jedan), npr. centralni objekti velikih firmi

Aplikacije kontrole pristupa


55/68


Aplikacije kontrole pristupa

primjeri aplikacija:

ulaz u mali objektposlovni objekt s kontrolom pristupa unutar zgradetvornica s kontrolom radnog vremenadistribuirano rjeenje kontrole pristupa i nadzora radnogvremenarecepcije

Ulaz u mali objekt


56/68


Ulaz u mali objekt

Poslovni objekt s kontrolom


57/68


Poslovni objekt s kontrolom pristupa unutar zgrade

Kontroler (za 2vrata, za 2 ita a)

220[V]

Ra unalo(software za

kontrolupristupa)

LANRS485 uTCP/IP

RS-485

IP

IP

Kontroler (za 2vrata, za 2 ita a)

220[V]

RS-485

Tvornica s kontrolom radnog


58/68


Tvornica s kontrolom radnog vremena

Ra unalo(software za

kontrolu radnogvremena)RS-232

RS232 naRS485RS-485Terminal

Napaja

220[V]

220[V]

Terminal

Napaja

220[V]

Terminal

Napaja

220[V]

RS-485

RS-485

Objanjenje bitnih termina iz


59/68


Objanjenje bitnih termina iz podruja kontrole pristupa

nivoi pristupavremenski rasporedianti pass backinterlocking

Nivoi pristupa


60/68


Nivoi pristupa

sustav sve ili nita tko ima karticu, ima pristup svimnadziranim prostorima u bilo koje vrijeme; ostali nemajumogu nosti pristupau ve ini slu ajeva ne koriste se takvi sustavi; razlog:potreba za razli itim pravima pristupa

nivoi pristupa pojedini korisnik ne moe pro i kroz sva,nego samo kroz pojedina vrata; teoretski svaki korisnikmoe imati razli it nivo pristupa od ostalih

Vremenski rasporedi


61/68


Vremenski rasporedivremenski rasporedi svaki korisnik moe pro i samokroz odre ena vrata i to samo u odre eno vrijeme

Anti pass back


62/68


Anti pass back

anti pass back rije je o provjeri smjera prolaza nakon to je kartica upotrebljena za ulaz u prostoriju nemoe se upotrijebiti odre eno vrijeme ili dok se neupotrijebi za izlaz iz prostorije ita i moraju biti ugra eni s obje strane vrata (jedan ita

za ulaz u prostoriju, drugi za izlaz)

Interlocking


63/68


Interlocking

SEF smagnetskimkontaktom

vrata

ita

Push button

Kontroler

I1

I2

O1 I3

PROSTORIJA UBANCI (SASEFOM)

Doorswitch

interlocking vrata se ne e otvoriti dok se neka drugavrata ne zatvore

Integracija


64/68


Integracija

Podaci o registracijama koristese u vie sustava (npr.eksportiranje podataka)

Integracija na nivou programa

Npr. serijski izlaz podataka iz jednog sustava u drugi

Integracija na nivou serijskekomunikacije

Npr. relejni izlaz jednog sustavaulaz je u drugi sustav

Integracija na nivou ulaza-izlaza

Npr. jedna kartica koja se koristiu dva sustava

Integracija na nivou pojedina nekomponente

u svrhu postizanja to boljih rezultata zatite i sl.,kontrola pristupa esto se integrira s drugim sustavimatipovi integracija:

Integracija na nivou ulaza-


65/68


Integracija na nivou ulazaizlaza

Pri registraciji, uklju i snima isnimi tko se registriraoCCTV

Sustav kontrolepristupa

Pri registraciji aktiviraj sliku namonitoruCCTV


Validna kartica isklju ujealarm

Protuprovalnialarm


Ako je uklju en alarm,onemogu i pristup


Protuprovalnialarm

U slu aju poara, otklju avavrata


Sustav zatite odpoara

KoritenjeUlaz uIzlaz iz

Integracija na nivou serijske


66/68


Integracija na nivou serijskekomunikacije

za razliku od integracije na nivou ulaza-izlaza (gdje sumogu e detektirati stanje da je neto uklju eno iliisklju eno), serijskim prijenosom podataka mogu e jedobiti bitne podatke kao to su:

to se dogodilo

gdje se dogodilokada se dogodilo

podaci se mogu koristiti kao instrukcije za neki drugi

sustav



67/68



izvoz (eksportiranje) podataka - podaci spremljeni ubazu podataka programa za kontrolu pristupa (ili radnogvremena) mogu se prebaciti u vanjski dokument (npr.*.csv ili *.txt) te se mogu koristiti za daljnju obradu (npr.obra un pla a pomo u poslovnog software-a i sl.)

unos (importiranje) podataka podaci iz vanjskogdokumenta, odnosno baze podataka, unose se u bazuprograma za kontrolu pristupa ili radnog vremena (npr.korisnike ne upisujemo ru no nego ih ubacimo iz

vanjskog dokumenta, npr. *.txt ili *.csv)


68/68


Zahvaljujem na pozornosti!

Documents

UvodGdjeKoristitiMikrokontrolere-alarmni sistemi