2

UVOD

Policijska uprava zagrebačka redovito prati i analizira pojave i dogañaje koji utječu na sigurnost na njezinom području. Kvalitetni analitički podaci nužni su u svakodnevnom radu policije, pri usmjeravanju službe, odreñivanju prioriteta, prepoznavanju novih pojavnih oblika i trendova.

Izvješće se bavi strukturom kriminaliteta i njegovim kretanjem u posljednjih

pet godina. Redoslijed prikaza slijedi zastupljenost i težinu pojedinih vrsta kriminaliteta. Budući da opći kriminalitet zauzima najveći dio kriminaliteta uopće, njemu je posvećena najveća pažnja. Slijede organizirani i gospodarski kriminalitet te kriminalitet droga. Na kraju je grafički pregled prekršaja iz javnog reda i mira i cestovnog prometa.

Izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja zasnovano je na jedinstvenom programu statističko – analitičkog praćenja i metodologije rada Ministarstva unutarnjih poslova, bilježeći i prateći sve sigurnosne pojave koje se kao informacije pohranjuju na centralnom informacijskom sustavu MUP-a RH, te prema statističko - analitičkim podacima svih ustrojstvenih jedinica PU zagrebačke. koje prikuplja i obrañuje PU zagrebačka.

Prema tim podacima, izrañuju se i objedinjuju dnevna, tjedna, mjesečna i godišnja analitičko – statistička izvješća, analize i pregledi, i to za potrebe PU i MUP-a RH, drugih tijela državne uprave, kao i za potrebe lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih institucija (mediji, i slično).

Dakle, metode korištene u izradi ovog izvješća većinom su kvantitativne, utemeljene na policijskoj statistici Odsjeka za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću.

Petogodišnje je razdoblje uzeto da bi se uvidjele razlike u stanju kriminaliteta tijekom godina i time dobio bolji uvid u trendove pojedinih kaznenih djela te stvorila mogućnost procjene o kretanju istih u sljedećim godinama. U svakom slučaju, izvješće sadrži točne i provjerene podatke koji su temeljeni na statističkim pokazateljima svjesni da subjektivna slika osjećaja sigurnosti grañana odstupa od one „statističke“ koji govori ili ne govori o uspješnosti rada zagrebačke policije. Zbog toga i jest pripremljeno Izvješće o kretanju sigurnosnih pokazatelja koje prezentiramo javnosti kako bi se dobio uvid u one dogañaje koji su u policijskom smislu, dakle sigurnosnom, zabilježeni na području gdje u ovom trenutku boravi više od milijun osoba.

- : -

Na početku dajemo kratki prikaz osnovnih pokazatelja krim inaliteta u zadnje dvije godine.

3

KRATKI PREGLED OSNOVNIH POKAZATELJA KRIMINALITETA

2005. 2006.2006./2005.

% 2005. 2006. " + -

SVEUKUPNO KAZNENIH DJELA 24.236 24.278 +0,2 58,2 55,2 -3,0

OPĆI KRIMINALITET 20.231 20.423 +0,9 49,9 46,8 -3,1

Ubojstva 21 15 -28,6 81,0 106,7 +25,7

Pokušaji ubojstva 75 57 -24,0 93,3 96,5 +3,2

Silovanja 18 29 +61,1 100,0 100,0 0,0

Pokušaji silovanja 4 8 +100,0 125,0 62,5 -62,5

Teške tjelesne ozljede 285 260 -8,8 74,0 79,6 +5,6Dovoñenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom 102 95 -6,9 61,8 54,7 -7,0

Teška djela protiv opće sigurnosti 10 22 +120,0 100,0 95,5 -4,5Sprječavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti 84 92 +9,5 100,0 100,0 0,0

Protupravno oduzimanje slobode 33 35 +6,1 90,9 91,4 +0,5

IMOVINSKI DELIKTI 16.414 16.215 -1,2 39,3 33,8 -5,6

Razbojstva 947 851 -10,1 43,9 42,1 -1,9

Teške krañe 9.660 9.203 -4,7 33,6 29,8 -3,8

Provalne krañe 8.290 8.131 -1,9 36,0 31,2 -4,7

Provalne krañe u domove 1.227 1.506 +22,7 16,4 19,9 +3,5

Provalne krañe u motorna vozila 2.541 1.866 -26,6 50,0 36,5 -13,5

Provalne krañe u trgovine 840 764 -9,0 33,2 33,5 +0,3

Teške krañe na drzak način 450 288 -36,0 34,2 33,0 -1,2

Krañe 4.721 5.266 +11,5 37,5 28,9 -8,7

Džepne krañe 658 808 +22,8 32,2 22,8 -9,4

Otuñenja motornih vozila 1.068 933 -12,6 16,6 17,8 +1,2

Pokušaji otuñenja motornih vozila 194 173 -10,8 16,5 10,4 -6,1KAZNENA DJELA NA ŠTETU MALOLJETNIKA

889 893 +0,4 98,4 99,4 +1,0

Nasilničko ponašanje u obitelji 343 312 -9,0 100,0 100,3 +0,3

ORGANIZIRANI KRIMINALITET 301 230 -23,6 95,7 98,3 +2,6Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice

49 33 -32,7 102,0 93,9 -8,1

Otmice 5 1 -80,0 120,0 100,0 -20,0

Podmetanje eksplozivnih naprava 5 6 +20,0 20,0

GOSPODARSKI KRIMINALITET 1.140 1.322 +16,0 101,2 99,9 -1,3

Koruptivna kaznena djela 54 65 +20,4 100,0 100,0 0,0

KRIMINALITET ZLOPORABE DROGA 2.011 1.791 -10,9 100,0 99,9 -0,2KAZNENA DJELA U CESTOVNOM PROMETU

486 473 -2,7 98,4 97,9 -0,5

KAZNENA DJELA OD POSEBNOG SIGURNOSNOG ZNAČENJA

67 39 -41,8 100,0 100,0 0,0

KRIMINALITETPRIJAVLJENA KAZNENA DJELA STOPA RAZRIJEŠENOSTI

4

Statistički pokazatelji daju i svoju varijabilnost, pa iste treba usporeñivati s dužim razdobljem i pri tome uzeti najbolje, ali i najlošije pokazatelj e, odnosno višegodišnji prosjek kako bi se stekao realan uvid u trenutnu statističku sliku.

Dakle:

• Mjesečni prosjek 2005. godine iznosio je 2.020 kaznenih djela, a razriješenost 58,2 posto, dok

• u 2006. godini prosječno bilježimo tek 3 djela mjesečno više - 2.023 kaznena djela, dakle 0,2 posto više od prošlogodišnjeg prosjeka (kada smo zabilježili gotovo najbolje statisti čke rezultate) .

• Razriješenost je 55,2 posto ili za 3,0 posto manja nego prošle godine

Statistički promatrano kroz petogodišnje razdoblje, to izgleda ovako:

• Petogodišnji mjesečni prosjek iznosi 2.126 kaznenih djela, a razriješenost 54,0 posto.

• 2006. godine bilježimo 2.023 kaznena djela, dakle 4,8 posto manje od petogodišnjeg prosjeka.

• Razriješenost je veća za 1,2 posto.

Drugim rije čima, trenutno je zaustavljen porast kriminaliteta. Manji broj

kaznenih djela zabilježen je i ako promatramo petog odišnje razdoblje, a tako ñer je i razriješenost kaznenih djela bolja.

Gledajući tako, stanje sigurnosti u 2006. godine je sljedeće:

• u padu su imovinski delikti (za 1,2 posto), • i dalje su u padu sve teške krañe (za 4,7 posto), • sve provalne krañe (za 1,9 posto) • u padu su i razbojstva (za 10,1 posto) • manje je ukradeno i motornih vozila (za 12,6 posto)

U porastu su

• provale u domove (22,7 posto više) • provale u ugostiteljske objekte (21,6 posto više) • džepne krañe (22,8 posto više)

Od najtežih kaznenih djela bilježimo

• 15 ubojstava (16 riješeno – 3 iz ranijih razdoblja, dok su 2 iz 2006. godine neriješena) i 57 pokušaja ubojstava (55 riješeno), tj.

• 6 ubojstva manje i 18 pokušaja ubojstava manje nego prošle godine • bilježimo i 29 silovanja ili 11 više (29 ih je riješeno - jedno iz prijašnjih

godina, a jedno iz 2006. godine nije riješeno)

Kod ovih najtežih kaznenih djela bilježimo i dobru učinkovitost. Primjerice, riješeno je 85,1 posto svih kaznenih djela protiv života i tijela i 88,5 posto kaznenih djela protiv spolnosti.

5

Zabilježena su i razriješena 1.322 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta

i 230 kaznenih djela iz područja organiziranog kriminaliteta. Glede kriminaliteta zloporabe droga, bilježimo 1.791 kazneno djelo.

Iz područja prekršaja zabilježeno je 22,8 posto manje prekršaja, meñu kojima je 8.285 prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja su u padu za 15,8 posto. U prometu bilježimo 0,6 posto više nesreća, u kojima su poginule 103 osobe ili 10 osoba manje, a ozlijeñenih je 363 osobe više.

Ponovo ističemo dobru suradnja sa svim čimbenicima sigurnosnog sustava, posebice u suprotstavljanju novim pojavnim oblicima kriminaliteta. Uspješno se surañuje s Državnim odvjetništvom, USKOK-om, Uredom za sprječavanje pranja novca, Državnom revizijom, Poreznom upravom, Carinskom upravom, Vojnom policijom, Državnim inspektoratom, Komunalnim redarstvom i drugim ministarstvima, upravama i udrugama, prvenstveno radi zaštite imovine i podizanja osjećaja sigurnosti.

Izmeñu ostaloga, tijekom 2006. godine riješena su neka od najtežih kaznenih djela u povijesti rada PU zagrebačke (ubojstva i razbojstva u FINA-i), a zabilježili smo i neke nove pojavne oblike, primjerice, kod razbojstava, nekoliko slučajeva oružanih prepada prigodom transporta novca.

6

ZAGREB I ZAGREBA ČKA ŽUPANIJA

Područje mjerodavnosti Policijske uprave zagrebačke proteže se na područje

grada Zagreba i Zagrebačke županije na površini od 3.719 četvornih kilometara na kojoj prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine živi više od milijun stanovnika (1.088.841).

Na području grada Zagreba, na površini od 641,36 četvornih kilometara živi

779.145 stanovnika.

Policijska uprava zagrebačka* broji 4.407 zaposlenika: 3.252 muškarca i 1.155 žena.

78 posto službenika Policijske uprave zagrebačke su policijski službenici, dok

su 22 posto ostali državni službenici i namještenici.

Raščlambom policijskih službenika prema stručnoj spremi: 76,4 posto službenika je sa SSS, 12,33 posto s VŠS i 11,23 posto s VSS.

Otprilike, jedan policijski službenik dolazi na 315 grañana.

* Više o ustroju PU zagrebačke na službenim web stranicama PUZ-a: www.pu-zg.mup.hr

7

OPĆE STANJE SIGURNOSTI

Na stanje sigurnosti izravno utječu negativne pojave u obliku kažnjivih djela, prometnih nesreća, prekršaja u prometu, prekršaja protiv javnog reda i mira te sigurnosni dogañaji koji nemaju elemente kažnjivih djela (npr. samoubojstva, nesreće na radu, nesretni slučajevi sa smrtnom posljedicom, požari, eksplozije i sl.).

Dakle, na području Policijske uprave zagrebačke na sigurnost su utjecale

sljedeće negativne pojave i dogañaji, kao i njihove posljedice.

186.727 prometnih prekršaja, 24.278 kaznenih djela, 23.374 prekršaja protiv javnog reda i mira, 16.742 prometne nesreće,

1.843 požara i 1.174 sigurnosna dogañaja.

Prekršaji protiv javnog reda mira su u padu za 22,8 posto, prekršaji u prometu za 19,5 posto i sigurnosni dogañaji za 1,9 posto. U porastu su požari za 6,5 posto, prometne nesreće za 0,6 posto i kaznena djela za 0,2 posto.

Kaznena djela 9,6%

Sigurnosni dogañaji0,5%

Prometne nesreće6,6%

Požari0,7%Prekršaji protiv jav.

reda i mira9,2%

Prekršaji u prometu73,5%

Godina

2005. 2006. + - %

Kaznena djela 24.236 24.278 +0,2Sigurnosni dogañaji 1.197 1.174 -1,9

Prometne nesreće 16.641 16.742 +0,6Prekršaji u prometu 231.951 186.727 -19,5Prekršaji protiv jav. reda i mira 30.261 23.374 -22,8Požari 1.730 1.843 +6,5

Vrste pojava i doga ñaja

8

Od posljedica ugrožavanja sigurnosti smrtno su stradale 353 osobe, 1.217 je teško ozlijeñeno, a 4.863 lakše.

Zabilježen je pad smrtno stradalih osoba za 11,8 posto i materijalne štete

za 14,9 posto. U porastu je broj lakše ozlijeñenih osoba za 7,5 posto i teško ozlijeñenih za 7,5 posto.

Smrtno stradali

Teško ozlijeñeni

Lakše ozlijeñeni

255

113

2

30 285

217

103

0

50

100

150

200

250

300

Kriminalitet Sigurnosnidogañaji

Promet Požari

2005.

2006.

366

102

739

1

788

306121

20

200

400

600

800

1000

Kriminalitet Sigurnosnidogañaji

Promet Požari

2005.

2006.

102

3.978

16101 6429

4.292

464

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

Kriminalitet Sigurnosni dogañaji Promet Požari

2005.

2006.

9

KRIMINALITET

Kriminalitet je ukupnost počinjenih kažnjivih djela na odreñenom području u odreñeno vrijeme. Za razliku od drugih negativnih pojava koje utječu na stanje sigurnosti, kriminalitet najgrublje diskreditira društveno zaštićena dobra. Za ostvarenje kriminalnog cilja počinitelji ne prezaju od uporabe nasilja. Kriminalitet posebno promatramo zbog značenja zaštićenog dobra i težine posljedica koje neminovno ostavlja za sobom.

Na području PUZ-a prijavljeno je 24.278 kaznenih djela, a stopa kriminaliteta (broj prijavljenih kaznenih djela na sto tisuća stanovnika) iznosi 2.230.

Kriminalitet je u porastu za 0,2 posto u odnosu na 2005. godinu. Policijska uprava zagrebačka jedna je od 20 policijskih uprava u RH koja

bilježi 30 posto ukupnog kriminaliteta zabilježenog u RH.

Grafički prikaz udjela kriminaliteta na području PUZ-a u odnosu na kriminalitet u Hrvatskoj u 2006.

Policijski službenici PUZ-a sveukupno su razriješili 55,2 posto prijavljenih kaznenih djela, što je za 3,0 posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Stanje i kretanje kriminaliteta

UKUPAN BROJ PRIJAVLJENIH I RAZRIJEŠENIH KAZNENIH DJELA

28.388

24.236 24.27826.360

24.300

12.77313.439 15.045

14.101 13.390

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

Radi preglednijeg praćenja kretanja kriminaliteta , broj kaznenih djela prikazan je i mjesečno kroz proteklih pet godina.

Republika Hrvatska

70%

PU zagrebačka30%

10

Stanje i kretanje kriminaliteta od 2002. do 2006. godine

(mjesečni prosjeci kroz petogodišnje razdoblje)

PRIJAVLJENA I RAZRIJEŠENA KAZNENA DJELA

2.366

2.025

2.197 2.020

2.023

1.1161.1751.2541.1201.064

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

Ukupan broj kaznenih djela u odnosu na mjese čni prosjek kroz petogodišnje razdoblje

Stopa razriješenosti u odnosu na mjese čni prosjek kroz petogodišnje razdoblje

UKUPAN BROJ KAZNENIH DJELA

2.025

2.1972.366

2.0232.020

2.126

1.900

2.000

2.100

2.200

2.300

2.400

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djela

Prosjek

STOPA RAZRIJEŠENOSTI

52,651,0

53,0

58,2

55,254,0

46,0

48,0

50,0

52,0

54,0

56,0

58,0

60,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Postotak razriješnosti

Prosjek razriješenosti

11

Struktura kriminaliteta

Prema strukturi kaznenih djela kriminalitet se dijeli na opći, organizirani,

gospodarski, kriminalitet droga i kaznena djela u prometu.

Usporedba strukture kriminaliteta

Prijavljena kaznena djela

Kriminalitet 2005. 2006. + - % 2005. 2006. + -

Opći 20.231 20.423 +0,9 49,9 46,8 -3,1Od poseb. sigur. Značenja 67 39 -41,8 100,0 100,0 0,0Organizirani 301 230 -23,6 95,7 98,3 +2,6Gospodarski 1.140 1.322 +16,0 101,2 99,9 -1,3Droga 2.011 1.791 -10,9 100,0 99,7 -0,3UKUPNO BEZ PROMETA 23.750 23.805 +0,2 57,4 54,3 -3,1U prometu 486 473 -2,7 98,4 97,9 -0,5U K U P N O 24.236 24.278 +0,2 58,2 55,2 -3,0Na štetu maloljetnika 889 893 +0,4 98,4 99,4 +1,0

Stopa razriješenosti Broj djela

U strukturi kriminaliteta i počinitelja nisu zabilježene značajnije promjene, odnosno opći kriminalitet je najzastupljeniji u strukturi kriminaliteta, dok u strukturi počinitelja dominiraju punoljetne osobe mlañe životne dobi.

Grafički prikaz strukture kriminaliteta

Opći84,1%

U prometu1,9%

Droga7,4%

Od poseb. sigurn. značenja

0,2%

Gospodarski5,4%

Organizirani1,0%

12

TERITORIJALNA DISTRIBUCIJA Na užem gradskom području (policijske postaje od I. do VIII. i PP Sesvete),

zabilježeno je 85,8 posto svih kaznenih djela.

Područje grada Zagreba podijeljeno je na 17 gradskih četvrti. Na području gradskih četvrti u 2006. godini zabilježeno je 20.820 kaznenih djela, a razriješeno je 11.218 ili 53,9 posto (u prilogu informacije nalazi se tabelarni prikaz kr iminaliteta po gradskim četvrtima za 2005 i 2006. godinu ).

Grafički prikaz rasprostranjenosti kriminaliteta

5001.0001.5002.0002.5003.000

Donji G

rad

Gornji g

rad

Trnje

Maksim

ir

Pesce

nica

Novi Z

gb -

istok

Novi Z

gb -

zapa

d

Tresn

jevka

- sje

ver

Tresn

jevka

- jug

Crnom

erec

G. Dub

rava

D. Dub

rava

Stenje

vec

Podsu

sed

Podslj

eme

Sesve

te

Brezo

vica

Prijavljena kaznena djela

Razriješena kaznena djela

Stopa kriminaliteta po gradskim četvrtima na 1.000 stanovnika

27 2517

39

3

13

2433

2920

1119

26

33

2229

58

010203040506070

Donji G

rad

Gornji g

rad

Trnje

Mak

simir

Pesc

enica

Novi Z

gb -

istok

Novi Z

gb -

zapa

d

Tres

njev

ka -

sjeve

r

Tres

njev

ka -

jug

Crnom

erec

G. D

ubra

va

D. Dub

rava

Sten

jevec

Pods

used

Pods

ljeme

Sesv

ete

Brez

ovica

P o l i c i j s k a P r ija v lje n a k a z n e n a d je lap o s t a j a

2 0 0 5 . 2 0 0 6 . + - % 2 0 0 5 . 2 0 0 6 . + -

I. Z a g r e b 2 . 4 8 2 2 . 3 9 1 - 3 , 7 6 1 , 6 5 6 , 0 - 5 , 6II. Z a g r e b 2 . 8 8 2 2 . 7 7 6 - 3 , 7 5 1 , 6 4 9 , 5 - 2 , 1III. Z a g r e b 1 . 4 9 0 1 . 6 0 4 + 7 , 7 5 6 , 2 4 9 , 9 - 6 , 3IV . Z a g r e b 3 . 1 2 3 2 . 9 8 5 - 4 , 4 5 6 , 2 4 9 , 1 - 7 , 1V . Z a g r e b 1 . 4 0 7 1 . 2 8 2 - 8 , 9 5 1 , 4 5 2 , 1 + 0 , 7V I. Z a g r e b 2 . 7 8 9 3 . 0 0 3 + 7 , 7 6 0 , 8 5 1 , 6 - 9 , 2V II. Z a g r e b 3 . 5 7 1 3 . 5 4 9 - 0 , 6 5 7 , 5 6 0 , 2 + 2 , 7V III. Z a g r e b 1 . 8 8 2 1 . 7 4 4 - 7 , 3 5 2 , 4 5 0 , 2 - 2 , 2S e s v e te 1 . 0 1 3 1 . 1 8 7 + 1 7 , 2 5 5 , 0 6 0 , 7 + 5 , 7 V e lik a G o r ic a 8 3 6 9 3 2 + 1 1 , 5 6 3 , 3 5 9 , 2 - 4 , 1 Z a p r e š ić 4 8 2 5 5 5 + 1 5 , 1 6 5 , 4 6 1 , 6 - 3 , 8 D u g o S e lo 2 6 3 3 4 7 + 3 1 , 9 4 5 , 2 5 7 , 1 + 1 1 , 9 J a s t r e b a r s k o 3 1 7 3 0 3 - 4 , 4 6 7 , 5 5 8 , 7 - 8 , 8 S a m o b o r 7 0 8 5 4 2 -2 3 , 4 7 9 , 8 7 6 , 2 - 3 , 6 S v . I. Z e lin a 1 9 3 1 8 9 - 2 , 1 7 5 , 6 6 8 , 3 - 7 , 3 V r b o v e c 1 9 9 2 2 5 + 1 3 , 1 5 5 , 8 5 6 , 9 + 1 , 1 Iv a n ić G r a d 2 8 7 3 6 5 + 2 7 , 2 5 7 , 8 6 3 , 6 + 5 , 8I P P R P 1 5 6 1 5 0 - 3 , 8 9 8 , 1 9 7 , 3 - 0 , 8II P P R P 1 5 6 1 4 9 - 4 , 5 1 0 0 , 0 9 8 , 0 - 2 , 0U K U P N O 2 4 . 2 3 6 2 4 . 2 7 8 + 0 , 2 5 8 , 2 5 5 , 2 - 3 , 0

S t o p a r a z r ije š e n o s t i B r o j d je la

13

POČINITELJI KAZNENIH DJELA Najzastupljenija skupina meñu počiniteljima kažnjivih djela su muškarci izmeñu 29 i 39 godina života.

Grafički prikaz počinitelja po dobi starosti

Počinitelje koje je identificirala zagrebačka policija možemo podijeliti u dvije osnovne skupine.

Prvu skupinu čine “profesionalni počinitelji” koji žive od činjenja kažnjivih djela. Kaznenom djelu pristupaju planski i uglavnom ne improvizacijraju, često rade u paru i grupama, znaju koristiti oružje ili opasno oruñe i ne prezaju od njegove uporabe. Uglavnom su maskirani i na mjestu dogañaja ostavljaju malo tragova koji mogu doprinijeti njihovoj identifikaciji.

Drugu skupinu počinitelja čine mlade osobe, maloljetnici ili mlañi punoljetnici koji vrlo često potječu iz obitelji u kojima su poremećeni odnosi ili su ovisnici o opojnim drogama. Kažnjiva djela čine zbog pribavljanja materijalnih sredstava za život «od danas do sutra», ali i zbog podizanja svog statusa i ugleda u grupi drugih delinkvenata s kojima se druže. U nekoliko se slučaja tijekom kriminalističkih obrada uočilo da su neka kaznena djela razbojstva izvršena samo zbog ovisnosti o klañenju.

Počinitelji kažnjivih djela

6.1336.6166.286 6.386 6.853

584 572 522 577 581

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ukupno počiniteljaPunoljetne osobeMaloljetne osobe

do 14 16-18

14-16 59 i više49-59

39-49

29-39 25-29

21-25

18-21

14

OPĆI KRIMINALITET U izvještajnom razdoblju bilježimo 20.423 kaznena djelo iz općeg kriminaliteta ili 84,1 posto svih prijavljenih kaznenih djela. U odnosu na 2005. godinu, to je porast za 192 djela ili 0,9 posto. Karakteristično za djela općeg kriminaliteta je veliki broj djela čiji je počinitelj nepoznat u momentu saznanja za djelo (ove godine takvih je djela 18.773 ili 91,9 posto).

Ukupno je razriješeno 9.555 kaznenih djela ili 46,8 posto, što je 3,1 posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kažnjiva djela iz strukture općeg kriminaliteta čine kaznena djela protiv života i tijela, spolnosti, imovine i opće sigurnosti te maloljetničke delinkvencije. Za opći kriminalitet je karakterističan veliki broj delikata čiji počinitelj nije poznat u vrijeme saznanja za djelo. U 2006. godini takvih je počinitelja bilo u 91,9 posto slučaja, a policijski službenici su uspješno razriješili 46,8 posto kaznenih djela.

Prijavljena i razriješena kaznena djela općeg kriminaliteta

20.231 20.42320.702

22.882 24.360

9.55510.10211.0379.9789.184

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

Struktura kaznenih djela općeg kriminaliteta

Kaznena djela

2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Protiv života i tijela 386 370 -4,1 78,5 85,1 +6,6Protiv spolnosti 117 131 +12,0 82,9 88,5 +5,6Protiv imovine 16.414 16.215 -1,2 39,3 33,8 -5,5Kaznena djela protiv okoliša 20 15 -25,0 90,0 73,3 -16,7Protiv opće sigurnosti 126 126 0,0 61,9 64,3 +2,4Ostala 3.168 3.566 +12,6 99,5 99,8 +0,3UKUPNO 20.231 20.423 +0,9 49,9 46,8 -3,1

Broj djela Stopa razriješenosti

15

Grafički prikaz kaznenih djela općeg kriminaliteta u 2006.

Kaznena djela protiv imovine čine 79,4 posto općeg kriminaliteta, a meñu njima se ističu teške krañe i krañe, koje same po sebi čine 89,2 ukupnog imovinskog kriminaliteta.

KAZNENA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Kaznena djela protiv života i tijela najdrastičniji su primjeri nasilja za koje su u pravilu propisane i najteže kazne u kaznenim zakonima suvremenog svijeta, pa tako i u hrvatskom.

Kada govorimo o kaznenim djelima protiv života i tijela, mislimo na one

delikte kojima se nasilno prekida život, oštećuje ili ugrožava tuñe zdravlje i tjelesni integritet osobe.

• Kaznena djela protiv života odnose se na ubojstvo (obično, teško, privilegirano),

navoñenje i pomaganje u samoubojstvu te protupravni prekid trudnoće.

• Kaznena djela protiv tijela odnose se na namjerne tjelesne ozljede (lakše i teške). Upravo ta kaznena djela prevladavaju i čine većinu kaznenih djela protiv života i tijela.

• Kaznena djela ugrožavanja odnose se na sudjelovanje u tučnjavi, nepružanje pomoći i napuštanje nemoćne osobe.

Protiv opće sigurnosti1%

Protiv života i tijela2%

Krañe i oduzimanja motornih vozila

5%

Na štetu maloljetnika4%

Protiv spolnosti1%

Prijevare3%

Ostala kaznena djela9%

Razbojstva i razbojnčke krañe4%

Krañe26%

Teške krañe45%

16

Kaznena djela protiv života i tijela

Struktura kaznenih djela protiv života i tijela u 2006.

Prijavljena i razriješena kaznena djela protiv života i tijela

Kod ovih najtežih kaznenih djela bilježimo i dobru učinkovitost; primjerice, riješeno je 85,1 posto svih kaznenih djela protiv života i tijela.

387 398 370386423

315303342

294

349

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

Ubojstva4%

Ubojstva - pokušaj15%

Teške tjelesne ozljede71%

Ostala10%

423

370387

386398

340

360

380

400

420

440

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

17

Ubojstva

Bilježimo 15 ubojstava (16 riješeno – 3 iz ranijih razdoblja) i 57 pokušaja

ubojstava (55 riješeno), tj. 6 ubojstva manje i 18 pokušaja ubojstava manje nego prošle godine. Nisu riješena dva ubojstva iz 2006. godine (N.L i Lj. K.)

U petogodišnjem razdoblju na području PUZ-a prosječno je godišnje

zabilježeno oko 17 ubojstava, tako da 15 ubojstava u 2006. godini predstavlja pad od 11,8 posto u odnosu na petogodišnji prosjek.

Grafički prikaz kaznenih djela ubojstava

MOTIVI UBOJSTVA

Krim.milje1

Neutvrñeno1

Imovinski odnosi

2

Sukob u obitelji 7

Intimna veza 4

Najčešća upotrijebljena sredstva u ubojstvima i pokušajima ubojstava bila su

nož (27), pištolj (13), ostalo vatreno oružje (4), ostalo hladno oružje (2), automatska puška (4), revolver (1) te alat i pribor (7).

13 14

22 18

14 14

21 17

15 16

0 5 10 15 20 25 30 35 40

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

18

Značajnije kriminalističke obrade - 18. 1.2006.g. na Ilirskom je trgu samoubojstvo pucanjem iz vatrenog oružja - pištolja izvršio hrvatski državljanin (1954.). Krim. obradom utvrñeno je da je motiv samoubojstva financijski, odnosno poslovni slom do kojega je doveden kaznenim djelom protupravne naplate od strane osumnjičenog hrv. državljanina (1957.), nad kojim je provedena opsežna kriminalistička obrada, te je odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela protupravne naplate i lihvarskog ugovora; - 23.3.2006.g. u stanu u Krajiškoj ulici pronañeno je mrtvo tijelo hrv. državljanina (1946.), za kojega je obdukcijom i prikupljenim obavijestima utvrñeno da ga je ubio NN počinitelj ubadanjem neutvrñenim oštrim predmetom. Provedenom kriminalističko obradom utvrñeno je da je osumnjičeni hrv. državljanin (1979.) obavljao radove u stanu oštećenog te mu je na ime potrošnog materijala uzeo veću svotu novca, koju je zatim izgubio na kocki, pa nije bio u mogućnosti obaviti radove. Kako bi to prikrio i došao do još novca za kockanje, vratio se u stan i odvijačem napao oštećenog te mu zadao više ubodnih rana po tijelu, od kojih ozljeda je preminuo. Osumnjičeni je odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo teškog ubojstva;

- 12.10.1999.g. u Sesvetama, Kobiljak, u mjenjačnici je NN počinitelj pucnjem iz vatrenog oružja – pištolja ubio službenika mjenjačnice (1961.). Provedenom kriminalističkom obradom nad hrvatskim državljanima (1973. i 1955.) utvrñeno je da je jedan osumnjičeni nagovorio drugog da u mjenjačnici izvrši razbojstvo, te mu u tu svrhu i nabavio sredstvo izvršenja – pištolj i dovezao ga na mjesto dogañaja. Meñutim, kada je oštećeni pružio otpor, osumnjičeni (1973.) ga je usmrtio pucanjem iz pištolja te pobjegao s mjesta dogañaja, da bi ga drugoosumnjičeni Idućeg dana odvezao u drugi grad. Isti su odvedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da su zajedno počinili kazneno djelo razbojstva u pokušaju na štetu mjenjačnice, dok je prvoosumnjičeni sam počinio kazneno djelo ubojstva; - 12.11.2006.g. u Zagrebu je u Hondlovoj ulici u kući osumnjičeni maloljetnik (1989.) ubadanjem nožem ubio hrv. državljanina (1963.). Provedenom kriminalističkom obradom utvrñeno je da je oštećeni seksualno zlostavljao osumnjičenog te ga prijetnjama natjerao da doñe u njegovu obiteljsku kuću, gdje ga je ponovo pokušao prisiliti da ga seksualno zadovolji, zbog čega ga je osumnjičeni napao nožem te mu nanio više ubodnih rana, od kojih ozljeda je oštećeni i preminuo; - 29.11.2006.g. u mjestu Prevlaka osumnjičeni hrv. državljanin (1979.) je pucanjem iz vatrenog oružja – pištolja počinio kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju na štetu policijskih službenika. Provedenom kriminalističkom obradom utvrñeno je da su u kritično vrijeme policajci u prometu pokušali zaustaviti osobni automobil karlovačkih registracijskih oznaka, u kome su se nalazile tri muške osobe. Vozač tog automobila odbio se zaustaviti i počeo je bježati policijskim službenicima koji su ga službenim vozilom pratili. U jednom je trenutku suvozač iz osobnog automobila kroz prozor iz vatrenog oružja – pištolja ispalio više hitaca u smjeru službenog vozila, nakon čega su policijski službenici zaustavili službeni automobil, dok se osobni automobil karlovačkih reg. oznaka udaljio u nepoznatom pravcu. U osobnom automobilu nalazile su se još neke osobe. Za pojedinima je bilo raspisano više tjeralica po raznim osnovama. Inače, tijekom 2006. godine nije zabilježen novi pojavni oblik kod kaznenih djela protiv života i tijela. Nažalost, trostruko ubojstvo i samoubojstvo krajem godine, kao i dva ubojstva i nakon toga samoubojstva počinitelja, utjecali su na broj kaznenih djela, odnosno smrtno stradalih osoba. Riječ je o dogañajima koji su prema prikupljenim saznanjima iz kriminalističke obrade, temeljeni na emocionalnim problemima, a rezultirali su najgorim mogućim završetkom.

19

KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNOSTI

Kaznena djela protiv spolnosti takoñer štite seksualni integritet čovjeka.

Grafički prikaz kaznenih djela protiv spolnosti

Bilježimo ukupno 131 kazneno djelo protiv spolnosti, odnosno protiv spolne slobode i spolnog ćudoreña, i ona su u porastu su za 14 djela ili 12,0 posto.

Kaznena djela protiv spolnosti∗

Manje je kaznenih djela bludnih radnji - za 3 djela ili 6,0 posto. U porastu su silovanja za 11 djela ili 61,1 posto i pokušaji silovanja za 4 djela ili 100,0 posto u odnosu na 2005. godinu.

Ostala su nerazriješena 3 kaznena djela pokušaja silovanja, jedno silovanje,

7 kaznenih djela bludnih radnji i 5 ostalih kaznenih djela ( kaznena djela zadovoljavanja pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom). Razriješeno je i jedno silovanje iz ranijih godina. Kod ovih kaznenih djela teško je govoriti o obimu problematike, jer je tzv. «tamna brojka» u ovom području kriminaliteta objektivno – velika. S te strane gledanja, ponekad porast ovih kaznenih djela govori tome u prilog.

∗ U ostala kaznena djela protiv spolnosti svrstavamo spolni odnošaj s djetetom, spolni odnošaj s nemoćnom osobom, spolni odnošaj zloporabom položaja, iskorištavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom i upoznavanje djece s pornografijom.

29

47 4550

4

18

47

8

0

10

20

30

40

50

60

Silovanja Pokušaji silovanja Bludne radnje Ostala

2005.

2006.

Silovanja22%

Pokušaji silovanja6%

Bludne radnje36%

Ostala36%

20

Grafički prikaz kaznenih djela protiv spolnosti u petogodišnjem razdoblju

Naime, ovdje se prvenstveno radi o psihičkoj snazi žrtve i grañanskoj hrabrosti zbog samog prijavljivanja kaznenog djela. S te strane, zbog same težine slučaja policija ima još veću obvezu uhvatiti počinitelja, i to ne samo zbog žrtve, nego i zbog sprječavanja mogućih novih istovrsnih kaznenih djela od strane istog počinitelja.

Upravo se zbog toga ne smije zanemariti činjenica da je razriješeno 88,5 posto kaznenih djela protiv spolnosti

Silovanje Silovanje je samo jedan, istina najteži, oblik spolnog zlostavljanja. O ovom kaznenom djelu prisutne su brojne predrasude kao npr. da se radi o izrazu strasti, nemogućnosti kontroliranja spolnog nagona, da se silovanja dogañaju od stranih osoba u visokorizičnim situacijama, da se neće ponoviti, te da postoji doprinos i «zrnce krivnje» žrtve silovanja, što nije točno. Silovanje je čin nasilja koji podrazumijeva ozljeñivanje i ponižavanje žrtve, uz korištenje spolnih radnji kao oružja. Ono se može dogoditi od nepoznatih osoba, iako je približno trećina svih žrtava napadnuta u svom domu, a čak dvije trećine žrtava imale su kontakt s počiniteljem prije silovanja. Žrtve ne uzrokuju silovanje i ono se može dogoditi svakome - muškarcima, ženama, djeci, starima, mladima, bogatima i siromašnima.

Tijekom 2006. godine nije zabilježeno serijsko silovanje, a jedno je kazneno djelo silovanja iz 2006. godine ostalo nerazriješeno.

21 20

34 31

23 22

18 18

29 29

0 10 20 30 40 50 60 70

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

PRIJAVLJENA I RAZRIJEŠENA KAZNENA DJELA SILOVANJA

Prijavljena kaznena djela

Razriješena kaznena djela

131117

91

117

62

0

20

40

60

80

100

120

140

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

21

KAZNENA DJELA PROTIV OP ĆE SIGURNOSTI

Tijekom 2006. godine evidentirano je 126 kaznenih djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, a razriješeno je 81 ili 64,3 posto.

Od toga, 95 kaznenih djela odnosi se na dovoñenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Naime, u kriminalističkoj praksi najčešća kaznena djela iz ovog područja su dovoñenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, opasno izvoñenje grañevinskih radova, oštećenje zaštitnih naprava, neotklanjanje opasnosti, ekološka kaznena djela. Zajedničko većini počinitelja ovih kažnjivih djela je neoprezno, lakomisleno, samopouzdano vladanje. Neki od njih ne žele nanijeti štetne posljedice i nemaju predodžbu do kakvih posljedica može dovesti njihovo ponašanje.

Posljedica ovih kaznenih djela je opća opasnost, odnosno, opasnost koja prijeti daljnjim širenjem i koja izmiče mogućnosti vladanja nad osloboñenom energijom. Procesuiranjem počinitelja kaznenih djela protiv opće sigurnosti nastoji se zaštititi grañane i imovinu od zloporaba, nesavjesnog postupanja i nemara u uporabi tehničkih sredstava i nepažnje prema izvorima opasnosti. I nadalje se bilježi veliki broj kaznenih djela učinjenih vatrenim oružjem u posjedu grañana. Od upotrijebljenih sredstava pojavljuju se pištolj (13), automatska puška (2), bomba (3), puška (4), ostalo vatreno oružje (4), revolver (4), eksploziv (2), nož (1) te alat i pribor (1). Posljedice ovih kaznenih djela su 8 smrti, 21 teško i 28 lakše ozlijeñenih osoba.

Požari

Na području Policijske uprave zagrebačke bilježimo 1.843 požara, što je 113 požara ili 6,5 posto više u odnosu na 2005. godinu (1.730). U požarima je 5 osoba smrtno stradalo (prošle godine - 2 osobe). Ozlijeñeno je 8 osoba (prošle godine – 17). Materijalna šteta procijenjena je na oko 20.000.000,00 kuna.

Požari kao posljedica kaznenih djela

Od ukupno 1.843 požara, za 41 se požar kriminalističkom obradom utvrdilo

da su posljedica kažnjivog djela (članak 263. KZ-a), što je isti broj kaznenih djela kao i prošle godine.

Namjerno su izazvana 33 požara (prošle godine 35), od kojih je 6 razriješeno. Nehajno je izazvano 8 požara, od kojih je 5 riješeno.

38 41 41

2927

11

16 17

810

0

10

20

30

40

50

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

22

Namjerni ili nenamjerni, mali ili katastrofalni požari iza sebe ostavljaju psihičke i fizičke posljedice s manjom ili većom materijalnim štetom, nerijetko i ozljeñivanjem, pa i smrću. Milijunske štete od požara nastaju u stambenim objektima, gradskim zgradama, gospodarskim objektima, okućnicama, šumama...

Čovjek je uzrok u više od 80 posto požara, i to zbog nepažnje, nemara, nestručnog rukovanja strojevima i alatima, nestručnog održavanja instalacijskih ureñaja, nesmotrenog paljenja vatre i slično.

Ekološki kriminalitet

U problematiku općeg kriminaliteta spada i tzv. ekološki kriminalitet, tj.

kaznena djela protiv okoliša. Takvih je u 2006. godini bilo 16 i, osim 4 kaznena djela protuzakonitog lova, sva su razriješena. Zabilježeno je 9 kaznenih djela protuzakonitog lova, 3 kaznena djela protuzakonitog ribolova, jedno kazneno djelo pustošenja šuma, jedno kazneno djelo mučenja životinja i jedno protupravne eksploatacije rudnog blaga.

IMOVINSKI KRIMINALITET

Do 2004. godine bilježili smo porast imovinskog kriminaliteta, a zadnje dvije godine pad, što je, izmeñu ostalog, i rezultat niza poduzetih operativnih kriminalističkih mjera i preventivnih aktivnosti PU zagrebačke u zadnjih nekoliko godina.

Kaznena djela imovinskog kriminaliteta

Mjesečni prosjek kaznenih djela imovinskog kriminaliteta kroz petogodišnje razdoblje

U strukturi općeg kriminaliteta kaznena djela protiv imovine čine 79,4 posto

ukupnih djela i u padu su za 1,2 posto u odnosu na 2005. godinu.

16.990

19.186 20.496

16.414

16.215

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

IMOVINSKI DELIKTI

1.351

1.368

1.708

1.599

1.416

1.488

1.200

1.300

1.400

1.500

1.600

1.700

1.800

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djela

Prosjek

23

Grafički prikaz kaznenih djela imovinskog kriminaliteta

Teške kra ñe i krañe

Počinitelji pomno planiraju i odabiru objekte koji su slabo zaštićeni i u kojima se nalaze vrijedna roba i novac.

U strukturi kaznenih djela protiv imovine najveći broj čine teške krañe, koje su u padu za 4,7 posto u odnosu na 2005. Pod teškim krañama podrazumijevamo provalne krañe, drske krañe i krañe s velikom materijalnom štetom (iznad 30.000 kuna).

Prijavljena kaznena djela protiv imovine

Razriješena kaznena djela protiv imovine

48851 673 174

5.2669.203

Teške krañe

Krañe

Razbojstva

Razbojničke krañe

Prijevare

Ostala

16.99019.186

20.496

16.414 16.215

9.2039.660

15.515

11.98810.569

5.2664.7215.7505.4144.578

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

UkupnoTeške krañeKrañe

5.613

6.432 6.453

5.474

1.335 1.617 1.779 1.772

7.329

3.543

2.7413.248

3.993

2.886

1.520

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

UkupnoTeške krañeKrañe

24

Tijekom provoñenja kriminalističke obrade, jedna od teškoća je i to što

vlasnici ponekad ne znaju opisati predmete koji su im ukradeni a za pojedinu tehničku robu ne posjeduju odgovarajuću dokumentaciju (račune, garantne listove), što u slučaju otkrivanja počinitelja i pronalaska otuñenih predmeta predstavlja problem, kako pri dokazivanju, tako i prigodom vraćanja predmeta.

Provale u domove

Nakon nekoliko godina 2006. godine zabilježen je porast kaznenih djela

provala u domove za 279 djela ili 22,7 posto u odnosu na 2005. godinu. Kod ovih kaznenih djela još uvijek je prisutna niska razina samozaštite. Veliki broj teških kraña i kraña često je posljedica osobnog nemara, nepažnje ili olakog shvaćanja da se, u odnosu na osobnu ili povjerenu imovinu neće dogoditi štetna posljedica.

Veliki bi se broj ovih kažnjivih djela mogao smanjiti, izmeñu ostalog, boljim samozaštitnim ponašanjem grañana.

Naime, skoro polovica provala bila je tijekom prijepodnevnih sati, a zabilježeno je i nekoliko provala dok su vlasnici objekata spavali. Ne poduzimaju se najmanje samozaštitne mjere, poput zatvaranja vrata na balkonima, zatvaranja prozora… Tijekom provala je sve manje preturanja po stvarima u kućanstvu, jer se krade ono što je «na dohvat ruke» poput nakita , manje količine novca, a i to bi se moglo spriječiti posjedovanjem manjeg sefa ili zaključavanjem barem još jedne prostorije u stanu, pa i skrivanjem predmeta.

Razbojstva

Razbojstva spadaju meñu najteža kaznena djela, kako s gledišta posljedica koje neminovno trpe oštećeni, tako i po zahtjevnosti kriminalističke obrade. Razbojstva se obično zbivaju u večernjim satima. Izvode se silovito, iznenada, prijeteće... Ako žrtva i pruži otpor razbojnik ne preza od tjelesnog napada i ozljeñivanja, tako da su, osim materijalne štete, česte i psihičke traume i tjelesne ozljede.

Od posljedica razbojstava tijekom 2006. godine 3 osobe su teško ozlijeñene,

a 35 lakše. Za počinjeno 851 razbojstvo tijekom 2006. godine prijavljeno je 129

počinitelja, meñu kojima su za 26 kazneno odgovorni maloljetnici (10-ero u dobi od 14 do 16 godina i 16-ero u dobi od 16 do 18 godina). Maloljetnici su počinili 44 kažnjiva djela, a djeca do 14 godina 8 (uglavnom se radi o uličnim razbojstvima u kojima su otuñeni mobiteli).

1.972

1.558

1.2271.506

404 462

1.834

300201

336

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

25

Usprkos maskiranju razbojnika i nedostatku tragova na mjestima prepada, vrlo je dobar rezultat u njihovu otkrivanju. Počinitelji su pretežno mlañe ili osobe srednje životne dobi više puta evidentirane zbog činjenja kažnjivih djela. Mnogi od njih su bili na izdržavanju zatvorskih kazni za ista ili slična kažnjiva djela. Meñu počiniteljima je tijekom 2006. godine bilo do sada neevidentiranih počinitelja kaznenih djela, a i dalje je značajan broj ovisnika o opojnim drogama koji na taj način dolaze do sredstava za kupovinu narkotika.

Razbojstva su u zadnje dvije godine u padu, a u odnosu na 2005. godinu, u

padu su za 10,1 posto.

Raščlambom kažnjivih djela razbojstava najčešće se izdvajaju razbojstva u

kladionice, razbojstva u kioske i trgovine, ulična razbojstva itd., što je i logično s obzirom da u tim objektima gotovo da i nema zaštite, što je u istima zaposlena uglavnom jedna osoba od koje se ne očekuje ozbiljan otpor. Velika većina «uličnih» razbojstava odnosi se na krañe mobitela, uglavnom djeci i maloljetnicima.

745

358

851

1.067

625

947

263

416472

317

0

200

400

600

800

1.000

1.200

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djelaRazriješena kaznena djela

RA ZB OJS TV A U OS TA LIM OB JE K TIM A I P ROS TORIM A

237 243

28 22 14

75

203184

3513 9

70

0

50

100

150

200

250

300

Ulica K iosc i itrgovine

B enz inskepostaje

Ljekarne K uce i s tanove Ostalo

2005. 2006.

RAZBOJSTVA U NOVČARSKIM USTANOVAMA

16 8 19 0 2 112 13 9 7 4 0

282 292

0

50

100

150

200

250

300

350

Kladionice Banke Mjenjacnice Pošte Novčane pošiljke

ŠKZ FINA

2005. 2006.

26

Glavnina počinitelja razbojstava koncentrirana je na područje grada Zagreba i Sesveta (čak 93,2 posto razbojstava od ukupno 851). Razriješeno je 358 djela ili 42,1 posto. Na području Zagrebačke županije zabilježeno je ukupno 58 razbojstava ili 6,8 posto od ukupnog broja. Značajnije kriminalističke obrade - 31.1.2006.god. provedena je kriminalistička obrada nad hrv. državljaninom, koji je odveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je 12. siječnja 2006. godine počinio kazneno djelo razbojstva u poslovnici Privredne banke Zagreb u Zagrebu, Hrvoja Macanovića br. 27; - 11.3.2006.god. provedena je kriminalistička obrada nad hrv. državljaninom, koji je odveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je 10.3.2006. godine počinio kazneno djelo razbojstva u poslovnici HP-a u Zagrebu, Božidara Magovca br. 39; - 31.3.2006.god. provedena je kriminalistička obrada nad hrvatskim državljaninom koji je odveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je zajedno s još jednom osobom počinio ukupno 21 kazneno djelo razbojstva (14 trgovina i 7 kladionica) na području grada Zagreba. Pronañen je 3.4.2006. godine i osumnjičeni hrvatski državljanin, nad kojim je takoñer provedena krim. obrada, te je utvrñeno da je, osim kaznenih djela počinjenih zajedno s prvim, počinio i 3 kaznena djela razbojstva u trgovinama; - 12./13. travnja 2006. godine, nakon što su ga policijski službenici PP Sesvete PU zagrebačke uhitili po izvršenju kaznenog djela razbojstva u kladionici, nakon provedene kriminalističke obrade doveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio 12 kaznenih djela razbojstava u kladionicama; - od 8.-10. svibnja 2006. godine policijski službenici Odjela općeg kriminaliteta, u suradnji s više policijskih postaja, proveli su kriminalističku obradu nad više hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela razbojstava, ubojstava i dr. na području grada Zagreb, te su odvedeni u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela:

- razbojstva u Zagrebačkoj banci u Zagrebu, Drvinje br.32 i pokušaj ubojstva, izvršeno 7.10.2005. god. - razbojstvo u Zagrebačkoj banci u Zagrebu, Zinke Kunc br. 4, izvršeno 2.3.2005. godine - razbojstvo u Hrvatskim poštama u Zagrebu, Zvonimirova br. 38, izvršeno 8.2.2006. godine i - razbojstvo, ubojstva i dr. u FINA-i u Zagrebu, Zvonimirova br. 54, izvršeno 5.9.2005. godine

Takoñer su prijavljeni i za 4 kaznena djela oduzimanja tuñe pokretne stvari, a i za kazneno djelo udruživanja za počinjenje kaznenog djela. Jedan od osumnjičenih, takoñer prijavljen, pronañan je tijekom lipnja i odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu; - 22. svibnja 2006. godine policijski službenici Odjela općeg kriminaliteta podnijeli su opće izvješće zbog osnovane sumnje da su hrvatski državljani počinili 3 kaznena djela na štetu Hrvatskih pošta, i to 17.10.2005. godine u Zagrebu, Mrkšina br. 38, 27.7.2005. godine u Zagrebu, Brezovička cesta br. 100, i 24.8.2005. godine u Zagrebu, Jablanska br. 24; - 13. lipnja 2006. godine policijski službenici Odjela općeg kriminaliteta su u suradnji s policijskim službenicima IV. PP Zagreb i PP Samobor, dovršili kriminalističku obradu nad više hrvatskih državljana dok je za dvojicom osumnjičenika raspisana tjeralica. Po dovršenoj krim. obradi prijavljeni su zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela (pojedinačno ili u grupi):

- razbojstvo u Osmica Casinosu u Samoboru, Šmidhenova 12A, izvršeno 9.3.2006. godine - razbojstvo u kladionici Germania Sport u Samoboru, Zagorska 56, izvršeno 20.5.2006. godine - razbojstvo u poslovnici Brod Banke u Zagrebu, Rujanska 4, izvršeno 20.5.2005. godine - razbojstvo u automat klubu 70 u Zagrebu, Ilica 70, izvršeno 19.2.2006. godine - razbojstvo u Zagrebačkoj banci u Zagrebu, Radauševa 1, izvršeno 8.7.2005. godine

Takoñer su prijavljeni i za 3 kaznena djela oduzimanja tuñe pokretne stvari i jedno kazn. djelo krañe.

27

- Policijski službenici PU zagrebačke, Odjela općeg kriminaliteta, u suradnji s policijskim službenicima II. PP Zagreb započeli su 16. srpnja 2006. godine kriminalističku obradu nad hrvatskim državljaninom koji je u jutarnjim satima zatečen i uhićen po policijskim službenicima II. PP Zagreb temeljem dojave zaposlenice kladionice. Tijekom kriminalističke obrade utvrñena je povezanost istog s 35 kaznenih djela razbojstava u kladionice na području grada Zagreba tijekom 2005. i 2006. godine, i jedno kazneno djelo nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. Isti je 18. srpnja 2006. godine odveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio naprijed navedena kaznena djela. Policijski službenici ovog Odjela su 4. kolovoza 2006. godine u nastavku kriminalističke obrade prijavili osumnjičenog zbog osnovane sumnje da je počinio još 9 kaznenih djela razbojstava u kladionice na području grada Zagreba tijekom 2004., 2005. i 2006. godine. Policijski službenici ovog Odjela su 22. kolovoza 2006. godine osumnjičenog opet prijavili zbog osnovane sumnje da je počinio još 5 kaznenih djela razbojstava u kladionice na području grada Zagreba tijekom 2004., 2005. i 2006. godine. Inače, razbojstva je činio prijeteći uglavnom bombom, a novac je trošio na nova klañenja u kladionicama; - 22. kolovoza 2006. godine policijski službenici PU zagrebačke, Odjela općeg kriminaliteta, proveli su kriminalističku obradu nad hrvatskim državljaninom nakon koje je odveden u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu zbog osnovane sumnje da je počinio 3 kaznena djela razbojstva u trgovinama. U nastavku kriminalističke obrade 31. kolovoza 2006. godine policijski službenici ovog Odjela su protiv istoga državnom odvjetništvu u Zagrebu podnijeli novu prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio još 10 kaznenih djela razbojstava u trgovinama na području grada Zagreba tijekom 2006. godine. Policijski službenici ovog Odjela opet su ga prijavili 18. rujna 2006. godine zbog osnovane sumnje da je počinio još 4 kaznena djela razbojstva u trgovinama na području grada Zagreba tijekom 2006. godine.

Unatoč padu razbojstava, kao što je navedeno, izvršeno je 7 kaznenih djela razbojstava na dostavna vozila novca zaštitarskih tvrtki, koja kaznena djela takoñer stvaraju osjećaj nesigurnosti kod grañana. Postoje odreñene zajedničke karakteristike kod tih kaznenih djela; izvršena su u blizini trgovačkih centara (jedno kod banke), i to upravo u trenutku prijenosa novca od objekta do «oklopnog» vozila. Razbojstva su izvršena u grupi od po dva i više počinitelja, uz prijetnju i uporabu vatrenog oružja.

Već nakon prvih slučaja, poduzeto je niz mjera i radnji na suzbijanju istih i

pronalaska počinitelja. Naložene su konkretne mjere cjelokupnom operativnom sastavu za postupanje kod novog pojavnog oblika vršenja kaznenog djela, angažirane su nove tzv. «mobilne ekipe», poduzet niz operativno – preventivnih kriminalističkih taktičkih mjera i radnji (racije , zasjede i slično). Takoñer, na našu inicijativu održan je koordinacijski sastanak s predstavnicima zaštitara koji imaju licencu za prijevoz novčanih i vrijednosnih pošiljki. Razmotrene su zakonske obveze, utvrñeni propusti i dogovoreno postupanje.

MALOLJETNI ČKA DELINKVENCIJA U svim zemljama i društvima poznato je da je maloljetni delinkvent posebna vrsta prijestupnika koji zahtijeva posebnu zaštitu i postupak. Etiološka istraživanja maloljetničke delinkvencije potvrñuju da delinkvenciju mladih generiraju:

1. osobna obilježja (otuñenost, buntovnost, impulzivnost, agresivnost) 2. obiteljske prilike (poremećeni odnosi izmeñu roditelja, zlostavljanje i

zapuštanje djeteta, zloporaba droge, alkohol, skitnja, nerad, promiskuitet, kriminal roditelja)

3. školovanje (neuspjesi, ponavljanje razreda, prekidanje školovanja u osnovnoj školi)

4. utjecaj skupine vršnjaka (druženje s osobama koje već manifestiraju asocijalno i antisocijalno ponašanje)

5. neorganizirano i nenadzirano provo ñenje slobodnog vremena 6. nizak ekonomski status obitelji

Činjenica je da kriminalitetu maloljetnika prethode teži oblici poremećaja u ponašanju i poremećaji tijekom školovanja, te da se iz redova maloljetnih delinkvenata regrutira društveno opasna populacija višestrukih povratnika i delinkvenata iz navike.

28

Kaznena djela koja su počinila djeca i maloljetnici

Kaznena djela koja čine maloljetnici u padu su za 41 djelo ili 4,6 posto u

odnosu na prethodnu godinu.

Grafički prikaz kaznenih djela maloljetnika i djece

U odnosu na prošlu godinu, maloljetnici su počinili manje kaznenih djela

razbojstava, teških tjelesnih ozljeda, dovoñenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, prikrivanja itd.

Kada govorimo o djeci - po činiteljima kaznenih djela (112 djela), zamjećuje

se da isti čine kaznena djela pretežno imovinske prirode, uglavnom, na štetu vršnjaka, i to najviše teške krañe (43 djela), krañe (41 djelo), razbojstva (8), razbojničke krañe (4) itd,, a evidentirani su i zbog počinjenja kaznenih djela s elementima nasilja.

S obzirom da djeca nisu kazneno odgovorna, u tim kriminalističkim obradama

policija usko surañuje s centrima socijalne skrbi i mjerodavnim državnim odvjetništvom za mladež.

1.001

975917

882841

750

800

850

900

950

1.000

1.050

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Maloljetnici od 14 do 18 godina

(729 kd.)87%

Djeca do 14 godina (112 kd.)

13%

29

Poredbeni prikaz kaznenih djela koja su počinili maloljetnici

Broj kaznenih djela

2005. 2006. + - %Ubojstvo 1 2 +100,0Ubojstvo u pokušaju 3Teško ubojstvo u pokušaju 2Prouzročenje smrti iz nehaja 1Tjelesna ozljeda 24Teška tjelesna ozljeda 28 20 -28,6Tjelesna ozljeda na mah 1Sudjelovanje u tučnjavi 1 1 0,0Protupravno oduzimanje slobode 5 3 -40,0Prijetnja 4 11 +175,0Povreda mira pokojnika 1 0,0Zlouporaba opojnih droga 149 151 +1,3Protuzakon. prebacivanje osoba preko drž.gr. 3 0,0Silovanje 4 4 0,0Spolni odnošaj s nemoćnom osobom 1Spolni odnošaj s djetetom 7 6 -14,3Bludne radnje 2 5 +150,0Izvanbračni život s maloljetnom osobom 1Zapuštanje i zlostav.djeteta ili mlt osobe 2 2 0,0Iskorištavanje djece ili malolj.os. za porn. 2Zadovolj.pohote pred djetetom ili malt.osobom 2Dječja pornografija na računalnom s. i mreži 6 2 -66,7Rodoskvrnuće 1 2 +100,0Nasilničko ponašanje u obitelji 6 13 +116,7Kraña 145 161 +11,0Teška kraña 286 266 -7,0Razbojstvo 121 52 -57,0Razbojnička kraña 9 6 -33,3Oduzimanje vozila na motorni pogon 3 11 +266,7Oduzimanje tuñe pokretne stvari 1Uništenje ili oštećenje tuñe stvari 9 7 -22,2Mučenje životinja 3Protupravna naplata 1Iznuda 2 1 -50,0Kaznena djela u prometu 7 10 +42,9Prijevara 3Dovoñenje u opasnost života i imovine 3 1 -66,7Uništenje ili ošt.znakova za opasnost 3Prikrivanje 6 3 -50,0Lažno prijavljivanje kaznenog djela 1Nedoz.upor.autor.djela ili izvedbe umj.izv. 1Nasilničko ponašanje 18 20 +11,1Izbjegavanje carinskog nadzora 1Krivotvorenje novca 2 3 +50,0Sprječ.sl.oso.u obav.sl.dužnosti 3 8 +166,7Napad na ovlaštenu službenu osobu 1Krivotvorenje isprave 17 19 +11,8Širenje lažnih i uznemirujućih glasina 3 1 -66,7Nedozvoljeno posjedovanje oružja 4 3 -25,0Neodaz.pozivu i izbjegavanje vojne službe 9Skidanje i povreda služb.pečata i znaka 1 1 0,0Pomoć počinitelju nakon kaznenog djela 1Sudjelov.u grupi koja sprječ.ili napada sl.osobu 1Izrada, nabava i posjedovanje sr.za krivot. 1Krivotvorenje vrijednosnih papira 2Lažno prijavljivanje kaznenog djela 2 1 -50,0U K U P N O 882 841 -4,6

Kaznena djela

30

KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA DJECE I MALOLJETNIKA

Kaznenopravna zaštita maloljetnika i djece ostvaruje se otkrivanjem i prijavljivanjem kažnjivih djela počinjenih na štetu djece i mladeži. To su najčešće kaznena djela iz područja spolnosti, povrede dužnosti uzdržavanja, zapuštanja i zlostavljanja djeteta.

U posljednjih pet godina ova kaznena djela bilježe tendenciju porasta. To

nužno ne znači da se povećao stvaran opseg ovog problema. Na brojčane pomake djeluju u javnosti i različite aktivnosti o ozbiljnosti posljedica viktimizacije mladih, što onda posljedično dovodi i do većeg broja kaznenih prijava, zbog veće osviještenosti žrtava i grañana koji polako napuštaju ulogu «tihih svjedoka.

Kaznena djela na štetu maloljetnika

Tijekom 2006. godine počinjena su 893 kaznena djela na štetu maloljetnika.

Od ukupnog je broja počinjeno 346 kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta i maloljetnih osoba, što je porast za 8,5 posto u odnosu na 2005. godinu kada je prijavljeno 319 kaznenih djela.

Kaznena djela na štetu maloljetnika

488565

676

889 893

0

200

400

600

800

1000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prijavljena kaznena djela Razriješena Kaznena djela

2005. 2006. 2005. 2006. + - %

Ubojstvo (mlt.) 1 1 Ubojstvo (pokušaj) (mlt.) 2 2 0,2Čedomorstvo 1 1 0,1Protupravno oduziman. slobod.(mlt) 2 2 Trgovanje ljudima i ropstvo 1 1 0,1Silovanje - mlt. 5 7 +40,0 5 6 +20,0 0,8Spolni odnošaj s djetetom 13 18 +38,5 12 18 +50,0 2,0Bludne radnje - mlt. 21 16 -23,8 17 16 -5,9 1,8Zadovolj.pohote pred djetetom ili mlt.osobom 21 12 -42,9 12 7 -41,7 1,3Podvoñenje -mlt. 2 3 +50,0 2 3 +50,0 0,3Iskorišt.djece ili malolj.osoba za pornografiju 4 1 -75,0 4 1 -75,0 0,1Upoznavanje djece s pornografijom 1 2 +100,0 1 2 +100,0 0,2Rodoskrvnuće - mlt. 2 5 +150,0 2 5 +150,0 0,6Kršenje obiteljskih obveza 1 1 Povreda dužnosti uzdržavanja 131 146 +11,5 131 146 +11,5 16,3Oduzimanje djeteta ili maloljetne osobe 3 3 0,0 3 3 0,0 0,3Napuštanje djeteta 1 1 Zapuštanje i zlost.djeteta ili mlt.os. 319 346 +8,5 319 346 +8,5 38,7Izvanbračni život s maloljetnom osobom 5 3 -40,0 5 3 -40,0 0,3Sprječavanje i neizvršenje mjera za zaštitu 14 15 +7,1 14 15 +7,1 1,7Nasilničko ponašanje u obitelji 343 312 -9,0 343 313 -8,7 34,9UKUPNO 889 893 +0,4 875 888 +1,5 100,0

Broj djela Broj djela+ - %

2006. % od

ukupno prijavljenih

31

Spolni integritet djece i mladeži predstavlja zakonom zaštićeno dobro, a štiti se od niza inkriminiranih ponašanja (silovanja, spolnog odnošaja s djetetom, spolnog odnošaja zloporabom položaja, bludnih radnji, iskorištavanja djece za pornografiju i upoznavanja djece s pornografijom).

Štete koje nastaju iz ovog oblika kriminaliteta daleko su veće od svih drugih oblika jer se one ne mogu procijeniti novčanim iznosima. U velikom broju slučaja počinitelj je poznat žrtvi, a nisu rijetki ni slučajevi u kojima seksualno iskorištavanje djece počinje u njihovoj obitelji. Značajnije kriminalističke obrade - kriminalistička obrada nad hrvatskim državljaninom (1967.), tijekom koje je utvrñeno da je isti počinio kazneno djelo iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju na štetu jedne maloljetnice, poradi čega je doveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu; - kriminalistička obrada nad maloljetnikom roñenim 1991., tijekom koje je utvrñeno da je isti počinio kazneno djelo spolnog odnošaja s djetetom u svezi s kaznenim djelom rodoskrvnuća, na štetu brata djeteta roñ. 1995.godine; - kriminalistička obrada nad hrvatskom državljankom (1984.), tijekom koje je utvrñeno da je ista počinila kazneno djelo čedomorstva; - kriminalistička obrada nad hrvatskim državljaninom (1952.), tijekom koje je utvrñeno da je isti počinio kaznena djela bludnih radnji i zadovoljenje pohote pred djetetom ili mlt. Osobom na štetu djevojčice (1992.); - kriminalistička obrada nad hrvatskim državljaninom (1948.), tijekom koje je utvrñeno da je isti počinio kaznena djela spolnog odnošaja s djetetom i zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnom osobom na štetu djevojčice i - kriminalistička obrada nad hrvatskim državljaninom (1969.), tijekom koje je utvrñeno da je isti počinio kaznena djela spolnog odnošaja s djetetom, iskorištavanje djece ili mlt. osoba za pornografiju na štetu djevojčice (1994.), poradi čega je doveden, kao i svi u prethodnim slučajevima, istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.

Treba spomenuti da je ove godine provedeno nekoliko kriminalističkih obrada koje upućuju na novi pojavni oblik u području kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika. Naime, produkt modernih vremena i Internet, e-mail poruke, ali i SMS poruke i i MMS poruke omogućuju slanje raznih fotografija. Zakon strogo propisuje što je kažnjiva radnja prigodom «surfanja» na internetu ili slanja i korištenja raznih MMS poruka. Odgovornost je na svima da uputimo mladež na ono što je zakonom predviñeno kao zabranjeno temeljeno na pretpostavki da je štetno i za zdrav psihosocijalni razvoj. Upravo zbog toga suradnjom Odsjeka maloljetničke delinkvencije i Odjelom gospodarskog kriminaliteta koji se bave tzv. «kompjutorskim» kriminalitetom (vezano, primjerice, za distribuciju maloljetničke pornografije putem interneta) i s mjerodavnim drugim institucijama, ali i meñunarodnim pravosudnim tijelima, želi se pravovremeno zaustaviti širenje zla, upozoriti društvo i roditelje, a kaznenim prijavama jasno dati do znanja što su zakonske odredbe. S tim u svezi, ističemo nekoliko kriminalističkih obrada koja su rezultat uspješne policijske suradnje: - temeljem kaznene prijave jednog dijela tijela u sklopu državne uprave kriminalističkom je obradom utvrñeno da je hrvatski državljanin počinio kazneno djelo dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži, jer je tijekom 2006. godine na neutvrñeni način pribavio za sebe CD-R na kojem su, izmeñu ostalog, pohranjene fotografija koje prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnom eksplicitnom ponašanju i koje su fokusirane na njihove spolne organe, te je isti od službenika jednog tijela državne uprave zatražio da mu se na CD medij pohrane podaci za koje je utvrñeno da sadrže sporne fotografije i nekoliko tisuća linka koji su osumnjičenom omogućili da se uporabom računala, koje je prilikom pretrage pronañeno u njegovom stanu, izravno spoji na web stranice na kojima se nalaze sporne fotografije i filmski isječci te drugi linkovi za web stranice s istovrsnim fotografijama,

32

- temeljem obavijesti Interpola Velike Britanije, kriminalističkom je obradom utvrñeno da je hrvatski državljanin počinio kazneno djelo dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži jer je pomoću svog osobnog računala i preko svog telefonskog priključka korištenjem korisničkog imena pristupao na internet, pri čemu je pod nadimkom ostvario tridesetak povezivanje na server, kanale i na druge internet stranice, pri čemu je pribavio veći broj spornih fotografija i filmova pornografskog sadržaja u raznim formatima i s raznim nazivima, koje fotografije i filmovi prikazuju djecu i maloljetne osobe u seksualnom eksplicitnom ponašanju ; - temeljem prijave Interpola Wiesbaden, kriminalističkom je obradom utvrñeno da je hrvatski državljanin počinio kazneno djelo dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži jer je pomoću svog osobnog računala i preko svog telefonskog priključka, korištenjem korisničkog imena pristupao na internet, pri čemu je pribavio veći broj fotografija i filmova pornografskog sadržaja u raznim formama i raznim nazivima, koje fotografije i filmovi prikazuju djecu i maloljetne osobe u seksualnom eksplicitnom ponašanju i koje su fokusirane na njihove spolne organe, a koje je pohranio na svoje osobno računalo

OBITELJSKO NASILJE

Pod nasiljem podrazumijevamo neprihvatljiva ponašanja kojima se izravno ili posredno ugrožava tjelesni, psihički, seksualni, ekonomski i dr. integritet čovjeka. Kada se ono dogaña u obiteljskom okruženju možemo reći da se radi o njegovom najtežem obliku, budući je usmjereno prema bližnjima, a zlostavljači su oni koji nam u životu mnogo znače. Zbog mjesta na kojemu se dogaña, sam čin zlostavljanja ostaje nepoznanica za javnost, a kod žrtve stvara teške, trajne i neizbrisive posljedice.

Žrtve ovog oblika kriminala najčešće su djeca i žene. Obiteljsko nasilje se

tretira kao kazneno djelo ili prekršaj. To nije privatna stvar pojedinca ni problem obitelji, već problem društva. Muškarci koji tuku svoje žene ili partnerice obično su uvjereni da to čine s razlogom i da zbog toga to mogu činiti nekažnjeno.

Tijekom prošle godine na području Policijske uprave zagrebačke počinjeno je

6 ubojstava, u kojima su žrtve žene, od toga, jedno u bračnoj zajednici, 4 u izvanbračnoj vezi i jedno ubojstvo u kojem je unuk ubio baku.

Takoñer, počinjena su tri silovanja u bračnoj zajednici, pet u izvanbračnoj i

jedno silovanje u kojem je očuh silovao pokćerku. Od 39 teških tjelesnih ozljeda, muž je ženi nanio 11 ozljeda, sin majci jednu,

kćer majci jednu, izvanbračni partner partnerici 5 te snaha svekrvi jednu. Prijavljeno je i 316 prijetnji u obitelji na štetu žena.

Kaznena djela nasilničkog ponašanja u obitelji

U 2006. godini zabilježeno je 312 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji, što je 9,0 posto manje u odnosu na 2005. godinu kada su prijavljena 343 takva kaznena djela.

88

163

234

343 312

0

50

100

150

200

250

300

350

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

33

Grafički prikaz broja oštećenih osoba prema dobnoj strukturi i spolu

Partnerski odnos počinitelja kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji

Roditeljski odnos počinitelja kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji

Mlt.muški 9

Djeca ženski 20

Djeca muški 18Mlt.ženski

13Odrasli muški

55

Odrasli ženski 267

Suprug 166

Žena 5

Izvanbračna žena 3Izvanbračni muž

23

Bivši suprug 9

Kćer 4

Majka 13

Otac 82

Mlt.sin 2

Mlt.kćer 2

Sin 42

34

Prekršaji nasilja u obitelji

Kod postupanja policijskih službenika PU zagrebačke i podnošenja odgovarajućih prijava mjerodavnim sudovima, predložen je niz zaštitnih mjera za počinitelja. Tako je u 1.201 slučaju predložena mjera psihosocijalnog tretmana, 798 mjera obveznog liječenja od ovisnosti, 244 mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja, 129 mjera zabrane uznemiravanja ili uhoñenja osobe izložene nasilju, 111 mjera udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog objekta itd.

Grafički prikaz broja oštećenih osoba obiteljskog nasilja prema dobnoj strukturi i spolu

Grafički prikaz partnerskog odnosa počinitelja prekršaja obiteljskog nasilja

631

974

1.632

2.445

2.813

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Odrasli ženski 2.479

Mlt. muški 111

Mlt.ženski115

Djeca muška300

Djeca ženska 274

Odrasli muški 951

Suprug 1.383

Izvanbračna žena 72

Izvanbračni muž 296

Bivša žena 17

Bivši suprug 105

Žena 254

35

Grafički prikaz roditeljskog odnosa počinitelja prekršaja obiteljskog nasilja

KRIMINALITET DROGA

Osim svih pozitivnosti koje donose integracijski procesi usmjereni prema zemljama Zapadne Europe, Zagreb, nažalost, preuzima i tamnu sliku svjetskih metropola. Pri tome najveći problem čini porast broja ovisnika i sekundarni kriminalitet koji čine narkomani zbog pribavljanja sredstava za kupnju droga. S tragičnim sudbinama i izgubljenim životima mladih ovisnika svakodnevno se susreću specijalisti kriminaliteta droga. Tako su 2006. godine zabilježena 33 smrtna slučaja, od kojih je u 24 slučaja uzrok smrti potvrñen kemijsko-toksikološkim nalazom, dok se za ostalih 9 samo pretpostavlja da je smrt nastupila kao posljedica intoksikacije drogom. Tijekom 2005. godine zabilježeno je 26 smrtnih slučaja. Tijekom 2006. godine ostvareno je ukupno 1.715 zapljena droge, što je za 18,31 posto manje nego 2005. godine.

Raščlambom ostvarenih zapljena prema mjestu na kojem je ista ostvarena, u 1.097 slučaja droga je zaplijenjena na otvorenom prostoru, u 99 slučaja u ugostiteljskim objektima, u 56 slučaja na granici itd., a u 71 slučaju u blizini odgojno – obrazovnih institucija.

Po vrstama droge, najčešće se plijenila droga kannabis tipa marihuana – 911 zapljena (što čini udio u ukupnom zbroju od 58 posto), heroin – 182 zapljene (udio od 12 posto), smola kanabis (hašiš) 62 zapljene (udio 4 posto), amfetamin – 85 zapljena (udio 5 posto), 113 zapljena lijeka heptanon (udio 7 posto), MDMA, tzv. ecstasy – 21 zapljena (udio 1 posto), razni lijekovi s popisa opojnih droga – 104 zapljene (udio od 7 posto), kokain 59 zapljena (udio od 4 posto) te heroinska otopina - 24 zapljene (udio od 2 posto).

1.489 1.4661.603

2.1011.715

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

BROJ ZAPLJENA

Mlt.sin 12

Poočim 16

Pomajka 1

Otac 857

Djed 1

Brat 4

Polusestra 1Kćer

67

Sin 478

Majka 156

36

Oduzeto marihuane u kilogramima

Oduzeto heroina u kilogramima

Oduzeto amfetamina u kilogramima

Oduzeto kokaina u kilogramima

5,0

0,6

5,9

7,8

2,8

0,01,0

2,03,04,0

5,06,07,0

8,09,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

222,0

34,0

75,464,0

74,0

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

7,02,6

23,0

6,5

2,4

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

14,9

2,8

7,74,2

3,0

0,02,04,0

6,08,0

10,012,0

14,016,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

37

Oduzeto tableta ecstasyja u komadima

Inače, u 2006. godini je prijavljeno 1.791 kazneno djelo zloporabe opojnih

droga, što je 220 djela ili 10,9 posto manje u odnosu na 2005. godinu kada je prijavljeno 2.011 kaznenih djela.

Tom prilikom su evidentirana 1.442 konzumenta ili 15,0 posto manje nego u

istom razdoblju 2005. godine (1.697 konzumenata); 787 novoevidentiranih konzumenata ili 20,0 posto manje nego 2005. god., kada su evidentirana 904 nova konzumenta, kao i 102 maloljetnika, što je za 17,1 posto manje nego 2005. god. kada su evidentirana 123 maloljetna konzumenta. Značajnije kriminalističke obrade - 20.1.2006. godine provedena je krim. obrada nad drž. SiCG (1980.), kojom prilikom je zaplijenjeno sveukupno oko 10.000 komada tableta MDMA, tzv. „ecstasyja“ i oko 6.200 grama amfetamina; - 1./2.2.2006. godine provedena je krim. obrada nad hrvatskim državljaninom (1964.) i drž. Makedonije (1983.), kojom prilikom je zaplijenjeno sveukupno oko 211 grama droge heroin, digitalna vaga s tragovima heroina, oko 124 grama sumnjive praškaste materije NN kem. sastava koja služi kao „punilo“, te prijenosno računalo koje potječe od kaznenog djela teške krañe; - 7./8.3.2006. godine provedena je krim. obrada nad drž. SiCG (1967.), kojom prilikom je zaplijenjeno oko 105,87 grama heroina, oko 2.441,41 gram smjese kofeina i paracetamola, u kojoj je utvrñena prisutnost heroina, te dva pištolja, od kojih jedan potječe od izvršenja kaznenog djela teške krañe;

- 23.3.2006. godine provedena je krim. obrada nad 23 osobe poradi pronalaska oko 2.500 grama heroina meñu putničkom prtljagom u autobusu autoprijevoznika na GP Bregana. Izvršenom kriminalističkom obradom nije utvrñen počinitelj; - 28.3.2006. godine provedena je krim. obrada nad hrvatskim državljaninom (1983.), kojom prilikom su pronañena oko 11.122 grama marihuane; - 5/6.4.2006. godine provedena je krim. obrada nad dvojicom hrvatskih državljana (1967. i 1980.), kojom prilikom je pronañeno oko 409 grama heroina, oko 1.286 grama paracetamola koji služi kao „punilo“ za heroin, vaga i preša s tragovima heroina, pištolj marke Browning kal. 9 mm, automatski pištolj marke Crvena zastava – Škorpion kal. 7,65 mm sa 4 spremnika i 19 komada pripadajućeg streljiva, ručno izrañen prigušivač za Škorpion, 29 komada streljiva kal. 9 mm, 28 komada streljiva kal. 38 special i 56 komada puščanog streljiva kal. 7,62 mm; - 25./26.4.2006. godine provedena je krim. obrada nad dvojicom hrvatskih državljana (1965. i 1977.), kojom prigodom je zaplijenjeno oko 1.000 grama heroina prodane prikrivenom istražitelju redarstvenih vlasti, te izvršenim pretragama stanova još oko 0,5 grama heroina, 20 ml heptanonske otopine, oko 17 grama paracetamola koji služi kao „punilo“ za heroin, 4 mobilna ureñaja raznih proizvoñača i 12 GSM tel. kartica raznih operatera;

- 23./24.5.2006. godine provedena je krim. obrada nad dvojicom hrvatskih državljana (1966. i 1956.), kojom prigodom je zaplijenjeno 268 stabljika indijske konoplje uzgojenih u stanu te dvije krivotvorene prometne dozvole i knjižice vozila za kamion i priključno vozilo. Za trećom se NN osobom s područja R. Slovenije traga;

57.141

14.656

10.911

29.944

18.897

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

38

- 21./22.8.2006. godine provedena je krim. obrada nad dvojicom hrvatskih državljana (oba r. 1984.), kojom prigodom su zaplijenjena oko 298,3 grama heroina, oko 625 grama punila za heroin NN kemijskog sastava, pištolj marke Crvena zastava kal. 7,65 mm s pripadajućim spremnikom i 8 komada pripadajućeg streljiva, 104 komada raznog streljiva, 8 metara sporogorećeg štapina i 3 pakiranja po 1.500 grama privrednog eksploziva NN marke i proizvoñača; - 13.9.2006. godine provedena je krim. obrada nad hrvatskim državljaninom G. S. (1979.), kojom prigodom su pronañena oko 124 grama heroina, oko 16 grama kokaina, 14 komada tableta heptanona, oko 0,3 grama marihuane, digitalna vaga s tragovima heroina i kokaina, pištolj marke Crvena zastava kal. 7,65 mm s 3 komada pripadajućeg streljiva te novčani iznosi od 11.300,00. kn, 785,00 € i 20,00 USD; - 21./22.9.2006. godine provedena je krim. obrada nad drž. R.Češke (1973.) i drž. R. Italije (1943.), kojom prigodom je zaplijenjeno oko 3.140 grama kokaina; - 20.12.2006. godine provedena je krim. obrada nad trojicom hrvatskih državljana (1979., (1983. i 1987.) kojom prigodom je zaplijenjeno oko 257,5 grama heroina, oko 23 grama amfetamina, oko 1 gram kokaina, 340 tableta heptanona, digitalna vaga s tragovima droge i veća količina oružja i streljiva. Inače, tijekom 2006. godine nije bilo zapljena novih vrsta droga ili nekih posebnosti u odnosu na ranije godine.

GOSPODARSKI KRIMINALITET

Tijekom 2006. godine zabilježena su 1.322 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, što je za 16,0 posto više u odnosu na 2005. godinu kada je zabilježeno 1.140 kaznenih djela ove vrste.

U 2006. godini materijalna šteta počinjena kaznenim djelima gospodarskog

kriminaliteta koje je razriješila PU zagrebačka iznosi oko 180 milijuna kuna. Za porast ove vrste kaznenih djela «odgovorna je» policija koja je svojom

aktivnošću otkrila kaznena djela koja bi bez takve aktivnosti ostala skrivena u «tamnoj zoni» kriminaliteta.

Od 1.322 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, 275 djela ili 20,8 posto

odnosi se na kazneno djelo nedozvoljene uporabe autorskog djela, 250 djela ili 18,9 posto na povredu prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke, 152 djela ili 11,5 posto na prijevaru u gospodarskom poslovanju, 97 djela ili 7,3 posto na izbjegavanje carinskog nadzora itd.

Grafički prikaz prijavljenih i razriješenih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta

Do porasta je došlo zbog većeg broja kaznenih djela povrede prava

proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke (201 djelo ili 4 puta više) i nedozvoljene uporabe autorskog djela (186 djela ili više od dva puta). Ovdje ističemo i povećanje broja kaznenih djela lihvarskog ugovora - bilježimo ih 30 ili 27 više u odnosu na prošlu godinu.

1.048 1.048

921 923

1.383 1.385

1.140 1.154

1.322 1.321

0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Prijavljena kaznena djela

Razriješena kaznena djela

39

Grafički prikaz strukture kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta

Računalno krivotvorenje3%

Ostala kaznena djela2%

Povreda prava na rad i dr.pr.iz rada

0%

Davanje mita1%

Pronevjera4% Primanje mita

0%

Zlo.čekova i kred.kartica3%Posebni slučajevi

krivotvorenja isprave1%

Zloporaba položaja i ovlasti6%

Nesavjestan rad u službi1%

Krivotvorenje službene isprave

6%

Zakon o trgovačkim društvima

1%Dječja pornografija na

rač.sus.ili mreži0%

Povreda tuñih prava1%

Nedozvoljenja trgovina3%

Izbjegavanje carinskog nadzora

7%

Prijevara u gospodarskom poslovanju

11%

Zloporaba ovlasti u gosp.posl.

4%

Povreda obveze voñenja i tr.i pos.k.1%

Lihvarski ugovor2%

Pov.prava indust.vlasni.i neovl.upor.tuñe tvrtke

2%

Povreda pr.proizv.zvuč.ili sl.snimke

19%

Nedozvoljena uporaba autorskog djela

21%

U ostala kaznena djela spadaju: povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih programa ili sustava; računalna prijevara; zloporaba povjerenja, povreda prava iz prijavlj.ili zaš.izuma, protupravna ekspl. rudnog blaga, prikrivanje protuzakonito dobivneog novca, povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske, zloporaba stečaja, obmanjivanje kupaca, utaja poreza i drugih davanja, nesavjesno gosp.poslovanje, sklapanje štetnog ugovora, izdavanje i neovl.pribav.posl.tajne, izdavanje i uporaba neistinite liječ, zZloporaba obavljanja dužn. drž. vl. prijevara u službi, neovlaštena uporaba, odavanje službene tajne, zakon o odgovornosti pravnih osoba i zakon o energiji.

Odjel gospodarskog kriminaliteta stalno prati i analizira stanje i sigurnosne pojave te provodi izvide kaznenih djela u području svih gospodarskih djelatnosti - trgovine, usluga, proizvodnje, obrtništva, ugostiteljstva, turizma, bankarstva, financijskih institucija, autorskih prava, intelektualnog vlasništva, kompjutorskog kriminaliteta i dr., kao i u području izvangospodarskih djelatnosti, državnih institucija, društvenih organizacija te drugih pravnih subjekata i organizacija.

Odjel surañuje u obradi pojedinih predmeta s drugim ustrojstvenim jedinicama - MUP-om, Ravnateljstvom policije, a suradnja se ostvaruje i s policijskim postajama vezano za problematiku gospodarskog kriminaliteta. (npr. suradnja s Odjelom općeg kriminaliteta, Odsjekom za maloljetničku delinkvenciju vezano za distribuciju maloljetničke pornografije putem interneta i sl.). Takoñer se realizira suradnja s mjerodavnim državnim odvjetništvom, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnim inspektoratom, Uredom za sprječavanje pranja novca, Središnjom depozitarnom agencijom, Državnom revizijom, Poreznom upravom, Carinskom upravom, Vojnom policijom, udrugama za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva, fondovima, zavodima itd. Značajnije kriminalističke obrade: - provedene su i kriminalističke obrade i prijavljeno je više osoba u svezi s izdavanjem kartica za ostvarivanje prava kupnje u jednom društvu a koje su bile fiktivne kartice, ali i prave izdane na pravne osobe s područja RBiH i RH, da bi istima bila izvršena kupovinu veće količine razne robe u ukupnom iznosu od 23.205.083,28 kn Temeljem ispostavljenih računa na ime ino – pravnih osoba i obrta ispunjavani su im obrasci zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), gdje su u rubriku «kupac» unijeti podaci stranih fizičkih osoba s brojem putovnice i nazivom zemlje, na osnovi kojih je trgovačko društvo neosnovano izvršilo povrat poreza na dodanu vrijednost u okviru osobnog putničkog prometa ino-poduzetnicima. Takoñer zbog kaznenog djelo zloporabe položaja i ovlasti prijavljeno je više osoba jer su svojim postupanjem omogućili da na osnovi većeg broja fiktivnih kartica koje omogućavaju

40

kupnju u prodavaonicama trgovačkog društva na ime TD iz R BiH i Slovenije dobiju dnevne spomenute kartice temeljem kojih kartica su u robnom centru trgovačkog društva kupili veću količinu GSM bonova i manju količinu razne robe u ukupnoj vrijednosti od najmanje 4.200.701,31 kn za što su im ispostavljeni računi na ime pravnih osoba s područja RBiH i na brojeve dnevnih kartica, a na osnovi kojih računa su tražili povrat PDV od 22 posto kao da su strani državljani te su im referentice na odjelu za odnose, suprotno članku 21. Zakona o PDV-u, popunjavale obrasce zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost, u koje su upisivale imena i prezimena osoba državljana R BiH i Slovenije s brojevima putovnica i nazivima države, a koje su podatke dobivale od osumnjičenih osoba. Nakon toga su isti popunjene obrasce ovjeravali krivotvorenim pečatima pojedinih carinskih ispostava te su si na osnovi ovjerenih zahtjeva neosnovano podigli iznos i pribavili znatnu nepripadajuću imovinsku korist; - provedenom kriminalističkom obradom glede kaznene prijave i zahtjeva USKOK-a, utvrñeno je postojanje osnovane sumnje da su dvije osobe počinile kazneno djelo dogovora za počinjenje kaznenog djela. Jedna od njih - stručni suradnik za vojnu obvezu u novačkoj komisiji, i njezina poznanica N. S. P., nezaposlena profesorica biologije, dogovorile su da će zajedno počiniti više kaznenih djela prijevara na štetu osoba koje podliježu vojnoj obvezi, a za koje prvoosumnjičena ima saznanja temeljem uvida u spise da su od Novačkog povjerenstva tražile i dobile odgodu ili oslobañanja od služenja vojnog roka, na način da će ih prije nego što im dostavepisani otpravak rješenja povjerenstva o odgodi ili osloboñenju služenja vojnog roka, savjetovati da bi se odgode služenja vojnog roka mogle srediti preko liječnice iz Novačkog povjerenstva, te da će osobe koje pristanu dati novac za osloboñenje od vojne obveze, upućivati drugoj osobi koja će im se predstavljati kao «doktorica» iz Novačkog povjerenstva i od njih preuzimati novac koji će iste meñusobno podijeliti. Nakon dugotrajne kriminalističke obrade kazneno je prijavljeno više osoba za niz kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta.

ORGANIZIRANI KRIMINALITET Organizirani kriminalitet sa 230 kaznenih djela u ukupnoj masi čini 0,9 posto svih kaznenih djela. U odnosu na prošlu godinu, broj ovih djela u padu je za 71 ili 23,6 posto.

Prijavljena i razriješena kaznena djela organiziranog kriminaliteta

Organiziranom kriminalitetu pridaje se sve veće značenje jer kriminološke

analize i iskustva kriminalističke prakse pokazuju da je organizirani kriminalitet specifičan odraz gospodarskih, društvenih i političkih prilika neke sredine. Od 230 kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, 61 ili 26,5 posto se odnosi na iznudu, 51 ili 22,2 posto na krivotvorenje novca i vrijednosnih papira, 45 ili 19,6 posto na protupravnu naplatu itd.

262 265

223 219

403 399

301 288

230 226

0 200 400 600 800 1000

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

Prijavljena kaznena djela

Razriješena kaznena djela

41

Kaznena djela organiziranog kriminaliteta Ukupno je razriješeno 226 djela ili 98,3 posto djela (prošle godine 95,7 posto), što je isto kao i u gospodarskom kriminalitetu «zasluga» policije, jer je jedino provedbom nadzora tijela državne vlasti moguće otkriti takva kažnjiva djela i njihove počinitelje. U slučaju da takav nadzor izostane, kažnjiva djela bi ostala skrivena u tamnoj zoni kriminaliteta.

Ističemo povećanje broja kaznenih djela protupravne naplate (45 djela – 15 djela ili 50,0 posto više), ali i smanjenje broja kaznenih djela krivotvorenja novca (40 djela - 41 djelo ili 50,6 posto manje. Ovo je bitan podatak jer je kazneno djelo krivotvorenja novca jedno od najtežih djela koje utječe na gospodarsku sliku u RH.

I u slučajevima krivotvorenja, krijumčarenja, financijskih prijevara ili utaje poreza izostaje prijava žrtve, a šteta se odražava na državni proračun i ide na teret poreznih obveznika.

TRGOVANJE LJUDIMA

Trgovanje ljudima predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba i u

stalnom je porastu. Ljudima se trguje zbog prisilnog i nereguliranog rada, prosjačenja, lažnih usvajanja, lažnog i prisilnog braka, trgovanja ljudskim organima, pornografije, prisilne prostitucije, seks turizma i zabave.

Makar je riječ o malom broju zabilježenih dogañanja, ističemo suradnju s

nizom nevladinih udruga koje od policije očekuju pravovremenu reakciju i koje u policiji vide partnera u borbi protiv ovakve vrsti kriminala.

Pr ija v lje n a Ka z n e n a d je la

2 0 0 5 . 2 0 0 6 .

Tr g o v a n je lju d im a i r o p s tv o 1 2 + 1 0 0 , 0Pr o tu z a k.p r e b .o s o b a p r e ko d r ž .g . 4 9 3 3 -3 2 , 7Me ñ u n a r o d n a p r o s t itu c ija 2 Po d v o ñ e n je 1 5 1 3 -1 3 , 3Iz n u d a 5 5 6 1 + 1 0 , 9K r iv o tv o r e n je n o v c a 8 1 4 0 -5 0 , 6K r iv o tv o r e n je v r ije d .p a p ir a 2 4 1 1 -5 4 , 2K r iv o tv o r e n je z n a ko v a z a v r ije d . 3 7 + 1 3 3 , 3Iz r a d a , n a b a v a i p o s je d o v a n je s r .z a kr iv o t. 2 3 + 5 0 , 0Ne d o z v o lje n a tr g .z la to m 1 Iz b je g a v a n je c a r in s ko g n a d z o r a 1 0 2 -8 0 , 0Pr o tu p r a v n a n a p la ta 3 0 4 5 + 5 0 , 0Ud r u ž iv .r a d i č in je n ja ka z .d je la 5 3 -4 0 , 0Ne d o z v o lje n o d r ž a n je o r u ž ja 2 3 1 0 -5 6 , 5U K U P N O 3 0 1 2 3 0 -2 3 , 6

+ - %B r o j d je la

42

Grafički prikaz kaznenih djela i prekršaja koji mogu poslužiti kao pokazatelji problematike

trgovine ljudima

Na području Policijske uprave zagrebačke u 2006. godini zabilježena su dva

kaznena djela trgovanja ljudima državljana Srbije i Crne . U 2006. godini nema prijavljenih kaznenih djela meñunarodne prostitucije.

Bilježimo 13 kaznenih djela podvoñenja (uglavnom u salonima za «masaže»)

i 33 kaznena djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice (što se prvenstveno odnosi na ilegalne migracije). Isto tako, prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira zabilježili smo 185 prekršaja zbog prostitucije

MUP RH, pa tako i Policijska uprava zagrebačka sustavno pristupa ispunjavanju svih obveza zacrtanih vladinim Nacionalnim programom za suzbijanje trgovanja

ljudima Vlade RH i njemu pripadajućim operativnim planom*.

Uz brojne meñunarodne policijske aktivnosti te preventivne i edukativne programe na planu borbe protiv trgovanja ljudima, MUP RH posebice je intenzivirao suradnju s nevladinim organizacijama radi učinkovitije identifikacije žrtava te pružanja pomoći i zaštite.

* Od 2002. godine do danas MUP RH identificirao je 51 žrtvu trgovanja ljudima kojima je pružena pomoć i zaštita putem nevladinih organizacija, meñunarodne organizacije za migracije i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a sve u okviru ukupne nacionalne strategije suzbijanja trgovine ljudima. Od toga je tijekom 2006. godine identificirano ukupno 10 žrtava trgovanja ljudima te otkriveno i prijavljeno 6 kaznenih djela trgovanja ljudima i ropstvo. Kao žrtve trgovanja ljudima najčešće se javljaju državljani sa područja jugoistočne Europe (Bugarska, Ukrajina, Rumunjska, Albanija, R BiH, Srbija, Crna Gora), ali su zabilježene dvije žrtve državljanke RH . Republika Hrvatska se uglavnom pojavljuje kao tranzitno područje, meñutim u manjoj mjeri Republika Hrvatska postaje i zemljom odredišta za žrtve trgovanja ljudima. S tim u svezi, MUP RH i mjerodavni policijski službenici MUP-a RH, a gdje su posebice bili aktivni i policijski službenici Policijske uprave zagrebačke, tijekom siječnja 2007. godine sudjelovali su u programu pod nazivom «Osnaživanje suradnje policije i državnog odvjetništva s nevladinim organizacijama na području identifikacije žrtava trgovanja ljudima te pružanja pomoći i zaštite».Ovaj program takoñer je dio vladine nacionalne strategije suzbijanja trgovine ljudima te je doprinio jačanju suradnje policije i organizacija civilnog društva na suzbijanju spomenute problematike, a u istom su aktivno sudjelovali uz policijske službenike, predstavnice nevladine organizacije ROSA iz Zagreba, Hrvatskog Crvenog križa, nevladine organizacije - Organizacija za integritet i prosperitet, nevladina organizacije Korak, Udruga žena Vukovar te Meñunarodna organizacija za migracije.

4933

2 1 2 15 13

296

185

0

50

100

150

200

250

300

Protuzakonitoprebacivanjeosoba preko

drž.gr.

Meñunarodnaprostitucija

Trgovanjeljudima iropstvo

Podvoñenje Prostitucija(prekršaji)

2005.

2006.

43

Teške kra ñe i oduzimanja motornih vozila

U područje organiziranog kriminaliteta “ulaze” poslovi i problematika teških kraña i krijumčarenja motornih vozila kao moguće posljedice djelovanja organiziranih skupina. Tu kriminalnu djelatnost prate sve savršeniji načini krivotvorenja dokumenata i identifikacijskih oznaka motornih vozila.

Kaznena djela kraña, teških kraña i oduzimanja motornih vozila

Tijekom 2006. godine evidentirane su 933 krañe, teške krañe i oduzimanja

motornih vozila, što je 135 vozila ili 12,6 posto manje nego 2005. godine. Ovaj pad odnosi se na pad teških kraña motornih vozila za 157 djela ili 24,8

posto (vrijednost vozila iznad 30.000 kuna, viša i visoka klasa vozila), dok su krañe motornih vozila u porastu za 13 djela ili 3,1 posto. (čija je vrijednost do 30.000 kuna – niža klasa vozila ili starija godina proizvodnje). Pronañeno je 337 motornih vozila ili 36,2 posto.

Manje je ukradeno i osobnih automobila - 648 automobila – 211 automobila

manje. Ukradena su 124 VW Golfa (prošle godine – 190), 87 VW Passata (119), 72 Opela (60), 68 Fiata (104), 64 Mercedesa (69), 44 BMW-a (66), 44 Audija (48) itd.

Grafički prikaz ukradenih osobnih vozila po markama

1.2051.128

1.218

1.068

933

206 196 217 177 166

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

PrijavljenaRazriješena

Ford2%

Peugeot3%

Škoda2%

Fiat9%

Renault2%

BMW6% Opel

9%

Audi6%

Zastava3%

Mercedes8%

VW Passat11%

VW Golf15%

Ostala24%

44

Većina teških kraña motornih vozila više i visoke klase počinjena je u grupi. One su dobro organizirane i tehnički opremljene. Jedan dio počinitelja ovih kažnjivih djela isključivo se i profesionalno bavi upravo ovom vrstom kriminala.

Veći broj ukradenih vozila na području Policijske uprave odmah se odvozi iz

države u nekoliko smjerova. Neki putovi vode prema zemljama Istočne Evrope, u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju i Crnu Goru. Krijumčarenje motornih vozila nije moguće suzbijati bez meñunarodne povezanosti i policijskih baza podataka o registriranim i ukradenim vozilima. Značajnije kriminalističke obrade - kriminalističku obradu nad trojicom hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela i krivotvorenje novca, te su, uz kaznenu prijavu podnijetu USKOK-u, dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Kriminalističkom obradom u suradnji s policijom Austrije pronañen je krivotvoreni novac i spriječeno da se on stavi u optjecaj (novčanice eura u iznosu od 1.300.000 eura); - kriminalističku obradu nad 14 osoba zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela krivotvorenja isprave i prijevare. Ukupna materijalna šteta utvrñena ovim kaznenim djelima iznosi oko 1.300.000,00 kuna, a taj su iznos osumnjičeni protuzakonito pribavili, na način da su krivotvorili potrebnu dokumentaciju za ishodovanje kredita kod poslovnih banaka na području grada Zagreba i takvom dokumentacijom podizali gotovinske kredite i kredite za kupnju motornih vozila; - kriminalističku obradu nad 22 osobe, u sklopu operativne akcije i u suradnji s USKOK-om i više policijskih uprava, kojom prigodom je provedeno 19 pretraga na području PU zagrebačke. Nakon dovršene kriminalističke obrade, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo udruživanja radi počinjenja kaznenog djela, kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari te zloporabe opojnih droga; - kriminalističku obradu nad dvije osobe zbog osnovane sumnje da su tijekom 2001. godine počinili kazneno djelo uspostave ropstva i prijevoz robova na štetu jedne maloljetne državljanke Srbije i Crne Gore. Oni su, uz kaznenu prijavu, dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.

- kriminalističku obradu nad hrvatskim državljaninom zbog osnovane sumnje da je počinio 6 kaznenih djela teških kraña, kojom prigodom je utvrñeno da je ukrao 4 vozila VW Passat, jedno vozilo VW Golf linije IV i jedno vozilo VW Golf V. Takoñer je protiv istoga podnijeto posebno izvješće ODO-u Zagreb zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo izradbe i nabavljanja oružja i sredstava namijenjenih počinjenju kaznenog djela;

- kriminalističku obradu nad 3 osobe zbog osnovane sumnje da su počinili 11 kaznenih djela teških kraña motornih vozila marke Volkswagen tipa Passat, Golf i Vento, zbog čega su, uz posebno izvješće, dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.

Kada govorimo o organiziranom kriminaliteta, riječ je o kaznenim djelima koja iziskuju veliki napor kod utvrñivanja samog kaznenog i djela i kod provoñenja kriminalističke obrade. Naime, riječ je o kaznenim djelima koja su rezultat rada policije i u trenutku saznanja za izvršeno djelo, raspolaže se odreñenim saznanjima o mogućem počinitelju. Upravo sam naziv «organizirani» govori o slojevitoj kriminalističkoj obradi i uloženom naporu za konačno podnošenje kaznene prijave. Tijekom 2006. godine nije bilo odstupanja od uobičajenih kaznenih djela iz područja organiziranog kriminaliteta. No, treba istaknuti 45 kaznenih djela protupravne naplate, kao što je već rečeno, i 61 kazneno djelo iznude (6 djela više), što zapravo govori i o aktivnostima policije, ali i jačanja povjerenja grañana u policijski rad.

45

KAZNENA DJELA OD POSEBNOG SIGURNOSNOG ZNA ČENJA U 2006. godini zabilježeno je 39 kaznenih djela, što je 28 djela ili 41,8 posto manje u odnosu na prošlu godinu, i to širenje lažnih i uznemiravajućih vijesti (15), neodazivanje i izbjegavanje vojne službe (12), izbjegavanje vojne službe onesposobljenjem ili prijevarom (5), rasna i druga diskriminacija (2), samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne postrojbe ili službe (2) te po jedno kazneno djelo nepropisnog i nesavjesnog odnosa prema povjerenom oružju, protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem te kraña oružja ili bojnog sredstva S nepoznatim počiniteljem prijavljena su 23 kaznena djela, koja su naknadno otkrivena; u jednome je počinitelj uhićen na djelu, a za 15 kaznenih djela počinitelj je bio poznat u trenutku prijave. U 63 slučaja zabilježene su anonimne telefonske dojave u kojima se prijetilo podmetanjem eksplozivnih naprava, što je 17 dojava ili 21,2 posto manje u odnosu na prošlu godinu (80). Provjerom je utvrñeno da su dojave bile lažne. U 3 slučaja počinitelji su poznati i protiv njih su podnijete kaznene prijave zbog širenja uznemirujućih glasina.

ILEGALNI PRELASCI DRŽAVNE GRANICE

Tijekom 2006. godine ukupno je evidentirano 167 slučaja krijumčarenja, u kojima je sudjelovalo 197 osoba, dok su 2005.godine evidentirana 134 slučaja, u kojima je sudjelovalo 226 osoba. U odnosu na proteklo razdoblje, povećane su prvenstveno aktivnosti na zapriječenju krijumčarenja opojnih droga, cigareta, vozila te robe široke potrošnje. Ukupna evidentirana vrijednost iznosi oko 13.500.000,00 kn, dok je 2005. godine ona bila manja i iznosila je 8.100.000,00 kn.

U 2006. g. evidentirana su 204 slučaja nezakonitog prelaska i pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice, u kojima je sudjelovalo 406 osoba, što je za 10,1 posto slučaja manje nego 2005. godine kada je sudjelovala 561 osoba u 217 slučaja.

Prema državljanstvu, u nezakonitim su prelascima državne granice najčešće sudjelovali državljani SiCG (153), Makedonije (52), Albanije (61), BiH (51), Turske (27) i dr. (62).

Zbog nezakonitog prelaska državne granice (čl. 30. Zakona o strancima) u 2006. godini prekršajno su procesuirana 1.003 stranca, odnosno 32 manje u odnosu na 2005. godinu kada ih je bilo 1.035, dok je zbog nezakonitog boravka prekršajno procesuirano 587 stranaca, odnosno 176 stranaca više u odnosu na 2005. kada ih je bilo 411, što predstavlja porast od 42,8 posto. Zabilježeno je znatno povećanje broja prekršajno procesuiranih stranaca od strane tzv. «unutarnjih policijskih postaja» PU zagrebačke (I. do VIII. PP Zagreb, policijske postaje Sesvete, Velika Gorica, Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Ivanić Grad) zbog nezakonitog prelaska državne granice, odnosno 365 stranaca, što je u odnosu na 2005. godinu kada je bilo 209 stranaca, povećanje za 74,6 posto.

Radi se o stranim državljanima koji su nezakonito ušli u RH te su zatečeni na području grada Zagreba, dakle prije nego što su nastavili put, odnosno pokušali nezakonito izaći iz RH na području PU zagrebačke ili drugih PU koje graniče s R. Slovenijom. Od toga, u grupama od 3 i više osoba u 32 je slučaja zatečeno 257 stranih državljana. Najviše ih se odnosi na Albance s Kosova (državljani Srbije ili s ispravama UNMIK-a), državljane Albanije te u manjem broju na državljane Makedonije i Turske. Rezultat je to viznog režima i činjenice da ova Uprava graniči s R. Slovenijom koja je članica EU koja je u najvećem dijelu i cilj nezakonitih migranata.

46

Isto tako, od strane «unutarnjih policijskih postaja» u 2006. je godini za 51,8 posto povećan broj prekršajno procesuiranih stranaca zbog nezakonitog boravka tijekom 2006. godine (čl. 3. i 52. Zakona o strancima) u odnosu prethodnu godinu, odnosno 2006. godine bilo je 457 osoba, a 2005. 301. Policijski službenici policijskih postaja su u suradnji sa službenicima Državnog inspektorata proveli 173 akcije i samostalno još 217 akcija (kontrola) sa ciljem suzbijanja nezakonitog rada. Tom prilikom je zatečeno 237 stranaca u nezakonitim radnjama. Od navedenog broja zatečenih stranaca, 220 je zatečeno u nezakonitom radu (većinom državljani BiH), zbog čega su i prekršajno procesuirani. Usporedbom s 2005. godinom kada je u nezakonitom radu zatečeno 237 stranaca (od toga 158 u zajedničkim akcijama policije i Drž. inspektorata, a 79 u samostalnim akcijama Drž. inspektorata), u 2006. godini zabilježen je ukupan pad od 7,2 posto aca u nezakonitom radu.

JAVNI RED I MIR

Prekršaji protiv javnog reda i mira propisani su Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira. To su djela kojima se na nedopušten način remeti mir, rad i normalan život grañana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost, ometa kretanje grañana na ulicama ili drugim javnim mjestima i ostvarivanje njihovih prava te provoñenje zakonitih mjera državnih tijela i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeña moral, odnosno vrijeñaju državna tijela.

Prilikom odreñivanja općeg pojma (obilježja) prekršaja istakli smo da su

prekršaji zakonom (propisom) utvrñena kažnjiva ponašanja kojima se narušava javni poredak. Javni se poredak može definirati kao ukupnost društvenih vrijednosti koje se iskazuju kao štićena dobra nasuprot kažnjivih ponašanja kojima se ta dobra povreñuju. Javni poredak možemo označiti i kao sustav pravnih propisa kojima su regulirani temeljni odnosi i vrijednosti u nekom društvu. U tom je smislu svaka radnja kojom se povreñuje zaštićeno dobro istodobno i povreda odreñenog pravnog propisa kojim je utvrñena pravna zaštita tog dobra. Zabilježena su 23.374 prekršaja, 6.887 prekršaja ili 22,8 posto manje nego 2005. godine.

Grafički prikaz sveukupnog broja prekršaja

Od ukupnog broja zabilježenih prekršaja, 8.285 prekršaja ili 35,4 posto su

prekršaji iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

39.748

32.40834.552

30.261

23.374

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

47

Grafički prikaz prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

Iako se svake godine broj prekršaja iz područja javnog reda i mira smanjuje, opće stanje javnog reda i mira nije bitno odstupalo od prijašnjih obilježja, odnosno nisu zabilježene značajnije promjene u njegovoj strukturi.

Po vrsti prekršaja, najbrojniji su oni počinjeni svañom, vikom ili na sličan način – 3.466 prekršaja (za 20,1 posto manje nego prošle godine), a što predstavlja 41,8 posto svih prekršaja. Njih slijede prekršaji počinjeni tučnjavom – 1.126 (za 16,7 posto manje nego prošle godine), a što čini 13,6 posto svih prekršaja.

U porastu su prekršaji odavanja asocijalnom ponašanju, primjerice, prekršaji

skitnje i prosjačenja – 642 prekršaja (za 38,4 posto više) i drsko ponašanje – 704 prekršaja (za 13,0 posto više). Ovi prekršaji čine 16,2 posto svih prekršaja.

PREKRŠAJI IZ ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

1 0 .6 3 39 .8 4 0 8 .2 8 5

1 2 .0 3 4

1 3 .9 6 7

0

2 .0 0 0

4 .0 0 0

6 .0 0 0

8 .0 0 0

1 0 .0 0 0

1 2 .0 0 0

1 4 .0 0 0

1 6 .0 0 0

2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 . 2 0 0 5 . 2 0 0 6 .

2005. 2006. + - % Ukupno Maloljetni Povratnici

Drsko ponašanje 623 704 +13,0 883 8 24Odavanje skitnji i prosjačenju 464 642 +38,4 663 9 64Odavanje prostituciji 296 185 -37,5 189 1 52Tučnjava 1.352 1.126 -16,7 2.149 77 24Svaña, vika i sl. 4.340 3.466 -20,1 4.340 138 84Vrijeñ.ili omal.moralnih osjećaja 284 253 -10,9 257 1Omalovažavanje pol.službenika MUP-a 910 728 -20,0 737 4 5Davanje alkohola pijanoj ili mlt.osobi 71 56 -21,1 61 3Uživanje alkohola i droga na jav.mjestu 691 389 -43,7 395 11 9Neovlašteno pucanje 27 25 -7,4 26 1Nesprječavanje narušavanja JRM 369 227 -38,5 195 10Držanje životinja bez nadzora 236 273 +15,7 280 2Ostali prekršaji 177 211 +19,2 223 4 4UKUPNO IZ ZPPJRM 9.840 8.285 -15,8 10.398 254 281po odlukama Skupštine grada 4.120 3.132 -24,0 3.148 39 540SVEUKUPNO 13.960 11.417 -18,2 13.546 293 821

PočiniteljiVrsta prekršaja

Broj prekršaja

48

Od 8.285 prekršaja, 5.528 je počinjeno na otvorenom prostoru (ulica, trg i slično). Slijedi 1.158 prekršaja u ugostiteljskim lokalima, 632 počinjena u stanovima i domovima itd.

U 6.744 slučaja počinitelj je sam narušavao javni red i mir, u 1.170 su u

prekršaju bile dvije osobe, a 371 prekršaj je počinilo tri i više osoba. Treba istaknuti i 20 izgreda na javnim okupljanjima (18 izgreda manje nego

prošle godine). U službene je prostorije s javnih okupljanja, uglavnom športskog karaktera, dovedena 501 osoba, 292 osobe više nego prošle godine.

Osim postupanja iz preventivnih razloga i dovoñenja osoba u smislu očuvanja

općeg stanja javnog reda i mira, po Zakonu o sprje čavanju nereda na športskim natjecanjima tijekom 2006. godine podnijete su 104 prekršajne prijave (2005. godine 114).

Za 3 su osobe izrečene mjere opreza zabrane posjećivanja odreñenih mjesta

ili područja prema članku 90. Zakona o kaznenom postupku; prema 19 osoba izrečene su zaštitne mjere zabrane prisustvovanja odreñenim športskim natjecanjima sukladno članku 32. stavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (nakon izmjene i dopune Zakona), a prema 2 osobe iste mjere istog članka, ali prije izmjene i dopune Zakona.

Takoñer, podnijeto je i 2.813 prekršajnih prijava iz Zakona o sprječavanju

nasilja u obitelji.

Prekršaji iz ostalih zakona

Ističemo dobru suradnju sa svim mjerodavnim tijelima i institucijama npr. Prekršajnim sudom, Državnim inspektoratom, Komunalnim redarstvom, tijelima lokalne (regionalne) samouprave i sl.

2005. 2006. + - % Ukupno Maloljetni Povratnici

sprječ. nereda na šport. natjecanjima 114 104 -8,8 162 21carinskom poslovanju 63 78 +23,8 85 1 2oružju 1.776 626 -64,8 636 8 11prometu eksplozivnim tvarima 16 33 +106,3 33 1proizvodnji i prometu opojnih droga 1.697 1.491 -12,1 1.519 87 159osobnoj iskaznici 4.500 3.005 -33,2 2.843 285 11prebivališ tu i boravištu grañana 3.057 1.089 -64,4 1.030 2 19kretanju i boravku stranaca 1.407 1.552 +10,3 1.882 59 4nadzoru državne granice 67 52 -22,4 47 2putnim ispravama 16 14 -12,5 13zaštiti od požara 98 63 -35,7 63javnom okupljanju 22 6 -72,7 7obiteljski zakon 2.445 2.813 +15,1 3.201 21 209Ostali prekršaji 1.023 1.031 +0,8 1.036 3 91UKUPNO 16.301 11.957 -26,6 12.557 490 506

Zakon oBroj prekršaja Počinitelji

49

CESTOVNI PROMET

Na području PU zagrebačke u 2006. godini registrirana su 521.472 vozila na motorni pogon (4,7 posto više nego 2005. godine), meñu kojima je 417.210 osobnih i 50.248 teretnih vozila, 17.538 mopeda, 10.348 motocikla, 13.040 traktora, 1.084 autobusa itd.

Takoñer, riječ je o 542.377 evidentiranih vozača (1,4 posto više nego godinu

dana ranije). Tijekom 2006. godine bilježimo prosječno 46 nesreća u jednom danu. Što se tiče ozlijeñenih, prosječno bilježimo 14 ozlijeñenih osoba u jednom danu, odnosno, u jednom su danu dvije osobe zadobile teške, a 12 lakše ozljede. Svaka četiri dana poginula je jedna osoba.

Dogodile su se 16.742 prometne nesreće, u kojima su 103 osobe poginule, 788 je teže, a 4.292 su lakše ozlijeñene.

Bilježimo veći broj nesreća s ozlijeñenim osobama i manji broj nesreća u kojima su osobe smrtno stradale. Od 16.742 prometne nesreće, 3.652 su nesreće bile s ozlijeñenim osobama (9,3 posto nesreća više), dok je 96 nesreća bilo s poginulim osobama (6,8 posto takvih nesreća manje nego 2005. godine).

Uz mali porast broja prometnih nesreća, zabilježen je i porast ukupno ozlijeñenih osoba za 7,7 posto te 10 poginulih osoba manje.

Nastradale osobe

POGINULE OSOBE

15

53

35

Vozači

Putnici

Pješaci

OZLJEðENE OSOBE

2.7931.585

702

Vozači

Putnici

Pješaci

PROMETNE NESREĆE

24.33226.383

21.541

16.641 16.742

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

50

Poginule osobe po godinama starosti u 2006. godini

Ukupno je ozlijeñeno 381 dijete (prošle godine 383), od kojih 64 teško (prošle godine 60), a 317 lakše (prošle godine 323).

U ukupno 16.742 prometne nesreće sudjelovalo je 39.255 sudionika, od kojih je njih 2.219 ili 5,6 posto imalo alkohola u organizmu, a 131 je odbio alkotestiranje.

Ukupno je 2.219 sudionika prometnih nesreća imalo alkohola u organizmu, a sudjelovali su u 2.112 prometnih nesreća (27 ili 28,1 posto od ukupno 96 prometnih nesreća s poginulima, 753 ili 20,1 posto od ukupno 3.652 nesreće s ozlijeñenima i 1.332 ili 10,3 posto od ukupno 12.994 nesreće s materijalnom štetom).

Od ukupno 103 poginule osobe, njih 15 ili 14,6 posto je imalo alkohola u organizmu (do 0,5 promila - 2 osobe, od 0,5 do 1,5 - 3 osobe i preko 1,5 - 10 osoba).

Meñu nastradalim osobama najviše je vozača. Vozači su skrivili 15.825

prometnih nesreća ili 94,5 posto, u kojima su poginule 94 osobe, a 4.778 je ozlijeñeno.

Najveći broj prometnih nesreća (10.048 ili 60,0 posto) posljedica je meñusobnih sudara vozila u pokretu. Najbrojniji su bočni sudari (3.985 ili 23,8 posto svih nesreća).

Brzina neprimjerena uvjetima i nepoštivanje prednosti prolaza najčešće su greške vozača koje su prethodile prometnoj nesreći.

Zbog najčešćih grešaka vozača, tj. brzine neprimjerene uvjetima i nepropisne

brzine, dogodilo se 4.259 nesreća ili 25,4 posto svih nesreća (673 nesreće ili 13,6 posto manje nego prošle godine). U njima je poginulo 58 osoba ili 48,6 posto, a 1.959 ili 38,6 posto je ozlijeñeno (2005. godine – 69 poginulih i 1.989 ozlijeñenih osoba).

POGINULE OSOBE

101

103

113

9898

90

95

100

105

110

115

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

0

24

14

5

11

33

1 3

3

0

5

1 0

1 5

2 0

2 5

3 0

3 5

0-14 14-18 1 8-24 24-30 30 -40 40-5 0 50-60 prek o 60

51

Najteže posljedice bilježimo kod naleta na pješake; u 717 nesreća poginule su 34 osobe, a ozlijeñeno je 687; prilikom slijetanja vozila s ceste u 1.752 nesreće poginule su 23 osobe a 808 ih je ozlijeñeno, dok je u 1.627 sudara vozila iz suprotnih smjerova poginulo 29 osoba a ozlijeñeno je 775.

Prostorna ugroženost prometnim nesrećama

Na području grada dogodilo se 12.829 prometnih nesreća ili 76,6 posto. Poginule su 54 osobe ili 52,4 posto, a 3.427 osoba ili 67,4 posto je ozlijeñeno. U Zagrebačkoj županiji zabilježeno je 3.913 prometnih nesreća ili 23,4 posto, u kojima je 49 osoba ili 47,3 posto poginulo, a 1.653 osobe ili 32,6 posto je ozlijeñeno.

Nesreće Poginuli Ozlijeñeni

2005. 2006. + - % 2005. 2006. 2005. 2006.

I. Centar 1.202 1.145 -4,7 3 234 226II. Črnomerec i Susedgrad 1.486 1.572 +5,8 12 5 363 388III. Dubrava 1.083 1.007 -7,0 5 5 346 330IV. Maksimir i Peščenica 2.222 2.410 +8,5 11 6 485 562V. Medveščak 959 946 -1,4 2 4 194 180VI. Nov i Zagreb 1.859 1.887 +1,5 17 15 509 629VII. Trešnjevka 1.456 1.481 +1,7 8 4 395 388VIII. Trnje 1.359 1.372 +1,0 2 8 254 311PP Sesvete 1.080 1.009 -6,6 7 4 400 413PP Velika Gorica 1.013 886 -12,5 7 7 249 259PP Zaprešić 677 671 -0,9 9 12 244 238PP Dugo Selo 386 424 +9,8 5 1 198 216PP Jastrebarsko 304 351 +15,5 8 9 179 208PP Samobor 631 583 -7,6 6 7 242 249PP Sv.I. Zelina 207 247 +19,3 4 5 101 130PP Vrbovec 373 390 +4,6 6 5 181 207PP Ivanić Grad 344 361 +4,9 4 3 143 146SVEUKUPNO 16.641 16.742 +0,6 113 103 4.717 5.080

Podru čje policijske postaje

Najveći broj prometnih nesreća dogodio se na najfrekventnijoj prometnici istok-zapad , na Slavonskoj aveniji, i to 555 nesreća s 3 poginule i 132 ozlijeñene osobe. Na glavnom prometnom pravcu sjever-jug , na Savskoj cesti, u 286 nesreća poginula je jedna osoba, dok ih je 98 ozlijeñeno.

Najugroženije prometnice

NESREĆE POGINULO OZLIJEðENO NAJUGROŽENIJE PROMETNICE

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006. Slavonska avenija 533 555 4 3 104 132 Ulica grada Vukovara 365 389 2 3 72 71 Zagrebačka av. - Ljubljanska av. 295 338 1 2 87 100 Avenija Dubrovnik 289 296 3 65 111 Savska cesta 248 286 2 1 86 98 Ilica 248 271 5 74 110 Av. Većeslava Holjevca 200 196 2 1 81 67 Selska cesta 186 165 3 56 57 Jadranska avenija 120 102 3 3 39 35

52

Najugroženija raskrižja

NESREĆE POGINULO OZLIJEðENO NAJUGROŽENIJA RASKRIŽJA

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006. Avenija Dubrovnik - Rotor 136 129 13 22 Slavonska av. – HBZ 71 57 15 8 Ul. grada Vukovara – Av. M. Držića 32 46 8 11 Ulica grada Vukovara – Heinzelova 46 41 5 5 Avenija Dubrovnik – SR Njemačke 22 28 15 21 Ulica grada Vukovara – HBZ 39 28 7 7 Škorpikova – Rotor 12 27 3 Ulica grada Vukovara – Miramarska 29 26 5 2 Av. V. Holjevca – čvor Buzin 34 25 20 7 Selska – Horvaćanska 30 24 4 7

Prilazne prometnice gradu i obilaznice (prema očevidima I. i II. postaje prometne policije Zagreb)

• na dijelovima autoceste A 3 (Bregana od graničnog prijelaza + obilaznica) dogodila

se 481 prometna nesreća, u kojima su 4 osobe poginule, a 127 je ozlijeñeno (2005. godine 507 nesreća, 10 poginulih i 134 ozlijeñene osobe),

• na autocesti A 2 (na dijelu poluautoceste Zagreb-Gubaševo i dijelu autoceste Zagreb –Macelj) dogodilo se 90 prometnih nesreća, u kojima su 3 osobe poginule, a 36 je ozlijeñeno (2005. godine 77 nesreća, 3 poginule i 43 ozlijeñene osobe),

• na autocesti A 1 (na dijelu AC Rijeka – Zagreb) dogodilo se 128 prometnih nesreća, u kojima su poginule dvije osobe, a 51 je ozlijeñena (2005. godine 107 nesreća, dvije poginule i 48 ozlijeñenih osoba),

• na dijelu autoceste A 4 dogodile su se 122 prometne nesreće, u kojima je 19 osoba ozlijeñeno.

Prometni prekršaji

Zabilježeno je 186.727 prometnih prekršaja, od kojih je 22.877 utvrñeno na

mjestu dogañaja i naplaćeno 8.151.230,00 kuna kazne.

PROMETNI PREKRŠAJI

263.925 266.214

231.951

186.727

278.274

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

53

Od 186.727 prekršaja, 43.789 prekršaja ili 23,5 posto odnosi se na nepropisnu brzinu, a 26.734 ili 14,3 posto na nepropisno parkiranje. Zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa bilježimo 17.334 prekršaja. Zbog vožnje pod utjecajem alkohola podnijeto je 7.319 prekršajnih prijava. Izmeñu ostalih, zabilježena su i 4.411 prekršaja vožnje bez svjetala, 8.866 prekršaja uporabe mobitela u vožnji, 1.908 prekršaja pješaka u prometu itd.

Osim prijavljivanja prekršaja zbog nepropisnog parkiranja i zaustavljanja, promet u mirovanju regulirao se i odvoženjem parkiranih vozila. Tako je s javnih površina specijalnim vozilom uklonjeno 27.097 pogrešno parkiranih vozila, što je 3.941 vozilo ili 17,0 posto više nego prošle godine. Od toga je s mjesta za invalide uklonjeno 2.508 vozila (18 manje u odnosu na 2005. godinu).

U suradnji s Gradskim uredom za prostorno ureñenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet ponovno je tijekom 2006. godine organizirana Prometna jedinica mladeži. Tridesetak je pripadnika Prometne jedinice mladeži upravljalo prometom na raskrižjima i u zonama najvećih radova na cestama. Kako se broj vozila i vozača posljednjih godina povećava za oko 20.000 vozila ili oko 5 posto godišnje, u središnjem se dijelu, ali i drugdje u gradu, pogotovo na prilaznim pravcima stvaraju velike prometne gužve, najvećem dijelom na istoj mreži prometnica.

54

UPRAVNI POSLOVI

Veliki dio poslova ponovo su obavili i službenici upravnih poslova koji su primjerice zaprimili i riješili više od milijun raznih molbi i zahtjeva.

Poslovi zaprimanja zahtjeva za osobnim i drugim dokumentima i dalje rastu

iako nije riječ o godini koja bi bila prijelomna u smislu da je došlo do promjena nekog od zakona koji reguliraju pravni status grañana u Zagrebu ili RH.

Poslovi vezani uz prebivalište, osobne iskaznice i putovnice

PRIJAVA PREBIVALIŠTA

32.079

33.249 33.111

30.705

31.590

29.000

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

IZDANO OSOBNIH ISKAZNICA

202.605

277.470

154.833

117.860113.992

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

IZDA NO P UTOV NICA

169.704150.353

92.140 91.027 99.548

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

55

Poslovi vezani uz vozila i vozače

Ž U 2006. godini broj izdanih vozačkih dozvola veći je za 3.326 dozvola ili za

6,3 posto u odnosu na 2005. godinu, iz razloga što se vozačke dozvole ne produžuju već se izdaje novi obrazac.

REGISTRIRANO OSOBNIH AUTOMOBILA

352.739

386.293399.922

417.210

370.529

320.000

340.000

360.000

380.000

400.000

420.000

440.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

REGISTRIRANO VOZILA

455.585 477.473 497.618 521.472

430.216

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

EVIDENTIRANO VOZAČA SA HR DOZVOLOM

455.585

535.161 542.377526.698

505.095

400.000420.000440.000460.000480.000500.000520.000540.000560.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

56

Poslovi vezani uz strane državljane

STRANI DRŽAVLJANI

276.043

327.543 337.868

252.207255.361

050.000

100.000150.000200.000

250.000300.000350.000400.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Uz 11.686.418 putnika na graničnim prijelazima koje nadzire PU zagrebačka zabilježeno je 337.868 prijava stranaca. Meñu njima je 323.485 prijava stranaca na boravku do 90 dana, 4.427 stranaca s odobrenim privremenim boravkom i 9.580 stranaca s odobrenim stalnim boravkom. Na području PUZ-a zabilježeno je i 878 stranaca s poslovnom dozvolom. U mjerodavnosti policijskih uprava, odnosno policijskih postaja je i zaprimanje i rješavanje zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. Tijekom 2005. godine takvih je zahtjeva bilo 2.145, kao i 241 zahtjev za prvi privremeni boravak zaprimljen u diplomatsko – konzularnim predstavništvima.

Informativni centar za prevenciju

Prepoznavši potrebu edukacije šire društvene zajednice u pogledu prevencije i samopomoći, u rujnu 2005. godine otvoren je Informativni centar za prevenciju PUZ-a u Savskoj cesti 34-36. Specifično za ovaj Centar je da se u sastavu njega nalazi i tzv. «sigurnosna trgovina», u kojoj grañani mogu razgledati i upoznati se s tehničkim karakteristikama različite sigurnosne opreme te mogućnošću nabave i ugradnje u stambene i poslovne prostorije, vozila i dr. No, aktivnosti ICP-a su puno veće.

Tijekom 2006. godine nastavljena je provedba preventivnih potprograma PUZ-a «Mogu, ako hoću»- MAH 1 i MAH 2 te «Prevencija i alternativa» - PiA, a koji se provode u sklopu programa promicanja zdravlja u gradu Zagrebu, «Znam, mogu, hoću» čija je provedba započela šk.god. 2004 i 2005. U program su uključene sve javne OŠ grada Zagreba – ukupno 103, uključujući i privatne /2/ te one za djecu s posebnim potrebama /5/.

U okviru gore navedenog potprograma tijekom 2006. godine za učenike koji su odslušali preventivne programe PU zagrebačke održana su 4 «Sajma mogućnosti» u Parku Maksimir, odnosno na Policijskoj akademiji i na RŠC Jarun. Osnovna zamisao tih sajmova bila je predstavljanje športskih klubova, kulturno-umjetničkih društava ili drugih udruga, koje bi, nudeći svoje sadržaje, uključivale što veći broj djece u izvannastavne aktivnosti. Na navedenim je sajmovima po petero najsretnijih učenika izvlačenjem dobilo nagradu Grada Zagreba, plaćenu godišnju članarinu u športskom klubu ili društvu koje dijete samo izabere. Isto tako, organizirane su i atletske utrke, a najuspješniji su učenici nagrañeni vrijednim nagradama /športska odjeća, rekviziti i sl./.

57

Nadalje, tijekom 2006. godine PU zagrebačka je započela provoditi program prevencije ovisnosti u gradu Zaprešiću i Zagrebačkoj županiji pod nazivom «Zajedno više možemo» kroz potprograme MAH 1, PiA i MAH 2, koji su provedeni u 3 škole u gradu Zaprešiću i 5 škola u Zagrebačkoj županiji koje se nalaze na postajnom području PP Zaprešić.

U sklopu istog potprograma održan je i «Sajam mogućnosti Zaprešić» na igralištu SŠ bana Josipa Jelačića, kojem je nazočilo oko 800 učenika 4-ih i 6-ih razreda OŠ grada Zaprešića, odnosno dijela Zagrebačke županije na postajnom području PP Zaprešić.

U okviru provedbe programa promicanja zdravlja u gradu Zagrebu «Znam,

mogu, hoću», s «TH/EA/RT/O» projektom, odnosno grupom «GiG» potpisan je ugovor o izvedbi 50 predstava «Droga», namijenjeno učenicima 7-ih razreda i njihovim roditeljima. U 2006. godini odigrano je 30 predstava u 18 osnovnih škola u gradu Zagrebu, dok će se preostale predstave odigrati do kraja tekuće školske godine.

Izrañeni su i provedeni programi prevencije razbojstava za poduzeće «BIOVEGA» d.o.o. i «SLOT AUTOMAT KLUB». Programe su proveli policijski službenici Informativnog centra za prevenciju u prostorijama poduzeća i u prostorijama Centra, poučavajući o samozaštitnom ponašanju i tehničkim savjetovanjem u cilju prevencije navedenih kaznenih djela.

U suradnji s poduzećem «TISAK»d.d. i Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za prostorno ureñenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, grañevinarstvo, komunalne poslove i promet, izrañen je pilot-projekt «Urbana prevencija», koji je potpisan u rujnu 2006. godine i čija provedba je u tijeku. Projekt se sastoji u premještanju 10 odabranih kioska na nove mikrolokacije radi boljeg prirodnog nadzora (osvjetljenje, preglednost, uklanjanje prirodnih zaklona za počinitelje kaznenih djela i slično).

U sklopu aktivnosti Centra grañanima se svakodnevno daju informacije o tehničkoj zaštiti, na način da grañani nazovu telefonom, posjete Centar ili policijski službenik ide na kućnu adresu po pozivu stranke.

U studenom 2006. godine Grad Zagreb je dobio status grada prijatelja djece, čemu su pridonijele i preventivne aktivnosti PU zagrebačke, odnosno Informativnog centra za prevenciju. Tom prilikom su policijski službenici Centra predstavnicima Saveza društava «Naša djeca» Hrvatske i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, koji pod pokroviteljstvom UNICEF-a provode program «Gradovi i općine prijatelji djece», predstavili preventivne aktivnosti PU zagrebačke. Iste su odlično prihvaćene kao platforma za budući razvoj drugih programa i akcija usmjerenih prema djeci grada Zagreba. Takve vrste programa priznate su u Konvenciju UN-a o pravima djeteta.

58

PREGLED

SIGURNOSNIH POKAZATELJA NA PODRU ČJU GRADSKIH ČETVRTI GRADA ZAGREBA

ZA 2006. GODINU

59

KRIMINALITET

Poredbeni prikaz strukture kriminaliteta

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Kriminalitet 2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Opći 17.570 17.574 +0,0 8.543 7.980 -6,6Organizirani 244 162 -33,6 230 161 -30,0Gospodarski 947 1.135 +19,9 960 1.134 +18,1Zloporabe droga 1.791 1.586 -11,4 1.792 1.586 -11,5Od poseb.sig. značenja 57 27 -52,6 57 27 -52,6U prometu 332 329 -0,9 328 320 -2,4U K U P N O 20.941 20.813 -0,6 11.910 11.208 -5,9Na štetu maloljetnika 705 686 -2,7 692 681 -1,6

Broj djela Broj djela

Poredbeni prikaz rasprostranjenosti kriminaliteta po gradskim četvrtima

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Gradska četvrt2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

I. Donji Grad 2.825 2.613 -7,5 1.735 1.533 -11,6II. Gornji Grad Medveščak 1.087 1.073 -1,3 590 560 -5,1III. Trnje 1.911 1.767 -7,5 1.011 897 -11,3IV. Maksimir 1.650 1.433 -13,2 930 697 -25,1V. Peščenica 1.520 1.586 +4,3 870 806 -7,4VI. Novi Zagreb - istok 1.319 1.436 +8,9 774 812 +4,9VII. Novi Zagreb - zapad 1.479 1.592 +7,6 949 774 -18,4VIII. Trešnjevka - sjever 1.783 1.811 +1,6 1.040 1.129 +8,6IX. Trešnjevka - jug 1.822 1.777 -2,5 1.045 1.044 -0,1X. Črnomerec 1.068 925 -13,4 550 430 -21,8XI. Gornja Dubrava 1.045 1.162 +11,2 555 588 +5,9XII. Donja Dubrava 479 469 -2,1 317 237 -25,2XIII. Stenjevec 976 1.021 +4,6 458 490 +7,0XIV. Podsused - Vrapče 723 727 +0,6 440 399 -9,3XV. Podsljeme 177 200 +13,0 45 72 +60,0XVI. Sesvete 1.013 1.187 +17,2 555 719 +29,5XVII. Brezovica 64 34 -46,9 46 21 -54,3U K U P N O 20.941 20.813 -0,6 11.910 11.208 -5,9

Broj djela Broj djela

60

Poredbeni prikaz općeg kriminaliteta

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Kaznena djela2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Protiv života i tijela 313 287 -8,3 232 231 -0,4Protiv spolnosti 94 109 +16,0 75 94 +25,3Protiv imovine 14.705 14.304 -2,7 5.836 4.830 -17,2Protiv okoliša 7 3 -57,1 7 2 -71,4Protiv opće sigurnosti 102 101 -1,0 61 60 -1,6Ostala 2.349 2.770 +17,9 2.332 2.763 +18,5U K U P N O 17.570 17.574 +0,0 8.543 7.980 -6,6

Broj djela Broj djela

Poredbeni prikaz kaznenih djela protiv života i tijela

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Kaznena djela2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Ubojstva 16 11 -31,3 12 12 0,0Ubojstva - pokušaj 59 47 -20,3 54 45 -16,7Teške tjelesne ozljede 234 203 -13,2 162 149 -8,0Ostala 4 26 +550,0 4 25 +525,0U K U P N O 313 287 -8,3 232 231 -0,4

Broj djela Broj djela

Poredbeni prikaz kaznenih djela protiv spolnosti

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Kaznena djela2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Silovanja 12 22 +83,3 12 22 +83,3silovanja - pokušaji 4 8 +100,0 5 5 0,0Bludne radnje 34 34 0,0 24 27 +12,5Ostala 44 45 +2,3 34 40 +17,6U K U P N O 94 109 +16,0 75 94 +25,3

Broj djela Broj djela

Poredbeni prikaz kaznenih djela protiv imovine

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Kaznena djela2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

Teške krañe 8.508 8.062 -5,2 2.915 2.419 -17,0Krañe 4.335 4.668 +7,7 1.638 1.319 -19,5Razbojstva 903 793 -12,2 390 339 -13,1Razbojničke krañe 54 40 -25,9 34 28 -17,6Prijevare 790 613 -22,4 759 612 -19,4Ostala 115 128 +11,3 100 113 +13,0U K U P N O 14.705 14.304 -2,7 5.836 4.830 -17,2

Broj djela Broj djela

61

Poredbeni prikaz kraña i oduzimanja motornih vozila

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Gradska četvrt2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

I. Donji Grad 93 59 -36,6 15 13 -13,3II. Gornji Grad Medveščak 67 46 -31,3 5 0,0III. Trnje 133 91 -31,6 27 16 -40,7IV. Maksimir 99 81 -18,2 8 6 -25,0V. Peščenica 109 106 -2,8 27 22 -18,5VI. Novi Zagreb - istok 128 105 -18,0 26 19 -26,9VII. Novi Zagreb - zapad 108 89 -17,6 25 12 -52,0VIII. Trešnjevka - sjever 88 54 -38,6 13 14 +7,7IX. Trešnjevka - jug 143 92 -35,7 13 13 0,0X. Črnomerec 38 51 +34,2 1 3 +200,0XI. Gornja Dubrava 50 53 +6,0 7 6 -14,3XII. Donja Dubrava 9 22 +144,4 2 4 +100,0XIII. Stenjevec 56 71 +26,8 7 12 +71,4XIV. Podsused - Vrapče 28 37 +32,1 5 8 +60,0XV. Podsljeme 16 17 +6,3 0,0XVI. Sesvete 22 35 +59,1 5 3 -40,0XVII. Brezovica 1 1 0,0 1 0,0U K U P N O 1.188 1.010 -15,0 186 152 -18,3

Broj djela Broj djela

Poredbeni prikaz rasprostranjenosti razbojstava

Prijavljena kaznena djela Razriješena

Gradska četvrt2005. 2006. + - % 2005. 2006. + - %

I. Donji Grad 93 79 -15,1 58 41 -29,3II. Gornji Grad Medveščak 31 30 -3,2 15 12 -20,0III. Trnje 113 48 -57,5 52 25 -51,9IV. Maksimir 84 50 -40,5 30 21 -30,0V. Peščenica 69 80 +15,9 28 37 +32,1VI. Novi Zagreb - istok 92 70 -23,9 41 25 -39,0VII. Novi Zagreb - zapad 36 37 +2,8 13 10 -23,1VIII. Trešnjevka - sjever 93 93 0,0 39 50 +28,2IX. Trešnjevka - jug 88 77 -12,5 35 33 -5,7X. Črnomerec 43 38 -11,6 13 24 +84,6XI. Gornja Dubrava 47 43 -8,5 20 16 -20,0XII. Donja Dubrava 35 14 -60,0 18 6 -66,7XIII. Stenjevec 32 53 +65,6 11 15 +36,4XIV. Podsused - Vrapče 16 32 +100,0 9 6 -33,3XV. Podsljeme 2 2 0,0 1 0,0XVI. Sesvete 27 47 +74,1 7 16 +128,6XVII. Brezovica 2 0,0 1 1 0,0U K U P N O 903 793 -12,2 390 339 -13,1

Broj djela Broj djela

62

200

6.

Gra

dske

čet

vrti

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

I. Do

nji G

rad

5779

7310

196

122

284

174

574

482

150

124

6072

200

161

56

188

128

11

156

161

II. G

ornj

i Gra

d43

5438

4210

911

21

452

038

695

7868

7615

710

82

115

280

31

156

122

III. T

rnje

4230

154

837

3332

321

820

467

340

381

11

171

152

227

28

IV. M

aksim

ir52

6418

96

315

783

7994

136

6447

27

462

414

30

V. P

ešče

nica

-Ži

tnja

k38

528

74

105

113

115

975

241

311

11

213

1218

VI. N

ovi Z

agre

b-ist

ok23

361

62

92

114

413

547

261

411

108

43

311

12

VII.

Novi

Zagr

eb-

zapa

d31

392

23

93

212

295

6932

22

2617

14

12

1821

VIII.

Tre

šnje

vka-

sjeve

r40

364

123

176

255

145

9551

2510

4338

18

213

138

19

IX. T

rešn

jevk

a-ju

g25

5110

103

1222

814

710

055

3325

4443

15

275

332

17

X. Č

rnom

erec

1730

34

26

113

211

543

425

331

261

11

92

41

219

28

XI. G

ornj

a Du

brav

a28

313

35

438

136

512

082

3132

3932

66

110

34

6451

XI. D

onja

Du

brav

a11

151

215

815

449

5113

828

121

11

127

17

XIII.

Ste

njev

ec19

361

24

153

152

4640

122

181

84

42

149

31

XIV.

Pod

suse

d-Vr

apče

66

236

2513

111

16

51

32

11

98

XV. P

odslj

eme

22

11

1515

54

12

21

33

XVI.

Sesv

ete

4632

12

41

112

510

946

452

220

201

46

21

2317

XVII.

Bre

zovic

a5

311

99

51

31

74

UKUP

NO48

559

62

921

729

023

932

429

618

534

3927

4811

0188

326

724

877

461

17

438

3222

866

638

119

1666

558

7

STRU

KTUR

A PR

EKRŠ

AJA

PO Č

LANI

CAM

A ZA

KONA

O P

REKR

ŠAJI

MA

PRO

TIV

JAVN

OG

RED

A I

MIR

A

čl.6

drs

ko

pona

šanj

e

čl.8

koc

kanj

e na

javn

om

mje

stu

čl.1

1 od

avan

je

skitn

ji

čl.1

1 od

avan

je

pros

jače

nju

čl.1

2 od

avan

je

pros

tituc

iji

čl.1

3 sv

aña

vika

i ne

pris…

čl.1

3 tučn

java

čl.1

4 vr

ijeñ

anje

i om

alov

ažav

anj

čl.1

7 om

alov

ažav

anj

e sl.

oso

be

čl.1

9 us

luživ

anje

al

koho

lnih

pića

čl.1

9 us

luživ

anje

pića

pija

noj

osob

i

čl.2

0 už

ivanj

e op

ojni

h dr

oga

i dr

ugih

…

čl.2

0 od

avan

je

pija

nče

vanj

u na

j.

čl.2

1 ne

ovla

šten

o pu

canj

e

osta

li pr

ekrš

aji

63

STR

UKT

UR

A PR

EKR

ŠAJA

PO

OST

ALIM

ZAK

ON

IMA

2006

.

Gra

dske

čet

vrti

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

2005

2006

I. D

onji

Gra

d 89

232

158

132

558

488

188

7284

153

31

21

157

106

107

25

3433

2119

II. G

ornj

i Gra

d77

123

275

7835

733

111

950

2925

18

117

1058

611

427

231

4

III. T

rnje

106

293

111

214

441

423

811

049

209

217

11

66

5796

1742

7631

18

IV. M

aksi

mir

129

3353

5023

918

126

180

2042

13

14

44

148

158

5463

2126

5248

V. P

ešč

enic

a-Ži

tnja

k12

431

3849

204

148

270

9366

135

311

417

719

928

127

8

VI. N

ovi Z

agre

b-is

tok

142

442

5871

210

153

565

1423

11

88

119

161

1718

2861

VII.

Nov

i Zag

reb-

zapa

d12

837

7252

182

182

6637

3163

12

121

147

87

1011

814

VIII.

Tre

šnje

vka-

sjev

er93

3372

8145

211

429

382

7060

14

114

110

116

143

5016

5348

IX. T

rešn

jevk

a-ju

g67

372

179

9647

014

129

455

4622

12

31

12

121

120

12

4540

1314

X. Č

rnom

erec

104

352

133

9313

357

112

3350

432

56

9315

617

1345

28

XI. G

ornj

a D

ubra

va75

245

1748

3535

533

533

413

054

376

116

118

879

7424

25

XII.

Don

ja D

ubra

va50

1523

916

512

316

455

1140

11

14

8777

2437

115

XIII.

Ste

njev

ec10

528

111

111

313

510

010

639

3335

211

015

861

388

17

XIV.

Pod

suse

d-Vr

apče

110

2943

3545

1619

229

218

131

541

43

1

XV. P

odsl

jem

e63

142

223

1720

104

121

2337

21

XVI.

Sesv

ete

2013

122

3368

4385

4743

135

11

211

314

33

112

135

9

XVII.

Bre

zovi

ca90

121

11

1718

41

129

322

11

1

UKU

PNO

1.57

244

912

301.

200

1.07

44.

027

2.68

52.

501

840

793

1.06

36

111

622

698

601.

664

2.01

084

102

469

437

311

321

-oru

žju

- o

prom

etu

eksp

l. tv

arim

a

- o

proi

zvod

nji i

pr

omet

u op

ojni

h dr

oga

- o

osob

noj

iska

znic

i

- o

sprječ

.ner

eda

na š

port.

na

tjec.

- o

preb

ival

ištu

i bo

ravi

štu

grañ

ana

- o

stra

ncim

a -

o na

dzor

u dr

žavn

e gr

anic

e

- o

putn

im

ispr

avam

a -

o ja

vnom

ok

uplja

nju

- o

zašt

iti o

d po

žara

- o

ugos

tit.d

jela

tno

sti

-o z

aštit

i od

nasi

lja u

obi

telji

- os

tali

zako

ni

64

2006

.20

05.

± %

2006

.20

05.

± %

2006

.20

05.

± %

2006

.20

05.

± %

1. D

onji

Gra

d14

2513

803,

32

110

0,0

213

227

-6,2

2198

728

899

-23,

9

2. G

ornj

i Gra

d-M

edve

ščak

661

633

4,4

52

150,

012

714

3-1

1,2

1455

813

827

5,3

3. T

rnje

1424

1500

-5,1

82

300,

028

725

413

,019

371

1698

414

,1

4. M

aksi

mir

1238

1274

-2,8

43

33,3

251

230

9,1

1042

696

607,

9

5. P

ešče

nica

-Žitn

jak

1347

1366

-1,4

8-1

00,0

301

256

17,6

1749

517

860

-2,0

6. N

ovi Z

agre

b is

tok

705

771

-8,6

57

-28,

623

420

315

,390

1675

8818

,8

7. N

ovi Z

agre

b za

pad

1102

1517

-27,

48

10-2

0,0

337

282

19,5

1780

021

828

-18,

5

8. T

rešn

jevk

a sj

ever

730

727

0,4

13

-66,

717

218

6-7

,590

4612

025

-24,

8

9. T

rešn

jevk

a ju

g75

268

89,

33

250

,019

318

82,

710

492

1337

6-2

1,6

10. Č

rnom

erec

659

663

-0,6

1-1

00,0

169

139

21,6

7084

8531

-17,

0

11. G

ornj

a D

ubra

va75

871

75,

73

30,

017

918

5-3

,255

5868

02-1

8,3

12. D

onja

Dub

rava

480

472

1,7

22

0,0

149

161

-7,5

8261

7360

12,2

13. S

tenj

evec

523

486

7,6

32

50,0

127

123

3,3

7970

7895

0,9

14. P

odsu

sed-

Vra

pče

410

421

-2,6

28

-75,

081

93-1

2,9

6711

4788

40,2

15. P

odsl

jem

e14

714

8-0

,756

59-5

,167

148

937

,2

16. S

esve

te93

210

05-7

,32

7-7

1,4

308

372

-17,

276

3391

98-1

7,0

17. B

rezo

vica

8063

27,0

11

0,0

3716

131,

353

178

9-3

2,7

UKU

PNO

1337

313

831

-3,3

4962

-21,

032

2131

173,

317

4610

1878

99-7

,1

GR

ADS

KA Č

ETVR

T

STA

NJE

SIG

UR

NO

STI

U C

ES

TOV

NO

M P

RO

ME

TUP

O G

RA

DS

KIM

ČE

TVR

TIM

A

BR

OJ

PR

OM

ETN

IHN

ES

REĆ

A

PO

GIN

ULO

OS

OB

AO

ZLIJ

Eð

EN

OO

SO

BA

UTV

Rð

EN

OP

RE

KR

ŠA

JA

2006

. god

ina