ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBUSMJER: URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA- (I. God.,II sem.)

UVOD U URBANIZAMBilješke prema predavanjima pred. ZLATKA KARAČA

Održanim u ljetnom semestru akad. god. 2006./2007.

Sastavili studenti (2005. / 2006.): GRGURIĆ ANAMARIJA KOBASIĆ ZRINKA PIŠKOR IVANA VRBANOVIĆ TOMICA

Dopunile studentice (2006. / 2007.):PETANJEK VALENTINA

TELALOVIĆ SANJA

Napomena:Ovaj je materijal nastao kratkim neposrednim bilježenjem na predavanjima, pa je moguće da nije posve potpun, točan ili svima razumljiv. Stoga je za pripremu ispita preporučljivo koristiti vlastite bilješke s predavanja i propisanu literaturu, a ovaj materijal treba smatrati tek kratkim pomoćnim repetitorijem.

Sadržaj :Teme

Tema 1: UVOD (pojam urbanizma, kriteriji za definiranje grada, prostorno-planerske discipline)

Tema 2: POVIJEST I KULTURA GRADOVA – EUROPA (urbanistički razvoj, periodizacija, tipologija naselja)

Tema 3: POVIJEST I KULTURA GRADOVA – HRVATSKA (povijesni pregled hrvatskog urbanizma)

Tema 4: URBANISTIČKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO (zakonski dokumenti, dozvole, procedura izrade plana, gospodarenje prostorom)

Tema 5: KARTOGRAFSKE PODLOGE I VRSTE PLANOVA

Tema 6: FIZIČKA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA (ulice-trgovi, blokovi, parcele, tipologija izgradnje, stambene zone)

Tema 7: FUNKCIONALNA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA (funkcionalno zoniranje)

Tema 8: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA GRADA – OPĆENITO (sustavi, zone, mreže, uređaji, službe)

Tema 9: PROMETNA INFRASTRUKTURA GRADA (javni gradski prijevoz, promet u mirovanju)

Tema 10: HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA GRADA (vodoopskrba, odvodnja)

Tema 11: ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA (plin, toplovodi, energovodi/produktovodi, elektrika i rasvjeta)

Tema 12: ZAŠTITA OKOLIŠA I HIGIJENA GRADA (evakuacija otpada, groblja, mjere zaštite okoliša)

Tema 13: ZELENE POVRŠINE GRADA (vrste gradskog zelenila, dječja igrališta, groblja, drvoredi, ekološki značaj)

Prilozi I program kolegija II ogledni primjer ispitnog testa

1

Tema 1 : UVOD

(POJAM URBANIZMA, KRITERIJ ZA DEFINIRANJE GRADA, PROSTORNO-PLANERSKE DISCIPLINE)

Urbanizam je znanost i umjetnost o planiranju, izgradnji i uređenju gradova.

Urbanizam potječe od lat. riječi Urbs što znači grad.U povijesti Rima (lat. Urbs) u užem je smislu značio grad Rim, a kasnije pojam za bilo koji grad. Tek je u 19. stoljeću razvijen pojam urbanizma, koji se do danas javljao pod mnogim različitim pojmovima, npr.: URBANISTICA(Italija) URBANISME (Francuska), TOWN PLANNING (Engleska), GRADOGRADITELJSTVO(Hrvatska), STADTBAU (Njemačka), GRADOSTROITELJSTVO (Rusija).

U renesansi (15 i 16 st.) urbanizmom tj. planiranjem gradova bavili su se vojni stručnjaci (pojava baruta-obrana grada). Grad je promatran kao utvrda i nisu primarno bitne potrebe ljudi koji u njemu žive. U baroku (17. i 18. st.) urbanizmom se pak bave vrtni inženjeri i umjetnici (Andre le Notre, VERSAILLES). Zbog ekspanzije grada u 19. st. (pojava željeznice) urbanizmom se bavi policija kako bi spriječila razne socijalne pobune i zakrčenost ulica (Pariz je u drugoj polovici 19. st. doživio najveću rekonstrukciju - Hausman). U 20.st. urbanizmom se bave prometni inženjeri i arhitekti a u Americi često i geodeti (Manhattan, New York). Zagreb- Milan Lenuci, geodetski inženjer- LENUCIJEVA POTKOVA.

Kroz povijest su na planiranje gradova često utjecali pape, carevi, filozofi…

Preko 50 % ljudi na svijetu živi u gradovima (u razvijenim zemljama i do 90%)Hrvatska 6742 – naselja 124 – gradovi - 2 % (živi više od 54% stanovništva) 6618 – sela- 98 % (živi manje od 46% stanovništva)

Hrvatska je prema broju gradskog stanovništva malo iznad svjetskog prosjeka te malo ispod Europskog prosjeka

Grad se za razliku od sela može definirati na osnovi četiri kriterija:1. tipologija djelatnosti (ekonomski kriterij)- „gradske“ djelatnosti: proizvodnja,

trgovina, usluge-sekundarne i tercijarne djelatnosti2. demografski (veličina naselja)- veliko = grad, malo = selo- (ne mora biti! - npr. velika

sela pokraj malih gradova (Hum))3. upravni status (županijska, općinska ili državna središta)- RH - status grada ima

SVAKO županijsko središte; Sabor je donio odluku da su u RH 124 grada 4. fizički („gradska“ slika) - arhitektura, stilski karakter, gusta struktura izgradnje,

zidine…

U povijesti su zidine bile glavni gradski atributi ( bez zidina grad nije mogao biti grad). Grad je davao sigurnost i privilegije onima koji bi živjeli unutar zidina, s uvjetom da podignu zidine.

2

PROSTORNO PLANIRANJE: prostorni plan države prostorni plan županije prostorni plan općine/grada prostorni plan dijela grada (urbanističko planiranje) prostorni plan manjih dijelova prostora, npr. parkovi, trgovi (urbanističko planiranje)

Uže discipline i specijalnosti

KOMUNALNA TEHNIKA GRADOVA (infrastruktura)„nervni sustav grada“

PARKOVNA ARHITEKTURA (zelene površine)

URBANIZAM PROMETNA TEHNIKA (prometna infrastruktura)-sustav javnog prijevoza- grad se širi na onu stranu

gdje se mogu graditi prometnice URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO (pravni aspekti)

- gruntovnica, katastar, prodaja i kupovina nekretnina, dozvole…

URBANSTIČKA KOMPOZICIJA (oblikovanje grada)- odnosi: puno – prazno, visoko - nisko, široko - usko

URBANA SOCIOLOGIJA (društveni odnosi, način života)

3

Urbanističke planove po kojima se planira, izgrađuje i uređuje grad interdisciplinarno rade razne struke:

1. arhitekti (oblikovanje, razmještaj funkcija)2. građevinari (komunalije, promet, hidrotehnička infrastruktura)3. šumarski inženjeri (zelene površine, igrališta, zaštita prirode)4. agronomski inženjeri (parterno zlenilo)5. ekonomisti (tipovi djelatnosti): industrijski grad (primjer Zagreb), turistički grad

(primjer Dubrovnik), sveučilišni grad (npr. Oxford), itd..6. humanističke struke ( povjesničari umjetnosti, arheolozi)7. sociolozi (bave se istraživanjem i željama pučanstva kako bi željeli da im grad

izgleda)-ankete8. pravnici (donose zakone i odredbe, pravila)9. geografi (grad u širem prostoru, veze sa okolinom)10. geodeti (kartografske podloge)11. prometni inženjeri (globalni sustavi poput aerodroma ili pak ranžirnog kolodvora)

4

Tema 2 : POVIJEST I KULTURA GRADOVA - EUROPA

- sojenička naselja – naselja na vodi, koja su služila za obranu od neprijateljaPrimjeri: Naselje sojenica na Bodenskom jezeru

PRAPOVIJESNA NASELJA

Homo sapiens se formirao tijekom 40 000 godina, većinu vremena ne zna graditi no relativno kratko vrijeme od njegovog postanka postoji potreba za izgradnjom nastamba.

Nastambe kao (primitivno) mjesto življenja potječu iz 8. tisućljeća prije Krista, međutim kroz razna doba čovjek je mijenjao svoje životne navike i usavršavao tehnologiju življenja i građenja.

Paleolitik (starije kameno doba) javlja se Čovjek – nomad. Selio se sezonski, ovisno o godišnjem dobu. Živio je u spilji.(nastambama koje je nalazio u prirodi) Zbog nomadskog načina života (kreće se za krdom, prati godišnja doba, on je sakupljač i lovac, on je čovjek u pokretu, ljeti se seli na sjever, zimi na jug (razlozi seljenja su različiti, to mogu biti uvijeti temperature, okoliša, seli se tamo gdje ima više hrane…), ne uzgaja životinje i ne obrađuje zemlju) nema potrebe za gradnjom kuća.

To je razdoblje do 10 000 godina pr. n. e.

5

Mezolitik (srednje kameno doba)-prve nastambe šatori, ali još uvijek u pokretu («montažne», prijenosne građevine-rađene od životinjske kože i drugih prirodnih materijala) Razdoblje od 10 000 – 8 000 pr. n. e.

Neolitik (mlađe kameno doba) revolucionarno razdoblje za čovjekaJavljaju se prva sela te potom i gradovi na području Bliskog Istoka. Ljudi pripitomljavaju prve životinje, uzgajaju prvenstveno žitarice i neke poljodjelske kulture (stacionarno življenje).Od neolitika se počela usavršavati tehnika građenja, te se javljaju oblici građevina pod pojmovima POLUZEMUNICE I ZEMUNICE – natkrivene rupe u tlu. Na kraju neolitika počelo se graditi iznad tla. U Sj. Europi gradile su se DRVNARE I PLETERUŠE, prvenstveno sastavljene od blata. Na Mediteranu se grade SUHOZIDNE KONSTRUKCIJE.Potreba za gradnjom – jer ljudi žive u zajednicamaPrve podjele rada zahtijevale zajedničko naselje

zemunica – nastala jednostavnim spuštanjem u zemlju

poluzemunica – dijelom ukopana, ima šatorasti mali krov od prirodnih materijala

6

- naselja brončanog doba poznata su pod nazivom BARSKA NASELJA.- po prvi put u povijesti – kućice u nizu i sustav fortifikacije

- TELL – umjetni otočić sred močvare na balvanima nabijen u glinu

7

Keltski naziv za kamen = men

Tipovi megalita:1. MENHIRI – vertikalno postavljeno kamenje, tvore određeni prostorni ansambl

2. DOLMEN – služi usmjeravanju u prostoru (sastoji se od dva menhira na nekoj udaljenosti i povrh njih je položen vertikalno još jedan kameni blok)

3. KROMLEH – kružni ansambl (npr. Stonehenge)

- od Stonehenga sačuvano samo središte svetišta, no vidi se zadnji prsten opkopa. To je bilo svetište, mjesto okupljanja, svečanosti, možda i razmjene dobara.

8

- vanjska naselja na obalama Nila nisu stalna zbog poplava, pa se ne razvija pravo urbano naselje.

- ovo razdoblje je karakteristično za Egipat, civilizaciju staru 3000 godina, koju su na prijelazu Starog i Novog doba pokorili, te potom preuzeli Rimljani.

- Sačuvano je tek nekoliko RADNIČKIH NASELJAVažno je naglasiti da su se kuće, odnosno nastambe robova i vladara potpuno razlikovale. Robovi su na poplavnim ravnicama Egipta gradili PLETERUŠE.Faraoni, vladari i razni drugi moćnici na svoj posljednji počinak odlazili su u tzv. grobnice, odnosno MASTABE – arhitektonski sadržaj kulta mrtvih.AHETATON, tj. današnja TEL-EL-AMARNA uzeta je za primjer radničkih naselja.

9

JERIHON – najstariji grad na svijetu,(1.sloj. iz oko 8000.g.pr.Kr.) nalazi se na utoku rijeke Jordan u Mrtvo more, obilježen visokom civilizacijskom razvijenošću- ima kružni oblik- da je to grad prepoznajemo prvenstveno po ideji sustava obranegrađen opekom- grad Megido - sjevernije (na području Sirije) – gradile su ga također danas nepoznate civilizacije

- smješten je uz obale Eufrata i Tigrisa. pr. K. - Babilon je tzv. GRAD U GRADU ( unutrašnji grad površine 400 ha i vanjski grad površine 20 km² )

- najbolji primjer, a ujedno i najstariji za ovo razdoblje je grad UR, u kojem se razvila piramidna građevina ZIGURAT (funkcija hrama) - stepenasta kompozicija posvećena bogovima, dominira središtem grada. - u odnosu na druge civilizacije Mezopotamijska civilizacija je slabije poznata i neistražena jer su ljudi tadašnjeg doba gradili nepečenom opekom. ima kvadratni tlocrt i ortogonalnu mrežu ulica

U Mezopotamiji (za razliku od Egipta) događale su se POVREMENE poplave pa su građeni umjetni nasipi, na jednoj takvoj nasutoj terasi izgrađen je grad Babilon.

10

- palače (rezidencija) su se gradile na rubu grada a najčešće pokraj rijeka radi bržeg bijega- 4 – izdvojen «otok» za gradsko plemstvo, umjetni opkopi (vodeni kanali) oko grada

- strane kvadratnog tlocrta: km i pol x km i pol

11

- smještena na vrhu brežuljka (zona hramova, svetišta u sredini) u njoj nalazimo lavlja vrata i obavijena je sa zidinama

- teatar – kulturno središte grada

3 najpoznatija grada iz najstarijeg razdoblja grčke civilizacije:MIKENA – na PeloponezuTROJA – na području TurskeKNOSOS – na otoku Kreti

- dok je Mezopotamija na vrhuncima graditeljstva, Sredozemlje se tek razvija, U Mezoptamiji nema puno kamena pa je baš zbog graditeljskog materijala puno manje sačuvana, u Grčkoj i drugim mjestima situacija je obrnuta

GRADOVI U KLASIČNO DOBA (5. i 4. st. pr. Kr.)

12

13

- STOE – duge zgrade oko Agore, «trgovački centri»U helenističkom dobu nastaje najveći grčki grad Aleksandrija. Grad je nastao na delti Nila i građen je po HIPODEMSKOJ KOMPOZICIJI.

Grad Timgad – današnji Alžir- parcele za stanovanje (DOMUSI)

RIMSKA CIVILIZACIJA

14

U odnosu na druge stare države, Rimska traje kratko (753. pr. Kr. – 476.)Rimska civilizacija je vezana uz civilizaciju Etrušćana. (Širenje s Italskog poluotoka osvajanjem Etruščanskih područja) Gradovi se grade na principu vojnog logora, te oblikuju gradove tipa KASTRUM ( kvadratni ili pravokutni oblik) stranice 2:3

Kastrum se kratko koristi kao logor (20 – 30 godina), kasnije to postaje grad u kojeg se

smještaju ratni veterani)

- decumanus je glavna i najšira gradska ulica (istok – zapad) - Insula može biti mjera 20x20 do 100x100 (prema tipu insula građen zagrebački Donji grad)

Pravni statusi gradova:* najniži stasus: (3 –4 sata hoda ili 1 sat jahanja) MUTATIO

- mali gradovi uz cestu (promjena konja, mutacija)* na 4 sata jahanja – MANSIO (prenoćišta)

* MUNICIPIA – naselja koja su Rimljani već zatekli na novoosvojenim područjima i ostavljaju im lokalnu samostalnost* GRADOVI-KOLONIJE – uživaju puno Rimsko pravo - napuštenim logorima davali rang kolonije (kako bi ratni veterani ostali u provincijama)

Dimenzije gradova castruma- prva faza 500 x 500m -druga faza 500 x 700 (600x800)

- odličan sustav prometnica građeni akvedukti (pr Kartaga u Africi – akvedukt dug 80 km)

15

- mreža je paralelna sa cardom i decumanusom

Sva je zemlja (ager) pripadala caru. Ovisno o statusu car je dijelioparcele veličine

JUGERSORTES

+ robove koji su radili na toj zemlji

16

Kapitolijum – smještaju se hramovi, glavni gradski hram na gradskom trgu

- nakon velikh osvajanja car bi napravio nešto novo u gradu ( novi forum, terme)

SREDNJOVJEKOVNO GRADOGRADITELJSTVO U EUROPI (5.-poč.15.st.)

17

Padom ZRC-a (zbog prodora barbarskih naroda) Europa je ostala u ruševinama

U srednjovjekovnom razdoblju nastaju mnogobrojne građevine koje su do danas gotovo u potpunosti sačuvane. Najistaknutija su građenja crkvenih ( kršćanskih ) bazilika. Izražen je faktor obrane i plitke vode.

Dvije su tipične lokacije nastanka grada:- visoki, teško pristupačni vrhunci- na vodi (npr. Venecija – kroz 1000 godina postojanja nije napadana zbog

nemogućnosti pristupa)

Nastaju sedam glavnih tipova matrice (plana) grada:

linearni gradovi (Križevci) –formirani uz jaku prometnicu, izduženi

vretenasti gradovi (Samobor)-linearni grad od 1 ulice sa proširenim «tržišnim» mjestom

koncentrični gradovi (Bale, Nordlingen)- nastaju prstenastim širenjem

spiraloidni gradovi (Motovun)- obično «obavijeni» oko stožastih brežuljaka

zvijezdasti gradovi (Siena, Žminj)- na mjestima gdje se sutiče više putnih pravaca

ortogonalni (Klasični) gradovi (Zadar, Poreč)-uvijek planirani; često rimskog

podrijetla

18

radijalno koncentrični- poprečno prosječene ulice spajaju gradska vrata i trg u središtu naselja

Gradovi su imali dva glavna centra: sakralni (crkva) i profano mjesto (trg, vijećnice)- bipolarni oblik. Gradovi Srednjeg vijeka su maleni, najveći grad srednjeg vijeka je Venecija,(140. 000 st.) uz nju je po veličini Konstantinopolis (400. 000 st.). Dubrovnik je po broju stanovnika bio najveći u Hrvatskoj (6000 st.)Gradovi isključivo nastaju na prometnicama, prijevojima, lukama ili na već srušenom ili polusrušenom rimskom gradu. Gradovi imaju BIPOLARNU KOMPOZICIJU koja se sastoji od svetišta i zelenog trga.

19

20

- ti su gradovi nastali kao vojne točke, te ih nastanjuju koloniziranim ljudima. Pravilni tip gradova. Montpazier, Carcassone, Aiques Mortes- (u Hrvatskoj planski utemeljeni: Korčula, Ston, Pag i dijelovi Dubrovnika)

RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO U ITALIJI ( 15. i 16. st. )

Renesansa, kao povijesno razdoblje dovela je mnoge pokrete i promijenila dotadašnji život. To je razdoblje u kojem je otkriven Novi svijet, razdoblje u kojem se osjeća novo religijsko ozračje, tj. protestantizam. Dolazi do misaonog oslobođenja čovjeka.Renesansni grad poznat je pod nazivom IDEALNI GRAD – PRAVILNA I RADIJALNA KOMPOZICIJA, TE SAVRŠENA ESTETIKA. Renesansni gradovi promijenili su građevnu konstrukciju. Grade se niski zidovi i bedemi – savršeni amortizeri zbog pojave baruta koji je došao iz Kine (top). Bedemi su građeni od nabijene zemlje, tako da se kugla samo zabije u zemlju i nema štete. Stare visoke zidine vidjele su se s velike udaljenosti i kada bi ih pogodila topovska kugla rasprsnule bi se poput stakla.Tadašnje dvorce karakterizirali su BASTIONI – trokutaste zemljane utvrde koje su služile kao topovsko područje. – Aktivna obrana grada

21

22

GRADOGRADITELJSTVO 17. i 18. STOLJEĆA U EUROPI (BAROK)

Barok kao stilsko razdoblje unosi nemir, te razveden stil građenja. Veoma je istaknuta vrtna umjetnost i zrakasta simetrija pri građenju. Barok je vrijeme iznimnog bogatstva (kolonijalne sile).

23

- Trg Sv. Petra u Rimu sastoji se od dva dijela: - trapezoidni dio uz Crkvu

- oval- za smještaj hodočasnika (natkriveni trjemovi koji okružuju trg)

24

25

GRADITELJSTVO 19. STOLJEĆA U EUROPI I AMERICI

U 19. stoljeću događaju se mnoge promjene sa dolaskom prve industrijske revolucije. Javljaju se pravilni pravokutni oblici u građenju i jednostavnost u perivojnoj arhitekturi. Važno je napomenuti, da u tom razdoblju nastaju prve javne, otvorene površine za društvo različitih slojeva. To je razdoblje nastajanja prvih rekreacijskih parkova, rade se „urbane rekonstrukcije“- „Bečki ring“ – uzor za zagrebačku „ zelenu potkovu“

26

- doživio je urbanu rekonstrukciju - na području neizgrađenog dijela oko stare jezgre grada- RING (novoizgrađeni dio

parkova javnih zgrada)

Razlikujemo dva tipa rekonstrukcije renesansnih gradova: širenje na podglasje, prostor koji je imao obrambenu funkciju (Beč) širenje grada na sasvim novo područje (Barcelona)

27

- pariška zvijezda kao gradski trg; rekonstrukcija sa svrhom bolje obrane grada- srušeno oko 20% starog gradskog tkiva (rekonstrukcija izvršena od strane policije)

- New York projektiran od strane geodeta, jedina dijagonala u prostoru jest BroadwayTema 3 : POVIJEST I KULTURA GRADOVA - HRVATSKA

POVIJESNI PREGLED HRVATSKOG URBANIZMA

28

- Hrvatska urbana kultura stara je oko 2400 godina - na Hrvatskom području ljudi su gradili dvije vrste naselja, ovisno o geografskom i klimatskom položaju.- na Mediteranu ljudi su gradili gradine, a u nizinskom dijelu Hrvatske ljudi su gradili gradišta.- postojala je jedna vrsta gradišta, odnosno refugium- refugiumi su se gradili za slučaj opasnosti od neprijatelja, u skrovitom području blizu naselja.

GRČKI GRADOVI

29

- Issa spada u helenističko povijesno razdoblje

Stari Grad je pod UNESCO – vom zaštitom zbog izrazito očuvane grčke parcelacije. Na nekadašnjim putevima i granicama polja danas su izgrađene ceste (neki suhozidi su se očuvali do danas). Emporij ili lučki gradovi za privremeni boravak rimskiih brodova.

RIMSKI GRADOVI

30

Gradsko tkivo grada Zadra jedno je od rijetkih gradova koje je uspjelo toliko dugo sačuvati rimsku matricu građenja i to čak preko 2000 godina. Bruno Milić- obnova Zadra nakon drugog svjetskog rata.

31

32

GRADOVI SREDNJEG VIJEKA

33

- Dubrovnik nastaje u 7. stoljeću nakon razaranja Epidauruma (današnji Cavtat). - novi dio Dubrovnika nastaje nasipavanjem močvare u 13. stoljeću. - u povijesti je bio drveni grad, pa se zbog požara, statutom propisuje obavezna

kamena građa.

34

- plan riblje kosti- na najvišoj točki nalazi se katedrala-

Veliki Ston je utemeljen 1334. godine. To je kompleks starovjekovnih utvrda oko 5 km. Na tom području su nastale prve solane u Hrvatskom području. Grad je planski veoma pravilan. Unutar zidina smještene su agrarne zalihe neizgrađenog prostora.

35

36

Karlovac je izgradio graditelj M. Gambon 1579. god.

37

- Kaštel izgrađen polovicom 16. st.za obranu od Turaka- trokutasta fortifikacija koja nema bastione nego kule- 1593. g. Sisačka bitka, prvi veliki poraz Turaka

BAROK (18.st.)

38

39

40

barokna urbana obnova nakon potresa 1667. godine

19. STOLJEĆE

41

Korzo-glavna ulica

42

Tema 4 : URBANISTIČKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO( ZAKONSKI DOKUMENTI, DOZVOLE, PROCEDURE IZRADE PLANA,

GOSPODARENJE PROSTOROM)

„Urbanizam je zakon projiciran na tlu.“ (Ante Marinović Uzelac)- zadaća je urbanističkog plana da štiti opći, javni interes u prostoru- najviše je zloupotreba kada se u planiranje i građenje uključi privatni interes

3 su glavne grupe dokumenata:

1.) ZAKONI – 2 su temeljna zakona: - ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU - ZAKON O GRAĐENJU -KOMPLEMENTARNI ZAKONI (zakon o šumama, zakon o zaštiti kulturnih dobara, zakon o zaštiti prirode, zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti od požara, zakon o poljoprivrednom zemljištu...) – sudjeluje cijeli niz struka 2.) PODZAKONSKI AKTI (interni akti koji detaljno razrađuju ono što je zakon globalno postavio) -PRAVILNICI - niže rangirani od zakona, detaljno postupanje u raznim stručnim pitanjima i daju detaljne upute kako nešto provesti

43

- NORMATIVI (STANDARDI) – statističke vrijednosti koje reguliraju i ujednačavaju kvalitetu građenja, npr. kakva je prosječna veličina stana ili nosivost zida debljine od 16 cm.

3.)UPRAVNI DOKUMENTI : kod njih postoje 3 oblika - mišljenja – koja daju stručna tijela (nisu obvezujuća – službeno ovjerena informacija) - posebni uvjeti – izdaju razna tijela npr. komunalna tijela, zavodi za zaštitu spomenika - dozvole – najvažniji upravni dokumenti - određuje pravila izgradnje na temelju urbanističkog plana (legalizacija svakog koraka gradnje)

DOZVOLE

1.LOKACIJSKA DOZVOLA - utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju - njih izdaju uredi državne uprave u županijama - lokacijska dozvola sadržava : a) sva ograničenja i zabrane b) obveze koje investitor mora ispoštovati - lokacijska je dozvola podloga na temelju koje se izrađuje projekt

- lokacijska dozvola utvrđuje : 1) mogućnost gradnje 2) namjenu građevine (tvornica ne može biti u stambenom naselju!) 3) veličinu građevine : - površina (koliko kvadrata maksimalno može imati neki objekt na toj parceli) - broj katova (npr. P+1+2) - koeficijent izgrađenosti parcele (omjer između površine pod građevinom i ukupne površine parcele, KIZ<1) -koeficijent iskorištenosti parcele (omjer između bruto razvijene površine svih etaža i površine parcele, može biti KIS>1) 4) građevinski pravac / linija na kojoj se obavezno gradi najistureniji dio građevine prema javnom prostoru, na uređenoj razini tla (optimalno 5 m od ulice, za parkiranje vozila). 5) regulacijski pravac/linija

- linija koja odvaja privatni prostor od javnog- on definira koridor (smjer pružanja ulice)

6) položaj građevine na parceli (udaljenost od međe 3 m ako ima prozore, 1 m ako nema prozora)

7) utvrđuju se uvjeti oblikovanja ( kosina i oblik krova, pročelje, koji se materijal upotrebljava, oblici otvora… )

8) uvjeti komunalnih službi (elektra, vodovod, kanalizacija, plin,...) 9) izvod iz gruntovnice (vlasnički list), izvod iz katastra (geodetska izmjera parcele) 10) idejno rješenje građevine

44

-za lokacijsku dozvolu treba priložiti

- vlasnički list (gruntovni izvadak)- izvod iz katastra (grafički prikaz parcele)- idejni projekt

2. GRAĐEVINSKA DOZVOLA (utvrđuje usklađenost projekta s uvjetima iz lokacijske dozvole) - za građevinsku dozvolu prilaže se: - glavni projekt M1:100 - lokacijsku dozvolu

- nakon lokacijske dozvole dobiva se građevinska dozvola kojom započinje gradnja - građevinska prolazi ako je projekt usklađen s lokacijskom

3. UPORABNA DOZVOLA, ona se dobiva nakon tehničkog pregleda izvedene građevine- tehnički pregled provode; Komisija: utvrđuje usklađenost projekta s izvedenom

- investitor građevinom- projektant- šef gradilišta- nadzorni inženjer- predstavnik organa koje je izdalo građevinsku dozvolu- građevinski inspektori

- uporabna dozvola je važna da se: - objekt može staviti u funkciju (npr. otvoriti neku djelatnost) - objekt može upisati u gruntovnicu i katastar čime se potvrđuje legalnost gradnje i vlasništva - uporabna dozvola se ne može dobiti ako je u izvedbi došlo do odstupanja od odobrenog projekta

PARTICIPANTI PRI IZRADI URBANISTIČKOG PLANA

IZRAĐIVAČ → DONOSITELJ → PROVODITELJ

IZRAĐIVAČ – STRUČNA TIJELA:a) ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE (MINISTARSTVA)

a.rade plan cijele državeb) ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

b.rade prostorni plan županijec) OVLAŠTENI BIROI

c.mogu raditi planove nižeg reda

45

- dobili su licencu od ministarstva da izrađuju planove gradova i dijelova grada

DONOSITELJ – POLITIČKA TIJELA:1. dio su javni uvid i javna rasprava

- javni uvid, primjedbe i prijedlozi, usklađivanje- planeri (stručnjaci) ukratko izlože plan, nakon čega građani mogu postavljati svoja

pitanja - ta javna rasprava traje oko mjesec dana

2. dio donošenja se provodi u predstavničkim tijelima vlastia) SABOR – ako je riječ o planu državeb) ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA – plan županijec) GRAD/OPĆINSKO VIJEĆE – plan općine/grada- nakon usvajanja, plan se objavljuje u Narodnim Novinama i postaje važeći «zakon»

PROVODITELJ – UPRAVNA TIJELA:- provedba ide kroz dozvole i inspekcijski nadzor

a) TIJELA DRŽAVNE UPRAVE → DOZVOLEb) INSPEKCIJA (urbanistička, građevinska, inspekcija za zaštitu okoliša) → NADZOR

FAZE IZRADE PLANA

1) ANALIZA POSTOJEĆEG PLANA → POLAZIŠTE PLANA- Analiza terenskog stanja- Analiza postojeće dokumentacije

2) PROBLEMSKA KARTA (KARTA KONFLIKATA) → CILJEVI- problemska karta kazuje da postoje neka ograničenja i obveze koje se moraju

poštovati u skladu s tim- ograničenja mogu biti: brdo, podvodna tla, tektonski rasjedi…

3) KONCEPT PLANA → PLANSKI ZADATAK - predispozicija za diskusiju4) PLAN - sama izradaDržava je donijela regulu – krajnji datum do kojeg se moraju donijeti svi planovi gradova i općina. Kazna je smjena s vlasti i raspuštanje skupštine

GOSPODARENJE PROSTOROM

46

VLASNIK PARCELE može biti:- PRIVATNO VLASNIŠTVO- DRŽAVNO VLASNIŠTVO (to su : vodene površine, prometni i infrastrukturni

koridori, površine posebnih namjena npr. vojska)- Država je mali posjednik u prostorima za izgradnju- Vlasništvo parcela upisuje se u :

a) ZEMLJIŠNE KNJIGE – vode se u GRUNTOVNICI pri Općinskom sudu (vlasništvo je upisano pomoću broja katastarske čestice)

b) KATASTAR (grafički prikaz svih parcela, s brojevima)- vlasništvo mora biti javno poznato

KORISNIK PARCELE- ZAKUP - kratki ugovor- KONCESIJA – izdaje se ako se na parceli gradi nešto složenije i skupo – dug ugovor

(npr. 99 godina)- Primjer: IMPORTANNE – kod Glavnog Kolodvora, na mjestu je gradskog trga, grad

ne može prodati svoj trg, pa je izdana koncesija

IZVLAŠTENJE ( EKSPROPRIJACIJA)- zakonski postupak koji se odvija kada npr. država oduzima (uz obeštećenje) vlasništvo

radi osobito važnih gradnji (npr. ceste i kapitalna infrastruktura) na toj parceli

KOMASACIJA (URBANA KOMASACIJA)- postupak „geometrijskog sređivanja“ prostora (kad su parcele nepravilne i razbacane u

prostoru) tada vlasnik ne gubi ništa već mu je vraćena ista površina, ali na geodetski uređen način u pravilnim parcelama

- Kod urbane komasacije od 100% - vlasnik gubi 20% površine u novij parcelaciji zbog ulica, trgova, ali se njegova materijalna vrijednost (parcele) povećala, jer je to sad uređene parcela na uređenom prostoru

47

ARONDACIJA- uređenje se provodi ne zbog urbanističkog uređenja, već ako vlasnik ima na nekom prostoru više manjih razbacanih parcela do koje se teže pristupa, one se povezuju u jednu cjelinu.

a+b+c+d+e =2777 f = 2777

POJAM GRAĐEVNOG PODRUČJA:

- područje naselja unutar kojega je dozvoljena gradnja- cijena parcele ako uđe u građevno područje može se povećati i za 10 puta- na vrijednost parcele bitno utječe položaj u prostoru, položajna renta

Tema 5 : KARTOGRAFSKE PODLOGE I VRSTE PLANOVA

KARTOGRAFSKE PODLOGE- geodetski snimci postojećeg stanja -

TOPOGRAFSKE KARTE

- nalazimo ih u mjerilima 1 : 100 000, 1 : 50 000, 1 : 25 000, (1 : 75 000 → koristila se u 19. st.) - uglavnom su izrađivane za vojne potrebe - one prikazuju prirodni prostor, reljef, vode, kultura na tlu, koridore, ceste, naselja,... - sitno mjerilo-ne vide se građevine - imaju geografsku širinu i dužinu u stupnjevimaHOK – hrvatska osnovna karta

- mjerilo 1 : 5000- izmjera ovih karata je započela oko 1968.- objekti su vidljivi- GAUSS – KRÜGERove KOORDINATE – nalazimo ih na rubovima karte

- suvremene karte su nastale iscrtavanjem na orto-foto snimcima (iz aviona). - u pravilu se koriste samo za gradove KATASTARSKE KARTE (K.K.)

48

- mjerilo 1:1 000 (za izgrađeni dio naselja)- 1:2 000 (EKSTRAVILAN) – kod područja bez objekta, poljoprivredno zemljište

- vide se detaljno parcele, objekti, često i vodovi infrastrukture- svaka katastarska čestica ima svoj broj (on je vezan za vlasništvo)- kartira se i komunalna infrastruktura (podzemna)- nema slojnice (ne pokazuje stvarnu dimenziju zemljišta) već horizontalnu projekciju

1: 1 440 - nastali 1860. - 1870. od strane Austro-Ugarske, te karte se i danas koriste jer država nema novaca za izradu novih karata1: 1 880

- mjerila nisu metrička već u bečkim stopama

postupak REAMBULACIJE – svakih 5 godina karte se obnavljaju – promjene se ucrtavaju crvenim tušem

VRSTE PLANOVA-dokumenti prostornog uređenja-

A) PLANOVI VIŠEG REDA - po zakonu obavezni

1) STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

- mjerilo 1:300 000, državna karta (na topografskim kartama)- državna karta, gradovi i naselja prikazani u obliku točka (•) - sastoji se od približno 50 tematskih karata (prometni sustav, naselja, šumske površine,

rudna bogatstva...)- crtaju se i objekti koji se tek trebaju sagraditi u narednih 15 do 20 godina (npr. državna

autocesta) - te karte izrađuje Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša- plan donosi i usvaja Sabor- plan se donosi na rok od 15 do 20 godina ( ako se još na provodi izgradnja, prostor

čuvamo na taj rok za ono što je predviđeno)

2) PROSTORNI PLAN UREĐENJA ŽUPANIJE (PPUŽ)

- mjerilo1: 100 000 (na topografskim kartama)- plan se radi na rok trajanja od 15 god

49

- vidi se vanjski oblik gradova i naselja (rubna kontura)

- sve što je predviđeno u državnom planu, mora se prikazati i na županijskom i to ostvariti, samo se prikazuje i razrađuje detaljnije

- plan izrađuje Zavod za prostorno planiranje županije- može doći do izmjene i dopune plana tijekom vremena, opet ide na skupštinu, da ona

usvoji promjene- donositelj plana je županijska skupština

3) PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE (PPUO)

- takav status imaju još neki veliki gradovi ali se u tom slučaju piše Grad (npr. Zagreb)- mjerilo 1: 25 000 (na topografskim kartama)- izgled gradova i naselja, vidljiva je «gruba» matrica sa strukturom ulica i blokova- plan važi do 10 god- mogu ga izraditi i BIROI sa licencom- plan donosi općinsko vijeće

- svi do sada nabrojani planovi su OBAVEZNI radi strateškog razvoja i prema zakonu se moraju napraviti

4) GUP – generalni urbanistički plan

- negdje između višeg i nižeg reda- uvjetno obavezan za gradove sa više od 15 000 stanovnika, i za gradove sa

zaštićenom povijesnom jezgrom- mjerilo 1: 5 000 (na HOK kartama) – kod većih gradova mjerilo se može umanjiti

(1:10000)- radi se na rok od 5 do 10 god- bavi se gradom kao cjelinom, ali samo do granice gradskog prostora- na GUP-u je prikazano :- matrica grada sa rasterom ulica i blokova i funkcionalne zone grada:

a) Centralna zona grada (zone javnih funkcija)b) Zona športa i rekreacijec) Prometne zone i zone koridorad) Zelene površine gradae) Stambene zone (oko 50% gradske površine)f) Radne (industrijske) zone g) Komunalne zone grada

- vodi se računa o razmještaju funkcionalnih zona (npr. za smještaj industrijske zone odlučujući je ekološki faktor – industrijska zona se smješta nizvodno od grada i vodi se računa o dominantnim vjetrovima)

50

- GUP ne prikazuje pojedinačne objekte; vide se gradski blokovi ali ne i kuće

B) PLANOVI NIŽEG REDA (PROVEDBENI)

- po zakonu nisu obavezni, već ih jedinica lokalne samouprave fakultativno mogu imati

5) UPU – urbanistički plan uređenja

- mjerila 1 : 2 000 (na umanjenim katastarskim kartama) - planira dijelove grada (npr. samo povijesnu jezgru i sl.) - vrijedi do 5 god. - može ga izraditi bilo koji biro s licencom - usvaja ga gradsko vijeće - vidi se svaka parcela i zona izgradnje na njoj

6) DPU – detaljni plan uređenja

- mjerilo 1 : 1 000 ( na katastarskim kartama) - za manje dijelove grada (npr. stambeno naselje, industrijska zona, groblje)

- vidi se svaka parcela i točan oblik izgradnje na njoj i razni detalji koji su potrebni za lokacijsku dozvolu - kratki rok važnosti 2-5 god. jer se brzo realizira - usvaja ga gradsko vijeće - provedba je dosta komplicirana – svaki vlasnik se mora suglasiti

7) UP-urbanistički projekt

- «dizajnerski plan» - mjerilo 1: 500, 1:200 (na povećanom katastru) - za najvažnije javne prostore: trgove, pješačke zone, parkove, igrališta

- vidi se obrada partera, urbana oprema, svako pojedinačno stablo

C) SPECIJALNI PLANOVI

8) Plan područja posebnih obilježja

- npr. za nacionalne parkove- ne poklapa se s granicama županija ili općina već ide slobodno kroz prostor

51

Tema 6: FIZIČKA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI DETALJ. URB. PLANA(ulice-trgovi, blokovi, parcele, tipologija izgradnje)

FIZIČKA STRUKTURA (elementi) GRADA

«Negativni» prostori- neizgrađeni prazni prostori:

1. ulice (javno vlasništvo)2. gradski trgovi3. javne zelene površine (parkovi, igrališta)

«Pozitivni» prostori – izgrađeni prostori oni omeđuju rubove «negativnih» prostora

1. BLOK (dimenzije: 30/30 m – 120/120 m) - potječe još iz Rimske civilizacije( primjer: centar Zagreba 100/100m (1ha))

Daljnjim dijeljenjem bloka dobivamo: parcele i parcelaciju

2. PARCELE (katastarske čestice-oznaka-K.Č.br.)- parcela mora barem sa jedne strane imati pristup javnom prostoru (iznimno pravo služnosti preko parcele susjeda)- veličina parcele ovisi o namjeni , i o dijelu grada (na periferiji su parcele veće)

52

3. IZGRADNJAIzgradnju tipološki (strukturno) možemo podijeliti na:

1. Soliterna – slobodno stojeća gradnja (objekt ophodan sa svih strana parcele)

2. Polugrađeni sustav izgradnje ( jednom stranom objektu se naslanja na među parcele i objekt susjeda)

3. Obostrano ugrađeni način izgradnje ( obuhvaća centralnu zonu grada)

STAMBENE ZONE GRADA

- oko 45 % površine - u praksi ima i više i manje od 45% (od 32 do 75%), statističko odstupanje zbog visoke izgradnje ili visokog udjela drugih industrija (industrije, centralnih sadržaja), Zagreb ima 32% površine stambenih zona- dijele se na :

1. individualne2. mješovite3. višestambene (kolektivne)

INDIVIDUALNE ZONE

53

- čista individualna stambena zona podrazumijeva jednu obitelj na jednoj parceli u jednoj građevini

- dopušteno do 3 stambene jedince po objektu (iznimno)

PREDNOSTI

- čuvaju znatan udio zelenila, rahlija izgradnja- psihološki i socijalno prihvatljivije, prizemnice jednokatnice (niska gradnja) - puna veća privatnost, «mjerilo čovjeka»

MANE

- skupoća izgradnje (zbog veličine parcele, projektirano, unikatne zanatske gradnje itd.)- skuplje održavanje, grijanje, popravci- ekološki loše na široj razini ( mali broj ljudi troši puno prirodnog ili agrarnog prostora)- vrlo ekstenzivna komunalna infrastruktura( vodovodne, kanalizacijske, plinske instalacije)- puno kilometara vodovoda za relativno malo stanovnika

OSNOVNI TIPOVI INDIVIDUALNIH STAMBENIH ZGRADA

1) SLOBODNO STOJEĆA KUĆA2) DVOJNA KUĆA3.a) NIZ-PRIZEMNI3.b) NIZ-KATNI4) ATRIJ5) URBANA VILA

1. SLOBODNO STOJEĆA KUĆA

- imaju standardnu parcelaciju - standardna P= 600 m2

- minimalna P= 300 m2 (dopuštena samo u velikim gradovima zbog velike potrebe za novim parcelama, a nedostatka prostora)

- ovo je najčešći i «najomiljeniji» tip stambene gradnje- najskuplji (velika i skupa parcela, relativno veliki objekt, 4 fasade, hladni zidovi)- najviši komfor stanovanja: veliki vrt i dvorište, otvori sa svim fasadama- parcela uvijek užim krajem izlazi na ulicu

54

2. DVOJNA KUĆA

- uža parcela (15 m) (racionalniji utrošak gradskog prostora)- «zrcalno» simetrični tlocrt- jeftinija gradnja, zajednički zid, identični tlocrt, jeftinije

grijanje (topli zid)- mana: gubi jednu fasadu- mana je i što mora biti istovremena izgradnja

3.a KUĆE U NIZU- PRIZEMNI NIZ

Obično do deset stambenih jedinica

55

- daljnje suženje parcele (10 m), i smanjenje površine (300 m2 )prednosti: - manja i jeftinija parcela i gradnja- tipska gradnja više istih objekata (projektiranje)- 2 «topla» zida prema susjedima (grijanje)- 2 zajednička razdjelna zida prema susjedima (projektiranje gradnje)mane:- nema mogućnosti individualnog utjecaja vlasnika, sve kuće su iste- ograničen tlocrt- samo 2 pročelja s prozorima- malo dvorište/vrt

3.b KUĆE U NIZU-KATNI NIZ

- u odnosu na prizemni niz:- dvostruko uža (4-6m) i manja površinom (150 m2, to je 4x manje od parcele za

slobodno stojeću kuću)- izrazito urbani tip stanovanja

-katni niz nema garažu na parceli jer je parcela, preuska; zato se uz taj niz ne gradi cesta, već samo široka staza (3m) –pojeftinjenje!- katni ulaz ne smije imati ulaz sa juga

56

4. ATRIJSKA KUĆA

- parcela = kuća (kuće koje nemaju prozore na vanjskim zidovima)jer su sve prostorije orijentirane prema vrtu, koji sa svojim staklenim stjenkama osvjetljava čitav prostor. Nasuprot vrta dijagonalno su postavljena ulazna vrata kako bi bilo što manje hodnika i pristup svim prostorijama u kući što bolji (kod nas primjer u Sigetu). Mnogo mogućnosti slaganja:

a) geometrična struktura

b) slobodna struktura

57

- tipska gradnja- najmanja parcela- puno zajedničkih razdjelnih zidova (štednja u gradnji, u grijanju)- do atrija ne vodi cesta već široka staza 3 m

5.URBANA VILA

- najpovoljniji oblik stanovanja- 3-5 stanova unutar vile- mjerilo i oblikovanje obiteljske kuće, a unutarnja organizacija je kao mala stambena zgrada

NIZANJE PARCELA UZ ULIČNI KORIDOR

- uvijek užom stranom parcelu okrenuti prema ulici ( na istu dužinu ulice smjesti se više parcela)

- vlasnik komunalnu infrastrukturu plaća po dužnom metru koridora koji tangira njegovu parcelu a b ! (jeftinije)

58

SHEMA PROMETNICA U INDIVID. STAMB. NASELJU

A - gradske ulice uz rub naselja na njih se kuće ne orijentiraju (tangiraju naselje)B – sabirnica - glavna u naselju, samo ona se priključuje na gradske uliceC1 - stambena ulica (slijepa) - do 100 m bez okretišta- max. 180 m sa okretištemC2 - stambena ulica («DŽEP»)- bolja prometna protočnostC3 - stambena ulica («raster)- previše prometa- priključci prometnica trebaju biti međusobno komiti (90)- gustoća raskrižja 60-80 m, ne gušće!

URBANISTIČKI PARAMETRI ZA OBITELJSKU KUĆU (SASTAVNI DIO LOKACIJSKE DOZVOLE)

59

Kig – koeficijent izgrađenosti parcele 0,3 ( 30 % ) Odnos površina pod zgradom tla

površina parcele

Kis – koeficijent iskorištenosti parcele Odnos brt. površ. Svih etaža površ. parcele

- obavezno se definira namjena (stambena, stamb.- poslovna i sli.)

ZONE NA PARCELI

I pristupna zona parcele- ukrasni predvrt i vozilo, 5 mII građevna zona (prostor na parceli na kojem je dozvoljena gradnja), 10-12 mIII stambena zona- „boravak na otvorenom“( terase, stablo, bazen, roštilj), 7mIV gospodarska zona- vrt, drvarnica, mala radionica, sušenje rublja…, ostatak površine

Tema 7: FUNKCIONALNA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI GENER. URB.PLANA

FUNKCIONALNO ZONIRANJE GRADA

- ako je grad veći od 15 000 stanovnika radi se generalni urbanistički plan, isto vrijedi i za gradove koji su od povijesne značajnosti (zaštićene povijesne jezgre)- planiranje do 15 godina unaprijed- mjerila gradova ( 1: 5000; 1:10 000)

„POVIJESNI ZONING“: - spontani, običajni

60

SOCIJALNO ZONIRANJE

- bogati i siromašni dijelovi grada; elitne zone i slumovi

VJERSKO ZONIRANJE GRADA

-16. i 17. stoljeće - Slavonija pod Turcima, gradovi podijeljeni na muslimanske i kršćanske dijelove te se nisu smjeli miješati, danas takav grad Jeruzalem: muslimanski i židovski dio

- kroz povijest židovska geta

NACIONALNO ETNIČKO ZONIRANJE

- u New Yorku: kineska četvrt, talijanska…

„SUVREMENI ZONING“: - planirani

1930-FUNKCIONALNO ZONIRANJECIAM – osnovni problem suvremenog grada (funkcionalno zoniranje i promet)

OSNOVNE FUNKCIJE GRADA:

6 osnovnih funkcija:

1. STAMBENE ZONE GRADA ( 30-70% - prosjek- 45 %)2. RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA (10-30% - prosjek – 15%)3. CENTRALNE ZONE GRADA (ZONE GRUPIRANIH JAVNIH SADRŽAJA

(CENTAR GRADA)) (2-10% - prosjek – 5%)4. ZELENE ZONE GRADA (5-25% - prosjek – 15%)5. ZONE SPORTA I REKREACIJE (prosjek 5 %)6. PROMETNE ZONE GRADA (15%)

Veliki gradovi:

- veliki udio centralnih funkcija (za širu regiju ili za cijelu državu)- razvijena industrija sa većim udjelom u površini:

61

- gradovi uz veće (značajnije) prometnice imaju veći udio radnih zona zbog prometne povoljnosti smještaja

1. STAMBENE ZONE

- mogu se povezati sa industrijskim zonama ali dolazi do vizualnog konflikta (buka, zagušljivost, pogled na industrijska postrojenja)- u Zagrebu čine 36 % dok u Križevcima ili Vrbovcu čine 70 %

2.RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA

- najdelikatnija zona za stanovništvo- kriteriji položaja: - u odnosu na vodotoke industrijska zona se postavlja nizvodno, ne na vodonosnom sloju - u odnosu na vjetrove niz vjetra sa grada- ako nema prirodnih čimbenika (vjetar, rijeka) onda se industrijska zona orijentira prema prometnicama - željeznička pruga da se rastereti grad od kamiona- uz najjače prometne koridore- industrijska zona postavlja se van tj. na rubove grada

Industrijska zona nikada ne smije biti na jednom mjestu (koncentrirani svi objekti na jednom mjestu) zbog strateških razloga, smanjenje opterečenosti komunalne infrastrukture. Industrije moraju biti razvrstane zbog izbjegavanja katastrofa (lančanih reakcija). Isto tako je važno da se naselje ne spaja sa industrijskom zonom zbog sigurnosti vizualnog dojma, različitih mirisa itd.

3. CENTRALNE ZONE GRADA

- obuhvaćaju: uprave, zdravstvene komplekse, trgovine, ugostiteljske službe, kulturni objekti (kina, kazališta, koncertne dvorane), zone školstva- u Zagrebu oko 65 tisuća ljudi vezano je za sveučilišta (profesori i studenti)- centralna zona grada dijeli se na:

CENTRE PODCENTRE- razvijaju se obično oko tržnica, prometnih terminala (npr. Remiza, Črnomerec), funkcija opskrbe i prometne transmisije

4. ZELENE ZONE GRADA

- zaštitno zelenilo od prometnica, industrije itd.- parkovi (statistička zona (npr. Zrinjevac))- gradsko groblje- tipovi zelenih površina koji se matematički proračunaju daleko u budućnost, groblje se smješta na visoke dijelove grada gdje je suho nepropusno tlo, niske podzemne vode, na rubove grada zbog psihološke nelagode (nema prometnica ni industrijskih zona-tihe zone)

62

- zelenilo je dobar susjed apsolutno svim gradskim funkcijama- npr. Opatija ima preko 50 % površine prekriveno zelenim površinama, što je povezano s turističkim djelatnostima koje su tamo primaran izvor prihoda

5. ZONE SPORTA I REKREACIJE

- skupa zona-plivališta, igrališta, dvorane itd.- smještena uz stambenu zonu i zelenu zonu

6. PROMETNE ZONE GRADA

– najteže se planira, tehnički i inženjerski vrlo komplicirano- koridori površina svih ulica i trgova, te prometnih koridora (autobusni, željeznički, avionski promet)

- benzinske crpke. skladišta- pravilno do svake građevne parcele

Tema 8: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA GRADA - općenito

nervni sustav grada

1.PROMETNA INFRASTRUKTURA 2.HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA3.ENERGETSKA INFRASTRUKTURA 4.INFRASTRUKTURA ZAŠTITE OKOLIŠA

KOMUNALNI SUSTAV ČINE :

a) ZONE : groblja tržnice / sajmovi deponiji otpada (površinski sustavi) parkirališta

63

prometni terminali

b) MREŽE vodovodi kanalizacijski sustavi elektrovodovi toplovodi (linijski sustavi) plinovodi telekomunikacije signalizacija

c) GRAĐEVINE I UREĐAJI vodotornjevi, vodospremnici termo elektrane trafostanice (točkasti sustavi) stanice za pročišćavanje voda javne garaže

d) KOMUNALNE SLUŽBE

gradska čistoća ( deponiji otpada - Jakuševac, reciklaža sekundarnih sirovina )

sustav javnog prijevoza ( parkirališta – Velesajam, bolnice, tržnice… jedno parkiralište na prostor radijusa 300 – 500 m )- signalizacija – uglavnom prometna signalizacija i slično- javne garaže – planirane kako se ne bi zatrpale gradske ulice

vatrogasci gradska groblja služba za održavanje zelenih površina

(u Zagrebu – «Zrinjevac») gradska plinara (ako postoji *) gradska toplana ( ako postoji*) toplana i plinara ne postoje svugdje, ali u Zagrebu postoje elektro opskrba telekomunikacije (tv i radio signal, najčešće bežični prijenos;

vojska odlučuje o visini gradnje radi signalizacije ) vodovod i odvodnja gradske tržnice ( skladištenje i hlađenje robe )

64

gradske plaže

*ne postoje kod manjih gradova gdje je nemoguće financijski opravdati gradnju plinara ili toplana na velikom prostoru sa malim brojem stanovnika, za razliku od stambenih četvrti u velegradovima gdje na malom prostoru u zgradama stanuje veliki broj stanovnika

Tema 9: PROMET U GRADOVIMA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

SUSTAVI:

1. IZVANGRADSKI - tangentni (u pravilu ne ulazi u grad već ga obilazi)

U Zagrebu je primjer željeznica, ali kako se grad širio željeznica se našla unutar grada, sad je željeznica jedna neugodna barijera koja smeta

Terminali na koje se spaja izvangradski promet:

Aerodromi, (2-3km—2-3km=6 km)

- van grada, piste zahtijevaju veliku ravnu površinu (nagib terena ne smije biti veći od 1%), oko 2-5 km oko aerodroma se ne smije graditi

- okolni reljef pod kutom od 10 do 15 stupnjeva zbog uzleta i slijetanja aviona- optimalna udaljenost aerodroma od grada je do 45 minuta vožnje - aerodromi se grade na dobro provjetrenim mjestima (ne u kotlinama zbog magle)- piste se grade u smjeru puhanja dominantnog vjetra (ne bočni udari vjetra)

65

Luke

Rijeka - nekada bila primarni lučki grad; lučka zona sa skladištima zauzima veliki dio gradske površineVukovar = ogromna riječka luka (Dunav)- idealno bi bilo da su putnička i teretna luka odvojene.- u Zagrebu ne postoji luka ali postoji ideja ( još je u 19.stoljeću Milan Lennuci planirao izgradnju lučkog bazena ( na mjestu današnje dvorane Lisinski ) ali ideja se nije realizirala)

Kolodvori

- u gradovima se diferenciraju drugačije (odvojeni su putnički i teretni sustavi).- putnički treba doći u samo srce grada; teretni na rubu grada naslonjen na autocestu zbog pretovara tereta na kamione

Kamionski terminali

- oni su izvan grada: skladišne, carinske zone. - eliminira se gužva i oštećivanje kolnika na gradskim ulicama- primjer u Zagrebu: Jankomir

2. UNUTARGRADSKI PROMET

- postoji hijerarhija u prometu (ulice grada)- nisu jednake brzine, nisu jednake širine cesta

«0» Gradske obilaznice (često u sustavu vanjskih autocesta) «1» Glavna gradska ulica «2» Gradska ulica «3» Sabirnica ulica «4» Stambena ulica «5» Opskrbna ulica (nekad pješačko-kolna) «6» Pješačka ulica

One se međusobno razlikuju po: Dopuštenoj brzini Propusnoj moći / h ( šire – više prometa) Ulice višeg ranga su prohodnije ( manje semafora, manje raskrižja) Režimu dopuštenog prometa (npr. kamioni, linije javnog prijevoza…)

- tramvaji idu samo po glavnim gradskim prometnicama i eventualno gradskom obilaznicom)

Razvijenoj dužini

66

«1» - Glavna gradska ulica

- koridor kroz cijeli grad, ona spaja nasuprotne udaljene dijelove grada - u povijesti u Zagrebu to je bila Ilica s Vlaškom i Maksimirskom (18-20 km), danas Ljubljanska / Slavonska ulica - spaja krajnje ulaze u grad, a prolazi kroz cijeli grad

«2» - Gradska ulica

- spaja dvije ili više velikih gradskih zona- u Zagrebu-Vukovarska ulica ( spaja kvart Peščenicu s kvartom Trešnjevka )

«3» - Sabirnica ulica

- isključivo unutar jednog gradskog kvarta- u Zagrebu- Petrova ulica (sabirnica Maksimira)

«4» - Stambena ulica

- ulice primarno organizirane u zoni stanovanja (ekvivalent industrijske u radnim zonama ulice)- po karakteru vode do mjesta stanovanja, kratke su, česte i slijepe

«5». Opskrbna ulica

67

- funkcionalna mala koncentracija prometa (cilj: stići do jedne točke koja zahtjeva opskrbu)- u pravilu ne u stambenim zonama, samo u centru grada«6». Pješačka ulica- nije dopušten kolni promet, samo pješaci (izuzetak: dostava)- razlikuju se u smislu režima (tijekom dana ili tjedna)

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

Osnovni

1. autobus2. tramvaj3. trolejbus4. metro5.brza gradska željeznica

Dopunski

1. taxi2. uspinjače/žičare3. brodovi

GRADSKI BUS

Prednosti:

najjeftiniji promet - nije potrebno graditi posebnu infrastrukturu apsolutna dostupnost – brda itd. ( mogu se penjati po ulicama do 12% nagiba ) mobilnost (fleksibilnost vozila) - ako su radovi, trasa se preusmjeri promet autobusom se može relativno brzo realizirati

Nedostaci:

usporenost zbog ostalog prometa, semafora i čestih stajališta; stvaraju se konflikti sa ostalim prijevoznim sredstvima

ekološka mana-koriste fosilna goriva koja su ekološki neprihvatljiva, zagađuju zrak

Optimalna udaljenost stajališta 300-400 m. Gustoća stanica usporava kretanje.

TRAMVAJ

Sustav tramvajskog prijevoza imaju samo veći gradovi ( Zagreb i Osijek danas)

68

Prije su imali Dubrovnik i Rijeka ali su odustali.

Prednosti:

ekološka prednost-nema emisije plinova jeftiniji (struja jeftinija od goriva) u gustim dijelovima bolje rješenje zbog većeg kapaciteta od busa neki zasebni vozni koridor

Nedostaci:

izrazito skupa startna infrastruktura, posebna električna mreža, velika površina za okretište

nemogućnost savladavanja brdskih dijelova grada (nagib 1 do 2 %) sporost u kretanju

Brzina kretanja tramvaja u režimu gradskog prometa 15-20 km / h.Učestalost tramvajskih stanica 300-400 m.

TROLEJBUS

- kombinirani tip između autobusa i tramvaja- može ići na brdske ulice- ekološki povoljan- ekonomičan - zahtjeva samo elekt. mrežu a ne tračnice METRO

- postoji već u 19.st u Londonu, ali ideju je imao još L. da Vinci- povezuje velike udaljenosti, povezuje male gradove (satelite) u okolici s velikim gradom- rijetke stanice (1000 m), brža prohodnost- potpuno neovisan o površinskom prometu - zaseban podzemni ili nadzemni koridor- linije spajaju stambenu, industrijsku zonu i centar (to su ishodišta s najvećim brojem korisnika)- vrlo duga gradnja i velika financijska potražnja (barem 10 god. bi trebalo da se spoji Velika Gorica i centar Zagreba)- potrebno je u gradu oko milijun stanovnika da se metro realizira (kriterij isplativosti)

BRZA GRADSKA ŽELJEZNICA

- mali vlakovi koji spajaju krajnje točke (velike distance)- stajalište svakih 1 200 m- problem nastaje ako ne postoje zasebni koridor za vlakove višeg reda: međugradske i međunarodne vlakove koji uzrokuju redovito kašnjenje (slučaj Zagreba)

Dopunski javni prijevoz:

TAXI

69

- javni gradski prijevoz

nedostatak: visoka cijena usluge (ima previše taksista za broj stanovnika)- manje od 10 % ljudi ga koristi

prednost: potpuna mobilnost i komoditet ("od vrata do vrata"), i u svako vrijeme

ŽIČARA/USPINJAČA

- usprkos sporosti brža je i ugodnija od busa ( npr. do vrha Medvednice) - uspinjača je vezana za tlo zupčanicima, ima turističku ulogu, panoramski pogled- ni žičara ni uspinjača nemaju toliku prometnu vrijednost, više turističku

GRADSKI BRODOVI

- postoji gdje postoje uvjeti- Zagreb je zbog nestalnog toka i vodostaja Save odustao od prometa Savom

PROMET U MIROVANJU

1. PARKIRANJE2. GARAŽE

Parkiranje

- 1 stan = 1 parkirno mjesto ili garaža + 0,3 (za goste, opskrbu, drugi auto u obitelji…)- poslovni prostori 50-100 m2 BTTP = 1 parkirno ili garažno mjesto

Parkiranje može biti:

a) na posebnim parkirališnim zonama (kod većih javnih sadržaja)b) u koridoru ulice (može se kombinirati sa zelenilom / drvoredom)

Okomita parkiranja

Kosa parkiranja

70

Paralelna parkiranja

Dimenzija jednog parkirališnog mjesta – 2.5 x 5 m (min 2,3 x 4,5 m)Invalidska mjesta - 3x5 m , 10% svih parkirnih mjesta moraju biti invalidska

Kosa parkirališta

- znatno komotnija za parkiranje (ali samo u smjeru vožnje)- nezgodna su, važna je usmjerenost ulica, iz suprotnog smjera se ne može skrenuti- ne omogućavaju fleksibilnost

Paralelna parkirališta

- za uske ulice- dubina 2 m- širina 6 -7m

GARAŽE, smještaj:

Zahtijevaju veću investiciju (gradnja, održavanje)

a) na rubovima centra grada (za duža stajanja)b) veliki terminali javnog presjedanja- vozilom do tramvaja (garažiranje) - dalje javnim prijevozom: Novi Zagreb, Dubrava

Problem za višeetažne garaže su rampe:

max. nagib natkrivenih rampi – do 15% nagibamax. nagib vanjskih rampi – do 10% nagiba

71

kosine u ulici u kojoj se promet odvija je do 18%gradska čistoća ulazi u ulice do 10% nagiba

PJEŠACI

- dominantna zona u centru, stvara problem opskrbidostupnost stanara, trgovački centri- min. širine pješ. staze 1,2 m

- 2,5 m preporučena širina- u ulicama gdje postoje izlozi uz pločnik preporučena širina je 3 m

BICIKLISTI

- imaju zasebne koridore- biciklistička staza široka 1,5 m- više stradaju nego pješaci (više udišu ispušne plinove, zbog bržeg rada srca), nesigurno ako se vozi kolnikom

U novijim planiranjima planira se biciklistička staza u ulicama ranga sabirnice na više

Elementi koridora gradske ulice:

72

Tema 10 : HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA GRADA(vodoopskrba, odvodnja)

HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA – ( vodna infrastruktura)- voda se javlja u tri oblika :

1. POVRŠINSKA VODA (vodotoci, rijeke, kanali, jezera)2. PODZEMNE VODE3. OBORINSKE VODE (kiša, snijeg, rosa ) – nema velikog značenja kao opskrbna

KORIŠTENJE VODNIH RESURSA : - voda za piće (nastoji se da se mjesto življenja gradi blizu izvora vode koja služi za piće, iznimka su bili Rimljani koji su gradove gradili na mjestima povoljnog vojnog položaja, pa ako su bili udaljeni od mjesta izvora vodu su dovlačili akveduktima)

- voda za pranje – koristi se višestruko više od vode za piće - voda za ispiranje (sanitarna voda, WC) – u domaćinstvu se koristi najviše, u nas je korištenje te vode neracionalno jer se i za ispiranje koristi čista voda koja može služiti kao voda za piće

73

- voda za zalijevanje zelenih površina i pranje ulica (hidranti na prometnicama) - voda kao tehnološka u industriji (hlađenje, para…)- u nas za to služi isto čista voda - vodotok kao prometni koridor – gdje je to moguće - voda kao estetski element

POTROŠNJA VODE :

U Zagrebu oko 1m3 po stanovniku na dan ( antički Rim 2m3 / na dan / po stanovniku) Od toga 100 do 200 litara dnevno se potroši za osobne potrebe (higijena, kuhanje itd.), a 800 l za industrijske i komunalne potreba

Zagreb na dan potroši oko milijun m3 vode 40% - u domaćinstvu50% - u industriji10% - u komunalne svrhe

Najviše troše stanovnici Ruhrske oblasti

GRAĐEVINE I UREĐAJI U VODOOPSKRBNOM SUSTAVU :

1. VODOCRPILIŠTE

- otvoreni površinski zahvati (iz rijeka)- vrlo rijetko jer su rijeke zagađene- kaptaža izvora ( brdska područja) – prirodni izvor sa malim industrijskim zahvatima

kopani bunari bušeni

kopani - ( nije preporučljiv)- plitka voda koja nije dovoljno čista - voda nije prošla filtraciju - služi za individualnu opskrbu(uglavnom u seoskim dvorištima)

- kopa se na dubinu 6 – 30 m (to je razina okolnih rijeka)

bušeni – suvremeni- zabijaju se cijevi u zemlju pa se voda na taj način izvlači- voda koja se tako izvlači je arteška voda (često je topla zbog dubine sloja zemlje u

kojem se nalazi)

74

- takva voda je potpuno čista- dubina bušenog bunara je na 100 – 200 metara- opskrbu arteškom vodom ima Zagreb, djelomično

2. PROČIŠĆIVAČI

Voda gotovo nikada ne može ići direktno u mrežu, već zahtjeva pripremu i pročišćavanje:- mehanički ( taložni ) - biološki zdrave ali mutne vode, karakterističan za ravničarska podneblja npr. Slavonija; lebdeće čestice mulja, lišća i sl.- kemijski ( klor ) – povremeno se koristi (toplo vrijeme, niski vodostaji)

za pročišćavanje se koristi klorno vapno - zbog nepovoljne tvrdoće voda se omekšava i obrnuto - nekada se dodaje jod (kada ga nema u prirodnom okolišu)

- biološki – u vodi se kultiviraju zdravi mikroorganizmi; može se dodati kisik

3. REZERVOARI – rezervne vode

- služe za opskrbu i onda kada nema padalina kojim bi se opskrbljivali - služe da se napravi gravitacijski (prirodni pad i pritisak u cijevima)

a) podzemni ( ukopani na najvišim dijelovima grada)

- uvijek rezervoar viši od najvišeg izljevnog mjesta u mreži- Zagreb ima na Jurjevskoj i Laščinskoj ulici (vodovodne ukopane rezervoare)- čuvaju stalnu temperaturu vode

b) vodotornjevi ( karakteristični za ravničarske dijelove)

- najviši u RH u Vukovaru 80 m od kote Dunava

75

c) tlačne pumpe (skupo, ovisno o sigurnosti uređaja i o energentima)

LOKACIJE REZERVOARA: a) najviša lokacija grada (gravitacija) b) uzvodno, što dalje od industrije i deponija smeća (higijenski razlozi)

c) geološki kriterij – ne na klizištu

4. RAZVODNA ILI CIJEVNA MREŽA OPSKRBE (dubina ukopavanja – 1,6 m)

- prstenast sustav cijevi ( stalno strujanje vode), povoljniji

- granati sustav cijevi ( statična ili usporena voda, nema cirkulacije, smanjena kvaliteta vode) manje povoljno

76

SUSTAV ODVODNJE / KANALIZACIJE

CIJEVNA MREŽA sastoji se od 1) kolektora (glavne kanalizacijske cijevi) - idu ispod najvažnijih ulica 2) sekundarni cjevovodi2 sustava cjevovoda

a) separacioni sustav ( odvajaju se vode različite onečišćenosti) - kućna otpadna voda ( organska onečišćenja) – biološki zagađene - oborinska i komunalna voda ( mineralna onečišćena, zemlja, pijesak, prašina) mehanička onečišćenja

- industrijska - kemijski onečišćene

Zagreb nema takav separacioni sustav

b) mješoviti sustav ( sve vode u isti odvodni sustav)

- dubina kanalizacijskih cijevi 2,5-5 m ( varira jer mora biti u stalnom padu prema rijeci / izljevu)

- uvijek ispod vodovoda da ne dođe do miješanja fekalne vode i pitke

- umjesto cijevne mreže se mogu koristit i prirodni vodotoci koji se zatvore u kanal (npr. potok Medvešćak u Tkalčičevoj ulici u Zagrebu)

PROČIŠČIVAČI

- Kanalizaciju se ne ispušta direktno u rijeku, već treba vodu pročistiti taložnice (mehaničko odvajanje krutih tvari) – najčešće!

77

kemijsko i biološko tretiranje kemijski onečišćene vode se neutraliziraju

- u Zagrebu pročiščivač postoji kod Petruševca ( kroz njega prođe oko milijun kubika dnevno)

IZLJEVNA MJESTA (u rijeku ili more)

- od kolektora do izljevnog mjesta postoji blagi pad - uvijek nizvodno od naselja i nizvodno od vodocrpilišta

Tema 11 : ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA

1. PLINOOPSKRBA2. TOPLOVOD3. ENERGO / PRODUKTOVOD4. ELEKTRIKA

1.PLIN – trostruka važnost: 1. napajanje domaćinstava (najveći zagađivači ako troše ugljen ili naftu) – u Zagrebu pokrivene gotovo sve ulice, vrlo razvijena «kapilarna» mreža

2. centralni sustavi gradskog grijanja ( gradske toplane, toplinske stanice) - ima ih samo nekoliko gradova u RH

3. industrijske potrebe - npr. za proizvodnju umjetnog gnojiva (Kutina)

78

- plin se ukopava najpliće- radi brže sanacije i da ne bi došlo do oštećenja uzrokovanih drugim instalacijama (kao što se dogodilo u Puli gdje se pomiješao sa plinom iz kanalizacije), i zato što nije podložan smrzavanju - u slučaju pucanja cijevi plin mora biti iznad svih vodova (o.8 metara dubine) kako ne bi došlo do eksplozije

2.TOPLOVODI (Zagreb, Rijeka, Osijek, Sisak) racionalni i ekološki povoljni

- vrelovodi ili parovodi ( parovodi se danas više prakticiraju)- nekada su zgrade imale vlastite kotlovnice koje su jako onečišćivale jer nisu imale filtere i bilo je puno ložišta. Danas je to zabranjeno.- provodi se do velikih naselja (malo prostora a puno stanovnika) i industrijske zone (veliki potrošači)- toplane su ujedno i termoelektrane (grijanje 6 - 7 mjeseci godišnje)

3.ENERGOVODI / PRODUKTOVOD (npr. naftovod i plinovod)

- sustav infrastrukture za tehnološki transport (ne za konačne korisnike)- velikih su profila i bilo bi najbolje da samo tangiraju grad- vezani su uz industrijski prostor grada, ekološki i sigurnosno su najopasniji- danas se nastoji svesti njihov broj na minimalan

ENERGOVODI - plinovod, naftovod (van grada iz sigurnosnih razloga)

PRODUKTOVOD – povezuju dva ili više industrijska objekta (moraju biti što kraći, nužno su zlo i ne bi smjeli prolazit kroz stambene zone. Kratki su da se smanji rizik mogućeg oštećenja. (primjer u Radničkoj cesti u Zagrebu, gdje vodovi idu iznad ceste)

4.ELEKTRIKA – snažno se razvija

- povijesno gledano najmlađa infrastruktura (u Hrvatskoj se javlja tek početkom 20. st.)

- čine ih proizvodno postrojenje : 1. Hidroelektrane 2. Termoelektrane (toplane) 3. Solarne elektrane(uglavnom individualni sustavi: kuće, hoteli i slično) 4. Vjetroelektrane (postavljene na Pagu- jaka bura)

- Hidroelektrane (srednje brza ili brza rijeka sa znatnim padom je pogodna za gradnju hidroelektrana)

79

(program za budućnost Zagreba je da se izgradi više manjih hidroelektrana na rijeci Savi , a njihove brane bi ujedno poslužile kao regulatori vodostaja te bi se mogao uspostaviti promet Savom)- brdske rijeke i brzi potoci s većim padom

- Termoelektrane (u Zagrebu se nalaze na Žitnjak i Trešnjevci ujedno i toplane ) - opskrbljuju veći dio Zagreba

- rlo skupe, negdje još uvijek rade na ugljen (Istra)

- Solarne elektrane - kod nas su slabo razvijene zbog nestalnosti vremenskih prilika - samo kao dopunski sustavi - ograničeno na individualne sustave (npr. hotel, manja stambena zgrada),

a ne na javno korištenje - ovise o vedrom vremenu

- Vjetroelektrane - Pag (zone jakog i učestalog vjetra, npr. podvelebitski predio)

- solarne elektrane i vjetroelektrane su eksperimentalni izvori energije koji se kombiniraju s drugim izvorima energije

ŽIČANI SUSTAV - (dalekovodi) između regija gradova, elektrana Visoki napon 110-400 KV - dalekovod.

Dalekovod dolazi do grada i na ulazu u grad (prolazi kroz trafo stanicu gdje se napon skida.) Zaštitni koridor-ovisi o naponu dalekovoda (npr. 50 m)- zabranjena gradnja i visoka sadnjaZaštitni koridor- ne visoko zelenilo niti bilo kakva izgradnja, da ne dođe do kakvog kratkog spoja, kvara ili pada žičanih vodova

Samo se autoceste mogu križati s mrežom dalekovoda.

Zračni elektrovodovi - koridori po ulicama, ne preko privatnih parcela! ( nekad se izvodilo preko privatnih krovišta )- problem krošnji stabala- problem sigurnosti za jakog vjetra

80

Opskrba pojedinih potrošača:

DANAS PODZEMNI ELEKTRO VODOVI (gradska magistralna mreža je od 3,5-10 KV )-naponske točke trafostanice, koje za distribuciju po kućanstvima napon još skidaju na 1 kV.

JAVNA RASVJETA – tipovi:1. funkcionalna javna rasvjeta (osvjetljenje)2. akcentna (svečana) za osvjetljavanje skulptura, muzeja, kazališta

(HNK), određeni objekti koji reprezentativno predstavljaju nešto3. signalna rasvjeta (svi svjetleći elementi prometne signalizacije)

semafor, pokazivači smjera, temperature, brzina vjetra, (neki rade 24 h a neki u određeno vrijeme pomoću tajmera)

Ulična javna rasvjeta

81

obješena rasvjeta: ulični centralni koridor- najstariji tip

(Ilica)

konzolna rasvjeta: kod ove izvedbe se javljao problem privatnog

interesa (zbog ovjesa na fasadu)(danas samo u manjim perifernim ulicama)

- ako kuća nosi elektrino rasvjetno tijelo, stanari ne moraju plačati određenu količinu struje kroz godinu

- samo kod uskih ulica, sela i manjih rubnih ulica

rasvjetni stup:zbog visokog raslinja

(drvoreda) se postavlja i pješačka rasvjeta- najčešći sustav

82

široki koridori imaju sa svake

strane postavljena rasvjetnatijela ( i do 4. rasvj. tijela)

- na shemi prikazane niske lampe, ispod razine krošnje, za rasvjetu pješačke staze

ulice sa zelenim koridorom:

stupovi u sredinu

KVALITETA OSVJETLJENJA :

1. ovisno o kategoriji prometnice2. ovisi o podlozi (crni asfalt ili svjetlija podloga) reflektivne površine 3. o boji fasada i partera

- količina svijetla se izračunava u Luxima- Lx, (crni asfalt se obogaćuje kvarcitom da se na suncu manje zagrijava i daje noću više refleksnog svjetla)

- rasvjetni stup se postavlja na svaka 10-15m (za pješake) - kolni rasvjetni stupovi na svaka 15-30m

Bolja je posmaknuta postava od paralelne!

83

Svi vodovi komunalne infrastrukture vode se u koridoru ulice, a ne preko privatnih parcela

Instalacije nisu točno jedna ispod druge, već se polažu u pomaku stepenasto zbog mogućnosti servisiranja

- obično se postavljaju u koridoru kolnika, ako su prazni zeleni potezi bez planova za sadnju visokog bilja onda su to idealni prostori za postavljanje instalacija, a nikako gdje su zasađena stabla zbog korijenja koje može oštetiti instalacije.

- ako je moguće toplovod postavlja se ispod pločnika jer se onda na tom mjestu po zimi ne stvara led i ne prima snijeg. ( uvijek postoje barem mali toplinski gubitci na cijevima)

Tema 12 : ZAŠTITA OKOLIŠA I HIGIJENA GRADA

ZAŠTITA OKOLIŠA

1. zbrinjavanje otpada2. groblja3. mjere zaštite okoliša

1.EVAKUACIJA OTPADA-problem svakog grada- Deponij - mora biti nepropusno tlo, površinsko odlaganje (jame, vrtače) – Zagreb-Jakuševac - ne u blizini vodozaštitnih područja (mjesta iz kojih grad crpi vodu) - u odnosu na grad - niz vjetar zbog mirisa – potrebno utvrditi dominantni smjer vjetra

84

na više desetaka godina stare slojeve otpada postavlja se humus i sadi raslinje te se

time dobivaju sportsko-rekreativni objekti koje sami oblikujemo

(npr. Jakuševac u Zagrebu)

- Kompostane - mali organski deponiji koji se nakon nekog vremena pretvore u humus-organsko smeće se odvaja u svijetu, kod nas još nije zaživjelo ( iako postoje dvije kante 1. za organski otpad 2. za ostalo – isti ih kamion odvozi) – «pedagoška mjera» kako bi građani navikli na odvajanje otpada za budučnost- Reciklaža (reciklažno dvorište): odvajanje i prerada sekundarnih sirovina - Spalionice (koriste se kao termoelektrane)smanjuje se količina (kubikaža) smeća-ostaje samo pepeo – volumen otpada spaljivanjem se smanji na 1/20, najveći dio odlazi kao vodena para(Beč ima u samom centru grada spalionicu koja je arhitektonski jako dobro riješena, nije ruglo grada i nema potrebe za kamionima).- „kvartovske spalionice“

-Kanalizacijska evakuacija otpada-pokraj sudopera (stroj usitni te proslijedi smeće dalje kroz cijevne sustave) velika potrošnja tehnološke vode potrebna za kanalizaciju i problem taloženja mulja u cijevima (neselektivnost otpada- opasan otpad, velike količine vode potrebne za evakuaciju otpada)

2. GRADSKA GROBLJA: - tretiraju se kao zelene parkovne površine grada - u RH najbolji primjeri uređenih groblja Mirogoj i Varaždinsko groblje - prilikom smještanja groblja mora se imati na umu ambijentalno psihološki kriterijSmještaju se:

- čim dalje od stambenih zona, bučnih prometnica i industrijskih zona - na najviše točke grada (suha povišena mjesta ), na porozno tlo, gdje nema mogućnosti procjeđivanja u podzemne vode, dalje od vodozaštitnih zona

Dimenzioniranje groblja kod prosječnih gradova – u prosječnim gradovima godišnja smrtnost iznosi 1,5 % ukupne populacije - 3,3 m2 zauzima jedno grobno mjesto (uključivo i prilazne staze) - grobni ukopni ciklus je 30 do 50 g. (toliko traje sjećanje na pokojnika)

Izračuni za groblja – npr. grad od 100 000 stanovnika (Osijek ) 1,5%= 1 500 godišnje x3,3m2 = 5 000 m2 što je 0,5 ha / godišnje

85

= 25 ha za ciklus od 50 godina je dovoljna površina za grad te veličine Normativi po živom stanovniku = 2, 5 m2 * potrebno mikrourbanističko rješenje * crnogorica je pogodnija za groblja zbog svog korijena koji urasta vertikalno, a ne kao kod listopadnog drveća čiji se korijen širi horizontalno te uzrokuje štetu na stazama i grobovima te daje tamnu «podlogu», ozbiljnu i svečanu atmosferu

3. OSTALE MJERE ZEŠTITE OKOLIŠA

a) protupožarni sustavi - hidranti, sirene itd.b) protupotresna zaštita (Zagreb-srednje jaki potresi, Dubrovnik-jaki potresi, Slavonija- slabi)-ne smije se graditi na rasjedima i klizištima, kod gradova u kojima su potresi učestali i snažni ograničena je katnost- mjesta na kojima su klizišta i rasjedi uvedena su u kartama i na njima se ne smije graditi već se ostavljaju kao zelene površine gradac) zaštita od vjetra, vjetrozaštita (podvelebitska zona)d) poplave-gradovi na rijekama koje nemaju stalan vodostaj grade se nasipi visine da je teoretska mogućnost poplave jednom u 1000 g. - inženjerski proračuni- „tisućgodišnja voda“ e) ratna zaštita- sedamdesetih g. protuatomska skloništa (izgradnja javnih skloništa)

1. Skloništa osnovna (prizemlje ili ojačani podrumi kuća, zgrada)2. Dopunska skloništa (podzemni objekti od kojih nastaju zemljani

humci koji zimi služe djeci za sanjkanje)- moguća su ograničenja u visini gradnje u blizini strateških objekata (zbog mogućeg

rušenja)

tlo f) zaštita od zagađenja voda

zrak

86

Tema 13 : ZELENE POVRŠINE GRADA

ZELENE POVRŠINE GRADA

U strukturi grada prosječno je 15 % zelenih površina, a ponegdje i do 50%.Normativ za postojeće i stare dijelove grada je 5 – 15 m2 / po stanovniku*Normativ za nove gradove i naselja je 45 – 60 m2 / po stanovniku *

ZELENE POVRŠINE SE DIJELE : 1. po funkciji 2. po formi (pojavnom obliku) 3. po visini uzgoja 4. po režimu korištenja

1. PO FUNKCIJIa) ukrasno zelenilo (oplemenjuje i oblikuje prazne međuprostore da budu ugodni

87

za oko)b) zaštitno zelenilo ( zaštita od buke, prašine, sunca, itd.)c) rekreativno zelenilod) grobno zeleniloe) prezentacijsko zelenilof) rezerve zelenih površina ( neiskorišteni zeleni prostori na kojima je u

budućnosti daljnjoj ili bližoj predviđena izgradnja, pa se može ostavljati za rezervu)

a) ukrasno – parkovi, cvjetnjacib) zaštitno – planirano zaštitno zelenilo

a. postavljaju se oko industrijskih zona i uz prometniceb. krošnje jako amortiziraju (upijaju) prometnu bukuc. lišće apsorbira prašinu (prihvaća i zadržava na sebi prašinu jer je

vlažno, nekada ljepljivo ili ima dlačice)d. krošnje pružaju zaštitu od suncae. korijenje drveća sprečava zemlju od erozije na klizištima i odronima

buseni sa uzgojenom travom učvršćuju pokose zemljišta od klizanja i ispiranja

c) rekreativno – funkcionalno zelenilo ( nema vizualnu niti reprezentativnu funkciju)d) grobnoe) prezentacijsko : 1. zone spomen parkova 2. arheološki parkovi (Šćitarjevo - Zg.,Varaždinske toplice – Rimski grad) 3. edukativno zelenilo – botanički vrt - zoološki vrt - arboretum * opći kriteriji, ne vrijedi za sve gradove i naselja

2. PO FORMI- javlja se u obliku : 1. parkovne površine 2. drvoreda 3. soliternog zelenila 4. razne slobodne grupacije

1. parkovne površine su geometrijski definirane ili slobodno komponirane – zonsko plošne2. drvoredi – geometrijski, linearno definirani3. soliterni – točkasto zelenilo ( pojedinačna dominantna stara stabla )4. slobodne grupacije – manje omeđene grupe zelenila ( nešto između prethodne tri)

3. PO VISINI UZGOJA

88

1. visoko zelenilo - stabla 2. srednje visoko – grmoliko zelenilo 3. nisko ili parterno zelenilo 4. puzajuće

- nisko ili parterno zelenilo a) zatravljene površine ili tratine b) cvjetnjaci ( u manjim količinama zbog visoke cijene održavanja, stalno se izmjenjuje sezonsko cvijeće, samo u reprezentativnim prostorima )

Cvjetnjaci su pristupni u max.10 % zelenih površina, dok preostalih 90 % čine stabla, grmoliko zelenilo i tratine. 4. PO REŽIMU KORIŠTENJA

1. javno zelenilo – gradski parkovi, dječja igrališta (održavaju ih komunalna poduzeća)2. polu javno zelenilo – zelenilo koje je zatvoreno (čuvano) ogradom,

kontrolirano, naplatno (npr. – botanički vrt, SRC, zoološki vrt, memorijalne zone

sa spomenicima itd.)3. privatno zelenilo – privatne parcele, vrtovi hotela, okoliš zgrada, itd.

ODNOS ZELENIH POVRŠINA I DRUGIH FUNKC. ZONA GRADA

1. STAMBENE ZONE GRADA ( idealna simbioza sa zelenilom, estetsko i rekreativno zelenilo, dječja igrališta ) E i R2. INDUSTRIJSKE ZONE ( zaštitno zelenilo) Z3. CENTRALNE ZONE ( parkovi u centrima gradova, koji služe za odmor i bijeg od prometa i buke, estetski obogaćuje grad) E4. SPORTSKO REKREACIJSKE ZONE R5. PROMETNE ZONE I KORIDORI Z

Z – zaštitno zeleniloE – estetsko zelenilo R – rekreacijsko zelenilo

- zelenilo je jedina vrsta gradske funkcion. zone međusobno spojive i poželjne u svakom dijelu grada i sa svakom drugom funkcijom.

89

DJEČJA IGRALIŠTA

dijele se na : a) malo dječje igralište za djecu od 1 do 3 g.(čine do 3 % ukupne populacije) djeca jasličke dobi normativ 1 m2 po djetetu - oprema: samo pješčanik + klupe i koševi za smeće (ne sprave !) radijus gravitacije igrališta je od 50 do 100 m (mala djeca ne mogu daleko hodati) P = 100 m2 U stambenom naselju površine 20 ha trebalo bi se nalaziti 5 do 10 takva igrališta

b) srednja dječja igrališta za djecu od 3 do 7 g. (čine 6 % ukupne populacije) vrtički uzrast normativ 5 m2 po djetetu - dozvoljeni su svi elementi igrališta ( ljuljačke, tobogani, vrtuljci, penjalice, klackalice, pješčanici, itd.)- paziti na meku oblogu partera! Radijus gravitacije 150 – 250 m P = 300 do 500 m2 u naselju površine 20 ha trebalo bi se nalaziti 2 do 3 takva igrališta

c) velika igrališta za djecu od 7 do 14 g. (čine 10 % ukupne populacije) školski uzrast ( osnovna škola ) normativ 6 m2 po djetetu - sportski tereni ( staze za trčanje, tereni za košarku, nogomet, odbojku, itd. )- često se školska igrališta koriste za izvanškolske aktivnosti jedno igralište po naselju

GROBLJA

- prilikom smještanja groblja mora se imati na umu ambijentalno psihološki kriterijSmještaju se:

- čim dalje od stambenih zona, bučnih prometnica i industrijskih zona - na najviše točke grada (suha povišena mjesta ), na porozno tlo, gdje nema mogućnosti procjeđivanja u podzemne vode, dalje od vodozaštitnih zona

Normativi po umrlima kod prosječnih gradova – u prosječnim gradovima godišnja smrtnost iznosi 1,5 % ukupne populacije - 3,3 m2 zauzima jedno grobno mjesto (uključivo i prilazne staze) - grobni ukopni ciklus je 30 do 50 g. (toliko traje sjećanje na pokojnika)

90

Izračuni za groblja – npr. grad od 100 000 stanovnika (Osijek ) 1,5%= 1 500 godišnje x3,3m2 = 5 000 m2 što je 0,5 ha / godišnje = 25 ha za ciklus od 50 godina je dovoljna površina za grad te veličine Normativi po živom stanovniku = 2, 5 m2

* crnogorica je pogodnija za groblja zbog svog korijena koji urasta vertikalno, a ne kao kod listopadnog drveća čiji se korijen širi horizontalno te uzrokuje štetu na stazama i grobovima

DRVOREDI

(umjetno zalijevanje)

- drvoredi su najčešće uz prometne koridoreProblemi i ograničenja : a) brzina, tempo prirasta ( cesta sa svim popratnim sadržajima se izgradi za nekoliko mjeseci, dok stablima do zrelog uzrasta trebaju godine da ga stvore reprezentativan i estetski dojmljiv ambijent )

- bogatiji gradovi pri izradi parkova i drvoreda sade već osam godina stara stabla.(umjetno uzgojena u kontejnerima za transport) b) plodovi ( problem cesta i parkirališta ) - uz prometnice, a naročito na parkirališnim mjestima se ne bi smjelo saditi drveće čiji plodovi otpadanjem mogu prouzročiti štetu na vozilu ( orah: mrlje od jodnog soka, divlji kesten: teški i tvrdi plod itd. ) c) bogate listače ( problem cesta i parkirališta ) - zbog stalno popunjenih parkirnih mjesta, nemoguće je čistiti i odvoziti otpalo lišče ( neuklonjeno lišće sa prometnica smanjuje

91

faktor sigurnosti u prometu, truli i postaje klizavo) d) korijenje ( prilikom sadnje drveća mora se voditi računa o širini koridora predviđenog za sadnju i koja će se vrsta saditi, jer pojedine vrste bi na uskom koridoru mogle prouzrokovat svojim korijenjem pucanje asfalta)- također postoji i problem podzemnih instalacija - raspon zelenog koridora od 1,5 do 5 m - vrste posađene u koridor od 1,5 m zahtijevaju dodatno umjetno zalijevanje - koridor od 5 m je povoljan za sve vrste i ne zahtjeva dodatna zalijevanja i korijen ne ugrožava pločnike e) krošnje ( uz prometnice u gradu moraju biti podrezane tako da prve grane budu na visini od 3,8 m od podloge zbog neometanog prolaska visokih vozila – kamiona, autobusa, vatrogasnih vozila itd.)

f) sol - biraju se vrste koje su otporne na sol koja se posipava zbog zimskih uvjeta na prometnici g) cvat ( u stambenim koridorima ) drveće koje izaziva česte alergije kod ljudi se ne bi smjelo saditi u stambenim četvrtima (npr. kanadske topole, lipe itd. )

Položaj jednostranog drvoreda u koridoru ulice:a) ulica u smjeru Z – I – drvored na istočnu stranub) ulica u smjeru S – J – drvored na sjevernu stranu

1. drvored na sjevernu stranu da štiti pročelje od južnog sunca

2. drvored na istočnu stranu da štiti pročelje od neugodnog zapadnog sunca

92

EKOLOŠKA VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

-mikroklima koju stvaraju stabla ublažava temperaturu usijanih gradskih površina i fasada tokom visokih temperatura- stabla ne pružaju samo hlad u svojim sjenama već vlaženjem zraka stvaraju hladno strujanje zraka i štite nas od sve opasnijeg sunca - krošnje stabala usporavaju i usmjeravaju vjetar - lišće apsorbira ( prihvaća na sebe ) prašinu- krošnje su izvrsni amortizeri zvučne energije (buke od prometa i industrije )-čišćenje zraka: opće je poznato da je zelenilo pluća zemlje, pa tako sadnjom drvoreda i stvaranjem parkova sa visokim zelenilom pridonosimo boljoj kvaliteti življenja (fotosinteza, prerada CO2)-konsolidacija terena: korijenje visokog zelenila sprečava eroziju zemlje na nagibima, što je financijski jeftinije, ekološki i vizualno prihvatljivije, od drugih tehničkih rješenja (uz pokose brijega bagrem, uz obale vodotoka vrba)

93