Upute Za Pisanje Magistarskog Rada - EF Zagreb

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

PDS ORGANIZACIJA I MANAGEMENT

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA, KRITIKOG PRIKAZA

I MAGISTARSKOG RADA

Uredila: mr. sc. Nina Poloki

Zagreb, oujak 2001.

Upute za pisanje seminarskog rada, kritikog prikaza i magistarskog rada

I

SADRAJ

1. UVOD..........................................................................................1

2. CILJ PISANJA RADA.2 2.1. Cilj seminarskog rada...............................................................2 2.2. Cilj kritikog prikaza............................................................................2 2.3. Cilj magistarskog rada..2

3. DOGOVOR S NASTAVNIKOM O TEMI, NASLOVU I SADRAJU RADA....3 3.1. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju seminarskog rada.........3 3.2. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju kritikog prikaza..............3 3.3. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju magistarskog rada3

4. PRIJAVA, PREDAJA I OBRANA RADA.4 4.1. Prijava, predaja i obrana seminarskog rada..............................................4 4.2. Prijava, predaja i obrana kritikog prikaza...................................................4 4.3. Prijava teme, predaja i obrana magistarskog rada4

5. DIJELOVI RADA....7 5.1. Naslovna stranica.....................................................................8

5.1.1. Naslovna stranica seminarskog rada..........................8 5.1.2. Naslovna stranica kritikog prikaza...9 5.1.3. Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica magistarskog rada....10

5.2. Predgovor...12 5.3. Sadraj....12 5.4. Popis slika..14 5.5. Popis tablica...........................................................................15 5.6. Tekst.......................................................................................16

5.6.1. Uvod.................................................................................16 5.6.2. Razrada teme.......................................................17 5.6.3. Zakljuak.........................................................................18


II

5.6.4. Nain oznaavanja dijelova rada.............................................18 5.7. Popis literature....19 5.8. Saetak, kljune rijei i prilozi...20

6. SPECIFINI ELEMENTI TEKSTA.21 6.1. Oznake izvora podataka (fusnote ili endnote).21 6.2. Tablice, grafikoni, crtei i slike.23

7. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA...26 7.1. Layout (izgled) rada...26 7.2. Daktilografske upute za pisanje rada..26


1

1. UVOD

Potaknuta brojnim upitima poslijediplomaca o tome kako se piu seminarski radovi, kritiki prikazi i sam magistarski rad te na zamolbu prof. dr. Pere Sikavice kao voditelja poslijediplomskog studija Organizacija i management i profesora koji predaju na istom, odluila sam se za izradu ovih uputa za pisanje seminarskog rada, kritikog prikaza i magistarskog rada.

Upute koje slijede nadogradnja su i nadopuna internih Uputa za pisanje seminarskog i diplomskog rada1 Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a koje su nastale kao rezultat prikupljanja, analize i sinteze, razrade i revizije razliitih do sada publiciranih informacija o pisanju spomenutih radova. Nadalje, neki su elementi ovih uputa preuzeti iz Uputstva za pokretanje postupka za stjecanje magisterija Referade za PDS i doktorate istog fakulteta.

Urednica

1 Upute za pisanje seminarskog i diplomskog rada u njihovoj posljednjoj verziji izradili su: Petra Jung Erceg,

Dr. Danimir Gulin, Dr. ana Ozreti Doen, Mislav Ante Omazi, mr. sc. Nina Poloki, Tomislav Saer, dr. sc. Ivan Strugar i dr. sc. Marija Tomaevi Lianin.


2

2. CILJ PISANJA RADA

2.1. Cilj seminarskog rada

Seminarski rad predstavlja samostalnu strunu obradu izabrane teme. Izradom seminarskog rada poslijediplomac pokazuje teorijsko i praktino znanje kao i sposobnost samostalnog sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom u pismenoj obradi.

Preporuljiv opseg seminarskog rada je 15-20 stranica.

2.2. Cilj kritikog prikaza

Kritiki prikaz predstavlja iznoenje vlastitog miljenja o izabranom strunom tekstu. Struni tekst na temelju kojeg poslijediplomac moe pisati kritiki prikaz moe biti bilo koji lanak, knjiga, dio knjige ili sl. strune problematike. Izradom kritikog prikaza poslijediplomac pokazuje sposobnost samostalnog promiljanja i zakljuivanja vezano uz strune teme.

Bit kritikog prikaza jest da poslijediplomac nakon to proita odreeni struni tekst o istome iznese svoje miljenje, odnosno kritike na isti ili svoje slaganje s istim, te obrazloi svoje stavove.

Preporuljiv opseg kritikog prikaza je 10-15 stranica.

2.3. Cilj magistarskog rada

Magistarski rad je obrada odreene teme koja predstavlja ili originalne podatke i zakljuke ili obrauje neku temu u takvom obliku da se njen sadraj moe smatrati vrijednim doprinosom u znanstvenom ili strunom smislu.

Magistarski rada treba sadravati sistematiziranu znanstvenu ili iru strunu obradu problema koji je definiran temom i dokazati da je kandidat pri obradi pravilno primijenio znanstvene metode.

Preporuljiv opseg magistarskog rada je 120-200 stranica.


3

3. DOGOVOR S NASTAVNIKOM O TEMI, NASLOVU I SADRAJU RADA

3.1. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju seminarskog rada

Poslijediplomac izabire kolegij u okviru kojeg e izraditi seminarski rad. Izabrani kolegij mora biti obuhvaen nastavnim planom i programom upisanog studija, odnosno mora biti jedan od kolegija upisanih u indeks poslijediplomca. Tema seminarskog rada uzima se prema listi objavljenih tema ili se dogovara s nastavnikom. Poslijediplomac predlae radni naslov i sadraj rada, a definira ih u suglasnosti i nakon savjetovanja s nastavnikom.

3.2. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju kritikog prikaza

Poslijediplomac izabire kolegij u okviru kojeg e izraditi kritiki prikaz. Izabrani kolegij mora biti obuhvaen nastavnim planom i programom upisanog studija, odnosno mora biti jedan od kolegija upisanih u indeks poslijediplomca. Tema kritikog rada dogovara s nastavnikom. Poslijediplomac predlae radni naslov i sadraj rada, a definira ih u suglasnosti i nakon savjetovanja s nastavnikom.

3.3. Dogovor s nastavnikom o temi, naslovu i sadraju magistarskog rada

Magistarski rad poslijediplomac izrauje iz kolegija znanstvenog podruja smjera poslijediplomskog studija koji je upisao. Temu i radni naslov rada poslijediplomac mora predloiti i definirati u dogovoru s mentorom. Pri odreivanju teme magistarskog rada potrebno je voditi se afinitetom prema odreenom podruju, raspoloivim izvorima literature, podataka, dokumentacije i slino, te steenim iskustvom u praksi.


4

4. PRIJAVA, PREDAJA I OBRANA RADA

4.1. Prijava, predaja i obrana seminarskog rada

Poslijediplomac dogovara rok predaje i prijave rada s nastavnikom kolegija iz kojeg pie rad. Rad se prijavljuje putem prijavnice za seminarski rad.

Poslijediplomac predaje jedan primjerak uvezanog (plastini uvez) seminarskog rada nastavniku u dogovorenom roku. Seminarski rad se ne brani pred povjerenstvom.

4.2. Prijava, predaja i obrana kritikog prikaza

Poslijediplomac dogovara rok predaje i prijave rada s nastavnikom kolegija iz kojeg pie rad. Rad se prijavljuje putem prijavnice za seminarski rad na kojoj se umjesto seminarski rad ispisuje kritiki prikaz.

Poslijediplomac predaje jedan primjerak uvezanog (plastini uvez) kritikog prikaza nastavniku u dogovorenom roku. Kritiki prikaz se ne brani pred povjerenstvom.

4.3. Prijava teme, predaja i obrana magistarskog rada2

Nakon definiranja teme i sadraja rada s izabranim mentorom poslijediplomac treba izraditi prijavu magistarskog rada koju predaje u Referadi za PDS i doktorate u 2 primjerka. Prijava magistarskog rada se sastoji iz slijedeih dokumenata: 1) Dopis naslovljen na Fakultetsko vijee EF u Zagrebu sa slijedeim podacima:

a) Naziv studija i godina upisa b) Naslov teme magistarskog rada c) Ime profesora kojeg student eli za mentora d) Potpis mentora da prihvaa temu i prijedlog sastava povjerenstva e) Potpis voditelja studija da je suglasan s prijavom te teme f) Tona adresa studenta

2 Prema Uputstvima za pokretanje postupka za stjecanje magisterija Referade za PDS i doktorate

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.


5

2) ivotopis kandidata na cca pola stranice; navesti kolovanje, profesionalno obrazovanje, kretanje u slubi, znanje stranih jezika, poduzea u kojima je poslijediplomac radio

3) Dispozicija rada sadraj magistarskog rada razraen na poglavlja i podpoglavlja 4) Obrazloenje teme na cca dvije stranice; treba navesti:

a) razloge izbora odreene teme zadaci, cilj istraivanja b) metode kojima se misli sluiti pri obradi teme c) oekivani znanstveni doprinos obrade predloene teme Nakon to poslijediplomac preda prijavu teme magistarskog rada Referadi za PDS i

doktorate, procedura za odobrenje teme tee na slijedei nain: Na prvoj sjednici Fakultetsko vijee imenuje povjerenstvo za ocjenu teme. Povjerenstvo dobiva prijavu kandidata i u roku od 60 dana dostavlja izvjetaj o ocjeni prijave teme rada Fakultetskom vijeu. Na slijedeoj sjednici Vijea prihvaa se tema, imenuje mentor i povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada. Nadalje, nakon to mentor pregleda rad i odobri slubenu predaju istog na ocjenu, student donosi potreban broj spiralno uvezanih primjerka rada (jedan primjerak vie od broja lanova povjerenstva za ocjenu rada) i indeks u Referadu za PDS i doktorate. Tada se rad slubeno dostavlja lanovima povjerenstva koje je duno u roku od 60 dana dostaviti izvjetaj o ocjeni magistarskog rada Fakultetskom vijeu. Na treoj sjednici Vijee prihvaa rad, izvjetaj o radu i odreuje datum obrane rada koji moe biti najranije 10 dana nakon sjednice Vijea.

Obrana magistarskog rada je javna. Rad se brani pred povjerenstvom koje se sastoji od predsjednika i jo najmanje dva lana od kojih je jedan mentor.

Postupak obrane magistarskog rada najee obuhvaa ove faze: 1. Predsjednik povjerenstva otvara postupak obrane. 2. Kandidat u petnaestak minuta izlae temeljnu problematiku rada, metode koje je koristio i

najvanije rezultate do kojih je doao tijekom istraivanja i izrade rada. 3. lanovi komisije postavljaju usmena i/ili pismena pitanja kandidatu. Pojedini lan

komisije moe, u pravilu, postaviti najvie pet pitanja. 4. Kandidat nakon kratke pripreme (uobiajeno 30-tak minuta) odgovara na pitanja. 5. Nakon to je kandidat odgovorio na sva postavljena pitanja i nakon eventualne rasprave o

pitanjima i odgovorima, komisija se povlai. U odsutnosti kandidata komisija razmatra kvalitetu magistarskog rada, usmeno izlaganje kandidata o radu i odgovore na postavljena pitanja, te odluuje o konanoj ocjeni rada.

Nakon obrane magistarskog rada kandidat je duan u Referadu za PDS i doktorate donijeti potreban broj tvrdo uvezanih primjeraka svog magistarskog rada. Tonije, za svakog


6

lana komisije potrebno je donijeti po jedan primjerak rada. Nadalje, potrebno je donijeti jedan primjerak rada za potrebe Referade za PDS i doktorate. Takoer, prema odluci Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, svaki student znanstvenog poslijediplomskog studija duan je po obrani rada za potrebe biblioteke dostaviti dva tvrdo ukoriena rada. Dakle, potrebno je donijeti tri primjerka vie od broja lanova povjerenstva za ocjenu rada. Nakon obrane rad je u Referadu za PDS i doktorate potrebno predati i u digitalnom obliku. Pri tome format elektronskog zapisa mora biti slijedei: Rad mora biti pohranjen iskljuivo u MS Word formatu uz uporabu Central European encoding-a. Medij za pohranu podataka je floppy disketa kapaciteta 1,44 MB i formata 3,5 (ukoliko veliina datoteke premauje veliinu medija treba rabiti neki od poznatih programa za komprimiranje koji ima mogunost kompresije na vie od jednog medija uz kasniju mogunost samodekompresije Self extracting, npr. WinRAR) ili CD.


7

5. DIJELOVI RADA

U skladu s izabranom temom i radnim naslovom poslijediplomac pristupa izradi seminarskog rada, kritikog prikaza ili magistarskog rada.3

Konana struktura rada ukljuuje definitivni naslov rada i strukturu sadraja po glavama, poglavljima, podpoglavljima itd.

Seminarski rad se sastoji od slijedeih dijelova: 1) Naslovna stranica 5) Uvod 2) Sadraj 6) Tekst 3) Popis slika 7) Zakljuak 4) Popis tablica 8) Popis literature

Kritiki prikaz se sastoji od slijedeih dijelova: 1) Naslovna stranica 2) Sadraj 3) Tekst 4) Popis literature

Magistarski rad se sastoji od slijedeih dijelova: 1) Naslovna stranica 8) Popis literature 2) Sadraj 9) Saetak na hrvatskom jeziku 3) Popis slika 10) Saetak na engleskom jeziku 4) Popis tablica 11) Kljune rijei (hrvatski i engleski) 5) Uvod 12) Prilozi 6) Tekst 13) ivotopis (biografija) 7) Zakljuak

3 Prvi korak u izradi seminarskog ili magistarskog rada svakako je prikupljanje literature iz podruja rada. Prvi

korak u izradi kritikog prikaza odabir je jednog naslova, knjige, dijela knjige ili lanka koji e biti osnova za kritiki prikaz. Kod prikupljanja potrebne literature preporuljivo je krenuti od predmetnog i strunog kataloga u Knjinici i dokumentaciji KID-a Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, osim knjiga i lanaka danas se sve vie koristi i preporua koristiti izvore s Interneta, odnosno pretraivati Internet vezano uz odreenu temu.


8

5.1. Naslovna stranica

Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s itateljem rada. Zbog toga ona treba sadravati osnovne podatke i biti odgovarajueg estetskog izgleda. Naslovna je stranica prva stranica rada i na njoj se nikad ne oznaava redni broj.

5.1.1. Naslovna stranica seminarskog rada

Naslovna stranica seminarskog rada sadri sljedee podatke (primjer 1.): 1) naziv sveuilita i naziv fakulteta 6) oznaka kolegija 2) specifikacija da se radi o seminarskom radu 7) titula, ime i prezime mentora 3) naslov rada 8) naziv studija poslijediplomca 4) semestar u kojem je rad izraen 9) mjesto i mjesec predaje rada 5) ime i prezime kandidata te broj indeksa

Primjer 1. Naslovna stranica seminarskog rada

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET - ZAGREB

SEMINARSKI RAD

TEHNOLOGIJA KAO PRIMARNA ZNAAJKA ORGANIZACIJSKE KULTURE

Izraeno u I. semestru

Studentica: Nina Poloki, PDS-56-1997

Kolegij: Dizajniranje organizacije Mentor: Prof. dr. Pere Sikavica Studij: PDS Organizacija i management

Zagreb, svibanj 1997.


9

5.1.2. Naslovna stranica kritikog prikaza

Naslovna stranica kritikog prikaza sadri sljedee podatke (primjer 2.): 1) naziv sveuilita i naziv fakulteta 6) oznaka kolegija 2) specifikacija da se radi o kritikom prikazu 7) titula, ime i prezime mentora 3) navod knjige, dijela knjige, lanka ili sl. koji 8) naziv studija poslijediplomca

je obraen u kritikom prikazu 4) semestar u kojem je rad izraen 9) mjesto i mjesec predaje rada 5) ime i prezime kandidata te broj indeksa

Primjer 2. Naslovna stranica kritikog prikaza


KRITIKI PRIKAZ

Poglavlja "Making Decisions" iz knjige Marca Fishera i Marca Allena

"How to Think Like a Millionaire"

Izraeno u III. semestru

Studentica: Nina Poloki, PDS-56-1997

Kolegij: Poslovno odluivanje Mentor: Prof. dr. Pere Sikavica Studij: PDS Organizacija i management

Zagreb, svibanj 1998.


10

5.1.3. Vanjska ili omotna stranica i naslovna stranica magistarskog rada

Osim naslovne stranice, magistarski rad ima i vanjsku ili omotnu stranicu (korice). Ona sadrava sljedee podatke (primjer 3.): naziv sveuilita i naziv fakulteta,

ime i prezime poslijediplomca naslov rada naznaka MAGISTARSKI RAD

Zagreb i godina

Primjer 3. Vanjska ili omotna stranica magistarskog rada (korice)


NINA POLOKI

SUVREMENI MANAGEMENT I ENSKI STIL VOENJA

MAGISTARSKI RAD

Zagreb, 1999.


11

Naslovna stranica magistarskog rada sadri sljedee podatke (primjer 4.): naziv sveuilita i naziv fakulteta,

naslov rada, naznaka MAGISTARSKI RAD,

ime i prezime poslijediplomca, broj indeksa poslijediplomca, naziv studija poslijediplomca, titula, ime i prezime mentora,

titula, ime i prezime predsjednika komisije, titula, ime i prezime lanova komisije, datum obrane.

Primjer 4. Naslovna stranica magistarskog rada

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

SUVREMENI MANAGEMENT I ENSKI STIL VOENJA

MAGISTARSKI RAD

Student: Nina Poloki Broj indeksa: PDS-56-1997 Studij: PDS Organizacija i management

Mentor: prof. dr. Fikreta Bahtijarevi-iber Predsjednik komisije: prof. dr. Pere Sikavica lan komisije: prof. dr. Velimir Sria

Datum obrane: 02.02.2000.


12

5.2. Predgovor

Seminarski rad, kritiki prikaz i magistarski rad ne moraju imati predgovor. Ukoliko autor rada eli napisati predgovor potrebno je voditi rauna o sljedeem: Predgovor treba razlikovati od uvoda. U njemu se priopavaju prilike koje su dovele do

pojave rada, iskustva nastala tijekom pisanja i objektivne prepreke koje su se javljale tijekom izrade.

U predgovoru se uz imena navode akademski stupnjevi ili funkcije osoba koje su autoru pomagale tijekom izrade i to prema vanosti njihove pomoi, a ne prema poloaju koji zauzimaju u znanosti i/ili praksi.

Naslov PREDGOVOR napisan velikim slovima stavlja se na sredinu stranice. Stranica s predgovorom moe se numerirati rimskim brojem I, odnosno moe se ostaviti bez numeracije.

5.3. Sadraj

Sadraj predstavlja rekapitulaciju i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi glava, poglavlja, odjeljaka, toaka i ulomaka (Vidi primjer 5.).

Naslov SADRAJ pie se velikim slovima na sredini stranice. Stranica sa sadrajem moe se numerirati rimskim brojem I (ako rad nema predgovora) ili II (ako postoji predgovor), odnosno moe se ostaviti bez numeracije.


13

Primjer 5. Primjer sadraja rada

SADRAJ Stranica

PREDGOVOR_______________________________________________I SADRAJ_________________________________________________III POPIS SLIKA______________________________________________VI POPIS TABLICA___________________________________________IX

1. UVOD________________________________________________1 1.1. Problem istraivanja........................................................1 1.2. Svrha, ciljevi i polazne hipoteze istraivanja..................2 1.3. Analiza dosadanjih istraivanja.................................3 1.4. Izvori i metode prikupljanja podataka.............................4 1.5. Sadraj i struktura rada....................................................4

2. PROMJENE U SUVREMENOM MANAGEMENTU TREND K ENSKOM STILU VOENJA__________________________6

3. KARAKTERISTIKE MUKARACA I ENA_______________16 3.1. Bioloke karakteristike..............................................16 3.2. Psiholoke karakteristike...............................................17 3.3. Radne karakteristike......................................................21

3.3.1. Odnos prema kolegama...............................22 3.3.2. Odnos prema radu.......................................23 3.3.3. Stil rada...........................................24 3.3.4. Odnos prema pogrekama...........................24 3.3.5. Pristup odluivanju.................................25 3.3.6. Izvori motivacije.....................................25 3.3.7. Nain komuniciranja...................................26 3.3.8. Pristup pregovorima................................30

4. KARAKTERISTIKE MUKOG I ENSKOG STILA VOENJA____________________________________33 4.1. Muki stil voenja................................................33 4.2. enski stil voenja.................................................36

5. EMPIRIJSKA ANALIZA ENSKOG STILA VOENJA U HRVATSKIM PODUZEIMA___________________________42 5.1. Metodoloki aspekti istraivanja...................................42

5.1.1. Polazne hipoteze.........................................42 5.1.2. Instrument istraivanja............................43 5.1.3. Uzorak i nain prikupljanja primarnih podataka....45 5.1.4. Obrada podataka.............................................46

5.2. Rezultati istraivanja.....................................................47 5.2.1. Tko su prvenstveni nositelji enskog stila voenja?....47 5.2.2. Koji je stil voenja dominantan u hrvatskim poduzeima?...........80 5.2.3. Koji se stil voenja preferira u hrvatskim poduzeima?...........................83

6. ANALIZA PRETPOSTAVKI ZA USPJENU PRIMJENU ENSKOG STILA VOENJA U HRVATSKIM PODUZEIMA_______________________________________99 6.1. Promocija enskog stila voenja kao poeljnog stila, stila budunosti..99 6.2. Ukljuivanje veeg broja ena u rad poduzea.......100

6.2.1. Objektivni faktori ukljuivanja ena u rad poduzea..104 6.2.2. Prepreke i preporuke za brojnije ukljuivanje ena u rad i management poduzea.......107


14

6.2.2.1.Drutvene prepreke i preporuke........109 6.2.2.2.Kulturne prepreke i preporuke..... ....112 6.2.2.3.Obrazovne prepreke i preporuke...........114 6.2.2.4.Organizacijske prepreke i preporuke za njihovo otklanjanje...119

6.2.2.4.1. Shvaanje vanosti ena za organizacijsku uspjenost....120 6.2.2.4.2. Ostale organizacijske prepreke i preporuke za njihovo otklanjanje..126

6.2.2.5. Ostale prepreke i preporuke.........142

7. ZAKLJUAK________________________________________148

LITERATURA_______________________________________152 SAETAK NA HRVATSKOM JEZIKU__________________162 SAETAK NA ENGLESKOM JEZIKU___________________163 KLJUNE RIJEI (HRVATSKI I ENGLESKI)_____________164 PRILOZI____________________________________________165 BIOGRAFIJA________________________________________185

5.4. Popis slika

Popis slika slijedi nakon stranice sa sadrajem (Vidi primjer 6.). Slike obuhvaaju grafike prikaze, crtee i sl.

Naslov POPIS SLIKA napisan velikim slovima nalazi se na sredini stranice. Stranica se, poput one s predgovorom i sadrajem, moe numerirati odgovarajuim rimskim brojem ili ostaviti bez numeracije.


15

Primjer 6. Stranica koja sadri popis slika

POPIS SLIKA

Broj slike

Naziv slike Stranica

1. Muka organizacija 9 2. enska organizacija 9 3. Psiholoke razlike izmeu mukaraca i

ena 21

4. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema zaposlenima ukupno

48

5. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema zaposlenim mukarcima

49

6. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema zaposlenim enama

50

7. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema studentima ukupno

51

8. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema studentima

52

9. Profil tipinog mukog i tipinog enskog managera prema studenticama

53

10. Profil tipinog enskog managera prema nemanagerima i managerima

63

11. Profil tipinog mukog managera prema zaposlenim mukarcima i zaposlenim enama

73

12. Profil tipinog mukog managera prema nemanagerima i managerima

74

13. Profil tipinog mukog managera prema studentima i studenticama

75

itd.

5.5. Popis tablica

Popis tablica dolazi na stranicu neposredno nakon popisa slika. Popis sadri redni broj i naziv svih tablica navedenih po redoslijedu (broj stranice) pojavljivanja u radu (Vidi primjer 7.).

Naslov POPIS TABLICA napisan velikim slovima nalazi se na sredini stranice. Stranica se, poput onih s predgovorom, sadrajem i popisom slika, moe numerirati odgovarajuim rimskim brojem ili ostaviti bez numeracije.


16

Primjer 7. Stranica koja sadri popis tablica

POPIS TABLICA

Broj tablice

Naziv tablice Stranica

1. Promjene paradigme managementa 11 2. Odgojne lekcije za djeake i za djevojice 20 3. Linearne kombinacije, standardne

devijacije i koeficijenti varijacije za tipine muke i tipine enske managere, zaposlenih i studenata ukupno i prema spolu

54 4. Znaajnost razlika izmeu ocjena za

tipinog mukog i tipinog enskog managera prema zaposlenima ukupno, zaposlenim mukarcima i zaposlenim enama, linearna kombinacija i po dimenzijama

56 5. Znaajnost razlika izmeu ocjena za

tipinog mukog i tipinog enskog managera prema studentima ukupno, studentima i studenticama, linearna kombinacija i po dimenzijama

57 6. F-omjeri za analizu znaajnosti razlike u

opisima tipinih mukih i tipinih enskih managera s obzirom na nezavisne karakteristike zaposlenih

58 7. F-omjeri za analizu znaajnosti razlike u

opisima tipinih mukih i tipinih enskih managera s obzirom na nezavisne karakteristike studenata

59 itd.

5.6. Tekst

5.6.1. Uvod

Tekst zapoinje uvodom. Stranica s uvodom se u pravilu oznaava arapskim brojem 1. Uvod sadri osnovne elemente problema koji se obrauje u radu (oznaka problema i razlog njegovog izbora za predmet rada), nain obrade problema i strukturu rada. Tekst uvoda poeljno je za potrebe seminarskog rada ralaniti na nain prikazan u primjeru 8. Za potrebe magistarskog rada sugerira se ralaniti uvod kao u primjeru 9.

Rije UVOD se pie velikim slovima i oznaava se arapskim brojem 1.


17

Primjer 8.

1. UVOD 1.1. Predmet i cilj rada 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja 1.3. Sadraj i struktura rada

Primjer 9.

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja 1.2. Svrha, ciljevi i polazne hipoteze istraivanja 1.3. Analiza dosadanjih istraivanja 1.4. Izvori i metode prikupljanja podataka 1.5. Sadraj i struktura rada

5.6.2. Razrada teme

Cjelokupna materija koju poslijediplomac izlae u radu treba biti smisleno strukturirana u glave. Svaka glava se naslovljava i zapoinje na zasebnoj strani. Naslov glave pie se velikim slovima, a radi bolje preglednosti moe se i podebljati (primjer 10.). Glave se prema potrebi ralanjuju na poglavlja, poglavlja na odjeljke, odjeljci na toke, a toke na ulomke.

Primjer 10.

2. PROMJENE U SUVREMENOM MANAGEMENTU TREND K ENSKOM STILU VOENJA


18

Poglavlje se oznaava podnaslovom koji se pie malim slovima, ali mora biti istaknut (podvueno, podebljano ili kosim slovima) - primjer 11. Poglavlje ne mora zapoeti na zasebnoj strani.

Primjer 11.

6.1. Promocija enskog stila voenja kao poeljnog stila, stila budunosti

Sloenost strukture rada zavisi od karaktera materije koja se obrauje no opa preporuka glasi da zbog lakeg praenja i preglednosti teksta dubina ralanjivanja unutar jedne glave ne prelazi etiri razine.

5.6.3. Zakljuak

Tekst zavrava zakljukom u kojem treba prikazati rezultate i spoznaje do kojih se dolo u radu. Naslov ZAKLJUAK se takoer oznaava arapskim brojem i pie velikim slovima na zasebnoj stranici (primjer 12.).

Primjer 12.

7. ZAKLJUAK

5.6.4. Nain oznaavanja dijelova rada

Najpregledniji nain oznaavanja dijelova rada predstavlja decimalni sustav brojeva. Svaka glava se oznaava arapskim brojem. Prva znamenka svakog poglavlja se podudara s brojem glave kojoj poglavlje pripada, a druga znamenka oznaava redni broj dotinog poglavlja u glavi. Isti postupak slijedi za oznaavanje odjeljaka i toaka.

Dobar primjer oznaavanja vidljiv je na stranici sa sadrajem rada (primjer 5., strana 13.).


19

5.7. Popis literature

Iza zakljuka dolazi popis koritene literature. Naslov LITERATURA napisan velikim slovima stavlja se na sredinu stranice. Ukoliko je koriten veliki broj izvora poeljno ih je razvrstati po skupinama kao to su: strune knjige, asopisi, statistike i ostale publikacije, enciklopedije, materijali strunih organizacija i udruenja, neobjavljeni materijali, novine i sl.

Unutar svake grupe izvori se svrstavaju abecednim redom (prema prezimenu autora ili ako ne postoji autor ili urednik prema prvoj rijei naslova) i numeriraju arapskim brojevima.

Najprije se navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od punog ili skraenog imena. Titule autora nije potrebno pisati. Ako je vie autora djela, navode se svi redom koji je oznaen i na samom djelu, te se odvajaju zarezom. Nakon imena autora, ako se radi o knjizi, podebljano se pie naslov knjige, zatim izdavaka kua koja je izdala knjigu, sjedite izdavake kue, odnosno mjesto u kojem je izdana knjiga, te godina kada je izdana. (Vidi primjer 13.).

Primjer 13.

1. Bahtijarevi-iber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Ako se radi o knjizi izdanoj u SAD-u, osim mjesta izdavanja, poeljno je navesti i skraeni naziv drave u kojoj se nalazi izdava (Vidi primjer 14.4).

Primjer 14.

1. Heim, P., Golant, S. K.: Hardball for Women: Winning at the Game of Business, A Plume Book, New York, NY, 1993.

Ukoliko autor djela nije osoba nego institucija, naziv institucije dolazi umjesto imena autora. No, ako autor djela nije niti institucija, tada umjesto imena autora stavljamo tri mala

4 Skraenica NY oznaava dravu New York.


20

slova o, tri toke ... ili ne piemo nita nego navod djela poinje naslovom knjige (primjer 15.).

Primjer 15.

ooo: Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Golden Marketing, Zagreb, 1996. ILI ...: Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Golden Marketing, Zagreb, 1996. ILI Tko je tko u hrvatskom gospodarstvu, Golden Marketing, Zagreb, 1996.

lanci koriteni u seminarskom radu, kritikom prikazu ili magistarskom radu navode se na slian nain kao i knjige. Prvo se navodi autor lanka. Zatim se u navodnicima navodi naslov lanka. Nakon toga se podebljano navodi asopis u kojem je objavljen lanak, mjesto u kojem se izdaje asopis, godite asopisa5, broj asopisa6, godina izdanja dotinog broja, te stranice na kojima se nalazi lanak (primjer 16.).

Primjer 16.

1. Goleman, D.: What Makes a Leader, Harvard Business Review, Boston, Vol. 76., No. 6., 1998., str. 93-102.

5.8. Saetak, kljune rijei i prilozi

Neizostavni dio svakog magistarskog rada takoer su i saetak i kljune rijei. Popis priloga nije sastavni dio rada jer svaki rad ne treba imati i priloge, ali je uobiajeno da ih ima.

Saetak se pie u jednom odlomku (oko 250 rijei), jednostavnim jezikom, u treem licu i pasivu, to omoguuje jednostavniju i kompjutorsku obradu. Saetak se pie na hrvatskom i jednom od svjetskih jezika, najee engleskom jeziku.

Kljune rijei piu se na hrvatskom jeziku i na jednom od svjetskih jezika, najee engleskom jeziku.

U priloge spadaju anketni upitnici, tablice s analitikim podacima i sl.

5 Ako se radi o hrvatskom asopisu godite asopisa se oznaava s God., a ako se radi o asopisu s engleskog

govornog podruja godite se oznaava s Vol. (Volumen).


21

6. SPECIFINI ELEMENTI TEKSTA

6.1. Oznake izvora podataka (fusnote ili endnote)

Svaki tui dio rada mora se citirati. Oznake izvora podataka preporuljivo je upisivati na jedan od dva sljedea naina, kao: a) fusnote - na donjem rubu stranice; oznaavanje rednim brojevima od 1 nadalje; b) endnote - na posebnoj stranici; oznaavanje rednim brojevima od 1 nadalje.

Autor koji je odabrao nain oznaavanja naveden pod b) mora stranicu s popisom oznaiti naslovom POPIS IZVORA PODATAKA. Ova stranica se smjeta neposredno nakon priloga (ako ih nema nakon stranice s popisom literature) i potrebno ju je navesti u sadraju rada.

Fusnote ili endnote se koriste kao dokumentacija: a) za svako direktno citiranje (pod znakom navoenja, .........) u tekstu; b) za navoenje svake injenice koja nije openito poznata, a autor takve injenice je neka

odreena osoba. U prvom sluaju moe se neki dui tekst prepriati vlastitim rijeima, ali mora se

navesti izvor iz kojeg su dobiveni takvi podaci. Pri pisanju rada na raunalu u okviru koritenog programa postoje posebne naredbe za

automatsko ureenje fusnota i endnota. Fusnote ili endnote navode se na nain kao i literatura (Vidi poglavlje 5.7.), no

potrebno je na kraju navoda dodati i broj stranice na kojoj se nalazi citat ili navedena injenica (Vidi primjer 17.).

Primjer 17.

2 Bahtijarevi-iber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999., str. 77. 3 Goleman, D.: What Makes a Leader, Harvard Business Review, Boston, Vol. 76., No. 6., 1998., str. 101.

6 Ako se radi o hrvatskom asopisu broj asopisa se oznaava s Br., a ako je rije o asopisu s engleskog

govornog podruja broj asopisa oznaavamo s No. (Number).


22

Ukoliko je u radu djelo ve citirano i eli ga se opet citirati, nije potrebno pisati sve podatke o djelu, nego se u tom sluaju citira na nain da se napie op. cit. to oznaava da je djelo ve prethodno citirano, te se navodi pod kojom je fusnotom prvi put citirano (primjer 18.)

Primjer 18.

4 Bahtijarevi-iber, F.: op. cit. pod 3., str. 41.

Ako se koristi citat iz djela koje je upravo citirano u prethodnoj "fusnoti" ili "endnoti" na istoj stranici teksta, dakle neposredno prije fusnote koja se sada navodi, dovoljno je napisati Ibid i stranicu s koje je citat (primjer 19.).

Primjer 19.

5 Ibid., str. 97.

Ako se koriste lanci ili neki drugi podaci s Interneta, njih je takoer potrebno navesti. lanci se navode na nain da se prvo navede autor lanka, zatim naziv lanka, Internet adresa na kojoj se nalazi lanak, te na kraju godina kada je lanak napisan (primjer 20.).7

Primjer 20.

1. Kleiman, C.: Women at Work: Management Image, http://careers.denverpost.com/ resources/c16.htm, 1998.

Ako podaci koriteni u radu nisu dio lanka objavljenog na Internetu, ve se nalaze na nekoj Internet stranici, potrebno je navesti naziv i adresu Internet stranice koju se koristilo u radu (primjer 21.).

7 Potrebno je navesti godinu kada je lanak napisan, a ne godinu kada je objavljen na Internetu ili godinu kada je itan s Interneta.


23

Primjer 21.

2. U.S. Department of Labor, Womens Bureau, http://www.dol.gov/dol/wb//

6.2. Tablice, grafikoni, crtei i slike

Tablice, grafikoni, crtei i slike ne predstavljaju samo dodatak tekstu. Oni su, ba kao i tekst, vani i neophodni dijelovi rada. Njihov je temeljni zadatak omoguiti jasno, koncizno i jednostavno predstavljanje materijala u radu. Stoga je njihovoj pripremi i izradi potrebno posvetiti odgovarajuu panju.

Svaka se tablica, grafikon, crte i slika mora oznaiti odgovarajuim rednim brojem. Naslov tablice, grafikona, crtea ili slike mora u principu sadravati odgovor na pitanja "to, gdje i kada". On se pie velikim slovima. Uz svaku tablicu, grafikon, crte i/ili sliku mora se neizostavno oznaiti izvor podataka. Primjeri 22. i 23. pokazuju nain oznaavanja i izrade tablica i grafikona.


24

Primjer 22.

Slika 3. Psiholoke razlike izmeu mukaraca i ena

ekonomsko socijalno nezavisnost zavisnost

racionalno emocionalno

zainteresiranost za samoga sebe zainteresiranost za druge samodostatnost potreba za drugima

trgovaka roba poklon efikasnost pravednost mehaniko organsko

vrsto mekano

strogost intuitivnost

abstraktno konkretno

Izvor: Nelson, J. A.: Feminism and Economics, Journal of Economic Perspectives, Nashville, Vol. 9., No. 2., 1995., str. 41.


25

Primjer 23.

Tablica 1. Promjene paradigme managementa

PARADIGMA XX. STOLJEA PARADIGMA XXI. STOLJEA Kultura Stabilnost, efikasnost Promjene, rjeavanje problema Tehnologija Mehanika Elektronika Zadaci Fiziki Mentalni, temeljeni na ideji Hijerarhija Vertikalna Horizontalna Organizacija Piramida Mrea Mo/kontrola Vrhovni management iroko disperzirana Ciljevi karijere Sigurnost Osobni razvoj; vrhunska strunost Vodstvo Autokratsko Transformacijsko Zaposleni Homogeni Kulturno raznoliki i razliiti Obavljanje posla

Pojedinci Timovi

Trita Lokalna, domaa Globalna Fokus Profit Potroai Kvaliteta Mogua Vrhunska Resursi Kapital Znanje i informacije Prednost Cijena Vrijeme

Izvor: Bahtijarevi-iber, F.: Management ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999., str. 65., prilagoeno prema: Daft, R. L.: Management, Dryden Press, Forth Worth, 1997., str. 748.


26

7. TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU RADA

Tehnikom aspektu pisanog rada potrebno je posvetiti dunu panju. Uredno pripremljen rad olakava itanje, te daje uvid u sustavnost izlaganja i obrade izabranog predmeta rada.

Seminarski rad, kritiki prikaz i magistarski rad se piu na raunalu. Uz zadovoljavajui estetski izgled rad mora biti korektan u smislu gramatike, sintakse i stila. Poslijediplomac je duan savjesno kontrolirati tekst, jer za korektan rad i prijepis iskljuivo odgovara autor. Ukoliko rad prepisuje daktilograf za sve eventualne greke u prijepisu odgovornost snosi autor. Ovo se odnosi i na sve ostale greke, npr. u citiranim izvorima ili statistikim podacima.

7.1. Layout (izgled) rada

Rad se pie na formatu papira A4. Broj redaka ne smije prelaziti 32, a stranica moe imati 1800-2000 znakova. Kako bi se zadovoljili prethodno navedeni kriteriji, a rad bio pregledan, preporua se uiniti slijedee: odabrati veliinu slova 12, te prored 1.5, koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,54 cm (1 inch), pisati u paragrafima postoje dva naina pisanja paragrafa:

1) uvueni poetak paragrafa8 (tada izmeu paragrafa nema praznog reda), 2) jedan red razmaka izmeu paragrafa (tada poetak paragrafa nije uvuen).

7.2. Daktilografske upute za pisanje rada

Osnovno to treba znati pri pisanju rada na raunalu je da: se iza svake rijei nalazi jedan razmak,9 se znakovi kao to su toka, upitnik, usklinik, zarez, dvotoka, toka zarez, zatvorena

zagrada, navodni znak na kraju navoda, znak za postotak, te znak string piu zajedno s rijei iza koje slijede (Izmeu tih znakova i rijei iza koje slijede ne stavlja se razmak!),

8 Pri pisanju na kompjuteru paragraf se uvlai tipkom TAB.


27

se znakovi kao navodni znak na poetku navoda i otvorena zagrada piu zajedno s rijei ispred koje se nalaze (Izmeu tih znakova i rijei ispred koje se nalaze ne stavlja se razmak!),

ako iza neke rijei dolazi navoenje teksta u zagradi tada postoji razmak izmeu te rijei i poetka zagrade,

se znak i (&) pie odvojeno od rijei izmeu kojih se pie, se tri toke piu zajedno s rijei koja im prethodi, a odvojeno od rijei ispred koje se

nalaze,

se crtica pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr. tehno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu,

se oznaka za fusnotu pie poslije zareza, toke ili slinog znaka (npr. danas,4).

9 Razmak se radi jednim udarcem tipke SPACE.

Documents

Upute Za Pisanje Magistarskog Rada - EF Zagreb