Upload
phamdan
View
256
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
OSNOVE PETROGRAFIJE
PROF. DR. NADA VASKOVIÃ
id955671 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com
UVOD
Petros � stena
Graphos - opisati
PETROGRAFIJA
VREME TRAJANJA KURSA JE
7 NEDELJAKURS petrografije obuhvata
3 bloka nastave predavanja
o STENAMA LITOSFERE prema naèinu postanka
MAGMATSKE
SEDIMENTNE
METAMORFNE
STENE
Svaki blok sastoji se od dva skupa metodskih jedinica
Teorijskeosnove svake grupe stena
PETROGRAFIJE
Najznaèajnije i najèe�ãe vrste stena iz svake
grupe
NAÈIN OCENJIVANJA
0-100ukupno
0-20Ispit: usmeni
0-30Kolokvijumi = 3 x 10
0-30Testovi = 3 x 10
0-10Ve�be
0-10Redovno pohaðanje nastave
bodoviPredispitne obaveze
1095-100
985-94
875-84
765-74
655-64
50-54
KONAÈNA OCENA
BODOVI
BODOVI I KONAÈNA OCENA
USMENI NIJE
POTREBAN
LITERATURA:
V. Jovanoviã, D. Sreãkoviã-Batoãanin OSNOVI GEOLOGIJE. 2006. Zavod za izdavanje ud�benika, Beograd.
Kne�eviã-Djordjeviã, V i Djordjeviã P., 1976:Osnovi Petrologije � nema u prodaji
Djordjeviã P., Kne�eviã-Djordjeviã, V. I Milovanoviã, D., 1991. Osnovi Petrologije, Nauka, Beograd, nema u prodaji
Vukov, M. Osnovi petrografije, 2007., autorizovana skripta � pdf format na sajtu RGF.
-Brzine prostiranja P i S seizmièkih talasa
-Petrolo�kih i geohemijskih podataka
Brzina prostiranja seizmièkih talasa:
- zavisi od gustine i elastiènosti materijala
- raste sa dubinom zbog pritiska � materijal postaje kompaktniji i elastièniji
Unutra�nja gradja i struktura Zemlje definisane su na osnovu:
P-talasi tresu zemlju u pravcu prostiranja, a S-talasi upravno ili transferzalno u odnosu na pravac prostiranja
P-talasi mogu da se kreãu i kroz materijale koji se nalaze u teènom stanju
Kroz sve materijale P-talasi se prostiru br�e
S-talasi � ne mogu da prolaze kroz teènosti
SEIZMIÈKI TALASI I STRUKTURA ZEMLJE
Promene u brzini prostiranja talasa na odreðenim dubinama ukazuju da se Zemlja sastoji od razlièitih slojeva
Slojevi se razlikuju po sastavu:
- razlike u gustini ukazuju da je unutra�njost Zemlje heterogena
Razlikuju se tri osnovna sloja ili ljuske:
Kora:
-najtanja, debljine od 3 do 70 km
Omotaè:
- èvrst; prostire se do dubine od oko 2900 km
Jezgro:
-gvo�ðevita sfera, radijusa 3486 km
Slojevi ili ljuske definisane su na osnovu fizièkih karakteristika:
sa rastom dubine uoèava se gradacioni rast
pritiska,
temperature
gustine.
Toplota iz jezgra Toplota iz jezgra
uzrokuje konvekciona uzrokuje konvekciona
strujanja u omotastrujanja u omotaèèu i u i
to na skoro isti nato na skoro isti naèèin in
kao kao ��to je kretanje to je kretanje
mehurimehuriããa gasa u a gasa u
vrijuvrijuããoj vodioj vodi
Stene omotaStene omotaèèa mogu sa a mogu sa
se deformise deformi��u pod u pod
pritiskom i teku na isti pritiskom i teku na isti
nanaèèin kao i ektremno in kao i ektremno
viskozni fluidi (asfaltviskozni fluidi (asfalt)
OMOTAÈ
Astenosfera je �ilavi deo gornjeg omotaèa
Litosfera: gu�ãi - èvr�ãi deo gornjeg omotaèa i
kore pliva na astenosferi, kao led na vodi sastoji se od ploèa ogranièenih
okeanskim riftovima, zonama subdukcije i transformnim rasedima
Astenosfera:- poluteèna- Nalazi se ispod litosfere, u gornjem
omotaèu do dubine od oko 600 km- Debljine je 30-50 km ispod kontinentalne
litosfere i do 100 km ispod okeanske.
Litosfera:
- Sastoji se od kore i gornjeg omotaèa
- Relativno hladna i rigidna ljuska
- Srednje debljine oko 100 km, a mo�e biti i do 250 km (ispod starijih delova kontinenata)
- Prema sastavu razlikuju se:
Okeanska litosfera
Kontinentalna litosfera
Kakav uticaj ima omotaè?
Zbog razlika u T u unutra�njosti zemlje formiraju se toplotna strujanja od jezgra ka kori � nazivaju se konvekciona strujanja
2. Kontinentalna litosfera:
-Debljine je izmeðu 80 i 200 km
-Donji deo kontinentalne litosfere se veoma te�ko defini�e na osnovu brzine prostiranja seizmièkih talasa
1. Okeanska litosfera:
- Nalazi se ispod okeanskih podruèja -okeanski tip kore
- Stalno recikliranje odnosno obnavljanje okeanske litosfere de�ava se u dubokim delovima omotaèa
- Debljina okeanske litosfere je izmedju 50 km do 125 km
Kontinentalna kora:Kontinentalna kora:
- Svetla i laka; mo�e biti debljine do 65 km
- Izgraðena uglavom od silikatnih stena (veãinom granitskog sastava)
- Gradi 0.374 % Zemljine mase
- Predstavlja spolja�nji deo Zemlje izgradjen veãinom od kristalastih stena odnosno minerala male gustine meðu kojima dominiraju kvarc i feldspati
- Hladna je, kruta i sporo se deformi�e
Okeanska kora:
-Relativno gusta, izgraðena od bazaltnih stena, debljine izmeðu 6 i 10 km
-Gradi 0.099 % mase Zemlje
-Najveãi deo zemljine kore formiran je kroz vulkansku aktivnost
-U sistemu okeanskih grebena nalazi se mre�a vulkana du�ine 40 000 km kroz koju se generi�e nova okeanska kora brzinom od 17 km3 godi�nje pokrivajuãi okeansko dno sa bazaltima. Havaji i Island predstavljaju dva primera akumulacije bazaltnih naslaga
Nova okeanska kora formira se kroz vulkanizam u zonama srednjookeanskih grebena - sistemi pukotina koji �okru�uju� globus
Vatreni prsten
Prirodni agregat jednog ili vi�e minerala nazivamo stenom.
Stene�L]JUDÿHQH�RG�MHGQRJ�PLQHUDOD�monomineralnim, a od veãeg broja minerala,
polimineralnim.
STENE LITOSFERE
Stene, kao i minerali, mogu da nastanu na
razlièite naèine
Hlaðenjem magme ili lave nastaju
magmatske stene.
magma
magma
Stene koje su na povr�ini Zemlje izlo�ene dejstvu spolja�njih sila, bivaju èesto razorene
mehanièki ili/i hemijski.
Materijal nastao povr�inskim raspadanjem mo�e da bude transportovan i negde
istalo�en.
Na taj naèin nastaju sedimentne stene.
Deo ovih stena nastaje i talo�enjem nerastvornih ostataka organizama.
Formiranje sedimentnih stena
EROZIJA POD UTICAJEM VETRA
Pla�e
REÈNI NANOSI - ALUVIONI
Usled regionalnih � orogenih pokreta u zemljinoj kori ili intrudovanja magme dolazi do naprezanja i rasta temperatura i pritisaka koji veã postojeãestene transformi�u dajuãi sasvim nove.
Te procese nazivamo metamorfnim, a njihove produkte
metamorfnim stenama
NABORI I �KRILJAVOST U METAMORFNIM STENAMA
NABORI I �KRILJAVOST U METAMORFNIM STENAMA
Stenski ciklus
Magmatske Magmatske stenestene
Metamorfne Metamorfne
stenesteneParcijalno stapanje
Stene omotaèa
Metamorfizam
SedimentneSedimentne
stenestene
Oèvr�ãacanje
Litifikacija
Raspadanje i erozija
MAGMATSKE STENE
� Magma � definicija i sastav
� Naèini pojavljivanja magmatskih stena
� Sklop magmatskih stena
� Tekstura i struktura
� Klasifikacija magmatskih stena
� Mineralni sastav
Magma je usijano teèni, homogeni silikatni rastop, izgraðen od te�koisparljivih (90%) i lakoisparljivih (10%) sastojaka.
Temperatura magme 700-1400oC
HLAÐJENJE MAGME KRISTALIZACIJA
FRAKCIONA ili RAVNOTE�NA
DIFERENCIJACIJA MAGME
DIFERENCIJACIJA MAGME
Likvacijom
Gravitacijom
Istiskivanjem ostatka rastopa
Izdvajanje minerala usled hlaðenja i kristalizacije mo�e da se odvija:
Gravitacija
Kristalizacija magme
Olivin
Piroksen
Amfibol
Biotit
Ca-rich
(Anortit)
Plagioklas
Na-rich (Albit)
Ortoklas
Muskovit
Kvarc
Diskontinuirana serija Kon
tinui
rana
ser
ija
Mafi ne - Bazi neè è
Intermedijarne
Felzi ne - kiseleè800 Co
Tem
pe
ratu
ra
1400 Co
BOVEN-ova REAKCIONA SERIJA
OBLICI MAGMATSKIH TELA
Pokrenuta iz dubine Zemlje, magma mo�e da bude
utisnuta u stene Zemljine kore
izlije na povr�inu
Konsolidacijom magmatskog rastopa u razlièitim uslovima nastaju specifièni oblici
magmatskih tela
hlaðenjem u dubini nastaju
plutonska magmatska tela ili plutoni
izlivanjem na povr�inu nastaju
vulkanska tela
Konkordantna tela
Diskordantna tela
Lavièni tok
Dajk
Lakolit
Batolit
Sil
Kupa
vulkanski pepeoPiroklastièni pepeo
batolit
dajk
VULKANSKA KUPA I KRATER
TIPOVI IZLIVANJA ILI EKSTRUZIJA MAGME
EFUZIJA
EKSTRUZIJA
SATELITSKI SNIMAK EKSTRUZIJE
SKLOP MAGMATSKIH STENA
Tekstura
Struktura
Tekstura stene je posledica geolo�kih dogaðaja koji su se odigravali u toku ili odmah po kristalizaciji magmatskog rastopa
Odreðena je
prostornim rasporedom minerala
ispunjeno�ãu prostora
Masivna ili homogena
Planparalelna
Fluidalna
Mehurasta, �upljikava, �ljakasta
Masivna ili homogenaMehurasta
�upljikava
Fluidalna
Struktura�MH�RGUHÿHQD
Oblikom
Velièinom
meðusobnim odnosom sastojaka
zrnasta
porfirsku
Plutonske ili dubinske magmatske stene
vulkanske magmatske stene
Krupnozrna
Srednjozrna
Sitnozrna
5 mm
3mm do 5 mm
<1 mm do 3 mm
Porfiroidna struktura
Plutonske ili dubinske magmatske stene
zrnasta
krupnozrna
zrnasta
Krupnozrna
Porfirska struktura
fenokristali
Osnovna masa
porfirska
fenokristali
Osnovna masa
fenokristali
Osnovna masa
Vulkansko staklo
Hijalinska struktura ili staklasta