URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA · 2016-04-21 · 1.3. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) - odnos zbroja bruto razvijene tlocrtne površine svih nadzemnih etaža (razina)

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb, tel.: 01/4639-470; fax: 01/4639-284

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MILNA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

„Osibova Lučice“ TZ „Lučice“ I izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj

Prijedlog plana za javnu raspravu Knjiga I

- odredbe za provođenje - kartografski dio Plana

Zagreb, lipanj 2013.

OPĆINA MILNA Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj Prijedlog Plana za javnu raspravu

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu lipanj, 2013

Elaborat: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „Osibova Lučice“ TZ

„Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj

Broj ugovora 08/11-19

Naručitelj: OPĆINA MILNA Sridnja kala bb 21405 MILNA Koordinator od strane Naručitelja: FRANE LOZIĆ, načelnik općine

Izrađivač: Sveučilište u Zagrebu - ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu 10000 Zagreb, Kačićeva 26, tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284 MB: 3204952 OIB 42061107444

Odgovorni voditelj: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. MARKO JAKELIĆ, ing.arh. Prof..dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ. DEANKA HIRJAN, dipl.iur. Prof.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.

Predstojnik Zavoda: Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh,



Županija: SPLITSKO DALMATINSKA

Općina: MILNA

Naziv prostornog plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „OSIBOVA LUČICE“ TZ „LUČICE“ I IZDVOJENI DIO NASELJA MILNA U OSIBOVOJ

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb; tel.: 01/4639-470; tel.: 01/4639-284

Predstojnik Zavoda:

Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh.

__________________________

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorni voditelj:

Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.

__________________________

Pečat odgovorne osobe: Stručni tim u izradi plana: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. MARKO JAKELIĆ, ing.arh.

Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ. DEANKA HIRJAN, dipl.iur. Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.

Odluka predstavničkog tijela o izradi Plana (službeno glasilo): Službeni glasnik Općine Milna broj 4/11.

Odluka predstavničkog tijela o donošenju Plana (službeno glasilo): Službeni glasnik Općine Milna broj

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan: 26.06.2013. 04.07.2013. do 03.08.2013. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Načelnik:

FRANE LOZIĆ

______________________________

Suglasnost na plan prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) članku 97., Klasa: Ur.broj: Datum: članku 98., Klasa: Ur.broj: Datum: Predsjednik predstavničkog tijela: Predsjednik Općinskog vijeća:

______________________________

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

______________________________

Pečat nadležnog tijela: Pečat nadležnog tijela:



SADRŽAJ KNJIGE I I. tekstualni dio plana - ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. OPĆE ODREDBE 2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 2.1. Korištenje i namjena površina 2.2. Opći uvjeti gradnje 2.2.1. Opći uvjeti gradnje unutar površina turističkog naselja 2.2.1.1. Visina zgrada 2.2.1.2. Uvjeti za oblikovanje građevina i otvorenih prostora na građevnoj čestici 2.2.1.3. Pristup na građevnu česticu i propisani broj parkirnih mjesta 2.2.1.4. Smještajne zgrade - ugostiteljski objekti i smještajne jedinice na površinama (T2) i (T1) 2.2.1.5. Vile 2.2.2. Opći uvjeti gradnje unutar površina naselja Milna – izdvojeni dio Osibova 2.2.2.1. Regulacijska i građevinska linija, udaljenost osnovne zgrade od susjednih čestica; izgrađenost

čestice 2.2.2.2. Visina zgrada 2.2.2.3. Uređenje i oblikovanje te urbana oprema 2.2.2.4. Prometno i komunalno opremanje 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKOH DJELATNOSTI 3.1. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-O 3.2. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-O 3.3. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-O 3.4. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-OJ 3.5. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-S 3.6. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-S 3.7. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-S 3.8. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-L 3.9. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-L 3.10. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-L 3.11. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-L 3.12. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-L 3.13. Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine „turistički apartmani“ (T4) unutar prostornih jedinica T4-

1-O, T4-1-OJ i T4-1-S 3.14. Postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“ (K4) unutar prostorne jedinice K4-1-L 3.15. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice

R2/K1-1-O 3.16. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice

R2/K1-1-OJ 3.17. Uvjeti smještaja kupališta, odnosno uređenih plaža (R3) - unutar prostornih jedinica R3-1-O, R3-1-

OJ i R3-1-L 3.18. Uvjeti smještaja turističkog privezišta (P) - unutar prostornih jedinica P-1-OJ, P-1-L i P-2-L 3.19. Uvjeti smještaja turističkog sidrišta (S) - unutar prostorne jedinice S-1-L 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 5.1. Zgrade na građevnoj čestici 5.1. Namjena (uporaba) osnovne zgrade 5.3. Stambene zgrade 5.3.1. Obiteljske stambene zgrade 5.3.1. Višestambene zgrade 5.4. Zgrade mješovite namjene – pretežito stambene 5.5. Pomoćne i gospodarske zgrade te pomoćne građevine



5.5.1. Pomoćne zgrade 6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 6.1.1. Javna parkirališta i garaže 6.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine 6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 6.3.1. Vodoopskrba 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih 6.3.3. Elektroenergetski sustav 6.3.4. Javna rasvjeta 7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

VRIJEDNOSTI 8.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja 8.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 9. POSTUPANJE S OTPADOM 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. Zaštita okoliša 10.1.1. Opći elementi zaštite okoliša 10.1.2. Zaštita tla 10.1.3. Zaštita voda 10.1.4. Zaštita mora 10.1.5. Zaštita kakvoće zraka 10.1.6. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja 10.1.7. Zaštita od buke 10.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća - Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti 10.2.1. Opći elementi zaštite od prirodnih i drugih nesreća 10.2.2. Sklanjanje ljudi 10.2.3. Zaštita od požara i eksplozija 10.2.4. Zaštita od potresa i rušenja 10.2.5. Zaštita od bujica 10.2.6. Zaštita u slučaju plimnog vala i uspora 10.2.7. Zaštite od ostalih slučajeva ugroze 11. MJERE PROVEDBE PLANA 11.1. Detaljni planovi uređenja i uvjeti za provedbu urbanističko-arhitektonskih i arhitektonskih natječaja II. grafički dio plana - KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽ 2.A. PROMET 2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETIKA 2.C. VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (svaki kartografski prikaz: dvije sekcije u mjerilu 1:1000, na posebnoj geodetskoj podlozi)





1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

OPĆINA MILNA Urbanistički plan uređenja „Osibova-Lučice“ TZ „Lučice“ i izdvojeni dio naselja Milna u Osibovoj 1. Odredbe za provođenje Prijedlog Plana za javnu raspravu

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu 1 lipanj, 2013

1. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Odredbe za provođenje Urbanističkog plana uređenja „Osibova Lučice“ (u daljnjem tekstu: Plan) primjenjuju se unutar obuhvata čija je granica utvrđena Prostornim planom uređenja Općine Milna ("Službeni glasnik Općine Milna", br. 5/07.; u daljnjem tekstu: PPUO Milna) na kartografskom prikazu “Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja” sekcija 4a-2 u mjerilu 1:5000 na katastarskoj podlozi. (2) Obuhvat Plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu: ZOP) i njegova površina iznosi 50,1461 ha kopnenog dijela te 18,4797 ha morskog dijela, ukupno 68,6258 ha. (3) Detaljno razgraničenje površina pojedinih namjena utvrđeno je prema posebnoj geodetskoj podlozi u mjerilu 1:1000 koja je izrađena za potrebe ovog Plana od strane tvrtke TOPOING doo., Rubeši 80A, Kastav (4) Plan je izrađen u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11, 90/11 i 50/12.) te ostalim odgovarajućim i pratećim Zakonima i Pravilnicima.

Članak 2 POJMOVNIK

(1) Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Planu primjenjuju se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11, 90/11 i 50/12.) i posebnim propisima, a tumačenja i dodatni opisi dani su u nastavku: 1. PLANIRANJE (UREĐENJE) PROSTORA 1.1. Prostorna jedinica je Planom utvrđena i razgraničena površina koja, u pravilu, predstavlja jednu građevnu česticu odnosno jedan cjeloviti zahvat u prostoru unutar kojeg je moguća gradnja jedne ili više zgrada turističke namjene. 1.2. Koeficijent izgrađenost građevne čestice (Kig) - odnos površine suterena/prizemlja i tlocrtne projekcije svih zatvorenih istaka podne konstrukcije prve etaže zgrade na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postotku na dvije decimale. Ako se kota donje plohe konstrukcije poda prve etaže nalazi na visini većoj od 4,50 m od kote uređenog terena, tada se možebitni istaci ne uračunavaju u površinu za izračun koeficijenta izgrađenosti Kig. 1.3. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) - odnos zbroja bruto razvijene tlocrtne površine svih nadzemnih etaža (razina) na svim zgradama izgrađenim na građevnoj čestici i površine te građevne čestice, izražen na dvije decimale. 1.4. Tlocrtna površina zgrade je površina lika dobivenog okomitom projekcijom vanjskih ploha zidova ili ograda svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktnih dijelova suterena/prizemlja zgrade, uključivši i terase kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže, ne računajući potpuno ukopane dijelove zgrade. 1.5. Ukupna neto površina etaže (zgrade) je zbroj neto površina svih prostorija na pojedinoj etaži (unutar zgrade) uvećan za umanjeni iznos površine balkona, loggia ili otvorenih/natkrivenih terasa. 1.6. Ukupna bruto razvijena površina etaže (zgrade) - BRP je zbroj površina svih etaža zgrade uključivo i debljinu zidova i svih površina balkona, loggia ili otvorenih/natkrivenih terasa. 1.7. Pejsažno uređeni teren je dio površine građevne čestice, ili površina ostalih čestica predviđenih za uređenje javnih perivojnih površina, koje je uređeno s nasadima niskog ili visokog zelenila, pratećim stazama, odmorištima, ali bez parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl. 1.8. Uređeni teren je dio površine građevne čestice koji je uređen kao vanjsko parkiralište, sportski teren, trajno natkriveni prostori za boravak ljudi. Ako se izvode asfaltirane ili popločene površine sa nadstrešnicama trajnog ili privremenog obilježja koje trebaju poslužiti za zaštitu skladištenja tada se te površine ne smatraju uređenim terenom, već otvorenim skladištem. 2. DIJELOVI (ETAŽE) I VISINE ZGRADE: 2.1. Etaža je naziv za pojedinu razinu unutar određene zgrade. Može biti podzemna ili nadzemna. Najmanja svjetla visina pojedine etaže ne smije biti manja od 2,60 metara, a najveća se utvrđuje u odnosu na namjenu korištenja prostora na pojedinoj razini (etaži). 2.2. Suteren (Su) je etaža zgrade koja je djelomično ukopana (do 50% svojeg volumena).



2.3. Prizemlje (P) je etaža zgrade čiji se prostor nalazi iznad podruma (ili suterena), a kota gornje plohe konstrukcije poda nalazi iznosi najviše 1,50 metar iznad kote uređenog terena. Etaža čija se kota gornje plohe konstrukcije poda nalazi više od 1,50 metar iznad kote uređenog terena smatra se prvim katom. 2.4. Potkrovlje (Pk) je etaža zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovišta s visinom krovnog nadozida od najviše 1,20 metar mjereno od kote gornje plohe konstrukcije poda. 2.5. Tavan (T) je dio zgrade čiji se prostor nalazi isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje. Otvori se mogu nalaziti na zabatnom zidu, unutar ravnine krovne plohe ili kaso krovne kućice unutar jednog razmaka rogova. 2.6. Nadgrađe je etaža koja se sastoji od zatvorenog dijela (oblikovanog ravnim krovom, ili krovom nagiba do 10°) i otvorene, ili djelomično natkrivene terase 2.7. Visina zgrade (Vm) mjeri se u metrima od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najotvorenijem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha krovnog nadozida potkrovlja. 2.8. Visina zgrade (Ve) mjeri se brojem podzemnih i nadzemnih etaža (razina). Broj etaža na kosom terenu mjeri se na najotvorenijem pročelju. 2.9. Krovni nadozid zgrade je produžetak pročeljnog zida zgrade iznad stropne ploče posljednjeg kata. 2.10. Krovni vijenac zgrade je gornja ploha istaknutog dijela konstrukcije stropne ploče (ako nema krovnog nadozida), odnosno gornja ploha krovnog nadozida. 2.11. Loggia je poluotvoreni dio pojedine etaže zgrade, koji može djelomično izlaziti izvan obrisa zgrade (do 1/3 svoje širine) i biti natkriven najmanje 70% svoje površine. 2.12. Balkon je dio pojedine etaže zgrade, koji cijelom svojom površinom izlazi izvan obrisa zgrade i nije natkriven, osim podnom pločom balkona na etaži iznad. 2.13. Terasa je otvoreni dio posljednje etaže zgrade koji može biti i djelomično natkrit (do 30% tlocrtne površine). 2.14. Nadstrešnica je konstrukcija kojom se natkriva određena površina/prostor (terasa ili dio uređenog terena građevne čestice. Otvorena je sa svih strana (iznimno može imati zid na jednoj strani i to kada se postavlja uz zgradu, ili potporni zid). 2.15. Erker je dio prostorije na pojedinoj etaži zgrade koji je izbočen najviše 1,50 m u odnosu na pročelje zgrade. Može se izvoditi isključivo na etažama iznad prizemlja, odnosno kota donje plohe podne konstrukcije ne smije biti manja od 4,50 m. U protivnom se površina erkera mora uračunati u tlocrtnu površinu zgrade. Ako se radi o erkeru na prednjem pročelju zgrade isti se mora graditi na propisanoj građevnoj liniji. Iznad stropne ploče erkera moguće je izvesti prohodnu/neprohodnu terasu, balkon ili koso krovište. 2.16. Krovna kućica, tip I je dio krovne konstrukcije kosog krovišta, koji služi za ugradnju okomitog prozora za osvjetljenje prostora tavana ili potkrovlja. Krovne kućice mogu se izvoditi samo na krovištu nagiba krovne plohe od najmanje 30o i na najmanjem međusobnom horizontalnom razmaku od jednog razmaka rogova. Krovište krovne kućice može biti dvostrešno sa nagibom krovnih ploha usklađenim sa glavnim krovištem, ili pak jednostrešno nagiba od 15o do 30o. Svi nagibi se računaju u odnosu na podnu konstrukciju. Prednje pročelje kućice mora biti izvedeno na način da se nalazi ili u istoj pročeljnoj ravnini kao i prethodna etaža ili na način da se donji rub otvora nalazi najviše na visini od 90 cm od kote završne kote podne konstrukcije, odnosno visina sljemena krovne kućice mora biti najmanje 50 cm ispod razine sljemena glavnog krovišta. Pokrov krovnih kućica mora biti u istom materijalu kao i osnovni krov. Krovni istaci strehe i zabata mogu biti najviše 40 cm. Ne dozvoljava se izvedba tzv. francuskih prozora unutar krovne kućice tip I. 2.17. Krovna kućica, tip II je dio krovne konstrukcije kosog krovišta unutar kojeg se mogu ugraditi staklene stijene za osvjetljenje tavanskog prostora ili pak etaže potkrovlja. 3. ZGRADE I GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 3.1. Glavna zgrada je zgrada čija je namjena u skladu sa temeljnom namjenom prostora utvrđenom Planom (obiteljska kuća, stambena zgrada, stambeno-poslovna ili poslovna zgrada, hotel, aparthotel, vila, ugostiteljska zgrada, sportska zgrada). Visina zgrade mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Plana, a u ovisnosti o namjeni.



3.2. Pomoćna zgrada je zgrada koja svojom namjenom upotpunjuje glavnu zgradu na građevnoj čestici. U njoj se nalaze garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije u funkciji stanovanja. Visina pomoćne zgrade mora zadovoljiti uvjete propisane odredbama Plana, a u ovisnosti o pretežitoj namjeni. 3.3. Samostojeća zgrada je zgrada do čijih se svih pročelja može prići preko uređenog ili neuređenog dijela građevne čestice na kojoj je izgrađena ili pak s uređene (prometne) površine. 3.4. Poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedno bočno pročelje nalazi izgrađeno uz bočno pročelje susjedne zgrade, a uz ostala pročelja nalazi se uređeni ili neuređeni dio građevne čestice, odnosno uređena prometna površina. 3.5. Ugrađena zgrada je zgrada izgrađena između dvije poluugrađene zgrade, ili između jedne ugrađene i jedne poluugrađene zgrade, ili između dvije ugrađene zgrade. Dozvoljava se gradnja najviše 6 ugrađenih zgrada (niz). 3.6. Potporni zid je građevina koja se koristi kod izvedbe zasjeka/usjeka terena (kod gradnje građevina niske ili visoke gradnje), čija vidljiva visina pojedinog dijela zidne plohe ne smije prijeći visinu od 2,00 metra. U slučaju većeg nagiba terena i potrebe izgradnje zida veće visine, isti se mora izvesti stepenasto. 4. ZGRADE PO NAMJENI 4.1. Obiteljska kuća (S) je zgrada isključivo stambene namjene s najviše tri stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a do 400 m2 u koji se uračunava i površina svih pomoćnih zgrada na toj građevnoj čestici. 4.2. Stambena zgrada (S) je zgrada, isključivo stambene namjene s najviše tri (3) stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i BRP-a većeg od 400 m2 u koji se uračunava i površina svih pomoćnih i gospodarskih zgrada na toj građevnoj čestici. 4.3. Stambeno-poslovna zgrada (S) je zgrada, većinom stambene namjene gdje je moguće uređenje prostora za poslovnu namjenu na pojedinim etažama, ali uvijek manje od 50% ukupnog BRP-a. 4.4. Poslovno zgrada (K) je zgrada unutar koje se može obavljati jedna ili više poslovnih djelatnosti (uredi, trgovina) u skladu s ovim Planom i važećim Zakonima i Propisima. 4.5. Ugostiteljska zgrada je zgrada unutar koje se može obavljati jedna ili više ugostiteljskih ili smještajnih usluga (hotel, aparthotel, vila, restoran,...). 4.6. Hotel je ugostiteljska zgrada u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. U pravilu je to jedna građevna cjelina ili dio građevine s zasebnim ulazom ili najviše četiri zasebne građevine koje moraju biti povezane zatvorenim hodnikom (ako preostale zgrade nisu depandanse hotela). Usluga prehrane mora biti u istoj zgradi gdje se nalaze smještajne jedinice. Smještajne jedinice u hotelu su: sobe i/ili hotelski apartmani (suite) a iznimno, u postojećim hotelima i depandansama novih hotela obiteljske sobe (family room). Broj ležaja u depandansama ne smije biti veći od 40% broja ukupnog ležaja hotela. Hotel mora ispunjavati i sve ostale uvjete iz članka 6 i 7 Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.). 4.7. Aparthotel je ugostiteljska zgrada u kojoj se gostima obvezno pružaju usluge smještaja i doručka, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. U pravilu je to jedna građevna cjelina ili dio građevine s zasebnim ulazom ili najviše četiri zasebne građevine koje moraju biti povezane zatvorenim hodnikom (ako preostale zgrade nisu depandanse hotela). Usluga prehrane mora biti u istoj zgradi gdje se nalaze smještajne jedinice. Smještajne jedinice u aparthotelu su: sobe, studio apartmani i apartmani. Pri tome broj soba ne smije prijeći više od 49% ukupnog broja smještajnih jedinica. Broj ležaja u depandansama ne smije biti veći od 40% broja ukupnog ležaja aparthotela. Aparthotel mora ispunjavati i sve ostale uvjete iz članka 8 i 9 Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.). 4.8. Turističko naselje je ugostiteljsko područje u kojemu se gostima obvezno pružaju usluge smještaja s doručkom, kao i neke druge ugostiteljske usluge. U turističkom naselju gost se mora moći baviti sportom i rekreacijom na otvorenom. Čini ga više samostalnih zgrada u kojima se, osim smještajnih jedinica (sobe, obiteljske sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani), mogu nalaziti i različiti trgovačko-uslužni sadržaji u službi turističke ponude. Sadržaj turističkog naselja kao i svi ostali posebni uvjeti propisani su člankom 10. Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.).



4.9. Vila je samostalna ugostiteljska zgrada u kojoj se nalaze smještajne jedinice u Turističkom naselju. Zgrada vile može biti izvedena kao samostojeća, poluugrađena ili ugrađena (dio niza). Ostali uobičajeni nazivi za ovu vrstu zgrada su: bungalov, paviljon, i sl. 4.10. Turistički apartman je zgrada (funkcionalna cjelina) u kojem se gostima pružaju usluge smještaja u smještajnim jedinicama (u jednoj ili više samostojećih zgrada) ustrojenim i opremljenim tako da gost može sam pripremati jela. Smještajne jedinice su studio apartmani i/ili apartmani. Dodatni uvjeti i opisi pojedinih pojmova propisani su člankom 11 Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN br. 88/07., 58/08. i 62/09.). 4.11. Sportska zgrada/građevina (R) je zgrada/građevina unutar koje se može obavljati neka od sportskih i rekreacijskih aktivnosti (sportska dvorana, otvoreni i zatvoreni bazeni, …). 4.12. Prometna građevina je građevina koja služi za odvijanje cestovnog prometa (ceste, parkirališta,). 2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA 2.1. Korištenje i namjena površina

Članak 3. (1) Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA izrađenom u mjerilu 1:1000, prikazano je međusobno razgraničenje površina različitih namjena unutar obuhvata Plana: A. POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA

I. GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA (T) I RAZGRANIČENE PRATEĆE NAMJENE (T1) Hotel ‐ prostorna jedinica T1-1-O Osibova (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T1-2-O Osibova (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T1-1-L Lučica (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T1-2-L Lučica (hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); (T2) Turističko naselje ‐ prostorna jedinica T2-1-O Osibova (vile + hotel + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa

+ rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-1-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena

terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-2-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena

terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-3-S Smerčevo (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena

terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-1-OJ Osibova Jug (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena

terasa + rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-1-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-2-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); ‐ prostorna jedinica T2-3-L Lučice (hotel + vile + mješoviti prateći sadržaji + otvorena terasa +

rekreacija na otvorenom + perivojno uređene zajedničke površine); (T4) postojeće ugostiteljsko-turističke jedinice „turistički apartmani“

‐ prostorna jedinica T4-1-O Osibova ‐ prostorna jedinica T4-1-OJ Osibova Jug ‐ prostorna jedinica T4-1-S Smrčevo

(K4) postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“ ‐ prostorna jedinica K4-1-L Lučica



(R2/K1) prateća namjena - rekreacija i poslovna - pretežito uslužna ‐ prostorna jedinica R2/K1-1-O Osibova ‐ prostorna jedinica R2/K1-1-OJ Osibova Jug

II. GOSPODARSKA NAMJENA - SPORTSKO-REKREACIJSKA (R3) uređena plaža

‐ prostorna jedinica R3-1-O Osibova ‐ prostorna jedinica R3-2-OJ Osibova Jug ‐ prostorna jedinica R3-1-L Lučica

III. GOSPODARSKA NAMJENA - TURISTIČKA/POMORSKI PROMET (P) turističko privezište P-1-OJ Osibova Jug (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna);

‐ turističko privezište P-1-L Lučice (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna); ‐ turističko privezište P-2-L Lučice (akvatorij + dodirni prirodni dio kopna);

(S) sidrište S-1-L Lučice IV. PRIRODNA PLAŽA

(R4T) kopneni dio prirodne plaže V. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

(ZT) zaštitne zelene površine - površine rezervirane za budući razvoj VI. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(IST) javne prometne površine (ISP) javno parkiralište

B. POVRŠINE NASELJA MILNA - IZDVOJENI DIO OSIBOVA I. MJEŠOVITA NAMJENA

(M1) mješovita namjena - pretežito stambena II. LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - KOMUNALNI VEZ

(KV) luka otvorena za javni promet (komunalni vez) III. PRIRODNA PLAŽA

(R4N) kopneni dio prirodne plaže naselja IV. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

(ZN) zaštitne zelene površine naselja V. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(IST) javne prometne površine C. OSTALE POVRŠINE

I. POVRŠINE IZVAN GRAĐEVNIH PODRUČJA (-) Površine izvan građevnih područja - prema PPUO Milna kopno (ISK) površine infrastrukturnih sustava razgraničene unutar površine izvan građevnih područja -

javne prometne površine II. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(IST) javne prometne površine III. POVRŠINE OSTALOG MORA

(-) površine ostalog mora (2) Prostorna jedinica je Planom utvrđena i razgraničena površina koja, u pravilu, predstavlja jednu građevnu česticu odnosno jedan cjeloviti zahvat u prostoru. Prostorne jedinice su prikazane granicom i oznakom na svim kartografskim prikazima Plana. (3) Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA prikazana su i detaljnija razgraničenja unutar pojedinih prostornih jedinica - namjene (T1) i (T2), kojima su utvrđene površine namijenjene smještaju pratećih sadržaja, odnosno pratećih zajedničkih sadržaja i uređenju ostalih zajedničkih površina za svaku od utvrđenih prostornih jedinica. Dodatnim oznakama unutar pojedinih gradivih površina, prikazan je i razmještaj smještajnih zgrada (H - hotel i V -vile). U prostornim jedinicama(T1) (T2), posebno je razgraničena površina zgrade, odnosno površina za uređenje višenamjenske otvorene terase („trg“, „atrij“) u sustavu zajedničkih površina pojedine prostorne jedinice. Površine unutar prostornih jedinica (T1) i (T2) isključivo namijenjene gradnji i uređenju pratećih sadržaja i uređenju zajedničkih površina razvrstane su na:

(a) M - mješoviti prateći sadržaji i uređenja (b) R - površine za rekreaciju na otvorenom (c) Z - perivojno uređene zajedničke površine (s pješačkim stazama i odmorištima).



(4) Površine infrastrukturnih sustava - površine javne i komunalne infrastrukture (IS), namijenjene su za gradnju, uređenje i opremanje javnih prometnih površina i javnih parkinga, a sve to je detaljnije prikazano na kartografskom prikazu 2.A PROMET u mjerilu 1:1000. Unutar pojaseva prometnih površina moguće vođenje, odnosno izgradnja komunalne i infrastrukturne mreže sukladno kartografskim prikazima 2.B (telekomunikacije i elektroenergetika) i 2.C (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) u mjerilu 1:1000. (5) Na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA u mjerilu 1:1000, površine su posebno razgraničene prema oblicima korištenja - uzimajući u obzir postojeće građevine u obuhvatu Plana: A. POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA

I. NOVA GRADNJA I UREĐENJA (DRUGI RADOVI) - s utvrđenim površinama: (a) pretežito za smještajne zgrade s pratećim građevinama i uređenjima (uključujući i glavne

elemente interne prometne mreže); (b) isključivo za prateće namjene, odnosno prateće sadržaje i uređenja; (c) za zahvate na pomorskom dobru;

II. NOVA GRADNJA - DOVRŠENJE ZAPOČETE GRADNJE SUKLADNO GRAĐEVINSKIM DOZVOLAMA: (a) postojeće ugostiteljsko-turističke jedinice "turistički apartmani"

III. SANACIJA, REKONSTRUKCIJA, ILI ZAMJENA (a) postojeći restoran - sanacija, rekonstrukcija, ili zamjena, s dopunom ugostiteljske namjene

(usluge pića, napitaka i prehrane) trgovačkim i drugim uslužnim sadržajima IV. ODRŽAVANJE I MANJI ZAHVATI SANACIJE GRAÐEVINA

(a) pristupni putovi i postojeće građevine koja se koristi za povremeno stanovanje - održavanje do privođenja ugostiteljsko-turističkoj ili pratećoj namjeni

V. ZAHVATI NA POMORSKOM DOBRU VI. KOPNENI DIO PRIRODNE PLAŽE VII. NEIZGRAĐENE POVRŠINE REZERVIRANE ZA BUDUĆI RAZVOJ

Na kartografskom prikazu 3. su utvrđena i područja unutar pojedinih prostornih jedinica koja se obvezno uređuju sadnjom i/ili očuvanjem postojeće visoke autohtone vegetacije („visoko zelenilo“). Sukladno člancima 15-26. ovih Odredbi te pobližim odredbama za svaku od prostornih jedinica, unutar tih područja nisu dopušteni zahvati kojima bi se značajnije mijenjao postojeći reljef terena i udjel procjednih površina. B. POVRŠINE NASELJA MILNA - IZDVOJENI DIO OSIBOVA

I. SANACIJA, REKONSTRUKCIJA, ILI ZAMJENA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA TE NOVA GRADNJA UZ POSTOJEĆE GRAĐEVINE

II. ZAHVATI NA POMORSKOM DOBRU III. KOPNENI DIO PRIRODNE PLAŽE IV. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

C. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA - KULTURNA DOBRA I. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA KULTURNA DOBRA -POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA Sakralna građevina - Crkva sv. Josipa u uvali Osibova - Z-4998 II. EVIDENTIRANA GRADITELJSKA KULTURNA DOBRA- POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA Sakralna građevina - Crkva sv. Ivana u uvali Osibova - E

D. OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ Obalni potez uvale Lučice (6) Zaštitne zelene površine (ZT) unutar površina naselja Milna - izdvojeni dio Osibova se održavaju u postojećem stanju. Moguće je: održavanje postojeće vegetacije i kultura, ili „pošumljavanje“ autohtonom visokom vegetacijom, te održavanje suhozida i gomila. Iznimno, unutar zaštitnih zelenih površina dopušta se gradnja linijskih i površinskih građevina komunalne infrastrukture (vođenih ili smještenih unutar dodatnih javnih prometnih površina, odnosno smještenih na vlastitim građevnim česticama) - sve samo u slučajevima nužne dopune Planom utvrđene osnove razgraničenja javnih i drugih namjena. (7) Zaštitne zelene površine (ZN) unutar turističkog naselja zadržavaju se u postojećem stanju i smatraju rezervom za budući razvoj. Moguće je: održavanje postojeće vegetacije, ili „pošumljavanje“ autohtonom visokom vegetacijom, te održavanje suhozida i gomila. Iznimno, unutar ovih površina dopušta se gradnja i uređenje dodatnih (Planom ne-razgraničenih, odnosno utvrđenih): javnih prometnih površina te ostalih linijskih i površinskih građevina komunalne infrastrukture (vođenih ili smještenih unutar dodatnih javnih prometnih površina, odnosno smještenih na vlastitim građevnim česticama) - sve samo u slučajevima nužne dopune Planom utvrđene osnove razgraničenja javnih i drugih namjena.



(8) Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000, prikazane su: ‐ gradive površine unutar prostornih jedinica, s oznakama najveće dopuštene visine (oznakama

„katnosti“) unutar gradivih površina za: hotele, vile, zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja i građevine na kopnenom dijelu marine,

‐ osnova interne prometne mreže unutar prostornih jedinica, ‐ perivojno uređene zajedničke površine s pješačkim stazama i odmorištima te ‐ površine za koje je propisano pejsažno uređenje visokom vegetacijom („visoko zelenilo“).

2.2. Opći uvjeti gradnje

2.2.1. Opći uvjeti gradnje unutar površina turističkog naselja

2.2.1.1. Visina zgrada Članak 4.

(1) Unutar svake prostorne jedinice, na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE označen je najveći broj nadzemnih etaža za gradnju zgrada unutar pojedinih gradivih površina. Detaljniji opis i određenje tih zadanih visina mogu se naći u odredbama koje su određene za svaku pojedinu prostornu jedinicu (poglavlje 3. Ovih Odredbi). (2) Sukladno stavku (1) ovog članka, najveća dopuštena visina zgrada određena je s dva pokazatelja: najvećim dopuštenim brojem nadzemnih etaža (Vemax) i najvećom dopuštenom visinom vijenca zgrade izraženom u metrima (Vmmax), na način da oba pokazatelja moraju biti zadovoljena. (3) Nadzemnim etažama, u smislu ovih Odredbi, smatraju se: suteren, prizemlje i sve ostale etaže iznad navedenih. (4) Umjesto „stambenog potkrovlja“ (Pks) za pojedine gradive površine prema odredbama u poglavlju 3. Ovih Odredbi dopušta se nadgrađe uz primjenu sljedećih općih uvjeta:

(a) najveća dopuštena visina vijenca zgrade (mjerena do vijenca nadgrađa) veća je za 1,0 m u odnosu na najveću dopuštenu visinu vijenca zgrade s Pks, ali je ona ujedno i najveća dopuštena ukupna visina zgrade.

(b) ukupna površina zatvorenog i natkrivenog dijela nadgrađa može iznositi do 55% površine etaže ispod nadgrađa, pri čemu zatvoreni ili natkriveni dio mora biti povučen najmanje 1,50 m u odnosu na svako od pročelja zgrade. Iznimno, u slučajevima gradnje vila u nizu ili kao dvojne zgrade, nadgrađe ne mora biti povučeno u odnosu na bočna pročelja prema susjednim zgradama.

(c) visina pročelja do gornje kote ograde terase nadgrađa mora biti najmanje 0.50 m niža od najveće dopuštene visine vijenca zgrade s Pk, a prema odredbama ovog Plana.

(5) Svaka zgrada može imati podrum. Gradnja više podrumskih etaža dopuštena je samo u slučaju gradnje zgrada Hotela i Aparthotela i to u slučaju kada se više od 70% prve podzemne etaže i sve ostale koriste za smještaj vozila gostiju ovih ugostiteljskih zgrada. (6) Kod projektiranja i izvedbe zgrade razvedenih i/ili izduženih oblika na nagnutom terenu dopušta se određivanje broja nadzemnih etaža i visina zgrade posebno za svaku pojedinu dilataciju zgrade.

2.2.1.2. Uvjeti za oblikovanje građevina i otvorenih prostora na građevnoj čestici

Članak 5. (1) Oblikovanje glavne zgrade ili sklopa te pomoćnih zgrada i građevina, odnosno svih otvorenih prostora na građevnoj čestici, odnosno prostornoj cjelini (uključujući i pejsažno uređenje), mora biti cjelovito osmišljeno i međusobno usklađeno na razini oblikovanja i smještaja pojedinih elemenata u prostoru te odnosa koje tvore, a sve u skladu s razinom projekta. (2) Arhitektonsko oblikovanje zgrada i građevina treba biti suvremeno i utemeljeno na primjeni suvremenih materijala i konstrukcija te prostornih rješenja primjerenih lokalnom podneblju i usklađeno s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima. Uz odgovarajući kritički pristup, moguća su arhitektonska rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti lokalne graditeljske baštine i iskustava (suzdržano i funkcionalno oblikovanje posebno usklađeno s lokalnim klimatskim obilježjima), a ne preuzimajući izravno tradicijske oblike, ostvaruju suvremene oblikovno-funkcionalne i prostorne vrijednosti. (3) Ne dopušta se građenje serijski proizvedenih i montažnih zgrada/građevina pseudo stilskih obilježja, posebno građevina s prepoznatljivim oblikovnim obilježjima drugih podneblja (strmi krovovi, pokrov



„šindrom“, fasadna opeka, upotreba većih drvenih obloga na pročeljima i sl.). (4) Pročelja ili njihovi dijelovi ne smiju biti jarkih boja. Prevladavajuća boja mora biti bijela uz korištenje obloge svijetlim kamenom ili kamenim pločama. Kamenom se oblažu vanjski dijelovi pročelja podruma ili suterena te prizemlje. Polaganje kamenih ploča mora biti u ravnim (vodoravnim) redovima jednake visine, obrađenim na tradicijski način (na puntu mlata ili na martelinu), ili pak na način koji predstavlja suvremenu interpretaciju takve obrade. Ne dozvoljava se oblaganje pročelja tankim kamenim pločama manjih veličina i grublje obrade (tzv. bunja ili bunjica). Reške ne smiju biti isticane bojom različitom od boje kamena. (5) Krovišta zgrada mogu biti ravna ili blagog nagiba (do 10o), jednostrešna (18-25o), dvostrešna ili višestrešna (nagiba 25-35o). U slučaju kosog krovišta, nagib pojedine krovne plohe mora biti stalan od vijenca do sljemena (osim na dijelu gdje se planira postava krovnih kućica). (6) Dozvoljava se korištenje različitih vrsta krovišta na jednoj zgradi, kao i rješenja sa „zelenim krovom“. Moguća su rješenja i sa skrivenim obrnutim krovištem blagog nagiba. U tom slučaju visina vijenca skriva tu inverziju i ona predstavlja najveću dozvoljenu visinu sljemena. Kod korištenja ravnih (neprohodnih) krovova dozvoljava se korištenje krovnih nadsvjetla (kupola ili prozora). (7) Sljeme kosog krova postavlja se po dužoj strani zgrade, a na kosom terenu približno paralelno slojnicama. Od navedenog se može odstupiti u slučaju gradnje poluugrađenih ili ugrađenih zgrada kada je moguće sljeme planirati i paralelno s kraćom stranom zgrade. U slučaju da se poluugrađene zgrade ili niz ugrađenih zgrada planira izvesti okomito na slojnice terena, sljeme se može izvesti okomito na slojnice. (8) Kosa krovišta glavnih zgrada izložena prema moru moraju biti pokrivena kupom kanalicom. U svim ostalim slučajevima, pokrov krovišta može se odabrati sukladno nagibu, funkcionalnim potrebama i općem konceptu arhitektonskog rješenja / oblikovanja. (9) U slučaju korištenja prozora Na etaži potkrovlja (Pk), prozori, loggie i/ili balkoni mogu se izvesti samo u ravnini zabatnog zida, dok se prozori mogu izvesti i u krovnoj ravnini ili kao krovna kućica. Loggie i/ili balkoni mogu se izvesti samo ako isti postoje na nižim etažama. Rješenje prozora unutar krovne kućice ne smije biti kao francuski prozor - otvor bez parapeta. Na razini potkrovlja moguće je planirati i izvesti nenatkrivenu terasu, ali samo prema zabatnom zidu (u njegovoj punoj širini, a dubine ne više od 25% dužine osnovnog pročelja. Krovne kućice mogu se planirati, ali njihova ukupna širina ne smije premašiti 30% duljine pročelja zgrade na kojem se planiraju. (10) Na krovne plohe dozvoljava se postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih panela. (11) Podzidi i pripadajuće terase na terenu, grade se i uređuju prema sljedećim uvjetima:

(a) Ne dopušta se gradnja podzida viših od 1,50 m. U slučaju većih visinskih razlika terena, podzid i terase treba izvesti u više razina. Terase se moraju ozeleniti i izvesti u blagom nagibu prema „van“. Najmanja dubina terase, u slučaju više razina, ne smije biti manja od 1,50 m. Kada se podziđe i terase izvode uz stubišta i rampe (okomitim na slojnice) i koje služe za prilaz pojedinim etažama zgrade isti mogu biti visoki/duboki najviše 2,50 m.

(b) Ne dopušta se izvedba podzida kojim se najniža kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena uz glavnu zgradu, povisuje za više od 1,00 m u odnosu prijašnju kotu terena. Veća visina iznimno se dopušta u slučajevima kada se taj podzid mora napraviti uz planiranu ili postojeću prometnu ili javnu površinu (kojom prilikom se javljaju nužni zasjeci i nasipi na terenu. U tom slučaju završna ploha zida prema mora biti izvedena u kamenu na način gradnje suhozida.

(c) Betonski podzidi (bez završne obrade) ne smiju biti viši od 1,00 m; a po potrebi viši podzidi moraju se graditi kao kameni zid, ili betonski zid obložen kamenom.

(d) Gradnjom ovih podzida i terasa ne smije se omogućiti otjecanje površinskih oborinskih voda na susjedne čestice.

(12) Pergolom se smatraju prozračne sjenice i paviljoni sastavljeni od niza stupova povezanih u horizontalnoj ravnini drvenim ili metalnim gredama (letvicama), ili sličnim vrstama laganih konstrukcija. U slučaju pergola s betonskim, ili kamenim stupovima, najmanja dopuštena međusobna udaljenost stupova je 2,00 m, a najveća dopuštena širina (odnosno promjer) stupova je 0,25 m. (13) Sva uređenja terena i drugi zahvati koji se mogu izvoditi sukladno posebnom propisu o jednostavnim građevinama i radovima izvode se uz uvjet da se udjel ozelenjenog prirodnog terena na građevnoj čestici ne bude manji od propisanog ovim Odredbama. (14) Ozelenjeni prirodni teren na čestici smatra se pejsažno uređena površina na način da omogućava upijanje/procjeđivanje oborinske vode. Pojedinačna površina na građevnoj čestici (unutar utvrđene površine



za gradnju) koja se može obračunati kao dio ukupne površine pejsažno oblikovanog prirodnog terena na građevnoj čestici ne može biti manja od 1,00 m2, niti uža od 0,70 m. (14) Površine s uređenim parkirališnim mjestima ne mogu se uračunavati u površinu prirodno ozelenjenog terena bez obzira na vrstu materijala koji se koristi za oploćavanje istih.

2.2.1.3. Pristup na građevnu česticu i propisani broj parkirnih mjesta

Članak 6. (1) Građevna čestica unutar svake prostorne jedinice mora imati neposredan kolni pristup s uređene prometne površine. (2) Točke kolnih pristupa s javnih prometnih površina prema pojedinim prostornim jedinicama načelno su označena na kartografskom prikazu 2.A. (3) Na površinama koje su na kartografskom prikazu 3. razgraničene kao površine za novu gradnju, gradnja je moguća i na građevnoj čestici čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu pod uvjetom da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s pojasevima utvrđenim Planom. Iznimno od navedenog, dopušta se gradnja i u slučaju izvedenih zemljanih radova sukladno projektiranoj faznoj gradnji uzdužnog presjeka. (4) Ovisno o sadržajima unutar pojedine prostorne jedince, nužno je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar same prostorne jedinice prema narednoj tablici.

Najmanji broj parkirnih mjesta (PM) Hotel 0.75 PM / jedna smještajna jedinica Aparthotel 1 PM / jedna smještajna jedinica vila s 2 ili 3 stalna kreveta 1 PM / vila vila s 4 ili 5 stalnih kreveta 1,5 PM / vila vila sa 6 stalnih kreveta 2 PM / vila prateći sadržaji - ugostiteljski (usluge hrane i pića) 4 PM / 100 m2 korisnog prostora prateći sadržaji - usluge, trgovina i drugo 1,5 PM / 100 m2 korisnog prostora Broj PM matematički se zaokružuje na cijeli veći broj, ali ne manji od 1. (za 6 četverokrevetnih i 3 peterokrevetne vile, potrebno je osigurati 1.5x9=13.5, odnosno 14 PM; za 50 m2 korisnog prostora namijenjenog trgovini potrebno je osigurati 1.5/100x50 = 0.75 odnosno 1 PM). (5) Normativ za svaki od sadržaja unutar jedne prostorne jedinice mora biti zadovoljen, tako da se ukupni najmanji broj parkirnih mjesta za tu prostornu jedinicu dobije zbroju najmanjeg potrebnog broja za svaki od planiranih sadržaja, pri čemu se za svaki sadržaj broj parkirnih mjesta zaokružuje na prvi veći broj. (6) Normativi, odnosno najmanji broj parkirališnih mjesta prema ovim Odredbama, vrijede neovisno o tome da li željena kategorizacija ugostiteljske zgrade prema posebnom propisu zahtjeva manji broj mjesta. Ovisno o potrebama, odnosno željenoj kategorizaciji, broj parkirnih mjesta može se i povećati. Potreban broj parkirnih mjesta može se riješiti kao otvoreno (nenatkriveno), ili natkriveno parkiralište, u garaži u dijelu glavne, ili pomoćne zgrade, na ravnom krovu podzemne etaže ili suterena neke od zgrada, ili u kombinaciji. (7) Parkirna mjesta za posjetitelje uređenih plaža unutar obuhvata Plana riješena su na zasebnim prometnim površinama (kartografski prikaz 2.A). (8) Za sve sadržaje koji zahtijevaju povremeni pristup dostavnih vozila, ili privremeno parkiranje / zaustavljanje vozila gostiju pri prijemu / odjavi na recepciji i slično, odgovarajući prostor za zaustavljanje treba osigurati na samoj građevnoj čestici, kako se zadržavanjem vozila na javnoj prometnoj površini ne bi priječilo normalno odvijanje prometa.

2.2.1.4. Smještajne zgrade - ugostiteljski objekti i smještajne jedinice na površinama (T2) i (T1)

Članak 7. (1) Nazivi ugostiteljskih zgrada i smještajnih jedinica na površinama (T2) i (T1) te njihova kategorizacija korištena u ovim Odredbama u suglasju je sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09 i 88/10) i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08 i 62/09. (2) Za svaku od prostornih jedinica turističkih naselja (T2), uz najmanji dopušteni smještajni kapacitet



Hotela odnosno Aparthotela, određen je odgovarajući najveći dopušteni smještajni kapacitet u vilama. Svi kapaciteti odnose se na broj stalnih kreveta.

2.2.1.5. Vile

Članak 8. (1) Unutar pojedinih prostornih jedinica turističkih naselja (T2) osim vile iz članka 2, točka 4.9., vilom se smatra i smještajna zgrada s jednom smještajnom jedinicom (apartman) te najviše 6 stalnih kreveta. Isto se odnosi i na poluugrađenu zgradu (funkcionalnu jedinicu) s najviše 6 stalnih kreveta (stavak 6 ovoga članka) ili pak zgradu u nizu od tri zgrade (stavak 6 ovoga članka). Moguće je planirati i druge vrste Vila, ali u suglasju s uvjetima iz stavka 7 ovoga članka. (2) Sve vile iz prethodnog stavka moraju se graditi na način da odnos unutarnje prostorne organizacije vile i uređenja vanjskih i neposredno povezanih površina okolnog terena omogućuje gostima najveću moguću intimnost (skrivenost) u odnosu na goste u susjednim zgradama. Zemljište na kojem su izgrađene vile (slobodnostojeće, poluugrađene ili ugrađene) i prateće pomoćne zgrade i građevine sastavni su i nedjeljivi dio jedinstvene građevne čestice. (3) Vila može sadržavati prostorije za prateće i/ili pomoćne sadržaje korisnika kao što su: sauna, fitness, spremišta, garaže i sl. Ovi sadržaji mogu se graditi i kao zasebne zgrade pratećih sadržaja unutar utvrđenih gradivih površina za vile, odnosno pomoćne zgrade za jednu, ili više vila. Vile u nizu mogu dijeliti pojedine prateće i/ili pomoćne sadržaje izgrađene kao zasebna zgrada. (4) Najveća dopuštena građevna (bruto) površina vile za samostojeće zgrade iznosi 500,00 m2, a za poluugrađene i ugrađene zgrade 300,00 m2. (5) Poluugrađena zgrada, koja će se nazivati vila, mora zadovoljavati slijedeće uvjete za građenje:

(a) Zgrada smije sadržavati najviše dvije funkcionalne jedinice od kojih svaka ima po jedan apartman s najviše 6 kreveta.

(b) Svaka funkcionalna jedinica mora imati otvore na bar tri pročelja te zaseban ulaz na razini prizemlja i/ili suterena.

(c) U slučaju da se planira vila s dvije funkcionalne jedinice koje su odijeljene pregradnim zidom, svaka od njih mora imati zasebne unutrašnje komunikacije.

(d) Tlorisne projekcije izbočenih dijelova pojedinih funkcionalnih jedinica (terase, loggie, balkoni i sl.) ne smiju se preklapati.

(e) Najveća dozvoljena visina određuje se za zgradu kao cjelinu, dok se najveći dopušteni broj nadzemnih etaža određuje posebno za svaku od funkcionalnih jedinica.

(6) Zgrada s vilama u nizu mora zadovoljavati slijedeće uvjete za građenje: (a) Smije imati 3 ili više funkcionalnih jedinica od kojih svaka sadržava po jedan apartman s najviše 6

kreveta (najveća dopuštena duljina niza kao i najveći dopušteni broj vila u nizu određeni su odredbama za svaku od gradivih površina za vile po pojedinim prostornim jedinicama).

(b) Sve funkcionalne jedinice imaju otvore na dva nasuprotna pročelja, osim prve i posljednje u nizu koje mogu imati otvore na sva tri vidljiva pročelja.

(c) Svaka funkcionalna jedinica, na razini prizemlja i/ili suterena, ima zaseban ulaz iz vanjskog prostora. (d) Tlorisne projekcije pojedinih dijelova funkcionalnih jedinica (terase, loggie, balkoni i sl.) ne smiju se

preklapati. (e) Najveća dozvoljena visina utvrđuje se i provjerava za zgradu kao cjelinu, a najveći dopušteni broj

nadzemnih etaža utvrđuje se i provjerava posebno za svaku od funkcionalnih jedinica. (f) Ako ovim Odredbama za pojedinu prostornu jedinicu odnosno gradivu površinu za vile nije drugačije

propisano, ukupna dužina zgrade s ugrađenim vilama ne smije biti veća od 40,00 m. (g) Zgrada može imati podrumsku, ili suterensku etažu kao zasebnu uporabnu cjelinu namijenjenu

isključivo parkiranju vozila. (7) Zgrada koja se smatra posebnim slučajem vile, gradi se sukladno sljedećim pravilima:

(a) Ispunjavanje prostornih standarda kategorizacije s 5* prema posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, uz slijedeće oblike korištenja: kao jedna cjelovita smještajna jedinica vrste apartman, ili kao funkcionalna cjelina opremljena tako da gosti mogu sami pripremati hranu (samo jedan prostor) i boraviti u jednom ili više zajedničkih prostora. Ona može imati najviše 3 smještajne jedinice od kojih svaka može biti soba i/ili obiteljska soba i/ili hotelski apartman.

(b) Najveća dopuštena građevna (bruto) površina iznosi 500 m2, s najviše 6 stalnih kreveta.



(c) Ova vrsta zgrade ne smije se naslanjati na neku drugu smještajnu ili pomoćnu zgradu. (8) Najmanja dozvoljena međusobna udaljenost vila iznosi Hm1/2 + Hm2/2, ali ne manje od 8,00 m. (9) Zgrada pratećih sadržaja, odnosno pomoćna (servisna) zgrada, iz stavka (3) ovog članka, može se graditi kao samostojeća, ili poluugrađena uz vilu, odnosno smještajnu zgradu. Najmanja dopuštena udaljenost od drugih zgrada je 4,00 m. (10) Detaljniji uvjeti gradnje ove vrste smještajnih zgrada dati su u odredbama za pojedine prostorne jedinice.

2.2.2. Opći uvjeti gradnje unutar površina naselja Milna – izdvojeni dio Osibova

2.2.2.1. Regulacijska i građevinska linija, udaljenost osnovne zgrade od susjednih čestica; izgrađenost čestice

članak 9. (1) Regulacijska linija razdvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). (2) Građevna linija određuje položaj gradnje prednjeg pročelja zgrade. Najmanja udaljenost građevne linije od regulacijske (odnosno zgrade od regulacijske linije) iznosi 5,00 m, a iznimke su moguće samo u skladu s daljnjim odredbama ovog Plana. (3) U izgrađenom dijelu građevnog područja naselja moguće je udaljenost zgrade od regulacijske linije prilagoditi građevnim linijama postojećih (legalnih) bočnih susjednih zgrada. (4) Ako se zgrada gradi na regulacijskoj liniji, gradnja izvan regulacijske linije dozvoljena je samo za strehe (do 0,40 m) i balkone (istaknuti do najviše 1,30 m, u dužini ne više od 1/3 duljine pročelja), i to pod uvjetom da se nalaze na visini većoj od 3,50 m iznad javne površine.

članak 10. (1) Zgrade se mogu graditi:

a) odmaknuto od bočnih međa građevne čestice tj. kao samostojeća zgrada; b) na jednoj bočnoj međi, tj. kao poluugrađena zgrada tako da sa susjednom zgradom na toj međi čini

sklop dvojne zgrade ili završetak niza zgrada; c) na obje bočne međe (kao ugradnja u postojeću izgradnju ili dio planiranog niza) – tj. kao ugrađena

zgrada. (2) Udaljenost samostojeće zgrade od bočne međe (tj. od granice njene građevne čestice prema susjednim građevnim česticama) ne smije biti manja od 3,00 m. (3) U svim slučajevima izgradnje na međi, zid na međi mora biti vatrootporan i bez otvora, sljeme krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se zgrada gradi i krov bez krovnog prepusta.

članak 11. (1) Izgrađenost građevne čestice je udjel ukupne površine zemljišta pod građevinama (osnovnom, pomoćnom i gospodarskom zgradom te ostalim pomoćnim građevinama) u površini te građevne čestice, izražena bilo kao postotni udjel (postotak izgrađenosti) ili kao koeficijent izgrađenosti - kig na dvije decimale. (2) Najveća izgrađenost daje najveću dozvoljenu osnovnu površinu za gradnju na određenoj čestici. Ako su konstruktivno odvojeni od osnovne, pomoćne i/ili gospodarske zgrade, zgrade stambene, mješovite, poslovne ili društvene (javne) namjene na jednoj građevnoj čestici, u proračun izgrađenosti se, pri provjeri koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) propisanih ovim Planom, ne uračunavaju:

‐ pješačke i kolne staze i pristupi te otvorena (nenatkrivena) parkirališta, stube i terase (platoi), dječja igrališta, sportski tereni bez tribina, a koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo, te ostala parterna uređenja;

‐ pergole (brajde, odrine), vanjski kamin, vrtni bazen površine najviše 12,00 m2 i dubine najviše 1,00 m od razine okolnog tla;

‐ cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1,00 m od najniže točke okolnog konačno uređenog (zaravnatog) terena.



2.2.2.2. Visina zgrada

članak 12. (1) Najveća dopuštena visina zgrada određena je s dva pokazatelja: brojem nadzemnih etaža (Vemax) i visinom vijenca zgrade izraženom u metrima (Vmmax), pri čemu oba pokazatelja moraju biti zadovoljena. (2) Nadzemnim etažama smatraju se: suteren, prizemlje i sve ostale etaže iznad navedenih. (3) Umjesto „stambenog potkrovlja“ (Pks) za pojedine gradive površine prema odredbama u poglavlju 3. Ovih Odredbi dopušta se nadgrađe uz primjenu sljedećih općih uvjeta:

(a) najveća dopuštena visina vijenca zgrade (mjerena do vijenca nadgrađa) veća je za 1,00 m u odnosu na najveću dopuštenu visinu vijenca zgrade s Pks, ali je ona ujedno i najveća dopuštena ukupna visina zgrade.

(b) ukupna površina zatvorenog i natkrivenog dijela nadgrađa može iznositi do 55% površine etaže ispod nadgrađa, pri čemu zatvoreni ili natkriveni dio mora biti povučen najmanje 1,50 m u odnosu na svako od pročelja zgrade, osim kod gradnje u nizu ili kao dvojne zgrade.

(c) visina pročelja do gornje kote ograde terase nadgrađa mora biti najmanje 0.50 m niža od najveće dopuštene visine vijenca zgrade s Pk, a prema odredbama ovog Plana.

(4) Svaka zgrada može imati samo jednu podrumsku etažu, osim u slučaju izgradnje višeetažne podzemne garaže (bilo kao samostalne građevine ili kao dijela zgrade, a radi potrebe zadovoljenja broja parkirališnih mjesta na određenoj građevnoj čestici). (5) Kod projektiranja i izvedbe zgrade razvedenih i/ili izduženih oblika na kosom terenu moguće je broj etaža i visinu zgrade utvrditi posebno za svaku pojedinu dilataciju zgrade. (6) Nestambeno potkrovlje (tavan, šufit; «Pk») ne smatra se «korisnom», već «konstruktivnom etažom», tj. "etažom bez namjene" te se ne iskazuje pri provjeri usklađenosti broja etaža građevine s ovim odredbama. Nestambeno potkrovlje može imati otvore za svjetlo i prozračivanje na zabatu (do 0,50 m2), ili u ravnini krovne plohe. Odstupanja od navedenog moguća su isključivo kod postojećih legalnih stambenih zgrada ili njihovih adaptacija i rekonstrukcija u izgrađenim dijelovima građevnog područja naselja. (7) Stambeno potkrovlje (Pks) može imati nadozid do najveće dozvoljene visine od 1,20 metra te provjerava u odnosu na ovim Planom propisani najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Vemax). (8) Smanjivanjem međustropnih visina pojedinih etaža ne omogućava se veća visina nadozida stambenog potkrovlja od propisanih 1,20 m. (9) Najveće dozvoljene visine vijenca, broja etaža (katnosti) i ukupne visine zgrade mogu se uskladiti prema visinama susjednih legalnih zgrada. U takvom slučaju, visina vijenca, broj etaža i ukupna visina mogu biti i veći od vrijednosti propisanih ovim člankom.

2.2.2.3. Uređenje i oblikovanje te urbana oprema

članak 13. (1) Osnovna zgrada na građevnoj čestici u pravilu se gradi prema ulici, a pomoćne i gospodarske zgrade grade u pozadini. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj zgrada na čestici ako oblik terena i oblik čestice, te tradicijski način izgradnje dopuštaju iznimku. (2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno (zatečeno) oticanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se primjereno postojećim okolnim uvjetima te uvjetima ovog Plana. Ne dozvoljava se izgradnja podzida viših od 1,50 m, kao ni isključivo betonskih podzida viših od 1,00 m. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu, završna ploha zida ne smije biti betonska, već kamena u maniri suhozida. (3) Najniža kota zaravnatog, odnosno konačno uređenog terena uz osnovnu zgradu smije biti najviše ± 1,00 metar u odnosu na zatečenu kotu prirodnog terena na toj građevnoj čestici. (4) Na građevnim česticama stambenih zgrada i zgrada mješovite namjene najmanje 20% površine čestice mora biti uređeno kao zelena (vrtna) površina. (5) Izgradnja ograda pojedinih građevnih čestica treba biti u skladu s tradicijskim načinom građenja. Najveća visina ograde ne smije biti veća od 1,50 m visine (u kombinaciji kamena, betona ili sl. u donjoj polovini, a metala i bilja (živica) u gornjoj polovini ograde). Mogu se izvoditi i visoki kameni ili žbukani



ogradni zidovi osobito u starim tradicijskim sklopovima. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. (6) Slijedeći suvremeni razvoj arhitekture i urbanizma, uz odgovarajući kritički pristup, moguća su i arhitektonska rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštine sredine, a ne preuzimajući izravno tradicionalne oblike i estetiku, ostvaruju nove vrijednosti koje predstavljaju logičan kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture. (7) Na javnim površinama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.). (8) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja izdaju se dozvole u skladu s propisima te ovim odredbama, Odlukom o rasporedu kioska i pokretnih naprava na javnim površinama, Odlukom o komunalnom redu, te drugim odgovarajućim aktima za područje Općine. (9) Kioskom se smatra estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, površine do 12 m2, koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. (10) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka, cigareta i sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za priručni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost i privremene zabavne manifestacije, te prijenosni WC-i i sl. (11) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina i površina. (12) Na javnoj pješačkoj površini ispred zgrade u čijem je prizemlju trgovačko-poslovno-ugostiteljski sadržaj, može se dopustiti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog predprostora u vezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,50 m.

2.2.2.4. Prometno i komunalno opremanje

članak 14.

(1) Svaka građevna čestica (kao i zgrade na njoj) mora imati neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu, najmanje širine 2,50 m, a ne više od 3,50 m. (2) Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke zgrade mora se osigurati smještaj za sva potrebna osobna vozila sukladno ovom m normativu:

Namjena zgrade Obračunska jedinica Potreban broj mjesta

Obiteljske stambene zgrade Do 100 m2 BRP 1,0 Obiteljske stambene zgrade Jedna stambena jedinica 1,0 Zgrade mješovite namjene Do 75 m2 BRP 1,0 Zgrade mješovite namjene Jedna stambena/smještajna jedinica 1,0 Višestambena zgrada Do 75 m2 BRP 1,0 Višestambena zgrada Jedna stambena jedinica 1,5 Školske i predškolske ustanove 100 m2 korisnog prostora 0,5-1,0 Zdravstvene ustanove 100 m2 korisnog prostora 1,0 Socijalna zaštita 100 m2 korisnog prostora 1,0 Kultura i fizička kultura 100 m2 korisnog prostora 0,5 Uprava i administracija 100 m2 korisnog prostora 1,0 Poslovanje (uredi, kancelarije, biroi i sl.) 100 m2 korisnog prostora 1,5 Usluge 100 m2 korisnog prostora 1,5 Trgovina 100 m2 korisnog prostora 1,5-2,5 Ugostiteljstvo 100 m2 korisnog prostora 4,0 Ugostiteljstvo jedan stol 1,5 Banka, pošta 100 m2 korisnog prostora 2,5



Za planiranje uzimaju se vrijednosti koje daju veći broj parkirališta/garaža po namjeni. U slučaju da se unutar zgrade predviđa neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistički ili sličan sadržaj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj čestici. Ako se na građevnoj čestici ne može osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta mora se: ili smanjiti planirani kapacitet, ili se planirana zgrada ne može graditi. Od ovog normativa se može odstupiti samo kod već izgrađenih građevinskih čestica koje su u funkciji. (3) Zgrade se moraju obvezatno priključiti na komunalnu infrastrukturu ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehnički uvjeti. Priključivanje zgrada na komunalnu infrastrukturu obavlja se prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima. (4) Izgradnja zgrada je moguća samo na građevnim česticama koje imaju riješen način priključka odvodnje otpadnih voda (javni sustav odvodnje ili nepropusne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s propisanim pročišćavanjem, odnosno putem vlastitog uređaja za pročišćavanje). Udaljenost sabirne jame od granica građevne čestice ne smije biti manja od 2,00 m. Zatečene zakonito izgrađene čestice koriste zatečeni sustav odvodnje putem sabirnih jama (izgradnjom javnog sustava odvodnje i ove se čestice moraju na njega priključiti). (5) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (cisterne) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim sanitarno-tehničkim i higijenskim propisima. Moraju biti nepropusni te propisno udaljeni (odvojeni) od postojećih sabirnih jama i sl. Na udaljenosti manjoj od 2,00 m od susjedne međe, cisterna se može graditi samo uz suglasnost susjeda. (6) Na građevnim česticama, potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (odnosno smještaj kućnog spremnika), bilo kao dio neke od zgrada na čestici, bilo kao poseban prostor ili pomoćnu građevinu. Prostor za odlaganje treba biti lako pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice, arhitektonski oblikovan i usklađen sa oblikovanjem ostalih zgrada na čestici. Položaj prostora za odlaganje otpada ne smije ugrožavati obližnje cisterne ili bunare te redovnu uporabu sadržaja na susjednim česticama.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-O Članak 15.

(1) Za prostornu jedinicu T1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene

od: - Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada), - građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje, - ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te

uređenja građevne čestice. (b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 85 kreveta (prema PGP na kojoj

je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 10002,32 m2 te za najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet proizlazi 84,98 kreveta/ha).

(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno detaljnijim uvjetima iz stavka (2) ovog članka.

(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).

(2) Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-1-O, pobliže su određeni kako slijedi: (a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih

odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka. (b) Namjena građevina:

- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene – hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo



u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude;

- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na uređene površine na čestici;

- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici;

- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem osnovne namjene;

(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici: - na građevnu česticu primjenjuje se detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.

kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“ i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i uređenih zajedničkih površina hotela.

- unutar površine pretežito namijenjene osnovnoj zgradi, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4. smještaju se: osnovna zgrada - (H), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutarnje infrastrukturne mreže.

- osnovna zgrada se smješta unutar gradive površine sukladno kartografskom prikazu 4. Izvan gradive površine utvrđene Planom, kao konstruktivni dio osnovne zgrade može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.

- unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja;

- unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i označena „M“, mogu se planirati: zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline

turističkog naselja - ugostiteljskih (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane), uslužnih, trgovačkih, wellness, sportsko-rekreacijskih, zabavnih i sl. sadržaja,

unutrašnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine, stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže,

trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl., pejsažno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i

sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,5 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.

- unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i označena „R“ smještaju se: prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina

kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi, terase i drugi elementi uređenja čestice).

unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,



platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).

nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje.

- površina koja je na označena sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) mora se detaljno pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređena zajednička površina. Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara; uz uređenje terena terasiranjem. Moguća je gradnja pergola i „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m dubine, fontane i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje, odnosno gradnja i uređenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.

- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.

- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida;

(d) Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice: - gradi se hotel kapaciteta 85 kreveta. - u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili

više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje. - broj, vrste i veličine smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice

sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu, odnosno Aparthotelu, određuju se detaljnijom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.

(e) Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi, određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom prikazu 4. Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl. Za zgrade pratećih sadržaja oznake „P“ - Vemax=1, Vmmax=4,00 m (za zgrade s kosim krovom), odnosno Vmmax=5,00 m (za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba). Za pomoćne (servisne) zgrade Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.

(f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8. (g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i

posebnim propisima.



(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi; (i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta

određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi: - najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40. - broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4. - unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze)

gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi unutar površina „M“, „R“ i „Z“.

- područja utvrđena na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ moraju biti pejsažno uređena sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije.

(j) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.

(k) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom.

(l) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;

(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.

(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.

3.2. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-O Članak 16.

(1) Za prostornu jedinicu T1-2-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene



je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 16178,25 m2, te za najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet, proizlazi najveća dopuštena gustoća korištenja prostorne jedinice od 85,30 kreveta/ha

(c) Hotel se gradi kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2) ovog članka;


(2) Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T1-2-O, pobliže su određeni kako slijedi:

(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka

(b) Namjena građevina: - građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene –



hotel/Aparthotel, (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude.

- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na uređene površine na čestici.

- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrade osnovne namjene, ili biti smješteni unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.

- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada. Funkcionalne jedinice određene za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem osnovne namjene.












kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi,



terase i drugi elementi uređenja čestice). unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta,

platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).




- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida.


više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje. - broj, vrste i dimenzije smještajnih jedinica odnosno prostorija od kojih su smještajne jedinice

sastavljene, kao i drugih funkcionalnih jedinica (pratećih odnosno servisnih sadržaja) u Hotelu, odnosno Aparthotelu, određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*;


(f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8.



(g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i posebnim propisima.










3.3. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-O Članak 17.

(1) Za prostornu jedinicu T2-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline

sastavljene od: - Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog

sklopa više zgrada, - vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima, - građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog

naselja, - ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te

uređenja građevne čestice. (b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 191 krevet (prema PGP na kojoj

je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 22293,02 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet 85,68 kreveta/ha.

(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2) ovog članka;





(a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (d) ovog članka

(b) Namjena građevina: - građevine se grade u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene - turističko

naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude.


- tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.

- ne dopušta se udjel stambene namjene u GBP bilo koje od zgrada; funkcionalne jedinice određene za boravak domara, upravitelja, osoblja i/ili sl., smatraju se pomoćnim (servisnim) sadržajem osnovne namjene.

(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici: - na građevnu česticu se primjenjuje detaljno razgraničenje utvrđeno na kartografskom prikazu 1.

kojim su od površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama razgraničene površine „M“, „R“ i „Z“ - isključivo namijenjene pratećim građevinama i uređenjima u funkciji pratećih sadržaja i uređenih zajedničkih površina turističkog naselja.

- unutar površina pretežito namijenjenih smještajnim zgradama, sukladno kartografskim prikazima 1. i 4. smještaju se: hotel („H“) i vile („V“), pješačke i kolne površine, promet u mirovanju, ozelenjene površine, pomoćne građevine i uređenja te elementi unutrašnje infrastrukturne mreže.

- zgrada hotela se smješta unutar gradive površine za hotel sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar gradive površine hotel se može graditi kao jedna zgrada, ili kao funkcionalni sklop (cjelina) od jedne glavne zgrade i najviše jedne depandanse;

- zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4. Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij, ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).

- vile se smještaju unutar gradivih površina za vile sukladno kartografskom prikazu 4. Unutar tih površina smještaju se i sve pomoćne građevine vila (garaže, spremišta, otvoreni bazeni, pergole, vrtne sjenice, ograde i sl.)

- unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog tlocrta duljina mora biti manja od 50,00 m.

- dopušta se da se izvan gradive površine za hotel, a unutar neposredno kontaktne gradive površine za građevine pratećih sadržaja, grade nadzemne (suteren, prizemlje) i/ili podrumske veze zgrade hotela sa zgradama pratećih sadržaja. Isto se primjenjuje i u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile s oznakom „a“. Kao konstruktivni dio zgrade hotela, izvan gradive površine za hotel može se graditi samo nadstrešnica nad glavnim ulazom.

- unutar gradivih površina za hotel, odnosno vile, moguće je djelomično smjestiti i građevine, odnosno uređenja pratećih/zajedničkih i servisnih sadržaja turističkog naselja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, trgove, terase i sl., ozelenjene površine, elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja.








- unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i označena „R“, smještaju se: prateći rekreacijski sadržaji – jedno, ili više otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta bez tribina


unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta, platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi pejsažnog uređenja (klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).

nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje.

- površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja. Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara. Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta, perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.

- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih



površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.

- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske, kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.

(d) Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice: - smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za

hotel ne može biti manji od 67 kreveta. - u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)

ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 50 kreveta.

- ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog kapaciteta u glavnoj zgradi hotela;

- u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje.

- broj, vrste i veličine smještajnih jedinica i njihovih prostorija te drugih funkcionalnih jedinica (pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu/Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom), određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*.

- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: unutar gradive površine za vile „a“ je 10, unutar gradive površine za vile „b“ je 14, unutar gradive površine za vile „c“ je 7,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (191 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (67, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (67 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 124 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 31, to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.

- vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*, odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.

(e) Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi, određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom prikazu 4.

- Za hotel te visine su: P+2+Pks, Vemax=4, Vmmax=11,00 m, odnosno Vmmax=12,00 m ako se zadnja etaža oblikuje kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju oznake „P“, Vemax=1 i Vmmax=4,00 m. Krovna površina (u pravilu – ravna, iznad podrumske etaže ili suterena), uređuje se kao prohodni otvoreni, nenatkriveni ili djelomično natkriveni prostor. U propisanu visinu ne uračunava se nadgrađe do 25,00 m2 i visine do 3,00 m u odnosu na ostatak terase, nadstrešnice, pergole, svjetlici, povišenja ograda ozelenjenih dijelova i sl.

- za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m, odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.

- za depandansu hotela unutar gradive površine za vile: Vemax=2 i Vmmax=7,00 m. - za zgrade pratećih sadržaja: „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno

Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba.



- za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m. (f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8. (g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i

posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu, najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;









(n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:

- prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“, gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina građevne čestice;

- broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi građenja. - izgrađena etapa može se početi koristiti, odnosno izdati rješenje za obavljanje djelatnosti i

objekt(e) kategorizirati sukladno posebnim propisima, prije građenja sljedeće faze predviđene lokacijskom dozvolom. Dopušta se i slučaj gradnje te zasebne kategorizacije i korištenja Hotela, ili Aparthotela, kao i gradnja te obavljanje djelatnosti pojedinih pratećih sadržaja, u fazi koja prethodi fazi gradnje vila i drugih sadržaja kojima će se izgraditi cjelovito turističko naselje.

3.4. Uvjeti smještaja turist. naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-OJ Članak 18.

(1) Za prostornu jedinicu T2-1-OJ propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline


sklopa više zgrada, - vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima,



- građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog naselja,

- ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te uređenja građevne čestice.

(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 439 kreveta (Prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 56580,28 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet 77,59 kreveta/ha.

(c) Turističko naselje iz podstavka (a) ovog stavka gradi se kao jedinstveni zahvat u prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana sukladno pobližim uvjetima u stavku (2) ovog članka.

(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju turističkog naselja iz podstavka (a) ovog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).

(2) Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-OJ, pobliže su određeni kako slijedi:






















sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.




nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom



uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje. Unutar područja posebno opisanog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja označenih s „a“ i „b“ na kartografskom prikazu 4. Unutar označenih površina „R“na kartografskom prikazu 1. dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.). Unutar iste gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga montažna oprema, dok se isključivo unutar površina oznake „b“ mogu planirati i otvoreni bazeni.





hotel ne može biti manji od 151 kreveta. - u slučaju gradnje depandansa hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)

ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 60 kreveta (u svakoj od dvije depadanse po 30 kreveta), a unutar „b“ 66 kreveta (u svakoj od dvije depadanse po 33 kreveta).

- ukupni smještajni kapacitet u depandansi hotela, ne smije biti veći od ukupnoga smještajnog kapaciteta u glavnoj zgradi hotela.



- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: - unutar gradive površine za vile „a“ je 12, - unutar gradive površine za vile „b“ je 13, - unutar gradive površine za vile „c“ je 17,



- unutar gradive površine za vile „d“ je 11, - unutar gradive površine za vile „e“ je 19,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (439 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (151, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (151 krevet), proizlazi najveći mogući broj od 288 kreveta u vilama, odnosno najveći mogući ukupan broj vila (72). Prema najvećem mogućem broju kreveta u vilama proizlazi prosjek od 4 kreveta u vili.






Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. - za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m. (f) Najveći dopušteni kig i kis građevne čestice su: kig = 0,3, kis = 0,8. (g) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i









(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog



Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.





3.5. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-S Članak 19.

(1) Za prostornu jedinicu T2-1-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline




uređenja građevne čestice. (b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 191 krevet (prema PGP na kojoj




(2) Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-1-S, pobliže su određeni kako slijedi:




- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na



uređene površine na čestici. - tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna

mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.














trgovi, terase, nadstrešnice/sjenice, pergole, sunčališta, odmorišta, dječja igrališta i sl., hortikulturno uređene zelene površine (vegetacija, staze, klupe i drugi perivojni inventar,

rasvjeta i sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena



rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.



unutrašnje pješačke površine (staze i niski pješački „mostovi“ do 1,50 m visine), sunčališta, platoi, terase i ostala parterna uređenja, pergole, dječja igrališta, nužne ostale pomoćne građevine (stubišta, rampe, podzidi i sl.) te ostali elementi hortikulturnog uređenja (klupe i drugi perivojni inventar, rasvjeta i sl.).

nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje.




(d) Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice:



- smještajni kapacitet zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada, unutar gradive površine za hotel ne može biti manji od 67 kreveta.

- u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c) ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 50 kreveta.




- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: - najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: unutar gradive površine za vile „a“ je 12, unutar gradive površine za vile „b“ je 9, unutar gradive površine za vile „c“ je 9,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (214 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (94, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (94 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 120 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 30 , to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.









određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi: - najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40. - broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.



- unutrašnja prometna mreža (kolno-pješačke, pješačko-kolne i pješačke prometnice odnosno staze) gradi se sukladno osnovi unutrašnje prometne mreže načelno utvrđenoj na kartografskim prikazima Plana, a kao njen dio ucrtani su i značajniji potezi otvorenih i/ili natkrivenih parkirnih mjesta. Osnova unutrašnje prometne može se dopuniti sukladno ovim Odredbama. Ostala parkirna mjesta smještaju se unutar gradive površine za hotel. Parkirna mjesta i dijelovi unutrašnje prometne mreže koji spajaju parkirna mjesta s javnim prometnim površinama, ne mogu se graditi unutar površina „M“, „R“ i „Z“.










3.6. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-S

Članak 20.

(1) Za prostornu jedinicu T2-2-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline







(d) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju



hotela dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).























rasvjeta i sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.





- površine koje su označene sa „Z“ (perivojno uređene zajedničke površine) moraju se detaljno pejsažno urediti i opremiti kao perivojno uređene zajedničke površine (sadržaji) turističkog naselja. Perivojno uređenje i opremanje podrazumijeva prvenstveno sadnju odnosno održavanje niske i visoke vegetacije te uređenje staza, odmorišta, klupa, rasvjete i drugog perivojnog inventara. Dopuštena je i gradnja, odnosno uređenje, manjih rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta, perivojnih sjenica, nadstrešnica, pergola, pozornica, „vodenih“ elemenata (vrtni/perivojni bazeni do 1,00 m dubine, te fontane, i perivojni pješački mostovi do 1,00 m visine) te vođenje nužnih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže. Unutar ove površine nije dopuštena gradnja



smještajnih jedinica, garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata interne kolno-pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) pristupa.





ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 50 kreveta.




- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: - unutar gradive površine za vile „a“ je 14, - unutar gradive površine za vile „b“ je 11, - unutar gradive površine za vile „c“ je 11,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (258 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (114, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (114 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 144 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 36, to proizlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.




- za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m, odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih



i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.
















3.7. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-S Članak 21.

(1) Za prostornu jedinicu T2-3-S propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje:



(a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene od:

- Hotela ili Aparthotela (dalje u tekstu: hotel), u oba slučaja kao jedne zgrade, ili funkcionalnog sklopa više zgrada,

- vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima, - građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće, odnosno zajedničke sadržaje turističkog



je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 26622,03 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet 75,88 kreveta / hektaru.





(b) Namjena građevina: naselje (pružanja usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga. Druge usluge (usluge u turizmu,

sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude.








- zgrada ili funkcionalni sklop hotela unutar gradive površine za hotel gradi se na način da nadzemni volumen(i) sa smještajnim jedinicama i/ili pratećim sadržajima omeđuju (tvore) otvorenu ili djelomično natkrivenu višenamjensku površinu (trg/atrij) povezanu s mrežom unutrašnjih pješačkih i perivojnih zajedničkih površina turističkog naselja. Položaj i minimalni obrisi te površine unutar koje se ne mogu graditi smještajne jedinice, utvrđeni su na kartografskim prikazima 1., 3. i 4.



Površina može sadržavati otvorene, ili djelomično natkrivene terase, otvoreni bazen, auditorij, ozelenjene površine i sl., odnosno može biti višenamjenski pretežito prohodni ravni krov nad suterenskim ili podrumskim dijelom hotela (npr. garažom i/ili drugim servisnim prostorima).









rasvjeta i sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.




nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih



(pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje.





hotel ne može biti manji od 90 kreveta; - u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)

ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 72 kreveta




- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: - unutar gradive površine za vile „a“ je 13, - unutar gradive površine za vile „b“ je 15,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (202 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (90, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (67 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 112 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 28 to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.






- za vile: - za vile te visine su: P+1+Pks (samo u slučaju gradnje vila u nizu - Vemax=3,00 i Vmmax=7,50 m,

odnosno Vmmax=9,00 m ako je za isti Vemax prva nadzemna etaža suteren, a zadnja etaža oblikovana kao nadgrađe sukladno članku 4. stavak (4) ovih Odredbi. U slučaju gradnje samostojećih i/ili dvojnih (poluugrađenih) vila na gradivim površinama označenim „P+1+Pks“, primjenjuje se Vemax=2 i Vmmax=6,50 m.


Vmmax=5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. - za pomoćne (servisne) zgrade: Vemax=1 i Vmmax=3,50 m.



(h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi; (j) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

izvest će se sukladno načelnim položajima na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta Općine.










3.8. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-1-L Članak 22.

(1) Za prostornu jedinicu T1-1-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene

od: - Hotela ili Aparthotela, u oba slučaja kao jedne zgrade (dalje u tekstu: osnovna zgrada), - vila, s pomoćnim građevinama i uređenjima, - građevina i/ili uređenja građevne čestice za prateće sadržaje, - ostalih pomoćnih građevina i površina u funkciji interne prometne i ostale infrastrukturne mreže te

uređenja građevne čestice; (b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 43 kreveta (prema PGP na kojoj

je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 5351,62 m2 te za najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet proizlazi 80,34 kreveta/ha.



(2) Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-1-L, pobliže su određeni kako slijedi: (a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih


- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene – hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude;





















- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi



na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice. - ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se

izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida.






posebnim propisima. (h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi; (i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta











3.9. Uvjeti smještaja hotela (T1) unutar prostorne jedinice T1-2-L Članak 23.

(1) Za prostornu jedinicu T1-2-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji hotela (T1) kao funkcionalne i poslovne cjeline sastavljene



je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 3531,02 m2 za najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet proizlazi 79,30 kreveta/ha.



(2) Način i uvjeti gradnje hotela u prostornoj jedinici T1-2-L, pobliže su određeni kako slijedi (a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih


- građevina se gradi u funkciji osnovne gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene – hotel/Aparthotel (pružanje usluga smještaja i drugih ugostiteljskih usluga). Druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija i zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti, trgovina na malo u prodavaonici i specijaliziranoj prodavaonici, ljekarna, zdravstvena zaštita, skrb za djecu i starije osobe, kultura i sl.) dopuštene su samo kao prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, odnosno proširenja turističke ponude;








- unutar gradive površine za osnovnu zgradu moguće je djelomično smjestiti i: zasebne građevine odnosno uređenja pratećih i servisnih sadržaja, unutrašnje kolno-pješačke, pješačko-kolne i/ili pješačke površine, građevine i površine za promet u mirovanju, terase i sl., ozelenjene površine,



elemente unutrašnje infrastrukturne mreže te ostale pomoćne građevine i uređenja; - unutar površine koja je na kartografskom prikazu 1. razgraničena unutar prostorne jedinice i

označena „M“, mogu se planirati: zatvorene, natkrivene i/ili otvorene građevine i uređenja pratećih sadržaja funkcionalne cjeline










- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine (cisterne, spremnici ukapljenog plina/nafte i sl.) te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada grade se na udaljenosti najmanje 5,00 m od ruba građevne čestice. Ostale pomoćne građevine koje je dopušteno graditi izvan gradivih



površina (osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta), ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od ruba čestice.

- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida;

(d) Smještajni kapacitet i funkcionalne jedinice: - gradi se hotel kapaciteta 28 kreveta - u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela uz smještajne jedinice mora sadržavati i jednu ili





posebnim propisima. (h) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi; (i) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina: polaze od općih uvjeta







(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno



posebnim propisima. (n) U skladu s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, ne smije se idejnim projektom za izdavanje

lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje.

3.10. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-1-L Članak 24.

(1) Za prostornu jedinicu T2-1-L propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) Prostorna jedinica je namijenjena gradnji turističkog naselja (T2) kao funkcionalne i poslovne cjeline






























rasvjeta i sl.), dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih

servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.











hotel ne može biti manji od 54 kreveta; - u slučaju gradnje depandanse hotela unutar gradive površine za vile (prema točki 6. podstavka (c)

ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 44 kreveta




- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi:



- unutar gradive površine za vile „a“ je 13, - unutar gradive površine za vile „b“ je 13,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama je određen razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (158 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (54, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (54 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 104 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 26, ) to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.















(m) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog Plana, odnosno ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole, odnosno akta kojim se odobrava



građenje, postupa se sukladno odredbama iz poglavlja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlja 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.


- prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada - prva etapa mora obuhvatiti (najmanje): gradnju hotela, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar gradive površine za hotel (propisanog najmanjeg smještajnog kapaciteta, ili većeg), gradnju i uređenje odgovarajućih rekreacijskih sadržaja, pejsažno uređenje ostatka površina „M“, „R“, i „Z“, gradnju odgovarajućih elemenata unutrašnje infrastrukturne mreže te uređenje ostalih površina građevne čestice;



3.11. Uvjeti smještaja turist naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-2-L Članak 25.









(2) Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-2-L, pobliže su određeni kako slijedi:




- druge ugostiteljske usluge i prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene, smještaju se unutar zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa hotela, unutar zasebnih građevina za prateće sadržaje te na



uređene površine na čestici. - tehnički, servisni i sl. pomoćni sadržaji (uključujući i zatvorena / natkrivena garažno-parkirna

mjesta) mogu formirati zasebne uporabne cjeline unutar zgrada osnovne namjene, ili biti smješteni unutar zasebnih građevina na građevnoj čestici.















rasvjeta i sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih

dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena



rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.




nužni elementi unutrašnje infrastrukturne mreže. pejsažno uređene zelene površine. Na površini „R“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila. Rekreacijski sadržaji planiraju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Područje na kartografskim prikazima 3. i 4. označenim kao „visoko zelenilo“ mora biti hortikulturno uređeno razmjerno gustom sadnjom uz očuvanje visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati samo manje rekreacijske sadržaje (npr. stolni tenis, mini-golf) i dječja igrališta, staze i odmorišta uz očuvanje i/ili minimalne prilagodbe postojećih gomila i suhozida te sunčališta i slične atrakcije uklopljene u pejsažno uređenje. Unutar područja utvrđenih granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja označenih s „a“ na kartografskom prikazu 4., a unutar površina „R“ (na kartografskom prikazu 1.), dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax=1 i Vmmax=3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže kao što su: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta za iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.); unutar iste gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga montažna oprema te otvoreni bazeni.



- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na regulacijskoj liniji mogu se izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Iznimno, ograda na/prema obalnoj šetnici i ograde na granici građevnog područja (sjeverna granica prostorne jedinice) izvode



se u maniri suhozida visine do 1,50 m (uz očuvanje postojećih suhozida gdje je to moguće), a iznad toga moguća je izvedba prozračne metalne (žičana) i/ili ograde od punog zelenila (živice). Na granici i unutar utvrđenih gradivih površina za vile, ograde mogu biti pune (žbukane betonske, kamene) do visine 2,50 m. Nužni potporni zid na granici čestice, ne smatra se ogradom, te mu se visina ne uračunava u visinu ogradnog zida.



ovog članka), najmanji dopušteni smještajni kapacitet depandanse unutar gradive površine za vile „a“ je 61 krevet.




- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: - unutar gradive površine za vile „a“ je 4, - unutar gradive površine za vile „b“ je 3, - unutar gradive površine za vile „c“ je 3, - unutar gradive površine za vile „d“ je 14, - unutar gradive površine za vile „e“ je 16,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama određen je razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (236 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (76, ili više) uključujući i kapacitet u mogućim depandansama. Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (76 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 160 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 40, to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.







posebnim propisima, uz dodatne uvjete za gradnju vila:sukladno članku 8. ovih Odredbi, vile se



mogu graditi na samostojeći način, kao poluugrađene (dvojne), ili u nizu. U slučaju gradnje u nizu, najveća duljina jednog niza može biti 35,00 m, odnosno najviše 5 vila;













3.12. Uvjeti smještaja turističkog naselja (T2) unutar prostorne jedinice T2-3-L Članak 26.





uređenja građevne čestice.



(b) Najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet prostorne jedinice je 84 kreveta. (prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 10391,93 m2 te je najveći dopušteni ukupni smještajni kapacitet 80,83 kreveta/ha.



(2) Način i uvjeti gradnje turističkog naselja u prostornoj jedinici T2-3-L, pobliže su određeni kako slijedi:













- unutar gradive površina za vile koja je na kartografskom prikazu 4. Ima oznaku „a“, moguće je umjesto vila smjestiti depandansu hotela (ako se unutar gradive površine gradi depandansa, ne



mogu se graditi vile). Unutar gradive površine za vile, depandansa se gradi kao zgrada izduženog tlocrta duljina mora biti manja od 35,00 m.







rasvjeta i sl.), unutar površine „M“ nije dopuštena gradnja smještajnih jedinica, niti garaža, parkirališta i drugih dodatnih elemenata unutrašnje kolne/kolno-pješačke prometne mreže osim unutrašnjih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih/servisnih vozila). Nadstrešnice/sjenice, otvorena rekreacijska igrališta i otvoreni bazeni, grade se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; sukladno točki 8. ovog podstavka. Gradnjom tih sadržaja, odnosno građevina i uređenja, može se zauzeti i dio neposrednih gradivih površina za hotel. Zgrada za prateće sadržaje unutar gradive površine koja je pored gradive površine za hotel, može biti zatvorenom („toplom“) vezom povezana sa zgradom, odnosno funkcionalnim sklopom hotela. Unutar područja (R) određenog granicom gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja moguća je gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada (Vemax = 1 i Vmmax = 3,50 m) i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“ i sl.). Ravni krov zgrada pratećih sadržaja može se izvesti i kao prohodna i/ili ozelenjena terasa.











hotel ne može biti manji od 44 kreveta; - u slučaju gradnje Aparthotela, zgrada Aparthotela, odnosno glavna zgrada funkcionalnog sklopa

Aparthotela, mora uz smještajne jedinice sadržavati i jednu ili više funkcionalnih jedinica (uporabnih cjelina) određenih za prateće sadržaje;

- broj, vrste i dimenzije smještajnih jedinica, prostorija od kojih su smještajne jedinice sastavljene, te drugih funkcionalnih jedinica (pratećih i servisnih sadržaja) u Hotelu / Aparthotelu (s mogućim pripadajućom depandansom), određuju se pobližom razradom poslovnog programa unutar predmetne prostorne jedinice polazeći od ovih Odredbi, te sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, na način da omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*;

- najveći dopušteni ukupan broj vila (odnosno apartmana u vilama) određen je kako slijedi: unutar gradive površine za vile je 10,

- najveći dopušteni ukupan broj kreveta u vilama određen je razlikom između najvećeg dopuštenog ukupnog smještajnog kapaciteta prostorne jedinice (84 kreveta) i projektiranog broja kreveta u hotelu (44, ili više). Za najmanji dopušteni smještajni kapacitet hotela (44 kreveta), proizlazi najveći mogući broj od 40 kreveta u vilama. Kako je najveći broj vila 10 to izlazi da je u svakoj vili moguće ostvariti prosječno 4 kreveta.


vile, odnosno smještajne jedinice, grade se na način da sukladno posebnom propisu o kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli omogućuju kategorizaciju s najmanje 4*, odnosno 5* za atipičan slučaj vile prema članku 8. stavak (8) ovih Odredbi.






















3.13. Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine „turistički apartmani“ (T4) unutar prostornih jedinica T4-1-O, T4-1-OJ i T4-1-S

Članak 27.

(1) Unutar prostornih jedinica T4-1-O, T4-1-OJ i T4-1-S dopušta se isključivo dovršenje započetog građenja građevina sukladno građevinskim dozvolama te njihova uporaba i održavanje (prema lokacijskim uvjetima uz akt kojim je za pojedinu građevinu odobreno građenje), sukladno gospodarskoj - ugostiteljsko-turističkoj namjeni te ovim Odredbama. (2) Sukladno zatečenom korištenju prostora (postojećim građevinama), Planom utvrđena gospodarska - ugostiteljsko-turistička namjena u slučaju površina (T4) obuhvaća gradnju (uporabu i održavanje) u pravilu pojedinačnih osnovnih smještajnih zgrada sastavljenih od više zasebnih funkcionalnih (smještajnih) jedinica za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - pružanja usluga smještaja, koje se prema posebnom propisu smatraju „drugim vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj“ - apartmanima, ili studio-apartmanima. Za površine (T4), izraz „turistički apartmani“ se u Planu koristi prvenstveno u smislu obilježja predmetnih građevina u smislu dokumenata prostornog uređenja i akata kojima je za pojedinu građevinu odobreno građenje prije stupanja na snagu Plana, a ne u smislu posebnog propisa. (3) Unutar prostornih jedinica ne dopušta se povećavanje broja smještajnih jedinica, niti broja kreveta. Broj smještajnih jedinica i broj kreveta, utvrđeni su Planom, kako slijedi:

(a) prostorna jedinica T4-1-O - oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na

kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija/apartmani, 2. apartmani u nizu, 3. apartmani, 4. apartmani u dvojnim zgradama, 5. restoran (u sklopu zgrade restorana planiran je bazen), 6. igrališta za tenis i 7. igrališta za odbojku na pijesku i boćalište (zgrade su brojčano označene na kartografskom prikazu 4.

- u slučaju da je isteklo važenje građevinske dozvole za građenje bilo koje zgrade iz prethodne alineje, a nema prijave početaka građenja ili potvrde ispravnost iskolčenja, ta zgrada se ne može dovršiti dok se ne ishode potrebni dokumenti.

- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 1. - 11 apartmana (22 kreveta); 2. - 9 apartmana (18 kreveta); 3. - 15 apartmana (30 kreveta); 4. - 7 apartmana (14 kreveta), što ukupno iznosi 84 kreveta.

- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 13310,88 m2 te za ukupni smještajni kapacitet proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 63,11 kreveta/ha.

(b) prostorna jedinice T4-1-OJ - oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na

kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija, restoran, apartmani, 2. apartmani u dvojnim zgradama, 3. apartmani (zgrade su označene na kartografskom prikazu 4). Unutar prostorne jedinice smještena je pomoćna građevina - otvoreni bazen, a zgrada 3. sadrži restoran.


- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 1. - 8 apartmana (8 kreveta), 2. - 30 apartmana (90 kreveta), 3. - 6 apartmana (24 kreveta), što ukupno iznosi 122 kreveta.

- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 13035,83 m2 te za ukupni smještajni kapacitet proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 93,59 kreveta/ha.

(c) prostorna jedinicaT4-1-S - oblik i veličina prostorne jedinice (za koju je ujedno i započeto građenje) utvrđena je na

kartografskim prikazima Plana. Potrebno je dovršenje započetog građenja sukladno građevinskim dozvolama. Započeta je gradnja slijedećih sadržaja: 1. recepcija, 2. apartmani u prvoj zgradi, 3. apartmani u drugoj zgradi, 4. apartmani u trećoj zgradi, 5. pomoćna građevina - otvoreni bazen (zgrade su označene na kartografskom prikazu 4). Unutar prostorne jedinice smještena je pomoćna građevina - otvoreni bazen, a zgrada 3. sadrži restoran.




- za smještajne zgrade određene su smještajne jedinice i kapacitet: 2. - 11 apartmana (24 kreveta) 3. - 11 apartmana (24 kreveta), 4. - 16 apartmana (40 kreveta), što ukupno iznosi 68 kreveta.

- prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 3277,03 m2 te za ukupni smještajni kapacitet, proizlazi gustoća korištenja prostorne jedinice od 207,51 kreveta/ha.

Broj kreveta utvrđen ovim stavkom odnosi se na broj stalnih kreveta. U slučajevima kad su postojećim rješenjima o kategorizaciji utvrđeni dodatni („pomoćni“) kreveti sukladno posebnom propisu, dodatni kreveti ne predstavljaju osnovu za povećanje broja (stalnih) kreveta utvrđenog ovim Odredbama.

(4) Iznimke od stavka (1) ovog članka dopuštene su isključivo u slučaju prostornih jedinice T4-1-O i T4-1-S, i to za promjene oblika i veličine postojeće građevne čestice, odnosno parcelacije, ako nužno proizlazi iz rekonstrukcije (proširenja) postojećeg puta u Planom predviđenu cestu, koji omeđuje izvornu građevnu česticu.

3.14. Postojeća poslovna građevina - pretežito uslužna „restoran“ (K4) unutar prostorne jedinice K4-1-L

Članak 28.

(1) Sukladno zatečenom korištenju prostora (postojećim građevinama), Planom utvrđena prateća namjena - poslovna - pretežito uslužna (K1), površina obuhvaća gradnju restorana (sanaciju, rekonstrukciju, ili zamjenu, s dopunom ugostiteljske namjene (usluge pića, napitaka i prehrane) trgovačkim i drugim uslužnim sadržajima). Unutar ove prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta. (2) Oblik i veličina prostorne jedinice utvrđena je na kartografskim prikazima Plana; prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 489,24 m2. U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju pratećih sadržaja iz prethodnog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili pak oblikuje zasebnu građevnu česticu za gradnju građevine javne infrastrukturne mreže (trafo-stanica, crpna stanica i sl.). (3) Najveći dopušteni broj etaža i visina zgrade je: „P+1“ i Vmax = 6,00 m, uz uvjet da tlocrtna površina zatvorenog i/ili natkrivenog dijela druge nadzemne etaže nije veća od 50% površine etaže ispod nje. Najveći dopušteni kig iznosi 0,15, a kis građevne čestice 0,30. (4) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito ozelenjenih i parkirališnih površina polaze od općih uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, uz dodatak: najmanji dopušteni udjel ozelenjenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40, dok se broj parkirnih mjesta određuje se temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4. (5) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu: sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne samouprave. (6) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom; (7) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ; (8) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su u rješenja ovog Plana odnosno u ove Odredbe. Pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava građenje postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.



3.15. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O

Članak 29.

(1) Za prostornu jedinicu R2/K1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) prostorna jedinica obuhvaća dvije razgraničene površine pratećih namjena: površinu prateće

namjene - rekreacija (R2) i površinu prateće namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1). Sukladno kartografskim prikazima Plana i ovim Odredbama, navedene površine zajedno oblikuju zasebnu funkcionalnu cjelinu pratećih sadržaja koji se grade u funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke namjene, odnosno proširenja turističke ponude.

(b) unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta. (c) prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 8 876 m2. (d) prateći sadržaji sukladno namjenama iz stavka (a) ovog članka grade se kao jedinstveni zahvat u

prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana, sukladno detaljnijim uvjetima u stavku (2) ovog članka;

(e) U odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju pratećih sadržaja iz prethodnog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili pak oblikuje zasebnu građevnu česticu za gradnju građevine javne infrastrukturne mreže (trafo-stanica, crpna stanica i sl.).

(2) Način i uvjeti gradnje unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O, detaljnije su određeni kako slijedi: (a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih

odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka. (b) Namjena građevina:

- na površini (K1) - ugostiteljstvo (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane) i druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija, zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti i sl.) te trgovina na malo.

- na površini (R2) - rekreacija na otvorenom s pomoćnim prostorijama / građevinama. - ne dopušta se gradnja smještajnih jedinica, niti udjel stambene namjene u GBP bilo koje od

zgrada; funkcionalna jedinica određena za boravak domara / čuvara, smatra se pomoćnim (servisnim) sadržajem osnovne namjene.

(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici: - Unutar površine (K1) može se smjestiti/urediti: zgrada ili funkcionalni sklop zgrada i građevina u

funkciji pratećih sadržaja prema točki 1. podstavka (b) ovog stavka, - parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana, - interne pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih vozila), stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže, pejsažno uređene zelene površine. Zatvorene i/ili natkrivene građevine te mogući otvoreni bazen grade se isključivo unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.

- unutar površine (R2) terasasto se mogu smjestiti: jedno ili više otvorenih rekreacijskih igrališta za male sportove (npr. tenis, badminton, košarka, boćanje, odbojka na pijesku i/ili sl.) bez tribina kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi, terase i drugi elementi uređenja čestice) i/ili jedan, ili više otvorenih rekreacijskih bazena (u razini najniže točke konačno zaravnanog i uređenog okolnog terena i dubine do 1,5 m), parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana unutarnje pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih vozila), stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže, terase (sunčališta, platoi), moguće i niski pješački „mostovi“ i/ili slične atrakcije visine do 1,5 m, pergole, dječje igralište i sl., te pejsažno uređene zelene površine. Igrališta i/ili otvoreni bazeni smještaju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom prikazu 4. Unutar granica gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada i građevina povezanih s korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.). Unutar iste gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga montažna oprema te otvoreni bazeni.



- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine tipa cisterna / gustirni, spremnika ukapljenog plina / nafte i sl., te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada i sl. grade se na udaljenosti najmanje 5m od granice građevne čestice; ostale pomoćne građevine koje je ovim Odredbama dopušteno graditi izvan gradivih površina, osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od granice čestice;

- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na, ili prema, regulacijskoj liniji se mogu izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,50 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); iznimno od navedenog, ograda na / prema obalnoj šetnici izvodi se u maniri suhozida visine do 1,50 m, a iznad toga moguće kao prozračna metalna (žičana) i/ili ograda od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida;

(d) Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi, određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom prikazu 4. Unutar površine (K1) - „P“ i Vmmax = 4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno Vmmax = 5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. Unutar površine (R2) - „(S ili P)“ i Vmmax = 3,50 m.

(e) Najveći dopušteni kig iznosi 0,15, a kis 0,20. (f) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4.

i posebnim propisima. (g) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi. (h) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina polaze od općih

uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi: - najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40, - broj parkirnih mjesta se određuje temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.; parkirna mjesta se

rješavaju u potezima koji su unutar prostorne jedinice ucrtani na kartografskim prikazima Plana; osim poteza ucrtanih na kartografskim prikazima Plana, unutar površina (K1) i (R2) nije dopuštena gradnja drugih parkirališta ili garaža, niti drugih dodatnih elemenata interne kolne / kolno- pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih / servisnih vozila)

- područje utvrđeno na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije;

(i) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu: sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne samouprave.

(j) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom;

(k) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;

(l) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su rješenja Plana odnosno ove Odredbe - pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava građenje postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.

(m) Usklađeno s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti etapno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete: gradnja zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar površine (K), odgovarajućih rekreacijskih sadržaja na otvorenom unutar površine (R) te pejsažno uređenje moraju biti obuhvaćeni prvom fazom gradnje, a broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi gradnje.



3.16. Uvjeti smještaja građevina na površinama pratećih namjena (R2) i (K1) - unutar prostorne jedinice R2/K1-1-OJ

Članak 30.

(1) Za prostornu jedinicu R2/K1-1-O propisani su slijedeći Osnovni uvjeti gradnje: (a) prostorna jedinica obuhvaća dvije razgraničene površine pratećih namjena: površinu prateće

namjene - rekreacija (R2) i površinu prateće namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1); sukladno kartografskim prikazima Plana i ovim Odredbama, navedene površine zajedno formiraju zasebnu funkcionalnu cjelinu pratećih sadržaja koji se grade u funkciji osnovne ugostiteljsko-turističke namjene, odnosno proširenja turističke ponude;

(b) unutar prostorne jedinice nije dopuštena gradnja smještajnih kapaciteta; (c) prema PGP na kojoj je izrađen Plan, površina prostorne jedinice je 8 876 m2; (d) prateći sadržaji sukladno namjenama iz podstavka (a) ovog stavka grade se kao jedan zahvat u

prostoru, za kojeg se lokacijska dozvola ishodi neposrednom provedbom Plana, sukladno pobližim uvjetima u stavku (2) ovog članka;

(e) u odnosu na granice prostorne jedinice utvrđene Planom, pri ishođenju lokacijske dozvole za gradnju pratećih sadržaja iz podstavka (a) ovog stavka dopuštaju se manja odstupanja koja proizlaze iz nepreciznosti PGP na kojoj je izrađen Plan, te mogućnosti da se manji dio prostorne jedinice izdvoji i priključi kontaktnim površinama infrastrukturnih sustava, ili formira zasebnu građevnu česticu za gradnju nekog od elemenata javne infrastrukturne mreže (npr. trafo-stanica, crpna stanica i sl.).

(2) Način i uvjeti gradnje unutar prostorne jedinice R2/K1-1-O, pobliže su određeni kako slijedi: (a) Oblik i veličina građevne čestice odgovara obliku i veličini prostorne jedinice, uz mogućnost manjih

odstupanja sukladno stavku (1) podstavak (e) ovog članka; (b) Namjena građevina:

- na površini (K1) - ugostiteljstvo (u smislu pretežitih usluga pića, napitaka i prehrane) i druge usluge (usluge u turizmu, sport, rekreacija, zabava, wellness i saloni osobnih uslužnih djelatnosti i sl.) te trgovina na malo;

- na površini (R2) - rekreacija na otvorenom s pomoćnim prostorijama / građevinama; - ne dopušta se gradnja smještajnih jedinica, niti udjel stambene namjene u GBP bilo koje od

zgrada; funkcionalna jedinica određena za boravak domara / čuvara, smatra se pomoćnim (servisnim) sadržajem osnovne namjene;

(c) Smještaj građevina na građevnoj čestici: - unutar površine (K1) se smještaju: zgrada ili funkcionalni sklop zgrada i građevina u funkciji pratećih sadržaja prema točki 1.

podstavka (b) ovog stavka, parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana, interne pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih vozila),

stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže, pejsažno uređene zelene površine, zatvorene i/ili natkrivene građevine te mogući otvoreni bazen grade se isključivo unutar gradive

površine utvrđene na kartografskom prikazu 4.; - unutar površine (R2) terasirano se smještaju: jedno ili više otvorenih rekreacijskih igrališta za male sportove (npr. tenis, badminton, košarka,

boćanje, odbojka na pijesku i/ili sl.) bez tribina kao zasebnih građevina i neposredno oslonjena na tlo (manja gledališta mogu tvoriti podzidi, terase i drugi elementi uređenja čestice) i/ili jedan, ili više otvorenih rekreacijskih bazena (u razini najniže točke konačno zaravnanog i uređenog okolnog terena i dubine do 1,5 m),

parkirna mjesta - isključivo u potezu ucrtanom na kartografskim prikazima Plana; interne pješačke i pješačko-kolne (servisne) površine (za pristup servisnih / interventnih

vozila), stubišta i rampe u vanjskom prostoru, te drugi elementi interne infrastrukturne mreže, terase (sunčališta, platoi), moguće i niski pješački „mostovi“ i/ili slične atrakcije visine do 1,5 m,

pergole, dječje igralište i sl., te pejsažno uređene zelene površine, igrališta i/ili otvoreni bazeni smještaju se unutar gradive površine utvrđene na kartografskom

prikazu 4.; unutar granica gradive površine za zatvorene i/ili natkrivene građevine pratećih sadržaja dopušta se gradnja zgrade, ili funkcionalnog sklopa zgrada i građevina povezanih s



korištenjem rekreacijskih sadržaja i uređene plaže: pomoćna (servisna) zgrada za sanitarije, spremišta, iznajmljivanje rekvizita, ugostiteljske usluge („bar“, „pool bar“ i sl.); unutar iste gradive površine mogu se smjestiti kabine za presvlačenje i promatračnica nadzornika kao lagane konstrukcije i druga montažna oprema te otvoreni bazeni;

- zasebne, u pravilu ukopane, pomoćne građevine tipa cisterna / gustirni, spremnika ukapljenog plina / nafte i sl., te prostor za privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada i sl. grade se na udaljenosti najmanje 5m od granice građevne čestice; ostale pomoćne građevine koje je ovim Odredbama dopušteno graditi izvan gradivih površina, osim ograda, nužnih podzida te s njima povezanih rampi i/ili stubišta, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od H/2 od granice čestice;

- ograde koje se podižu izvan gradivih površina utvrđenih Planom na, ili prema, regulacijskoj liniji se mogu izvoditi kao pune (žbukane betonske, kamene) do visine od 0,5 m, a iznad toga isključivo kao prozračne metalne (žičane) i/ili ograde od punog zelenila (živice); iznimno od navedenog, ograda na / prema obalnoj šetnici izvodi se u maniri suhozida visine do 1,5 m, a iznad toga moguće kao prozračna metalna (žičana) i/ili ograda od punog zelenila (živice); nužni potporni zid na granici čestice, odnosno njegova visina, ne smatra se ogradom, te se njegova visina ne smatra visinom ogradnog zida;

(d) Najveća dopuštena visina svake od zgrada na građevnoj čestici, sukladno članku 4. ovih Odredbi, određena je oznakama najveće dopuštene katnosti unutar gradivih površina na kartografskom prikazu 4. odnosno: unutar površine (K1) - „P“ - Vemax=1 i Vmmax=4,00 m za zgrade s kosim krovom, odnosno Vmmax = 5,00 m za zgrade s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba. Unutar površine (R2) - „(S ili P)“ i Vmmax = 3,50 m.

(e) Najveći dopušteni kig je 0,15, a kis 0,20. (f) Način gradnje i međusobni razmak zgrada na građevnoj čestici: sukladno kartografskom prikazu 4. i

posebnim propisima. (g) Uvjeti za oblikovanje građevina na građevnoj čestici određeni su člankom 5. ovih Odredbi. (h) Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina polaze od općih

uvjeta određenih člancima 5. i 6. ovih Odredbi, te su pobliže određeni kako slijedi: - najmanji dopušteni udjel zelenog prirodnog terena na građevnoj čestici je 0,40, - broj parkirnih mjesta se određuje temeljem Tablice iz članka 6, stavka 4.; parkirna mjesta se

rješavaju u potezima koji su unutar prostorne jedinice ucrtani na kartografskim prikazima Plana; osim poteza ucrtanih na kartografskim prikazima Plana, unutar površina (K1) i (R2) nije dopuštena gradnja drugih parkirališta ili garaža, niti drugih dodatnih elemenata interne kolne / kolno- pješačke prometne mreže osim internih servisnih (pješačko-kolnih) putova (pristupi interventnih / servisnih vozila)

- područje utvrđeno na kartografskim prikazima 3. i 4. kao „visoko zelenilo“ mora biti pejsažno uređeno razmjerno gustom sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije;

(i) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu: sukladno načelnim pozicijama na kartografskim prikazima 2A., 2B. i 2C. i ovim Odredbama te prema posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, odnosno akta lokalne samouprave.

(j) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti su određeni posebnim propisom;

(k) Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš određene su u poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ;

(l) Posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, ugrađeni su rješenja Plana odnosno ove Odredbe - pri ishođenju lokacijske dozvole odnosno akta kojim se odobrava građenje postupa se sukladno odredbama u poglavlju 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI i poglavlju 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ovih Odredbi, odnosno sukladno posebnim propisima.

(m) Usklađeno s ostalim uvjetima utvrđenim ovim Odredbama, dopušta se idejnim projektom za izdavanje lokacijske dozvole predvidjeti fazno građenje, uz sljedeće dodatne uvjete:

- gradnja zgrade, odnosno funkcionalnog sklopa zgrada unutar površine (K), odgovarajućih rekreacijskih sadržaja na otvorenom unutar površine (R) te pejsažno uređenje moraju biti obuhvaćeni prvom fazom gradnje;

- broj parkirnih mjesta na građevnoj čestici određuje se sukladno fazi gradnje.



3.17. Uvjeti smještaja kupališta, odnosno uređenih plaža (R3) - unutar prostornih jedinica R3-1-O, R3-1-OJ i R3-1-L

Članak 31

(1) U smislu ovih Odredbi, kupalište je uređeni - kupačima prilagođen - pojas kopna (obale) između obalne crte i dužobalne šetnice. (2) Kupališta, odnosno uređene plaže u cijelosti ili dijelom, se smještaju unutar prostornih jedinica R3-1-O, R3-1-OJ i R3-1-L. (3) Na kartografskom prikazu 1., unutar prostornih jedinica iz stavka (2) ovog članka razgraničeni su:

(a) akvatorij - načelno određeni pojas mora namijenjen rekreaciji - kupačima; odlukama o koncesiji sukladno posebnom propisu i pod uvjetima koje odredi teritorijalno nadležna lučka kapetanija, pobliže se utvrđuje korištenje površine mora u smislu pojasa namijenjenog kupačima (kupališni pojas) i pojasa drugih oblika rekreacije, odnosno sportskih sadržaja na moru;

(b) kopneni dio - kao pojas obale od postojeće obalne crte prema PGP na kojoj je izrađen Plan do planirane dužobalne šetnice.

Sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima, kupalište se oblikuje promjenom prirodnih, odnosno zatečenih, obilježja pojasa iz podstavka (b), tj. uređuje zahvatima u rasponu od razmjerno minimalnih zahvata na adaptaciji grota i infrastrukturnom opremanju, do zahvata koji uključuju nasipavanja i gradnju obale, izvedbu pera i formiranje plažnih površina, odnosno promjenu prirodne / zatečene obalne crte. (4) Uređena plaža mora biti:

(a) nadzirana i svima pristupačna pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti;

(b) infrastrukturno i sadržajno opremljena, minimalno: tuševima, kabinama za presvlačenje i , sanitarnim uređajima, koševima za otpatke;

(c) označena i zaštićena s morske strane. (5) Uređena plaža se formira:

(a) uređenjem kupališta i pripadajućeg akvatorija, ili (b) kao funkcionalna cjelina koja sadržava uređenje kupališta i pripadajućeg akvatorija, te površine i

sadržaje u funkciji uređene plaže unutar susjedne prostorne jedinice ugostiteljsko-turističke, ili prateće namjene utvrđene Planom.

(6) Ovim Planom se: (a) pretpostavlja uređenje R3-1-O na način da sa susjednim rekreacijskim površinama pratećih

namjena ( R 2 ) i ( K 1 ) unutar prostornih jedinice R2/K1-1-O i R2/K1-1-OJ čini funkcionalnu cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog naselja unutar cjelina Osibova i Osibova jug te sekundarno drugim korisnicima;

(b) pretpostavlja uređenje R3-1-OJ na način da sa susjednim rekreacijskim površinama prostorne jedinice T2-1-OJ čini funkcionalnu cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog naselja unutar prostorne jedinice T2-1-OJ te sekundarno drugim korisnicima;

(c) pretpostavlja uređenje R3-1-L na način da sa susjednim rekreacijskim površinama prostorne jedinice T2-2-L čini funkcionalnu cjelinu; tako uređena plaža primarno služi potrebama turističkog naselja unutar prostorne jedinice T2-2-L te sekundarno drugim korisnicima;

(d) obvezuje očuvanje kontinuiteta dužobalne šetnice kao javne prometne površine;

(e) dopušta proširenje obuhvata zahvata uređenja kupališta (kartografski prikaz 3.) na način da obuhvati i gradnju, odnosno rekonstrukciju, odgovarajućeg segmenta dužobalne šetnice; u takvom slučaju, moguće je proširiti koridor dužobalne šetnice u odnosu na koridor prikazan na kartografskim prikazima Plana (minimalnih 4,5 m), na način da se proširi na dio površine koja je Planom razgraničena kao kopneni dio uređene plaže;

(f) dopušta vođenje, odnosno gradnja i opremanje mreže javne i komunalne infrastrukture unutar kupališta;

(7) Na kartografskim prikazima Plana shematski su označene karakteristične intervencije u oblikovanju obalne crte/kupališta, odnosno granice (na moru) zone zahvata oblikovanja obalne crte. Zona zahvata utvrđena na kartografskom prikazu 3. je brutto zona - po svakoj od ovih Planom utvrđenih prostornih jedinica, u zoni zahvata može se oduzeti najviše 40% površine mora. U skladu s navedenim



uvjetom, mogući su sljedeći zahvati, uređenja i opremanja: (a) postava plivajućih i/ili fiksnih (pilotiranih) pontonskih sunčališta s pristupnim mostovima; (b) uređenje površina za boravak na plaži i sunčališta interpolacijom manjih prostora boravka u

stjenovitim dijelovima pažljivom adaptacijom grota (zapunjavanje i opločenje kamenim pločama, odnosno postava platformi od drveta ili plastificiranih materijala sličnih drvetu);

(c) uređenje pristupa i rampi za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti;

(d) nanošenje šljunka (oblutaka), odnosno povećanje šljunkovitih površina (dohranjivanje); (e) izvedba platoa i/ili bočnih pera te kamenih podmorskih nasipa za formiranje odnosno zaštitu plažnih

površina; (f) uređenje manjih plitkih otvorenih bazena interpoliranih u konfiguraciju obale (dječji bazeni, bazeni

koji se pune i prazne plimom i osekom i sl.) do 100 m2; (g) postava tuševa te postava promatračnica za nadzornika plaže i kabina za presvlačenje kao laganih

konstrukcija; (h) postava kioska i pokretnih naprava te ostale montažne opreme (klupe, stolovi, informativne ploče i

stupovi, koševi za otpatke i sl. ); (i) izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodoopskrba, odvodnja, hidrantska, elektroenergetska, te

telekomunikacijska mreža, rasvjeta). (8) Na pozicijama načelno ucrtanim na kartografskim prikazima Plana, dopušta se izvedba plaža s perima kao elementima novoformiranog kupališta. Bočna pera - dužine najviše 25,00 m od postojeće obalne crte - grade se od betona širine do 3,00 m, temeljena direktno na stijeni. Između betonskih pera s nadmorskom kotom cca 1 - 1.3, rasprostire se plažni segment. (9) Na kupalištu se dopušta gradnja jedne prizemne prateće građevine do 50 m2 građevinske (bruto) površine, Vmmax = 3,50 m u funkciji uređene plaže (sanitarije, spremište pribora za čišćenje i održavanje, oprema za iznajmljivanje i sl.). (10) Kupalište mora omogućiti pristup moru osobama smanjene pokretljivosti. (11) Nadmorski dio svih planiranih vodnih građevina mora se izvesti na način da se građevine što više uklapaju u izvorni ambijent.

3.18. Uvjeti smještaja turističkog privezišta (P) - unutar prostornih jedinica P-1-OJ, P-1-L i P-2-L

Članak 32.

(1) Turističko privezište (P), u smislu ovih Odredbi, je manji pomorsko-građevinski objekt (uređena obala, ponton, gat, mol, privez) za povremeni prihvat plovnih objekata (nautičkog turizma i rekreacije na moru, opskrbnih i sl.). (2) Turistička privezišta planirana su: jedno u uvali Osibova unutar prostorne jedinice P-1-OJ i druga dva u uvali Lučice unutar prostornih jedinica P-1-L i P-2-L, kako je prikazano na kartografskim prikazima 1., 2.A, 3. i 4. Prostorne jedinice turističkih privezišta sastoje se od akvatorija i kontaktne površine obale. Na predmetnoj lokaciji ne određuje se obveza izvedbe zahvata kojima bi se postigla potpuna umjetna zaštita akvatorija, već se pretpostavlja funkcioniranje turističkih privezišta u određenom dijelu godine, ovisno o prirodnim uvjetima. (3) Turistička privezišta iz stavka (2) ovog članka gradi se sukladno sljedećim pravilima:

(a) turistička privezišta ne mogu se graditi kao autonomne cjeline s vlastitim pratećim sadržajima na kopnu, već se grade uz turistička naselja:

- privezište unutar prostorne jedinice P-1-O uz prostornu jedinicu T2-1-OJ - kao prateći (servisni) objekt koji s T2-1-OJ čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili nakon gradnje prve faze T2-1-OJ,

- privezište unutar prostorne jedinice P-1-L uz prostornu jedinicu K4-1-L - kao prateći (servisni) objekt koji s K4-1-L čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili naknadno,

- privezište unutar prostorne jedinice P-2-L uz prostornu jedinicu T2-2-L - kao prateći (servisni) objekt koji s T2-2-L čini funkcionalnu i infrastrukturnu cjelinu; gradi se u paralelnom postupku, ili nakon gradnje prve faze T2-2-L,



(b) turistička privezišta se, u pravilu, grade na način da nema intervencija u smislu zasipanja mora i/ili otkopavanje obale - uređenjem obale u okviru zahvata kojim se grade turistička privezišta, ne smije se mijenjati postojeća obalna crta utvrđena na kartografskim prikazima Plana;

(c) s uređene kontaktne površine obale, postavlja se jedan ili više pristupa („mostova“) do gata / gatova pontonskog tipa (na kartografskim prikazima Plana je shematski prikazano pružanje gata / gatova);

(d) turistička privezišta opremaju se napravama za privez, a mogu biti opremljena i napravama za pružanje usluge opskrbe vodom i električnom energijom;

(e) na turističkim privezištima se predviđaju vezovi: - na privezištu unutar prostorne jedinice P-1-O najviše 20 vezova (ukupan broj vezova u moru za

plovila standardne duljine 12m) - na privezištu unutar prostorne jedinice P-1-L najviše 5 vezova (ukupan broj vezova u moru za

plovila standardne duljine 12m) - na privezištu unutar prostorne jedinice P-2-L najviše 5 vezova (ukupan broj vezova u moru za

plovila standardne duljine 12m).

3.19. Uvjeti smještaja turist. sidrišta (S) - unutar prostorne jedinice S-1-L Članak 33.

(1) Turističko sidrište (S), u smislu ovih Odredbi, je manji pomorsko-građevinski objekt (privez) za povremeni prihvat plovnih objekata (nautičkog turizma i rekreacije na moru, opskrbnih i sl.). (2) Turističko sidrište planirano je u uvali Lučicce unutar prostorne jedinice S-1-L Prostorna jedinica turističkog sidrišta sastoje se samo od akvatorija.. (3) Turističko sidrište iz stavka (2) ovog članka gradi se sukladno sljedećim pravilima:

(a) gradi se kao autonomna cjelina, (b) gradi se na način da nema intervencija u smislu zasipanja, (c) oprema sa napravama za privez.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 34.

(1) U obuhvatu Plana postoje dvije crkve (Crkva sv. Josipa u uvali Osibova i Crkva sv. Ivana u uvali Osibova). Sukladno PPUO Milna, Crkva sv. Josipa se nalazi izvan građevinskog područja dok se Crkva sv. Ivana nalazi unutar Izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke, T2 – turističko naselje. Sukladno navedenom, Crkva sv. Josipa je svrstana u Površine izvan građevnih područja - prema PPUO Milna kopno u sklopu Ostalih površina dok je Crkva sv. Ivana svrstana u Javnu i društvenu namjenu, D7 – vjersku u sklopu Površina turističkog naselja sve prikazano na kartografskom prikazu 1.) (2) Crkva sv. Josipa je zaštićeno graditeljsko kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4998 i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture. (3) Crkva sv. Ivana je evidentirano graditeljsko kulturno dobro i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje nadležni Konzervatorski odjel. (4) U sklopu planiranih prostornih jedinica ugostiteljsko-turističke i pratećih namjena, a u skladu s pobližim odredbama za pojedinu prostornu jedinicu te dopuštenim pratećim sadržajima (uslugama koje se primarno pružaju turistima), moguće je obavljati poslovne djelatnosti koje pružaju usluge iz područja društvenih djelatnosti, npr.: skrb za djecu i starije osobe, primarna zdravstvena zaštita, ljekarna, specijalističke ambulante i/ili poliklinika (vezano uz posebne oblike turističke ponude tipa zdravstvenog i wellness turizma), sport i sportska rekreacija, edukacija, kultura. Kao prateći vjerski sadržaj, kapelice se mogu smjestiti unutar hotela, zgrada za prateće sadržaje, ili kao pomoćne građevine unutar utvrđenih gradivih površina.



5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 5.1. Zgrade na građevnoj čestici

članak 35.

(1) Na jednoj građevnoj čestici se mogu graditi: a) jedna osnovna zgrada i b) jedna pomoćna zgrada te c) uz obiteljske stambene zgrade i jedna gospodarska zgrada,

koje čine funkcionalnu cjelinu. (2) Osim zgrada b) i c) iz stavka (1) ovog članka, na čestici osnovne zgrade se mogu graditi i druge pomoćne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu osnovne zgrade (vidjeti pobliža određenja u člancima 41 i 42. ovih Odredbi za provođenje). 5.1. Namjena (uporaba) osnovne zgrade

članak 36.

(1) Namjena osnovne zgrade na građevnoj čestici, određena je udjelom površine određene namjene u ukupnoj površini zgrade. Zgrade prema namjeni mogu biti:

a) stambene namjene - stanovanje > 70% udjela - tj. stambene zgrade; b) mješovite namjene - pretežito stambene (stambeno-poslovne zgrade);

(2) U zgradama iz stavka (1) ovog članka je moguća prisutnost odnosno obavljanje tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije. (3) U postojećim i planiranim zgradama iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i otvarati poslovni prostori (lokali) odnosno obavljati djelatnosti – kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.),

b) ugostiteljstvo i turistički smještaj (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran, catering, sobe i apartmani u domaćinstvu, te u poslovno-stambenoj zgradi: guest house, pansion, apart-hotel, hotel i dr. ),

c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar, fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi osobnih automobila /ne lakiranje/, praonica osobnih automobila, kemijska čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije, proizvodno zanatstvo i sl.),

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja dječjih ustanova, uredi i predstavništva poduzeća, intelektualne usluge i sl.).

U smislu ovih odredbi, u broj stambenih jedinica računaju se i apartmani i studio-apartmani u kojima se obavljaju usluge ugostiteljskog smještaja u domaćinstvu. 5.3. Stambene zgrade

članak 37.

(1) Stambene zgrade prema broju stambenih jedinica ovim Planom se dijele na: a) obiteljske stambene zgrade s do tri samostalne stambene jedinice - uključivo i obiteljske kuće

sukladno zakonu; b) višestambene zgrade s četiri i više samostalnih stambenih jedinica.

5.3.1. Obiteljske stambene zgrade

članak 38.

(1) Pod obiteljskim stambenim zgradama podrazumijevaju se obiteljske kuće te ostale zgrade u kojima stambena namjena zauzima više od 70% površine zgrade, a imaju najviše tri samostalne stambene jedinice. Obiteljska stambena zgrada ne može biti manja od 60 m2 građevinske (bruto) površine.



(2) Građevna čestica obiteljske stambene zgrade mora omogućiti projektiranje zgrade koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja, odnosno sve propisane higijenske i tehničke standarde, te na zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (3) Površina građevne čestice obiteljske stambene zgrade ne može biti manja od:

a) za građenje samostojeće zgrade 400 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade ne može biti manja od 14,0 m;

b) za građenje poluugrađene zgrade 350 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 10,0 m

c) za građenje ugrađene zgrade 300, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 6,0 m.

Iznimno u slučajevima zakonito izgrađenih postojećih zgrada na česticama manjim od veličina navedenih u alinejama a), b) i c), građevne čestice mogu biti i manjih površina od navedenih te se prema zatečenom stanju mogu zadržati u postojećim veličinama i oblicima, a zgrade u postojećim gabaritima. Okućnicu postojeće zakonito izgrađene obiteljske stambene zgrade može tvoriti i nekoliko neposredno povezanih katastarskih čestica, koje služe normalnoj uporabi osnovne zgrade i koje se mogu parcelacijskim elaboratom objediniti u jednu građevinsku česticu veličine do 600,0 m2. To je slučaj redovito u izgrađenom dijelu građevinskih područja naselja gdje okućnicu često tvori više katastarskih čestica, a sve one zajedno tvore prostor koji služi uporabi osnovne građevine izgrađene na jednoj od čestica. (4) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža (Vemax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća visina vijenca (Vmmax) je do Po+P+1+Pks. (5) Koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) građevinskih čestica novogradnjama obiteljskih stambenih zgrada:

a) za samostojeće zgrade, a za različite veličine građevne čestice, sukladno vrijednostima iz Tablice ovog stavka, ali ne više od 225m2;

b) za poluugrađene zgrade, a za različite veličine građevne čestice, sukladno vrijednostima iz Tablice ovog stavka, ali ne više od 175m2

c) za ugrađene zgrade (zgrade u nizu) do 50%, ali ne više od 150 m2.

POVRŠINA ČESTICE

IZGRAĐENOST (izražena kao postotak izgrađenosti - IZGR;

kig= IZGR/100)

OSNOVNA POVRŠINA ZA GRADNJU

(čl.19)

NAJVEĆI KOEFICIJENT

ISKORIŠTENOSTI ČESTICE

(kis)

od do min IZGR

max IZGR min max max

m2 m2 % % m2 m2 koef. 201 250 22,50 40,00 45 100 1,3 251 300 20,00 38,00 50 114 1,3 301 350 17,00 36,00 51 126 1,2 351 400 15,00 34,00 53 136 1,2 401 450 13,00 32,00 52 144 1,1 451 500 12,00 30,00 54 150 1,1 501 550 11,00 28,50 55 157 1,0 551 600 10,00 27,00 55 162 1,0 601 650 10,00 26,00 60 169 0,9 651 700 10,00 25,00 65 175 0,9 701 750 10,00 24,00 70 180 0,9 751 800 10,00 23,00 75 184 0,8 801 850 10,00 22,20 80 189 0,8 851 900 10,00 21,40 85 193 0,8 901 950 10,00 20,70 90 197 0,7 951 1000 10,00 20,10 95 201 0,7



1001 1050 10,00 19,50 100 205 0,7 1051 1100 10,00 19,00 105 209 0,7 1101 1150 10,00 18,50 110 213 0,7 1151 1200 10,00 18,00 115 216 0,7 1201 1250 10,00 17,50 120 219 0,6 1251 1300 10,00 17,00 125 221 0,6 1301 1350 10,00 16,50 130 223 0,6 1351 1400 10,00 16,00 135 224 0,6 1401 1451 10,00 15,50 140 225 0,6 1451 1500 10,00 15,00 145 225 0,6

1501 i više 10,00 15,00 145 225 0,6 napomene: - za pojedini interval površina čestica (od – do) mjerodavan je najveći dozvoljeni postotak izgrađenosti - max IZGR (%) – te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti - max kis - a najveća osnovna površina za gradnju - max (m2) - vrijedi za najveću površinu čestice u pojedinom intervalu;

Izgrađena građevna čestica ne može se parcelacijom dijeliti na manje građevne čestice ako novoformirana čestica sa zgradom na njoj ne zadovoljava parametre izgrađenosti iz ove tabele. Ako je površina građevne čestice:

a) samostojeće obiteljske stambene zgrade veća od 1500 m2 - primjenjuju se odredbe o najvećoj osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 1500 m2

b) poluugrađene obiteljske stambene zgrade veća od 700 m2 - primjenjuju se odredbe o najvećoj osnovnoj površini za gradnju kao da je čestica veličine 700 m2

(6) Broj parkirnih mjesta određuje se temeljem tablice članka 13. stavka (2). (7) «Negradivi dio čestice» mora se urediti kao vrt, perivoj, povrtnjak, voćnjak i/ili sl. 5.3.1. Višestambene zgrade

članak 39.

(1) Pod višestambenim zgradama podrazumijevaju se zgrade koje zadovoljavaju dva pokazatelja: sadržavaju četiri ili više samostalnih stambenih jedinica te u ukupnoj površini, stambena namjena čini više od 70%. (2) Građevna čestica obiteljske stambene zgrade mora omogućiti projektiranje zgrade koja će zadovoljiti osnovne uvjete suvremenog stanovanja, odnosno sve propisane higijenske i tehničke standarde, te na zadovoljavajući način participirati u fizičkoj strukturi i izgledu naselja. (3) Površina građevne čestice višestambene zgrade ne može biti manja od:

a) za građenje samostojeće zgrade 500 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade ne može biti manja od 16,0 m;

b) za građenje poluugrađene zgrade 425 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 12,0 m

c) za građenje ugrađene zgrade 375, s tim da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinske linije zgrade, ne može biti manja od 8,0 m.

Iznimno u slučajevima zakonito izgrađenih postojećih zgrada na česticama manjim od veličina navedenih u alinejama a), b) i c), građevne čestice mogu biti i manjih površina od navedenih te se prema zatečenom stanju mogu zadržati u postojećim veličinama i oblicima, a zgrade u postojećim gabaritima. (4) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža (Vemax) obiteljskih stambenih zgrada te proizlazeća najveća visina vijenca (Vmmax) je do Po+P+1+Pks. (5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) smije biti najviše 0.3., dok koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) smije biti najviše 1,2. Izgrađena građevna čestica ne može se parcelacijom dijeliti na manje građevne čestice ako novoformirana čestica sa zgradom na njoj ne zadovoljava parametre izgrađenosti. (6) Broj parkirnih mjesta određuje se temeljem tablice članka 13. stavka (2). (7) «Negradivi dio čestice» mora se urediti kao vrt, perivoj, povrtnjak, voćnjak i/ili sl.



5.4. Zgrade mješovite namjene – pretežito stambene članak 40.

(1) Zgradom mješovite namjene – pretežito stambene, tj. stambeno-poslovne zgrade, smatra se zgrada koja zadovoljava dva pokazatelja: sadržava jednu ili više samostalnih stambenih jedinica i najmanje jednu samostalnu poslovnu jedinicu te da je u građevinskoj (bruto) površini zgrade stambena namjena pretežita namjena (stambena namjena čini više od 50% površin)e. Pretežita namjena građevine je korištenje prostora i površina građevine za više namjena a jedna je prevladavajuća, što znači da ta namjena čini više od 50% građevinske (bruto) površine. (2) Na zgrade mješovite namjene – pretežito stambene, tj. stambeno-poslovne zgrade primjenjuju se odredbe za izgradnju višestambenih zgrada. 5.5. Pomoćne i gospodarske zgrade te pomoćne građevine

članak 41.

(1) Na građevnim česticama se uz osnovnu zgradu, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevne čestice, može graditi i jedna pomoćna zgrada koji služi za redovitu uporabu osnovne zgrade. (2) U smislu ovih odredbi, pomoćne zgrade su: garaže za putničke automobile, poljodjelske i slične strojeve, ljetne kuhinje, vrtne sjenice i nadstrešnice, zatvoreni i/ili natkriveni bazeni, ostave sitnog alata i radionice, drvarnice, «šupe», kotlovnice, sušare, pušnice i slične građevine. (3) U sklopu građevinskih područja naselja, na građevnim česticama obiteljskih stambenih zgrada, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgrađenosti građevne čestice, može se uz osnovnu i pomoćnu zgradu graditi i jedna gospodarska zgrada. Takva zgrada može biti :

a) gospodarska zgrada u domaćinstvu - za proizvodnju za vlastite potrebe ili b) gospodarska zgrada - mala poslovna zgrada.

Zbroj površine poslovne namjene unutar osnovne (obiteljske stambene) zgrade i površine gospodarske zgrade (a) ili (b) na čestici na smije prijeći 50% ukupne građevinske (bruto) površine građevina na čestici. (4) Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja su: staklenici, plastenici, male građevine za tih i čist rad za potrebe domaćinstva i sl. (5) Gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečišćenja su: staje, svinjci, kokošinjci, pčelinjaci, kuničnjaci i sl te se one ne smiju graditi u obuhvatu ovog Plana. (6) Male poslovne zgrade koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljske stambene zgrade su: uredi, trgovine, zanatske radionice i radionice proizvodnog zanatstva, te druge slične manje poslovne ili proizvodne zgrade bez izvora onečišćenja. (7) Osim pomoćne, odnosno pomoćne i gospodarske zgrade, na građevnoj čestici osnovne zgrade se mogu graditi i druge pomoćne građevine te uređenja koja služe za redovitu uporabu osnovne zgrade:

a) pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu - gustirne i sl.) ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1m od najniže točke okolnog zaravnatog terena.

b) otvorena (nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni i sl.;

c) ograde, pergole (brajde, odrine), ognjišta, prostor za odlaganje kućnog otpada, parterna uređenja (staze, platoi, parkiralište, stube), temelji solarnih kolektora, potporni zidovi i sl.

Ako je visina građevina iz alineje a) ili otvorenog bazena iz alineje b) veća od 1m, smatra ih se pomoćnim zgradama te je isključena mogućnost građenja druge pomoćne zgrade na čestici osnovne zgrade. 5.5.1. Pomoćne zgrade

članak 42.

(1) Pomoćne zgrade mogu imati: samo jednu etažu, u načelu prizemlje te visinu do vijenca zgrade (mjerena uz zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovom najnižem dijelu, do vijenca zgrade) najviše 3,00 m.



(2) Pomoćne zgrade se mogu graditi počevši od građevinske linije osnovne zgrade prema dubini čestice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. U slučajevima gradnje na međi, zid prema susjedovoj međi mora biti vatrootporan (susjed ima isto pravo za istu zgradu). Krovna voda mora se slijevati na vlastitu česticu. Materijalima i oblikovanjem moraju biti usklađene sa zgradom uz koju se grade. Udaljenosti ovih zgrada od susjedne međe treba biti minimalno 3,0 m, ako je pročelje bez otvora može se smjestiti i bliže susjedovoj međi, ali ne bliže od 1,0 m. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida izgrađeni od staklene opeke ili neprozirnog stakla (bez mogućnosti otvaranja) površine do 2,0 m2 te neprozirni ventilacijski otvori veličine do 60/60 cm ili 3600 cm2 (u zbroju otvora ili kao jedan otvor). Uz suglasnost susjeda može se graditi i na međi. (3) Odredbe stavaka (1) i (2) primjenjuju se i na gradnju zatvorenih, natkrivenih ili otvorenih bazena, bilo kao pomoćnih zgrada ili pomoćnih građevina (tj. u slučaju otvorenog bazena građevinske bruto površine manja ili jednake 24m2, dubine manje ili jednake 2m, te visine manje od 1m). (4) Garaža za osobne automobile kao pomoćna zgrada: može imati konstruktivnu visinu najviše 2,4 m i može se gradi na udaljenosti od 5,0 m ili više od regulacijske linije. Ako je garaža ukopana (odnosno samo jednog otkrivenog pročelja) i nije u konstruktivnoj vezi sa osnovnom zgradom, površina garaže ne ulazi u izgrađenost čestice niti katnost zgrade. (5) Gospodarske zgrade u domaćinstvu, za proizvodnju za vlastite potrebe, koje se grade na istoj čestici sa osnovnom obiteljskom stambenom zgradom i s njom čine funkcionalnu cjelinu mogu imati samo prizemlje (P). Gospodarske zgrade u domaćinstvu, bez izvora zagađenja:

a) smiju imati visinu do vijenca zgrade mjerenu uz zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu, najviše 3,0 m,

b) zgrada može biti građena na susjednoj međi i u tome slučaju susjed može graditi svoju gospodarsku zgradu kao prislonjenu, zidovi na međi moraju biti vatrootporni,

c) bruto izgrađena površina gospodarske zgrade ulazi u obračun ukupno dozvoljene bruto izgrađene površine građevne čestice,

d) nagib krovne plohe iznosi 200-350, (6) gospodarske zgrade za proizvodnju manjeg opsega preko vlastitih potreba se mogu graditi: na građevnoj čestici osnovne obiteljske stambene zgrade - kao mala poslovna zgrada za tihi i čisti rad ili na vlastitoj građevnoj čestici kao osnovna građevina – zgrada gospodarske namjene. Proizvodnjom manjeg opsega preko vlastitih potreba smatra se količina proizvoda koja ne prelazi 10% količine za koju je nužna izrada procjene utjecaja na okoliš. Zgrade za proizvodnju veće količine od 10% količine za koju je nužna izrada procjene utjecaja na okoliš, ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene. Zgrada (jedna tehnološka cjelina):

a) može imati ukupno do 200 m2 građevinske (bruto) površine b) tlocrtna površina zgrade smije biti do 150 m2 c) udaljenost od bočnih međa mora biti najmanje 4,0 m d) udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m e) najveća visina do vijenca za zgrade gospodarske namjene je 6,5 m (s najvećom visinom do

sljemena krova, tj. ukupnom visinom, za zgrade s kosim krovom do 7,5 m), dok za male poslovne zgrade najveća visina do vijenca iznosi 5m

f) nagib krovne plohe do 300 g) na vlastitoj čestici moraju biti zadovoljene parkirališne potrebe u skladu s uvjetima ovog Plana,

kao što moraju biti zadovoljeni i uvjeti odvijanja prometa dovoza i odvoza u skladu s posebnim propisima

h) do građevne čestice smiju voziti kamioni sa opterećenjem do 5,0 tona i) bruto izgrađenost građevne čestice zgrade gospodarske namjene (na vlastitoj čestici) u

građevinskom području naselja mješovite (pretežito stambene) namjene ravna se po vrijednostima iz tablica članka 37. stavka (5), ali uz sva ostala ograničenja iz ovog članka; male poslovne zgrade (na čestici osnovne obiteljske stambene zgrade) dio su izgrađenosti predmetne građevne čestice u skladu s tablicom članka 37. stavka (5).



6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže Članak 43.

(1) Mreža javnih prometnih površina unutar obuhvata Plana utvrđena je i ucrtana na kartografskom prikazu 2.A PROMET. Na kartografskom prikazu 2.A su kvantificirane planirane širine koridora te shematski prikazani i karakteristični presjeci pojedinih elementa mreže. (2) Mreža javnih prometnih površina iz stavka (1) ovog članka, sastoji se od:

(a) planirane (nerazvrstane) ceste koja se od naselja Milna pruža uz sjeveroistočnu granicu obuhvata (vanjski rub koridora određuje granicu obuhvata Plana) ulazi u turističko naselje te nastavlja dalje prema izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Osibova. Kod ulaska u turističko naselje skreće prema jugoistoku, pa prema sjeveroistoku i izlazi iz turističkog naselja prema naselju Milna;

(b) mreže postojećih i planiranih koridora javnih prometnih površina unutar kojih se planira odvijanje kolnog prometa i pristup pojedinim prostornim jedinicama - ulica različitog tipa:

- razdvojenog kolnog prometa i nogostupa za kretanje pješaka, - kolno-pješačkih površina mješovitog profila (tamno-sive na kartografskom prikazu 2.A), (c) pješačko-kolnih površina koje se osim za pješački promet mogu koristiti i kao pristupi / prilazi

interventnih vozila, a koja uključuje i dužobalnu šetnicu; (d) mreže postojećih i planiranih pješačkih staza.

(3) Javne prometne površine u obuhvatu Plana obvezno se grade i uređuju na način kojim se omogućuje vođenje planiranih sustava javne i komunalne infrastrukture (javni sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacija) sukladno kartografskim prikazima 2.B i 2.C. (4) Planirani koridori javnih prometnih površina smatraju se rezervatom i u njihovoj širini po čitavoj trasi nije dopušteno nikakvo drugo građenje osim onog koje je u funkciji javne prometne površine, odnosno vođenja javne i komunalne infrastrukture. (5) Mreža javnih prometnih površina gradi se i rekonstruira neposrednom provedbom Plana. Sve javne prometne površine mogu se graditi u etapama. Faznost gradnje moguća je u smislu fazne gradnje uzdužnih segmenata i u smislu fazne gradnje i uređenja poprečnih profila. (6) Za javne kolno-pješačke, odnosno pješačko-kolne površine mješovitog profila utvrđene Planom, pretpostavlja se utvrđivanje zone smirenog prometa sukladno posebnom propisu. (7) Sve javne pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti pokretljivosti, prema važećim propisima. Na mjestu kontakta pješačkog prijelaza (preko kolnika) s nogostupom, obvezna je primjena elemenata za sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera pri čemu treba izvesti pristupnu rampu (upušteni nogostup). (8) Prometne površine predviđene za prilaz i operativni rad vatrogasnih vozila moraju osigurati minimalnu nosivost na osovinski pritisak od 100 kN. (9) U obuhvatu Plana nisu utvrđene i razgraničene površine za stajališta javnog prijevoza. Stajališta javnog cestovnog prijevoza mogu se po potrebi urediti unutar koridora javnih prometnih površina. Unutar samih prostornih jedinica osigurava se poseban prostor za povremeno parkiranje radi ukrcaja / iskrcaja gostiju i prtljage, odnosno povremenog parkiranja dostavnih vozila. (10) Na kartografskom prikazu 2.A načelno je prikazana mreža internih prometnih površina unutar pojedinih prostornih jedinica. Načelni prikaz interne prometne mreže obuhvaća glavne kolne odnosno kolno-pješačke prometnice, pješačko-kolne površine (površine primarno namijenjene pješacima koje se mogu koristiti za pristup interventnih / servisnih vozila), glavne pješačke pravce i potencijalne lokacije značajnijih poteza parkirnih mjesta. Načelni prikaz daje osnovnu organizaciju internih prometnih površina, nije obvezujući u smislu preciznog trasiranja i pretpostavlja se mogućnost, odnosno potreba njegove dopune - sukladno pobližim odredbama za svaku od prostornih jedinica pod naslovom 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ovih Odredbi.



6.1.1. Javna parkirališta i garaže Članak 44.

(1) Površine isključivo namijenjene javnim parkiralištima i garažama (kao osnovnim građevinama na zasebnim građevnim česticama)razgraničene su na kartografskim prikazima 1., 2A. i 3 i mogu se graditi unutar jedinica pod oznakom ISP-1-O, ISP-1-OJ i ISP-1-L. Javna parkirališta se moraju graditi terasirano sa suhozidima uz maksimalno očuvanjem visoke autohtone vegetacije, između koje je moguće smještati parking mjesta. Maksimalni kapacitet javnog parkirališta:

- ISP-1-O - maksimalno 120 parkirališnih mjesta, - ISP-1-OJ - maksimalno 130 parkirališnih mjesta, - ISP-1-L - maksimalno 65 parkirališnih mjesta,

(2) Unutar koridora pojedinih javnih prometnih površina, obvezno je osigurati parkirna mjesta sukladno kartografskom prikazu 2.A. kao javna parkirališta, planirana primarno za ne-stacionirane posjetitelje sadržaja u obuhvatu Plana. (3) Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti su određeni posebnim propisom. 6.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 45.

(1) Javnu pješačku mrežu u obuhvatu Plana čine pješačke površine planirane u koridorima prometnica kao nogostupi, kolno-pješačke i pješačko-kolne površine mješovitog profila (uključujući i dužobalnu šetnicu) i pješačke staze. U okviru mreže javnih pješačkih površina nisu planirani trgovi niti druge veće pješačke površine kao izdvojene površine. (2) Trgovi i druge veće pješačke površine, kao dio zajedničkih površina unutar pojedinih prostornih jedinica (T1) i (T2), smještaju se na način da se nadovezuju na javnu pješačku mrežu iz stavka (1) ovog članka i/ili nadovezuju na osnovu interne prometne mreže koja je unutar prostornih jedinica ucrtana na kartografskim prikazima Plana. Neovisno o mogućem ograđivanju prostornih jedinica, mjesta na kojima se osnovni interni pješački pravci utvrđeni Planom spajaju s javnim prometnim površinama, trebaju biti riješena na način da se (pod odgovarajućim režimom) lako ostvaruje kontinuitet pješačkog kretanja. U tom smislu, za interne pješačke površine prostornih jedinica (T1) i (T2), a koje se nalaze unutar razgraničenih perivojno uređenih zajedničkih površina s pješačkim stazama i odmorištima i drugih površina određenih za prateće sadržaje, pretpostavlja se način (režim) korištenja koji osigurava njihovu protočnost kako za goste stacionirane unutar prostorne jedinice, tako i za povremene posjetitelje. Isto načelo protočnosti primjenjuje se i za sve osnovne interne pješačke pravce unutar prostornih jedinica razgraničenih pratećih namjena. (3) Završnu obradu hodne plohe javnih pješačkih površina moguće je izvesti opločnicima (betonskim ili kamenim elementima položenima na odgovarajuću podlogu) ili od asfalta. (4) Sve pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno posebnom propisu. 6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 46.

(1) Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura (u daljnjem tekstu: EKI) za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova (nepokretna / zemaljska telekomunikacijska mreža) može se dograđivati - rekonstruirati i proširivati - radi implementacije novih tehnologija i/ili lokacija, odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatora. Postojeće TK čvorište «Milna», koje se nalazi izvan obuhvata Plana, može uspješno zadovoljavati sve potrebe budućih korisnika unutar obuhvata Plana, kako za govornim tako i za širokopojasnim TK uslugama. (2) Nova EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova (nepokretna / zemaljska telekomunikacijska mreža), planira se unutar infrastrukturnih koridora (IS) utvrđenih na kartografskom prikazu 2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETIKA. Kartografski prikaz 2.B shematski pokazuje i odnos postojećeg (u vrijeme izrade Plana) i planiranog dijela mreže. Planira se



polaganje podzemnih TK vodova (u načelu, pod pješačkim površinama – pločnicima, PVC cijevima promjera 110 mm), pri čemu se u slučaju vođenja istom prometnicom paralelno sa elektroenergetskom mrežom koristi suprotna strana prometnice. Odcijepi se moraju rješavati kabelskim zdencima - montažnog tipa i različitih veličina s odgovarajućim poklopcima. Radi pružanja novih TK usluga i proširenja kapaciteta, moguć je smještaj TK opreme na javnim površinama (vanjski kabinet-ormarić), uz uvjet da se ne ometa kolni i pješački promet te da ne narušavaju integritet zelenih površina. Predviđa se spajanje svih građevnih čestica (zgrada, odnosno funkcionalnih sklopova) na fiksnu telekomunikacijsku mrežu (privodi do objekata cijevima PEHD promjera 50 mm), a time i povećanje kapaciteta zatečene telekomunikacijske mreže, odnosno osiguranje dovoljnog broja telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. (3) Novu EKI za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova - bez korištenja vodova (pokretne komunikacije) – planira se postavom baznih stanica (osnovnih postaja) i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima, bez pobližeg utvrđivanja samih „točkastih“ lokacija. U obuhvatu Plana ne planira se postava samostojećih stupova kao antenskih prihvata, već je u tu svrhu moguće korištenje zgrada različitih namjena, a sukladno propisima i uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara. Ako se u cilju pokrivanja područja signalom mobilnih komunikacija utvrdi potreba postave baznih stanica i pripadajućih antenskih sustava, treba primjenjivati mikro bazne stanice i pripadajuće male antene (obojene bijelo, odnosno bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da budu što manje uočljive). Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. 6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1. Vodoopskrba

Članak 47.

(1) Vodoopskrbni sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.C. VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava. Prikaz planiranih elemenata sustava je shematskog i načelnog karaktera. Temeljem ovih Odredbi, konačna rješenja (točan položaj vodovodnih cijevi, crpnih stanica itd.) se utvrđuju razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda i Vodovoda Brač. (2) Sve površine u kojima se postavlja javna vodoopskrbna mreža moraju biti javne prometne površine. Spajanje objekata na javni vodoopskrbni sustav provodi se na način da svaka zasebno formirana građevna čestica ima mogućnost direktnog priključenja na sustav putem priključnog voda max. dužine 20 m. (3) Vodovodna mreža u obuhvatu Plana izvodi se od ductilnih ili PEHD cijevi. (4) Na površinama za novu gradnju, ili u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina koje nemaju priključak na vodoopskrbni sustav, preduvjeti za priključenje na vodoopskrbni sustav su:

a) izgradnja procrpnice Mirca (izvan obuhvata Plana - područje Grada Supetra), čija je izgradnja utvrđena studijom Određivanje propusne moći podsustava istok i zapad (Hidroekspert Split doo, siječanj 2008. godine);

b) izgradnja planiranog vodoopskrbnog cjevovoda profila 150 mm iz smjera naselja Milna prema izdvojenom dijelu Osibova.

(5) U obuhvatu Plana treba osigurati i potrebnu količinu vode za gašenje požara vanjskom i unutarnjom hidrantskom mrežom, odnosno stabilnom instalacijom za gašenje požara. Hidrantska mreža određuje se za pojedinačne zahvate prilikom ishođenja lokacijskih dozvola prilikom čega je potrebno poštivati Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Hidranti vanjske javne hidrantske mreže se projektiraju u koridoru javnih prometnih površina, na najvećoj međusobnoj udaljenosti do najviše 150,0 m. Načelne pozicije u koridorima javnih prometnih površina utvrđene su na kartografskom prikazu 2.C. Točne pozicije se određuju u nastavnoj projektnoj dokumentaciji. (6) Kao dopunski elementi sustava vodoopskrbe, dopuštaju se: gradnja i korištenje sezonskih akumulacija, desalinizacija morske vode, dovoz vode vodonoscima, gradnja sustava u kojem/kojima se uz odgovarajuće pročišćavanje oborinske vode akumuliraju i ponovo koriste kao „tehnička voda“ (npr. za sanitarna ispiranja, zalijevanje hortikulturnih površina i sl.), varijante gradnje zasebne hidrantske mreže s korištenjem mora kao izvora vode, korištenje hidrantskog sustava za crpljenja vode s vodonosca i transport do akumulacije, crpljenje mora i punjenje bazena (preko hidranata i vatrogasnih crijeva), korištenje hidrantskog sustava za



crpljenje oborinskih voda iz retencijskog bazena smještenog u blizini crpnog postrojenja (koje treba biti smješteno što bliže moru i na što nižoj koti) i drugi alternativni sustavi u skladu s važećim propisima i normama.

6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih

Članak 48.

(1) Sustav odvodnje otpadnih voda prikazan je na kartografskom prikazu 2.C. VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava. Prikaz planiranih elemenata sustava je shematskog i načelnog karaktera. Temeljem ovih Odredbi, konačna rješenja (točan položaj tlačnih i gravitacijskih cjevovoda, crpnih stanica, odnosno ES, stupanj pročišćavanja itd.) se utvrđuju razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih voda i Vodovoda Brač. (2) U obuhvatu Plana planira se razdjelni sustav odvodnje, u smislu da se posebno rješava odvodnja oborinskih voda i otpadnih voda u užem smislu - „fekalnih“, tj. sanitarnih i drugih. (3) Sve površine u kojima se postavlja javna mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda moraju biti javne prometne površine. Spajanje objekata na javne sustave odvodnje otpadnih i oborinskih voda provodi se na način da svaka zasebno formirana građevna čestica ima mogućnost direktnog priključenja na sustave putem priključnog voda. (4) Odvodnja oborinske vode planira se na sljedeći način:

(a) poniranjem u teren na površinama građevne čestice ili otjecanjem po površini do recipijenta; proces se mora odvijati bez ugrožavanja okolnog zemljišta, imovine i objekata;

(b) oborinske vode s većih javnih prometnih kolnih površina, parkirališta (više od 10 parkirališnih mjesta) i većih manipulativnih prometnih površina trebaju se prije ispuštanja u recipijent, ili ponovnog korištenja, pročistiti putem skupljača motornih ulja, masti i benzina;

(c) u obuhvatu Plana nema vodotoka niti javnog vodnog dobra koji bi bili recipijenti oborinske kanalizacije, te glavni kolektori oborinske odvodnje trebaju oborinske vode (čiste i pročišćene) provoditi do mora, a samo u iznimnim slučajevima dopušta se predvidjeti upojni bunar kao recipijent oborinske kanalizacije; nije nužno imati jedan jedinstveni kolektor za prikupljanja oborinskih voda, već je projektom moguće planirati više pojedinačnih manjih sustava s kontroliranim ispustima u more odnosno tlo, a radi racionalnije izgradnje i održavanja;

(d) sukladno karakteristikama prostora u obuhvatu Plana, na kartografskom prikazu 2.C načelno je prikazana varijanta mreže kojom se oborinske vode s javnih prometnih površina vode do kolektora i ispuštaju u more kao recipijent;

(e) u okviru većih prostornih jedinica, ili za više prostornih jedinica, preporuča se razraditi sustav kojim se, uz odgovarajuće pročišćavanje, oborinske vode akumuliraju i ponovo koriste kao „tehnička voda“.

(5) Odvodnja otpadnih voda planira se spajanjem na glavni kolektor koji otpadne vode odvodi izvan obuhvata Plana do uređaja za pročišćavanje «Zubatni Ratac» te podmorskog ispusta (sukladno PPUO Milna). Realizacija planiranog kanalizacijskog sustava s pročišćavanjem i podmorskim ispustom je preduvjet za građenje sadržaja planiranih na površinama za novu gradnju i rekonstrukcije postojećih sadržaja u obuhvatu Plana (kartografski prikaz 3.). U obuhvatu Plana uz obalnu crtu položeni su glavni objekti sustava odvodnje otpadnih voda, kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.C. Svi ostali objekti javne odvodnje područja tj. sekundarni objekti moraju biti isključivo gravitacijski cjevovodi. (6) Odvodnja otpadnih voda s područja obuhvata plana će se provoditi u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda, uz sljedeće uvjete:

(a) cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno, (b) trasu kanala za odvodnju otpadnih voda treba u načelu položiti uz poštovanje minimalne udaljenosti

kanala od drugih instalacija (voda min. 1,5 m, ostalo min. 1,0 m), (c) sva izljevna mjesta u građevini, odnosno funkcionalnom sklopu, koja se nalaze u nivou uspora u

javnom sustavu za odvodnju otpadnih voda te podrumski prostori, mogu se priključiti na javni sustav samo preko posebnih prepumpnih uređaja i prepumpnih stanica na internoj instalaciji građevine za koju je odgovoran korisnik;



(d) na javni sustav odvodnje otpadnih voda moraju se priključiti svi sadržaji u obuhvatu Plana; sadržaji (praonice, restorani i sl.) koji zbog tehnoloških procesa proizvode otpadne vode koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti i dopuštene koncentracije za ispuštanje u sustav javne odvodnje, trebaju imati uređaj za prethodno čišćenje, kojim postižu granične vrijednosti i dopuštene koncentracije; lokacija tih uređaja, veličina i način prethodnog čišćenja rješava se u sklopu projektnog rješenja (tj. unutar pojedinačnih zahvata, odnosno prostornih jedinica);

(e) na površinama s postojećim građevinama za koje se planira održavanje (kartografski prikaz 3.), do izgradnje javnog sustava odvodnje:

- odvodnja otpadnih voda zgrada kapaciteta potrošnje do 10 ES (ekvivalentnih stanovnika) može se riješiti prikupljanjem otpadnih voda u vodonepropusnim i sanitarno ispravnim nepropusnim sabirnim jamama s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s propisanim pročišćavanjem; vodonepropusna sabirna jama treba biti pristupačna za specijalno vozilo radi redovitog pražnjenja, odvoženja sadržaja na za to propisano mjesto i raskuživanja;

- u slučajevima objekata s kapacitetom potrošnje većim od 10 ES, otpadne vode je potrebno prije ispuštanja u recipijent tretirati na adekvatnom vlastitom uređaju za pročišćavanje, ovisno o količini i karakteristikama otpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta.

(7) Izradom projektne dokumentacije za ishođenja akata kojima se odobrava građenja, potrebno je detaljno razraditi odvodnju otpadnih i oborinskih voda sukladno odredbama Plana, posebnim uvjetima nadležne tvrtke ili davatelja usluge, akta lokalne samouprave i sukladno propisima. (8) Izgradnjom sustava odvodnje sa objektima zaštite voda i mora, obavezno je ostvariti propisani nivo zaštite priobalnog mora - mora II kategorije (tj. mora u zoni utjecaja otpadnih voda). 6.3.3. Elektroenergetski sustav

Članak 49.

(1) Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTROENERGETIKA. Prikazani su postojeći (u vrijeme izrade Plana) i planirani elementi sustava – elektroprijenosni uređaji: transformatorske stanice i kabeli. Prikaz je shematskog i načelnog karaktera, a temeljem ovih Odredbi, konačna rješenja se utvrđuju razradom nastavne dokumentacije u skladu s posebnim propisima i normama. (2) U obuhvatu Plana, postojeći objekti opskrbljuju se električnom energijom putem niskonaponske zračne i kabelske mreže izvedene sa SKS 3x70+71, 5+2x16 mm² i podzemnim kabelom PP 00 A 4x150 mm², iz GTS 10/0,4 kV MILNA-9 OSIBOVA. Srednjenaponska mreža izgrađena je podzemnim kabelima XHE 49 A 3x1x150 mm² i položena je u lokalnom putu. (3) Za opskrbu električnom energijom površina za novu gradnju, planira se gradnja tri nove trafostanice GTS 10(20)/0,4 kV MILNA-11, GTS 10(20)/0,4 kV MILNA-11 OSIBOVA-GAVA te GTS 10(20)/0,4 kV MILNA-14 SMRČEVA LUKA, koje se sistemom ulaz-izlaz priključuju na postojeći srednjenaponski kabel. Za smještaj planiranih transformatorskih stanica treba formirati građevnu česticu okvirnih dimenzija 7,0 x 8,0 m. Na kartografskom prikazu 2.C dat je prijedlog lokacija TS 10(20)/0,4 kV. (4) Pristup transformatorskoj stanici, odnosno njen smještaj, mora osigurati neometano servisiranje (pristup vozila), odnosno tehničko održavanje i očitanje stanja brojila. Izgradnja trafostanice 20/0,4 kV moguća je bez ograničenja ovim Odredbama u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele. (5) Izradom projektne dokumentacije, moguće je predvidjeti dodatne transformatorske stanice kao dopunu planiranoj elektroenergetskoj mreži. (6) Elektroenergetska mreža gradi se kao kabelska i polaže se, gdje god je to moguće, u koridoru javnih prometnih površina (uključujući i pješačke staze), stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi, obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45º. (7) Niskonaponski kabelski rasplet i položaj kabelskih razvodnih ormarića utvrđuje se u odnosu na položaje budućih građevnih čestica, sadržaje i kapacitete utvrđene Planom te nastavnom dokumentacijom.



6.3.4. Javna rasvjeta

Članak 50.

(1) Javna rasvjeta gradi se prema sljedećim pravilima: (a) sve javne prometne površine moraju biti opremljene javnom rasvjetom; (b) projektnom dokumentacijom utvrđuje se klasa rasvjete pojedinih prometnica, posebna mjesta

u prometu (prilazi križanjima), rasvjeta pješačkih i javnih zelenih površina u koridorima javnih prometni površina, odnosno uvjeti rasvjete temeljem namjene i korištenja površina utvrđenih Planom. Sukladno uvjetima rasvjete odredit će se točna visina i međusobni razmak stupova, odnosno snaga svjetiljki;

(c) sve svjetiljke javne rasvjete moraju udovoljavati uvjetima ekološke zaštite od svjetlosnog zagađenja te biti opremljene potpuno ravnim zaštitnim staklom. Napajanje javne rasvjete treba biti riješeno posebnim ormarićima s uređajima za regulaciju jačine rasvjete.

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 51.

(1) U obuhvatu Plana, javne zelene površine (drvoredi i travnjaci) planirane su isključivo kao dio sustava javnih prometnih površina - drvoredi i travnjaci u okviru koridora javnih prometnih površina - na način kako je prikazano na kartografskom prikazu 2.A. i pod naslovom 6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ovih Odredbi. (2) Uvjeti uređenja zelenih površina unutar pojedinih prostornih jedinica ugostiteljsko-turističke i pratećih namjena propisani su za svaku od prostornih jedinica pod naslovom 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ovih Odredbi. 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 8.1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja

Članak 52.

(1) U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11.) u obuhvatu Plana nema zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti – zaštićenih područja. (2) U smislu odredbi PPUO Milna, u obuhvatu Plana, u jugoistočnom dijelu obuhvata Plana, u uvali Lučice označen je vrijedni dio prirode evidentiran kao osobito vrijedni predjel – prirodni krajobraz, Obalni potez uvale Lučice. Ovaj prirodni krajobraz, s razmjerno gustom visokom i niskom autohtonom vegetacijom, čuvati u izvornom obliku. (3) Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) cjelokupni obuhvat Plana sastavni je dio područja Ekološke mreže Republike Hrvatske na način da je:

(a) Kopneni dio obuhvata Plana je dio Međunarodno važnog područja za ptice, šifra i naziv područja: HR1000036 # , Srednjedalmatinski otoci i Pelješac,

(b) Akvatorij u obuhvatu Plana dio je Morskog područja NEM-a, šifra i naziv područja: HR3000127 #, Brač – podmorje.

Na područjima ekološke mreže RH obvezno se primjenjuju smjernice propisane Uredbom o proglašenju Ekološke mreže RH, te donosi i provodi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti. Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i te Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Također, potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže. (4) Sastavni dio ekološke mreže iz stavka (3) ovog članka čine također sve morske špilje i svi speleološki objekti u smislu Zakona o zaštiti prirode. Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se nadležnom ministarstvu, sukladno navedenom Zakonu, a gradnja mora prilagoditi odgovarajućim uvjetima i mjerama zaštite.



(5) Pejsažno uređenje mora se temeljiti na sadnji mješovite autohtone vegetacije. Ako se na površinama koje se sukladno Planu pejsažno uređuju nalazi postojeća visoka autohtona vegetacija, pejsažno uređenje se treba temeljiti na njenom očuvanju. 8.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 53.

(1) U obuhvatu Plana postoje dvije crkve (Crkva sv. Josipa u uvali Osibova i Crkva sv. Ivana u uvali Osibova). Sukladno PPUO Milna, Crkva sv. Josipa se nalazi izvan građevinskog područja dok se Crkva sv. Ivana nalazi unutar Izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke, T2 – turističko naselje. (2) Crkva sv. Josipa je zaštićeno graditeljsko kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4998 i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture. (3) Crkva sv. Ivana je evidentirano graditeljsko kulturno dobro i spada u kategoriju povijesni sklop i građevina, sakralna građevina; uvjete gradnje i uređenja prostora crkve propisuje Konzervatorski odjel u Splitu, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo kulture. (4) Ako se pri izvođenju građevinskih ili drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili predmete od arheološkog značaja, izvođač radova je dužan o tome izvijestiti nadležni Konzervatorski odjel. (5) Suhozidi, gomile i bunje izvan Planom utvrđenih površina za gradnju te unutar zaštitnih zelenih površina, trebaju se čuvati, odnosno uz minimalne intervencije prilagoditi uređenjima dopuštenim ovim Odredbama. (6) Prije izrade projekata uređenih plaža, privezišta i sidrišta potrebno je izvršiti podmorsku reambulaciju uvale. (7) Zaštita ambijentalnih vrijednosti smatra se ugrađenom u urbanistička rješenja Plana i ove Odredbe. 9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 54.

(1) Unutar svake od prostornih jedinica, mora se urediti prostor za prikupljanje i privremeno (kratkotrajno) odlaganje otpada, odnosno smještaj odgovarajućih spremnika. Iznimno, u slučajevima kada Planom utvrđene prostorne jedinice predstavljaju funkcionalnu cjelinu (npr. turističko privezište i susjedna prostorna jedinica za gradnju turističkog naselja i sl.), dopušta se gradnja, odnosno uređenje zajedničkog („centralnog“) prostora za privremeno prikupljanje i odlaganje otpada. (2) Prostor iz stavka (1) ovog članka:

a) može biti dio osnovne zgrade odnosno jedne od zgrada osnovnog funkcionalnog sklopa unutar prostorne jedinice (građevne čestice), dio pomoćne građevine, ili posebno uređen natkriveni, ili otvoreni prostor na građevnoj čestici;

b) mora biti lako pristupačan s javne prometne površine, odnosno preko interne prometne mreže unutar prostorne jedinice dostupan vozilima kojima se obavlja odvoz otpada;

c) svojim smještajem ne smije ometati redovnu uporabu sadržaja u susjednim prostornim jedinicama, odnosno ugrožavati vrijednosti okoliša u obuhvatu Plana; parter (korisna površina) prostora za privremeno odlaganje otpada mora biti vodonepropustan, odnosno ne može biti „procjedna površina“;

d) arhitektonskim oblikovanjem i/ili hortikulturnim uređenjem mora biti usklađen s oblikovanjem ostalih građevina i uređenja unutar prostorne jedinice.

(3) Veće otvorene površine unutar prostornih jedinica pretežito u javnom odnosno „polu-javnom“ režimu korištenja (površine isključivo za prateće sadržaje - rekreacija i zelenilo, perivojno uređene zelene površine) obvezno moraju biti opremljene koševima za otpatke s osiguranim redovitim pražnjenjem. (4) Sustav javnih prometnih površina obvezno mora biti opremljen koševima za otpatke s osiguranim redovitim pražnjenjem u okviru sustava odvoza komunalnog otpada. (5) Komunalni otpad odvozi se prema komunalnom redu po ovlaštenom komunalnom poduzeću.



10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10.1. Zaštita okoliša

10.1.1. Opći elementi zaštite okoliša

Članak 55.

(1) U obuhvatu Plana, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi te vrijednosti prevladavajućeg turističkog i rekreacijskog karaktera okoliša u obuhvatu Plana, niti se smije zemljište uređivati i/ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (2) Sukladno načelu cjelovitog pristupa i stavku (1) ovog članka, elementi zaštite okoliša, odnosno mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, smatraju se ugrađenima u urbanistička rješenja Plana i ove Odredbe, posebno kroz:

(a) namjenu površina i građevina, odnosno smještaj građevina i djelatnosti u prostoru, te proizlazeća najveća opterećenja okoliša i sustava javne i komunalne infrastrukture,

(b) planirani sustav javnih prometnih površina, (c) planirani sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, vodoopskrbe i zaštite od štetnog

djelovanja voda, koji cjelovito djeluje u smislu zaštite tla, voda i mora, (d) planirani sustav elektroopskrbe (primjena kabelskih – podzemnih – vodova, kojom se povećava

sigurnost napajanja potrošača te eliminira vizualni utjecaj na okoliš), (e) propisanu primjenu energetski učinkovite – ekološke - javne rasvjete, (f) odredbe o postupanju s otpadom, (g) urbanističke parametre kojima je regulirana izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica,

najmanji udjel zelenih prirodnih površina, visina i međusobne udaljenosti građevina, (h) utvrđene površine na kartografskim prikazima 3. i 4. unutar pojedinih prostornih jedinica koje

se moraju pejsažno urediti sadnjom visoke autohtone vegetacije, bez većih zahvata kojima bi se mijenjao postojeći reljef terena;

(i) određivanje zahvata u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća, odnosno određivanje urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Ostali elementi zaštite okoliša i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš (zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš), osiguravaju s i provode primjenom posebnih propisa, te odgovarajućim dokumentima Općine Milna sukladno posebnim propisima.

10.1.2. Zaštita tla

Članak 56.

(1) Elementi zaštite tla su u ovim Odredbama primarno određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih te pod naslovom 9. POSTUPANJE S OTPADOM. (2) Zaštita od erozije obuhvaćena je urbanističko-planskim rješenjima u cjelini, a posebno odredbama za gradnju unutar svake od prostornih jedinica vezano uz visine podzida, terasiranje i sl. Površine utvrđene na kartografskim prikazima 3. i 4. („visoko zelenilo“) moraju se pejsažno urediti bez značajnijih zahvata u postojeći reljef, rekonstrukcijom (sanacijom) postojećih, ili građenjem novih podzida u maniri suhozida. Te površine mogu se očistiti, prokrčiti te se obvezno uređuju pretežito sadnjom i/ili očuvanjem visoke autohtone vegetacije. Osim u slučajevima:

- kad je unutar tih površina u pojedinim prostornim jedinicama dopušteno interpoliranje manjih rekreacijskih sadržaja (npr. stolni tenis, mini-golf),

- kad te površine presijeca nužni prilaz servisnih i dr. vozila do planiranih sadržaja sukladno ovom Planu,

- pješačkih staza (uključujući i stubišta i rampe u vanjskom prostoru) koje se pružaju sukladno osnovnim pješačkim pravcima utvrđenim na kartografskim prikazima Plana,

ostale interne staze, odmorišta i druge površine se izvode, odnosno uređuju i održavaju kao vodopropusne („procjedne“) površine.



10.1.3. Zaštita voda

Članak 57.

(1) U obuhvatu plana nema registriranih vodotoka niti javnog vodnog dobra. (2) Obuhvat Plana ne zahvaća zone zaštite izvorišta vode za piće. (3) Elementi zaštite voda su u ovim Odredbama određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih. 10.1.4. Zaštita mora

Članak 58. (1) Priobalno more u obuhvatu Plana smatra se morem II kategorije - morem u zoni utjecaja otpadnih voda. (2) Elementi zaštite mora su u ovim Odredbama primarno određeni pod naslovom 6.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda - sanitarnih, oborinskih i drugih. (3) Pri uređenju kupališta, odnosno uređenih plaža, zahvati se moraju temeljiti na procjeni prihvatnog kapaciteta kupališta. U akvatoriju uređenih plaža potrebno je osigurati i provoditi sustavno praćenje kakvoće mora (u praćenje uključivati više zainteresiranih pravnih subjekata), odnosno provoditi mjere upravljanja morem za kupanje sukladno važećim propisima. 10.1.5. Zaštita kakvoće zraka

Članak 59.

(1) Smatra se da obuhvat Plana, pripada I. kategoriji kakvoće zraka prema razini onečišćujućih tvari – čist ili neznatno onečišćen zrak - u kojem nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar. (2) U obuhvatu Plana dopuštena je gradnja isključivo na način i uz mjere sukladno posebnim propisima kojima se osigurava da se zadržava (čuva) postojeća kakvoće zraka, odnosno na način da uvođenjem novog izvora ne dolazi do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora. 10.1.6. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 60.

(1) Zaštita od svjetlosnog onečišćenja osigurava se primjenom posebnog propisa te primjenom energetski učinkovite – ekološke - javne rasvjete, kao mjerom usmjerenom ka otklanjanju svjetlosnog onečišćenja okoliša odnosno negativnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja na bioraznolikost, čovjekovo zdravlje i noćni krajobraz. 10.1.7. Zaštita od buke

Članak 61.

(1) U smislu zaštite od buke prema posebnom propisu, te primjene Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04.), a s obzirom na planirane sadržaje (namjene zgrada i djelatnosti) utvrđene Planom – u obuhvatu Plana se primjenjuju najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru za 1. zonu buke tj. za „zonu namijenjenu odmoru, oporavku i liječenju“. 10.2. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća - Urbanističke mjere zaštite od

elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10.2.1. Opći elementi zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 62.

(1) Zaštita od prirodnih i drugih nesreća, odnosno odgovarajuće urbanističke mjere zaštite od



elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u dokumentima prostornog uređenja Općine Milna temelje se na „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja - Općina Milna“ (dalje u tekstu: Zahtjevi zaštite i spašavanja) koji je izvadak iz dokumenta „Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća - Općina Milna“ (dalje u tekstu: Procjena ugroženosti) te zahtjevima tijela i osoba s javnim ovlastima sukladno posebnim propisima (zaštita i spašavanje te zaštita od požara). (2) Zahtjevi zaštite i spašavanja iz stavka (1) ovog članka sastavni su dio Plana („Ostali obvezni prilozi“). U njima se utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom se implementacijom umanjuju posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećava stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na vrste mogućih ugroza koje mogu pogoditi stanovništvo, materijalna dobra i okoliš na području Općine Milna. (3) Vlasnici i korisnici zgrada u obuhvatu Plana dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima, te na površinama i zgradama čiji su vlasnici odnosno korisnici, na zahtjev nadležne uprave za zaštitu i spašavanje, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana. Smještaj sirena za uzbunjivanje dopušten je na način da ne ometa svakodnevnu namjenu i korištenje površina i sadržaja, te na način da su što manje vizualno eksponirane. 10.2.2. Sklanjanje ljudi

Članak 63.

(1) Prema odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) za naselja sa manje od 2000 stanovnika te u okviru objekata turističkih naselja, ne moraju se graditi skloništa te se njihova gradnja ne planira u obuhvatu Plana. Temeljem navedenog Pravilnika, a s obzirom na broj stanovnika i ne postojanje objekata koji su posebno ugroženi, odnosno s obzirom na poziciju, korisnike i namjenu površina u obuhvatu Plana, ne propisuje se ni obveza osiguranja sklanjanja stanovništva gradnjom drugih objekata za zaštitu u obuhvatu Plana. 10.2.3. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 64.

(1) Pri projektiranju građevina obvezno je primjenjivati sljedeće posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara:

(a) Ugostiteljske objekte projektirati sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99.).

(b) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/10.).

(c) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornošću na: Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03.) s uvjetima za vatrogasne pristupe, odnosno prilaze vatrogasne tehnike do građevine i dr., te Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06) vezano uz mjesta postavljanja hidranata, njihovu međusobnu udaljenost itd.

(d) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u pravilu najmanje 4,0 m. Navedena udaljenost može biti manja ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U slučajevima poluugrađenog (dvojnog) ili ugrađenog (u nizu) načina gradnje, građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta): a - nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m, ili b - završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova



krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. (e) Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (Life Safety

Code, izdanje 2003.) (f) Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih

instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102.

(g) Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS (Verband der Sacherversicherer e.V. Koeln 1987. god.).

(h) Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

(i) U glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, navesti norme i propise prema kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenih proizvoda i opreme glede zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

10.2.4. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 65.

(1) Prema postojećim seizmološkim kartama, obuhvat Plana nalazi se u području intenziteta VIII stupnja MCS ljestvice, odnosno području očekivanih maksimalnih intenziteta potresa VIII stupnja MSK-64 ljestvice. (2) Do izrade detaljnijih karata seizmičkog rizika, odnosno mikrozoniranja (mikrorajonizacije), protupotresno projektiranje građevina i njihovo građenje mora se provoditi sukladno postojećim podacima, propisima i normama. U slučajevima gradnje uz područja već izgrađenih građevina za koje postoji izrađeno lokalno mikrozoniranje, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe nove gradnje. (3) U slučaju rekonstrukcije postojeće građevine koja nije projektirana sukladno važećim propisima i normama za protupotresno građenje, potrebno je ojačati konstruktivne elemente građevine sukladno važećim propisima i normama. (4) Radi omogućavanja pristupa interventnih vozila, odnosno evakuacije ljudi i dobara, javne prometne površine (ceste / ulice) štite se od rušenja zgrada minimalnom udaljenošću građevinske od regulacijske linije od 5m te propisanim i najvećim dopuštenim visinama građevina. Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati kolnik ceste, pri čemu zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine - H/2. Navedenim je osigurano da se, u većini slučajeva, potencijalno urušavanje događa unutar granica građevinske čestice pojedine građevine, a prometna površina ostaje nezakrčena. U slučajevima Planom dopuštenih manjih udaljenosti od regulacijske linije (prema kartografskom prikazu 4.), Planom utvrđena razgraničenja javnih prometnih površina (cesta / ulica) osiguravaju alternativne pristupe i putove evakuacije, a tehničkom dokumentacijom objekta / objekata treba dokazati da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, te da rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima. (5) Sukladno važećim propisima i normama, detalji interne prometne mreže unutar prostornih jedinica utvrđuju se prilikom ishođenja lokacijske dozvole za svaku prostornu jedinicu (pojedinačni zahvat) na način da eventualno urušavanje građevina ne ometa pristup interventnih vozila sadržajima unutar prostorne jedinice, odnosno na način da je osigurana brza i jednostavna evakuacija ljudi i dobara. 10.2.5. Zaštita od bujica

Članak 66.

(1) U obuhvatu Plana nema registriranih bujica niti stalnih vodenih tokova. Pri gradnji mreže odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina te interne mreže unutar planiranih prostornih jedinica - ugostiteljsko turističke i pratećih namjena - treba voditi računa o maksimalnim intenzitetima kiše u kratkim vremenskim razmacima te mrežu dimenzionirati vodeći računa o takvim uvjetima. Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća - Općina



Milna, područje općine Milna ima najveću količinu oborina u kasnoj jeseni (studeni) sa 250-300 mm. 10.2.6. Zaštita u slučaju plimnog vala i uspora

Članak 67.

(1) U obuhvatu Plana nije zabilježeno dugotrajno plavljenje uslijed podizanja razine mora, ali postoji mogućnost njegova nastanka. Temeljem namjene površina i razmještaja gradivih površina, a u odnosu na more i reljef (visinske kote), ne očekuje se da zone plavljenja u slučaju najgoreg scenarija ozbiljnije ugroze ljude i dobra u obuhvatu Plana. Mogućnost plavljenje uslijed podizanja razine mora potrebno je uzeti u obzir pri gradnji (rekonstrukciji) dužobalne šetnice i infrastrukture koja se njom vodi povišavanjem visinskih kota šetnice, te pri zahvatima uređenja kupališta, zahvatima u akvatoriju te zahvatima na uređenju turističkog privezišta i sidrišta. 10.2.7. Zaštite od ostalih slučajeva ugroze

Članak 68.

(1) Zaštita od ostalih slučajeva ugroze provodi se kako slijedi: (a) preventivne mjere u s lučaju olujna ili orkanska nevremena, pijavica, jakih vjetrova i tuče,

ostvaruju se gradnjom i uređenjima u skladu s Planom te prema važećim propisima i normama kojima se osigurava mehanička otpornost i stabilnost građevina;

(b) sukladno naslovu 6.3.1. Vodoopskrba ovih Odredbi, dopušteno je i preporuča se uvođenje dopunskih, odnosno alternativnih sustava vodoopskrbe, koji mogu biti od značaja za zaštitu i spašavanje u slučaju suše i drugih slučajeva ugroze obuhvata Plana i područja Općine;

(c) zaštita od tehnološko-tehničkih katastrofa i velikih nesreća u gospodarskim objektima i prometu obuhvaćena je propisanim mjerama zaštite od požara i eksplozija sukladno Planu te primjenom posebnih propisa, kako za sadržaje na kopnu, tako i u akvatoriju (turističko privezište i sidrište);

(2) Prema Procjeni ugroženosti, opasnost od prometnih nesreća u pomorskom prometu na području naselja Milna i u obuhvatu Plana je visoka zbog neposredne blizine Splitskih vrata, ali se u djelokrugu Plana ne propisuju posebne preventivne mjere. U djelokrugu Plana ne propisuju se ni posebne preventivne mjere zaštite i spašavanja u slučajevima epidemiološke i sanitarne opasnosti. 11. MJERE PROVEDBE PLANA 11.1. Detaljni planovi uređenja i uvjeti za provedbu urbanističko-

arhitektonskih i arhitektonskih natječaja Članak 69.

(1) U obuhvatu Plana nema slučajeva utvrđene obveze izrade detaljnih planova uređenja i zahvata za koje je utvrđena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih i/ili arhitektonskih natječaja te se Plan provodi neposredno.

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA · 2016-04-21 · 1.3. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) - odnos zbroja bruto razvijene tlocrtne površine svih nadzemnih etaža (razina)