PREDAVANJE 1PREDAVANJE 1Što je geologijaŠto je geologija

Postanak i konstitucija ZemljePostanak i konstitucija ZemljeStijeneStijene

Literatura:Literatura:HerakHerak, M. : Geologija, 1984, Školska , M. : Geologija, 1984, Školska knjigaknjigaMarjanacMarjanac, T.: Zbirka zadataka iz , T.: Zbirka zadataka iz fizičke (opće) geologije, 1999.fizičke (opće) geologije, 1999.TišljarTišljar, J. : , J. : SedimentologijaSedimentologija klastičnihklastičnihi i silicijskihsilicijskih taložina, IGI Zagreb, 2004taložina, IGI Zagreb, 2004TišljarTišljar, J.: , J.: SedimentologijaSedimentologija karbonata karbonata i i evaporitaevaporita, IGI Zagreb, 2001 , IGI Zagreb, 2001

Što je geologija?Što je geologija?Znanost o građi, dinamici i razvitku Zemlje.Znanost o građi, dinamici i razvitku Zemlje.3 osnovne tematske skupine:3 osnovne tematske skupine:

--Opća geologijaOpća geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline. Može se podijeliti na Geodinamiku kao cjeline. Može se podijeliti na Geodinamiku (obuhvaća procese koji djeluju u Zemljinoj (obuhvaća procese koji djeluju u Zemljinoj unutrašnjosti i na površini), unutrašnjosti i na površini), PetrologijuPetrologiju, , SedimentologijuSedimentologiju, Mineralogiju, Tektoniku , Mineralogiju, Tektoniku ((GeotektonikuGeotektoniku) i Geomorfologiju.) i Geomorfologiju.

--StratigrafskaStratigrafska geologijageologija daje prikaz glavnih stupnjeva daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje od njezina postanka kao samostalnog razvitka Zemlje od njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela pa do danas. Obuhvaća svemirskog tijela pa do danas. Obuhvaća litostratigrafijulitostratigrafiju, , biostratigrafijubiostratigrafiju, , paleogeografijupaleogeografiju..

--Regionalna geologijaRegionalna geologija rasčlanjujerasčlanjuje Zemlju na pojedine Zemlju na pojedine regije: kontinente, oceane, gorske sustave, regije: kontinente, oceane, gorske sustave, orudnjenjaorudnjenjaitd.itd.

Geologija je povezana s fizikom, kemijom, biologijom i Geologija je povezana s fizikom, kemijom, biologijom i geografijom.geografijom.

POSTANAK ZEMLJE U POSTANAK ZEMLJE U SUNČEVOM SUSTAVUSUNČEVOM SUSTAVU

NebularnaNebularna hipoteza (I. hipoteza (I. KantKant) ) --Sunce i njegovi planeti nastali istodobno iz Sunce i njegovi planeti nastali istodobno iz nebulenebule

(tvari iz međuzvjezdanog prostora)(tvari iz međuzvjezdanog prostora)--Sunčev sustav je golema Sunčev sustav je golema nebulanebula, koja je vlastitom , koja je vlastitom

gravitacijom i rotacijom postajala sve gravitacijom i rotacijom postajala sve plosnatijom, središnja masa se je stisnula a plosnatijom, središnja masa se je stisnula a vanjska postala prsten.vanjska postala prsten.

--postupak se je ponavljao sve dok nisu nastali postupak se je ponavljao sve dok nisu nastali Sunce, te svi planeti i sateliti. Sunce je Sunce, te svi planeti i sateliti. Sunce je oblikovano iz središnje mase a planeti i sateliti od oblikovano iz središnje mase a planeti i sateliti od otkinutih dijelova. otkinutih dijelova.

PlanetezimalnaPlanetezimalna hipoteza (R.T. hipoteza (R.T. ChamberlainChamberlain i F.R. i F.R. MoultonMoulton))--hipoteza zamišlja mogući događaj u svemiru nakon hipoteza zamišlja mogući događaj u svemiru nakon

formiranja Sunca.formiranja Sunca.--Sunce se je sastalo s određenom zvijezdom, pri čemu su Sunce se je sastalo s određenom zvijezdom, pri čemu su

nastale zbog gravitacijskog privlačenja zvijezde u prolazu nastale zbog gravitacijskog privlačenja zvijezde u prolazu izbočine na Suncu do udaljenosti današnjih planeta.izbočine na Suncu do udaljenosti današnjih planeta.

--te krakove je vukla prolazeća zvijezda, a iz njih su hlađenjem te krakove je vukla prolazeća zvijezda, a iz njih su hlađenjem nastale čvrste čestice, nastale čvrste čestice, planetezimaleplanetezimale, koje su se skupljale i , koje su se skupljale i stvarale planete.stvarale planete.

PlimskaPlimska hipoteza (J.hipoteza (J.JeansJeans i H. i H. JeffreysJeffreys) ) predložena kao varijanta predložena kao varijanta planetezimalneplanetezimalne hipotezehipoteze

--Zvijezda u prolazu je otkinula dio Sunčeve Zvijezda u prolazu je otkinula dio Sunčeve plinovite materije, ali je nije u potpunosti plinovite materije, ali je nije u potpunosti privukla.privukla.

--Materija se je zgušnjavala i raspala u dijelove od Materija se je zgušnjavala i raspala u dijelove od kojih su stvoreni današnji planeti i satelitikojih su stvoreni današnji planeti i sateliti

Hipoteza Sunčeva blizanca (R.A. Hipoteza Sunčeva blizanca (R.A. LyttletonLyttleton) ) pretpostavlja da je današnje Sunce imalo pretpostavlja da je današnje Sunce imalo blizanca, kojeg je odvukla zvijezda u prolazu, ali blizanca, kojeg je odvukla zvijezda u prolazu, ali nije privukla, pa je ostao u sferi djelovanja nije privukla, pa je ostao u sferi djelovanja Sunca, te su od blizanca nastali današnji planeti.Sunca, te su od blizanca nastali današnji planeti.Po drugoj pretpostavci zvijezda Po drugoj pretpostavci zvijezda ––blizanac je blizanac je doživjela eksploziju tipa doživjela eksploziju tipa supernovesupernove, a iz njezine , a iz njezine materije su nastali planeti.materije su nastali planeti.

GlobularnaGlobularna hipoteza (F. hipoteza (F. WhippleWhipple) za polazište ima ) za polazište ima globuleglobule tjtj neprozineneprozine i okrugle nakupine u i okrugle nakupine u svemiru.svemiru.

--hladni oblaci hladni oblaci globulaglobula se skupljaju zbog gravitacije, se skupljaju zbog gravitacije, te se smatra da su te se smatra da su globuleglobule zapravo zvijezde u zapravo zvijezde u nastajanju a oblikuju se od međuzvjezdanog nastajanju a oblikuju se od međuzvjezdanog plina i prašine.plina i prašine.

--utjecajem vlastite privlačne sile materija se utjecajem vlastite privlačne sile materija se komprimira uz porast temperature sve do komprimira uz porast temperature sve do početka nuklearnih reakcija, koje daju stalnu početka nuklearnih reakcija, koje daju stalnu opskrbu toplinom i svjetlošću koja se isijava u opskrbu toplinom i svjetlošću koja se isijava u prostor.prostor.

--zvijezda završava svoj život kroz eksploziju tipa zvijezda završava svoj život kroz eksploziju tipa supernovesupernove..

ProtoplanetskaProtoplanetska hipoteza hipoteza (G. (G. KuiperKuiper) također ) također polazi od polazi od globulaglobula..

--Sunce je mnogo mlađe Sunce je mnogo mlađe nego naša galaksija kao nego naša galaksija kao cjelina, a nastalo je prije cjelina, a nastalo je prije 5 milijardi godina.5 milijardi godina.

--od od globulaglobula se stezanjem i se stezanjem i rotiranjem formirao disk, rotiranjem formirao disk, miješanjem i sudaranjem miješanjem i sudaranjem čestica u disku nastao je čestica u disku nastao je sustav vrtloga, pri čemu sustav vrtloga, pri čemu je svaki vrtlog ishodište je svaki vrtlog ishodište za planetu ili satelit.za planetu ili satelit.

KometiKometi--nakupine leda i mineralnih čestica, nakupine leda i mineralnih čestica, oblikovani u vanjskim dijelovima oblikovani u vanjskim dijelovima globulaglobulaMjesecMjesec-- tri teorije:(tri teorije:(1) oblikovan kao samostalno 1) oblikovan kao samostalno tijelo koje je Zemlja naknadno tijelo koje je Zemlja naknadno ““zarobilazarobila”” u svoju u svoju orbitu; (2) Zemlja i Mjesec su rasli iz iste orbitu; (2) Zemlja i Mjesec su rasli iz iste globuleglobulepa stoga mepa stoga međđu njima postoji gravitacijska u njima postoji gravitacijska povezanost; (3) Mjesec je nastao iz Zemljina povezanost; (3) Mjesec je nastao iz Zemljina plaplaššta odmah po formiranju njezine jezgre.ta odmah po formiranju njezine jezgre.Sunčev sustavSunčev sustav-- u središtu je Sunce a planeti se u središtu je Sunce a planeti se mogu svrstati u dvije skupine:mogu svrstati u dvije skupine:

--unutrašnji (unutrašnji (terestričkiterestrički) planeti:) planeti: Merkur, Merkur, Venera, Zemlja i MarsVenera, Zemlja i Mars

--udaljeni (veliki) planeti:udaljeni (veliki) planeti: Jupiter, Saturn, Uran, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Neptun i PlutonPluton..

U području između Marsa i Jupitera postoji mnoštvo U području između Marsa i Jupitera postoji mnoštvo asteroida za koje se smatra da su materija asteroida za koje se smatra da su materija neformiranog planeta, tj. neformiranog planeta, tj. planetezimaleplanetezimale zaostale zaostale nakon formiranja Zemlje.nakon formiranja Zemlje.

MeteoritiMeteoriti-- svemirskog podrijetla, stalno svemirskog podrijetla, stalno padaju na Zemlju i glavni su izvor padaju na Zemlju i glavni su izvor spoznaja o svemiru.spoznaja o svemiru.SideritiSideriti (željezni meteoriti) 98% slitine (željezni meteoriti) 98% slitine željezaželjezaSiderolitiSideroliti (kameno(kameno--željezni meteoriti) željezni meteoriti) 50% slitine nikla50% slitine nikla--željeza i 50% silikatiželjeza i 50% silikatiAerolitiAeroliti (kameni meteoriti) dijele se u (kameni meteoriti) dijele se u hondritehondrite (sadrže (sadrže hondrehondre, mala zaobljena , mala zaobljena tijela tijela olivinaolivina i i piroksenapiroksena) i ) i ahondriteahondrite(nemaju (nemaju hondrehondre))Među meteoritima najvažniji su Među meteoritima najvažniji su hondrittihondritti, , koji predstavljaju 82% svih meteora koji koji predstavljaju 82% svih meteora koji padnu na Zemlju.padnu na Zemlju.

OPĆA KONSTITUCIJA ZEMLJEOPĆA KONSTITUCIJA ZEMLJELupinastLupinast građagrađaDva diskontinuiteta: (1) Dva diskontinuiteta: (1) MohorovičićevMohorovičićev koji određuje granicu koji određuje granicu između kore i plašta i (2) između kore i plašta i (2) WeichertWeichert--GutenbergovGutenbergov diskontinuitet diskontinuitet koji obilježava granicu između donjeg plašta (koji obilježava granicu između donjeg plašta (mezosferamezosfera) i jezgre ) i jezgre ((barisferebarisfere))JezgraJezgra--pretpostavlja se da je izgrađena od željeza i nikla. Dijeli se pretpostavlja se da je izgrađena od željeza i nikla. Dijeli se na unutrašnju koja je čvrsta i na unutrašnju koja je čvrsta i željezovitaželjezovita i seže do 5080 km. i seže do 5080 km. Vanjska jezgra je vjerojatno tekuća masa s Vanjska jezgra je vjerojatno tekuća masa s konvekcijskimkonvekcijskimgibanjem.gibanjem.PlaštPlašt--sastoji se od tri sfere ili lupine:sastoji se od tri sfere ili lupine:

--donji plaštdonji plašt ((mezosferamezosfera) seže do 1000 km dubine i heterogenog je ) seže do 1000 km dubine i heterogenog je sastava.sastava.

--srednji plaštsrednji plašt ((astenosferaastenosfera) seže od 1000 do 400 km dubine i ) seže od 1000 do 400 km dubine i karakteriziran je karakteriziran je konvekcijskimkonvekcijskim gibanjem.gibanjem.

--gornji plaštgornji plašt smješten je između smješten je između astenosfereastenosfere i kore. Stjenovit je i i kore. Stjenovit je i sastoji se od sastoji se od ultrabazičnihultrabazičnih stijena (stijena (eklogiteklogit s s piroksenompiroksenom i i granatom; granatom; peridotitperidotit s s olivinomolivinom i i piroksenompiroksenom))

--gornji plašt s korom čini stjenovitu cjelinu koja se naziva gornji plašt s korom čini stjenovitu cjelinu koja se naziva litosferalitosfera..

Lupinu Lupinu litosferelitosfere čini kora koja je prosječno čini kora koja je prosječno debela 40 km na kontinentima i 10debela 40 km na kontinentima i 10--12 km ispod 12 km ispod oceana. oceana. Predstavlja krajnji vidljivi rezultat diferencijacije Predstavlja krajnji vidljivi rezultat diferencijacije Zemlje.Zemlje.Razlikujemo Razlikujemo kontinentalnu, granitnukontinentalnu, granitnu ili ili SiAlSiAlkoru, te koru, te oceansku, oceansku, bazaltnubazaltnu ili ili SSiMaiMa koru.koru.

MINERALI I STIJENE ZEMLJINE MINERALI I STIJENE ZEMLJINE KOREKORE

MineraliMinerali--osnovni sastojci stijena koje izgrađuju Zemljinu osnovni sastojci stijena koje izgrađuju Zemljinu litosferulitosferu. . Proučava ih Proučava ih MineralogijaMineralogija..Najvažnije minerale dijelimo na silikatne, okside, Najvažnije minerale dijelimo na silikatne, okside, hidroksidehidrokside i i karbonate.karbonate.

--SilikatiSilikati-- izgrađuju više od 75% izgrađuju više od 75% litosferelitosfere. Izgrađeni su od tetraedara . Izgrađeni su od tetraedara SiOSiO4 4 koji mogu biti povezani prostorno, plošno i lančasto.koji mogu biti povezani prostorno, plošno i lančasto.

--prostorno: najvažniji su prostorno: najvažniji su plagoklasiplagoklasi s nizom od s nizom od albitaalbita Na(AlSiNa(AlSi33OO88) do ) do anortitaanortita CaCa(Al(Al22SiSi22OO88), te ), te ortoklaortokla, , mikroklinmikroklin i i sanidinsanidin..

--plošni: odlikuju se kalavošću. Najpoznatiji su tinjci (plošni: odlikuju se kalavošću. Najpoznatiji su tinjci (muskovitmuskovit, , biotitbiotit, , serpentinserpentin), ), milovkamilovka ili talk, te minerali glina.ili talk, te minerali glina.

--lančani: lančani: jednostrukijednostruki piroksenipirokseni ((augitaugit, , enstatitenstatit, , hiperstenhipersten, , diopsiddiopsid))dvostrukidvostruki amfiboliamfiboli ((tremolittremolit, , aktinolitaktinolit, , hornblendahornblenda))

--slobodni tetraedri: slobodni tetraedri: olivinolivin, , distendisten, , andaluzitandaluzit,granati i ,granati i cirkonicirkoni..

Oksidi i Oksidi i hidroksidihidroksidi-- najvažniji je najvažniji je kvarc ili kremen SiOkvarc ili kremen SiO22, čiji je , čiji je masenimaseniudio u udio u litosferilitosferi 12%. Uz njega važni 12%. Uz njega važni su hematit Fesu hematit Fe22OO33, magnetit Fe, magnetit Fe33OO44, , limonit Felimonit Fe22OO33 x nHx nH22O, te O, te hidroksidihidroksidialuminija, koji se javljaju u boksitu aluminija, koji se javljaju u boksitu ((bemitbemit AlOOH, AlOOH, sporoggelitsporoggelit AlAl22OO33 x x HH22O i O i hidralgilithidralgilit Al(OH)Al(OH)33. .

KarbonatiKarbonati--najčešći su kalcit CaCOnajčešći su kalcit CaCO33 i i dolomit CaCOdolomit CaCO33 ––MgCOMgCO33, a od ostalih , a od ostalih halithalit NaClNaCl, , anhidritanhidrit CaSOCaSO44, gips ili , gips ili sedrasedra CaSOCaSO44 x 2Hx 2H22O.O.

--Fosilni ostaci se najčešće sačuvaju u Fosilni ostaci se najčešće sačuvaju u karbonatnim naslagama.karbonatnim naslagama.

STIJENESTIJENESastoje se od jednog ili više Sastoje se od jednog ili više minerala, odnosno mogu bit minerala, odnosno mogu bit monomineralnemonomineralne iliili polimineralnepolimineralne..IstražvanjemIstražvanjem i klasifikacijom stijena i klasifikacijom stijena bavi se bavi se PetrologijaPetrologija..Stijene se dijele ma Stijene se dijele ma magmatskemagmatske, , sedimentne (taložne) i metamorfne sedimentne (taložne) i metamorfne ((izmjenjeneizmjenjene))

MagmatskeMagmatske stijenestijeneDijele se na (1) Dijele se na (1) intruzivneintruzivne ((plutonskeplutonske) ) , nastale , nastale kristalizacijom magme kristalizacijom magme u dubljim dijelovima u dubljim dijelovima litosferelitosfere i (2) i (2) efuzivneefuzivne(površinske) nastale (površinske) nastale hlađenjem magme na hlađenjem magme na Zemljinoj površini. Zemljinoj površini. Prijelazne su Prijelazne su žičnežične ili ili žilnežilne stijene.stijene.Klasificiraju se na Klasificiraju se na osnovu svoje kiselosti osnovu svoje kiselosti tj. o količini SiOtj. o količini SiO22 u u stijeni.stijeni.KiseleKisele--masenimaseni udio udio SiOSiO2 2 veći od 62%veći od 62%NeutralneNeutralne--masenimaseniudio SiOudio SiO2 2 od 52od 52-- 62%62%BazičneBazične--masenimaseni udio udio SiOSiO2 2 manji od 52%. manji od 52%. Ove stijene obično Ove stijene obično nemaju kremen kao nemaju kremen kao svoj sastojak.svoj sastojak.

0%

25%

50%

70%

100%

GRANIT DIORIT GABRO ULTRA MAFITNE

RIOLIT ANDEZIT BAZALT

BIOTIT

AMFIBOLOLIVIN

PIROKSEN

PLAGIOKLASFELDSPAT

KVARC

Kalijski feldspatORTOKLAS Kalcijem bogat plagioklas

Povećanje silicija

Natrijem bogat plagioklas

Povećanje K O i Na O2 2

Povećanje CaO, FeO i MgO

KISELE NEUTRALNE ULTRA BAZIČNEBA NEZIČ

Grubo-zrnate

Fino-zrnate

75% SiO2 45% SiO2

Kisele Kisele stijenestijene--najčešći su najčešći su intruziviintruzivigraniti (na graniti (na slici)slici) i i granodioritigranodioritia a efuziviefuziviriolitirioliti, , dacitidacitii i opsidijanopsidijan(vulkansko (vulkansko staklo). Među staklo). Među žičnima žičnima javlja se javlja se pegmatitpegmatitNajčešći Najčešći minerali su minerali su kvarc, kvarc, feldspatifeldspati, , tinjci, rjeđe tinjci, rjeđe amfiboliamfiboli i i piroksenipirokseni..

Neutralne stijeneNeutralne stijene-- od od intruzivaintruziva važni su važni su dioritdiorit i i sijenitsijenit, a , a efuzivaefuziva andezitandezit ii trahittrahit..U sastavu uglavnom sudjeluju U sastavu uglavnom sudjeluju feldspatifeldspati piroksenipirokseni i i amfiboliamfiboli..Bazične stijeneBazične stijene ((mafitimafiti))--intruzivintruziv je je gabrogabro (na slici)(na slici), , efuzivefuzivbazaltbazalt, a žična stijena , a žična stijena dijabazdijabaz..U sastavu najčešći su U sastavu najčešći su feldspatifeldspati, , piroksenipirokseni i i amfiboliamfiboli, kremena , kremena nema.nema.UltrabazičneUltrabazične stijenestijene ((ultramafitiultramafiti))--uglavnom uglavnom intruziviintruzivi. Ako su . Ako su zajedno s sedimentnim zajedno s sedimentnim radiolaritimaradiolaritima nazivaju se nazivaju se ofiolitiofioliti, koji se , koji se javljaju uz mobilne pojaseve na Zemlji.javljaju uz mobilne pojaseve na Zemlji.

Sedimentne stijeneSedimentne stijeneDijele se na Dijele se na klastičneklastične, , kemogenekemogene i biogenei biogeneKlastičneKlastične--nastale su razaranjem drugih stijena: razlikuju se po veličini snastale su razaranjem drugih stijena: razlikuju se po veličini sastojaka.astojaka.

--ruditiruditi--zrna ili ulomci veći od 2 mm Konglomerati i breče.zrna ili ulomci veći od 2 mm Konglomerati i breče.--arenitiareniti-- promjer sastojaka od 0,06 do 2 mm. Glavni predstavnici su promjer sastojaka od 0,06 do 2 mm. Glavni predstavnici su pjesakpjesak i vezani i vezani

ekvivalent ekvivalent pješćenjakpješćenjak..--siltsilt ––promjer od 0,04promjer od 0,04--0,063 mm. Vezani ekvivalent je 0,063 mm. Vezani ekvivalent je siltitsiltit. Prapor ili les(0,1. Prapor ili les(0,1--0,6 0,6

mm)mm)--vjetrom nošeni materijal.vjetrom nošeni materijal.--lutitilutiti-- čestice manje od 0,04 mm. Nevezani mulj i čestice manje od 0,04 mm. Nevezani mulj i poluvezanapoluvezana glina. Ovdje spada i glina. Ovdje spada i

lapor (smjesa gline i kalcita)lapor (smjesa gline i kalcita)PiroklastičnePiroklastične stijene su stijene su klastitiklastiti nastali od vulkanskog nastali od vulkanskog materjalamaterjala PepeoPepeo (čestice manje (čestice manje

od 2 mm) vezivanjem daje tuf. od 2 mm) vezivanjem daje tuf. LapiliLapili (2(2--64 mm) vezivanjem daju 64 mm) vezivanjem daju vulkvulk. . Konglomerat. Konglomerat. Vulkanske bombe Vulkanske bombe –– fragmenti veći od 64 mm. © fragmenti veći od 64 mm. © TišljarTišljar, 2004, 2004

©Tišljar, 2004

© Tišljar, 2004

Biogeni sedimentiBiogeni sedimenti su nastali posredovanjem mulja su nastali posredovanjem mulja kao posljedica nagomilavanja organske tvari (treset, kao posljedica nagomilavanja organske tvari (treset, ugljen, nafta i jantar) ili taloženjem anorganskih ugljen, nafta i jantar) ili taloženjem anorganskih skeletnih dijelova (vapnenci, dolomiti, rožnjaci i muljevi skeletnih dijelova (vapnenci, dolomiti, rožnjaci i muljevi ((foraminiferskiforaminiferski, , dijatomejskidijatomejski itd.)). itd.)). Najvažniji je Najvažniji je vapnenacvapnenac, koji može biti biogeni, , koji može biti biogeni, klastičniklastični i i kemogenikemogeni, a za koji je vezano stvaranje , a za koji je vezano stvaranje grebena, muljeva, krede i vapnenačkih vezanih grebena, muljeva, krede i vapnenačkih vezanih klastitaklastita((kalciruditikalciruditi, , kalkarenitikalkareniti i i kalciluititikalciluititi). Najveći dio nalaza ). Najveći dio nalaza fosila je vezan za vapnence. © fosila je vezan za vapnence. © TišljarTišljar, 2001, 2001

© Tišljar, 2001

© Tišljar, 2001

Metamorfne stijeneMetamorfne stijeneNastale su preobrazbom Nastale su preobrazbom eruptivaeruptiva, sedimenata ili već , sedimenata ili već postojećih metamorfnih postojećih metamorfnih stijena pod utjecajem stijena pod utjecajem povećanog tlaka, povećanog tlaka, temperature, različitih temperature, različitih otopina i plinova.otopina i plinova.Rezultat se vidi u Rezultat se vidi u prekristalizacijiprekristalizaciji, , škriljavostiškriljavostii promjeni sastava.i promjeni sastava.PrekristalizacijaPrekristalizacija--uglavnom pod povećanom uglavnom pod povećanom temperaturom. temperaturom. VapnenacVapnenac--mramormramor, , pješćenjakpješćenjak--kvarcitkvarcit..ŠkriljavostŠkriljavost--novi minerali novi minerali rastu okomito na rastu okomito na smersmernajvećeg tlaka.najvećeg tlaka.

Litifikacija

Trošenje

Hlađenje Taljenje

Metamorfizam

Sediment

Sedimentnastijena

Metamorfnastijena

Magma

Magmatskastijena

Od najnižeg stupnja metamorfoze prema višem slijede:Od najnižeg stupnja metamorfoze prema višem slijede:--SlejtSlejt--FilitFilit--Tinjčevi Tinjčevi škriljavciškriljavci--KloritniKloritni škriljavciškriljavci--Zeleni Zeleni škriljavacškriljavac ((grinšistgrinšist))--GlaukofanskiGlaukofanski škriljavacškriljavac--AmfibolitiAmfiboliti--GnajsiGnajsi--GranulitiGranuliti--Eklogiti Eklogiti

ŠkriljavceŠkriljavce visokogvisokog stupnja metamorfoze nazivamo stupnja metamorfoze nazivamo kristalastikristalastiškriljavciškriljavci

==ŠkriljavciŠkriljavci nastali od nastali od eruptivaeruptiva nazivaju se nazivaju se ortoškriljavcimaortoškriljavcima, , a oni nastali iz sedimenata a oni nastali iz sedimenata paraškriljavcimaparaškriljavcima..

Pločasti i igličastiminerali npr. Tinjci

i amfiboli

Kvarc i/ili plagioklasi