SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Gorana Stumpf

UTJECAJ ODLJEVA MOZGOVA NA KONKURENTNOST REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ ODLJEVA MOZGOVA NA KONKURENTNOST REPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovno okruženje Mentor: Prof. dr. sc. Dragomir Sundać Student: Gorana Stumpf

Studijski smjer: Menadžment JMBAG: 0081109566

Rijeka, lipanj, 2013.

2

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................... 3

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA ............................................................................ 3

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................... 4

1.3. ZNANSTVENE METODE ................................................................................ 4

1.4. STRUKTURA RADA ....................................................................................... 4

2. TEORIJSKO POVIJESNE ODREDNICE ODLJEVA MOZGOVA ............................... 6

2.1. DEFINIRANJE POJMA ODLJEVA MOZGOVA ............................................ 6

2.2. ODLJEV MOZGOVA U SVIJETU.................................................................... 9

2.3. EKONOMSKE POSLJEDICE ODLJEVA MOZGOVA ................................ 14

3. ANALIZA STANJA ODLJEVA MOZGOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ……..... 18

3.1. KVANTITATIVNA ANALIZA POTENCIJALNOG ODLJEVA MOZGOVA

IZ REPUBLIKE HRVATSKE .................................................................... 19

3.2. UZROCI ODLJEVA MOZGOVA .................................................................. 27

3.2.1. NEZAPOSLENOST ......................................................................... 28

3.2.2. PLAĆE .............................................................................................. 33

3.3. UTJECAJ AKADEMSKE MOBILNOSTI NA ODLJEV MOZGOVA …..... 37

3.4. POVEZANOST ODLJEVA MOZGOVA I KONKURENTNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE ............................................................................. 44

4. MJERE ZA SPRJEČAVANJE ODLJEVA MOZGOVA ............................................... 51

4.1. AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE NA SPRJEČAVANJU ODLJEVA

MOZGOVA ............................................................................................................ 51

4.2. PRIJEDLOZI MJERA ZA SPRJEČAVANJE ODLJEVA MOZGOVA …..... 56

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 58

LITERATURA .................................................................................................................... 63

POPIS TABLICA ................................................................................................................ 69

POPIS GRAFIKONA.......................................................................................................... 69

3

1. UVOD

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Odljev mozgova pojam je koji se u posljednje vrijeme sve češće koristi te postaje sve veći

problem Republike Hrvatske. Navedeni pojam obuhvaća migracije visokoobrazovanih

osoba koji nezadovoljni situacijom u matičnoj zemlji, traže bolje životne uvjete u

inozemstvu. Odljev mozgova se najčešće javlja u nerazvijenim zemljama koje imaju veliki

broj nezaposlenih, niske plaće, nesigurna radna mjesta i loše životne uvjete. Nemogućnost

pronalaska posla u struci, napredovanje i razvoj karijere te upoznavanje svijeta javili su se

kao glavni pokretači potencijalnog odljeva mozgova. U Hrvatskoj je trenutno nezaposlenost

na visokoj razini te su studenti koji završavaju svoje visoko obrazovanje ponukani na

razmišljanje o odlasku u inozemstvo za boljim životnim uvjetima.

Visokoobrazovani ljudi nositelji su cjelokupnog razvoja gospodarstva i poboljšanja

konkurentnosti neke zemlje te odlazak stručnjaka nužno znači gubitak za zemlju koju

napuštaju i dobitak za zemlju u koju dolaze. Hrvatska se 2012. godine smjestila na 19.

mjesto po odljevu mozgova od ukupno 144 promatrane zemlje svijeta što ne ide u korist

njenoj konkurentnosti i gospodarskom rastu i razvoju.

Odljev mozgova svakako bi se trebao smanjiti ukoliko se misli raditi na povećanju

konkurentnosti Republike Hrvatske. Udio visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj snazi u

Hrvatskoj raste iz godine u godinu, no ne dovoljno te je s druge strane odljev mozgova

veliki što posljedično utječe na manjak intelektualnog kapitala u Hrvatskoj. Mora se raditi

na motiviranju i razvoju ljudskih potencijala te uvesti nove načine i tehnike kako smanjiti

odljev mozgova.

4

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je objasniti pojam odljeva mozgova, utvrditi na koji način on utječe na

konkurentnost Republike Hrvatske, te navesti mjere i prijedloge za smanjenje odljeva

mozgova koje će posljedično utjecati na povećanje konkurentnosti Republike Hrvatske.

Ciljevi istraživanja ovog diplomskog rada jesu pobliže objasniti kakvo je stanje odljeva

mozgova u Hrvatskoj, koji su glavni razlozi zbog kojih se visokoobrazovani ljudi sele u

inozemstvo, na koji način i u kojoj mjeri odljev mozgova utječe na konkurentnost

Republike Hrvatske te ukazati na mjere za smanjenje navedenog fenomena.

1.3. ZNANSTVENE METODE

U istraživanju i formuliranju ovoga diplomskog rada korištena je kombinacija sljedećih

znanstvenih metoda: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize, metoda sinteze,

metoda deskripcije, metoda kompilacije te statistička metoda. Dio kvantitativnih podataka

prikupio se anketiranjem. Prilikom izrade korištena je literatura, znanstveni članci te

statistički podaci domaćeg i inozemnog podrijetla.

1.4. STRUKTURA RADA

Diplomski rad na temu UTJECAJ ODLJEVA MOZGOVA NA KONKURENTNOST

REPUBLIKE HRVATSKE podijeljen je u pet meñusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, UVODU, definiran je problem istraživanja te svrha i ciljevi istraživanja,

navedene su znanstvene metode koje su se koristile prilikom izrade rada te je prikazana

struktura rada.

5

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKO POVIJESNE ODREDNICE ODLJEVA

MOZGOVA objašnjeni su osnovni pojmovi vezani uz odljev mozgova. Dan je prikaz

stanja i učestalosti odljeva mozgova u svijetu te su objašnjene ekonomske posljedice koje

navedeni fenomen stvara.

Treći dio rada ima naslov ANALIZA STANJA ODLJEVA MOZGOVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ, te se bavi prikazivanjem i obradom kvantitativnih podataka potencijalnog

odljeva mozgova iz Republike Hrvatske. Objašnjavaju se razlozi koji utječu na odluke

visokoobrazovanih ljudi na iseljavanje u strane zemlje te se dva razloga, koji se ističu kao

glavni pokretači odljeva mozgova, nezaposlenost i plaće, detaljnije obrañuju. Nadalje,

objašnjava se utječe li akademska mobilnost na odljev mozgova te se prikazuje stanje

akademske mobilnosti u Hrvatskoj. Objašnjava se kolika je povezanost odljeva mozgova i

konkurentnosti Republike Hrvatske te se daje nekoliko prijedloga za smanjenje odljeva

mozgova koje utječe na povećanje konkurentnosti.

U četvrtom dijelu, naslovljenom MJERE ZA SPRJEČAVANJE ODLJEVA

MOZGOVA daje se prikaz mjera koje Republika Hrvatska provodi zadnjih nekoliko

godina kako bi smanjila iseljavanje visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo. Takoñer se daju

i prijedlozi mjera koje bi Republika Hrvatska mogla provesti u budućnosti kako bi se

smanjila pojava odljeva mozgova.

Peti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu cjelokupne tematike ovoga rada.

Na kraju rada nalazi se popis literature korištene tijekom izrade rada, te popis grafikona i

tablica.

6

2. TEORIJSKO POVIJESNE ODREDNICE ODLJEVA MOZGOVA

Odljev mozgova termin je koji se u posljednje vrijeme sve više koristi i sve je učestaliji

problem Republike Hrvatske. Navedeni fenomen najčešće se javlja u nerazvijenim

zemljama koje se bore s mnogim problemima kao što su niske plaće, nezaposlenost,

nesigurnost posla i slično koji prisiljavaju visokoobrazovane ljude na odlazak u razvijene

zemlje gdje im se pružaju bolji životni uvjeti. U sljedećim podpoglavljima objasniti će se

detaljnije što je to točno odljev mozgova, kakva je prisutnost odljeva mozgova u Hrvatskoj,

a kakva u svijetu te koje su pozitivne i negativne posljedice navedenog fenomena.

2.1. DEFINIRANJE POJMA ODLJEVA MOZGOVA

Migracije podrazumijevaju bilo koji oblik privremenog ili trajnog preseljenja te su one

populacijski fenomen koji je najteže predvidjeti. Najčešće emigracijske zemlje jesu zemlje

u razvoju i nerazvijene zemlje, dok su najčešće imigracijske zemlje Australija, Kanada,

Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države i Japan. (World Population Prospects, 2007:24)

Najjednostavniji ekonomski modeli koji se vežu uz migracije objašnjavaju kako motivacija

za migracije dolazi iz stvarnih razlika u plaćama meñu zemljama. Postoje i modeli koji

preciznije objašnjavaju migracijsku motivaciju, pokazujući da migracije pokreću očekivane

razlike u plaćama prije nego stvarne razlike u plaćama. Meñutim, postoje autori koji

smatraju kako ovi jednostavni ekonomski modeli ne obuhvaćaju sve motivacijske

čimbenike migracija i stoga imaju ograničeni uspjeh u objašnjavanju. Brojne studije

pokazuju kako su plaće i razlike u zapošljavanju samo djelomično statistički značajni

pokazatelji migracija. (Andrijević Matovac et al. 2010:365)

Uzroci emigracija mogu se sažeti na sljedeća dva razloga: potisni razlozi zbog kojih

pojedinac napušta zemlju (push factors), i privlačni razlozi zbog kojih pojedinac odabire

neku drugu zemlju (pull factors). (Šverko, 2004:1150) Potisni razlozi uglavnom su vezani

uz nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u vlastitoj zemlji, nezaposlenost, niske plaće,

7

nemogućnost napredovanja, stabilnost posla, stambeno pitanje, korupciju i slično, dok su

privlačni razlozi vezani uz bolje ekonomske prilike u drugim zemljama kao što su bolji

životni uvjeti, veće plaće, veće mogućnosti zapošljavanja i slično. Migracije najčešće

pokreću demografske potrebe i potrebe tržišta rada razvijenih zemalja, razlike u plaćama i

pritisak kriza u zemljama u razvoju, meñudržavne mreže te ostali čimbenici. (Skupnjak-

Kapić, 2008:4) Svi čimbenici zajedno podržavaju i podržavati će meñunarodne migracije i

u budućnosti.

Sljedeća tablica prikazuje doseljeno i odseljeno stanovništvo u Hrvatskoj u razdoblju od

2002. do 2011. godine.

Tablica 1.: Migracije u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine

Godina Doseljeno stanovništvo Odseljeno stanovništvo

2002. 20 365 11 767

2003. 18 455 6 534

2004. 18 383 6 812

2005. 14 230 6 012

2006. 14 978 7 692

2007. 14 622 9 002

2008. 14 541 7 488

2009. 8 468 9 940

2010. 4 985 9 860

2011. 8 534 12 699 Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

Zanimljiva je činjenica kako je u razdoblju od 2002. godine do 2008. godine broj doseljenih

stanovnika u Republiku Hrvatsku bio znatno veći od odseljenog stanovništva. Veliki broj

doseljenika činili su prognanici Domovinskoga rata koji su se vraćali u domovinu iz

susjednih zemalja. Godine 2009. trend se počinje mijenjati te je broj odseljenog

stanovništva veći od broja doseljenog stanovništva. Zadnje promatrane, godine, Hrvatska je

brojila 12 699 odseljenih stanovnika dok je doseljenih bilo tek 8 534. Navedeno uvelike

govori o privlačnosti Republike Hrvatske kao zemlje za život, dok je jedan od razloga

8

zašto se privlačnost počela smanjivati zasigurno kriza koja je zahvatila Hrvatsku 2009.

godine. Zaposlenost i životni standard počeli su se smanjivati te su mnogi odlučili pronaći

bolje uvjete života u inozemstvu, dok istovremeno stranci nisu vidjeli Hrvatsku kao

potencijalno mjesto za bolji život.

Specifičan oblik migracije stanovništva jest odlazak visokoobrazovanih stručnjaka,

znanstvenika i intelektualaca iz neke zemlje što se naziva odljevom mozgova. (Šverko,

2004:1150) Od početka 1970-ih godina, nova politička i ekonomska stvarnost dovele su do

preciznijeg definiranja odljeva mozgova, koristeći ga ne samo za opisivanje migracija

osoba s fakultetskom diplomom, već i za osobe koje su grupirane u kategorije

intelektualaca, znanstvenika i tehničara, te se takoñer ovim pojmom opisivao problem

studenata iz siromašnijih zemalja koji su se opredijelili za boravak u razvijenim zemljama

gdje su studirali. Upravo su visokoobrazovani ljudi nositelji razvoja cjelokupnog

gospodarstva i napretka neke zemlje. Nerazvijene zemlje, pokušavajući povećati vlastitu

proizvodnju i standard stanovništva, šalju mlade perspektivne ljude na školovanje, daju im

stipendije i ulažu dio državnih prihoda u njihovo usavršavanje kako bi razvili svoje

potencijale i pomogli razvoju zemlje. No, česta je pojava da upravo ti mladi perspektivni

ljudi odlaze i zapošljavaju se u drugim zemljama svijeta gdje vide bolju budućnost i lakše

životne uvjete. Odlazak vrhunskih stručnjaka nužno znači gubitak za zemlju koju napuštaju

i dobitak za zemlju u koju dolaze. (Šverko, 2004:1150) Odljev mozgova može biti

kratkotrajan tj. odlazak u inozemstvo zbog prikupljanja znanja i stjecanja iskustva te

povratak u domovinu. U tom slučaju cirkulacija mozgova bila bi adekvatniji termin od

odljeva mozgova. (Horvat, 2004:2) S druge strane, trajni odlazak ljudi iz matične zemlje

podrazumijeva njihov rad u zemlji imigracije kroz cijeli radni vijek tokom kojega će

pridonositi razvoju gospodarstva zemlje u kojoj rade.

Migracije su oduvijek bile istraživani fenomen, no u posljednje vrijeme sve zanimljiviji

fenomen kojemu se pridaje mnogo pozornosti jest odljev mozgova. Odljev mozgova kao

odlazak visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo za boljim životnim uvjetima, može stvarati

mnoge probleme za zemlje iz koje se ljudski kapital iseljava. Zemlja iseljavanjem

9

visokoobrazovanih ljudi gubi kvalitetnu radnu snagu te mogućnosti budućeg rasta i razvoja

gospodarstva. Najčešći pokretači iseljavanja visokoobrazovanih vezani su uz

nezadovoljstvo ekonomskim prilikama u zemlji kao što su niske plaće, nemogućnost

pronalaska posla u struci i sl. Nadalje, navedene zemlje trude se unaprijediti svoj položaj te

zbog toga često šalju mlade ljude na školovanje u inozemstvo kako bi po svome povratku

pomoću novih znanja i vještina poboljšali stanje u gospodarstvu. No, često se dešava da

mladi odluče ostati u inozemstvu te tamo potražiti uvjete za rad i život. Ukoliko se

navedeni fenomen nastavi vrtiti u krug, manje razvijene zemlje teško će napredovati, a

odljev mozgova biti će sve veći. Zemlje bi trebale izmijeniti vlastitu politiku te podupirati

cirkulaciju mozgova tako što bi mogle slati mlade na školovanje ali s druge strane obvezati

ih da se nakon školovanja vrate u domovinu.

2.2. ODLJEV MOZGOVA U SVIJETU

Meñunarodne migracije predstavljaju jedan od najvažnijih fenomena ljudske kulture. Radne

migracije, kao jedan od oblika migracija stanovništva, igrale su važnu ulogu u novom

globaliziranom svijetu gdje se granice i ograničenja slobodnom kretanju ljudi, roba i

kapitala uklanjaju. Do ranih 1940-ih, migranti su dolazili iz siromašne i manje obrazovane

klase te su visoko kvalificirani migranti bili vrlo rijetki. Nakon Drugog svjetskog rata,

socijalna i ekonomska slika promijenila se diljem svijeta. Bilo je više inovacija i

tehnoloških dostignuća koja su dovela do novih načina proizvodnje i poslovne prakse. U

svjetlu tih promjena, važnost migracija visokoobrazovanih ljudi se povećala te je fenomen

zvan odljev mozgova izazvao veliki interes. U 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća

odljev mozgova postao je vrlo učestao predmet brojnih istraživanja i ekonomskih analiza.

Danas su radne migracije značajan dio politika mnogih zemalja podrijetla, tranzita ili

odredišta. Mnoge vlade zemalja koje šalju i zemalja koje primaju migrante, povećavaju

svoje regulatorne mjere kako bi lakše upravljale mobilnošću radne snage na obostranu

korist društva, vlade i migranata. (Andrijević Matovac et al. 2010:365)

10

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća socijalna i ekonomska slika svijeta se promijenila što

je rezultiralo povećanjem mobilnosti pojedinaca širom svijeta. Raspad socijalističkog

režima u istočnoj Europi, razlike izmeñu prihoda u razvijenim i manje razvijenim

zemljama, ostale karakteristike tržišta rada, ratovi, terorizam i kršenje ljudskih prava, samo

su neki od čimbenika koji su doveli do povećanih migracijskih tokova. U cijelom svijetu,

proces globalizacije rezultirao je promjenama karakteristika tržišta rada mnogih zemalja i

povećanjem migracija. (Andrijević Matovac et al. 2010:369) Većina europskih zemalja je

počela percipirati migracije kao rješenje za srednjoročne nestašice radne snage i starenje

stanovništva koji više nisu radno sposobni. Uspostavljeni su obrasci migracija koje su se

oblikovali prema povijesnim, političkim i gospodarskim čimbenicima. Najnoviji trend

počeo je nakon Drugog svjetskog rata, kada je gospodarski oporavak Njemačke bio jedan

od glavnih čimbenika stvaranja migracija na relacijama sjever-jug i istok-zapad. Povijesno

gledano, većina zapadnoeuropskih zemalja bile su emigracijske zemlje, no taj trend se

počeo mijenjati tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, pa su čak i zemlje poput Italije,

Španjolske i Irske nedavno postale emigracijske zemlje.

Tijekom razdoblja od deset godina izmeñu 1998-2008, Češka je doživjela najveći rast

migracija, od 9 488 (1998.) na 80 778 (2008.), Francuska je imala negativno migracijsko

stanje u 1998. godini od -1 407, ali pozitivno stanje od 62 267 osoba u 2008. godini, dok je

u Italiji migracija rasla od 55 775 u 1998. godini na 484 464 u 2008. godini. U apsolutnim

brojkama migracije su bile najveće u 2008. godini u Velikoj Britaniji (203870), Italiji (484

464) i Španjolskoj (464 262). (www.epp.eurostat.ec.europa.eu) Argumenti vezani uz

povećane migracije su vrlo jednostavni – stranim zemljama treba stručni kadar.

Visokoobrazovani migranti imaju znanja i vještine ih strane zemlje žele da kreiraju profit i

stvaraju radna mjesta. (Nader, 2012:2)

U Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2012. godine provedena je anketa o odljevu

mozgova izmeñu 144 zemlje svijeta. Postavljeno je pitanje: «Da li Vaša zemlja zadržava i

privlači talentirane ljude?» te se trebalo odgovoriti na skali od 1 do 7, gdje 1 označava

odlazak najboljih i najpametnijih talenata u druge zemlje svijeta, dok 7 prikazuje da postoje

11

mnoge mogućnosti za talentirane ljude u domovini. (Schwab, 2012:474) U nastavku su

dani dobiveni rezultati.

Tablica 2.: Procjene zemalja o odljevu mozgova (najboljih 15 zemalja)

Rang Zemlja Vrijednost 1. Švicarska 6,3 2. Singapur 5,7 3. Katar 5,7 4. Ujedinjeno Kraljevstvo 5,6 5. SAD 5,6 6. Ujedinjeni Arapski Emirati 5,5 7. Kanada 5,5 8. Hong Kong (PUR) 5,4 9. Norveška 5,4

10. Nizozemska 5,3 11. Švedska 5,2

12. Finska 5,1 13. Saudijska Arabija 5,0

14. Čile 5,0 15. Luksemburg 4,9

Izvor: Schwab, K.: The Global Competitivness Report 2012-2013., World Economic Forum, Ženeva, 2012.,

str. 474.

Švicarska je rangirana na prvome mjestu sa vrijednosti od 6,3. Švicarci smatraju kako u

njihovoj domovini postoje mnoge mogućnosti za talentirane visokoobrazovane ljude koje

se i provode u djelo što može potvrditi i činjenica kako je u Švicarskoj u 2011. godini

izdano 6 000 radnih dozvola radnicima iz srednje i istočne Europe. Nadalje, Švicarska je

odlučila uvesti kvote za radnike iz srednje i istočne Europe, pri čemu se u 2012. godini

godišnja kvota radnih dozvola smanjila za trećinu tj. grañanima Estonije, Latvije, Litve,

Poljske, Slovačke, Slovenije, Češke i Mañarske odobrilo se 2 000 radnih dozvola. Usprkos

europskoj ekonomskoj krizi, Švicarska ima stopu nezaposlenosti od samo 3% te je

posljednjih godina bila poželjno odredište za veliki broj imigranata. (XXX, Business

Consultant, 2012:137)

12

Singapur je takoñer vrlo privlačna zemlja za život čija je stopa nezaposlenosti u 2012.

godini iznosila svega 2%. (www.mom.gov.sg) Taj otočni grad-država je u posljednjih 50

godina postigao nevjerojatni ekonomski uspjeh. Prirodnih resursa u Singapuru ima malo,

stoga se hrana gotovo u cijelosti uvozi te nema pitke vode, no usprkos tome Singapur je

uspio vrlo dobro napredovati i razvijati se. (Ankomah, 2012:25)

Nadalje, po privlačnosti za ostanak i dolazak novih visokoobrazovanih ljudi slijede Katar,

Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada,

Hong Kong te nordijske zemlje.

Hrvatska se po odljevu mozgova smjestila meñu zadnjih 20 zemalja što znači da vlastitu

zemlju Hrvati ne doživljavaju kao zemlju koja pruža mnoge prilike za visokoobrazovane

stručnjake. Tablica 3. prikazuje koje zemlje se nalaze meñu zadnjima na ljestvici

privlačnosti visokoobrazovanima.

13

Tablica 3.: Procjene zemalja o odljevu mozgova (zadnjih 20 zemalja)

Rang Zemlja Vrijednost 125. Libija 2,4 126. Hrvatska 2,4 127. Svazi 2,4

128. Bugarska 2,4 129. Mañarska 2,3 130. Sijera Leone 2,3 131. Ukrajina 2,3 132. Egipat 2,2 133. Jemen 2,2 134. Lesoto 2,1 135. Makedonija 2,1 136. Rumunjska 2,1 137. Moldavija 2,1 138. Venecuela 2,0 139. Kirgistan 2,0 140. Bosna i Hercegovina 1,9 141. Srbija 1,9 142. Burundi 1,7 143. Haiti 1,6

144. Alžir 1,5 Izvor: Schwab, K.: The Global Competitivness Report 2012-2013., World Economic Forum, Ženeva, 2012.,

str. 474.

Hrvatska je po odljevu mozgova zauzela 126. mjesto od ukupno 144 zemlje uključene u

istraživanje. Ispod Hrvatske nalaze se još Mañarska, Ukrajina, Makedonija, Rumunjska,

Bosna i Hercegovina, Srbija te je zadnje mjesto zauzeo Alžir.

Radne migracije dale su novi značaj migracijama u novom globaliziranom svijetu. Do

četrdesetih godina prošlog stoljeća, migranti su većinom bili manje obrazovani te

siromašni, dok se nakon četrdesetih godina slika počela mijenjati. Migrantima sve češće

postaju visokoobrazovani ljudi koji zbog tehnoloških razvoja i boljih prilika sele u

inozemstvo. Prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti najmanji odljev mozgova ima

Švicarska koja je zemlja mnogih prilika za visokoobrazovane. Hrvatska je vrlo loše

14

rangirana na ljestvici; nalazi se na 126. mjestu od ukupno 144 zemlje što znači da se mnogo

visokoobrazovanih stručnjaka odlučuje na pronalazak boljih životnih uvjeta u inozemstvu.

2.3. EKONOMSKE POSLJEDICE ODLJEVA MOZGOVA

Pri analizi utjecaja migracija potrebno je razlikovati utjecaj na zemlje koje primaju

migrante te utjecaj na zemlje koje šalju migrante. Početni utjecaji na zemlju domaćina su

prilično mješoviti i raznoliki. Imigracija povećava relevantnu ponudu radne snage, no ovisi

koje kvalifikacije migranti imaju te da li zemlja domaćin ima potražnju za tim

kvalifikacijama. Ukoliko u zemlji domaćinu postoji neravnoteža ponude i potražnje

odreñenih vještina, te ukoliko migracije djeluju upravo na tu neravnotežu, vjerojatno je da

će navedene migracije biti korisne za obje strane. Nadalje, migracije mogu imati utjecaj na

fiskalnu ravnotežu zemlja domaćina ovisno o tome da li migranti plaćaju poreze i slične

namete. Učinak migracija je, takoñer, ubrzavanje tehnološkog napretka u gospodarstvu u

smislu migracija visoko kvalificiranih ljudi. (Andrijević Matovac, et al. 2010:366) Zemlje

domaćini imaju koristi od visoko kvalificiranih radnika jer im oni povećavaju potencijalno

stvaranje inovacija u strateškim sektorima te unose različitost u radne timove.

Mnogi su negativni utjecaji na zemlje iz koje migranti iseljavaju te je najočitiji negativni

utjecaj gubitak visokoobrazovanih radnika tj. smanjenje ljudskog kapitala koji može

negativno utjecati na gospodarski rast zemlje. Štoviše, gubitak visokoobrazovanih radnika

može uzrokovati manju privlačnost zemlje lokalnim ili stranim investitorima. Iseljavanje

može biti uzrokom nedostatka radne snage, inovativnosti i kreativnosti te sve navedeno

zemlju čini manje konkurentnom na svjetskom tržištu. Nadalje, teorije odljeva mozgova

često su bile povezivane s teorijama o ljudskom kapitalu. Prema teoriji ljudskog kapitala,

najviše se isplati ulagati u obrazovanje koje će stvoriti i razviti nove stručnjake, stoga svaka

osoba u čije obrazovanje država ulaže je ljudski kapital te države. Ukoliko se

visokoobrazovani odluče na iseljavanje iz matične zemlje, to znači neprocjenjivu štetu i

gubitak najvrjednijeg segmenta radno sposobnog stanovništva o kojem ovisi daljnji

15

ekonomski rast. (Horvat, 2004:3) Navedeno je slučaj većine tranzicijskih zemalja pa tako i

Hrvatske, u kojoj odljev mozgova usporava ekonomski rast i razvoj i izlazak iz tranzicije.

Dok je sveopće mišljenje da je utjecaj migracija visokoobrazovanih ljudi na socijalno i

ekonomsko blagostanje zemalja u razvoju vrlo negativan, u posljednje vrijeme traže se

načini na koji migracija može dovesti do pozitivnih rezultata za zemlje iz kojih ljudi odlaze

u inozemstvo. Smatra se kako neki od pozitivnih učinaka mogu biti povećan pristup

trgovini, investicijama, znanju i tehnologiji te povratak migranata koji se vraćaju u

domovinu s novostečenim vještinama i resursima. (Andrijević Matovac et al. 2010:367)

Pozitivan aspekt uključuje i novčane doznake koja iseljenici šalju svojim obiteljima u

domovini te na taj način povećavaju njihov standard i osiguravaju im lagodniji život.

Službeno evidentirani tokovi doznaka u zemljama u razvoju dosegnuli su 401 milijardu

dolara u 2012 godini, što je porast od 5,3 posto u usporedbi s 2011. godinom. Očekuje se

daljnji rast doznaka u prosjeku od 8,8% godišnje tijekom razdoblja od 2013. do 2015.

godine. te bi u 2015. godini mogle iznositi oko 515 milijardi dolara. (The World Bank,

2013:1) Sljedeći grafikon prikazuje tokove novčanih doznaka prema zemljama u razvoju te

njihova predviñanja u budućim godinama.

Grafikon 1.: Novčane doznake zemljama u razvoju

Izvor: The World Bank: Migration and Development Brief, 2013., str. 2.

16

Indija, Kina, Filipini i Meksiko najveći su primatelji novčanih doznaka migranata, dok neke

manje zemlje u razvoju, poput Tadžikistana, Liberije, Kirgistana, Lesota i Moldavije

dobivaju najviše novčanih doznaka kao udio u BDP-u. Bliži pogled na zemlje u razvoju

prema regijama otkriva značajnu varijaciju unutar i izmeñu regija. U 2012, tok doznaka

izraženih u američkim dolarima brzo se proširio na Bliski istok, Sjevernu Afriku i Južnu

Aziju, dok su Europa i Središnja Azija doživjele pad. Povećani tokovi doznaka prema

Bangladešu i Pakistanu, rezultirali su pojavom Južne Azije kao regije koja je najveći

primatelj doznaka u 2012. godini. Tokovi prema Latinskoj Americi, Karibima, Istočnoj

Aziji, Pacifiku i subsaharskoj Africi uglavnom su bili nepromijenjeni u 2012. godini. (The

World Bank, 2013:1)

Hrvatski migranti takoñer novac šalju svojim obiteljima što prikazuje Tablica 4.

Tablica 4.: Novčane doznake u Hrvatsku (izražene u USD)

Godina Novčane doznake 2002. 438 744 873 2003. 516 599 182 2004. 664 671 203 2005. 692 807 908 2006. 824 769 129 2007. 1 072 123 342 2008. 1 233 822 265 2009. 1 208 091 945 2010. 1 211 501 366 2011. 1 378 442 293

Izvor: Obrada studentice prema podacima www.worldbank.org

Godine 2011. novčane doznake u Hrvatsku iznosile su 1,37 milijardi dolara što je najveći

iznos u deset promatranih godina. Zasigurno, novčane doznake migranata pomažu

obiteljima u Hrvatskoj i unaprjeñuju njihov životni standard.

17

Nakon završetka studija, visokoobrazovane osobe često nailaze na probleme s

pronalaženjem posla te se pritom javljaju frustracije i nezadovoljstvo, te vještine i znanja

ostaju neupotrjebljeni. Stoga je znatno bolje da te osobe žive i rade u inozemstvu koje će im

osigurati posao i lagodniji život dok u isto vrijeme stvaraju daljnje kontakte i povećavaju

mogućnost za meñunarodnu suradnju Republike Hrvatske s inozemstvom.

Od velikog utjecaja i pomoći za Hrvatsku mogu biti povezivanja ljudi u takozvane

«znanstvene dijaspore». (Horvat, 2004:4) One rade na povećanju kvalitete života u

domovini, stvaraju kontakte, rade na gospodarskom rastu matične zemlje, te potiču

ekonomsku i znanstvenu suradnju matične zemlje i inozemstva. No, ukoliko bi se

visokoobrazovani stručnjaci odlučili vratiti iz inozemstva u domovinu, svojim

novostečenim znanjima i vještinama uvelike bi poboljšali stanje u hrvatskom gospodarstvu,

stoga Hrvatska svakako mora raditi na mjerama vezanim uz povratak stručnjaka.

Problem odljeva mozgova je predstavljao te i dalje predstavlja globalni problem. Svakim

danom sve više i više zemalja postaje dijelom "globalnog rata za talente", te se imigracijski

zakoni u mnogim zemljama prilagoñavaju u korist ulaska visokokvalificiranih osoba dok

manje kvalificiranima brane ulazak. (Andrijević Matovac et al., 2010:367) Kao rezultat

toga, povećale su se stope migracija visokokvalificiranih. Ekonomske posljedice odljeva

mozgova u novije vrijeme pokazuju i poneki pozitivni aspekt, no odljev mozgova je za

zemlje iz koje migranti odlaze u većoj mjeri vrlo negativna pojava. Smanjenje ljudskog

kapitala u čije se obrazovanje ulagalo može uzrokovati manju privlačnost investitorima

čime se posljedično negativno utječe na gospodarski rast te se zemlja prikazuje kao manje

konkurentna na svjetskom tržištu.

18

3. ANALIZA STANJA ODLJEVA MOZGOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Odljev mozgova postaje sve veći problem ne samo Republike Hrvatske već i drugih manje

razvijenih zemalja svijeta te ukoliko se želi raditi na njegovom smanjenju treba se otkriti

koji su to čimbenici koji utječu na njegovu pojavu. Uzroci odljeva mozgova širokog su

raspona, no nekoliko je uzroka koji se ističu kao najvažniji te su oni većinom vezani uz

materijalni aspekt i važna ekonomska pitanja kao što je nemogućnost pronalaska posla u

struci, niske prosječne plaće, osigurano stambeno pitanje i materijalni uvjeti. Hrvati su

općenito nezadovoljni stanjem u državi te se neki od njih odlučuju na odlazak u inozemstvo

gdje im se pružaju bolji životni uvjeti.

No, da bi se ušlo u korijen odljevu mozgova te da bi se moglo primijeniti adekvatne mjere

za njegovo sprječavanje potrebni su i odreñeni kvantitativni podaci. Veliki problem je što

su kvantitativni podaci nepotpuni te i razni eminentni autori tvrde kako je teško napraviti

pouzdanu, razumljivu i konačnu sliku o opsegu pojave. Dvojbe takoñer proizlaze iz razlika

izmeñu stvarnog, dakle onog koji se uistinu dogaña, i potencijalnog odljeva mozgova, koji

se registrira tek na aspirativnoj bazi namjera i želja za emigracijom od kojih se rijetke

uistinu ostvare. No, indikativno je da nepostojanje podataka ujedno govori o vrlo niskom

prioritetu koji vlade pridaju pojavi odljeva mozgova. (Horvat, 2004:3)

U nastavku će se obraditi kvantitativni podaci dobiveni iz ankete provedene na studentima

završnih godina Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji su ciljana skupina potencijalnog

odljeva mozgova. Utvrditi će se koji su glavni pokretači migracija visokoobrazovanih ljudi

te da li boravak studenata na stranim sveučilištima utječe na njihov ostanak u inozemnim

zemljama. Nadalje, uvidjeti će se kolika je povezanost odljeva mozgova i konkurentnosti

Republike Hrvatske, kako Hrvatska stoji na svjetskoj ljestvici konkurentnosti te što može

učiniti kako bi smanjila odljev mozgova.

19

3.1. KVANTITATIVNA ANALIZA POTENCIJALNOG ODLJEVA

MOZGOVA IZ REPUBLIKE HRVATSKE

Za potrebe diplomskoga rada provedena je anketa meñu studentima završnih godina

Ekonomskog fakulteta u Rijeci. U anketi je sudjelovalo 260 sudionika od čega 214

pripadnica ženske populacije i 45 pripadnika muške populacije te jedan ispitanik koji nije

odgovorio na pitanje o spolu. Provedena anketa ispituje stavove i razmišljanja studenata o

odlasku u inozemstvo čime se ispituje i utvrñuje potencijalni odljev mozgova iz Hrvatske.

Kao jedno od početnih pitanja postavljeno je pitanje o samom razmišljanju odlaska u

inozemstvo kako bi se proučio stav studenata o napuštanju Hrvatske i dobili okvirni

rezultati o potencijalnom odljevu mozgova.

Grafikon 2.: Razmišljanja studenata o odlasku u inozemstvo

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz ankete

Na pitanje o razmišljanjima odlaska u inozemstvo, čak 79% ispitanika odgovorilo je

potvrdno dok se tek 21% izjasnilo kako ne razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao što se

može zaključiti iz prethodnih rezultata, mnogi studenti se ne protive odlasku iz domovine.

20

No, kako bi se dobili što precizniji rezultati o namjerama i razmišljanjima studenata o

odlasku u inozemstvo, postavljeno je pitanje o namjerama nakon završetka studija gdje su

ponuñena tri odgovora: želio bih ostati u Hrvatskoj, možda bih otišao u inozemstvo i želio

bih otići u inozemstvo. Odgovori se mogu vidjeti u Grafikonu 2.

Grafikon 3.: Namjere studenata nakon završetka studija

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz ankete

U konačnici, 18% studenata sigurno je u svoje namjere i željeli bi sa sigurnošću nakon

školovanja otići u inozemstvo. Većina, odnosno 51% ispitanika odgovorilo je kako bi

možda otišli u inozemstvo, što je takoñer izraz planiranja odlaska, ali i šansa za ostanak dok

31% želi ostati u Hrvatskoj. Ukupno gledajući, više od polovice studenata željelo bi nakon

završenog studija otići u inozemstvo, no, studenti su svjesni ograničenja i poteškoća

prilikom realizacije samog odlaska, stoga tek manji broj ispitanika vjeruje da će u konačnici

i otići u inozemstvo.

Ukoliko studenti odluče otići u inozemstvo trebalo bi znati koliko bi dugo željeli ostati,

kako zamišljaju svoj boravak u inozemstvu te koji su glavni razlozi zašto bi umjesto

Hrvatske odabrali boravak u inozemstvu.

21

Prilikom ispitivanja odljeva mozgova, vrlo je važno znati namjeravaju li studenti ostati u

inozemstvo tek kraći period, nekoliko godina ili možda cijeli radni vijek. Kratak odlazak u

inozemstvo ne naziva se odljevom mozgova već cirkulacijom mozgova budući da osoba

odlazi iz domovine radi stjecanja novih znanja i iskustava. Hrvatskoj bi svakako cirkulacija

mozgova išla u korist jer bi se mladi stručnjaci, nakon savladavanja novih znanja iz struke,

jezika i općenito prikupljenog samog iskustva tokom boravka u stranoj zemlji, vratili u

domovinu gdje bi stečena znanja primijenili u domaćim poduzećima. Nasuprot tome, trajni

odlazak u inozemstvu znači ostanak izvan domovine cijeli radni vijek te će osoba koja se

odluči na takav korak pridonositi rastu i razvoju strane zemlje u kojoj živi, dok će joj

matična zemlja brojiti gubitak.

Grafikon 4.: Duljina ostanka u inozemstvu

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz ankete

Rezultati ankete pokazali su kako bi većina studenata u inozemstvu ostala jednu do tri

godine (40%) što bi se moglo svrstati u kategoriju cirkulacije mozgova koja je svakako

dobra za Hrvatsku. Na drugome mjestu po dužini ostanka, ispitanici su naveli stavku od tri

do deset godina (27%). Nešto manji broj je onih koji u inozemstvu žele ostati cijeli radni

vijek (17%). Ti ispitanici u konačnici priželjkuju trajno preseljenje u inozemstvo što je za

22

Hrvatsku veliki gubitak budući da upravo ona ulaže u njihovo obrazovanje i razvitak, koji

će oni nakon završenog studija iskoristiti u nekim drugim zemljama svijeta i pridonositi

njihovom razvoju.

Razloga zbog kojih su ljudi općenito potaknuti na odlazak u inozemstvo ima mnogo te su u

anketi navedeni razlozi koji su se u prethodnim istraživanjima javljali kao najzastupljeniji.

Grafikon 5.: Razlozi odlaska u inozemstvo

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz ankete

Glavni razlog zbog kojega bi studenti voljeli otići u inozemstvo jest nemogućnost

pronalaska posla u struci u Hrvatskoj (28%). Navedeni odgovor bio je očekivan budući da

je nezaposlenost u Hrvatskoj na visokoj razini, te ima mnogo nezaposlenih ekonomista koji

su bili ciljana skupina istraživanja. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za

statistiku za travanj 2013. godine u Hrvatskoj ima 355 598 nezaposlenih te se brojka iz

mjeseca u mjesec povećava. (www.dzs.hr) Mnogo je i nezaposlenih visokoobrazovanih

ljudi pa tako podaci za ožujak pokazuju kako ima 18 275 nezaposlenih koji su završili prvi

stupanj fakulteta, stručni studij ili višu školu, te 22 308 nezaposlenih koji imaju završen

fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat znanosti. Studenti koji završe studij nadaju se

23

pronalasku posla u struci te ukoliko ga ne uspiju naći povećava se njihovo nezadovoljstvo i

motivacija za odlazak u inozemstvo gdje se pružaju bolji radni i materijalni uvjeti.

Veće mogućnosti napredovanja u struci, lakše postizanje uspjeha i bolje mogućnosti

razvoja karijere su za 21% studenata glavni motivi koji potiču na odlazak u inozemstvo.

Navedeni razlog odlaska potvrñuju i razmišljanja mladih znanstvenika u Hrvatskoj koji

nailaze na mnoge probleme i prepreke prilikom vlastitog napredovanja i razvoja karijere.

Neadekvatan društveni tretman znanosti zauzima visoko mjesto u etiologiji prevelikog

odljeva hrvatskog znanstveničkog potencijala. (Golub, 2002:124) Mladi znanstvenici

nezadovoljni su odnosom prema znanosti u Hrvatskoj, nedostatkom literature i posjeta

konferencijama, načinima napredovanja i dostupnim poslovima koji su na razini njihovih

kvalifikacija. Mladim znanstvenicima vrlo je bitan pristup dobroj opremi kako bi mogli

ispitivati i realizirati svoje ideje, rad s poznatim i cijenjenim stručnjacima od kojih mogu

učiti i koji će razvijati njihov potencijal, pristup literaturi, drugačiji modeli napredovanja i

stvaranja poznanstava i kontakata. Znanstvenici su takoñer nezadovoljni pruženim

mogućnostima publiciranja vlastitih radova koje su male te nailaze na prepreke pri

realizaciji znanstvenih projekata. (Bjelajac, 2007:315) Nailaze i na takozvanu „elitizaciju“

znanosti jer mladi i kreativni talenti predstavljaju prijetnju okoštalim strukturama i

načinima razmišljanja te umjesto sukoba i borbe za svoje mjesto, koja nije uvijek pravedna,

odlučuju se za odlazak u druge zemlje koje će im pružiti bolje uvjete koji im kao takvima i

pripadaju. U znanstvenom se subsistemu zanemaruje najvažniji razlog zbog kojega mladi

znanstvenici emigriraju, a to su mogućnost znanstvenog razvoja i nedostatak perspektive u

instituciji u kojoj rade (Adamović, Mežnarić, 2003:158).

Upoznavanje svijeta za 13% ispitanika bio bi glavni razlog odlaska u inozemstvo. Studenti

priželjkuju upoznavanje novih kultura, inozemnih ljudi, novih običaja i navika. Privlačna

im je ideja o putovanjima i spoznajama koje su različite od hrvatskih te ih vodi

avanturistički duh i želja za promjenom. No, i sam odlazak na odreñeno vrijeme u

inozemstvo koji nije povezan sa profesionalnom karijerom nosi sa sobom pozitivne

posljedice. Savladavanje stranog jezika i znanje u postupanju s ljudima različitih kultura

24

svakako su dragocjeno iskustvo koje čovjek može podariti hrvatskim poduzećima. Hrvatska

poduzeća, ukoliko namjeravaju biti konkurentna, moraju se okretati stranom tržištu i

stranim klijentima te stoga moraju znati na koji način komunicirati i postupati s

inozemstvom. Ukoliko potencijalni zaposlenik ima navedeno znanje, biti će privlačniji

kandidat od onoga koji navedeno nema.

Bolji materijalni uvjeti, odnosno veća plaća koja se nudi u inozemstvu za 12% ispitanika

bila bi razlog njihovom iseljavanju iz Hrvatske. Prosječna hrvatska plaća relativno je niska,

2011. godine iznosila je 5 441 kn, (www.dzs.hr) no dovoljna je da se zadovolje osnovne

potrebe. Prema istraživanjima Stratego PR savjetovanja, potrošačka košarica u Rijeci iznosi

3 631 kn što dokazuje da prosječna plaća može pokriti temeljne potrebe stanovnika.

(www.strategopr.biz) No, kao što se može vidjeti iz odgovora ispitanika, zadovoljavanje

temeljnih potreba nije za svih dovoljno, te neki od njih žele visinu plaće koja će im

omogućiti mnoga luksuzna dobra i zadovoljenje potreba koje su iznad temeljnih.

Stjecanje iskustva za 10% ispitanika predstavlja glavni razlog za mogući odlazak iz

Hrvatske. Nakon odreñenog vremena provedenog izvan matične države, ljudi se vraćaju i

stečena znanja primjenjuju u domovini. Ukoliko Hrvatska želi ostati u toku s najnovijom

tehnologijom i znanjima te raditi na vlastitom rastu i razvoju, treba omogućiti korištenje

znanja i vještina koje su stručnjaci stekli u inozemstvu i voljni su iste primijeniti u

domovini.

Nezadovoljstvo politikom u državi 8% ispitanika navelo je kao razlog potencijalnog

odlaska u inozemstvo. Nezadovoljstvo politikom u državi povlači za sobom niz drugih

razloga kao što su niske plaće, visoka nezaposlenost, nedostatak sredstava za financiranje

istraživanja i slično što 8% ispitanika uviña i smatra glavnim razlogom njihovog

potencijalnog odlaska u inozemstvo. (Kostanjevečki, 2002:1)

Nešto niži postotak od 6% pripada školovanju i usavršavanju kao razlogu odlaska u

inozemstvo. Navedeno je vrlo zanimljivo usporediti sa rezultatima istraživanja koje je

25

provela Iva Šverko u okviru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu 2004. godine.

Školovanje i usavršavanje u navedenom istraživanju zauzeli su drugo mjesto po važnosti

razloga za odlazak studenata u inozemstvo sa 28%. (Šverko, 2005:1160) U nekoliko

godina mnogo toga se promijenilo u razmišljanjima studenata te su im trenutno neki drugi

razlozi, kao što je nemogućnost pronalaska posla u struci i veće inozemne plaće, važnije od

samog školovanja i usavršavanje vlastitog znanja. Studenti su svjesni ekonomske krize u

kojoj se Republika Hrvatska trenutno nalazi te pretpostavljaju kako bi njihovo daljnje

školovanje i usavršavanje bilo samo dodatni trošak. Znaju kako njihovi roditelji i

uzdržavatelji većinom nemaju sredstava koja bi pokrila odlazak na školovanje u

inozemstvo te već na početku odustaju od navedene ideje.

Želja za poboljšanjem uvjeta u Republici Hrvatskoj nakon povratka kao razlog za odlazak u

inozemstvo smjestila se na posljednje mjesto sa samo 2% tj. za samo 6 ispitanika navedeno

bi bio glavni pokretač odlaska u inozemstvo. Vrlo je negativna činjenica da se upravo ovaj

motiv odlaska u inozemstvo smjestio na posljednje mjesto budući da bi upravo cirkulacija

mozgova za Hrvatsku bila od velike važnosti za njen rast i razvoj. U inozemstvu mladi

mogu steći nova korisna poznanstva te pritom proširiti svoje kontakte, obogatiti svoje

stručno znanje, naučiti koristiti i razvijati nove tehnologije i znanstvene metode te po

povratku u Hrvatsku iskoristiti stečena znanja u domaćim poduzećima. No, ukoliko tek

mali dio mladih želi raditi na poboljšanju uvjeta u Hrvatskoj, ona će se vrlo sporo razvijati i

napredovati.

Bitno je znati kakvi su profesionalni planovi studenata završnih godina ukoliko

namjeravaju ostati u Hrvatskoj, a kakvi su im planovi ukoliko se odsele u inozemstvo.

Sljedeći grafikon prikazuje dobivene rezultate.

26

Grafikon 6.: Profesionalni planovi ispitanika

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz ankete

Studentima su se postavila dva pitanja sa istim ponuñenim odgovorima, od kojih se u

jednome tražilo da odgovore kakvi bi im bili profesionalni planovi ako bi nakon studija

otišli u inozemstvo, a kakvi ako bi nakon studija ostali u Hrvatskoj. Ukoliko bi otišli u

inozemstvo, studenti bi se većinom željeli zaposliti u struci i nastaviti se školovati ili se

samo zaposliti u struci.

No, generalno gledajući odgovori su bili poprilično slični za inozemstvo i za Hrvatsku. Čak

51% studenata želi se zaposliti u struci i nastaviti se školovati prilikom ostanka u

Hrvatskoj, dok bi njih 55% voljelo to isto učiniti prilikom odlaska u inozemstvo. Zaposliti

se u struci u Hrvatskoj želja je 37% studenata, dok bi se 34% studenata željelo zaposliti u

struci ako bi otišli nakon studija u inozemstvo. Samo 5% ispitanika odgovorilo je da se

nakon studija planira nastaviti školovati, bilo da se radi o Hrvatskoj ili o inozemstvu. Na

pitanje bi li se voljeli nakon završenog fakulteta zaposliti izvan struke i pritom se školovati

u Hrvatskoj, 4% odgovorilo je potvrdno dok bi se takoñer 4% željelo zaposliti izvan struke

u inozemstvu uz istovremeni nastavak školovanja. Posljednja opcija tj. zapošljavanje izvan

struke u Hrvatskoj privlačna je za 3% ispitanika, dok je zapošljavanje izvan struke u

inozemstvu potencijalni plan 2% ispitanika.

27

Navedeni podaci govore kako studenti odlazak u inozemstvo vide kao priliku za daljnje

školovanje uz istovremeno zapošljavanje koje bi im bilo izvor prihoda za pokriće troškova

školovanja. Istovremeno bi radili na prikupljanju iskustva u struci i razvoju vlastitih

potencijala i znanja.

Ispitana populacija studenata sklona je odljevu mozgova pošto je većina već na početno

pitanje o razmišljanjima o odlasku iz domovine odgovorila potvrdno. Studenti bi htjeli otići

u inozemstvo tražiti bolje životne uvjete, no u isto vrijeme svjesni su materijalnih

ograničenja koja im čine prepreku za odlazak. Ukoliko se studentima pruži prilika za

odlazak, najveći postotak želi se vratiti za jednu do tri godine što u konačnici nije fenomen

odljeva mozgova već cirkulacije mozgova koja se treba poticati. Cirkulacija mozgova

potiče stjecanje novih znanja i vještina u inozemstvu te stvaranje novih poznanstva koja se

po povratku u Hrvatsku mogu primijeniti u domaćim poduzećima. Glavni razlog odlaska u

inozemstvo kojeg su ispitanici naveli jest nemogućnost pronalaska posla u struci u

Hrvatskoj. Studenti su upoznati sa činjenicom visoke nezaposlenosti u Hrvatskoj te

smatraju kako se u inozemstvu pruža širi raspon poslova koji zadovoljavaju njihove

kvalifikacije. Napredovanje i razvoj karijere te upoznavanje svijeta, takoñer su se našli pri

vrhu liste razloga za odlazak u inozemstvo. Profesionalni planovi ispitanika za budućnost

prilikom ostanka u Hrvatskoj ili odlaska u inozemstvo, nisu se mnogo razlikovali. Studenti

bi se i u jednom i drugom slučaju htjeli zaposliti u struci i nastaviti nadograñivati svoje

znanje. Svjesni su da je danas znanje ključ uspjeha i napredovanja stoga žele raditi na

razvoju svojih potencijala.

3.2. UZROCI ODLJEVA MOZGOVA

Uzroci odljeva mozgova raznoliki su i brojni no mogu se svesti na najvažnije. Najčešće su

vezani uz ekonomska pitanja kao što su stabilnost posla, zaposlenost ili nezaposlenost

općenito, osigurano stambeno pitanje i visina plaće. Mogući uzroci migracija

visokoobrazovanih ljudi su i kršenja ljudskih prava ili akademskih sloboda. Navedeno je

28

često popraćeno činjenicom da većina zemalja u kojima se ljudska prava ne poštuju imaju

druge političke, ekonomske i socijalne probleme i obuhvatno nemaju stabilno i

prosperitetno okruženje u kojemu se ulaže u obrazovanje ili znanost. Loše upravljanje je

takoñer važan čimbenik migracije visokoobrazovanih. Stanovništvo je posebno

nezadovoljno kada smatra da se njihova ljudska prava krše te da je upravljanje njihovom

domovinom neprihvatljivo. Korupcija, nedostatak slobode govora, nedostatak

transparentnosti, samo su neki od motiva za njihovo nezadovoljstvo. Osim toga, pad ugleda

intelektualnog rada i opasnost od nezaposlenosti su takoñer važni uzroci odljeva mozgova.

(Andrijević Matovac et al.2010:368)

Hrvati imaju vrlo loše mišljenje o vlastitom gospodarstvu i tržištu rada te pojavom

ekonomske krize 2009. godine, njihov se entuzijazam još više smanjio. Prema

istraživanjima Lidera (2012.) čak 94 posto Hrvata vidi obiteljske i političke veze kao

najvažniji faktor pronalaska posla u Hrvatskoj, a situaciju u inozemstvu percipiraju potpuno

suprotno pa tako procjenjuju da su znanje i vještine sve što je potrebno kako bi tamo

pronašli posao. Javlja se, takoñer, i nezadovoljstvo minimalnim plaćama te osuñivanje

poslodavaca koji isplaćuju „na ruke“.

U nastavku će biti detaljnije obrañena dva razloga koji se najčešće ističu kao najvažniji

pokretači odljeva mozgova, nezaposlenost i visina plaće.

3.2.1. NEZAPOSLENOST

Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih članova društva ne može zaposliti

primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću. U nezaposlene se

ubrajaju i svi članovi društva koji su djelomično zaposleni, ali njihova radna snaga nije u

punoj mjeri iskorištena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za

normalno uzdržavanje. (Bejaković, 2003:659)

29

Postoje tri različite vrste nezaposlenosti: (Jakovljević, 2002:1)

1. Frikcijska nezaposlenost

2. Strukturna nezaposlenost

3. Ciklička nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost ili normalna nezaposlenost obuhvaća radnike koji često mijenjaju

radna mjesta ili su u potrazi za boljim radnim mjestom koji će bolje odgovarati njihovim

kvalifikacijama. Ona nastaje zbog stalnog kretanja ljudi izmeñu regija. Strukturna

nezaposlenost nastaje zbog nepodudarnosti ponude i potražnje rada. Najčešće se potražnja

za jednom vrstom rada povećava dok se u isto vrijeme potražnja za nekom drugom vrstom

rada smanjuje, a ponuda radnika se pritom ne prilagoñava dovoljno brzo. Ciklička

nezaposlenost nastaje kada je ukupna potražnja za radnom snagom niska. Uzrokom odljeva

mozgova jesu frikcijska i ciklička nezaposlenost iako svakako veći utjecaj ima ciklička

nezaposlenost. Visokoobrazovani ljudi nailaze na poteškoće pri pronalasku poslova koji su

na razini njihovih kvalifikacija tj. potražnja za njima je vrlo mala te se odlučuju na

preseljenje i pronalazak posla u nekoj drugoj zemlji svijeta. U Hrvatskoj je nezaposlenost

oduvijek bila veliki problem što pokazuje i sljedeća tablica.

Tablica 5.: Nezaposlenost u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine (u tisućama)

Godina Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Radno aktivno stanovništvo

% nezaposlenih u radno aktivnom stavnovništvu

2002. 390 1 359 1 749 22,30%

2003. 330 1 393 1 723 19,15%

2004. 310 1 409 1 719 18,03%

2005. 309 1 420 1 729 17,87%

2006. 292 1 468 1 760 16,59%

2007. 264 1 517 1 781 14,82%

2008. 237 1 555 1 792 13,23%

2009. 263 1 499 1 762 14,93%

2010. 302 1 432 1 734 17,42%

2011. 305 1 411 1 716 17,77% Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

30

Tokom deset promatranih godina, nezaposlenost je bila najniža 2008. godine kada je

iznosila 237 000 no već 2009. godine ta se brojka povećava kao i svake iduće godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj nezaposlenih u prosincu 2012. godine

iznosio je 358 214, dok je taj isti broj u ožujku 2013. godine iznosio 368 558 što je vrlo

negativna pojava. Ukoliko se izračuna postotak nezaposlenih u radno aktivnom

stanovništvu može se vidjeti kako je on takoñer bio najmanji 2008. godine (13,23%) te se

svake iduće godine povećava. Zadnje promatrane 2011. godine nezaposlenih u odnosu na

radno aktivno stanovništvo ima 17,77%.

Mladi se odlučuju na upis na fakultete s vizijom da će po završetku studija naći posao u

skladu s njihovim kvalifikacijama. Meñutim, pošto je u Hrvatskoj nezaposlenost vrlo

velika, mladi visokoobrazovani ljudi nailaze na prepreke pri pronalasku posla. Istraživanje

koje je proveo Nivex Koller-Trbović sa Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu

pokazalo je kako se nezaposleni mladi doživljavaju podreñenima, obespravljenima, manje

vrijednima i prepuštenima samim sebi. Ispitanici su kao razloge nemogućnosti pronalaska

posla naveli radno neiskustvo, veze, poznanstva i korupciju, obrazovanje, diskriminaciju i

državu. (Koller-Trbović, 2008:97)

Tablica koja slijedi prikazuje broj nezaposlenih osoba sa visokom i višom stručnom

spremom.

31

Tablica 6.: Nezaposlenost visokoobrazovanih osoba u razdoblju od 2002. do 2011. godine

Godina Broj

nezaposlenih sa VŠS

% nezaposlenih sa VŠS u ukupno

nezaposlenima

Broj nezaposlenih

sa VSS

% nezaposlenih sa VSS u ukupno

nezaposlenima

Ukupno (VŠS+VSS)

2002. 12 333 3,16 14 840 3,81 27 173 2003. 10 315 3,13 11 808 3,58 22 123 2004. 8 474 2,73 12 026 3,88 20 500

2005. 9 001 2,91 12 021 3,89 21 022 2006. 9 195 3,15 11 808 4,04 21 003 2007. 8 452 3,20 10 702 4,05 19 154 2008. 7 568 3,19 9 425 3,98 16 993 2009. 9 259 3,52 11 441 4,35 20 700

2010. 11 593 3,84 15 037 4,98 26 630 2011. 12 664 4,15 17 333 5,68 29 997

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

Visokoobrazovane ljude čine oni sa visokom stručnom spremom kao i oni sa višom

stručnom spremom. Svakako najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih ljudi tijekom

deset promatranih godina, javio se 2011. godine kada je iznosio ukupno 29 997 dok taj broj

bio najmanji 2008. godine (16 993). Kretanje trenda visokoobrazovanih ljudi bez posla

može se jednostavnije vidjeti kroz verižne indekse što prikazuje sljedeća tablica. Godine

2011. postotak nezaposlenih za visokom stručnom spremom u ukupno nezaposlenima bio

je najviši sa 4,15% kao i postotak nezaposlenih sa visokom stručnom spremom u ukupno

nezaposlenima koji je iznosio 5,68%. No, takoñer se treba promotriti i udio

visokoobrazovanih ljudi u ukupnoj radnoj snazi koji je 2002. godine iznosio je oko 7% te

se do 2011. godine popeo na 20%. (www.dzs.hr) Udio visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj

snazi raste te posljedično i broj nezaposlenih visokoobrazovanih stručnjaka raste.

32

Tablica 7.: Nezaposlenost visokoobrazovanih osoba u razdoblju od 2002. do 2011. godine

izražena verižnim indeksima

Godina Broj nezaposlenih sa VŠS Broj nezaposlenih sa VSS Ukupno

2002. - - -

2003. 83,64 79,57 81,42

2004. 82,15 101,85 92,66

2005. 106,22 99,96 102,55

2006. 102,16 98,23 99,91

2007. 91,92 90,63 91,2

2008. 89,54 88,07 88,72

2009. 122,34 121,39 121,81

2010. 125,21 131,43 128,65

2011. 109,24 115,27 112,64 Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

Godine 2003. smanjio se broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u odnosu na 2002.

godinu za 18,58% što je ujedno i najveće smanjenje tokom promatranih deset godina.

Najveći porast broja nezaposlenih visokoobrazovanih ljudi bio je 2010. godine u odnosu na

2009. godinu i to za 28,65%.

Visokoobrazovani stručnjaci svakako su prioritetna skupina imigranata jer im se izvan

matične zemlje nude bolji uvjeti rada, osigurano stambeno pitanje te bolje plaće. Odljev

mozgova je dinamička pojava koja je podložna promjenjivim društvenim, ekonomskim i

političkim prilikama te ukoliko se mijenjaju okolnosti i radi na smanjenju nezaposlenosti,

svakako će se povećati motivacija mladih visokoobrazovanih ljudi za ostankom. Već

tijekom studija, nužno je pružiti studentima mogućnost primjene stečenih znanja te po

završetku studija omogućiti im adekvatno radno mjesto. Zanimljiva je činjenica da su

prema istraživanjima, za odljev mozgova najzaineresiraniji upravo najbolji studenti tj.

njima se pruža najviše mogućnosti za odlazak u inozemstvo. Nerazvijene zemlje i zemlje u

razvoju, da bi povećale vlastitu proizvodnju i standard stanovništva moraju školovati

vrhunske stručnjake koji svojim radom i znanjem mogu pridonijeti razvoju zemlje. Stoga se

dobrim studentima nude stipendije, omogućuje im se kvalitetno školovanje unutar ili izvan

33

granica njihove domovine, ulaže se dio državnog prihoda u njihovo školovanje i

profesionalno usavršavanje. Meñutim, česta je pojava da upravo takvi stručnjaci odlaze i

zapošljavaju se u drugim zemljama. (Šverko, 2004:1150) Istraživanje koje je provedeno za

svrhu pisanja ovog diplomskog rada takoñer je potvrdilo kako su studenti s boljim

ocjenama zainteresirani za odlazak u inozemstvo. Čak 91% studenata koji prolaze s

odličnim uspjehom te 82% koji ostvaruju vrlo dobar uspjeh zainteresirani su za odlazak iz

Hrvatske. Ukoliko najbolji emigriraju iz Hrvatske i svoje potencijale razvijaju i koriste

negdje drugdje, to uvelike utječe na konkurentnost same Hrvatske.

3.2.2. PLAĆE

Mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih u pravnim osobama za izvršene

poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust,

blagdane i neradne dane odreñene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost zbog stručnog

obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke

prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i

prirezi. (Statistički ljetopis 2012., str 157. www.dzs.hr)

Sljedeća tablica prikazuje kretanje prosječne neto plaće u Hrvatskoj tijekom deset

promatranih godina.

34

Tablica 8.: Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u kunama, u razdoblju od 2002. do

2011. godine

Godina Prosječna neto plaća

2002. 3 720

2003. 3 940

2004. 4 173

2005. 4 376

2006. 4 603

2007. 4 841

2008. 5 178

2009. 5 311

2010. 5 343

2011. 5 441 Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

Na prvi pogled je iz tablice vidljivo da se prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj

povećavala tijekom deset promatranih godina, no isto će se dokazati izradom baznih i

verižnih indeksa.

Tablica 9.: Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002.-2011. godine

izražena u baznim i verižnim indeksima

Godina Bazni indeksi (2002.=100) Verižni indeks

2002. - -

2003. 105,91 105,91

2004. 112,18 105,91

2005. 117,63 104,86

2006. 123,74 105,19

2007. 130,13 105,17

2008. 139,19 106,96

2009. 142,77 102,57

2010. 143,63 100,6

2011. 146,26 101,83 Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

35

Izračun baznih indeksa prikazuje konstantan rast prosječne neto plaće tijekom razdoblja od

2002. do 2011. godine. Godine 2011. prosječna neto plaća veća je za 46,26% u odnosu na

baznu 2002. godinu.

Verižni indeksi potvrñuju navedeno te se iz izračuna vidi kako niti u jednoj godini

prosječna neto plaća nije bila manja nego u prethodnoj. Tokom razdoblja od 2003. do 2008.

godine rast prosječne neto plaće u odnosu na prethodnu godinu varira oko 5% dok 2009.

godine postotak pada na 2% što je posljedica globalne krize koja nije zaobišla niti

Republiku Hrvatsku. Godine 2010. uočava se najmanji rast prosječne neto plaće u odnosu

na prethodnu 2009. godinu od samo 0,6%. U sljedećoj, 2011. godini postotak raste na

1,83% u odnosu na 2010. godinu, no i dalje je to mali porast.

No, rast prosječne neto plaće ne znači ništa bez promatranja kretanja potrošačkih cijena i

inflacije. Inflacija je stalan porast razine cijena, odnosno rast indeksa svih cijena u

nacionalnoj ekonomiji. Inflacija se takoñer može definirati kao pad vrijednosti novca jer

upravo vrijednost nacionalne valute odreñuje kupovnu moć. Drugim riječima, inflacija

utječe na pad kupovne moći u nacionalnoj valuti. (Pejaković, 2010:373)

Sljedeća tablica prikazuje kretanje indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj te će se iz nje

moći uvidjeti pojava i kretanje inflacije.

Tablica 10.: Indeksi potrošačkih cijena u razdoblju od 2002. do 2011. godine

Godina Bazni indeksi (2002.=100)

Verižni indeksi

2002. 100 101,7 2003. 101,8 101,8 2004. 103,9 102,1 2005. 107,3 103,3 2006. 110,7 103,2 2007. 113,9 102,9 2008. 120,8 106,1 2009. 123,7 102,4 2010. 125 101,1 2011. 127,8 102,3

Izvor: Izrada studentice prema podacima iz www.dzs.hr

36

Bazni indeksi pokazuju povećanje cijena u odnosu na baznu 2002. godinu. Zadnje

promatrane godine 2011., cijene su porasle za rekordnih 27,8% u odnosu na baznu godinu.

Verižni indeksi prikazuju povećanje cijena u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu.

Tokom deset promatranih godina verižni indeksi povećavali su se u prosjeku od 1-2%.

Godine 2008. javilo se najveće povećanje u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 6,1%.

Iako je izračunom utvrñeno kako prosječne plaće rastu brže od povećanja cijena, ne smije

se zanemariti činjenica da je apsolutni iznos hrvatskih plaća vrlo mali. Navedeno dokazuje

usporedba prosječne neto plaće Hrvatske sa nekoliko zemalja koje su utvrñene kao

najprivlačnije zemlje za odljev mozgova.

Tablica 11.: Usporedba prosječnih plaća i osnovnih troškova života

Zemlja Prosječna

plaća

Indeks prosječne plaće (Hrvatska=100)

Osnovni troškovi života

Ostatak (nakon plaćenih osnovnih troškova)

Hrvatska 5 441,00 kn - 3 725,07 kn 1 715,93 kn SAD 18 455,61 kn 339,2 6 094,45 kn 12 361,16 kn

Njemačka 16 431,13 kn 301,99 5 334,71 kn 11 096,42 kn Francuska 15 223,80 kn 279,8 5 881,34 kn 9 342,46 kn Belgija 15 223,80 kn 279,8 6 393,85 kn 8 829,95 kn Velika Britanija 14 268,15 kn 262,23 6 946,66 kn 7 321,49 kn Španjolska 10 276,07 kn 188,86 4 737,09 kn 5 538,98 kn

Portugal 5 914,45 kn 108,7 3 753,38 kn 2 161,07 kn Izvor: Izrada studentice prema podacima www.numbeo.com/cost-of-living/compare_countries.jsp

Najveću prosječnu plaću imaju Sjedinjene Američke Države od 18 455,61 kn što je za

239,20% više u odnosu na hrvatsku prosječnu plaću. Njemačka prosječna plaća je za

201,99% veća od prosječne plaće u Hrvatskoj, dok Francuska, Belgija i Velika Britanija

imaju veću plaću u odnosu na Hrvatsku za prosječno 170%. Španjolska prosječna plaća

veća je za 88,86% dok je portugalska veća za 8,70%. U obzir se takoñer moraju uzeti i

osnovni troškovi života te se prema Tablici 11. može vidjeti kako su prosječne plaće svih

navedenih zemalja dovoljne za pokriće temeljnih životnih potreba, razlika je u količini

37

novaca koja ostaje za luksuz. Najveći ostatak novca nakon pokrića osnovnih troškova imaju

Sjedinjene Američke Države, čak 12 361,16 kn koje se može potrošiti na različite luksuzne

zahtjeve. Zatim slijedi Njemačka s ostatkom od 11 096,42 kn te Francuska s 9 342,46 kn.

Hrvatski ostatak novca za luksuzna dobra i usluge iznosi 1 715,93 kn što je mnogo manje

od ostalih promatranih zemalja te jedan od razloga zašto ljudi žele radni vijek provesti u

inozemnim zemljama svijeta.

Velika razina nezaposlenosti, niske plaće i troškovi života koji se povećavaju prisiljavaju

visokoobrazovane ljude na odlazak iz domovine i rad u stranim državama. Niske plaće

osjetljivi su faktor koji potiče na odljev mozgova. Ukoliko ljudi uvide da se njihove potrebe

ne mogu u potpunosti pokriti, javlja se nezadovoljstvo te potreba za boljom materijalnom

situacijom koja se često traži u inozemstvu. Razvijene zemlje su željena destinacija mladih

visokoobrazovanih ljudi te one same privlače talentirane i obrazovane ljude kako bi se

nastavile razvijati i unaprjeñivati koristeći njihova znanja i kompetencije. Za Hrvatsku

odlazak velikoga broja visokoobrazovanih i sposobnih ljudi nije pozitivan jer se time

usporava rast i povećanje konkurentnosti.

3.3. UTJECAJ AKADEMSKE MOBILNOSTI NA ODLJEV MOZGOVA

Pojam akademska mobilnost se odnosi na boravak studenata ili nastavnika visokih učilišta

na drugom visokom učilištu u svrhu studija ili rada. Pojam se najviše odnosi na

meñunarodnu mobilnost tj. boravak na visokom učilištu izvan matične zemlje. Nadalje,

pojam se može odnositi na kratke programe razmjene kao što su period od jednog semestra

ili jedne godine koji se priznaju na matičnoj instituciji ili na cjelovite studijske programe

koji završavaju dodjelom diplome. (www.iro.hr)

Akademska mobilnost ima jake pozitivne učinke za samog pojedinca koji se odlučuje na

studij ili privremeni rad i usavršavanje izvan matične zemlje, jer on sam može iskusiti kako

je raditi ili studirati u potpuno drugačijem okruženju gdje je pristup radu različit od pristupa

38

u matičnoj zemlji. Nadalje, pojedinac je izložen i različitom društvenom i kulturnom

okruženju u kojemu mora boraviti i kojemu se mora prilagoditi te time dobiva drugačiji

pogled na svijet i širi svoje vidike. Mobilnost studenata i nastavnika ima pozitivan utjecaj i

na institucionalnu razinu jer su začetnici novih ideja i stvaratelji novih suradničkih

poznanstava upravo oni koji odlaze izvan granica matične zemlje. Akademski mobilne

osobe potiču suradnju izmeñu institucija visokoga obrazovanja i stvaraju uvjete za

napredak institucija u matičnoj zemlji. Nadalje, akademska mobilnost može pozitivno

utjecati i na širu društvenu razinu jer stvara i oblikuje meñusobnu toleranciju i bolje

razumijevanje različitih kultura te potiče suradnju izmeñu različitih kulturnih i društvenih

skupina. (www.iro.hr)

Meñunarodna mobilnost studenata, nastavnog i istraživačkog osoblja, te akademska

suradnja izmeñu visokoobrazovanih institucija unutar europskog prostora visokog

obrazovanja visoko je na listi prioriteta Europske unije i Bolonjskog procesa. (Ivošević,

Šćukanec, 2012:1) Jedan od ciljeva Europske unije jest povećanje kvalitete obrazovanja

kroz akademsku mobilnost studenata ali i samog nastavnog osoblja. Na desetu godišnjicu

Bolonjskog procesa postavljen je ambiciozan cilj: 20% studenata koji će diplomirati do

2020. godine iskusit će neki oblik meñunarodne mobilnosti tijekom svog studija. (Ivošević,

Šćukanec, 2012:1) Hrvatska je takoñer potpisnica Bolonjske deklaracije te se i od nje

očekuje da zadovolji i ispuni navedeni cilj.

Više od 4,1 milijuna studenata u svijetu je studiralo izvan svoje zemlje u 2010. godini te se

očekuje kako će trend meñunarodne mobilnosti i dalje rasti. (Ivošević, Šćukanec, 2012:1)

Prema podacima UNESCO-a 6 907 hrvatskih studenata studiralo je 2011. godine na

inozemnim sveučilištima i to njih 1 891 Austriji, 1 184 Italiji, 1 013 Njemačkoj, 692

studenta studiralo je u Sloveniji, njih 617 u Sjedinjenim Američkim Državama te 1 510 u

ostalim zemljama svijeta. Stopa odlazne studentske mobilnosti prema ovim podacima

iznosi 4,6%. S druge strane broj studenata iz stranih zemalja koji su tijekom 2011. godine

studirali u Hrvatskoj iznosi 838 te prema tome neto protok mobilnosti studenata iznosi

-6 069. (www.uis.unesco.org) Navedeni podaci za Hrvatsku nisu u potpunosti pozitivni jer

39

ukoliko Hrvatska želi graditi imidž zemlje znanja, ona mora u isto vrijeme slati svoje

studente i znanstvenike na obrazovanje u druge zemlje svijeta, ali u isto vrijeme privlačiti

studente i znanstvenike iz drugih zemalja na edukaciju i usavršavanje unutar svojih okvira.

Teorija, ali i sami dokazi, pokazuju da postoji jaka veza izmeñu mobilnosti studenata i

mobilnosti radne snage. U posljednjih nekoliko godina došlo je do promjena u politici

prema visokoobrazovanim migrantima. Mnoge industrijalizirane zemlje uvele su ciljane

politike kako bi se privukli strani talenti. Meñu raznim mjerama za zapošljavanje

visokokvalificiranih migranata, upotrebljavaju se i mjere usmjerene na zadržavanje stranih

studenata. (Fihel at al. 2007:44) Statistički dokazi o stopama zadržavanja su dostupni iz

inozemnih imigracijskih zemalja jer njihove imigracijske vlasti prikupljaju podatke o

promjenama iz jedne kategorije vize u drugu kategoriju vize. Takvi podaci pokazuju veliku

varijaciju u svim disciplinama, imigracijskim zemljama i razini obrazovanja migranata.

Procjenjuje se da je oko 58% bivših studenata doktorskog studija zadržano u Sjedinjenim

Američkim Državama. U Europi, najviše dostupni podaci o stopama zadržavanja jesu oni

koji se odnose na državljane zemalja koje ne spadaju u Europsku uniju, jer grañani

Europske unije ne moraju podnijeti zahtjev za radnu dozvolu. U Švedskoj, podaci o radnim

dozvolama pokazuju da udio stranih studenata koji su se prijavili za dobivanje radne

dozvole u razdoblju izmeñu 2000. i 2005. godine značajno osciliraju po nacionalnosti, pa je

tako 32% studenata bilo je iz Iran, a 6% iz Sjedinjenih Američkih Država. U Velikoj

Britaniji podaci pokazuju da je zadržavanje stranih studenata u porastu. Dok je u 2001.

godini 19,3% stranih studenata ostalo raditi u Velikoj Britaniji, u 2005. godini broj je

porastao na 26,6%. (Fihel et al. 2007:44)

U 2005. godini zemlje Europske unije ugostile su više od 1,1 milijun meñunarodnih

studenata. Znatan dio toga je rezultat unutarnje europske mobilnosti. U 2004. godini 2,2%

ukupne studentske populacije (401.000 studenata) bili su upisani na sveučilišta u druge

europske zemlje na najmanje godinu dana. Ove brojke isključuju podatke o mobilnosti u

sklopu europskih programa te bi se zbog navedenoga, ukupnoj brojci još trebalo dodati

144.000 Erasmus studenata u akademskoj godini 2004/2005. Do 2006/2007. broj europskih

40

studenata koji su sudjelovali u Erasmus programu1 povećao se na 159.000. Erasmus se

može smatrati pokretačem europske mobilnosti studenata te se povećanje kratkoročne

mobilnosti može većinom pripisati europskim programima. Francuska, Njemačka, Velika

Britanija i Sjedinjene Američke Države zajedno privlače više od 50% svih studenata koji se

odluče na mobilnost. Bivši kolonijalne sile (Velika Britanija, Portugal, Francuska, Belgija i

Španjolska) i dalje privlače veliki broj studenata iz njihovih bivših područja, dok Austrija i

Njemačka privlače studente iz srednje i istočne Europe. Nordijske zemlje takoñer pokazuju

poseban odnos prema tranzicijskim zemljama jer su domaćini relativno velikog broja

studenata iz baltičkih država. (Fihel et al. 2007:44)

Veza izmeñu mobilnosti studenata i odljeva mozgova svakako postoji. Svaka država ima za

cilj povećanje konkurentnosti i brži gospodarski rast te joj u tome mogu pomoći

kompetentni i obrazovani ljudi. Mnoge zemlje uvele su nove politike kako bi zadržale

strane studente čiji im profesionalni profil odgovara što je loše za zemlje koje šalju svoje

studente na strana sveučilišta. No, akademsku mobilnost ne smije se ograničavati ili

nastojati smanjiti zbog mogućnosti ostanka studenta u inozemstvu. Akademska mobilnost

pozitivno utječe na pojedinca koji boravkom u inozemstvu stiče nova znanja, boravi u

okruženju u kojemu je pristup radu i studiranju različit od pristupa u domovini, širi svoje

vidike te stvara nova poznanstva. Studente bi trebalo poticati na mobilnost jer time

obogaćuju svoje znanje i iskustvo, no trebalo bi uvesti mjere koje bi ih uvjetovale na

povratak nakon odreñenog vremena provedenog u inozemstvu. Na taj bi način nova znanja

i vještine s mladim obrazovanim ljudima dolazila do Hrvatske te time ubrzavala njen

gospodarski razvoj i povećavala konkurentnost.

Istraživanje koje se vrlo detaljno bavilo akademskom mobilnosti studenata je

EUROSTUDENT. Navedeno istraživanje se paralelno provodilo u 25 europskih zemalja

kako bi se dobili podaci pogodni za usporedbu i stvaranje zaključaka o visokom

1 Erasmus je program akademske mobilnosti namijenjen visokom obrazovanju. U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama. (www.mobilnost.hr)

41

obrazovanju u Europi. U Hrvatskoj, istraživanje su proveli Institut za razvoj obrazovanja i

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2010. godine, te je to ujedno i najveće

istraživanje meñu studentima jer je sudjelovalo ukupno 4664 studenata. EUROSTUDENT

je ispitivao koje su karakteristike studenata koji se odlučuju na studiranje izvan matične

zemlje, koliko dobro studenti poznaju strane jezike, tko financira studente na studiju u

inozemstvu, koji su glavni motivi koji pokreću studente na mobilnost te koje su glavne

prepreke.

Istraživanje EUROSTUDENT pokazalo je kako je vrlo mali broj hrvatskih studenata imao

iskustvo studiranja u inozemstvu: svega 2% studenata navelo je kako su studirali u

inozemstvu tijekom svojeg studija. (Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT za

Hrvatsku, 2011:84) Navedena brojka vrlo je niska s obzirom da je petina studenata izrazila

želju za studiranjem izvan Hrvatske što može biti posljedica nemogućnosti financiranja

mobilnosti. Roditelji studenata pokazali su se kao glavni izvori financiranja mobilnosti te,

naravno, ne mogu svi svojoj djeci priuštiti odlazak u inozemstvo. Najviše studenata bilo je

na studiju u sklopu programa Erasmus ili Erasmus Mundus koji osiguravaju odreñeni oblik

stipendije za njihove polaznike, no iskustvo polaznika govori kako stipendija ne pokriva

niti trećinu njihovih troškova u inozemstvu.

Sljedeći grafikon prikazuje izvore financiranja studenata koji su studirali u inozemstvu.

Proveden je na uzorku od 87 studenata koji su bili dijelom nekog od programa mobilnosti.

42

Grafikon 7.: Izvori financiranja studija u inozemstvu

Izvor: Izrada studentice prema podacima Nacionalnog izvješća istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku

Iz prethodnog grafikona može se iščitati kako je većini ispitanih studenata (74%) pomoć

roditelja ili obitelji bio glavni financijski izvor tokom studiranja u inozemstvu. Takoñer je

vrlo zanimljiva činjenica da se na drugom mjestu izvora financiranja, sa čak 41%, nalaze

vlastiti prihodi od prethodnih poslova što bi značilo da su studenti preuzeli inicijativu,

zaradili te uložili u svoj razvoj i obrazovanje. Ispitana populacija, najmanje je koristila

kredite matične države (2%), dok je u nešto većem broju koristila kredite od zemlje

domaćina (7%).

43

Grafikon 8.: Prepreke za upis na studij u inozemstvu (1=velika prepreka, 5=nema prepreka)

Izvor: Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku, 2011:87

Navedeni rezultati dobiveni su ispitivanjem studentske populacije koja nije bila na

studijskom programu u inozemstvu. Njihova najveća prepreka studiranju u inozemstvu su

svakako troškovi vezani za studij van matične države. Probleme sa smještajem u stranoj

zemlji studenti postavljaju na drugo mjesto, dok su im problemi vezani uz priznavanje

studijskih obaveza položenih u stranoj zemlji na trećem mjestu. Ograničen pristup

programima mobilnosti u Republici Hrvatskoj ispitanici smatraju prosječnim problemom

jer se iz godine u godinu pruža sve više mogućnosti za studiranje izvan Hrvatske.

Očekivano zaostajanje u studiranju u Republici Hrvatskoj ispitana populacija studenata

smatra najmanjim problemom te se nalazi na zadnjem mjestu prepreka za upis na studij u

inozemstvu.

Studenti koji su studirali u inozemstvu naveli su osobni razvoj kao jedan od glavnih razloga

motivacije za odlazak. Jasno je da su studenti koji odlaze studirati u inozemstvo cjenjeniji,

jer ne samo da stječu znanje tokom svoga studija, već se upoznaju s novom okolinom,

44

gledaju svijet drugim očima, razvijaju toleranciju te uče kako se sami snalaziti u raznim

prilikama. Motivi za odlazak koje su studenti naveli kao drugi i treći po važnosti jesu

usavršavanje stranog jezika i kvaliteta upisanog studija. Poznavanje stranih jezika je vrlo

važno u današnjem svijetu jer se sve više poduzeća okreće prema internacionalnim

tržištima i partnerstvima te istovremeno tragaju za zaposlenicima koji će moći nesmetano

komunicirati s novim klijentima. Mladi perspektivni ljudi svjesni su te činjenice te žele

raditi na vlastitom usavršavanju znanja stranih jezika kako bi bili prihvatljivi kandidati na

tržištu rada.

Studenti su u načelu zainteresirani za odlazak u inozemstvo i studiranje na stranim

sveučilištima što potvrñuju i podaci iz ankete obrañene u trećem poglavlju, no velika

prepreka su im materijalni uvjeti. Svjesni su da će, ukoliko usavrše strani jezik, steknu nova

znanja i iskuse život u drugoj zemlji, biti cjenjeniji na tržištu rada. No, takoñer su i svjesni

činjenice da je vrlo teško pokriti sve troškove studiranja u inozemstvu stoga se tek mali broj

studenata odlučuje na odlazak iz domovine.

3.4. POVEZANOST ODLJEVA MOZGOVA I KONKURENTNOSTI

REPUBLIKE HRVATSKE

Konkurentnost je jedan od važnijih preduvjeta za gospodarski razvoj zemlje te je ljudski

kapital tj. razina znanja i vještina ključni čimbenik održavanja i rasta konkurentnosti.

Kvaliteta radne snage stvara sposobnost zemlje da razvija, proširuje i iskorištava znanja i

informacije i na taj način čini zemlju konkurentnijom i povećava kvalitetu života. (Kersan-

Škabić, 2007:43) Prema najšire prihvaćenoj definiciji, konkurentnost je sposobnost

postizanja uspjeha na tržištima koja vodi k visoko produktivnom gospodarstvu i

poboljšanom životnom standardu cjelokupnog stanovništva. Prihvaćanje koncepta

konkurentnosti ključno je pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja

pokazala snažnu vezu izmeñu pokazatelja konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta, a

to povratno utječe na dinamiku stranih ulaganja, ublažavanje siromaštva i nejednakosti,

45

političku stabilnost i dr. U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva posebno se ističe

važnost konkurentnosti radne snage. Najvažniji čimbenici konkurentnosti radne snage jesu

obrazovna struktura, kompatibilnost ponude i potražnje u smislu znanja, stručnosti i

sposobnosti te troškovi rada. (Bejaković, Lowther, 2004:1)

Dugoročni razvoj hrvatskog gospodarstva, kao i svakog drugog svjetskog gospodarstva,

ovisi najvećim dijelom o kvaliteti i stručnosti ljudskih resursa što znači da bi ulaganje u

ljudske potencijale, njihov profesionalni razvoj i mjere kojima bi se zadržali u domovini

trebali biti visoko pozicionirani na listi prioriteta. U današnje vrijeme kada znanje, ljudi,

ljudski kapital i intelektualne sposobnosti predstavljaju ključni faktor u životu, pogotovo

što se tiče poslovanja i povećanja konkurentnosti u eksternoj okolini, smatra se da je u

svakom slučaju nastojanje same države, poduzeća i ljudi koji rade u njima da nivo

obrazovanja i intelektualnih sposobnosti podignu na višu razinu. (Sladoljev, Šišara, Boban,

2007:113) Obrazovanje i znanje oduvijek su imali veliki značaj za razvoj gospodarstva, no

u posljednje vrijeme taj značaj još više raste. Gospodarstva su više no ikada ranije ovisna o

stvaranju, distribuciji i upotrebi znanja. U vremenu brzih mijena i nesigurnosti uspješna su

ona gospodarstva koja kontinuirano stvaraju nova znanja te ih distribuiraju. (Mrnjavac,

2002:209) No, ukoliko visokoobrazovani ljudi žele doprinijeti i raditi na napretku

gospodarstva, oni moraju biti aktivni dio tog gospodarstva. Ukoliko gospodarstvo ne

potražuje za visokoobrazovanim osobama odreñenog profila, njihove kompetencije, znanja

i iskustvo neće se moći iskoristiti. Upravo u navedenom slučaju često dolazi do odljeva

mozgova.

Hrvatsko gospodarstvo još uvijek nedovoljno prepoznaje važnost obrazovanja i

kompetencija dok gospodarstva drugih zemalja dobro znaju važnost visokoobrazovanih

ljudi te se trude njihovo znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Dugoročno i

kontinuirano ulaganje u ljude i njihove potencijale te materijalnu imovinu donosi pozitivne

efekte na ekonomski i društveni razvoj neke zemlje, a stope povrata od ulaganja u ljudski

kapital veće su od stopa povrata od ulaganja u fizički kapital. Navedeno su potvrdili i brojni

znanstvenici ekonomije poput Ante Lauca s Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji je

46

ustvrdio kako je stopa povrata investicija u ljudski kapital značajno veća od stope povrata

sredstava uloženih u fizički kapital. Barro je, u svom istraživanju utjecaja obrazovanja na

BDP per capita, dokazao kako povećanje stope upisanih u primarno obrazovanje od 1%

donosi 2,5 postotno povećanje stope rasta BDP-a, dok povećanje stope upisanih u

sekundarno obrazovanje od 1% donosi 3 postotno povećanje stope rasta BDP-a. Levine i

Renelt dobili su kako primarno obrazovanje donosi 3,17%, sekundarno 2,5%, a tercijarno

3,71% povećanje stope rasta BDP-a, Hanushek i Kim za sekundarno obrazovanje 3,6%

povećanje stope rasta BDP-a, Gemmel za primarno obrazovanje 2,68%, sekundarno

obrazovanje 1,09%, a tercijarno obrazovanje 5,89% povećanje stope rasta BDP-a. Nadalje,

Benhabib i Spiegel su dobili rezultate kako se za tercijarno obrazovanje, stopa rasta BDP-a

poveća za 12 do 17%. (Mujić, Legčević, 2008:200) Makroekonomska politika odreñene

zemlje svijeta trebala bi biti prioritetno usmjerena na podizanje razine ljudskog razvoja, što

će, uz neizostavno ostvarivanje razvoja infrastrukturnog dijela, dovesti do većeg i bržeg

ekonomskog razvoja. (Požega, Crnković, 2008:67)

U nastavku se može vidjeti tablica koja prikazuje dvadeset najkonkurentnijih zemalja u

2012. godini te njihov rang po odljevu mozgova.

47

Tablica 12.: Rezultati globalne konkurentnosti i odljeva mozgova 2012. godine

Zemlja Rang na ljestvici globalne

konkurentnosti 2012. Rang po odljevu mozgova 2012.

Švicarska 1. 144. Singapur 2. 143. Finska 3. 133. Švedska 4. 134. Nizozemska 5. 135. Njemačka 6. 122. SAD 7. 140. Velika Britanija 8. 141.

Hong Kong (PUR) 9. 137. Japan 10. 104.

Katar 11. 142. Danska 12. 111. Kina 13. 106.

Kanada 14. 138. Norveška 15. 136.

Austrija 16. 113. Belgija 17. 125. Saudijska Arabija 18. 132.

Koreja 19. 128. Australija 20. 114.

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz Schwab, K.: The Global Competitivness Report 2012-2013.,

World Economic Forum, Ženeva, 2012., str. 13., 474.

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2012. godine obuhvatilo je 144 zemlje svijeta te se u

Tablici 12. mogu vidjeti prvih 20 najkonkurentnijih zemalja te njihov rang po odljevu

mozgova. Najkonkurentnije zemlje većinom su nisko rangirane po odljevu mozgova, npr.

Švicarska koja je u 2012. godini bila najkonkurentnija zemlja svijeta, po odljevu mozgova

nalazi se na zadnjem mjestu. Nadalje, druga najkonkurentnija zemlja svijeta, Singapur,

predzadnja je na listi odljeva mozgova, dok je treća najkonkurentnija zemlja svijeta, Finska,

na 133. mjestu po odljevu mozgova. Navedeno, dokazuje kako su odljev mozgova i

konkurentnost povezani, što je manji odljev mozgova neke zemlje, to joj je veća

konkurentnost.

48

Sljedeća tablica prikazuje na kojim je mjestima Hrvatska bila rangirana po konkurentnosti

te po odljevu mozgova u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

Tablica 13.: Globalna konkurentnost i odljev mozgova Hrvatske u razdoblju od 2008. do

2012. godine

Godina Rang na ljestvici globalne

konkurentnosti Rang po odljevu

mozgova 2008. 61. 60.

2009. 72. 36. 2010. 77. 18.

2011. 76. 15. 2012. 81. 19.

Izvor: Obrada studentice prema podacima iz Schwab, K.: The Global Competitivness Report 2012-2013.,

2011-2012, 2010-2011, 2009-2008, 2008.-2007., World Economic Forum, Ženeva, 2012.

Najnoviji rezultati «Izvješća za globalnu konkurentnost 2012.-2013.» pokazuju kako se

Hrvatska na rang listi globalne konkurentnosti 2012. godine nalazi na 81. mjestu od ukupno

139 zemalja, što je pad od čak dvadeset mjesta u odnosu na 2008. godinu. Hrvatska u svih

pet promatranih godina ima nepovoljni trend pada konkurentnosti, izuzev 2011. godine

kada se rangirala jedno mjesto više u odnosu na prethodnu 2010. godinu. Što se tiče odljeva

mozgova, Hrvatska je 2008. godine bila rangirana na 60. mjestu, dok joj je već iduće, 2009.

godine, rang porastao na 36. mjesto. Nepovoljan trend nastavio se 2010. i 2011. godine.

Zadnje promatrane, 2012. godine, rang Hrvatske po odljevu mozgova popravio se za četiri

mjesta ali je navedeni položaj i dalje vrlo negativan, s obzirom da je to pad od 41. mjesta u

odnosu na četiri godine prije tj. na 2008. godinu.

Kako bi Hrvatska napredovala na ljestvici globalne konkurentnosti potrebno je mnogo

truda i ulaganja. Nacionalno vijeće za konkurentnost izdalo je «55 preporuka za povećanje

konkurentnosti» kao posljedicu uočavanja Hrvatske kao zemlje koja zaostaje za njenim

usporednim zemljama te uočavanja nužnosti modernizacije zemlje kako bi se osigurao

gospodarski napredak. U navedenom dokumentu obrazovanje je istaknuto kao vrlo bitan

čimbenik koji povećava konkurentnost gospodarstva. Svaka nacionalna ekonomija i njezin

49

konkurentski položaj ovise prvenstveno o kvaliteti raspoloživih ljudskih resursa te su

korištenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni čimbenici razvoja. Obrazovanje

omogućuje stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji su pojedincu potrebni za

ostvarivanje radnih i društvenih uloga. Porast udjela visokoobrazovanih u radnoj snazi i

odgovarajuće promjene u obrazovnom sustavu preduvjeti su ostvarivanja hrvatskih

strateških ciljeva. Prema statistikama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u 2011.

godini u Hrvatskoj je bilo 20 posto visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine.

(www.poduzetnistvo.org) Nacionalno vijeće za konkurentnost smatra da bi Hrvatska do

2025. g. trebala povećati udio visoko obrazovanih u radnoj snazi s trenutnih 20% na 30%

kako bi Hrvatska dostigla projicirani prosjek BDP-a Europske unije od 30.000 EUR po

stanovniku. (www.iro.hr)

Nacionalno vijeće za konkurentnost smatra kako je obrazovanje nužan uvjet za povećanje

konkurentnosti Hrvatske ali ne i jedini uvjet. Smatraju kako načini mobilizacije znanja u

ukupnom društvenom razvoju takoñer pridonose konkurentnosti. Radi se o mnoštvu

osobina sustava obrazovanja, od najjednostavnije strukturne usklañenosti obrazovnih

profila i potreba zapošljavanja, preko sustava dopunskog obrazovanja, sve do kvalitete

obrazovanja. (Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2004:19) U veljači 2013. godine usvojio

se Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru kojim se ureñuje sustav kvalifikacija u

Republici Hrvatskoj. Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je ureñenja sustava

kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, pouzdano

stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija kao i povezivanje razina kvalifikacija u

Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija Europskoga kvalifikacijskog okvira i

Kvalifikacijskog okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja te, posredno, s razinama

kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama. (www.mzos.hr)

Obrazovanje će najbolje pridonositi razvoju hrvatskog gospodarstva utemeljenog na znanju

ako ga okruženje prepoznaje kao proizvodnu snagu. Pojedinci trebaju u njemu prepoznati

vrijednost koja im omogućuje poboljšanje materijalnog položaja i kvalitete života. Zbog

toga se obrazovna strategija i svaka politika moraju razvijati na koncepcijama cjeloživotnog

50

učenja i društva koje uči. (Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2004:19) Hrvatska

primjenjuje Program za cjeloživotno učenje koji se odvija u sklopu Europske zajednice te je

usmjeren na sve razine obrazovanja i stručnog usavršavanja. Program potiče razmjenu i

suradnju izmeñu obrazovnih ustanova, individualnu mobilnost učenika/studenata te

obrazovnih stručnjaka, kao i usavršavanje u strukovnim područjima, što je istovremeno i

priprema sudionika za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Program za

cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius koji se odnosi na

predškolski odgoj i školsko obrazovanje, Erasmus koji se bavi visokoškolskim

obrazovanjem, Leonardo da Vinci vezan uz strukovno obrazovanje i osposobljavanje, te

Grundtvig čije je područje djelovanja obrazovanje odraslih. Nadalje, postoje još dva

komplementarna programa: Transverzalni program koji se bavi suradnjom i inovacijama u

području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenjem stranih jezika, razvojem

inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, širenjem i korištenjem rezultata

programa i Jean Monnet čije je područje djelovanja potpora institucijama koje se bave

europskim integracijama. (www.mzos.hr)

Udio visokoobrazovanih u radnoj snazi u Hrvatskoj nije velik te se navedeni manjak

intelektualnog kapitala još više povećava odljevom mozgova koji je u zadnjih pet godina

drastično porastao prema podacima Izvješća o globalnoj konkurentnosti. Navedeno je

velika smetnja razvoju i konkurentnosti gospodarstva. Mora se raditi na motiviranju i

razvoju ljudskih potencijala te uvesti nove načine i tehnike kako smanjiti odljev mozgova.

U sljedećem poglavlju dati će se pregled aktivnosti koje Republika Hrvatska provodi kako

bi smanjila odljev mozgova i povećala svoju konkurentnost te prijedlozi mjera i aktivnosti

koji bi se u budućnosti mogli provoditi.

51

4. MJERE ZA SPRJEČAVANJE ODLJEVA MOZGOVA

Odljev mozgova snažan je čimbenik koji utječe na smanjenje konkurentnosti Hrvatske te

usporava njen gospodarski rast i razvoj stoga se trebaju provoditi mjere i aktivnosti za

njegovo smanjenje. Republika Hrvatska u zadnjih nekoliko godina intenzivnije radi na

smanjenju navedenog fenomena te će se provedene mjere prikazati u nastavku. Dati će se i

prijedlozi mjera i aktivnosti koji bi se u budućnosti mogli provesti kako bi Hrvatska

smanjila odljev mozgova i povećala svoju konkurentnost.

4.1. AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE NA SPREČAVANJU

ODLJEVA MOZGOVA

Republika Hrvatska radi na smanjivanju odljeva mozgova. Ministarstvo, znanosti,

obrazovanja i sporta pokrenulo je 2007. godine Fond pod imenom «Jedinstvo uz pomoć

znanja» čija je misija ujediniti hrvatski znanstveni i stručni potencijal u domovini i

dijaspori u izgradnji društva utemeljenog na znanju. (www.ukf.hr) Fond kroz svoju

djelatnost potiče hrvatske znanstvenike i stručnjake u inozemstvu na povratak u Hrvatsku,

te potiče hrvatske institucije da koriste potencijale hrvatskih znanstvenika koji se nalaze u

inozemstvu. «Jedinstvo uz pomoć znanja» podupire kvalitetne znanstveno-istraživačke

grupe pružajući im nova znanja i kompetencije za sudjelovanje na natječajima, umrežuje ih

s vrhunskim svjetskim znanstveno-istraživačkim institucijama i omogućuje im publiciranja

radova u najprestižnijim svjetskim časopisima. Vrlo važan aspekt Fonda je suradnja s

vodećim meñunarodnim znanstvenim institucijama pomoću kojih se znanja stečena tijekom

suradnje prenose u hrvatske znanstvene institucije. Novostečena znanja i korištene

tehnologije od velikog su značaja za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Fond «Jedinstvo uz pomoć znanja» želi odljev mozgova preokrenuti u priljev mozgova, što

bi u konačnici trebalo dovesti do otvaranja novih radnih mjesta.

52

Ciljevi Fonda su sljedeći: (Znanstvena i tehnologijska politika RH, 2006:20)

• motiviranje hrvatskih znanstvenika iz dijaspore za znanstveno istraživanje u

Hrvatskoj

• stvaranje programa za kratkoročni rad hrvatskih znanstvenika iz dijaspore u

hrvatskim istraživačkim institutima i industriji

• stvaranje programa za dugoročni rad znanstvenika iz dijaspore u hrvatskim

znanstvenim institucijama

• poticanje povratka kvalificiranih i obrazovanih ljudi iz dijaspore radi uključivanja u

poduzetničke aktivnosti

Neki od ciljeva Fonda «Jedinstvo uz pomoć znanja» već su u realizaciji. Posebno se radi na

realizaciji mreže hrvatskih znanstvenika izgradnjom Hrvatskog znanstvenog portala koji

objedinjuje nekoliko projekata: (Znanstvena i tehnologijska politika RH, 2006:20)

• Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI

• Tko je tko u hrvatskoj znanosti

• Portal hrvatskih časopisa HRČAK

• Promicanje otvorenog pristupa u RH

Kroz Fond «Jedinstvo uz pomoć znanja» trenutno su povezane 265 organizacije kako

domaće tako i strane kao što je Institut Ruñer Bošković, Ekonomski fakultet u Splitu,

Klinički bolnički centar Sveučilišta u Zagrebu, California Institute of Technology

(CALTECH), Istraživački centar za rak «Fred Hutchinson», Harvardski medicinski

fakultet, Ericsson Nikola Tesla d.d., HEP proizvodnja d.o.o., PLIVA Hrvatska d.o.o. i

mnogi drugi. Fond je omogućio ostvarenje 91 projekta na kojima su bili povezani razni

domaći i strani znanstvenici kao npr. projekt «Razvoj regije Alpe-Jadran utemeljen na

znanju» na kojemu su surañivali stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Splitu i Odsjeka za

sociologiju na Sveučilištu u Klagenfurtu, projekt pod imenom «Novi uvid u

neurofiziologiju govora» gdje su suradnju ostvarili stručnjaci sa Zavoda za neuroznanost

Medicinskog fakulteta u Splitu te Odjela za neurokirurgiju sa Sveučilišta Ludwig-

Maximilians iz Minhena. (www.ukf.hr)

53

Sve navedeno uvelike pomaže hrvatskim znanstvenicima i istraživačima te pridonosi

njihovoj odluci o ostanku i radu u Hrvatskoj. Hrvatski znanstveni portal takoñer pokušava

približiti znanost i znanstvenike široj javnosti uz pokretanje foruma na kojem se mogu

postaviti razna pitanja, objaviti kratke vijesti i mišljenja stručnjaka.

Društvo «znanost.org» još je jedna udruga koja okuplja mlade i sposobne znanstvenike.

Društvo je nevladina i neprofitna udruga sa sjedištem u Zagrebu, osnovana 2002. godine.

Misija društva je povezati hrvatske znanstvenike, edukatore, stručnjake i intelektualce u

zemlji i inozemstvu, kako bi se iskoristili vrijedni intelektualni resursi, i kako bi se odljev

mozgova pretvorio u priljev znanja i vještina. (www.znanost.org) Stavljaju naglasak na

meñunarodnu suradnju kako bi se što više stranoga znanja uvelo u Hrvatsku te kako bi se

mogao ostvariti krajnji cilj društva: Hrvatska kao društvo temeljeno na znanju, sposobnosti

i poduzetništvu. «Znanost.org» pokrenulo je razne projekte kao što su Ljetna tvornica

znanosti koja se održala 2011. godine u Splitu. To je bio znanstveno-edukacijski projekt

namijenjen djeci i mladima koji su imali želju provesti ljetne praznike u kreativnoj igri i

interakciji s drugom djecom i mladim znanstvenicima te pritom upoznati sebe, svijet i život

koji ih okružuje, od njegovih najjednostavnijih dijelova, kao što su stanice i bakterije, do

kompleksnih organizama, te fizikalne i kemijske procese koji se kriju iza svega. Nadalje

društvo je organiziralo projekt CroNIS, kritičku analizu Nacionalnog Inovacijskog Sustava

u Hrvatskoj i njegove primjerenosti ispunjavanju kopenghaškog ekonomskog kriterija te

razne druge projekte.

U prosincu 2001. godine, Hrvatski sabor osnovao je Hrvatsku zakladu za znanost pod

nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike

Hrvatske. Zaklada osigurava potporu znanstvenih, visoko obrazovnih i tehnologijskih

programa i projekata te poticanje meñunarodne suradnje. (www.hrzz.hr) Zaklada potiče

gospodarski razvoj te zapošljavanje time što promovira znanost, pomaže u realizaciji

znanstvenih programa, promovira visoko školstvo i tehnološki razvoj u Hrvatskoj.

Pokrenula je mnoge projekte na raznim područjima kao npr. potpora znanstvenicima-

povratnicima i znanstvenicima iz inozemstva u sklopu koje je realizirano šest projekata:

54

Osnivanje Laboratorija za fiziku površina i materijala, Osnivanje i opremanje laboratorija

za vodikove energetske tehnologije, Osnivanje laboratorija za eksperimentalnu neurologiju

i drugi. Nadalje, Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj

Republike Hrvatske radila je na izgradnji institucijskih mehanizama za unapreñenje

kvalitete visokog obrazovanja u sklopu čega su realizirana osam projekata: Ustroj susava

upravljanja kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu, Razvoj organizacijskog sustava i

postupaka za unaprjeñenje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, Razvoj sustava za unaprjeñenje

kvalitete studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i drugi.

Jedan od uzroka koji će ići u prilog odljevu mozgova jest pristupanje Hrvatske Europskoj

uniji. Ovisno o ograničenjima za zapošljavanje koje postave pojedine države, u narednih

sedam godina hrvatski će se grañani moći bez dodatnih uvjeta zapošljavati u drugim

zemljama članicama. Stručnjaci u nekim drugim državama Europske unije bolje su plaćeni

te imaju bolji status nego u Hrvatskoj, stoga je za očekivati da će dio tih stručnjaka

Hrvatsku i napustiti. No, s druge strane ulazak u Europsku uniju može donijeti sredstva

kojima se može djelovati na smanjenje odljeva mozgova. Ulaskom u Europsku uniju

Hrvatska će na raspolaganje dobiti financijska sredstva strukturnih fondova, koja će biti

moguće uložiti u poboljšanje uvjeta za rad. Odljev mozgova za Hrvatsku predstavlja

stvarnu opasnost, no ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj će, paralelno s novim izazovima,

dati i značajne nove alate za rješavanje toga problema. (XXX, Večernji list, 2012)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trudi se smanjiti odljev mozgova što se može

vidjeti i iz raznih projekata i akcija koje su poduzeli. Sukladno odluci hrvatskog Rektorskog

zbora i odluci ministara obrazovanja europskih država, u visokoškolski sustav Republike

Hrvatske uveden je Bolonjski proces, a s njim u skladu je usklañeno ili promijenjeno oko

1460 studijskih programa. Po prvi puta u Republici Hrvatskoj uvedeno je vanjsko

vrednovanje obrazovanja - Nacionalni ispiti. Nacionalnim se ispitima prikupljaju podaci o

uspješnosti učenika koji pružaju empirijsku podlogu promišljenoj razvojnoj politici u

obrazovanju i daljnjem unapreñivanju sustava. Rezultati nacionalnih ispita pružaju valjane

smjernice za kvalitetne intervencije i izmjene programa. Reformiran je sustav strukovnog

55

obrazovanja te je smanjen broj strukovnih sektora s 33 na 14, a broj strukovnih programa s

330 na 199, započeta je sustavna informatizacija škola u Republici Hrvatskoj te su sve

matične osnovne škole i sve srednje škole u RH opremljene barem jednom računalnom

prostorijom s pristupom Internetu. Isto tako 650 školskih knjižnica, 700 područnih

osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama i svi učenički domovi za srednjoškolce

opremljeni su računalnom opremom i pristupom Internetu. Svaki od 600 000 učenika i

60 000 nastavnika je dobio vlastiti e-mail. Nadalje, osigurano je više od 1 000

subvencioniranih stambenih kredita za djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

po iznimno povoljnim uvjetima, uključujući kamatnu stopu od 4,4%-4,9%. Izgrañeno je ili

započeto s izgradnjom više od 350,000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima; nadalje,

Ministarstvo je stvorilo preduvjete za otvaranje 6 veleučilišta (Vukovar, Knin, Slavonski

Brod, Čakovec, Šibenik, Gospić) i Sveučilište Jurja Dobrila u Puli. Uvedena je državna

matura, najzahtjevniji reformski zahvat u povijesti hrvatskog školstva. Uvoñenje državne

mature kao oblika vanjskoga vrjednovanja obrazovanja jest stalni sustav vanjskoga

praćenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Uspješno je uvedeno obvezno učenje

dvaju stranih jezika u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Izgrañena su i

porinuta dva istraživačka broda za istraživanje Jadranskog mora koji su izgrañeni za

potrebe Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Sveučilišta u Dubrovniku. Osigurana su

sredstva i uvjeti za povratak 80-tak doktora znanosti u Republiku Hrvatsku, koji danas tu

žive i rade te mnoge druge akcije i projekti. (www.draganprimorac.org)

Iz svih navedenih programa, fondova i prijedloga može se zaključiti kako Republika

Hrvatska radi na smanjenju odljeva mozgova te uočava kako su visokoobrazovani ljudi od

velike važnosti za konkurentnost i razvoj Republike Hrvatske.

56

4.2. PRIJEDLOZI MJERA ZA SPRJEČAVANJE ODLJEVA MOZGOVA

Ukoliko Hrvatska želi postati društvo temeljeno na znanju tada mora raditi na mjerama za

sprječavanje odljeva mozgova kako bi u potpunosti iskoristila znanja i vještine

visokoobrazovanih osoba. Osim države i privatnog sektora, i nevladine organizacije moraju

raditi na suzbijanju odljeva mozgova tako što se trebaju uključiti u proces povezivanja

hrvatske znanosti s globalnom znanošću i to upravo putem mladih i obrazovanih ljudi.

(Horvat, 2004:6) Mlade bi trebalo poticati i stimulirati na kratkoročnu profesionalnu

emigraciju s nekom vrstom uvjetovanosti na povratak. (Horvat, 2004:4) Ukoliko bi se

mladi nakon odreñenog vremena provedenog u inozemstvu vratili u Hrvatsku, prikupivši

pritom internacionalna znanja i nove vještine, bili bi prednost za hrvatski rast i razvoj

gospodarstva. U ovome slučaju radilo bi se o «cirkulaciji mozgova» na kojoj se treba

inzistirati u budućnosti.

Hrvatska bi trebala raditi na poboljšanju položaja znanosti tako što bi se trebala povećati

ulaganja u istraživanje i razvoj koja trenutno iznose oko 2,4 milijarde kuna (www.dzs.hr),

poticati meñunarodna znanstvena suradnja, stvaranje i njegovanje kontakata sa

znanstvenicima u svijetu radi stvaranja aktivne suradnje te privlačenje talenata iz susjednih

zemalja. (Horvat, 2004:6) Hrvatska bi trebala raditi na razvijanju posebnog programa za

otkrivanje mladih talenata čije bi se sposobnosti dalje razvijale te bi im se osigurao posao.

Jaz u životnim očekivanjima, demografskoj i ekonomskoj strukturi, socijalnim uvjetima i

političkoj stabilnosti izmeñu manje razvijenih zemalja i dalje će postojati i pogodovati

procesu odljeva mozgova, ipak treba očekivati da će dodatna ulaganja u znanost uspjeti

zadržati većinu mlade znanstvene populacije. (Adamović, Mežnarić, 2003:158) Nadalje,

reforma obrazovnog sustava takoñer bi išla u korist smanjenju odljeva mozgova. Potrebna

je takva reforma sustava koja bi omogućavala korištenje stečenih znanja i vještina,

poboljšane uvjete za istraživačke radove, poboljšane radne uvjete, plaće na razini

kvalifikacija stručnjaka i brojne druge uvjete koji bi pozitivno djelovali na problem odljeva

mozgova. Uspostava javno – privatnog partnerstva te uspostava fleksibilnog viznog režima

57

mogle bi pozitivno djelovati na poticanje cirkulacije mozgova prije nego odljeva mozgova.

(Šćukanec, 2013)

Povećanje plaća svakako bi bio veliki motiv za ostanak potencijalnim kandidatima odljeva

mozgova. Nadalje, različite pogodnosti kao što su krediti za rješavanje stambenih pitanja,

poboljšana sigurnost posla tj. sigurnost egzistencije općenito, osigurani vrtići i kvalitetno

obrazovanje za djecu, pozitivno bi djelovali na smanjenje migracija visokoobrazovanih

ljudi. Hrvatska bi trebala raditi na reformi mirovinskog sustava te mijenjati zakon o radu.

Industrijalizacija u Hrvatskoj trenutno je na vrlo niskoj razini te ukoliko se uspije oživjeti,

Hrvatska će dobiti više radnih mjesta te tako smanjiti nezaposlenost. Nezaposlenost se

takoñer može smanjiti i općenitim povećanjem BDP-a na kojemu se takoñer treba raditi u

narednim godinama.

58

5. ZAKLJUČAK

Ovaj diplomski rad pisan je s namjerom da se pobliže objasni pojam odljeva mozgova,

koliki je njegov utjecaj na konkurentnost Republike Hrvatske, koji su glavni razlozi zbog

kojih se visokoobrazovani ljudi sele u inozemstvo, radi li Republika Hrvatska na njegovom

smanjenju te koje bi se mjere u budućnosti mogle implementirati kako bi se smanjio

navedeni fenomen.

Migracije općenito su oblik privremenog ili trajnog preseljenja te je upravo njih najteže

predvidjeti i kontrolirati. Emigracije su najzastupljenije u nerazvijenim zemljama koje se

bore s mnogim ekonomskim problemima kao što su nezaposlenost, niske plaće, nesigurnost

posla i slično, dok su najčešće imigracijske zemlje razvijene zemlje s jakim gospodarstvom

kao što su Sjedinjene Američke Države, Australija, Kanada, Japan i slično. U prošlosti

Hrvatska je bila imigracijska zemlja; imala je više doseljenoga stanovništva nego

odseljenoga, no taj trend se u posljednjih nekoliko godina promijenio te je Hrvatska postala

emigracijska zemlja sa daleko većim brojem odseljenih stanovnika u odnosu na doseljene.

Specifičan oblik migracije stanovništva jest odljev mozgova koji se definira kao odlazak

visokoobrazovanih stručnjaka, znanstvenika i intelektualaca iz neke zemlje.

Visokoobrazovani ljudi svakako su nositelji razvoja gospodarstva i povećanja

konkurentnosti jer svojim znanjem i vještinama mogu uvelike unaprijediti stanje u zemlji.

Nerazvijene zemlje često pokušavaju povećati svoju konkurentnost i unaprijediti

gospodarstvo tako što šalju mlade perspektivne ljude na školovanje i ulažu u njihov

razvitak. No, često se dešava da upravo ti mladi ljudi nakon završenog školovanja odlučuju

potražiti bolje uvjete života u drugim zemljama svijeta. Njihov odlazak gubitak je za zemlju

koju napuštaju te istovremeno dobitak za zemlju u koju dolaze jer će tokom svoga radnog

vijeka raditi na poboljšanju gospodarskih uvjeta zemlje u koju su emigrirali.

Mnoge su negativne posljedice odljeva mozgova za zemlje iz kojih se visokoobrazovani

ljudi odlučuju iseliti kao što su smanjenje ljudskog kapitala koji može negativno utjecati na

59

razvoj gospodarstva, manja privlačnost zemlje stranim ili domaćim investitorima radi

gubitka visokoobrazovanih ljudi, nedostatak radne snage, inovativnosti i kreativnosti. Sve

navedeno negativno utječe na konkurentnost zemlje koja je pogoñena fenomenom odljeva

mozgova. No, stručnjaci se trude dokazati kako zemlje iz kojih su se visokoobrazovani

iselili mogu djelomično profitirati od odljeva mozgova. Neki od pozitivnih učinaka su

povećan pristup znanju, investicijama i svjetskoj trgovini. Nadalje, pozitivan aspekt

uključuje i novčana sredstva koja iseljenici šalju svojim obiteljima u domovinu čime

povećavaju njihov standard i omogućuju im bolje uvjete življenja. Neki migranti odlučuju

se na povratak u domovinu nakon odreñenog vremena provedenog u inozemstvu te time

obogaćuju gospodarstvo matične zemlje uvodeći novostečena inozemna znanja i vještine u

domicilna poduzeća. Od velikog utjecaja i pomoći za Hrvatsku mogu biti povezivanja ljudi

u takozvane «znanstvene dijaspore» koje stvaraju kontakte, rade na gospodarskom rastu

matične zemlje, potiču znanstvenu i ekonomsku suradnju matične zemlje i inozemstva. No,

koliko god su neki od pozitivnih ishoda odljeva mozgova jaki, negativne posljedice uvijek

će biti snažnije.

Problem na koji su naišli razni znanstvenici koji su se bavili odljevom mozgova jest

nedostatak i nepotpunost kvantitativnih podataka što dokazuje da je odljev mozgova vrlo

nisko rangiran na listi prioriteta problema kojima se treba baviti. Za potrebe ovog

diplomskog rada provela se anketa o potencijalnom odljevu mozgova meñu studentima

završnih godina Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Većina studenata sklona je odlasku u

inozemstvo, no ukoliko im se pruži prilika za odlazak većina bi izvan matične zemlje ostala

tek kraći vremenski period. Kao glavne razloge koji bi bili pokretači emigracija iz

Hrvatske, studenti vide nemogućnost pronalaska posla u struci u Hrvatskoj i napredovanje i

razvoj karijere. Na zadnjem mjestu nalazi se želja za poboljšanjem uvjeta u Republici

Hrvatskoj nakon povratka što je vrlo negativna pojava budući da bi upravo cirkulacija

mozgova bila od velike važnosti za rast i razvoj Hrvatske. Mladi u inozemstvu mogu steći

nova znanja i vještine, stvoriti nova korisna poznanstva, naučiti koristiti i razvijati nove

tehnologije i znanstvene metode te po povratku u Hrvatsku iskoristiti stečena znanja u

domaćim poduzećima.

60

Ukoliko se želi ući u korijen problema odljeva mozgova potrebno je sagledati uzroke koji

su pokretači iseljavanja visokoobrazovanih ljudi. Uzroci su najčešće vezani uz ekonomska

pitanja kao što su niske plaće, nezaposlenost i nesigurnost posla. No, mogući uzroci

migracija visokoobrazovanih imaju i širi raspon te se protežu na kršenje ljudskih prava ili

akademskih sloboda, loše upravljanje državom, prisutnost korupcije, nedostatak slobode

govora i transparentnosti. Ipak dva su se uzroka odljeva mozgova istaknula kao važniji, a to

su nezaposlenost i niske plaće. Nezaposlenost za Hrvatsku u posljednjih nekoliko godina

predstavlja veliki problem. Broj nezaposlenih se iz mjeseca u mjesec sve više penje, a u

tome broju nalaze se i nezaposleni koji imaju visoku i višu stručnu spremu. Hrvatske

prosječne plaće vrlo su niske u usporedbi s plaćama drugih razvijenih zemalja svijeta.

Niske plaće osjetljivi su faktor koji potiče na odljeva mozgova jer ukoliko ljudi uvide da se

njihove potrebe ne mogu u potpunosti pokriti, javlja se nezadovoljstvo te potreba za boljom

materijalnom situacijom koja se često traži u inozemstvu. Visokoobrazovani stručnjaci vide

razvijene zemlje svijeta kao privlačnu destinaciju koja će im pružiti bolje radne ali i životne

uvjete.

Pitanje koje se često postavlja je postoji li veza izmeñu akademske mobilnosti i odljeva

mozgova tj. ostaju li studenti u stranim zemljama na čijim su sveučilištima studirali. Veza

dakako postoji te ukoliko strane zemlje uvide da im je potreban inozemni ljudski kapital

mogu provesti razne mjere kojima će pokušati zadržati strane studente. No, akademska

mobilnost pozitivna je jer pojedinac boravkom na stranom sveučilištu stječe nova znanja,

boravi u okruženju u kojemu je pristup radu drugačiji, stvara nova poznanstva, usavršava

strani jezik te širi svoje vidike, stoga se ona ne smije ograničavati ili pokušati smanjiti.

Zbog navedenih razloga studente bi trebalo poticati na mobilnost, uz provoñenje odreñenih

mjera kojima bi se uvjetovao njihov povratak jer bi se na taj način radilo na povećanju

konkurentnosti Republike Hrvatske. Hrvatski studenti su zainteresirani za studiranje na

stranim sveučilištima, no svjesni su da su im materijalni uvjeti velika prepreka pri odlasku.

Jasno je da će studenti koji provedu odreñeni period na inozemnim sveučilištima biti

cjenjeniji kandidati za posao pošto će steći nova znanja, vještine i iskustva i usavršiti strani

61

jezik. No, hrvatski studenti ističu kako je vrlo teško pokriti troškove studiranja u

inozemstvu stoga ih se vrlo mali broj odlučuje na odlazak.

Studentima te visokoobrazovanim stručnjacima su najprivlačnije upravo razvijene zemlje

kao što su Finska, Švedska, Danska i Norveška koje su visoko rangirane na ljestvici

konkurentnosti. Nadalje, Velika Britanija, Belgija, Austrija i Njemačka takoñer su visoko

konkurentne zemlje u kojima migranti vide bolje životne prilike i veće mogućnosti za

razvoj. Hrvatska je dosta loše rangirana na ljestvici globalne konkurentnosti te se u zadnjih

par godina njen položaj još više pogoršao što je jedan od razloga povećanog odljeva

mozgova. Kako bi Hrvatska napredovala na ljestvici globalne konkurentnosti potrebno je

mnogo truda i ulaganja. Mora se raditi na motiviranju i razvoju ljudskih potencijala te

uvesti nove načine i tehnike kako smanjiti odljev mozgova.

Republika Hrvatska u zadnjih nekoliko godina intenzivnije radi na smanjenju odljeva

mozgova. Pokrenute su mnoge aktivnosti, fondovi i programi kojima se navedeni fenomen

želi ublažiti. Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je 2007. godine Fond

pod imenom «Jedinstvo uz pomoć znanja» čija je misija ujediniti hrvatski znanstveni i

stručni potencijal u domovini i dijaspori u izgradnji društva utemeljenog na znanju.

Nadalje, društvo «znanost.org» udruga je koja okuplja mlade i sposobne znanstvenike.

Društvo je nevladina i neprofitna udruga sa sjedištem u Zagrebu, osnovana 2002. godine.

Misija društva je povezati hrvatske znanstvenike, edukatore, stručnjake i intelektualce u

zemlji i inozemstvu, kako bi se iskoristili vrijedni intelektualni resursi, i kako bi se odljev

mozgova pretvorio u priljev znanja i vještina. Hrvatski sabor 2001. godine takoñer je radio

na smanjenju odljeva mozgova tako što je osnovao Hrvatsku zakladu za znanost pod

nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike

Hrvatske. Zaklada osigurava potporu znanstvenih, visoko obrazovnih i tehnologijskih

programa i projekata te poticanje meñunarodne suradnje.

No, ukoliko Hrvatska želi postati društvo temeljeno na znanju, treba u većoj mjeri raditi na

suzbijanju odljeva mozgova jer je taj fenomen u posljednjih nekoliko godina poprimio

62

velike razmjere. Položaj znanosti u Hrvatskoj trebao bi se poboljšati jer bi se time zadržali

stručnjaci u domovini te bi ih se motiviralo na nova znanstvena otkrića. Trebalo bi povećati

ulaganja u istraživanje i razvoj, poticati meñunarodnu znanstvenu suradnju, stvarati i

njegovati kontakte s znanstvenicima u svijetu radi stvaranja aktivne suradnje te privlačenje

talenata iz susjednih zemalja. Republici Hrvatskoj potrebna je i reforma znanosti koja bi

omogućavala korištenje stečenih znanja i vještina, poboljšane uvjete za istraživačke radove,

poboljšane radne uvjete, plaće na razini kvalifikacija stručnjaka i brojne druge uvjete koji bi

pozitivno djelovali na problem odljeva mozgova. Povećanje plaća, krediti za rješavanje

stambenih pitanja, sigurnost posla, povećana industrijalizacija koja bi otvorila nova radna

mjesta; sve su to razlozi koji bi visokoobrazovane ljude potaknuli na ostanak u Hrvatskoj.

63

LITERATURA

KNJIGE:

1. Kersan-Škabić, I. (2007): Konkurentnost Europske unije i bolonjski proces-gdje je

Hrvatska, Znanje i konkurentnost, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

2. Bejaković, P.; Lowther, J. (2004): Konkurentnost hrvatske radne snage, Institut za

javne financije, Zagreb

ČLANCI:

3. Adamović, M.; Mežnarić, S. (2003): Potencijalni i stvarni "odljev" znanstvenog

podmlatka iz Hrvatske: empirijsko istraživanje, Revija za sociologiju, Vol. 34,

br. 3-4

http://ehis.ebscohost.com (18.11.2012.)

4. Andrijević Matovac, V.; Bilas, V.; Franc, S. (2010): Understanding the importance

of human capital and labor market, Competitiveness in the EU candidate countries

and selected EU members, Ekonomska misao i praksa : časopis Sveučilišta u

Dubrovniku, Vol. 19, br. 2

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=499496 (18.11.2012.)

5. Ankomah, B. (2012): What Africa can learn from Singapore, New African, Vol. 5,

br. 526, London

http://ehis.ebscohost.com (30.05.2013.)

6. Bejaković, P. (2003): Nezaposlenost, Financijska teorija i praksa, Vol. 27, br. 4

http://ehis.ebscohost.com (12.03.2013.)

7. Bjelajac, S. (2007): Hrvatski «Brain-Drain», Informatologija, Vol. 40, br. 4

http://hrcak.srce.hr/21535 (25.11.2012.)

8. XXX (2012): Švicarska smanjuje kvote za strance, Business Consultant, Vol. 4,

br. 17

http://ehis.ebscohost.com (30.05.2013.)

9. Fihel, A.; Kaczmarczyk, P.; Wolfeil, P.; śylicz, A. (2007): Brain drain, brain gain

and brain waste, CMR, Centre of Migration Research, University of Warsaw

64

http://doku.iab.de/grauepap/2009/LM_Deliverable_6.pdf (26.03.2013.)

10. Horvat, I. (2004): Umjesto «odljeva» - moguća «cirkulacija mozgova»?, Hrvatska

revija, Vol. 4, br. 1

http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_1.nsf/AllWebDocs/odljev (25.11.2012.)

11. Golub, B. (2003): Zašto odlazimo?, Društvena istraživanja, Vol. 12, br. 1-2

http://hrcak.srce.hr/ (25.11.2012.)

12. Jakovljević, D. (2002): Osnovni oblici nezaposlenosti, Psihološki aspekti

nezaposlenosti: Zbornik radova XII. ljetne psihologijske škole, Silba

http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/2.1.html (31.05.2013.)

13. Koller-Trbović, N. (2008): Nezaposlenost u doživljaju i iskustvu nezaposlenih

mladih u Hrvatskoj, Ljetopis socijalnog rada, Zagreb, Vol. 16, br. 1

http://hrcak.srce.hr/35434 (31.05.2013.)

14. Kostanjevečki, T. (2002): Odljev mozgova, Psihološki aspekti nezaposlenosti:

Zbornik radova XII. ljetne škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju

Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Silba

http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/3.4.html (31.05.2013.)

15. Mrnjavac, Ž. (2002): Nestaje li radništvo u ekonomiji zasnovanoj na znanju?, u:

Znanje - temeljni ekonomski resurs, (Sundać, D. ur.) Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka

http://www.efst.hr/~mrnjavac/znanje1.pdf (22.04.2013.)

16. Mujić, N.; Legčević, J. (2008): Razvoj ljudskog kapitala, novo bogatstvo nacije,

Informatologia, Vol. 41, br. 3

http://hrcak.srce.hr/ (06.06.2013.)

17. Pejaković, G. (2010): Inflacija i nezaposlenost: Filipsova zakonomjetnost u EU,

Zbornik Radova, Sarajevo, Vol. 20, br. 30

http://ehis.ebscohost.com (15.03.2012.)

18. Požega, Ž.; Crnković, B. (2008): Stope povrata od ulaganja u ljudski i fizički

kapital, Ekonomski vjesnik, Vol. 20, br. 1 – 2

http://hrcak.srce.hr/ (15.04.2013.)

65

19. Sladoljev, J.; Šišara, J.; Boban, M. (2007): Upravljanje ljudskim potencijalima u

cilju povećanja konkurentnosti poduzeća, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku,

Vol. 1, br. 1-2

http://www.vus.hr/uploads/file/zbornik/rad_sladoljev_sisara_boban.pdf

(15.04.2013)

20. Šverko, I. (2005): Studentske namjere odlaska u inozemstvo: veličina potencijalnog

"odljeva mozgova" i njegove odrednice u 1995., 1997. i 2004. godini, Društvena

istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol. 14, br. 6 http://hrcak.srce.hr/

(18.11.2012.)

INTERNET IZVORI:

21. Agencija za mobilnost i programe Europske unije

http://www.mobilnost.hr/index.php?id=10 (28.03.2013.)

22. Postignuća Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

http://draganprimorac.org/?p=1338 (10.06.2013.)

23. Društvo znanost.org

www.znanost.org (03.04.2013.)

24. Eurostat

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/population/data/database

(14.03.2013.)

25. Fond «Jedinstvo uz pomoć znanja»

www.ukf.hr/default.aspx?id=4 (29.03.2013.)

http://www.ukf.hr/default.aspx?id=301 (10.06.2013.)

26. Hrvatska zaklada za znanost

www.hrzz.hr (28.03.2013.)

27. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3393 (07.06.2013.)

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2935 (07.06.2013.)

66

28. Ministry of Manpower, Singapore Government

http://www.mom.gov.sg/statistics-publications/national-labour-market-

information/statistics/Pages/unemployment.aspx (30.05.2013.)

29. Poduzetništvo.org: Hrvatska nema više 7, nego 20 posto visokoobrazovanih

http://www.poduzetnistvo.org/news/hrvatska-nema-vise-7-nego-20-posto-

visokoobrazovanih (08.06.2013.)

30. Statistički ljetopis, Godine 2002-2012, Zagreb

http://www.dzs.hr/Hrv/publication/stat_year.htm

31. Statistički ljetopis, Mjesečno statističko izvješće za travanj, Zagreb 2013.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/msi/2013/msi-2013_04.pdf

32. Stratego PR savjetovanje

http://strategopr.biz/blog/gdje-je-zivot-najskuplji-potrosacka-kosarica-nakon-

povecanja-pdv-a/ (31.05.2013.)

33. The World Bank: Migration and Development Brief, Migration and Remittances

Unit, Development Prospects Group, 2013.

http://www.worldbank.org/ (07.06.2013.)

34. The World Bank: Personal remittances in Croatia

http://www.worldbank.org/ (08.06.2013.)

35. UNESCO

http://www.uis.unesco.org/Education/Pages/international-student-flow-viz.aspx

(10.06.2013.)

36. United Nations: World Population Prospects, The 2006 Revision, New York, 2007

http://www.un.org/ (18.03.2013.)

67

OSTALI IZVORI:

37. Institut za razvoj obrazovanja: Akademska mobilnost

http://www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/akademska-mobilnost-/

(25.11.2012.)

38. Institut za razvoj obrazovanja: Ekonomski oporavak i pravednost u visokom

obrazovanju

http://www.iro.hr/hr/o-nama/odnosi-s-javnoscu/priopcenja-za-javnost/view-press-

5475/ (08.06.2013.)

39. Institut za razvoj obrazovanja; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta:

Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj, Nacionalno izvješće

istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb

2011.

www.iro.hr/userdocs/File/Publikacije/EUROSTUDENT_Nacionalno_izvjesce_RH_

2011.pdf (27.03.2013.)

40. Ivošević, V.; Šćukanec, N. (2012): Vodi li akademska mobilnost k odljevu

mozgova?, Institut za razvoj obrazovanja, Zagreb

www.iro.hr/hr/javne-politike-visokog-obrazovanja/kolumna/vodi-li-akademska-

mobilnost-k-odljevu-mozgova-/ (18.11.2012.)

41. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2006): Znanstvena i tehnologijska

politika RH, Zagreb

42. Nacionalno vijeće za konkurentnost (2004): 55 preporuka za povećanje

konkurentnosti Hrvatske, Zagreb

43. Nader, R. (2012): Pohlepa i odljev mozgova, Ekonomsko geopolitički list

Advance.hr

www.advance.hr (18.11.2012.)

44. Schwab, K. (2012): The Global Competitivness Report 2012-2013., World

Economic Forum, Ženeva

45. Šćukanec, N (2013): USACC Conference: Preventing Croatia's Next Brain Drain,

Ekonomski fakultet Rijeka

68

46. Skupnjak-Kapić, S. (2008): Globalni migracijski trendovi i iskustva u provoñenju

useljeničkih politika, Meñunarodna organizacija za migracije (IOM), Zagreb

47. XXX (2012): Hoće li zbog ulaska u EU doći do odljeva mozgova iz Hrvatske?,

Večernji list, Zagreb

www.vecernji.hr (18.11.2012.)

48. XXX (2012): Zbog nepotizma Hrvatskoj prijeti odljev mozgova, Lider

www.liderpress.hr (18.11.2012.)

69

POPIS TABLICA

1. Migracije u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine .................................. 7

2. Procjene zemalja o odljevu mozgova (najboljih 15 zemalja) ................................. 11

3. Procjene zemalja o odljevu mozgova (zadnjih 20 zemalja) .................................... 13

4. Novčane doznake u Hrvatsku (izražene u USD) ..................................................... 16

5. Nezaposlenost u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2011. godine (u tisućama) .... 29

6. Nezaposlenost visokoobrazovanih osoba u razdoblju od 2002. do 2011. godine ... 31

7. Nezaposlenost visokoobrazovanih osoba u razdoblju od 2002. do 2011. godine

izražena verižnim indeksima ................................................................................... 32

8. Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u kunama, u razdoblju od 2002. do

2011. godine

.................................................................................................................................. 34

9. Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002.-2011. godine

izražena u baznim i verižnim indeksima ................................................................. 34

10. Indeksi potrošačkih cijena u razdoblju od 2002. do 2011. godine .......................... 35

11. Usporedba prosječnih plaća i osnovnih troškova života ......................................... 36

12. Rezultati globalne konkurentnosti i odljeva mozgova 2012. godine ...................... 47

13. Globalna konkurentnost i odljev mozgova Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2012.

godine ...................................................................................................................... 48

POPIS GRAFIKONA

1. Novčane doznake zemljama u razvoju .................................................................... 15

2. Razmišljanja studenata o odlasku u inozemstvo ..................................................... 19

3. Namjere studenata nakon završetka studija ............................................................ 20

4. Duljina ostanka u inozemstvu ................................................................................. 21

5. Razlozi odlaska u inozemstvo ................................................................................. 22

6. Profesionalni planovi ispitanika .............................................................................. 26

7. Izvori financiranja studija u inozemstvu ................................................................. 42

8. Prepreke za upis na studij u inozemstvu (1=velika prepreka, 5=nema prepreka) ... 43

70

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ ODLJEVA MOZGOVA

NA KONKURENTNOST REPUBLIKE HRVATSKE izradila samostalno pod

mentorstvom prof. dr. sc. Dragomira Sundaća.

U radu je korištena literatura koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje,

stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u

diplomskom radu, na uobičajeni način sam citirala. Rad je napisan u duhu hrvatskoga

jezika.

Studentica

___________________________

Gorana Stumpf