Embed Size (px)
Citation preview
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
UVOĐENJE DRŽAVNE MATURE U HRVATSKI ŠKOLSKI SUSTAV Prilog unaprjeđivanju kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj
Redefiniranje projekta
Studeni 2006.
Izrađeno u sklopu Projekta MZOŠ br. 0100999, Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav Priredili: Petar Bezinović i Zrinka Ristić Dedić Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja Amruševa 8/II, Zagreb Telefon: 01 4828909 e-mail: [email protected]; www.drzavnamatura.hr
1
„Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav“ je znanstveno-razvojni projekt kojemu je zadatak analiza uvjeta za razvoj i podrška razvoju trajno održivog sustava za praćenje, vrjednovanje i poticanje kvalitete obrazovanja u srednjim školama.
Od početka rada na projektu (listopad 2004. godine) učinjeni su značajni koraci u razvoju sustava: donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu, donesen je Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ustrojen je sam Centar koji je započeo s aktivnostima, formirano je djelotvorno Vijeće Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uvođenje državne mature, započeo je rad stručnih radnih skupina na pripremi ispita, uspješno su provedeni prvi nacionalni ispiti na generaciji učenika koja će prva polagati državnu maturu u školskoj godini 2008./09., započet je proces samovrjednovanja škola na temelju rezultata nacionalnih ispita.
Slijedom ovog dinamičnog razvoja i stečenih iskustava pokazalo se nužnim redefinirati ulogu projekta.
U priloženom su dokumentu date smjernice daljem razvoju sustava. Sažeto su prikazana (1) dosadašnja postignuća rada na projektu, (2) definirane su uloge i nadležnosti dionika i radnih tijela, (3) opisane su glavne značajke komplementarnih podsustava za osiguravanje kvalitete u obrazovanju, (4) prikazan je metodološki pristup definiranju poželjnih rezultata učenja i izradi ispitnih specifikacija, (5) predloženi su operativni planovi za pripremu i provedbu razvojnih projekata.
Na temelju rezultata provedenih nacionalnih ispita i započetog samovrjednovanja škola predlaže se detaljna analiza uzroka uspjeha i neuspjeha učenika i uvjeta u kojima se odvija obrazovni proces u hrvatskim srednjim školama.
Očekuje se da će ovaj projekt dati značajan doprinos unaprjeđenju kvalitete obrazovanja u hrvatskim srednjim školama.
dr. sc. Petar Bezinović, voditelj projekta
2
Sadržaj Uvod ................................................................................................................................................................................ 3 Dosadašnja postignuća u sklopu projekta „Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav“ ................................... 3 Razvoj sustava u budućnosti........................................................................................................................................... 4
Uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa – upravljanje sustavom................................................................ 5 Uloga Vijeća MZOŠ-a za uvođenje državne mature – savjetodavna uloga ................................................................ 5 Uloga kurikularnog tijela – definiranje standarda i kvalifikacija ................................................................................... 7 Uloga Agencije za odgoj i obrazovanje – unaprjeđivanje učenja i poučavanja........................................................... 7 Uloga Agencije za strukovno obrazovanje – definiranje izlaznih kompetencija i kvalifikacija u strukovnom i umjetničkom obrazovanju ........................................................................................................................................... 7 Uloga stručnih radnih skupina – razrada i razvoj ispita............................................................................................... 8 Uloga škola – provedba ispita u školama i samovrjednovanje ................................................................................... 9
Državna matura – smisao i značenje .............................................................................................................................. 9 Državna matura u gimnazijskim programima............................................................................................................ 10 Državna matura u strukovnim školama .................................................................................................................... 10 Državna matura u umjetničkim školama................................................................................................................... 11
Nacionalni ispiti – vrjednovanje za učenje..................................................................................................................... 11 Samovrjednovanje škola ............................................................................................................................................... 12 Metodološki pristup izradi ispitnih kataloga i ispita – ishodima učenja usmjereno obrazovanje .................................... 13 Plan priprema za državnu maturu u gimnazijskim programima (2008./2009.)............................................................... 14 Plan priprema za provođenje nacionalnih ispita u gimnazijskim programima (2006./2007.) ......................................... 16 Plan priprema za državnu maturu u strukovnim i umjetničkim školama (2009./2010.).................................................. 19 Plan priprema za provođenje nacionalnih ispita u četverogodišnjim strukovnim i umjetničkim školama (2006./2007.). 20 Plan provođenja samovrjednovanja škola (2006./2007.)............................................................................................... 23 Plan za edukaciju članova stručnih radnih skupina ....................................................................................................... 26 Plan za edukaciju autora ispitnih zadataka ................................................................................................................... 26 Analiza odrednica uspjeha i neuspjeha učenika na nacionalnim ispitima 2006............................................................. 27 Pojmovnik...................................................................................................................................................................... 29 Reference...................................................................................................................................................................... 31
3
Uvod 1. „Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav“ razvojni je projekt kojim se potiče
razvoj standardiziranog sustava završnih ispita srednjoškolskog obrazovanja. 2. U sklopu priprema za uvođenje državne mature predlaže se i ustrojava širi sustav
vrjednovanja, praćenja i poticanja kvalitete obrazovanja u hrvatskim srednjim školama. 3. Predloženi sustav vrjednovanja sadrži tri ključna komplementarna podsustava: (1)
državnu maturu, (2) nacionalne ispite i (3) samovrjednovanje škola. 4. Svjetska iskustva i istraživanja dokazuju da je valjano vrjednovanje obrazovanja temelj
razvoja, osiguravanja i jamstva njegove kvalitete. Praćenje i vrjednovanje obrazovanja jedan je od temeljnih indikatora kvalitete obrazovnih sustava u Europi1.
5. Očekuje se da će vrjednovanje obrazovanja razvijeno u sklopu ovoga projekta pomoći stvaranju uvjeta za razvoj kompetencija važnih za uspješan život građana u društvu koje spremno odgovara zahtjevima 21-og stoljeća.
Dosadašnja postignuća u sklopu projekta „Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav“
6. Projekt je temeljen na sustavnim empirijskim analizama razvojnih potreba hrvatskog srednjoškolskog obrazovanja2, komparativnim analizama svjetskih pristupa vrjednovanju obrazovanja, konzultacijama sa stranim ekspertima, te uvažavanju relevantnih dokumenata Europske unije3.
7. Do sada predložene strateške smjernice i konceptualni okvir za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav4 rezultirale su postavljanjem osnova za razvoj trajnog sustava vanjskog i unutrašnjeg vrjednovanja obrazovanja.
8. Formirano je Vijeće Ministarstva za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav (ožujak, 2005.).
9. Ustrojen je Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja (rujan, 2005.) temeljem Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje obrazovanja (NN, 121/04).
10. Prihvaćene su izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu (lipanj, 2005., NN, 81/05) kojima se zakonski definira (1) uvođenje državne mature u četverogodišnje srednje škole, (2) obveza škola da sudjeluju u nacionalnim ispitima i (3) obveza korištenja rezultata nacionalnih ispita i ostalih indikatora kvalitete za samovrjednovanje i unaprjeđivanje rada škole.
11. Započeo je rad stručnih radnih skupina na razvoju ispitnih specifikacija i ispitnog instrumentarija za nacionalne ispite i državnu maturu (svibanj, 2005).
12. Pripremljeni su i uspješno provedeni prvi nacionalni ispiti iz hrvatskoga jezika, matematike i stranih jezika u prvim razredima gimnazijskih programa u Hrvatskoj (svibanj, 2006.).
13. Započeo je proces samovrjednovanja škola (listopad, 2006.). 14. Ostvarena je dobra komunikacija sa školama putem brojnih sastanaka sa školskim
kolektivima, ravnateljima, ispitnim koordinatorima, aktivima nastavnika. Izgrađeno je konstruktivno suradničko ozračje temeljeno na povjerenju, određeno željom zaposlenih u obrazovanju za pokretanjem značajnih promjena i izgradnjom boljeg sustava obrazovanja.
4
Razvoj sustava u budućnosti 15. Započete aktivnosti i rad na projektu, kao i iskustva s provedenih nacionalnih ispita daju
smjernice za daljnji razvoj sustava vanjskog vrjednovanja u obrazovanju. 16. Nužno je jasno određivanje uloga dionika i tijela u razvoju sustava, definiranje njihovih
odnosa, koordiniranja, delegiranja nadležnosti i preciziranje rokova za izvršavanje dogovorenih zadataka.
17. Nužno je pokretanje rada svih stručnih radnih skupina za izradu ispitnih kataloga za nacionalne ispite i državnu maturu u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama.
18. Nužno je osigurati sustavnu i kvalitetnu edukaciju stručnih radnih skupina, ocjenjivača i ispitivača u području edukacijskih mjerenja i vrjednovanja u obrazovanju.
19. Nužno je i nadalje graditi neposrednu i kolegijalnu komunikaciju sa školama radi boljeg razumijevanja uvjeta i okolnosti u kojima djeluju te radi učinkovitijeg korištenja rezultata nacionalnih ispita za usporedne analize, samovrjednovanje i poticanje kvalitetnijeg rada u školama.
20. Važno je inzistirati na daljnjem razvoju sustava samovrjednovanja škola jer je pristup značajan za poticanje kulture kvalitete u obrazovanju.
21. Važno je nastaviti sa znanstvenim analizama korelata i uzroka uspjeha i neuspjeha učenika na nacionalnim ispitima. Prikupljanje takvih podataka omogućuje svrhovitu obrazovnu politiku koja ima za cilj podizanje i ujednačavanje kvalitete škola.
22. Potrebno je definirati korištenje rezultata državne mature za upis u visokoškolske institucije i osiguravanje vertikalne prohodnosti za sposobne i motivirane učenike.
23. Potrebno je definirati uvjete polaganja državne mature za različite kategorije učenika s posebnim potrebama.
24. Potrebno je definirati specifičnosti državne mature za učenike koje rade po programima za nacionalne manjine.
25. Potrebno je definirati specifičnosti državne mature za pristupnike koji su završili srednjoškolsko obrazovanje prije nego je uvedena državna matura, kao i za pristupnike koji su stekli srednjoškolsko obrazovanje u programima za obrazovanja odraslih.
26. Izuzetno je važno sustav vanjskog vrjednovanja povezati i koordinirati s aktivnostima u području kurikularne reforme srednjega školstva. U tom se smislu predlaže formiranje novog „Kulikularnog tijela“ koje bi, u skladu s aktualnim programima i predviđenim kurikularnim promjenama, trebalo definirati poželjne obrazovne ishode i obrazovne standarde koji se trebaju provjeravati i uvažavati na državnoj maturi.
• Uvođenje državne mature i sustava vanjskog vrjednovanja u hrvatski školski sustav je složeni projekt čiji uspjeh ovisi o hrabrosti i spremnosti svih dionika – kreatora obrazovne politike, razvojnih službi, rukovoditelja u sustavu obrazovanja, nastavnika, roditelja, pa i samih učenika – na nove izazove i značajne promjene u pristupu i paradigmi obrazovanja.
• Uvođenje novina u sustav obrazovanja nužno izaziva otpore. Važno je razumjeti da su otpori normalna ljudska reakcija na promjene i na neizvjesnost.
• Da bi vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje škola ostvarili svoje ciljeve važna je kompetentnost institucija koje ih provode i kompetentnost odgovornih pojedinaca.
• Važno je razumijevanje postojećeg stanja, statusa i stavova ljudi u obrazovnom sustavu. • Važno je brižljivo planiranje, dobro pripremanje, savjesno i odgovorno provođenje dogovorenih
aktivnosti. • Važno je detaljno informiranje, transparentnost i javnost. • Važno je razumijevanje da će uvođenje novog sustava vrjednovanja omogućiti mladom naraštaju
bolju podršku u procesu osobnog razvoja i stjecanja važnih znanja i kompetencija za uspješan život u prosperitetnom društvu.
5
Organizacija sustava vrjednovanja u obrazovanju – komunikacija među dionicima 27. Uvođenje državne mature je složeni projekt čiji uspjeh prije svega ovisi o koordinaciji
aktivnosti između važnih dionika. Kvaliteta komunikacije među dionicima određuje kvalitetu funkcioniranja sustava.
28. Shema odnosa i uloga dionika - tijela za provedbu projekta (na sljedećoj stranici) Uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa – upravljanje sustavom 29. Upravljanje projektom, donošenje strateških i ostalih ključnih odluka i rješenja. 30. Osiguravanje nužnih preduvjeta za djelotvorno odvijanje dogovorenih procesa
(financiranje, koordiniranje aktivnosti i sl.). Uloga Vijeća MZOŠ-a za uvođenje državne mature – savjetodavna uloga 31. Vijeće je savjetodavno tijelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Nacionalnog
centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja. 32. Predlaže strateške pravce razvoja sustava vanjskog i unutrašnjeg vrjednovanja na
temelju analiza razvojnih potreba hrvatskog obrazovanja. 33. Predlaže datume polaganja nacionalnih ispita, državne mature i ostalih vanjskih završnih
ispita. 34. Analizira i prati provedbu projekata vanjskog vrjednovanja (državna matura, nacionalni
ispiti itd.). 35. Provodi nadzor nad pripremama i provođenjem ispita u sklopu vanjskog vrjednovanja. 36. Predlaže Pravilnike o provođenju vanjskih i unutrašnjih ispita i samovrjednovanju škola. 37. Provodi konzultacije i dogovore s predstavnicima visokoškolskih institucija o
prihvaćanju državne mature kao zamjene za razredbene ispite. 38. Određuje stupanj tajnosti podataka i gradiva te način i postupak čuvanja podataka i
gradiva koji su označeni kao ispitna tajna. 39. Vrši i ostale poslove koji su u funkciji razvoja sustava vrjednovanja i kvalitete
obrazovanja u Hrvatskoj.
6
7
Uloga kurikularnog tijela – definiranje standarda i kvalifikacija Potrebno formirati! Mogući naziv: Agencija za kvalifikacije i kurikulum (AKK)
40. Nadležno za razvoj i moderniziranje kurikuluma, vrjednovanja u obrazovanju kao sastavnice kurikuluma, vanjske ispite i kvalifikacije u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama.
41. U skladu s razvojem kurikuluma određuje poželjne ishode učenja (izlazne kompetencije) koje se trebaju provjeravati na državnoj maturi u gimnazijama, strukovnim i umjetničkim školama.
42. Predlaže akademske kvalifikacije temeljene na vanjskim ispitima (državna matura, vanjski završni ispiti u strukovnom obrazovanju, itd.) sukladno Nacionalnom kvalifikacijskom okviru (u izradi) i obrazovnim standardima u zemljama Europske unije.
43. Vrši izbor članova stručnih radnih skupina za izradu ispitnih specifikacija i ispitnih materijala.
44. Vodi i koordinira rad stručnih radnih skupina koje izrađuju ispitne kataloge. 45. Donosi odluke o strukturi, opsegu i trajanju ispita iz pojedinih predmeta prema
prijedlogu stručnih radnih skupina. 46. Predlaže recenzente za ispitne kataloge i ispitne materijale. 47. Recenzira i odobrava ispitne kataloge za nacionalne ispite i državnu maturu. Uloga Agencije za odgoj i obrazovanje – unaprjeđivanje učenja i poučavanja 48. Surađuje u razvoju i moderniziranju kurikuluma, razvoju vanjskog vrjednovanja i
sustava ispita u gimnazijskim i u zajedničkim programskima sadržajima. 49. Surađuje sa stručnim radnim skupinama koje izrađuju ispitne kataloge. 50. Korištenje rezultata nacionalnih ispita i državne mature za fokusirano djelovanje –
pomaganje nastavnicima u razvoju učinkovitijih metoda poučavanja i ostvarivanju poželjnih ishoda obrazovanja - obrazovnih standarda.
Uloga Agencije za strukovno obrazovanje – definiranje izlaznih kompetencija i kvalifikacija u strukovnom i umjetničkom obrazovanju 51. Surađuje u razvoju i moderniziranje kurikuluma, vrjednovanja u obrazovanju, u
definiranju strukovnih kompetencija i kvalifikacija u strukovnim i umjetničkim programima.
52. Surađuje u definiranju akademskih kvalifikacija temeljenih na vanjskim i ostalim standardiziranim ispitima (državna matura u strukovnim školama, vanjski završni ispiti u strukovnom obrazovanju, itd.) sukladno Nacionalnom kvalifikacijskom okviru (u izradi) i obrazovnim standardima u zemljama Europske unije.
53. Surađuje i savjetuje stručne radne skupina koje izrađuju ispitne kataloge za strukovne programe.
54. Surađuje pri recenziranju i odobravanju ispitnih kataloga i testova za nacionalne ispite i državnu maturu.
55. Surađuje pri predlaganju stručnih radnih skupina za strukovna područja učenja. 56. Koristi rezultate nacionalnih ispita i državne mature za fokusirano djelovanje –
pomaganje školama i nastavnicima u razvoju učinkovitijih metoda poučavanja i ostvarivanju poželjnih ishoda obrazovanja - obrazovnih standarda u strukovnom i umjetničkom obrazovanju.
8
Uloga stručnih radnih skupina – razrada i razvoj ispita 57. Izrada ispitnih kataloga za državnu maturu i nacionalne ispite:
• Određivanje ciljeva ispita. • Definiranje sadržaja ispita. • Planiranje provođenja ispita – razrada ispitnog postupka.
58. Izrada zadataka, izrada ispita. 59. Izrada ključa za ocjenjivanje. 60. Suradnja pri uvježbavanju ispitivača - izrada uputa za ispitivače. 61. Suradnja pri uvježbavanju ispitnih ocjenjivača – izrada uputa za ocjenjivače. 62. Priprema ishodišta za dodatno obrazovanje nastavnika. Uloga Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja – provođenje ispita 63. Djeluje kao nezavisna institucija koja osigurava ekspertnost u pripremi, organizaciji i
provođenju ispita u skladu s odredbama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, Statuta Centra i Pravilnika o polaganju državne mature.
64. Organizira i provodi državnu maturu, nacionalne ispite i sve ostale ispite temeljene na nacionalnim standardima.
65. Jamči regularnost i zaštitu svih postupaka i podataka. 66. Tijesno surađuje sa stručnim radnim skupinama za izradu ispitnih kataloga i razvoj ispita
(vanjske suradnike Centra) u suradnji s Kurikularnim tijelom (Agencijom za odgoj i obrazovanje i Agencijom za strukovno obrazovanje).
67. Usklađuje rad stručnih radnih skupina iz srodnih predmeta i područja učenja. 68. Organizira edukaciju za vanjske suradnike Centra u procesu pripreme i provođenja ispita
(stručne radne skupine, ispitivači, vanjski ocjenjivači, autori ispitnih zadataka, itd.). 69. Planira metodologiju i postupke provođenja ispita i vanjskog vrjednovanja u
obrazovanju. 70. Izrađuje banke zadataka, konstruira testove i ostale ispitne materijale. 71. Provodi predtestiranja zadataka i psihometrijske analize. 72. Publicira ispitne kataloge. 73. Izrađuje i publicira radne materijale i priručnike za pripremanje ispita. 74. Izdaje potvrde i svjedodžbe o položenim ispitima. 75. Analizira, statistički obrađuje i objavljuje rezultate ispita i vanjskog vrjednovanja
obrazovanja. 76. Provodi evaluacijske analize i daje prijedloge Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
športa za unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja. 77. Pomaže školama u samovrjednovanju i razvoju temeljenom na rezultatima
standardiziranih ispita. 78. Organizira seminare za nastavnike u području edukacijskih procjena, ocjenjivanja i
vrjednovanja napredovanja učenika. 79. Obavlja druge poslove u svezi s provođenjem nacionalnih ispita i vanjskog vrjednovanja
u obrazovanju.
9
Uloga škola – provedba ispita u školama i samovrjednovanje 80. Surađuju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrjednovanje obrazovanja. 81. Delegiraju školskog ispitnog koordinatora odgovornog za organizaciju i provedbu ispita
u školi. 82. Organiziraju i provode nacionalne ispite i državnu maturu u školama prema propisima i
uputama. 83. Odgovaraju za regularnost provedbe ispita u skladu s „Pravilnikom o zaštiti tajnosti u
pripremi i provedbi državne mature i nacionalnih ispita“ i „Kodeksom ponašanja pristupnika na državnoj maturi i nacionalnim ispitima“.
84. Provode samoanalize, samovrjednovanja i razvijaju postupke za unaprjeđenje rada na temelju rezultata vanjskog vrjednovanja i ostalih indikatora kvalitete odgoja i obrazovanja.
Državna matura – smisao i značenje 85. Državna matura je zajednički naziv za sve oblike završnih ispita četverogodišnjeg
srednjoškolskog obrazovanja koji su temeljeni na nacionalnim standardima, a koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.
86. Za valjanost svjedodžbi i certifikata izdanih na temelju rezultata državne mature jamči država.
87. Uvodi se u okruženju nužnosti razvoja i integriranja kvalitetnog sustava praćenja, vrjednovanja i certificiranja u sustav obrazovanja.
88. Uvjeti, način i postupci polaganja državne mature propisuju se Pravilnikom o polaganju državne mature.
89. Sadržaji koji se ispituju ovise o ciljevima obrazovanja u pojedinim obrazovnim programima i o definiranim kompetencijama koje učenik na kraju školovanja mora posjedovati.
90. Uvođenjem državne mature ostvaruju se važni ciljevi u sustavu srednjoškolskog obrazovanja: • Država preuzima veću odgovornost za kvalitetu javnog obrazovanja; • Učenici i nastavnici preuzimaju veću odgovornost za učenje i poučavanje; • Postavljaju se jasni standardi ishoda učenja - izlaznih kompetencija učenika; • Osiguravaju se valjaniji, pouzdaniji i objektivniji ispitni postupci koji se provode u
isto vrijeme i pod standardiziranim uvjetima za sve pristupnike; • Jamči se prepoznatljivost kvalifikacija na domaćem i europskom tržištu rada – točno
se zna što koja svjedodžba znači, tj. koje su kompetencije ispitane i kako su vrjednovane;
• Osigurava se bolja pripremljenost učenika za tržište rada, za cjeloživotno učenje i za nastavak visokoškolskog obrazovanja;
• Kod učenika se potiče usvajanje vrijednosnog stava da se samo učenjem, osobnim zalaganjem i savjesnim radom može ostvariti uspjeh u školovanju i u životu.
10
Državna matura u gimnazijskim programima 91. Učenici gimnazijskih programa će prvi puta polagati državnu maturu u školskoj godini
2008/09. u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05).
92. Državna matura za učenike gimnazija je državni ispit kojim se stječe srednja školska sprema, odnosno svjedodžba o završenom gimnazijskom obrazovanju.
93. Uvjeti, način i postupci polaganja državne mature u gimnazijama propisuju se Pravilnikom o polaganju državne mature.
94. Na državnoj maturi se provjerava razvijenost kompetencija važnih za uspješan nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu.
95. Ispitni katalozi za polaganje svih ispita na državnoj maturi 2008/09. moraju biti objavljeni do 1. rujna 2007. godine.
Državna matura u strukovnim školama 96. Uvođenje državne mature u strukovne srednje škole je prioritet zbog važnosti podizanja
kvalitete samog strukovnog obrazovanja, ali i nužnosti uključivanja Hrvatske u procese europske suradnje u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska je potpisnica komunikea iz Maastrichta5 a time i Kopenhagenške deklaracije6 kojim se priključuje zalaganjima za jačanje suradnje u području strukovnog obrazovanja u Europi.
97. Državnom se maturom u strukovnim školama osigurava transparentnost, prenosivost i priznavanje naših strukovnih kompetencija i kvalifikacija na europskom tržištu rada. Naše srednjoškolske svjedodžbe trebaju postati prepoznatljivi i usporedivi dokumenti u Hrvatskoj i u svijetu.
98. Učenici strukovnih i umjetničkih škola će prvi puta polagati državnu maturu u školskoj godini 2009/10. u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05).
99. Državna matura za učenike strukovnih i umjetničkih škola je državni ispit kojim se stječe srednja stručna sprema, odnosno certifikat o završenom strukovnom ili umjetničkom obrazovanju.
100. Uvjeti, način i postupci polaganja državne mature u strukovnim školama propisuju se Pravilnikom o polaganju državne mature.
101. Položenom državnom (strukovnom) maturom pristupnici dokazuju da su dosegli nacionalne standarde znanja i kompetencija koje se očekuju od polaznika strukovnih i umjetničkih programa.
102. Državnom se maturom u strukovnom dijelu provjeravaju specifične kompetencije koje ključno određuju pojedinu struku, tj. specifična znanja i vještine važne za efikasnu prilagodbu tržištu rada. Prijedlozi škola i sektora gospodarstva već su istraženi u sklopu ovog projekta7.
103. Za učenike strukovnih škola koji žele nastaviti obrazovanje na veleučilištima i sveučilištima može se, na njihov zahtjev, provjeravati i razvijenost kompetencija važnih za uspješan nastavak obrazovanja prema uvjetima visokoškolskih institucija.
104. Ispitne kataloge za pojedina područja učenja i različite programe izrađuju sektorske stručne radne skupine.
105. Izlazne kompetencije koje se provjeravaju kao i načini polaganja državne mature za različite programe moraju biti usklađene s odlukama nadležnog kurikularnog tijela.
106. Ispitni katalozi za polaganje svih ispita na državnoj maturi 2009/10. moraju biti objavljeni do 1. rujna 2008. godine.
11
Državna matura u umjetničkim školama 107. Učenici umjetničkih škola će prvi puta polagati državnu maturu u školskoj godini
2009/10. u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN 81/05).
108. Državna matura za učenike umjetničkih škola je državni ispit kojim se stječe srednja školska, odnosno stručna sprema i certifikat o završenom umjetničkom obrazovanju.
109. Uvjeti, način i postupci polaganja državne mature u umjetničkim školama propisuju se Pravilnikom o polaganju državne mature.
110. Položenom državnom maturom u umjetničkim školama pristupnici dokazuju da su dosegli nacionalne standarde znanja i kompetencija koje se očekuju od polaznika umjetničkih programa.
111. Za učenike umjetničkih škola koji žele nastaviti obrazovanje na veleučilištima i sveučilištima može se, na njihov zahtjev, provjeravati i razvijenost kompetencija važnih za uspješan nastavak obrazovanja prema uvjetima visokoškolskih institucija.
112. Ispitne kataloge za pojedina područja učenja i različite programe izrađuju sektorske stručne radne skupine.
113. Izlazne kompetencije koje se provjeravaju kao i načini polaganja državne mature za različite programe moraju biti usklađene s odlukama nadležnog kurikularnog tijela.
114. Ispitni katalozi za polaganje svih ispita na državnoj maturi 2009/10. moraju biti objavljeni do 1. rujna 2008. godine.
Nacionalni ispiti – vrjednovanje za učenje 115. U skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu
(NN 81/05, Članak 70) škole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja.
116. Nacionalni ispiti su standardizirani ispiti iz različitih područja učenja koji se periodično organiziraju s ciljem praćenja učinkovitosti rada škola.
117. Nacionalnim se ispitima provjeravaju ishodi učenja na različitim razinama obrazovanja. Imaju dijagnostičku svrhu i primjenjuju se radi formativnog vrjednovanja učenja i poučavanja.
118. Nacionalnim se ispitima može se provjeravati i razvijenost važnih kompetencija koje nisu zastupljene u propisanim nastavnim programima škola.
119. Osiguravaju podatke za različite vrste usporedba (među programima, regijama, školama i sl.).
120. Rezultati nacionalnih ispita omogućuju informiranje javnosti o razini postignuća učenika.
121. Na razini škola nacionalnim se ispitima prikupljaju podatci koji omogućavaju uočavanje mogućnosti unaprjeđivanja kvalitete učenja i poučavanja. Škole ih moraju koristiti za samoanalizu, samovrjednovanje i unaprjeđivanje vlastitog rada (prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu, NN 81/05, Članak 71).
122. Nacionalni ispiti pomažu pripremanju škola, nastavnika i učenika za državnu maturu. 123. Služe za postavljanje ispitnih standarda, normi i kriterija te za razvoj ispitnog
instrumentarija.
12
124. Uz testove postignuća na nacionalnim se ispitima mogu primjenjivati i upitnici kojima se mogu objasniti mogući korelati uspjeha i neuspjeha učenika, poput sociodemografskih upitnika, upitnika za ispitivanje angažmana učenika, zastupljenosti poželjnih metoda učenja i poučavanja, poticanja samoregulirajućeg učenja, odnosno vještina učenja kod učenika, odnosa nastavnika i učenika i drugih.
125. Nacionalnim se ispitima prikupljaju podatci o uspješnosti učenika koji pružaju empirijsku podlogu promišljenoj razvojnoj politici u obrazovanju i daljnjem unaprjeđivanju sustava. Rezultati nacionalnih ispita i spoznaje stečene dodatnim istraživanjima i analizama informiraju kreatore obrazovne politike o odnosima između postignuća učenika i uvjeta učenja i poučavanja u školama te pružaju valjane smjernice za kvalitetne intervencije i izmjene programa.
126. Ispitni katalozi (specifikacije) za polaganje nacionalnih ispita moraju biti objavljeni najmanje 90 dana prije polaganja ispita.
127. Uvjeti, načini i postupci provođenja nacionalnih ispita reguliraju se uputama o provođenju nacionalnih ispita.
128. Odluke o strukturi i terminima provođenja nacionalnih ispita donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH na prijedlog Vijeća MZOŠ-a za uvođenje državne mature.
129. Nacionalni se ispiti provode na reprezentativnim uzorcima učenika i škola. Određivanje uzoraka na kojima provode ispiti, kao i pripremu i provedbu ispita vrši Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
130. Informaciju o provođenju ispita škole dobivaju najmanje 30 dana prije primjene ispitnog materijala u školi.
Samovrjednovanje škola 131. Samovrjednovanje je proces kontinuiranog praćenja, analiziranja i procjenjivanja
uspješnosti vlastitog rada i djelovanja škola. Temelji se na provjeravanju usklađenosti rada škole s indikatorima kvalitete odgoja i obrazovanja i standardima postignuća učenika8.
132. Uz vanjsko vrjednovanje, samovrjednovanje škola je integralni dio sustava za unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja u razvijenim obrazovnim sustavima u Europskoj uniji9.
133. Samovrjednovanjem škole moraju dokazati da imaju jasan uvid u to koliko dobro ostvaruju svoju svrhu i moraju biti sposobne odgovoriti na dva ključna pitanja: „Koliko je dobra naša škola?“ i „Kako možemo biti još bolji?“.
134. Vezano uz nacionalne ispite škole su obvezne analizirati i interpretirati rezultate svojih učenika te planirati i primjenjivati metode i postupke kojima će utjecati na poboljšanje rezultata u budućnosti. Škole su dužne preuzeti odgovornost za napredovanje svojih učenika.
135. U procesu samovrjednovanja podršku školama pruža Odjel za promicanje kvalitete Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja. Odjel je nadležan za razvoj instrumentarija za samovrjednovanje škola, organizaciju i koordiniranje mreže „kritičkih prijatelja“ škola, te analizu i vrjednovanje školskih razvojnih planova.
136. Uvjeti, načini i postupci provođenja samovrjednovanja škola reguliraju se Pravilnikom o samovrjednovanju škola10.
13
Metodološki pristup izradi ispitnih kataloga i ispita – ishodima učenja usmjereno obrazovanje 137. Predložena metodologija uvažava novije teorijske i praktične dosege u razvoju
edukacijskih i psihologijskih mjerenja te razvoju kurikuluma. 138. Metodološki pristup11 na kojemu se temelji izrada ispitnih specifikacija je adaptirani
„Rezultatima učenja usmjeren pristup“ (Outcome-Based Education; Spady, 1988; 1993; 1994), osuvremenjen metodološkim uputama McTighea i Wigginsa (2003; 2004) i njihovim „Planiranjem unatrag“ (Backward Design).
139. Pripremljen je Metodološki priručnik12 za stručne radne skupine kojim je objašnjen konceptualni pristup, klasifikacija znanja i kognitivnih procesa (revidirana Bloomova taksonomija), opisano je značenje i struktura predmetnog ispitnog kataloga, tablica specifikacije testa te su date preporuke za izradu zadataka za nacionalne ispite i državnu maturu.
14
Plan priprema za državnu maturu u gimnazijskim programima (2008./2009.) Neposredni zadatci
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Prihvaćanje Pravilnika o polaganju državne mature
Temeljni dokument Pripremila radna grupa Vijeća MZOŠ za državnu maturu.
Dostavljeno na prihvaćanje Upravi za srednje školstvo.
Potrebna javna rasprava o Pravilniku. Žurno dostaviti elektronskom poštom svim srednjim školama s obrascem za komentare i prijedloge.
? Rasprave u školama i prikupljanje komentara i prijedloga škola
? Rasprava na Vijeću za DM i eventualne preinake
? Donošenje i objavljivanje Pravilnika
MZOŠ
Prihvaćanje uputa o polaganju državne mature za učenike s posebnim potrebama i učenike nacionalnih manjina
Osigurati ostvarivanje prava svih učenika za polaganje DM na pravedan i valjan način
Upute za učenike s posebnim potrebama priprema SRS za učenike s posebnim potrebama u suradnji s radnom grupom Vijeća MZOŠ za državnu maturu.
Upute za učenike nacionalnih manjina priprema radna grupa Vijeća MZOŠ.
Potrebno mišljenje Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.
do lipnja 2007. - Donošenje i objavljivanje Pravilnika
MZOŠ SRS za učenike s posebnim potrebama
Izrada ispitnih kataloga (specifikacija) za državnu maturu 2008/09
Upoznati sve dionike s detaljima polaganja DM iz pojedinog predmeta dvije godine prije DM
Ispitni katalozi priređuju se za sve predmete (ispite) koji se polažu na DM 2009. godine.
Imenovanje SRS za sve predmete koji će se polagati na DM.
Izrada ispitnih kataloga prema zadanim specifikacijama.
Vođenje i koordiniranje pripreme ispitnih kataloga.
Definirati (formirati) kurikularno tijelo koje potvrđuje ispitne kataloge.
Osigurati redovito honoriranje rada SRS.
Osigurati sustavnu edukaciju ili barem metodološke treninge za SRS
Efikasnije voditi, pratiti i koordinirati rad SRS.
Do 15/12/06 - Formiranje svih SRS
Izrada IK – 15. travanj 2007. Recenziranje – svibanj, 2007. Preinake – lipanj, 2007. Prihvaćanje – lipanj 2007. Objavljivanje 1. rujan 2007.
Vijeće MZOS-a za uvođenje DM Kurikularno tijelo NCVVO
15
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Izrada ispita za državnu maturu 2008/09
Najmanje dvije ekvivalentne forme testova za svaki predmet koji se polaže na DM 2009. godine.
Izrada zadataka i preliminarnih formi testova.
Predtestiranje preliminarnih formi testova na uzorcima učenika 4. razreda.
Statističke i psihometrijske analize preliminarnih formi testova.
Konstrukcija konačnih formi testova.
Grafička priprema testova i listova za odgovore.
Izrada ključa za bodovanje. Izrada uputa za ocjenjivače. Izrada uputa za ispitivače.
Kako bi se osigurao dovoljni broj kvalitetnih zadataka, u izradu zadataka potrebno je, osim SRS, uključiti veći broj nastavnika.
Osigurati treninge za izradu zadataka.
Prije predtestiranja potrebno je provjeriti zadatke (sadržajna analiza, usklađenost s preporukama o izradi zadataka i sl.)
Imenovati ocjenjivače i ispitivače.
Osigurati trening za ocjenjivače.
Osigurati trening za ispitivače.
Izrada zadataka za DM - trajno
? Izrada preliminarnih formi testova za DM
? Provjera zadataka - predtestiranje preliminarnih formi testova
? Analiza preliminarnih formi testova
NCVVO SRS
Izrada Ispitnog pravilnika (pravila ponašanja učenika na državnoj maturi, procedure u slučaju kršenja pravila ponašanja, postupci podnošenja žalbi itd.)
Upoznati sve dionike s detaljima i pravilima tijekom postupka polaganja DM
Ispitni pravilnik priprema NCVVO, a potvrđuje Vijeće MZOŠ za državnu maturu.
Do 09/07 NCVVO
16
Plan priprema za provođenje nacionalnih ispita u gimnazijskim programima (2006./2007.) • Utvrđivanje uspješnosti učenika prvih razreda u rješavanju testova iz hrvatskoga jezika, matematike i prvih stranih jezika • Utvrđivanje uspješnosti učenika drugih razreda gimnazijskih programa iz hrvatskoga jezika, matematike, stranih jezika, biologije, fizike, kemije
i informatike. Dodatni razlozi provođenja nacionalnih ispita u gimnazijskim programima: • Podići razinu spremnosti škola na ispite iz različitih predmeta • Nadalje testirati i uhodati sustav vanjskih ispita • Osigurati školama indikatore uspješnosti koji se mogu koristiti za samovrjednovanje škola • Provjeriti valjanost i ostale metrijske karakteristike primijenjenih testova – unaprjeđivanje kvalitete izrade ispita • Pripremati učenike za polaganje državne mature. Napomena: Rezultati testiranja prvih i drugih razreda ne mogu se neposredno uspoređivati jer se ispituje različito gradivo različitim, neusporedivim testovima.
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Izrada i prihvaćanje Uputa o provedbi nacionalnih ispita u školskoj godini 2006/07.
Temeljni dokument Priprema radna grupa Vijeća MZOŠ za državnu maturu. Dostaviti na prihvaćanje Upravi za srednje školstvo MZOŠ-a.
Rasprava i prihvaćanje dokumenta na Vijeću – do 15. prosinca Donošenje i objavljivanje Uputa – do 1.1.2007.
MZOŠ
Izrada Ispitnih specifikacija za sve predmete koji će se polagati na nacionalnim ispitima 2006/07.
Upoznavanje svih dionika, posebice nastavnika i učenika s kompetencijama koje će se provjeravati i načinima kako će se provjeravati.
Aktivnosti SRS-a. Vođenje i koordiniranje pripreme ispitnih kataloga.
Definirati tijelo koje odobrava ispitne specifikacije za nacionalne ispite. Osigurati redovito honoriranje rada SRS. Efikasnije voditi, pratiti i koordinirati rad SRS.
15. siječanj 2007.
NCVVO
Izrada testova za nacionalne ispite 2006/07.
Najmanje dvije ekvivalentne forme testova za svaki ispit
Izrada zadataka i preliminarnih formi testova. Predtestiranje preliminarnih formi testova na malim uzorcima Statističke i psihometrijske analize preliminarnih formi testova. Konstrukcija konačnih formi testova.
Prije predtestiranja potrebno je provjeriti zadatke (sadržajna analiza, usklađenost s preporukama o izradi zadataka i sl.) Imenovati ocjenjivače i ispitivače. Osigurati trening za ocjenjivače.
do 30. siječnja 2007.
NCVVO SRS
17
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Grafička priprema testova i listova za odgovore. Izrada ključa za bodovanje. Izrada uputa za ocjenjivače.
Izrada Vodiča kroz nacionalne ispite za učenike
Upoznati sve dionike s detaljima i pravilima polaganja nacionalnih ispita u 2006/07
Vodič priprema i izdaje NCVVO.
30. siječanj 2007. NCVVO
Izrada Priručnika o provedbi nacionalnih ispita u 2006/07 za ispitne koordinatore
Upoznati škole, ispitne koordinatore i ravnatelje s postupcima provođenja nacionalnih ispita
Priručnik priprema i školama distribuira NCVVO. Seminari za ispitne koordinatore.
do 10. veljače 2007. NCVVO
Uzorkovanje učenika za nacionalne ispite
Ispiti se u 2006/07 provode na uzorcima učenika.
Stratificirani slučajni uzorci učenika (stratifikacija po vrsti gimnazijskog programa i lokaciji škole)
Potrebno je osigurati reprezentativnost uzoraka za cijelu populaciju ispitanih učenika. Svi učenici iz ciljne populacije trebaju sudjelovati u nacionalnim ispitima.
do 1. veljače 2007. NCVVO
Izrada izvješća o rezultatima ispita za škole - pružanje povratnih informacija školama. Korištenje rezultata nacionalnih ispita za samoanalizu i samovrednovanje škola.
Prikazi individualnih i školskih rezultata Škole su dužne koristiti rezultate nacionalnih ispita za samoanalizu, samovrednovanje i izradu godišnjih razvojnih planova.
Priprema tabelarnih izvješća za sve škole. Primjena metodologije samovrednovanja škola
Osigurati razumljivost i upotrebljivost izvješća za svakog nastavnika i svakog učenika.
90 dana nakon ispita NCVVO
Izrada izvješća o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita
Analiza rezultata, prikazi rezultata, razlike rezultata među školama i nekim obilježjima učenika. Izvješće je namijenjeno Ministarstvu i stručnoj javnosti
Statističke i psihometrijske analize
do 15. srpnja 2007. NCVVO
Analiza sustava nacionalnih ispita
Uočavanje problema u sustavu provođenja nacionalnih ispita: analiza djelotvornosti informacijskog sustava (sustava prijave škola i učenika), adekvatnosti distribucije ispitnih materijala,
Priprema protokola za praćenje izvršavanja zadataka svih sudionika sustava, praćenje provedbe, prikupljanje podataka. Analiza nedostataka sustava, izrada evaluacijskog izvješća,
do 15. srpnja 2007. NCVVO
18
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost pohranjivanja, primjene i vraćanja testova, načina izvješćivanja Analiza rada ispitnih koordinatora. Analiza rada ocjenjivača
smjernice za budući rad.
19
Plan priprema za državnu maturu u strukovnim i umjetničkim školama (2009./2010.)
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Izrada ispitnih kataloga (specifikacija) za državnu maturu 2009/10
Upoznati sve dionike s detaljima polaganja DM iz pojedinog predmeta dvije godine prije DM. Ispitni katalozi priređuju se za sve predmete (ispite) koji se polažu na DM 2010. godine.
Imenovanje SRS za sve predmete i strukovna područja koja će se polagati na DM. Izrada ispitnih kataloga prema zadanim specifikacijama. Vođenje i koordiniranje pripreme ispitnih kataloga.
Definirati (formirati) kurikularno tijelo koje potvrđuje ispitne kataloge. Osigurati redovito honoriranje rada SRS. Osigurati metodološke treninge za SRS. Efikasnije voditi, pratiti i koordinirati rad SRS.
? Rasprave u školama i prikupljanje komentara i prijedloga škola
? Rasprava na Vijeću za DM i eventualne preinake
? Donošenje i objavljivanje Pravilnika
Vijeće MZOS-a za uvođenje DM Kurikularno tijelo NCVVO
Izrada ispita za državnu maturu 2009/10
Najmanje dvije ekvivalentne forme testova za svaki predmet koji se polaže na DM 2010. godine.
Izrada zadataka i preliminarnih formi testova. Predtestiranje preliminarnih formi testova na uzorcima učenika 4. razreda. Statističke i psihometrijske analize preliminarnih formi testova. Konstrukcija konačnih formi testova. Grafička priprema testova i listova za odgovore. Izrada ključa za bodovanje. Izrada uputa za ocjenjivače. Izrada uputa za ispitivače.
Kako bi se osigurao dovoljni broj kvalitetnih zadataka, u izradu zadataka potrebno je, osim SRS, uključiti veći broj nastavnika. Osigurati treninge za izradu zadataka. Prije predtestiranja potrebno je provjeriti zadatke (sadržajna analiza, usklađenost s preporukama o izradi zadataka i sl.) Imenovati ocjenjivače i ispitivače. Osigurati trening za ocjenjivače. Osigurati trening za ispitivače.
Izrada zadataka za DM - trajno Izrada preliminarnih formi testova – prosinac 2007/08 Provjera zadataka – siječanj 2008/09. Predtestiranje preliminarnih formi testova – ožujak-travanj 2008/09. Analiza preliminarnih formi testova – svibanj 2008/09.
NCVVO SRS
20
Plan priprema za provođenje nacionalnih ispita u četverogodišnjim strukovnim i umjetničkim školama (2006./2007.) Provedba nacionalnih ispita u strukovnim školama: • Nacionalni ispiti u strukovnim i umjetničkim školama u 2006./07. provode se, kao i ispiti u gimnazijama u 2006., na cijeloj populaciji učenika
prvih razreda svih četverogodišnjih programa. • Ispiti se polažu iz hrvatskoga jezika, matematike i prvih stranih jezika.
Razvojni ciljevi provođenja nacionalnih ispita u strukovnim školama: • Omogućiti učenicima u prvoj generaciji učenika strukovnih škola koji polažu državnu maturu upoznavanje s ispitima kakve će polagati na
državnoj maturi • Provjeriti znanja i vještine učenika prvih razreda četverogodišnjih strukovnih škola kako bi se školama omogućila usporedba rezultata s drugim
školama; • Koristiti rezultate nacionalnih ispita za samoanalizu, samovrjednovanje, izradu školskih razvojnih planova i unaprjeđivanje rada škole. • Započeti pripremu učenika i nastavnika za državnu maturu. • Prikupiti iskustva i započeti pripremu za organizaciju i provedbu državne mature.
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Izrada i prihvaćanje Uputa o provedbi nacionalnih ispita u školskoj godini 2006/07.
Temeljni dokument Priprema radna grupa Vijeća MZOŠ za državnu maturu. Dostaviti na prihvaćanje Upravi za srednje školstvo MZOŠ-a.
Rasprava i prihvaćanje dokumenta na Vijeću – do 15. prosinca Donošenje i objavljivanje Uputa – do 1.1.2007.
MZOŠ
Izrada Ispitnih specifikacija za sve predmete koji će se polagati na nacionalnim ispitima 2006/07.
Upoznavanje svih dionika, posebice nastavnika i učenika s kompetencijama koje će se provjeravati i načinima kako će se provjeravati.
Aktivnosti SRS-a. Vođenje i koordiniranje pripreme ispitnih kataloga.
Definirati tijelo koje odobrava ispitne specifikacije za nacionalne ispite. Osigurati redovito honoriranje rada SRS. Efikasnije voditi, pratiti i koordinirati rad SRS.
15/01/07.
NCVVO
Izrada testova za nacionalne ispite 2006/07.
Najmanje dvije ekvivalentne forme testova za svaki ispit
Izrada zadataka i preliminarnih formi testova. Predtestiranje preliminarnih formi testova na malim uzorcima Statističke i psihometrijske analize preliminarnih formi testova.
Prije predtestiranja potrebno je provjeriti zadatke (sadržajna analiza, usklađenost s preporukama o izradi zadataka i sl.) Imenovati ocjenjivače i ispitivače. Osigurati trening za
Do 30/01/07.
NCVVO SRS
21
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost Konstrukcija konačnih formi testova. Grafička priprema testova i listova za odgovore. Izrada ključa za bodovanje. Izrada uputa za ocjenjivače.
ocjenjivače.
Izrada Vodiča kroz nacionalne ispite za učenike
Upoznati sve dionike s detaljima i pravilima polaganja nacionalnih ispita u 2006/07
Vodič priprema i izdaje NCVVO.
30. siječanj 2007. NCVVO
Izrada Priručnika o provedbi nacionalnih ispita u 2006/07 za ispitne koordinatore
Upoznati škole, ispitne koordinatore i ravnatelje s postupcima provođenja nacionalnih ispita
Priručnik priprema i školama distribuira NCVVO. Seminari za ispitne koordinatore.
do 10. veljače 2007. NCVVO
Uzorkovanje učenika za nacionalne ispite
Ispiti se u 2006/07 provode na uzorcima učenika.
Svi učenici Potrebno je osigurati reprezentativnost uzoraka za cijelu populaciju ispitanih učenika. Svi učenici iz ciljne populacije trebaju sudjelovati u nacionalnim ispitima.
do 1. veljače 2007. NCVVO
Izrada izvješća o rezultatima ispita za škole - pružanje povratnih informacija školama. Korištenje rezultata nacionalnih ispita za samoanalizu i samovrednovanje škola.
Prikazi individualnih i školskih rezultata Škole su dužne koristiti rezultate nacionalnih ispita za samoanalizu, samovrednovanje i izradu godišnjih razvojnih planova.
Priprema tabelarnih izvješća za sve škole. Primjena metodologije samovrednovanja škola
Osigurati razumljivost i upotrebljivost izvješća za svakog nastavnika i svakog učenika.
mjesec dana nakon ispita NCVVO
Izrada izvješća o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita
Analiza rezultata, prikazi rezultata, razlike rezultata među školama i nekim obilježjima učenika. Izvješće je namijenjeno Ministarstvu i stručnoj javnosti
Statističke i psihometrijske analize
do 15. srpnja 2007. NCVVO
Analiza sustava nacionalnih ispita
Uočavanje problema u sustavu provođenja nacionalnih ispita: analiza djelotvornosti informacijskog sustava (sustava prijave škola
Priprema protokola za praćenje izvršavanja zadataka svih sudionika sustava, praćenje provedbe, prikupljanje podataka.
do 15. srpnja 2007. NCVVO
22
Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke Termini Nadležnost i učenika), adekvatnosti distribucije ispitnih materijala, pohranjivanja, primjene i vraćanja testova, načina izvješćivanja Analiza rada ispitnih koordinatora. Analiza rada ocjenjivača
Analiza nedostataka sustava, izrada evaluacijskog izvješća, smjernice za budući rad.
23
Plan provođenja samovrjednovanja škola (2006./2007.) Provodi se u suradnji Projekta MZOŠ br. 0100999, IDIZ-CIRO, voditelj projekta Petar Bezinović i NCVVO
Faza – cilj-zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke-napomene Termini Nadležnost Pokretanje aktivnosti Odjela za promicanje kvalitete NCVVO-a
Rukovođenje procesom korištenja rezultata nacionalnih ispita
Kadrovsko ekipiranje Edukacija djelatnika Suradnja s IDIZ-CIRO
Zapošljavanje dva djelatnika –psihologa/pedagoga
Do 30/11/06 NCVVO – ravnatelj PB
Dostava rezultata nacionalnih ispita i procjena iskustava učenika školama
Omogućavanje školama usporedbe s drugima
Škole dobivaju detaljne ispise rezultata svojih učenika
Izrada izvješća za škole Rezultati testiranja (SRCE) Iskustva učenika IDIZ-CIRO Dostava izvješća školama
Obavljeno Do 09/06. SRCE IDIZ-CIRO NCVVO
Izrada priručnika za samovrjednovanje škola13
Jasno definiranje koncepta, svrhe, metoda i postupaka
Izrađeno u sklopu Projekta IDIZ-CIRO
Obavljeno Do 09/06. IDIZ-CIRO
Informiranje ravnatelja i ispitnih koordinatora
Objašnjavanje svrhe i postupaka u neposrednom kontaktu
Rasprava o nacionalnim ispitima i korištenju rezultata za samoanalizu škola
Sastanci – seminari s ravnateljima i ispitnim koordinatorima škola u organizaciji NCVVO
Provedeno
05/09/06. Zagreb: Grad Zagreb i zagrebačka županija
06/09/06. Zagreb: Krapinsko–zagorska, Sisačko-moslavačkaKarlovačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko–bilogorska, Međimurska
07/09/06. Split: Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska
11/09/06. Rijeka: Primorsko-goranska, Istarska, Ličko-senjska
14/09/06. Slavonski Brod: Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska
IDIZ-CIRO NCVVO Vijeće za DM
24
Faza – cilj-zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke-napomene Termini Nadležnost Izrada samoevaluacijskog izvješća svih škola (N=164)
Uvođenje samovrjednovanja u školski sustav
Pokretanje aktivnosti Timova za kvalitetu škola
Samoanaliza na temelju rezultata nacionalnih ispita i iskustava učenika, interpretiranje rezultata, planiranje razvoja
Distribucija elektronske forme za izradu samoevaluacijskog izvješća
Ostvariti što bolju, kolegijalnu komunikaciju sa školama
Tolerantno se nositi s otporima Formirati elektronsku bazu podataka iz izvješća
Do 30/11/06 [email protected] IDIZ-CIRO NCVVO
Izrada web portala o samovrjednovanju škola
Osiguravanje transparentnosti, informiranosti i mogućnosti komuniciranja sa školama i ostalim dionicima
Izrada web stranica Poželjno razviti u sklopu cijelog informacijskog sustava NCVVO Za početak razvija IDIZ-CIRO
12/06 IDIZ-CIRO NCVVO
Izrada internih web stranica ili „share-point“ portala za kritičke prijatelje škola (KP)
Komunikacija KP, voditelja projekta i ostalih suradnika
Izrada „share-point“ komunikacijskog portala
Poželjno razviti u sklopu cijelog informacijskog sustava NCVVO Za početak razvija IDIZ-CIRO
12/06 IDIZ-CIRO NCVVO
Angažiranje „kritičkih prijatelja škola“
Angažman suradnika NCVVO koji će pružati pomoć školama u samovrednovanju, razradi razvojnih planova i praćenju provedbe razvojnih planova
Objava javnog poziva Specificiranje uloge KP Planiranje rada KP u 2006/07 Specificiranje konačnih
izvješća KP o komunikaciji sa školom
Honoriranje rada KP!!! - sklapanje „čvrstih“ ugovora Jasno definiranje uloge KP i specificiranje zadataka Praćenje rada KP
12/06. IDIZ-CIRO NCVVO
Pokretanje sustava kolegijalne podrške
Pružanje kolegijalne podrške školama u procesu samovrednovanja
Analiza samoevaluacijskih izvješća škola
Edukacija o pružanju podrške školama u procesu razvoja
Dogovor o metodologiji i kalendaru rada
Regionalno djelovanje kritičkih prijatelja
Do 15/02/07. IDIZ-CIRO NCVVO
Aktivnosti KP – vanjsko vrjednovanje škola
Rasprava u školama o samoevaluacijskim izvješćima
Rafiniranje razvojnih planova škola
Posjete KP školama Razrađena metodologija rada KP
03-06/07. IDIZ-CIRO NCVVO KP
1. Konferencija o samovrjednovanju škola
Razmjena iskustava i dobre prakse
Prikaz provođenja samovrjednovanja u uspješnim školama
Javnost, medijska pozornost 16/02/07. IDIZ-CIRO NCVVO
25
Faza – cilj-zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke-napomene Termini Nadležnost Vrjednovanje rada KP Praćenje kvalitete podrške
koju dobiva škola Upitnik koji popunjava Tim za
kvalitetu škole Praćenje tijekom trajanja projekta
09/10/07 IDIZ-CIRO NCVVO
Analiza efikasnosti sustava samovrjednovanja škola
Uvođenje samovrjednovanja škola se mora sustavno pratiti, uočavati probleme u primjeni i u procesu unaprjeđivati
Komunikacija s voditeljima timova za kvalitetu u školama, analiza izvješća i ostvarenja godišnjih planova škola
09/07.. IDIZ-CIRO NCVVO
2. Konferencija o samovrjednovanju škola
Razmjena iskustava i dobro prakse - isticanje važnosti kvalitete u obrazovanju
Prikaz uspješno provedenih razvojnih planova
Iskustva kritičkih prijatelja
• Zaključivanje projekta 19/10/07. IDIZ-CIRO NCVVO
Završno izvješće o provedbi projekta
Prikaz rezultata, efekata i preporuka na temelju iskustava projekta
Poglavlja pišu predstavnici škola, kritički prijatelji i voditelji projekta
Do 12/07. IDIZ-CIRO NCVVO
26
Plan za edukaciju članova stručnih radnih skupina Faza – cilj-zadatak Obrazloženje Termini Nadležnost Radionica 1: Vanjsko vrednovanje
Objasniti svrhu i oblike sustava vanjskog vrednovanja Opisati sustav obrazovanja koji je usmjeren na ishode Omogućiti međusobno upoznavanje članova SRS te ih potaknuti na oblikovanje i izražavanje osobnog viđenja
vanjskog vrednovanja Uspostaviti kontakt SRS i osoba uključenih u proces vanjskog vrednovanja
prosinac 2006. – veljača 2007.
Radionica 2: Metodologija rada SRS
Objasniti članovima SRS njihovu ulogu i zadaće Uvesti ih u metodologiju rada
prosinac 2006. – veljača 2007.
Radionica 3: Obuka za izradu ispitnih zadataka
Upoznavanje različitih tipova ispitnih zadataka te njihovih svojstava, osobitosti, prednosti i nedostataka, načina bodovanja
Osposobljavanje za samostalno pisanje zadatka zadovoljavajuće tehničke kvalitete te za izradu kvalitetnog ključa za ocjenjivanje
siječanj – svibanj 2007.
Radionica 4: Izrada ispita
Opisati poželjna svojstva ispita (valjanost, pouzdanost, diskriminativnost i druga mjerna obilježja, objektivnost, učinkovitost itd)
Upoznati preporučene procedure u sastavljanju ispita
prosinac 2006. – lipanjj 2007.
Radionica 5: Ispravljanje ispitnih zadataka
Objasniti ulogu i važnost uputa za ispravljanje zadataka te ključa za ocjenjivanje Primijeniti statističke konceptima i načela za vrednovanje i uporabu ispita u obrazovanju
siječanj – lipanj 2007.
Radionica 6: Interpretacija rezultata ispita
Objasniti mogućnosti i ograničenja statističkih pokazatelja za pojedine zadatke i ispitne cjeline Razraditi metodologiju interpretacije i načine obavještavanja zainteresiranih sudionika u procesu obrazovanja kao i
javnosti Analizirati utjecaj rezultata ispita na daljnji proces obrazovanja
travanj – srpanj 2007.
NCVVO
Plan za edukaciju autora ispitnih zadataka Faza – cilj - zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Preporuke-napomene Termini Obuka za izradu ispitnih zadataka te upoznavanje sa sustavom vanjskog vrednovanja
Upoznavanje sustava za vanjsko vrednovanje obrazovanja i svrhe njegovog uvođenja
Upoznavanje različitih tipova ispitnih zadataka te njihovih svojstava, osobitosti, prednosti i nedostataka, načina bodovanja
Osposobljavanje za samostalno pisanje zadatka zadovoljavajuće tehničke kvalitete te za izradu kvalitetnog ključa za ocjenjivanje
Radionica u živo + online tečaj (e-learning) u trajanju od 2 do 3 tjedna
e-learning omogućuje prostornu i vremensku fleksibilnost uz smanjene troškove, a može se očekivati velika djelotvornost
siječanj – travanj 2007. i trajno nadalje
27
Analiza odrednica uspjeha i neuspjeha učenika na nacionalnim ispitima 2006. Provodi se u sklopu Projekta MZOŠ br. 0100999, IDIZ-CIRO, voditelj projekta Petar Bezinović Cilj istraživanja Utvrditi zašto su učenici u nekim gimnazijama ostvarili dobar, a u nekima loš uspjeh na nacionalnim ispitima iako su škole slične po vanjskim obilježjima (veličini škole, ulaznim rezultatima učenika, broju nastavnika, materijalnim resursima i sl.). Istraživački problemi
• Koje su značajke „uspješnih“ i „neuspješnih“ škola? • Koji su čimbenici u osnovi razlika u uspješnosti učenika? • Što valja poduzeti da bi se unaprijedio i ujednačio rad škola?
Očekivani rezultati Analiza će omogućiti uvid u čimbenike koji određuju uspješnost učenika na ispitima i njihova iskustva s učenjem. Očekuje se da će se istraživanjem prikupiti vrijedne informacije koje kreatorima obrazovne politike mogu poslužiti za usmjereno djelovanje s ciljem ujednačavanja kvalitete učenja i poučavanja u školama. Uzorak škola U uzorak ulaze škole koje imaju više od jednog gimnazijskog razreda. Škole su podijeljene u stratume s obzirom na sljedeće karakteristike: (1) Veličina škole (broj učenika); (2) Vrsta gimnazijskog programa; (3) Regionalna lociranost; (4) Rezultati ostvareni na nacionalnim ispitima. Kao polazište za odabir uzorka koristit će se i samoevaluacijska izvješća škola. Sudionici Učenici, nastavnici, rukovoditelji, roditelji. Postupak Koristit će se različite metode za prikupljanje podataka: upitnici, testovi, strukturirani intervjui, fokus grupe. Vršit će se kvalitativne i kvantitativne analize. Ispitat će se dolje navedena obilježja škola: Odrednice djelovanja škole
• Rukovođenje i razvojna strategija • Ljudski resursi (nastavnici, administrativno i tehničko osoblje, stručni suradnici…) • Sposobnosti, socioekonomska i psihološka obilježja učenika • Uvjeti rada • Kurikulum • Izvan nastavne aktivnosti • Školsko ozračje, kultura, etos • Podrška učenicima • Suradnja s roditeljima • Suradnja s vanjskim korisnicima i lokalnom zajednicom • Socioekonomska obilježja lokalne zajednice
Odvijanje ključnih procesa
• Učenje • Poučavanje
Rezultati, ishodi rada • Postignuća učenika – nacionalni ispiti, državna matura, standardizirani ispiti • Ponašanje, motivacija, stavovi i vrijednosni sustav učenika • Zadovoljstvo dionika i korisnika (učenici, nastavnici, roditelji) • Ugled škole u javnosti (legitimacijski model)
28
Plan istraživanja
Faza – cilj-zadatak Obrazloženje Metode i aktivnosti Termini Odabir uzorka škola Reprezentativnost nužna za poopćavanje
rezultata Analiza rezultata nacionalnih ispita iz
matematike, hrvatskog i stranih jezika Analiza procjena iskustava učenika Analiza samoevaluacijskih izvješća škola Analiza općih karakteristika škola (broj
učenika, program škole, regionalna lociranost…)
Prosinac 2006.
Dogovor sa školama Prihvaćanje sudjelovanja odabranih škola i dogovor o provedbi istraživanja
Komunikacija elektronskom poštom, telefonom, osobno
Siječanj, 2007.
Priprema instrumentarija
Valjano operacionalno definiranje predmeta istraživanja
Korištenje već razvijenog instrumentarija (upitnika, anketa, skala procjena, strukturiranih intervjua, testova)
Adaptacija strnih instrumenata Konstrukcija novih postupaka (prema
potrebi)
Do veljače 2007.
Provođenje istraživanja Prikupljanje podataka Primjena instrumentarija, tijesna suradnja s timom za kvalitetu škola
Veljača-travanj 2007.
Analiza rezultata Pridavanje značenja rezultatima Statističke analize, interpretacija i prezentacija rezultata
Svibanj 2007.
Prezentacija nalaza Informiranje javnosti o rezultatima istraživanja
Okrugli stol, konferencija za medije Lipanj, 2007.
Publiciranje monografije
Sustavan prikaz nalaza i preporuka Pisanje i priređivanje teksta za objavljivanje
Prosinac 2007.
Napomena U sklopu istraživanja školama će se omogućiti dublja samoanaliza te će im biti pružena podrška u planiranju i provođenju razvojnih planova.
29
Pojmovnik Objašnjeni su pojmovi često korišteni u području vanjskog vrjednovanja obrazovanja. Preneseno iz elaborata „Državna matura u hrvatskim srednjim školama” (Bezinović i Ristić Dedić, 2005).
Cjeloživotno učenje – Proces obrazovanja koji se odvija tijekom cijelog života neke osobe radi osobnog razvoja, stjecanja novih znanja i kompetencija, efikasnije prilagodbe novim životnim okolnostima, novim tehnologijama, spoznajama i dostignućima ljudskog društva. Uključuje sve oblike učenja, a ne samo formalno učenje u obrazovnim institucijama. Državna matura - Standardizirani vanjski završni ispiti kojima se provjeravaju razine znanja i dostignutih kompetencija učenika na kraju četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Učinkovitost obrazovnog sustava – Stupanj uspješnosti obrazovanja izražen omjerom rezultata - u terminima postignutih izlaznih kompetencija učenika - i ulaganja u sustav obrazovanja. Indikatori kvalitete obrazovanja – Jasno definirani pokazatelji koji omogućuju vrijednosne prosudbe o ključnim aspektima obrazovnog sustava. Indikatori koji se najčešće koriste odnose se na kurikulum, školska postignuća učenika, učenje i poučavanje, podršku koja se pruža učenicima, školsko ozračje i etos, dostupne resurse, rukovođenje i osiguranje kvalitete obrazovanja. Informatička pismenost - Sposobnost korištenja računala za profesionalne potrebe i u svakodnevnom životu. Ispitni katalozi - Temeljni dokumenti koji pružaju sve važne informacije o ispitima iz pojedinih predmeta ili pojedinih modula na državnoj maturi. Obuhvaćaju ciljeve i sadržaj ispitivanja, očekivane standarde postignuća za svako područje, načine bodovanja, kriterije ocjenjivanja te primjere zadataka. Ispitni koordinatori – Osobe nadležne i odgovorne za pripremu i provođenje ispita u školama. Tijesno surađuju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Rukovode školskim povjerenstvima za državnu maturu. Kompetencija – Sposobnost suočavanja s kompleksnim zahtjevima korištenjem psihosocijalnih resursa u različitim okruženjima i pod različitim okolnostima. Uključuje različite sposobnosti praktične primjene (funkcionalne integracije) znanja, kognitivnih i manualnih vještina, stavova i vrijednosti te motivacijsku dimenziju. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja - Javna ustanova nadležna za organizaciju i provođenje državne mature, nacionalnih ispita i ostalih ispita temeljenih na nacionalnim standardima. Nacionalni ispiti – Standardizirani ispiti iz različitih predmeta koji se periodično organiziraju i koji na temelju uspjeha učenika pružaju nastavnicima, školama i kreatorima obrazovne politike uvide u uspješnost rada u školama. Moraju se koristiti za samoanalizu, samovrjednovanje i unaprjeđivanje rada škola. Nacionalni standardi u obrazovanju - Jasno određenje što učenik mora znati, razumjeti i biti sposoban učiniti na kraju određenog ciklusa učenja i sudjelovanja u procesu obrazovanja. Pojedine kompetencije iskazane su u preciznim terminima ponašanja učenika koja se mogu valjano, pouzdano i objektivno ispitivati. PISA (Program for International Student Assessment) – Međunarodna komparativna ispitivanja koja organizira i provodi OECD u trogodišnjim ciklusima ( 2000, 2003, 2006…). Provjerava u kojoj mjeri su petnaestgodišnjaci razvili međukurikularne kompetencije - sposobnosti analiziranja, rezoniranja i efikasnog komuniciranja ideja te vještine važne za cjeloživotno učenje. U 2006. godini prvi puta provedeno u Hrvatskoj.
30
Prilagodba tržištu rada – Sposobnost korištenja znanja, vještina i iskustava stečenih tijekom obrazovanja za fleksibilno i učinkovito zadovoljavanje potreba i zahtjeva trajno promjenjivog tržišta rada. Samovrjednovanje škola - Metodološki pristup koji pomaže školama u procesu samoanalize, određivanju razvojnih prioriteta, postavljanju ciljeva i razradi razvojnih planova s ciljem preuzimanja odgovornosti za vlastito djelovanje i unaprjeđivanje kvalitete rada. Uz ostale indikatore kvalitete obrazovanja, škole za samovrjednovanje koriste i rezultate nacionalnih ispita i rezultate državne mature. Stručne radne skupine - Skupine eksperata u pojedinim područjima učenja čiji je zadatak određivanje oblika ispitivanja i priprema ispita iz pojedinih područja (predmeta) za državnu maturu. Strukovni moduli - Specifični ispiti u sklopu mature za učenike strukovnih škola kojima se provjeravaju kompetencije koje su ključne za pojedina zanimanja ili struku. Školska povjerenstva za državnu maturu - Tijela nadležna za provedbu državne mature u školama, tj. na ispitnim mjestima. TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) - Međunarodna komparativna ispitivanja koja provodi „International Association for the Evaluation of Educational Achievement” u četverogodišnjim ciklusima (1995, 1999, 2003, 2007…). Izvor su podataka o uspješnosti učenika na kraju 4. i 8. razreda iz područja matematike i prirodnih znanosti. Ne provode se u Hrvatskoj. Učenici s posebnim potrebama - Učenici koji zbog intelektualnih i komunikacijskih teškoća, teškoća u učenju, u osjetilnom ili fizičkom funkcioniranju, ili zbog poremećaja u ponašanju, zahtijevaju posebnu ili dodatnu obrazovnu podršku. Vanjsko vrjednovanje - Provjeravanje postignuća učenika putem ispitnih materijala koje priprema i primjenjuje tijelo ili institucija neovisna o školi u kojoj učenici stječu i razvijaju svoja znanja i vještine. Vijeće MZOŠ-a za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav - Stručno tijelo koje je imenovao ministar znanosti, obrazovanja i športa nadležno za donošenje strateških odluka i praćenje provođenja poslova oko priprema za uvođenje državne mature. Vještine - Sposobnosti uspješnog korištenja znanja u kontekstu; Manualne ili kognitivne sposobnosti uspješnog obavljanja neke aktivnosti. Završni ispiti - Ispiti na kraju obrazovnog ciklusa (npr. na kraju srednjoškolskog obrazovanja) kojima se provjeravaju dostignuta znanja i vještine učenika (kompetencije) da bi se provjerilo konačno postignuće. Znanje - Skup organiziranih informacija koje posjeduje neki pojedinac, korištenje informacija te razumijevanje informacija, pojmova i odnosa.
31
Reference 1 European report on the quality of school education: Sixteen quality indicators, May 2000. http://europa.eu.int/comm/education/policies/educ/indic/rapinen.pdf 2 Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (2003). Analiza uvjeta za uvođenje državne mature iz perspektive gimnazijskih nastavnika. http://www.idi.hr/matura/razno/publikacije.htm Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (2003). Analiza uvjeta za uvođenje državne mature iz perspektive visokog obrazovanja. http://www.idi.hr/matura/razno/publikacije.htm Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (2004). Škola iz perspektive učenika: Smjernice za promjene. http://www.idi.hr/matura/razno/publikacije.htm Bezinović, P. (2005). Državna matura i standardima usmjereno obrazovanje. U Vrgoč, H. (ur.): Škola i obilježja hrvatske nacionalnosti: Jezik, povijest, kultura, vjera. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. Bezinović, P., Ristić Dedić, Z. (2005). Vanjsko vrjednovanje u hrvatskim srednjim školama. U Sahlberg, Passi (ur.). Preoblikovanje osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Svjetska banka, Zagreb. 3 Council Conclusions of 16 December 1997 on the evaluation of quality in school education. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31998Y0103(02):EN:HTML Recommendation of the European Parliament and of the Council of 12 February 2001 on European cooperation in quality evaluation in school education. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2001/l_060/l_06020010301en00510053.pdf Council Resolution of 5 December 1994 on the quality and attractiveness of vocational education and training. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31994Y1230(01):EN:HTML Council Decision of 16 July 1985 on the comparability of vocational training qualifications between the Member States of the European Community. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31985D0368R(01):EN:HTML Council Resolution of 18 December 1990 on the comparability of vocational training qualifications. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:31991Y0424(01):EN:HTML 4 Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (2004). Državna matura u Hrvatskoj: Prijedlog nacionalnog pristupa. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (2005). Državna matura u hrvatskim srednjim školama. MZOŠ, Vijeće za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav.
5 Maastricht Communiqué on the Future Priorities of Enhanced European Cooperation in Vocational Education and Training (VET), 14 December 2004 (Review of the Copenhagen Declaration of 30 November 2002); http://europa.eu.int/comm/education/news/ip/docs/maastricht_com_en.pdf
32
6 Declaration of the European Ministers of Vocational Education and Training, and the European Commission, convened in Copenhagen on 29 and 30 November 2002, on enhanced European cooperation in vocational education and training “The Copenhagen Declaration” http://europa.eu.int/comm/education/copenhagen/copenahagen_declaration_en.pdf 7 Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (Ur.) (2005). Državna matura u strukovnim školama - Prijedlozi škola. Elaborat u sklopu projekta MZOŠ br. 0100999 - Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav. http://www.drzavnamatura.hr/docs/drzavnamaturaHR/documents/20/Original.doc Bezinović, P. i Ristić Dedić, Z. (Ur.) (2005). Strukovno obrazovanje i državna matura iz perspektive gospodarstva. Elaborat izrađen u suradnji s Hrvatskom gospodarskom zajednicom u sklopu projekta MZOŠ br. 0100999 - Uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav.. http://www.drzavnamatura.hr/docs/drzavnamaturaHR/documents/21/Original.pdf 8 Bezinović, P. (2003). Samovrjednovanje u funkciji unaprjeđivanja kvalitete škola: Europska iskustva i hrvatske mogućnosti. U Vrgoč, H. (ur.): Promjenama do uspješnog učenja i kvalitetne škole. Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb. Bezinović, P., Ristić Dedić, Z. (2005). Samovrednovanje u funkciji poboljšanja kvalitete - Samovrednovanje u hrvatskim školama. U Sahlberg, Passi (ur.). Preoblikovanje osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Svjetska banka, Zagreb. 9 Evaluating quality in school education: A European pilot project, June 1999. http://europa.eu.int/comm/education/archive/poledu/finalrep/rep.pdf Recommendation of the European Parliament and of the Council of 12 February 2001 on European cooperation in quality evaluation in school education. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2001/l_060/l_06020010301en00510053.pdf 10 Bezinović, P. (2006). Samovrjednovanje škola - Pristup unaprjeđivanju kvalitete odgoja i obrazovanja - Podloga za izradu Pravilnika o samovrjednovanju škola. Radni materijal dostavljen državnom tajniku za srednje školstvo u kolovozu 2006. 11 Anderson, L.W., & Krathwohl (Eds.). (2001). A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. New York: Longman. Spady, W. (1988). Organizing for results: The basis of authentic restructuring and reform. Educational Leadership, 46. Spady, W. (1993). Outcome-based education. Belconnen, ACT: Australian Curriculum Studies Association. (CAS 371.3 SPAD) Spady, W. (1994). Choosing outcomes of significance. Educational Leadership, 51 (6), 1-23. McTighe, J. & Wiggins, G. (2004). Understanding by Design Professional Development Workbook. Association for Supervision & Curriculum Development. Wiggins, G. & McTighe, J. (2005). Understanding by Design, Expanded 2nd Edition. Association for Supervision & Curriculum Development.
33
12 Ristić Dedić, Z. i Bezinović, P. (2005). Metodološki priručnik za predmetne stručne skupine. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja. – Neobjavljeni radni materijali. 13 Bezinović, P. (2006). Korištenje rezultata nacionalnih ispita za samovrednovanje škola - Prilog unapređivanju kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj. Priručnik za ispitne koordinatore i ravnatelje. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. – Radni materijali.
