UTJECAJ SUVREMENE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NA SUVREMENU URBANU SREDINU-PROSTOR, MJESTA, VRIJEME

7/24/2019 UTJECAJ SUVREMENE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NA SUVREMENU URBANU SREDINU-PROSTOR, MJESTA, VRIJEME

1/5

ISSN 1330-0067 Coden: IORME 7

58

INFO-1083Primljeno / Received: 2008/04/12

UDK: 68.3711.4:007Struni rad / Professional Paper

UTJECAJ SUVREMENE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NASUVREMENU URBANU SREDINU-PROSTOR, MJESTA, VRIJEME

THE INFUENCE OF CONTEMPORARY COMMUNICATIONTECHNOLOGY ON URBAN MILIEU - SPACE, PLACES, TIME

Ognjen aldarovi, Jana ariniFaculty of Social Sciences and Humanities, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

AbstractThe influence of new informational technologies,especially the wireless ones (laptop, mobile phones)is more and more felt from day to day. Due to the factthat the mobility of the population is highly expanded,especially in urban areas, the notion of space, localizationand time is geting new meanings. In a ways, nobody issomewhere if he or she could not be seen there. So,even we live in a deterritorialized world more and more,in a way we should to come again back to some olderconcepts when the time and space had been overlappedwhich means that somebody was somewhere only ifhe or she could be registered and seen there. Todaysconcept of time and space compression, new thinkingon places and spaces (flows of spaces Castells) as wellas new notions of cosmopolitism and globalization andlocalism and localization and calling upon social scientiststo try to provide contemporary explanations. In a way,contemporary inhabitant of the urbanized world, andespecially under the influence of modern communicationtechnology is more and more globalize, but at the sametime he or she is also oriented to select and bring closerto his home the parts of the global world that she or he

prefers (home cinema, for example). The most importantsociological aspects will be expanded and explained inthis paper.

SaetakU suvremenom visokourbaniziranom svijetu neosporanje jedinstven utjecaj novih informacijskih tehnologija,posebno onih beinih (prijenosna raunala, mobiteli). Sobzirom na viestruko poveanu mobilnost stanovnitvau urbanim sredinama, pojam prostora, lokalizacije ivremena dobiva novo znaenje. Nitko vie nije negdjeako ga se fiziki tamo ne vidi! Na taj se nain vraamoonim starijim vremenskim konceptima kada su sevrijeme i prostor preklapali pa je pojedinac bio negdjeako ga se u odreeno vrijeme moglo tu i vidjeti. Danasse razvijaju procesi kompresije vremena i prostora, novarazmiljanja o mjestima i prostorima (tokova-Castells),kao i aspektima znaenja pojmova kozmopolitizma-globalizacije i lokalizma-teritorijalizacije. Predmetikomunikacije su postali prostorno udaljeni, no vremenskimnogo blii, odnosno trenutani. Suvremeni se svijetpod utjecajem napredne tehnologije globalizira, ali sestanovnik takve sredine i sve vie lokalizira, odnosnoizabrane dijelove globalnog svijeta uvlai u svojesvakodnevne (stambene, ivotne) prostore kuna kina,primjerice. Najvaniji socioloki aspekti promjena kojunapredna beina tehnologija izaziva u suvremenoj

urbanoj scenu bit

e predmet i ovog rada.

Uvod

Suvremeni se svijet pod utjecajem naprednetehnologije globalizira, ali se stanovnik takve sredinei sve vie lokalizira, odnosno izabrane dijeloveglobalnog svijeta uvlai u svoje svakodnevne(stambene, ivotne) prostore, udaljavajui se na tajnain od potencijalne punine ivota. U suvremenomvisokourbaniziranom svijetu neosporan je

jedinstven i sve snaniji utjecaj novih informacijskihtehnologija, posebno onih beinih (prijenosna

raunala, mobiteli, Internet). Veliki i samorazumljiv,neupitan i globalizirajui porast koritenja

beinih medija komunikacije omoguili su razvojmnogobrojnih i jo nedovoljno istraenih praksakomunikacije koji su prostorno razdvojeni a kojise predstavljaju kao vanprostorne i vanvremenskeprakse aktivnosti rastueg broja pojedinaca.Komunikacijska tehnologija jednostavno se sve vieodvaja u svom inicijalnom, modernom znaenjuod mjesta, od konkretnog prostora, u kojem sepojedinac koji komunicira trenutno nalazi. Danas

Ognjen aldarovi, Jana arini: UTJECAJ SUVREMENE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NASUVREMENU URBANU SREDINU-PROSTOR, MJESTA, VRIJEME

Informatol. 43, 2010., 1, 58-62


2/5


59

je vrlo legitimno ustvrditi da se netko ne nalazinegdje jer je gotovo nemogue provjeriti da li jenetko stvarno negdje - na svom poslu, u svom

mjestu stanovanja ili u nekom drugom definiranomprostoru i odnosu. Dakle, ovdje, sada, tu sam inisam tu, itsl., se mogu drutveno proizvoditi kaopoeljna kontekstualna mjesta postojanja s obziromna trenutne aspiracije, potrebe i ideje korisnikanekog mobilnog ureaja. Ono to ini kljunudistinkciju je stvarna mogunost proizvodnjerazlikovanja mjesta i prostora, u kombinaciji svremenom u kojem neki pojedinac operira u svojimkomunikacijama. U tom je smislu vano sagledatii ope procese globalizacije te promjenu urbaneforme, doivljavanja prostora i mjesta. U najveimgradovima svijeta uvijek je bilo nagomilano najvee

bogatstvo ali i najvee siromatvo, a navedenopredstavlja velike izazove za javnu politiku jerkoncentrirano siromatvo dovodi do separacijena klasnoj osnovici, do promjena u tipovimasusjedstava-etvrti, do rasne i etnike segregacijepa se i cijele metropolitanske oblasti fragmentirajuu odvojene i nejednake zajednice. S obziromna prodor, irenje i na trajne posljedice koje seodvijaju u suvremenim urbanim sistemima, a kojesu se odvile prvenstveno zbog prodora sredstavamasovne komunikacije beinog tipa, postavlja se ipotreba za problematiziranjem navedenih situacija

i za utvr

ivanjem i novih teorijskih okvira uzpomokojih bi se mogla dati adekvatna tumaenjanavedenih suvremenih procesa ali i predvidjetinastavak razvoja raznolikih utjecaja koji nas tekoekuju.

Suvremeno urbano drutvo i modernakomunikacija

Najvaniji procesi koji jo nisu u dovoljnoj mjerisagledani i kritiki protumaeni su sljedei: Globalizacija univerzalni proces ujedinjivanja,

komunikacijskog i simbolikog prostora cijelog

svijeta u jedinstvenu cjelinu sa specifinimotocima-naseljima, mjestima, prostorima i svedo sada zabiljeene posljedice u drutvenomsmislu.

Glokalizacija koja predstavlja integracijulokalnog i globalnog konteksta a koja naglaavapotrebu prepoznavanja lokalnog okvira kao onogreferentnog mjesta u kojem se pojedinac nalazi,kree i koje doivljava svojim. U ovoj sloenicinalazimo pokuaj povezivanja lokalne i globalnerazine s obzirom na prostornu determiniranost,ali i s obzirom na utjecaj suvremenih sredstava

komunikacije. Grobalizacija (grobalization=grow, rast) kao pojamoznaava suvremenu tendenciju gigantizma,pretjeranog rasta svega pa i gradova, nepotrebne

potronje. Ovaj je pojam razvio G. Rier u svojimstudijama o McDonaldizaciji.

Aprostornost, izvlaenje prostornih varijabli

iz socijalnih odnosa - socijalne veze sve manjeimaju prostornu dimenziju, pa se kroz utjecajsuvremene tehnologije, drutvo u uem ali iirem smislu sve vie doivljava u simbolikoma ne stvarnom, fizikom, prostornom smislu.Dobra ilustracija negacije prostornosti jemogunost beine komunikacije s bilo kojegmjesta na svijetu i s bilo kojom osobom kojaraspolae minimalnom tehnolokom podrkomza ostvarivanje kontakta.

Porast tehnolokog i psiholokog nadgledanjai kontrole suvremeno je drutvo sve vie drutvonadgledanja (surveillance society). Nadgledanjeobuhvaa sve vie ne samo javne, nego i osobneprostore, a s time raste i spoznaja pa i strah da sezapravo sve dade nadgledati bez pristanka osobekoju se prati i kontrolira.

Konkretni prostor, mjesto, moj prostor, postajesve vie prostor lokalne ekspresivnosti, a ostatakgrada je posvuda sve bezlian i sve sliniji jedandrugome dijelu grada. Suvremeni gradovi sve susliniji jedni drugima, a kako je danas s obziromna raspoloivu tehnologiju, literarno mogue

bilo to napraviti izgraditi bilo gdje (skijanjeu Dubaiju, kupanje na Antarktiku, npr.), ta se

slinost pove

ava svakim danom. Tehnologija seu navedenom smislu pokazuje nezaustavljivom

silom koja trajno i nepovratno transformiradrutvo.

Pojava branjivog grada, branjivihsusjedstava, ograenih naselja (defended city,defended neighborhoods, gated communities) takoer

je pojava novijeg datuma, napose u okvirimacivilnog, neratnikog drutva. Gradovi su svevie podijeljeni na dijelove sigurnosti i ogromnaprostranstva nezatienosti i potencijalnihopasnosti pa se u tom smislu i sam grad moepromatrati kao suma branjivih elije obilja

(dualni grad grad bogatih i iskljuenih).U nekim se sluajevima moe govoriti i oprostorima terora gdje se policija sukobljava skriminaliziranim osiromaenim stanovnitvom.Tehnologija nevidljvie kontrole u ovom sluajuprua osjeaj individualizirane slobode i zatite,iako je pitanje gdje su mogunosti zloupotrebetakve tehnologije.

Pojava cybercity-ja, odnosno grada koji ne samoda mijenja svoj fiziki izgled, nego i svoje osnovnefunkcije pod utjecajem izazova informacijsketehnologije, porasta umreenosti, a uz pomoega se sve vii iri nova tendencija prevladavanjaogranienja koja prostor namee. Prostor je

ukinut, tvrdi M. Castells, primjerice. Pojava v. postmodernog grada je takoer


Informatol. 43, 2010., 1, 58-62


3/5


4/5


61

Vrijeme, prostor, mjesta, nemjesta i modernekomunikacije

S obzirom na suvremene konceptualizacije drutvai na utjecaj suvremene tehnologije na promjeneodnosa u drutvu, neosporna je injenica da je usuvremenom drutvu dolo do znaajne promjene uosnovnim konceptima koji odreuju svakodnevicunekog drutva. Danas se razvijaju procesi kompresije(sabijanja) vremena i prostora ili reeno u drugimpojmovima ukidanja (anihilacije) prostora ivremena s obzirom na situaciju trenutanosti(instantness). Predmeti komunikacije su postaliprostorno udaljeni, no vremenski mnogo blii,odnosno trenutani. Slino je i s prostorom

prostor je ukinut postao je isti prostor u komeobitavam, iako sam moda kilometrima, odnosnosatima udaljen o pretpostavljenog prostora uzkojem se komunikacijski moda nalazim. Utom kontekstu, postavlja se pitanje razlikovanjapojmova mjesta i nemjesta. Obratimo prvo panjuna osnovne odlike mjesta. Ona su obino javnamjesta, javni prostori, slobodne, vie ili manjeorganizirane, otvorenije ili zatvorenice povrinekoje slue svim graanima nekog grada, a ukojima odgovarajui artefakti i postavi pomauispunjenje njihove osnovne funkcije. Kao i mojamjesta, tako i javni prostori posjeduju identitet,

specifinost, karakter, posebnost, odnosno suma suposebnih karakteristika koje se taloe, strukturirajui nagomilavaju decenijima pa i stoljeima. Noi pored toga, su nuno posebni i specifini svaki za sebe. Njihova socijalna uloga je velika- stanovnici ih koriste, posjetioci ih posjeuju,stvaraju se uspomene, kontekstualne mentalnemape specifine memorije mjesta, a korisnicise vezuju se uz prostore, identificiraju se s njimau cjelini ili posebno s nekim detaljima. Valjaistaknuti da niti jedan javni prostor nije identiannekom drugom, slinost mogua, ali je svaki uvijek

specifian, drugaiji i poseban. Javni prostori mjesta - su osjetljivi na sve promjene koje se snjima ili u njihovoj okolici dogaaju, a posjedujuneke temeljne karakteristike kao to su stabilitet,trajnost izgleda, vizura, oprema, lik stvarni imentalno zapameni i memorizirani, temporalnosu utemeljeni (dugi proces proizvodnje). Za razlikuod mjesta, nemjesta odlikuje bezlinost,slinosti nespecifinost. Nemjesta trebamo samoinstrumentalno, odnosno u njima ne boravimonego ih samo po potrebi posjeujemo, koristimo iodlazimo, Najei primjeri nemjesta su benzinskecrpke, shopping centri, zrane luke, kolodvori i sl.No, sa sve veim irenjem procesa globalizacije isvih prateih procesa, broj, varijetet i sveprisutnostnemjesta sve je vea i nametljivija. Stoga se s pravom

moe rei da u suvremenom drutvu dolazi sve viedo unitavanje bogatstva mjesta, poveavanja brojanemjesta. Dakle, poveava se broj konstruiranih

i vjetakih ambijenata, prostora koji su prazni imeusobno slini. Takvi su prostori odvojeni odlokalnog konteksta, imaju prepoznatljiv i slianarhitektonski stil koji je posvuda proiren a sastojise mahom od manipulacija betona i stakla imese stimulira osjeaj nedostatka razlike izmeuvani i unutra. Sve se vie poveava broj iujednaenost proizvodnje prostora koji su bezlini,a raste broj proizvedenih prostora koji svojomvirtualnou predstavljaju potencijal, mogunost,novokonstruiranu situaciju koje percipiramo krozmnogobrojnog stvorene prepoznatljive identitete.

Suvremena nam tehnologija beinog komuniciranjastoga sve vie prua ansu za odvajanjem od

prostornog pa i stvarnog iskustva, a poveava osjeajsimulacije, svekolikih mogunosti i neogranieneprisutnosti koja je tehnoloki uvjetovana. Prostori

bezmjesta ili prostori instrumentalnih potrebaduboko se razlikuju od refleksivnih prostora kojinas usmjeravaju na razmiljanje, koji nam dajupoticaj i u kojima nalazimo smisao. Nasuprotreenom, prostori bezmjesta ponajvie utjeuna standardizaciju krajolika kroz ponavljajuu iprepoznatljivu mreu

Zakljuak: globalizacija i lokalizacija, tehnologijai suvremeno urbano drutvo

Utjecaj suvremene telekomunikacijske tehnologijeduboko je promijenio nain ivota u suvremenomurbaniziranom svijetu. Jedna od posljedica je ismanjivanje intimnosti, odnosno sve je manjeinterakcija licem u lice, a sve je vie posredovanihinterakcija.U tom se kontekstu postavlja i pitanje smanjivanjapodruja javnog prostora, a nasuprot njemuirenje cyberprostora i virtualnog realiteta u

kojem preovlauju homogenost, kratkotrajnost,trenutanost (instantness) i kronoloka nepovezanostuz, kako smo ve naveli, gubitak spontanostii autentinosti. U tom smislu u suvremenomdrutvu spektakla, preovlauje fascinacijaprilikama i dostupnosti, uz poveanje stupnjaslinosti ambijenata, naina provoenja vremena,svijet se stvarno sve vioe pretvara u globalnoselo, a sve se vie pojaava kriza identiteta mjestakao onih prostora u kojima se zapravo odvijarealni ivot. No, uz razvijanje tehnologije prijenosaimpulsa, sve vie dolazi i do fenomena zatvaranja u4. zida, odnosno u stan ili kui i kreiranje vlastitihprostora. Reeno drugim rijeima, sve vie ljudiu svoje stambene prostore uvlai svoj onaj diosvijeta koji im se svia, koji ele vie nego neki


Informatol. 43, 2010., 1, 58-62


5/5


62

drugi, stvarajui tako onaj tip simulacije koji imodgovara. Naravno, navedeni procesi su se razvilikao posljedica proirivanja novih tehnolokih

mogunosti, pri emu se tehnologiju kao takvune moe okriviti - radi se samo o tome kako je ljudikoriste, instrumentaliziraju i kontroliraju vodeiraun o tome da se ne dogodi obrat da tehnologija, stendencijom samoumnoavanja, nastavi kontroliratiovjeka, a ne obratno. Zbog navedenog bi trebalo

jo sustavnije prouavati utjecaje suvremenetelekomunikacijske tehnologije na svakodnevniivot stanovnika, oblikovanje njihovih mjesta inemjesta, te shvaanja vremena.

Literatura

1. Adam, B., (1990). Time and Social Theory. Cambridge:Polity Press, U.K.

2. Baert, P. (1992). Time, Self, and Social Being:Temporality Within a Sociological Context. Aldershot:Avebury Ashgate Publishing Limited.

3. Bergemann, W., (1992). The Problem of Time inSociology: An Overview of the Literature on the Stateof Theory and Research on the Sociology of Time1900-1982, Time and Society, 1 (1):81-135.

4. Castells, M. (1971). The Urban Question: The MarxistApproach. London: E. Arnold.

5. Castells, M., (1989). The Informational City. Oxford: B.Blackwell

6. aldarovi, O. (1985a). Urbana sociologija: Socijalnateorija i urbano pitanje. Zagreb: Globus.

7. aldarovi, O. (1987). Suvremeno drutvo i urbanizacija.Zagreb: kolska knjiga.

8. aldarovi, O. (1989b). Drutvena dioba prostora.Zagreb: Hrvatsko socioloko drutvo.

9. Giddens, A. (1987). Time and Social Organization.

U: Giddens, A. (1987). Social Theory and ModernSociology. Stanford: Stanford University Press, pp.140-165.

10. Gregory, D., Urry, J., eds.(1985). Social Relations andSpatial Structures. New York: St Martins Press.

11. Gurvitch, G. (1964). The Spectrum of Social Time.Amsterdam: Dordrecht.

12. Hannerz, U. (1980). Exploring the City: InquiriesToward an Urban Anthropology. New York: ColumbiaUniversity Press.

13. Kleniewski, Nancy, ed. (2005) Cities and Society,Blackwell Publishing Ltd.

14. Lynch, K. (1972). What Time is the Place?. Cambridge:The MIT Press.

15. Mumford, L. (1968). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.16. Saunders, P. (1981). Social Theory and the UrbanQuestion. New York: Holmes and Meier Publishers.

17. Simmel, G. (1969). The Metropolis and Mental Life.U: Sennet, R., ed., pp. 47-61.

18. Supek, R. (1987). Grad po mjeri ovjeka. Zagreb:Naprijed.

19. Weber, M. (1958). The City. New York: The Free Press.20. Zerubavel, E. (1993). Privatno i javno vrijeme. U:

Sociologija svakidanjice (ur. A. tulhofer). TreiProgram hrvatskog radija br. 42, str. 14-34.

21. Zukin, Sh. (1980). A Decade of New Urban Sociology.Theory and Society IX (4):575-601.

22. Zukin, Sh. (1982). Loft Living. Culture and Capital in

Urban Change. Baltimore: The Johns Hopkins Press.23. Zukin, Sh. (1987). Gentrification: Culture and Capital

in the Urban Core. Annual Review of Sociology.13:129-147.

24. Zukin, Sh. (1988). The Postmodern Debate over UrbanForm. Theory, Culture and Society 5(2-3):431-447.


Informatol. 43, 2010., 1, 58-62

Documents

UTJECAJ SUVREMENE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE NA SUVREMENU URBANU SREDINU-PROSTOR, MJESTA, VRIJEME