Zagreb, 5. lipnja 2019.Broj: 3460/2019

POZIVNA REDOVITU SJEDNICU SKUPŠTINE HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMORE

Na temelju zaključka 6. sjednice održane 30. svibnja 2019. godine, Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore saziva redovitu

SkupštinuHrvatske odvjetničke komore

u subotu 6. srpnja 2019. s početkom u 11:00 u Zagrebu, Koturaška 53/II.

Upravni odbor predlaže sljedećiDNEVNI RED

1. Otvaranje Skupštine i izbor članova Radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika2. Usvajanje dnevnog reda Skupštine3. Ovjera zapisnika redovite Skupštine Hrvatske odvjetničke komore održane 7. srpnja 2018. godine (objavljen u časopisu „Odvjetnik“ br. 9/10/18)4. Pozdravne riječi gostiju5. Svečano uručenje Plakete „dr. Ivo Politeo“ s poveljom Ranku Pelicariću, odvjetniku u Zagrebu i Romanu Završeku, odvjetniku u Ljubljani6. Izvješće predsjednika Hrvatske odvjetničke komore 7. Izvješće glavnog tajnika8. Izvješće blagajnika9. Izvješće disciplinskog tužitelja10. Izvješće predsjednika Disciplinskog suda11. Izvješće predsjednice Višeg disciplinskog suda12. Izvješće predsjednice Odvjetničke akademije13. Izvješće predsjednice Centra za mirenje14. Izvješće predsjednika Udruge odvjetničkih vježbenika15. Godišnji fi nancijski izvještaj HOK-a za 2018. godinu16. Financijski plan HOK-a za 2020. godinu17. Izvješće Nadzornog odbora o pregledu fi nancijskog poslovanja18. Rasprava o točkama 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.19. Donošenje odluka o točkama 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.20. Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Hrvatske odvjetničke komore21. Rasprava o točki 20.22. Donošenje odluke o točki 20.23. Utvrđivanje člana Upravnog odbora i zamjenika izabranih od odvjetničkog zbora24. Davanje razrješnice članu Vijeća Vrhovnoga suda RH25. Prijedlog za razrješenje članova disciplinskih tijela HOK-a26. Glasanje za razrješenje članova disciplinskih tijela HOK-a27. Prijedlog kandidata za dopunske izbore članova disciplinskih tijela HOK-a koji je utvrdio Upravni odbor HOK-a 28. Glasanje za dopunske izbore članova disciplinskih tijela HOK-a i proglašavanje rezultataČlanovi Skupštine dužni su prisustvovati sjednice Skupštine.Skupštinu Komore čine:– predstavnici svih odvjetničkih zborova Komore izabrani na godišnjim skupštinama zborova– predsjednik Komore, predsjednici svih odvjetničkih zborova, predsjednik Disciplinskog suda Komore, predsjednik Višeg disciplinskog suda Komore, disciplinski tužitelj Komore, bivši predsjednici Komore koji nisu u mirovini i predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika.Predsjednik zbora je predstavnik Skupštine po položaju, a broj predstavnika odvjetničkih zborova određuje se tako da svaki zbor izabire po jednog predstavnika u Skupštinu na svakih započetih 50 (pedeset) svojih članova.Skupština se može održati i donositi pravovaljane odluke ako joj prisustvuje većina svih članova.Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.Član Skupštine kojemu je pravomoćnom odlukom izrečena mjera zabrane obavljanja odvjetništva na određeno vrijeme ili ko-jemu je obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva, nema pravo sudjelovati u radu Skupštine. U slučaju da zbor ne izabere člana Skupštine umjesto člana kojemu je izrečena pravomoćna mjera zabrane obavljanja odvjetništva na određeno vrijeme ili kojemu je obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva do dana održavanja Skupštine i o tome ne obavijesti HOK, kvorum Skupštine prilagođuje se smanjenom broju članova.Skupštini mogu biti nazočni i svi ostali članovi Hrvatske odvjetničke komore.

UPRAVNI ODBOR HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMOREPREDSJEDNIK

Josip Šurjak, v. r.

Radovi se objavljuju na hrvatskom jeziku.Ako rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na re-cenziju. Časopis/izdavač samostalno odlučuju o objavi rada.Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzen-ta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recenzenata i članova uredništva, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevima za do-radu i ispravak rada, ako se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti uredništvu u roku od 8 dana od primitka.Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na internetsku stranicu časopisa odnosno HOK-a. Autori su su-glasni da prijevod sažetka na engleski jezik izvrši uredništvo.Objavljeni radovi honoriraju se prema odluci uredništva. Časopis/HOK zadržava i sva ostala prava u odnosu na rad i objavu rada, osim ako s autorom nije drugačije dogovoreno.Radovi se predaju uredništvu časopisa elektroničkom po-štom na adresu: hok-cba@hok-cba.hr. Dokument treba biti načinjen u programu Microsoft Word. Radovi koji se dostavljaju uredništvu moraju biti lektorira-ni. Lektori koje odredi uredništvo imaju pravo lektorirati i lektorski korigirati tekst.U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze dužinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150 do 250 riječi i izbor ključnih riječi. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2.000 riječi. Iznimno, Uredništvo može odobriti objav-ljivanje radova izvan navedenih kategorija i s dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ako je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse. Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pi-smom, u kojem je nužno navesti podatke autora i to – OIB, adresu i e-mail adresu za kontakt, te kontakt telefon, infor-maciju je li autor obveznik PDV-a ili ne, broj žiro računa (IBAN), informaciju o II. mirovinskom stupu autora.Svaki autor u popratnom će pismu dostaviti i izjavu da rad nije prethodno objavljivan.Prva stranica rukopisa treba sadržavati: • naslov • datum • broj riječi u članku • titulu, ime i prezime autora i profesiju • nazive ustanove/društva u kojima radi • e-mail adrese • predloženu kategorizaciju • sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada • naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words).Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologi-ju rada, rezultate i zaključak. Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane s mnogo riječi. Napomene u radu navode se u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera. U fusnoti treba na-voditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku

s objašnjenjem). U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za citi-ranje djela u fusnotama: a) ako je riječ o navođenoj knjizi: Matić, T.: Pravo virtualnih pravnih odnosa: elektronička trgovina, Narodne novine, Zagreb, 2012.b) ako je riječ o knjizi s više autora, a ima urednika: Gorenc, V. et. al.; Gorenc, V. (ur.): Komentar Zakona o

obveznim odnosima, Narodne novine, Zagreb, 2014.c) ako je riječ o navođenom članku: Petrić, A.: Agentski temeljeno elektroničko poslovanje, dostupno na https://bib.irb.hr/datoteka/332127.Petric_

Ana_-_Agentski_temeljeno_elektronicko_poslovanje.pdf, str. 1.-10., (datum pristupa.)

d) ako je riječ o navođenom članku u časopisu: Katulić, T.: Elektronički agenti i sklapanje ugovora

putem interneta, Informator, br. 5142/443 od 10.1.2005. str.

12.-19., str. 19. e) ako je riječ o navođenom članku u elektroničkom časo-

pisu: Bayamloglu, E.: Intelligent Agents and Th eir Legal

Status, Ankarabarreview, br. 2008/1, Ankara, 2008. str. 46-54, dostupno na htt://www.ankarabarosu.org.tr/siteler/

Ankar- BarReview/tekmakale/2008-1/8.pdf, (datum pristupa)

f) ako je riječ o navođenoj internetskoj adresi: World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank

Fights Corruption (online). Washington: Th e World Bank.

Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/ EXTERNAL/NEWS/0. (datum pristupa)g) ako je riječ o zakonu ili pravnom izvoru (svi izvori u

kojima je objavljen s izmjenama i dopunama): Zakon o elektroničkoj trgovini – Narodne novine (NN) br. 173/03, 67/08, 36/09, 130/11, 30/14. Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama: • dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc ili .docx format) • stranica standardne veličine (A4) • prored 1.5 za cijeli rukopis, osim za sažetak i ključne riječi s proredom 1 • font Times New Roman, 12 pt • sve margine 2,5 cm • obvezno brojčano označiti stranice. Uredništvo

(Ove Upute za autore usvojene su na sastanku uredniš-tva časopisa i glasila „Odvjetnik“, održanom 29. svibnja 2018. godine u Zagrebu. Upute za autore za sada služe kao preporuke autorima stručnih tekstova, a od 1. siječnja 2019. godine njihova će primjena biti obavezna)

Uppputte zza auutorre

ODVJETNIK 2-2019

1

Sadržaj

UVODNIKIgor Hrabar, urednik „Odvjetnika” 2

IZ HOK-A37. Dan hrvatskih odvjetnika: „Odvjetništvo i tehnologija današnjice“ 4Lovro Kovačić: Društvene mreže, nužnost ili potreba? 12dr. sc. Ondrej Laciak: Primjeri digitalizacije i modernih tehnologija u kaznenom pravu 16Janez Starman: Odvjetništvo i nove tehnologije 19Mladen Klasić: Odvjetnici i tehnologija današnjice 23XIV. Konferencija odvjetnika i odvjetničkih vježbenika HOK-aposvećena položaju odvjetnika u primjeni prava EU-a 28Tin Matić - oproštaj nakon 22 godine uređivanja „Odvjetnika“ 30Hrvatska odvjetnička komora na Facebooku i LinkedInu 31

ČLANCI I RASPRAVEmr. sc. Iris Gović Penić: Praksa Europskoga suda za ljudska prava na području vraćanja stečenog bez osnove: predmeti Čakarević protiv Hrvatske i Solomun protiv Hrvatske 32mag. iur. Vladimir Vučković: Prigovor radi prebijanja u sudskoj praksi 39

IZ EU-aEuropska povelja o korištenju umjetne inteligencije u pravosuđu 46Pravedna naknada i troškovi u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava 47

ENGLESKI ZA ODVJETNIKENagrada ili naknada troškova – compensation or reimbursement? 51

HRVATSKI ZA ODVJETNIKEPravilno pisanje poslovnog pisma 53

PRISEGEPrisege dane 20. veljače 2019. 55Prisege dane 13. ožujka 2019. 57Prisege dane 17. travnja 2019. 58

IN MEMORIAMVasilij Burić Heler 60mr. sc. Miljenko Kovač 61Oskar Šarunić 62Jasna Novak 63

ODVJETNIK 2-2019

2

Uvodnik

Glasilo-Časopis Hrvatske odvjetničke komore, Zagreb, 2/2019., god. 91.Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, 2 - 2019, annual fi le 91

Svi potpisani tekstovi odražavaju stavove i mišljenja isključivo njihovih autora, a ne Hrvatske odvjetničke komore, urednika i Uredništva Časopisa-glasila „Odvjetnik”. Uredništvo zadržava pravo objave primljenih ma-terijala u časopisu i/ili na web stranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici ne honoriraju se.Prvi broj časopisa „Odvjetnik” objavljen je 25. studenoga 1927. godine. Prvi urednik bio je dr. Ivo Politeo.„Odvjetnik“ je i stvarni sljednik „Pravnika“ – glasila kluba odvjetnika u području odvjetničkog odbora u Osijeku koji je izlazio od 1913. do 1914. godine a urednik glasila bio je dr. Hugo Spitzer.

Glavni i odgovorni urednik: Josip Šurjak, odvjetnik, Zagreb Urednik: Igor Hrabar, odvjetnik, Zagreb Izvršna i grafička urednica: Nataša Barac, Zagreb, Koturaška cesta 53, tel: 6165 218, fax: 6170 838, e-mail: hok-cba@hok-cba.hr, natasa.barac@hok-cba.hr, Uredništvo: Leo Andreis, dr. sc. Atila Čokolić, Davor Bubalo, Maša Gluhinić, Mario Janković, Mladen Klasić, dr. sc. Tin Matić, Ingrid Mohorovičić-Gjanković, Matija Potočnjak, Robert Travaš – odvjetnici, Arno Vičić, odvjetnik u m., Mato Arlović, sudac Ustavnog suda RH, mr. sc. Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda u m., Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda u m., mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Lektor: Zvonko Šeb, Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb, Grafička priprema: P.L. Studio, Zagreb. Fotografije: Grgur Žučko, Ivan Bitunjac, Nataša Barac.

ODVJETNIK 2/2019.

Poštovane kolegice i kolege, poštovane čitateljice i čitatelji,čast mi je da se kao novi urednik „Odvjet-nika“, časopisa i glasila Hrvatske odvjetnič-ke komore, mogu obratiti mnogobrojnom članstvu, čitateljima i svima onima koji su-rađuju s časopisom.Veliku zahvalnost dugujemo dugogodiš-njem glavnom uredniku kolegi Tinu Mati-ću, jer bez njegova samoprijegora, upor-nosti i poleta u priređivanju „Odvjetnika“ i vođenja uredništva, bili bismo uskraćeni za sve ono što je u naše urede donosio „Odvjetnik“ donosio. Kolega Matić uspio je kroz niz godina sačuvati i unaprijediti ko-munikaciju Hrvatske odvjetničke komore s njezinim članovima upravo kroz redovito izlaženje časopisa, stvarajući time neizbri-siv trag odvjetničkog promišljanja o našoj pravnoj svakodnevici. Zbog toga, još jedan-put, velika mu hvala.

Novo uredništvo nastavlja s radom u želji da učinimo još poneki novi korak. Za to nam je potrebna podrška sviju vas, pa vas u tom smislu i pozivam na suradnju. Poku-šat ćemo pronaći neke nove putove prepo-znatljivosti odvjetništva i prava u našemu društvu, osvijetliti probleme koji nas muče, i dalje pratiti mlađe kolegice i kolege kad postaju dijelom Hrvatske odvjetničke ko-more. Rubrike koje smo do sada imali od čitateljstva izuzetno su dobro prihvaćene, pa ćemo ih nastojati zadržati.„Odvjetnik“ je časopis i glasilo Hrvatske odvjetničke komore, prvi put objavljen 25. studenoga 1927., na kojemu se izvoru okrepljujemo novostima iz odvjetništva i u kojemu saznajemo za probleme koji muče odvjetništvo kao struku. Osim toga, u naše-mu časopisu čitamo i tekstove koji potiču na promišljanje i imaju utjecaja na pravosuđe kojega smo dio. Zato, da bismo bili još pri-

Piše: Igor Hrabar,

urednik„Odvjetnika”

ODVJETNIK 2-2019

3

Uvodnik

Uredništvo Zagreb, Koturaška cesta 53/IItel: 6165 207; fax: 6170 838e-mail: hok-cba@hok-cba.hr

Prodaja oglasnog prostora-marketing1/1-6.800,00 kn / 1/1 (omot)-7.800,00 kn / 1/2-3.800,00 kn

IzdavačHrvatska odvjetnička komora, ZagrebKoturaška cesta 53/IItel: 6165-200; fax: 6170-686

www.hok-cba.hr

IBAN HR66 2360000-1101268409 Godišnja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za in ozem stvo 40 eura,pojedinačni broj za tuzem stvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.Copyright © Hrvatska odvjetnička komora 2008.Niti jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdavača.

sutniji, ovim putem pozivam sve kolegice i kolege na još plodonosniju suradnju kroz vlastite priloge, članke i osvrte. Budući da je odvjetništvo povezano s drugim pravo-sudnim institucijama, nastojat ću potaknu-ti i druge kolegice i kolege – suce, državne odvjetnike, sveučilišne nastavnike – da svo-jim prilozima u časopisu unaprijede struku, kako bi pravosudni put kojim hodimo bio još jasniji i čvršći. Novine koje imam na umu trebale bi pri-donijeti još većoj povezanosti i zbližavanju odvjetnika povezanih kroz našu Komoru. Namjera mi je u svakome broju uvodnik prepustiti nekome od predsjednika zbo-rova, i drugim kolegicama i kolegama na odvjetničkim funkcijama, koji će svojim ri-ječima upoznati našu odvjetničku javnost s problemima i događanjima na lokalnoj razini i predstaviti svoje zborove.Časopis će, radi veće koncentracije tema,

možda malo promijeniti način izlaženja i vjerujemo da će biti rado čitan među svi-ma vama. Zamisao mi je pojedine brojeve posvetiti posebnim, aktualnim temama, te uvesti nove rubrike koje će, ne samo osvje-žiti sadržaj časopisa, već će nam biti više-struko korisne u odvjetničkoj praksi. Zbog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, pokazuje se da je prijeko potrebno informirati odvjetnike s europskim direkti-vama koje se neposredno primjenjuju u Hr-vatskoj, a predstavljaju određeni problem za sve nas. Nedvojbeno nas stoljetna po-vijest Hrvatske odvjetničke komore vezu-je i obvezuje, pa bismo, ponosni na svoju odvjetničku tradiciju, s vremena na vrijeme imali i rubriku prenošenja još uvijek aktual-nih, a starijih tekstova. Dakako, sve želje za još boljim časopisom i glasilom „Odvjetnik“ bit će odjek potreba i zamisli nešto izmijenjenog uredništva, u kojem mi je namjera dati priliku mlađim kolegicama i kolegama, da zajedno poku-šamo časopis učiniti zanimljivijim, aktu-alnijim i poticajnijim. Zbog toga, sve vas pozivam da svojim člancima sudjelujete u izgradnji još boljeg odvjetništva, jer pre-poznatljivost prema van, izlazak iz našega relativno uskog kruga, prodor u društvena zbivanja, na dobrobit je naših stranaka, nas samih i odvjetništva, a na koncu i društva u kojem živimo.

ODVJETNIK 2-2019

4

Iz HOK-a

37. Dan hrvatskih odvjetnika: „Odvjetništvo i tehnologija današnjice“

Pripremila: Nataša Barac,

izvršna urednica „Odvjetnika“

Hrvatski odvjetnici i njihovi gosti i ovog su ožujka već tradicionalno obilježili 37. Dan hrvatskih odvjetnika. Od samog početka obilježavanja, Dan hrvatskih odvjetnika bio je prigoda da odvjetnici upozore na važne teme i probleme u odvjetništvu i pravosuđu pa je tako ovogodišnja tema “Odvjetnici i tehnologija današnjice” bila i više nego ak-tualna. Odvjetnicima su se na obilježavanju njihova dana pridružili predstavnici sudbe-ne, zakonodavne i izvršne vlasti, a poseban gost koji je uveličao ovaj događaj bio je pred-sjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.Predsjednik Hrvatske odvjetničke komo-re Josip Šurjak u svom je govoru kazao da

je u odvjetničkim komorama diljem EU-a prisutna težnja za funkcionalnom državom, koja rađa zrelo društvo, a zrelo društvo do-nosi svim adresatima pravne norme ono što se zove dobrobit. „U Republici Hrvatskoj vidljivo je kako izvršna vlast ne teži stvaranju ideološke dr-žave. Postoje vidljivi napori za ostvarenjem funkcionalne države, a to je jako bitno nama u odvjetništvu zbog ostvarenja općeg dobra. To mora javnost čuti, mi to mislimo kao struka, jer to često ostaje posve slučajno skri-veno“, nastavio je Šurjak. „Drugo što je bitno za reći bez zadrške, jest da se kolege odvjetnici i kolege suci ne

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

5

Iz HOK-a

smiju ponašati onako kako javnost od njih očekuje. To je vrlo važno, jer se oni mora-ju ponašati onako kako propisuje struka, a u struci uvijek imamo odredbe koje nam pokazuju put ka pravičnosti. Prvi korak u napretku pravosuđa vidimo u legitimnoj i transparentnoj suradnji sudaca i odvjetni-ka uključujući i državne odvjetnike, a sve pod pokroviteljstvom Ministarstva pravo-suđa“, istaknuo je predsjednik HOK-a, do-dajući da bi javnost imala bolji pogled na pravosuđe kada bi svi dionici pravosudnog sustava zajedno javno nastupali u općem interesu. Odvjetnici su, nastavio je, svakodnevno na prvoj crti borbe za ljudska prava i temeljne slobode, te s obzirom na to da sustav vide iznutra predlažu poboljšanja sustava, pa se odvjetnici tako zalažu i za neukidanje re-dovne revizije, praktično funkcioniranje su-dova u pogledu Ovršnog zakona, te što više radnih skupina.„Zalažemo se za što više radnih skupina i ima-mo izvrsnu suradnju s ministrom pravosuđa i s Ministarstvom pravosuđa. Jako je bitno da predlažemo vakacioni rok od godine dana za važne zakone da bi se Ustavni sud stigao o njima očitovati“, rekao je te podsjetio da je odvjetništvo jedina privatna služba navedena u Ustavu, radi zaštite temeljnih ljudskih pra-va i sloboda, a Hrvatska odvjetnička komora je regulator svoje profesije. Šurjak je govorio i o položaju odvjetništva u Hrvatskoj ali i EU-u, te o smjerovima i potezima u budućnosti, upozorivši na to da se odvjetništvo u nekim državama članica-ma EU-a komercijaliziralo i liberaliziralo „do one razine koja nama nije prihvatljiva“ ne samo radi odvjetništva i posla već „pr-venstveno radi zaštite i pružanja kvalitetne, stručne usluge strankama koja mora biti personalizirana“.

Predsjednik HOK-a također je rekao da odvjetništvo ne dobiva nikakva ulaganja od javne vlasti, jer se 4.800 hrvatskih od-vjetnika sami fi nanciraju, educiraju unutar HOK-a i sami provode disciplinske po-stupke u sklopu zadanih nadležnosti. „Štoviše, mi kao profesija državi, kao ustro-ju, a time i izravno društvu, pomažemo kroz izjavljene pravne lijekove da upozna-mo svi zajedno ponekad iskrivljenost naših pravnih stavova i pogotovo pravnih zablu-da“, rekao je te dodao kako ne smijemo zaboraviti da odvjetništvo dijeli sudbinu društva u cjelini, da ono nije ni iznad ni ispod društva, a ni u bilo kojem pogledu drugačije od društva u kojemu pruža prav-nu pomoć.„Ono što nam je bitno reći u svemu ovo-me je da nikako ne smijemo dozvoliti kaos slučajnosti. I, na kraju, surađujemo s dru-gim komorama. Izuzetno smo ponosni na suradnju s CCBE-om i želimo primijetiti da se bogata društva temelje na povjerenju. Pritom pod pojmom „bogatstvo“ nikako ne mislimo na imovinu, ne mislimo na neke vrijednosti imovinske, niti na novac. Mislimo na bogatstvo društvenih odnosa. Ne postoji niti jedno bogato društvo u ko-jem nisu izgrađeni odnosi povjerenja među institucijama i ka tome težimo. I odnos od-vjetnika i stranke leži ponajprije na povje-renju, a tek onda na znanju i nekim drugim karakteristikama. Zbog toga je i naš današ-nji okrugli stol o tehnologiji u odvjetništvu upravo usmjeren na ta pitanja, na pitanja budućnosti, a to je koliko se će održati po-vjerenje između odvjetnika i stranke ako tehnologija počne biti glavni medij tog od-nosa“, zaključio je na kraju svog izlaganja predsjednik Hrvatske odvjetničke komore. Nazočne su zatim pozdravili visoki gosti, a na kraju skupu se obratio predsjednik hrvatske

Crtica iz povijesti

Prvi dan hrvatskih odvjetnika održan je 18. ožujka 1983. godine u organizaciji Odvjetničkog zbora Zagreb i zvao se »Dan odvjetnika grada Za-greba«. Program je bio vrlo sadržajan a tema Okruglog stola bila je »Sadašnji trenutak i perspektiva odvjetniš-tva«. Tom prigodom je potpisan i spora-zum između Pravnog fakulteta u Zagrebu i Odvjetničkog zbora Zagreb »o suradnji i udruživanja rada na području znanstvenog i nastavnog djelovanja«. To je bio prvi slučaj ovakvog povezivanja u tadašnjoj državi. Ovako je za časopis »Odvjetnik« napisao tadašnji predsjednik Odvjetničkog zbora Zagreb Mario Kos, je-dan od inicijatora Dana odvjetnika: »Posebno nas veseli veliki odaziv odvjetnika članova našeg zbora, na zajed-ničkoj večeri na kojoj su bila 282 sudionika«. Dan odvjetnika grada Zagreba od početka je bio zamišljen kao dan svih hrvatskih odvjetni-ka, a to je 1991. i forma-lizirano te se od tada zove »Dan hrvatskih odvjetnika«.

ODVJETNIK 2-2019

6

Iz HOK-a

Vlade Andrej Plenković, čije obraćanje dono-simo u cjelosti:„Poštovani predsjedniče Hrvatske odvjetnič-ke komore, dragi Josipe, poštovani ministre pravosuđa, poštovani predsjedniče Vrhovno-ga suda, poštovana zamjenice predsjednika Ustavnoga suda, cijenjeni predstavnici sudske vlasti, kolege iz izvršne vlasti, predstavnici Hrvatske javnobilježničke komore, cijenje-ni gosti s europske razine iz nama susjednih zemalja, profesori, dekani, drage kolegice i kolege pravnici, prije svega želim vam čestitati u osobno ime i u ime Vlade Republike Hr-vatske obilježavanje ovog 37. Dana hrvatskih odvjetnika, vas kojih danas u hrvatskom druš-tvu ima skoro 5.000, uz potporu već skoro i 2.000 odvjetničkih vježbenika – to znači da ste i propulzivna, i atraktivna, a očito i konku-rentna profesija, jer velik broj pravnika svoju karijeru vidi u odvjetništvu. Temelj pravne države je neovisno, nepristra-no i učinkovito pravosuđe, a odvjetništvo, kao samostalna i neovisna služba, jedan je od stupova takvog pravosudnog sustava. Niz je reformi koje smo poduzeli u vremenu pri-bližavanja i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji iza nas. Mnoge od njih upravo su se od-nosile na temeljnu zadaću jačanja povjerenja

u naš pravni sustav. To je bila, ja bih rekao, od svih sistemskih ocjena onih koji su promatrali koliko smo spremni, možda najteža i najza-htjevnija zadaća i nije čudo da su na temelju iskustva hrvatskih pregovora izmijenili me-todologije pristupnih pregovora sa zemljama koje pregovaraju o članstvu u EU-u iza nas, na način da najteža poglavlja o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti, otvaraju odmah na početku, ali ih drže otvorenima do samoga kraja. To ukazuje na sistemski karakter i značaj pra-vosudnog sustava za kvalitetno, pouzdano, predvidljivo funkcioniranje svake države, dr-žavnih institucija, za slobode individualne, za ljudska prava, manjinska prava, za poslovanje, za napredak u bilo kojem pogledu te riječi. Naravno da stanje u hrvatskom pravosuđu i dalje treba unapređivati. Svjesni smo slabih točaka i znamo kako trebamo te probleme rješavati. Mi smo i u prošloj godini promije-nili šest vrlo važnih zakona koji imaju za cilj povećati i učinkovitost i funkcionalnost hr-vatskog pravosuđa. Često smo u javnosti pod dojmom onih predmeta koji imaju najveći fokus, koji svo-jom medijskom, nerijetko pravosudnom, a ponekad i političkom dimenzijom zasjenjuju širinu aktivnosti u hrvatskom pravosuđu, ali ostavljaju onaj bitan aspekt koji je za vas sve skupa važan, ali i za nas kao Vladu, ostavljaju dojam, ostavljaju percepciju, ostavljaju osjećaj funkcionalnosti i učinkovitosti sustava. Mno-gi predmeti i njihovo rješavanje traju predu-go. U takvim okolnostima javnost ne vidi uvijek sudski epilog kao pravedno rješenje, no ne bi bilo ni ispravno ni korektno procje-njivati pravosuđe kroz prizmu samo nekoliko zvučnih predmeta, jer sudovi u Hrvatskoj na godišnjoj razini zaprime više od milijun no-vih predmeta, a još više ih riješe. Mi godina-ma smanjujemo broj neriješenih predmeta za oko otprilike 40.000 godišnje. U dvije i pol godine mandata već smo otvarili rezultat, za

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

7

Iz HOK-a

više od 100.000 smanjili smo broj neriješenih predmeta. Pravu ocjenu moguće je dati jedino objek-tivno sine ira et studio, a odvjetnici kao važni dionici pravosuđa često su u najboljoj pozici-ji da svojim iskustvom i znanjem daju takvu ocjenu i procjenu. Jedna od naših zajedničkih zadaća je i vratiti i graditi povjerenje hrvatskih građana u pravosudni sustav, a to možemo učiniti jedino zajedno sa svim pravosudnim djelatnicima i svim drugim dionicima u hrvat-skom društvu. Mi nastojimo u puno sustavni-joj i možemo reći, u pogledu angažiranosti pojedinih dionika, uključenijoj proceduri unapređivati zakonski okvir. Mi nismo još u fazi vacatio legis od godinu dana, jer politički život, dinamika, programi, četverogodišnji mandati, primoravaju svaku izvršnu vlast da realizira svoje projekte na način da su ti ci-ljevi ostvareni i vidljivi, ali unaprijedili smo procedure unutar samih koordinacija vlada, unaprijedili smo praktički, osim u iznimno rijetkim situacijama, da skoro svi zakonski prijedlozi idu u dva čitanja. Prošli smo jedan zakonodavni stampedo u razdoblju između, otprilike, 2006., 2007., pa do 2013., i sada, bez takve vrste presinga, možemo i usklađivati naš pravni poredak, naše zakone s evaluirajućom pravnom stečevinom EU-a, ali i one zakone koje donosimo u pogledu nacionalne kompe-tencije u smirenijoj, sustavnijoj proceduri, jer onda je manje praznina, manje nedorečenosti pa i vama, i sudovima, i građanima u konač-nosti lakše funkcionirati s jasnim, preciznim i dobro izvaganim zakonskim tekstovima koji ne ostavljaju nedoumice. Također, nastojimo ubrzati, kao što sam rekao, i sudske procese, a činjenica da ste odabrali temu uloge digital-nih tehnologija i napretka i njihovih efekata na pravosudni sustav, znači da prepoznajete ono što se zbiva oko svih nas u svim aspektima društvenoga funkcioniranja. Mi želimo da digitalna transformacija na-ših pravosudnih institucija omogući i učin-

kovitije i transparentnije funkcioniranje. Informatiziramo poslovne procese unutar pravosudnog sustava kako bi građani ostvari-vali svoja prava u što kraćem roku. Zemljiš-ne knjige vode se elektronički kroz zajed-nički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, a u tijeku je uspostava digitalne arhive zemljišnih knjiga koja bi uključivala i skenirane ručno vođene zemljišne knjige. Razvijena je aplikacija „One Stop Shop“ pre-ko koje je omogućeno javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e-građani izdavanje zemljišno-knjižnih izvadaka sa snagom javne isprave i omogućeno je podnošenje prijedlo-ga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem. Početni iskorak prema potpunom elektroničkom spisu uvođenje je e-komuni-kacije, sustava za elektroničku komunikaciju sudionika u sudskim postupcima i sudovima i tako će se ubrzati rad sudova, osigurati učin-kovitija naplata sudskih pristojbi, a svi će biti rasterećeni suvišnih i vremena uvijek na ža-lost oduzimajućih administriranja i troškova. Prvi korak prema potpunoj e-sudnici je pre-tvaranje govora u tekst, a trenutno se 800 kompleta uređaja s programskom podrškom za pretvaranje govora u tekst isporučuju po pravosudnim tijelima i održavaju se edukaci-je. Cilj nam je automatsko generiranje zapi-snika. Tijekom ove godine proširujemo elek-troničku komunikaciju na općinske sudove te ostale sudionike sudskih postupaka, državna odvjetništva, stečajne upravitelje, sudske tu-mače i vještake, naravno uz odvjetnike i javne bilježnike. Usporedno sa zakonskim izmje-nama defi nirat ćemo obvezne sudionike elek-troničke komunikacije pred svim sudovima. Sve ovo učinit će hrvatsko pravosuđe bržim, boljim i modernijim. U tome će nam biti naročito važna suradnja s vama, Hrvatskom odvjetničkom komorom. Uz prednosti koje digitalizacija može donijeti, učinkovitosti i transparentnosti pravosuđa, četvrta industrij-ska revolucija sa sobom nosi i nove izazove.

ODVJETNIK 2-2019

8

Iz HOK-a

Takvi izazovi ne zaobilaze ni pravosudni su-stav i odvjetništvo, a vi ćete o tome raspravlja-ti danas tijekom panela. Umjetna inteligenci-ja, globalno, sve se više koristi u pravosudnim sustavima, njeno korištenje otvara brojna gospodarska, moralna, ali i pravna pitanja, a ujedno automatizacija poslova ne zahvaća samo manje složene poslove, nego i pravnu profesiju. Zbog toga je ključno pravovreme-no reguliranje digitalnih tehnologija koje u svom središtu moraju zadržati čovjeka i nje-gova prava. Poštovane kolegice i kolege, odvjetnici su često prvi prepoznavali i prihvaćali novine u poslovanju i u novim tehnologijama. Danas je takav pristup još potrebniji nego ranije, jer jedino otvorenost jamči konkurentnost i ra-zvoj. U digitalizaciji našeg pravosudnog su-stava stoga nam je potrebna uključenost od-vjetnika i uključenost Hrvatske odvjetničke komore. I izvan ovog konkretnog pitanja mi prepoznajemo i cijenimo vašu ulogu u za-jedničkim zalaganjima za bolji pravosudni sustav, za kontinuirano sudjelovanje u razli-čitim skupinama koje pripremaju pojedine, a nerijetko sistemske zakone u različitim

granama. Zahvaljujem vam na vašem dosa-dašnjem doprinosu, na vašem svakodnev-nom radu na jačanju i funkcioniranja pravne države i povjerenja u državne institucije i u konačnici zaštiti prava, a najčešće prava vaših stranaka. Stoga, na kraju, još jednom svako dobro, bu-dite aktivni, konkurentni, borite se da nam Hrvatska u pogledu vladavine prava, funkci-oniranja pravne državne, poštivanja temelj-nih prava bude uvijek jaka i da ona najslabija karika bude takva da ne puca. Hvala vam lijepa i čestitam!“Nakon pozdravnih riječi održan je Okrugli stol, koji je moderirao Mladen Klasić, do-predsjednik HOK-a, a koji je bio i jedan od panelista. Uz Mladena Klasića, o temi „Od-vjetništvo i tehnologija današnjice“ govorili su dr. sc. Ondrej Laciak, dopredsjednik Slo-vačke odvjetničke komore, Janez Starman, dopredsjednik Slovenske odvjetničke ko-more i Lovro Kovačić, član Stručnog vijeća Odvjetničke akademije HOK-a. Njihova izlaganja, iskustva i razmišljanja o odvjet-ništvu i novim tehnologijama donosimo u nastavku časopisa.

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

9

Iz HOK-a

Roman Završek, predsjednik Slovenske odvjetničke komore„Ukratko ću vas pozdraviti u ime Slovenske odvjetničke komore. Hrvatske i slovenske odvjetnike veže dugogodišnja suradnja i mogu – sada kada imamo priliku jer su s nama visoki gosti izvršne vlas-ti – reći sljedeće: što je više problema između političara, to se mi odvjetnici bolje slažemo. Neka to bude i poziv političarima da nas barem u tome prate. Još jednom pozdrav iz Slovenske odvjetničke komore.“

Nenad Janićević, regionalni tajnik UIA-e„Želio bih prenijeti pozdrave predsjednika Međunarodne unije odvjetnika (UIA) i više od dva milijuna odvjetnika članova te organizacije. Zagreb je već bio domaćin kongresa UIA-e, a današnji gosti, najviši predstavnici sudske i državne vlasti, ukazuju na to da Hrvatska odvjetnička komora u svome radu mora imati podršku i potporu. Prije svega, iz izlaganja preds-jednika Šurjaka, vidimo da dolaze neki novi vjetrovi, da odvjetništvo mora dobiti još bolje i još čvršće mjesto, i to ne samo zbog odvjetnika, već zbog naroda, zbog građana, jer uvijek trebamo imati na umu, da odvjetni-ci bilo gdje u svijetu rade u interesu građana, a ne u svom interesu.“

Ranko Pelicarić, prvi dopredsjednik CCBE-a„Čast mi je da u ovim okolnostima i u punoj dvorani mogu prenijeti pozdrave čitavog korpusa CCBE-a koji danas broji više od milijun eu-ropskih odvjetnika, a to je doista ozbiljna brojka. Elementi zaštite našeg posla i naše aktivnosti najviše su razvijeni u CCBE-u, jer Europska je unija priznala CCBE kao krovnu organizaciju svih odvjetničkih komora u Europi. Ima neobično puno problema, čak i sukoba s i izvršnom i politič-kom odnosno zakonodavnom vlašću, na kojima se djeluje iz dana u dan u CCBE-u. Ako ću biti iskren, onda vam mogu reći da je odnos između CCBE-a i EU-a otprilike onakav kakav je odnos između nas odvjetnika u Hrvatskoj i političkih faktora u našoj zemlji. To znači puno rada, dosta

razumijevanja, ali dosta i nerazumijevanja i posebna borba s centrima moći. Ono što mogu reći kao završni dio mog krat-kog izlaganja jest da jedino i isključivo Hrvatsku odvjetničku komoru vidim kao alat nas odvjetnika za djelovanje prema onima koji ne razumiju da je odvjetništvo pružanje pravne usluge, a ne pružanje usluge, niti bilo kakav oblik trgovačkog društva.“

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

10

Iz HOK-a

Snježana Bagić, zamjenica predsjednika Ustavnoga suda Republike Hrvatske„Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime sutkinja i sudaca Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Kao što vi, naravno, znate, Ustavni sud nije dio pravosuđa, ali jest čuvar Ustava i njegova je ustavna zada-ća nadzirati sve tri vlasti, dakle uključujući i pravosuđe, a unutar pravosuđa – ja sam to tako razumijevala, odnosno razumijevam, i nikad to neću drugačije shvaćati – svi oni koji čine pravosuđe nisu u stanju nekog sukoba ili konkurencije već se, zapravo, međusobno nadopunjuju, jer dobro organi-zirani profesionalni sudovi, koji kvalitetno

rade, i takvo odvjetništvo, mogu samo zajedno doprinijeti ispunjavanju svoje zadaće, a to je zaštita prava građana i zaštita vladavine prava. Protiv napretka se ne možemo i ne trebamo boriti, ali trebamo se, zapravo, pitati što mi trebamo činiti kao osobe da ta umjetna inteli-gencija i tehnologija budu u našoj funkciji? Mislim da ljudski mozak nikad ništa ne može zamijeniti, pa onda ako se već protiv tehnologije ne možemo boriti, trebamo se upoznavati s njome da bismo znali kako ona može najbolje služiti i nama koji smo u širem smislu u pravosuđu i vama u odvjetništvu.

Nikica Gržić, predsjednik Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine„U ime Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine prenosim vam po-zdrave svih kolega, njih 1.500 koliko broji naša Komora. Čast mi je da prisustvujem svakom ovakvom sastanku, ne samo ovim svečanostima, već i radnim aktivnosti-ma između naših dviju komora. Odvjetništvo i Odvjetnička komora u BiH djeluju više od 138 godina neprekidno unatoč nasrtajima da se to spriječi. Pronašli smo povijesne tragove da je naša Komora surađivala s Odvjetničkom komorom Hrvat-ske u to doba, tako da mogu reći da je naša suradnja višestoljetna. Posebno zahva-ljujem kolegama iz Hrvatske odvjetničke komore na pomoći i konstantnoj suradnji u izgradnji našeg pravnog sistema. Kao što znate, Hrvatska se nalazi u EU-u, u drugom društveno pravnom položaju nego što se nalazi BiH, te su iskustva Hrvat-ske odvjetničke komore u pogledu zastupanja, u pogledu položaja odvjetništva i u pogledu borbe za vladavinu prava dragocjena nama i našim kolegama i ponovno na tome zahvaljujem.“

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

11

Iz HOK-a

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnoga suda Republike Hrvatske„Zaista mi je izrazita čast i zadovoljstvo u ime sudaca Republike Hrvatske čestitati vam 37. Dane od-vjetništva. Imati neku manifestaciju i održavati je 37 godina u zemlji koja se uglavnom grozi svake tra-dicije, to je zaista senzacija sama po sebi i na tome vam čestitam. Makar ove uvodne riječi neće imati puno veze s temom Okruglog stola, smatram potrebnim naglasiti, iako je to sve, nažalost, zvuči kao fraza, da su odvjetnici i suci, ali i sve druge nezavisne pravničke profesije, upućeni jedni na druge i da bi morali, poštujući zadatak i dužnost onog drugog, uzajamno čuvati dignitet profesije. To se u ovom surovom društvu polako gubi i postaje relikt ambicija koji se, nažalost, izruguje. Dokaz tome je i činje-nica da javnost i mediji slave, barem kada su suci u pitanju, one kojima ne pripada pravo biti uzorom. Mislim da je krajnje vrijeme vratiti se dobrim praksama i načelima profesionalnog rada koji su važno jamstvo vla-davine prava. Ako to izgubimo iz vida, nikakve nove teh-nologije neće nam pomoći. I na kraju, dopustite mi citirati mišljenje Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, kojem još ove godine predsjedam, tijela Vijeća Europe u mišlje-nju broj 16. iz 2013. godine i to preporuke broj 6 u kojoj stoji: „CCBE preporučuje razvijanje dijaloga i razmjene mišljenja između sudaca i odvjetnika na institucionalnoj razini o pitanjima od zajedničkog interesa pri čemu treba voditi računa o etičkim načelima sudaca i odvjetnika, a ta-kav dijalog trebao bi pomoći u uzajamnom razumijevanju i uvažavanju uloge svake strane uz istodobno uvažavanje neovisnosti sudaca, ali i odvjetnika.“

Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa Republike Hrvatske„Velika mi je čast pozdraviti vas u ime Ministar-stva pravosuđa, vašeg ministarstva, i bilo mi je lijepo u uvodu čuti ocjenu vas samih da je suradnja s nama dobra. I ja moram sa svoje stra-ne posvjedočiti tome i reći da nam je, zapravo, nezamislivo bilo kakve zakone donositi i raditi na njima a bez sudjelovanja odvjetnika, jer jasno je da ste vi oni koji sudjelujete u samom živo-tu, u samoj primjeni zakona i vaša iskustva su nam iznimno dragocjena. Veseli me tema vašeg Okruglog stola, jer ona se potpuno uklapa u sva naša nastojanja i sav naš rad koji jest zajednički. Mi smo dionici pravosuđa u Republici Hrvatskoj i svi želimo da pravosuđe bude uspješnije i bolje. Kroz donošenja zakona provlači se nit koja je zajednička, a to je uvođenje novih modernih tehnologija poštivajući da je u središtu svega čovjek. Moderne tehnologije nam mogu jako puno pripomoći u boljem i bržem radu u pravosuđu. Trudimo se u svakom segmentu digitalizirati pravosuđe i uvesti nove moder-ne tehnologije. Stoga, izražavajući veliku zahvalnost na dosadašnjem zajedničkom radu, ja vam želim da neovisno i snažno kao i do sada participirate u još boljem i snažnijem pravo-suđu.“

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

12

Iz HOK-a

UvodOtkriće telefona 1874. godine označilo je prekret-nicu u načinu prenošen-ja informacija. Nakon telefona, onog žičanog, a kasnije i bežičnog, svaki telekomunikacijski izum – telefaks, analogni mobilni telefon, digitalni GSM mobilni telefon, promije-nio je i dodatno pojednos-tavnio (ili zakomplicirao) tehnologiju prenošenja informacija. Sljedeću značajnu prekret-nicu odredio je izum

elektroničke pošte 1972. godine, kada je američki informatičar Ray Tomlinson došao na ideju da za slanje svojih poruka iskoristi mrežu Arpanet, kojom je povezao dva računala, a za pisanje adrese iskoristio do tada nepoznati znak @. Elektronička pošta (e-mail) danas predstavlja najvažniji alat u svakodnevnom komuniciranju, kako u poslovnom tako i privatnom okružen-ju. Wikipedia e-mail defi nira kao prijenos tekstualnih poruka (prilagati se mogu i dokumenti koji nisu tekstualni) preko „ko-munikacijskih mreža“, najčešće interneta. Njegovim dolaskom došlo je do najveće tehnološke, ali i sociološke revolucije našega doba, jer je, zajedno s mobitelima, postao glavni pokretač modernoga gospodarskog razvoja.

Društvene mreže,nužnost ili potreba?

Piše: Lovro Kovačić,

odvjetnik u Zagrebu

U međuvremenu su nastale „komunikaci-jske mreže“ – platforme koje omogućuju prijenos tekstualnih poruka, dokumena-ta, fotografi ja i videozapisa ili audiozapisa. Zbog njihova nastanka i brzog razvoja, ele-ktroničkoj se pošti predviđala propast. Do danas je ipak opstala, kao „raritetno“ ko-munikacijsko sredstvo, no statistički bilježi pad svake godine. Istovremeno, platforme se razvijaju i svakim danom povećavaju ko-ličinu razmijenjenih informacija i pratećih sadržaja. Takve platforme nazivamo društ-venim ili socijalnim mrežama.

Što je društvena mreža?Društvena mreža je vrsta servisa koji služi za međusobno povezivanje korisnika. Pos-toje na stotine raznih platformi, a svima im je zajednička njihova osnovna uloga, a to je komunikacija. Naravno, kao i svako komu-nikacijsko sredstvo, i te platforme koriste svoju osnovnu funkciju i za druge, dodane vrijednosti ili mogućnosti, pa se tako na-jčešće koriste za poslovne, marketinške, hu-manitarne i druge aktivnosti.Devedesetih godina 20. stoljeća pojavili su se prvi oblici društvenih mreža. Mreže su se nalazile na internetu, jedna od najpoznati-jih bila je mIRC, a djelovale su prema prin-cipu foruma. Nakon provedene registracije, korisnicima bi bilo omogućeno aktivno sudjelovanje – komuniciranje, a pritom bi im bilo omogućeno da u dijelu ekrana vide druge aktivne korisnike.S vremenom internetski su servisi napredo-

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

13

Iz HOK-a

vali; nastale su nove platforme, koje funk-cioniraju tako da budući korisnici moraju provesti postupak registracije, što čine e-poštom. Nakon provedene registracije, korisnik dobiva tzv. profi l i započinje ko-municirati sa svojim kontaktima. Dakle, primarno je riječ o ciljanoj komunikaciji te-meljenoj na e-pošti (B2B ili B2C1) koja, za razliku od foruma, može biti vidljiva svim drugim sudionicima (kontaktima), ili samo nekima.

Popularne društvene mrežeMnogobrojne su društvene mreže koje bi se mogle istaknuti po nekom ključu kao što su broj korisnika, broj aktivnih korisnika, broj poruka, broj dnevnih poruka, broj posjeta, životna dob tipičnog korisnika: Facebook, WhatsApp, Messenger, WeChat, Youtube, Tumblr, Instagram, Twitter, Google+, Viber, Snapchat, VKontakte, Pinterest, LinkedIn, Telegram, Reddit, Foursquare itd. U nastavku nekoliko riječi o najpopularniji-ma ili najpropulzivnijima.Kao najpoznatija društvena mreža, čak i u metaforičkom smislu, ističe se Facebook. U ovom trenutku s više od 2,2 milijarde ak-tivnih korisnika, od kojih ga 66 posto koristi na dnevnoj bazi, Facebook čvrsto drži lider-sku poziciju. Posebno je zanimljiv podatak da 88 posto korisnika toj platformi pristupa preko pametnih telefona, što je čini najras-prostranjenijom društvenom mrežom. Da-kle, Facebook je, kao i svaka društvena mreža ili e-pošta, lako dostupno komunikacijsko sredstvo, koje ne ovisi o lokaciji korisnika, već o njegovoj opremljenosti“ pametnim telefonom. Facebook je najčešća društve-na mreža za B2B ili B2C komuniciranje, s time da u B2B-komunikaciji koristi zaseban servis – Messenger. Facebookom se koriste

1 B2B = Business to Business; B2C = Business to Consumer

gotovo sve odvjetničke komore kao jednom od komunikacijskih platformi, što govori o činjenici da njihovi članovi redovito pos-jeduju profi le.Druga, globalno najpopularnija društvena mreža, WhatsApp s 1,5 milijardi korisnika, postala je standardna aplikacija ili „dodatna oprema“ svakog pametnog telefona. Star-tala je 2009. godine, ne naplaćuje se, a od 2014. godine u vlasništvu je Facebooka. Ko-risti se za razmjenu poruka, fotografi ja, vid-eozapisa i audiozapisa, ali i za telefoniranje. Defi nitivno je najbrže rastuća mreža, s veli-kim planovima u skoroj budućnosti.WeChat mreža je u rastu, koja već sada ima 1,08 milijardu korisnika. Prema dostupnim podacima, kroz tu mrežu dnevno prolazi više od 45 milijardi poruka. Najpopularnija je mreža u Narodnoj Republici Kini.Od relativno slabije poznatih, ali specijal-iziranih mreža, spomenimo Tumblr. Osno-vana je 2007. godine i zapravo je mikroblog platforma i društvena mrežna stranica. Pr-venstveno omogućuje objavljivanje multi-medijalnih sadržaja i praćenje blogova. Za razliku od ostalih, na Tumblr mreži pros-ječno komuniciranje traje 14 minuta, što je znatno duže od bilo koje druge društvene mreže. U radno vrijeme događa se17 posto posjeta, 35 posto članova zarađuje više od 50.000 dolara, a čak 65 posto članova ima akademsko zvanje.Svakako treba nešto reći i o najcjenjenijoj poslovno-političkoj mreži. – Twitteru. U ovom trenutku ima 326 milijuna članova koji ga koriste svaki mjesec. Kroz tu plat-formu svakodnevno prođe više od 500 milijuna poruka ili tweetova. Više godina zaredom ocijenjena je kao vodeća platforma za političko i poslovno komuniciranje, od-nosno za komuniciranje nekog oblika vod-stva. Sadržava najnovije vijesti iz poslovnog i političkog okruženja koje korisnik sam

ODVJETNIK 2-2019

14

Iz HOK-a

određuje defi nirajući polja koja ga zanima-ju. Zanimljiv je i analitički podatak koji gov-ori da su tweetovi s videozapisom pregleda-vani čak deset puta više od tekstualnih. I na kraju navedimo Linkedln, s više od 590 milijuna članova u 200 različitih država svi-jeta. Ta specifi čna profesionalna poslovna mreža orijentirana je na postojeća radna mjesta i zapošljavanje s ogromnim bro-jem mogućih polja interesa, grupiranja ili selektiranja. LinkedIn omogućuje svojim članovima, kako zaposlenicima tako i poslo-davcima, kreiranje profi la i povezanost s bilo kime kreiranjem zasebne društvene mreže npr. Personal Injury Attorney Network ili, pojednostavljeno rečeno, kreiranje „mreže u mreži“. Članove takvih mreža može povezi-vati isto zanimanje, ali i isti interes ili neki drugi zajednički nazivnik.

Što dolazi?Prema najavama i recentnim događaji-ma, slijedi velik porast društvenih mreža i pratećih servisa. Očekuje se velika pro-gresija komunikacije kroz aplikacije, uz istovremeno smanjenje korištenja e-pošte. Ne očekuje se potpuni nestanak e-pošte, no uporaba će se smanjivati kao što se, primjerice, smanjila uporaba fi ksnih tele-fona porastom korištenja mobilnih uređa-ja. Dolazak jedne aplikacije i jednog novog protokola posebno će utjecati na navedene promjene.WhatsApp, kao najrasprostranjenija aplik-acija, upravo je lansirala inačicu pod na-zivom WhatsApp for Business. Kao što i sam naziv kaže, predviđena je za poslovno komuniciranje, no s vrlo strogim unaprijed defi niranim kriterijima, uz ostalo i radi izb-jegavanja spama. Za primarnu komunikac-iju ta će aplikacija biti i dalje besplatna, no u slučaju bilo kakve ciljane poslovne djelat-

nosti (npr. marketinške aktivnosti) korišten-je će se naplaćivati, te će tražiti potvrdu i pr-ihvaćanje takvih aktivnosti od druge strane (B2C). U svakom slučaju, interesantan je podatak da će ta aplikacija imati protokole koji će sadržavati unaprijed defi nirane sa-držaje poruka koje će se morati razmijeniti s potencijalnim korisnikom, a morat će ih odobriti „ljudska ruka“ WhatsAppa.Chatbot (Smartbot, Talkbot itd.), komu-nikacijska je platforma na bazi umjetne inteligencije. Sve donedavno koristila se za potrebe samih društvenih mreža, no danas se sve više upotrebljava za poslovnu komu-nikaciju (B2B i B2C). Riječ je o simulaciji ljudske komunikacije putem algoritama pitanja i odgovora koji kroz nekoliko izm-jena pitanja i odgovora donose bitne zakl-jučke o klijentu ili prirodi upita, te ga cijelo vrijeme komuniciranja procjenjuju i usmjer-avaju prema mogućem rješenju. Na posljed-njoj instanci uobičajeno dolazi do prelaska na „živu“ (ljudsku) komunikaciju.RCS (Rich Communication Services) ili Advanced Messaging, Advanced Communi-cations, joyn, Message+ and SMS+, popu-larno nazvan „SMS na steroidima“. Riječ je zapravo o SMS porukama obogaćenog sadržaja, odnosno o protokolu razvijenom između operatera mobilnih mreža koji će u potpunosti zamijeniti SMS. Time će mo-bilni operateri vratiti dio komunikacijskog tržišta, jer će korisnik putem RCS-a moći komunicirati, primati i slati razne sadržaje, i to ne samo u tekstualnom obliku kao što je to slučaj danas.

Društvene mreže i odvjetništvo Pedeset posto stanovništva Europske unije koristi se društvenim mrežama,2 a 47 pos-to gospodarskih subjekata Europskoj uniji

2 www.statuta.com

ODVJETNIK 2-2019

15

Iz HOK-a

koristi se društvenima mrežama u poslovne svrhe.3 U SAD-u društvenim se mrežama u poslovne svrhe koristi 81 posto samostal-nih odvjetničkih ureda. Taj postotak raste s brojem odvjetnika, pa tako u uredima s više od dva odvjetnika iznosi 89 posto, te čak 92 posto u uredima (društvima) s više od deset odvjetnika4. Gotovo sve odvjetničke komore u Europi koriste se društvenim mrežama za komu-nikaciju s javnošću i sa svojim članstvom,5 a odvjetnički uredi i društva profi le koriste za komunikaciju s klijentima, poslovnim suradnicima i komorama. Većina interne komunikacije između komora i odvjetnika, kao i dio edukacije, odvija se kroz komu-nikacijske kanale društvenih mreža.Navedeno jasno govori o nužnosti korištenja društvenih mreža u odvjetništvu. Otpor korištenju društvenih mreža uskoro će se izjednačiti s nekadašnjim otporom mobilnim telefonima ili elektroničkoj poš-ti. Nesumnjivo je da će komunikacija preko društvenih mreža prevladati, pa će bez njih biti nemoguće poslovno egzistirati (kao nekada bez telefona i telefaksa).Umjesto zaključka, zgodno je prisjetiti se događaja iz ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća, kad je nekolicina kolega iz nama danas susjedne države, odlučila na saveznoj razini podnijeti peticiju protiv upotrebe telefaksa. Razlog je ležao u čin-jenici što su, bez obzira na njihovu fi zičku neprisutnost u uredu, dokumenti telefak-

3 EUROSTAT www.ec.europa.eu4 American Bar Association – Social media

and blogging5 https://www.lawsociety.ie/, https://www.

rechtsanwaelte.at/kontakt/, http://www.advokatura.lv/lv/aktualitates, http://www.avocatparis.org/, https://anwaltverein.de/de/

som stalno dolazili, „o čemu je pošiljatelj dobivao čak i urednu potvrdu“. Peticija naravno nije uspjela, telefaks je postao standardni uređaj svakog ureda, a dopisi i dokumenti nastavili su dolaziti danju i noću, petkom i svetkom, u radno i u ne-radno vrijeme… Zvuči poznato?

O pitanju etike na društvenim mrežama rijetko se raspravlja, no u

odvjetništvu ona čini vrlo važan dio normativnog uređenja. Kako

bi na društvenim mrežama trebala vrijediti ista pravila kao i u

svakodnevnome životu, tako bi i etičke standarde iz odvjetništva

trebalo primijeniti i na društvene mreže.

Pravilnikom o reklamiranju, oglašavanju i web-stranici Hrvatske

odvjetničke komore od 27. listopada 2018. godine uređeni su uvjeti

reklamiranja i oglašavanja odvjetnika ili Imenik stranih odvjetnika.

Člankom 2. st. 3. zabranjuje se reklamiranje i oglašavanje odvjetni-

ka i zajedničkih ureda ili odvjetničkih društava koje se protivi časti

i ugledu odvjetništva. Uz ostalo, nedopuštenim oblicima istupanja

zabranjuje se i kreiranje profi la na društvenim mrežama na način

da se omogućuje javna dvosmjerna komunikacija između odvjetnika,

zajedničkog ureda ili odvjetničkog društva i trećih osoba (npr. komen-

tari i objave trećih osoba i sl.).

Ta odredba u potpunosti rješava predvidljive situacije svojstvene

tehnici komuniciranja na nekima od postojećih društvenih mreža,

kao što je primjerice Facebook. No, već kod nekih drugih, kao što

su WhatsApp ili LinkedIn, termin „javna dvosmjerna komunikacija“

nije dostatan. Naime, većina društvenih mreža, kao što je ranije

rečeno, omogućuje formiranje grupa, foruma ili „mreže u mreži“.

Korisnike tih, nazovimo ih „odvojenih prostora“, može povezivati

struka, znatiželja, interes (ili sve zajedno), no njihovu komunikaciju

nije moguće defi nirati kao „javnu“ ili „nejavnu“ (znači li to privat-

nu?).

U bliskoj budućnosti bit će potrebno detaljnije defi nirati dopuštene

sadržaje i njihovo objavljivanje ili prikazivanje na društvenim mre-

žama, te istovremeno biti spreman na česte izmjene i prilagodbe.

Stalni rast i promjene u ovom značajnom segmentu komuniciranja

iziskuju bržu reakciju u pogledu defi niranja dopuštenih ili zabra-

njenih sadržaja.

ODVJETNIK 2-2019

16

Iz HOK-a

Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje s vama i velika mi je čast što mogu govo-riti u Hrvatskoj odvjetničkoj komori na XXXVII. Danu hrvatskih odvjetnika. Predstavnici Slovačke odvjetničke komore često izlažu na Okruglom stolu u povodu Dana hrvatskih odvjetnika i smatramo da je ta suradnja od velike koristi za naše među-sobne odnose.Tema ovogodišnjeg Okruglog stola je vrlo zanimljiva – „Odvjetnici i tehnologi-ja“. Kao što znate, svi smo mi ovdje žrtve digitalizacije današnjice. Svi se mi ovdje, sig-uran sam, koristimo pametnim telefonima, a pametan je telefon, zapravo, neka vrsta instrumenta kojim se ponajprije koristimo u svrhu komunikacije, no s druge strane u pametnim telefonima pohranjeno je dosta informacija o nama samima. Te informacije mogu biti opće naravi, no istodobno i vrlo povjerljive i vrlo osobne. Mi odvjetnici imamo određene informacije u pametnim telefonima koje su povjerljive i koje se tiču naših stranaka. Dakle, to mora-

dr. sc. Ondrej Laciak, dopredsjednik

Slovačke odvjetničke

komore

Primjeri digitalizacije i modernih tehnologija u kaznenom pravu

mo imati na umu, imati na umu činjenicu da ako negdje zaboravimo naš pametni telefon, to može predstavljati veliku prijetnju, jer pametni telefoni sadrže informacije koje bi se mogle iskoristiti na štetu naših stranaka. To je nešto što bih želio svakako naglasiti. Dakle, svatko od nas je, zapravo, žrtva te digitalizacije. Ja osobno na neki način pokušavam izbjeći tu digitalizaciju, primjerice, i dalje se koris-tim bilježnicom, olovkom i papirom, i to možda kao posljednji među svojim kole-gama koji mi se smiju zbog toga, ali mislim da je to vrlo korisno. Ja sam odvjetnik koji se bavi kaznenim pravom, pa ću stoga više govoriti upravo o aspektu digitalizacije u kaznenom pravu. Kako digitalizacija utječe na kazneno pra-vo? Kao što znate, kazneno pravo je pod-ručje prava na koje ne utječe toliko digita-lizacija, ali s druge strane ako pogledamo na istrage u okviru postupka, tada ćemo uvidjeti da koristimo GPS sustave, kamere, robotičke kamere, brze identifi kacijske sus-

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

17

Iz HOK-a

tave, 3D slike, zatim npr. prikupljanje doka-za, korištenje DNK itd. Dakle, nove tehnologije utječu i na kazneno pravo. U Slovačkoj imamo neke nove alate, prije svega je to komuniciranje putem video konferencije. To je način na koji možemo saslušavati svjedoke ili ispitivati optuženike ili osumnjičenike. Tim novim alatom poče-li smo se koristiti prije nekoliko godina, ali – da budem iskren – u praksi, zapravo, ne funkcionira. Sudjelovao sam u nekim pred-metima u kojima su moje stranke bile u Sin-gapuru ili Indoneziji i trebalo ih se ispitati putem video konferencijske veze. To je bilo moguće na temelju našeg ZKP-a, ali polici-ja to nije htjela učiniti putem video konfer-encijskog kanala pa je moj klijent morao prijeći pola svijeta da bi ga se ispitalo tije-kom dva sata iako je to zakonski dopušteno i moguće činiti putem video konferencije. U zakonodavnom postupku trenutačno je izmjena tog alata, pravnog alata, kako bi se policiji i tužiteljima, ili sudu, olakšalo korištenje video konferencijskom vezom i ispitivanje putem video konferencijske veze. To je vrlo učinkovita metoda ispi-tivanja osobe, no s druge strane moramo razmišljati o vrlo važnom dijelu ispitivan-ja, a to je pošteno suđenje. Moramo imati na umu temeljna načela poštenog suđenja, pravičnog postupka. Koji su to elementi pravičnog suđenja ti-jekom ispitivanja? To znači omogućiti kli-jentu – stranci da bude tijekom ispitivanja u prisutnosti svojeg odvjetnika te mu omo-gućiti da s njime komunicira i čuvati pov-jerljivost njihove komunikacije. Tehnički je to ponešto komplicirano izvesti, no s druge strane ako želite očuvati pošteno suđenje i pravičnost postupka, morate omogućiti i stranci i odvjetniku da komuniciraju i ti-jekom ispitivanja. Ponekad je to tehnički teško izvesti, ali u budućnosti će se to sigur-

no dogoditi. Zamislite, odvjetnik će, prim-jerice, sjediti u Zagrebu, a njegova stran-ka će sjediti u New Yorku, to su različite vremenske zone, a policijski službenik će sjediti recimo u Zadru. To je nešto što jest zakonski moguće, ali je tehnički teško izve-divo. No s tim ćemo biti vrlo skoro suočeni, jer to je trend u kaznenom postupku koji se zapravo vrlo brzo razvija i brzo će trebati iznaći tehničko rješenje za taj problem. Još jedan alat koji se odnosi na nove teh-nologije kojima se koristimo u Slovačkoj, a i u većini drugih europskih zemalja, jest elektronički sustav nadziranja osoba, to je dio pravosuđa i to je trend vidljiv u kaz-nenom pravosuđu u Europi. To je, zapravo, alternativna mjera kako se ljudi ne bi slalo u zatvor. Statistički podaci govore u korist zapadnoeuropskih zemalja, primjerice, u usporedbi s Njemačkom ili Švedskom, u Slovačkoj je tri puta više ljudi u zatvoru. Isto vrijedi za Češku i Poljsku, u uspored-bi s Njemačkom i Švedskom. Primjerice, u švedskom kaznenom pravosuđu puno je veća usredotočenost na alternativne mjere kažnjavanja, dakle, kako ne poslati ljude u zatvor a istodobno očuvati svrhu same ka-zne. To je trend koji moramo slijediti i ne zaostati u prapovijesti. Na odvjetnike koji se bave kaznenim pravom ne utječe toliko digitalizacija, ali odvjetnici koji se bave građanskim pravom suočeni su, zapravo, s tim svakodnevno. U Slovačkoj, primjerice, ako se ne možete koristiti stolnim računalom i svim tim elek-troničkim formularima za komunikaciju sa sudovima, ne možete, zapravo, biti odvjet-nik koji se bavi civilnim predmetima, odv-jetnik koji se bavi trgovačkim pitanjima ili građansko-pravnim pitanjima, to je jednos-tavno nemoguće.Ja mogu kao odvjetnik koji se bavi kaznen-im pravom pisati, slati sve poštom, ali kad

ODVJETNIK 2-2019

18

Iz HOK-a

bih se, recimo, bavio građanskim pravom, morao bih sve raditi preko interneta. Najbolji primjer kako funkcionira e-pravosuđe i kako bi pravosuđe moglo funkcionirati je estonsko pravosuđe. Estonija je članica Europske unije koja je razvila e-pravosuđe i dosegla najvišu razinu u tom području u čitavoj Europskoj uniji. Ne znam je li itko ovdje iz Estonije, ali ja sam prije godinu i pol bio na jednoj kon-ferenciji u Estoniji i bio sam, zapravo, šokiran kako sve radi savršeno i vrlo brzo preko inter-neta. To je trend koji će se pojaviti u svakoj državi članici, brže ili sporije, ali moramo biti spremni na to i to ponajprije u trgovačkom pravu i u građanskom pravu. To će, zapra-vo, postati svakodnevnica odvjetnika koji se bave tim granama prava. Jedna stvar je vrlo opasna za digitalno doba u kojem danas živimo, a to je umjetna inteli-gencija. A odnos umjetne inteligencije i pra-va je poseban. Kao što znate, postoji mnogo internetskih portala koji pokušavaju riješiti pravna pitanja, predmete. Primjerice, prije godinu dana jedan je slovački državljanin bio na Cambridgeu dio tima koji je razvio novi soft ware. Naziv soft warea bio je Case Crunch – rješavanje slučajeva i taj program je mogao riješiti pravne slučajeva. Naravno, građansko pravne i trgovačke predmete. To je primjenjivo za sustav Common Law, koji se primjenjuje u Ujedinjenom Kraljevst-vu, ali ne i za kontinentalni sustav, jer taj soft ware sadrži presedane, oni su tako reći bili uneseni u taj soft ware i to je algoritam na temelju kojeg taj soft ware funkcionira. Dakle, navedeni soft ware rješava predmet pomoću presedana koji su uneseni u njega i on će predmet riješiti na način na koji je bio riješen neki drugi najsličniji predmet i to je moguće u 99 posto slučajeva. Taj prin-cip nije primjenjiv u kontinentalnom pravu i defi nitivno ne u kaznenom pravu, jer u kaznenom pravu, zapravo, morate imati tu

ljudsku komponentu i evaluaciju svakog po-jedinca. Ne želim duljiti, pa bih želio istaknuti samo jednu od nekoliko opasnosti koje vrebaju s internetskih portala koji nude pravne savjete, pravnu pomoć ili rješavanje pravnih predme-ta. Moramo uzeti u obzir da neki odvjetnici možda misle da je to dobar način zarade i da je to dobro poslovanje. Mi moramo shvatiti da u tome postoji opasnost od prijetnje povre-de povjerljivosti odnosa između odvjetnika i njegove stranke. Primjerice, u SAD-u to na neki način funkcionira i postoji puno takvih portala u koje unesete svoje podatke s kreditne kartice, platite i dobijete određene savjete. U većini slučajeva riječ je o vrlo općenitim infor-macijama, no za većinu ljudi je to i dovoljno. Ali kako možete pri tome izbjeći sukob intere-sa, kako možete jamčiti da postoji povjerljivost između informacija koje unosite u sustav i os-obe s druge strane portala, obično odvjetnika, a možda i nekog drugog. Dakle, to je upitno. Na kraju analize, dolazimo do zaključka da defi nitivno ne preporučujemo takve in-ternetske portale ili pravne portale. Prim-jerice, u Slovačkoj je odvjetnička komora dala priopćenje da to nije dopušteno i ako bi odvjetnik ponudio usluge takve vrste na internetskom portalu, primjerice, korišten-jem kreditne kartice, to zapravo predstavlja povredu pravilnika, tj. Zakona o odvjet-ničkoj profesiji i ako otkrijemo da postoji takav internetski portal mi, kao Odvjetnič-ka komora, to ćemo prijaviti Ministarstvu pravosuđa ili Policiji, jer je to na neki način kazneno djelo, pružanje nezakonitih pravnih usluga pravne pomoći. I što je zaključak? Možda naša ambicija da ne dopustimo umjetnoj inteligenciji da nas zamijeni, moramo pokazati ljudima, tijeli-ma vlasti, državi, da osobni pristup i mozak odvjetnika predstavljaju bit pravne pomoći. Hvala vam!

ODVJETNIK 2-2019

19

Iz HOK-a

Pozdravljam vas u ime Odvjetničke komore Slovenije. Kolege iz Hrvatske odvjetničke komore zamolile su me da možda na neki drugačiji način prikažem svoja razmišljanja i razmišljanja naše Komore vezana uz digi-talizaciju, odnosno nove tehnologije. Mislim da se neću ponavljati ako kažem da uopće nije bitno hoćemo li raspravljati o tome treba li ili ne treba digitalizacija. Moje razmišljanje, ili naše razmišljanje u Sloveni-ji, ide u tom smjeru da odgovori na pitanje kako odvjetnička komora može upotrijebiti nove tehnologije za dobrobit svojih članova ili svojih klijenata. Možda je sada trenutak da odemo jedan korak unazad i postavimo pitanje: zašto mislite da je uopće država toliko sklona da uvodi – kako je i predsjed-nik hrvatske Vlade Andrej Plenković jutros rekao – sve ove nove tehnologije u pravo-sudni sistem. Što mislite koji je razlog? Mo-lim? (odgovor iz publike: „Smanjenje troško-va!“) Smanjenje troškova.Ne znam imate li i vi u Hrvatskoj političku raspravu o tome da bi se manji sudovi uk-inuli, da ih više ne bi bilo. U tom slučaju, u slučaju ukidanja manjih sudova, postavlja se pitanje kako ćemo ljudima koji žive na područjima koja pokrivaju ti manji sudovi, koji bi se ukinuli, omogućiti dostupnost pravosuđu.

Odvjetništvo i nove tehnologije

I evo ideje: možemo napraviti neku platfor-mu, neki portal, i na takav način građanima omogućiti pristup pravosudnom sustavu. To je jedan način razmišljanja koji nije ništa novo.Digitalizacija, prema mom mišljenju, ima dva smjera, a jedan od njih je e-pravosuđe. E-pravosuđe je ono što mi svi imamo, to je

Janez Starman,dopredsjednik

Odvjetničke komore Slovenije

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

20

Iz HOK-a

komunikacija između suda i odvjetnika i stranaka. E-pravosuđe u Sloveniji se, uz os-talo, koristi u slučajevima stečaja itd. Drugi smjer je tzv. Online Dispute Resolution, što je ustvari ideja da bi se sudski postupak vodio na neki način uz pomoć tehnologija i da bi u nekom trenutku, možda za neke sporove, iz postupka maknuli čovjeka, odnosno čovjek bi bio uključen samo na kraju kada bi udario čekićem i označio kraj postupka. To je trend prije svega u tzv. small claim slučajevima, odnosno – kako mi to zovemo u Sloveni-ji – sporovima manje novčane vrijednosti, odnosno sporovima do nekog određenog iznosa. Pokušaji digitalizacije pravosuđa idu u tom smjeru.Tu postoji još nešto što je važno za nas odv-jetnike, a to je priprema svih mogućih pa-pira i dokumenta prije odlaska na sud. Svi vi znate kako to izgleda kada stranka dođe k nama, odvjetnicima, i mi joj kažemo što nam sve treba prikupiti i donijeti. I onda stranka ode kući i prikuplja ono što je po-trebno, ili mi prikupljamo za nju i tako dalje. U ovom dijelu o kojem sada govorim nove su tehnologije dobre, pa tako, npr. Odvjet-nička komora Slovenije razmišlja o tome da bi strankama omogućila da mogu same kompilirati te dokumente tako da odvjetni-ku već dođu s njima. To bi se posebice mo-glo primijeniti u obiteljskim predmetima. Portale koji bi to omogućili možda ne mogu napraviti sami odvjetnici, ali mogu odvjet-ničke komore. Jer, kao što su već prethodni govornici kazali, ono što ne mogu učiniti odvjetnici kao odvjetnici, može učiniti odv-jetnička komora. I odvjetnička komora ima mogućnost to napraviti. I tu mogu odgovo-riti i kolegi Laciaku iz Slovačke odvjetničke komore, odvjetnička komora bi na neki način mogla i riješiti one problem u vezi s novim tehnologijama poput npr. mogućeg sukoba interesa.

Naravno, to je vrlo ambiciozan način razmišljanja, jer za realizaciju tih ideja po-treban je novac, a uz to i uključivanje nekog od velikih „igrača“, npr. Siemensa ili IBM-a, nekog tko bi sve te ideje stavio na kup i kren-uo u realizaciju.Mislim da bi bilo dobro da takva inicijativa krene od jedne komore, ili da možda udruži-mo snage i da vidimo možemo li možda u tako nešto ući zajedno, više komora u isti projekt, jer internet nije vezan na ijednu ju-risdikciju. Ali, idemo još korak dalje. Jedan od razlo-ga za uvođenja tehnologije je i smanjivanje troškova, i tu se vraćamo na raspravu o tome hoćemo li ukinuti neke sudove. Druga važ-na stvar je odgovor na pitanje: mislite li o tome na koji način vodimo postupke i kako na to gleda javnost, odnosno doživljava li javnost vođenje postupaka kao transparent-ni postupak? Ili smatraju da se odvjetnici dogovaraju, dijele poslove, sklapaju nagod-be sa sucem, s tužiteljima… U svojoj sam se praksi suočio s takvim razmišljanjima ljudi, s razmišljanjima da je sve unaprijed dogov-oreno. I zato ljudi možda smatraju da prim-jena novih tehnologija, kada procese ne vode ljudi, znači i manje korupcije. Je li to istina ili nije, možda nije ni važno, jer tako ljudi razmišljaju. Nevjerojatno je koliko mi svi vjerujemo npr. Wikipediji, raznim in-ternetskim izvorima. Drugim riječima, to znači da više vjerujemo ovim našim uređaji-ma, nego čovjeku. Sigurno ima nešto u tome zašto smo skloni tako prihvaćati nove teh-nologije, a tu sigurno ima i velikog interesa kapitala. Pripremajući se za ovo izlaganje napravio sam neke točke s kojima sam vas želio potak-nuti na razmišljanje o tome kamo idemo i želio bih da o svemu tome razmišljate kad krenete kući. Na neke stvari smo već dali odgovore: npr. odgovor na pitanje donosi li

ODVJETNIK 2-2019

21

Iz HOK-a

uvođenje tehnologije više transparentnosti i više odgovornosti u pravosuđe.Zatim imamo i online rješavanje sporova. To bi moglo za nas predstavljati prijetnju, jer bi ljudi imali mogućnost da sami, uz pomoć interneta ili aplikacija i programa, naprave neke npr. predstavke sudu. Država s tim nema problema, a nama bi to značilo gubitak jednog dijela posla i upravo zato sam vam već rekao da moramo razmišljati da takve programe ili usluge dajemo preko odvjetničke komore. Na kraju se sve to svodi na pitanje tko će biti prvi? Tko su oni koji će krenuti proak-tivno, poduzimati određene stvari i akcije kako ne bi bili suočeni s nekim odlukama i rješenjima koja bi nas mogla staviti u in-feriorniji položaj. Hoće li odvjetništvo biti i dalje potrebno? Naravno da hoće. Slažem se s kolegom iz Slovačke vezano uz kaznene postupke i tehnologiju. Veliki problem svugdje predstavljaju postupci koji nisu velikog iznosa. Europska je unija o tome donijela i direktivu i Europa defi nitivno ide u tom pravcu. Navest ću vam primjer: ako recimo ne kupite kartu za autobus koja stoji nekoliko centi, treba li zbog naplate kazne pokrenuti pravosudni postupak čije samo pokretanje stoji puno više. Takvi postupci su iracionalni i sigurno će se ići u pravcu da se oni ne tretiraju na taj način. Ja smatram da to nije dobra poruka, jer bi to značilo da do npr. 200 eura možeš ostati dužan i da je to u redu. Ako se to dogodi, onda ne znam kamo ide-mo, gdje je onda granica.Hoće li ovaj postojeći način, tužba – odgov-or na tužbu, postati samo neka alternativa sistemima koji će biti online? Ili ćemo imati situacije u kojima ćemo ići na sud ako neko pitanje ne uspijemo riješiti online? Hoće li sud onda postati alternativni način rješa-vanja sporova? Hoće li to značiti da više

neće biti onih oblika koje sada zovemo „al-ternativni način rješavanja sporova“ nego će to biti sud? Možda je to i pravilno, možda je i dobro da je sud ultima ratio, zadnja in-stanca prije koje smo iscrpili sve druge mo-gućnosti. Zatim su tu izazovi, neke nove mogućnosti koje se nude. Razmišljamo recimo o online pravnim savjetima. Neke odvjetničke ko-more već su napravile takve portale s online pravnim savjetima, to nije ništa novo i zna se da iza tih portala stoje odvjetnici, koji po protokolu prvo moraju proći neke provjere kako bi se osiguralo da nema sukoba inte-resa. I onda se postavlja pitanje: trebamo li ulagati novac u velike kancelarije ili u velike i dobre programe ili platforme? Sigurno je da u glavama moramo promijeniti način razmišljanja o tome kako će sve to izgleda-ti i što naše stranke trebaju, žele li oni doći do nas ili im je lakše neka pitanja postaviti od kuće? Žele li da ih ljudi vide kako ulaze u odvjetničke urede, jer to znači da imaju neki problem? Sve su to pitanja na kojima se grade ove nove tehnologije. Danas, već sada, svaku moguću komunikaci-ju obavljamo preko e-pošte. Kako je rekao Lovro Kovačić, moj kolega iz Hrvatske, i taj način komunikacije zasigurno će se promi-jeniti. Ne znam jeste li vi u Hrvatskoj radili statistiku ili anketu o tome koriste li uopće svi odvjetnici u Hrvatskoj e-poštu? Imaju li svi e-adrese? Mi smo u Sloveniji napravili takvu anketu i znamo da svi slovenski odv-jetnici nemaju e-adresu. O čemu mi to onda uopće govorimo? Ja vam mogu govoriti o ne znam kojim novostima u svijetu tehnologije, ali ako nemaš osnove onda nemamo o čemu razgovarati. Imaju li kod nas svi gradovi ili sva sela u kojima rade odvjetnici internet? To je ta osnova o kojoj govorim.Kada govorimo o edukaciji odvjetnika i stalnoj potrebi za tim, moramo također

ODVJETNIK 2-2019

22

Iz HOK-a

imati na umu nekoliko stvari. Lijepo je da se mi ovako nađemo u Zagrebu i razgovar-amo, ali ja mislim da to u budućnosti neće više biti tako. Sjedit ćemo kod kuće ili u svo-jim uredima, imat ćemo portale na kojima će edukacija biti permanentna, morat ćemo se uključivati i tako dobivati bodove koji će nam biti potrebni da ostanemo i dalje odv-jetnici. To će značiti i puno manje troškove. Je li to dobro ili loše? Što to znači za gospo-darstvo jedne države? Puno je pitanja koja se ovdje otvaraju.Dalje se na mom popisu tema za razmišljan-je nalazi „zajedničko ulaganje“. Je li pravilno razmišljamo kada mislimo da smo mi odv-jetnici i odvjetničke komore državi partneri te da bi država mogla imati neki interes da u zajedničkom fi nancijskom projektu s odv-jetničkim komorama napravi neki sustav. Austrijska je odvjetnička komora napravila, ako se ne varam, sa Siemensom veliki portal koji omogućava digitalno arhiviranje do-kumenata i sada to Austrijska odvjetnička komora prodaje državi i javnim bilježnicima i od toga se fi nancira. Možda bi se i naše ko-more mogle u to uključiti? Taj projekt ukl-jučuje i uvid u zemljišne knjige.I na kraju, jedan moj prijatelj, psiholog-fi lo-zof, objasnio mi je što znače nove tehnologi-je. Je li itko od vas ikada razmišljao o tome zašto automobili imaju ovakav oblik vjetro-branskog stakla, koje izgleda veliko kada gledaš prema naprijed, a malo kada gledaš prema unatrag. To je tako napravljeno kako bi stvari bile u perspektivi: kad gledaš una-trag, bolje je da vidiš manje, jer ćeš se inače razbiti i nećeš doći do cilja. A kada gledamo naprijed, imamo sve pred sobom otvoreno i mislim da je to pravi način na koji trebamo gledati na nove tehnologije: sve je ispred nas i nešto malo iza nas, ali još uvijek trebamo gledati pred sebe. Hvala!

Odvjetnici i

Piše: Mladen Klasić, dopredsjednik

Hrvatske odvjetničke

komore

„Nije dovoljno

imati zdrav razum,

već ga treba znati

primijeniti.“ 

(Descartes)

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

23

Iz HOK-a

Riječi i pojmovni sklopovi koje ću koristiti u ovom radu, koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odno-se se na jednak način na muški i ženski rod.

Uvodna razmatranjaPrije iznošenja vlastitih promišljanja teme, sma-tram nužnim citirati neke ključne odredbe Ustava Republike Hrvatske te Zakona o odvjetništvu, radi defi niranja same odvjetničke službe, a podredno tome i mogućeg utjecaja suvremenih tehnologija na samu službu.Znam da će takav pristup temi mnogi komentirati kako je to nepotrebno jer „…svi znamo te odred-be…“, no dosadašnja me odvjetnička praksa i radno iskustvo uče da je to nužno, jer svakodnevna do-gađanja upravo potvrđuju kako je razumijevanje odvjetničke službe i odvjetništva slabo ili nikakvo. Jedina konstanta koja tu egzistira (i ne samo u Re-publici Hrvatskoj nego i općenito) jest iracionalni animozitet prema odvjetnicima i odvjetništvu i izrazito negativna percepcija odvjetničkog zani-manja. Prema svjetskim istraživanjima, na listama najomraženijih zanimanja pojam odvjetnik manje je omražen jedino od pojma bankara. Takva se percepcija u pravilu mijenja nakon što građanin bude suočen s ugrozom nekog osobnog prava, svoje imovine, slobode i slično, a naročito kroz kaznene i druge sudske postupke, jer kada ga svi napuste, u pravilu ostaje samo odvjetnik.Odvjetnička služba, odnosno odvjetništvo u Re-publici Hrvatskoj, uređeno je Ustavom Republike Hrvatske koji člankom 27. propisuje: „Odvjetniš-tvo kao samostalna i neovisna služba osigurava sva-kome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.“U nastavku te odredbe, Zakon o odvjetništvu dalje defi nira u članku 1.: „Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i

tehnologija današnjicesamostalne službe koja osigurava  pružanje pravne pomoći fi zičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.“, te u član-ku 2. propisuje: „Samostalnost i neovisnost odvjet-ništva ostvaruje se osobito: samostalnim i neovi-snim obavljanjem odvjetničkog posla kao slobodne djelatnosti; ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora) kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske; donošenjem sta-tuta i drugih općih akata Komore; odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetniš-tva.“Slijedom toga, pojam odvjetnik možemo defi nirati kao  osobu koja za naknadu pruža pravnu pomoć fi zičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.Pojam tehnologije, pak, možemo u najširem smislu slobodno defi nirati kao razvoj i primjenu alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti, ali i kao znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.Sada slobodno možemo spojiti pojmove odvjetnik i tehnologija današnjice te se usredotočiti na samu temu.

Uloga odvjetnikaU nastavku nakon uvodnih napomena, odvjetnik je samostalna i neovisna osoba koja slobodnim obav-ljanjem odvjetničke službe  pruža pravnu pomoć fi zičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. Dakle, neupitni su značenje i uloga odvjetnika u svakodnevnom ži-votu pojedinca kojem zatreba pravna pomoć u za-štiti, odnosno u ostvarenju njegovih prava i pravnih interesa. Da bi tu zadaću odvjetnik obavljao zako-nito i u najboljem interesu svoje stranke, on se mora

ODVJETNIK 2-2019

24

Iz HOK-a

trajno educirati, mora biti samostalan i ne-ovisan te djelovati u okviru Ustava, pravnog poretka i zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta Odvjetničke komore te deontološ-kih pravila – Kodeksa odvjetničke etike.Ovdje se, naravno, nećemo baviti odredba-ma Ustava, Zakona, Kodeksa i sl., no sma-trao sam potrebnim navesti okvir djelovanja iz kojega nužno proizlazi i izuzetna odgo-vornost odvjetnika za obavljenu zadaću jer je „ulog“ u poslu izuzetno velik. To su u pravilu ljudska prava i slobode te njihova zaštita, os-tvarenje i zaštita imovinskih prava, ponekad i izuzetno velike vrijednosti, život pojedin-ca, obitelj, zaštita najvećih vrednota, zaštita najranjivijih skupina od svake vrste napada i ugroza.Iz neupitne odgovornosti za obavljenu služ-bu proizlazi i obveza odvjetnika da u svojem radu, osim svih vrsta pravnih znanja, primje-njuje i svaku vrstu primjenjive tehnologije i tehnoloških postignuća koja mu u okviri-ma zakona i pravnog poretka stoje na ras-polaganju i koristi se njome. No jednaka je takva obveza i na zakonodavnoj, sudbenoj i izvršnoj vlasti, jer samo harmonizirani prav-ni poredak, uravnoteženi sustav procesnih normi, počevši od primitka sudskih pismena i njihove dostave, pa do organizacije i funk-cioniranja rasprava (bilo sudskih ili pred javnopravnim tijelima) i u konačnici dono-šenja, izrade i dostave pravorijeka, može dati optimalan rezultat: brzo, pravično, efi kasno i ekonomično ostvarenje prava i njihovu za-štitu.Udovoljenjem tim traženjima daje se najveći mogući doprinos vladavini prava i pravnoj državi u cjelini. Ovo pak nužno daje rezul-tat u povjerenju ljudi u državu, stvara dobru investicijsku klimu te potiče svekoliki napre-dak društva kao cjeline.Koliko je važno povjerenje ljudi u pravni po-redak, odnosno u pravosuđe, nije potrebno

posebno naglašavati, jer nema povjerenja bez pravde.  Upravo činjenica da su u svi-jetu najrazvijenija ona društva u kojima je stupanj povjerenja u pravosuđe i u djelova-nje javnopravnih tijela visok dokazuje ove navode. Odvjetnici i odvjetništvo u cjelini, kao čuvar i zaštitnik pojedinačnih prava, imaju u svemu navedenom izuzetno odgo-vornu ulogu, jer je to služba koja predstavlja posljednju branu takvih prava od samovolje države. Smatram da upravo u toj činjenici leži temeljni razlog stvaranja i održavanja negativne percepcije odvjetnika, odnosno odvjetništva.

Utjecaj tehnologijeKako sam naveo, odvjetnik koji se ponaša u skladu sa svečanom prisegom danom prije upisa u Imenik odvjetnika, pored svega osta-loga, u obvezi je trajno obnavljati, proširivati i usavršavati svoju pravnu i opću naobrazbu. Jednako tako, odvjetnik je obvezan voditi svoj ured u skladu s ugledom odvjetničkog zvanja kao samostalne i neovisne službe. U tom je kontekstu upoznavanje, svladavanje i involviranje tehnologije u odvjetničku sva-kodnevicu nužnost, ali i obveza.Zato nas zabrinjava relativna sporost uklju-čivanja odvjetnika u sustav e-komunikacije koji je sačinjen upravo u skladu s gore nave-denim zahtjevima i u uvjetima svoje potpu-ne funkcije daje upravo odvjetnicima bolju efi kasnost, olakšava im obavljanje svakod-nevnog posla, ali i značajno ubrzava i čini efi kasnijim sustav  sudovanja pred trgovač-kim sudovima koji je, pak, u smislu zahtjeva gospodarstva i efi kasnog poslovanja ključan.Uzmemo li pri tome činjenicu da su anga-žmanom i radom Hrvatske odvjetničke ko-more sami troškovi i cijene apliciranja zna-čajno smanjeni u odnosu na ostale dionike te da su oni za sve članove HOK-a apsolutno besplatni, uključujući i edukaciju, tada teško

ODVJETNIK 2-2019

25

Iz HOK-a

možemo, osim nezainteresiranosti i inertno-sti, iznaći ijedan racionalan razlog sporosti u ostvarenju, jer s dosadašnjih oko 50 posto obuhvata ne možemo biti zadovoljni. Ko-načno, to je i odlična priprema za novi ZPP i njegovu provedbu, ali i velika šansa odvjet-ništva da upravo kroz e-komunikaciju učini veliki korak prema ekskluzivnost u zastupa-nju pred sudovima.Zbog toga možemo zaključiti da sinergija od-vjetnika i tehnologije jest i mora biti „dobit-na formula“ suvremenog, samostalnog, neo-visnog, stručnog i efi kasnog odvjetnika,  što svakako treba dovesti do ubrzanja postupaka, jer je očito da će vrlo brzo nastupiti potpuno napuštanje tradicionalnih oblika sudovanja i vođenja postupaka u procesno-pravnom smislu, a vrlo skoro možemo očekivati i potpunu implementaciju tehnologija u sni-manje rasprava umjesto dugotrajnog sastav-ljanja zapisnika kao i u drugim segmentima administriranja tijekom sudskog postupka.

Vrste primjenjivih tehnologija i njihov moguć pozitivan učinakBez pretenzija prema analizi svih vrsta i ti-pova primjenjivih tehnologija na sudovanje i odvjetničku službu, u nastavku ću pokušati ukazati na neke od važnijih.Informacijska i komunikacijska tehnologija, koju čini sama djelatnost kao i primjenjiva oprema, daje dobru osnovu za unaprjeđenje i značajno ubrzanje sustava prikupljanja, po-hranjivanja, obrade, širenja i razmjenu razli-čitih relevantnih informacija i podataka.U tom kontekstu najkorisniji će efekti za od-vjetnika biti nove mogućnosti za unaprjeđe-nje različitih oblika dostupnosti relevantne i recentne sudske prakse, što je sada nedovolj-no i ima za posljedicu veliki problem pravo-suđa koji se ogleda u nedostupnosti pravne prakse. Time izostaje, odnosno smanjena je mogućnost ujednačavanja sudske prakse ra-

zličitih sudova, a što pak ima za posljedicu gubitak povjerenja u pravosuđe, nezadovolj-stvo različitim odlukama kod istih činjenič-nih i pravnih osnova, pokretanje nepotreb-nih postupaka i sl. Efi kasan, sveobuhvatan, dostupan i ažuran servis sa sudskim odluka-ma, stavovima i praksom sudova nužan je za sve: suce, državne odvjetnike, odvjetnike, ali svakako i same stranke.Nadalje, suvremeni komunikacijski susta-vi, od ne tako davnih indukcijskih telefona (koje, nažalost, zbog svoje dobi i sam pam-tim) doveli su do pametnih telefona koji daju mogućnost da već sada čitav ured no-simo u džepu. Od jednostavnih telefonskih centrala, povezanih žičnim vezama i vrlo jednostavnih radiodifuzijskih sustava do današnjih globalnih sustava za prijenos in-formacija, 4 G i 5 G mreža, bio je vrlo kratak put. Od samog začetka interneta kao global-nog komunikacijskog servisa pa do danas još je kraći put. Do novih komunikacijskih teh-nologija i iskoraka do za sada još neslućenih razmjera, biti će vrlo izvjesno još puno kraći.Zbog toga je nužno da i odvjetništvo svoj rad prilagodi novim informacijskim i komunika-cijskim tehnologijama. Stupanj informatiza-cije, tj. masovnost i širina primjene informa-cijske i komunikacijske tehnologije, postao je jedno od glavnih mjerila razvijenosti pojedi-nih zemalja, pa svakako valja u tome slijediti uzore koji su i u organizaciji i funkciji odvjet-ničke službe ostvarili najbolje rezultate.Uz navedeno, i novi tehnološki i znanstve-ni iskoraci u forenzici općenito, a naročito u forenzičkoj medicini, patologiji, računo-vodstvu i sl. predstavljaju novi izazov od-vjetništvu, jer nude nove, brze i efi kasne me-tode otkrivanja djela, počinitelja, okolnosti počinjenja i sl. No za navesti je i to da još uvijek ne postoji društveni refl eks za anga-žiranje takvih struka u same postupke, jer je tragično da diplomirani studenti studija za

ODVJETNIK 2-2019

26

Iz HOK-a

forenzične znanosti u Republici Hrvatskoj u svojoj struci ne nalaze posla. Dakle, sve nove tehnologije nude niz pred-nosti svakom odvjetniku i društvu u cjelini i sve dok predstavljaju dobrog slugu, a ne preuzmu ulogu gospodara treba ih svesrdno prihvatiti. 

Je li sve tako idilično i obećavajuće?Da bih odgovorio na to pitanje poslužit ću se prognozom Elona Muska, jednog od vo-dećih tehnoloških vizionara današnjice, koji u svom novom dokumentarnom fi lmu „Do You Trust Th is Computer?“ prognozira: „Svi ćemo biti prisiljeni služiti besmrtnog diktatora od čije moći neće biti bijega“.Musk smatra da nam hitno trebaju kvalitet-ni zakoni koji će regulirati pitanja umjetne inteligencije, jer ona predstavlja fundamen-talni rizik za opstanak čovječanstva. Zato, ako dopustimo tehnologijama i umjetnoj inteligenciji da vladaju društvenim procesi-ma te postanu gospodari, neće nam preostati ništa drugo nego se spasiti od toga na način da pobjegnemo sa Zemlje, kako je to ne tako davno kao rješenje predložio poznati fi zičar Stephen Hawking.Konkretne opasnosti nalazim u činjenici da, primjerice, algoritmi pojedinih društvenih mreža snažno usmjeravaju korisnike prema sadržaju koji se podudara s interesima tih mreža, a ne interesima korisnika. Posljedično tome, jačaju podjele u društvu te skupine na različitim stranama nekog društvenog pro-blema funkcioniraju najčešće u vidu sukoba, a ne uz uvažavanje osobitosti i različitosti.Nadalje, uz pojam novih tehnologija i ovi-snosti koju stvaraju čest je i dokazan pro-blem pretilosti, jer pametni telefoni, tableti, igraće konzole i televizori imaju za posljedi-cu manje šetanja.Studija američkog Instituta Milken obuhva-tila je pitanje pretilosti u 27 zemalja i došla do

rezultata da na svako 10-postotno povećanje količine sredstava koje neko društvo troši na tehnološke uređaje, dolazi do 1-postotnog rasta broja pretilih. Ne samo da tehnologija dovodi do manje kretanja nego ima za po-sljedicu i promjenu načina prehrane, što sve u interakciji proizvodi pretilost kao nužnu posljedicu. Sve posljedice pretilosti u odnosu na bolesti koje izaziva te troškove koje poslje-dično ima društvo zbog toga, svakako treba uzeti u obzir pri ocjeni omjera koristi i štete.Nadalje, brza konzumacija digitalnih medija rezultira pogoršanjem koncentracije kori-snika pa je tako jedan kanadski istraživački projekt obuhvatio skeniranje mozgova više od dvije tisuće Kanađana i to jedanput 2000. godine, na početku mobilne ere, i drugi put 2015. godine. Rezultat je pokazao kako je prosječno trajanje pažnje palo s 12 na 8 se-kundi, što predstavlja nevjerojatan pad naše moći koncentriranja unutar samo 15 godina. Neupitno je danas GPS postao gotovo ne-izbježan aspekt svakodnevnog života. No znanstvenici sa Sveučilišta McGill u tri su odvojene studije pokazali kako pretjerano korištenje GPS-a može biti štetno za dugo-ročno pamćenje, jer je područje mozga koje kontrolira pamćenje povezano i s naviga-cijom u prostoru. Pritom znanstvenici su pronašli veći fi zički volumen sive tvari, kao i njenu povećanu aktivnost, kod osoba koje su se više pouzdavale u vlastitu sposobnost prostorne navigacije nego u GPS.Znanstvenici pak s Johna Hopkinsa i Sveu-čilišta u Illinoisu nedavno su proveli istraži-vanje kojim su proučavali učinke obilja na kreativnost i otkrili da obilni resursi, ustvari, dovode do manje kreativnih misli. Kada ima malo resursa, koristi ih se kreativnije. Znan-stvenici su izolirali dinamiku koju su nazvali „stanje uma u ograničenim uvjetima“, a ri-ječ je o mentalnom procesu motiviranom nestašicom potrebnih sredstava, i utvrdili

ODVJETNIK 2-2019

27

Iz HOK-a

kada nam je dostupno manje resursa da su potrebna i kreativnija rješenja kako bismo ih što bolje iskoristili.Daljnja istraživanja časopisa Time provede-na nad 4.700 ljudi 2012. godine otkrila su da primjena tehnologija ima za posljedicu poremećaj sna.Komunikacija SMS-om koja je gotovo vode-ći oblik komunikacije u svakodnevnom ži-votu, prema dokazanim podacima polagano umanjuje sposobnost čitanja emocionalnih znakova drugih ljudi. Većina odraslih ulazi u mobilnu komunikaciju i taj način komu-niciranja s već ranije razvijenim društvenim vještinama komunikacije, no to nije slučaj i s djecom, pa je logično očekivati kako bi ta ka-tegorija – sada djece i mladih, kasnije mogla imati ograničene sposobnosti u razgovoru licem u lice u odnosu na prijašnje generacije, te će im ta kompetencija izostati.Znanstvenici s Harvarda i Sveučilišta u Wis-consinu u nedavnom su istraživanju ukazali na „Google efekt“, odnosno tendenciju da tretiramo internet kao neku vrstu vanjskog hard-diska za naš mozak, zbog čega mi sami trebamo pamtiti manje podataka.  Uz to, skrenuli su pozornost i na to da je korištenje interneta kako bi se pronašao odgovor do-velo do jačanja kognitivnog samopouzdanja sličan onome koji su imali sudionici koji su znali odgovor.To ima pak za posljedicu da korisnici poči-nju misliti o internetu kao da se radi o dijelu njihovog vlastitog kognitivnog procesa, a ne samo o alatu te da zbog toga rjeđe pamte nove informacije, što svakako nije dobro niti za samopouzdanje, ali niti za samosvjesnost. O dugoročnim posljedicama toga strah me je i pomišljati.

Umjesto zaključkaS velikom sigurnošću možemo pretpostaviti da je ono što nas čeka u bliskoj budućnosti

jedan sasvim drugačiji svijet. Uskoro će malo toga više biti isto, jer će mnogo toga bez čega nam je sadašnji život nezamisliv nestati.No posve sam siguran da neće nestati od-vjetnička služba i odvjetništvo, jer sve dok je povrede ljudskih prava, sve dok sustav zakida pojedinca i na daje mu prava ili ostvarenje otežava kroz birokraciju, odvjetništvo će ostati kao nužnost i posljednja brana ljudskih prava, ma kakva ona bila.Ono se neupitno mora repozicionirati, mora usvajati nove tehnologije i ići s njima zajedno dalje, ali s tehnologijom kao slu-gom, a ne gospodarom.Odvjetnik u tom kontekstu i nadalje mora punu pozornost posvetiti vlastitoj trajnoj edukaciji, posvetiti se stjecanju novih, kompatibilnih kompetencija, svakako mora afi rmirati i sve sada potrebne po-stojeće kompetencije i to ne samo pravne nego i one „meke vještine“ komunikacije, jer je upravo danas odvjetnik puno više od profesionalca koji samo dobro poznaje zakon i proceduru. Odvjetnik je ujedno i ispovjednik, dušobrižnik, prijatelj i psiho-log, životni savjetnik te pravni zaštitnik i tu je njegova uloga i empatija nezamjenjiva, a po tome se upravo i trajno razlikuje od mno-gih drugih. Sve te kompetencije i „meke vje-štine“ koje su neizostavni dio klasičnog od-vjetništva bit će sve više cijenjene, jer svako ljudsko biće iziskuje i humani, ljudski pri-stup, koji stroj i umjetna inteligencija neće moći nadomjestiti. Iako pojmovi emocija, ljubavi, sućuti, razu-mijevanja i iskrenog komuniciranja, pravič-nosti i pravde, kod mnogih danas, nažalost, izazivaju podsmijeh i prijezir, usudim se po-zvati na razbor i svrhu ljudskoga bitka, jer on sasvim sigurno nije u svijetu strojeva i njiho-voj vladavini, nego je u uljuđenom suživotu zadovoljnih ljudi u humanom i pravičnom društvu temeljenom na vladavini prava.

Brza konzumacija

digitalnih medija

rezultira pogorša-

njem koncentracije

korisnika pa je

tako jedan kanad-

ski istraživački

projekt obuhvatio

skeniranje moz-

gova više od dvije

tisuće Kanađana i

to jedanput 2000.

godine, na početku

mobilne ere, i drugi

put 2015. godine.

Rezultat je pokazao

kako je prosječno

trajanje pažnje palo

s 12 na 8 sekundi,

što predstavlja ne-

vjerojatan pad naše

moći koncentrira-

nja unutar samo 15

godina. 

ODVJETNIK 2-2019

28

Iz HOK-a

Od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, zakonodavstvo EU-a dobilo je važnu ulogu u radu hrvatskih odvjetnika, a isto tako EU sve više utječe i na položaj odvjetnika. Hrvatska odvjetnička komora upravo je iz tih razloga za temu XIV. Konferencije odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, koja je održana od 31. svibnja do 2. lipnja 2019. godine u Tuheljskim toplicama, odabrala „Položaj odvjetnika u primjeni prava EU-a”.Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak koji je pozdravljajući nazočne posebno pozdravio bivšeg predsjednika HOK-a Ratka Žurića koji je i osmislio koncept Konferencije, kao tijela HOK-a na kojem članovi mogu iznositi svoja mišljenja o aktualnim i važnim temama za odvjetništvo.

XIV. Konferencija odvjetnika iodvjetniËkih vježbenika HOK-aposveÊena položaju odvjetnika u primjeni prava EU-a

Pripremila: Nataša Barac,

izvršna urednica„Odvjetnika”

Predsjednik HOK-a je na početku svog uvodnog izlaganja zamolio sve sudionike da se zapitaju što je Komora i tko je to Komora.„Mi svi zajedno i svaki od nas pojedinačno činimo Komoru koja je sa svojih 5 tisuća članova najveća intelektualna snaga ove zemlje“, rekao je Šurjak.HOK je, podsjetio je, najveći poslodavac za mlade ljude koji završe pravni fakultet u Hrvatskoj a mjesečno se u HOK upisuje 25 do 30 novih članova, te je zbog toga – kako je istaknuo – najveća zadaća Komore širenje polja djelovanja odvjetnika.Kako je rekao predsjednik HOK-a, velika se pažnja posvećuju svemu onome što donosi novo vrijeme digitalizacije, ali i cjeloživot-nom obrazovanju kroz Odvjetničku akademiju HOK-a i samo HOK.

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

29

Iz HOK-a

Šurjak je govorio i o problemima s kojima se suočavaju hrvatski odvjetnici a i sama Komora, te istaknuo važnost toga da se mladi odvjetnici sve više uključuju u rad Komore i njezinih tijela, radnih skupina i komisija.Nakon uvodnog govora predsjednika HOK-a, započeo je radni dio Konferencije na kojem su izlagali izvjestitelji uz moderatora Mladena Klasića, dopredsjednika HOK-a.Izvjestitelji na Konferenciji govorili su o različitim aspektima ove zanimljive i široke teme. Tema izlaganja Andree Dominkuš, odvjetnice u Zagrebu, bila je „Sadržaj tzv. odvjetničkih Direktiva 77/249/EEZ i 98/5/EZ s posebnim osvrtom na organizacijske oblike odvjetništva nasuprot odvjetniku kao subjektu koji obavlja odvjetničku djelatnost“. O položaju ustavnih sudova u državama članicama EU-a nasuprot odlukama Suda EU-a te statusu odvjetnika na temelju ustava članica EU-a, govorio je Mićo Ljubenko, odvjetnik u Zagrebu.O pravu EU-a u području kaznenog zakonodavstva govorila je dr. sc. Laura Valković, odvjetnica u Zagrebu, u izlaganju: „Odvjetnik u primjeni Direktive (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga“.

O „Primjeni prava tržišnog natjecanja Europske unije na hrvatske odvjetnike s naglaskom na Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika“ govorio je Igor Mucalo, odvjetnik u Zagrebu.Odvjetnička vježbenica Mirna Vlahović izlagala je na temu „Kompetitivnost ili javni interes u odvjetničkoj profesiji – pitanje proporcionalnosti“, a o „Standardima Europskoga suda za ljudska prava i odvjetništvo s osvrtom na ulogu Komore, slobodu izražavanja i dostojnost“, govorila je Marijana Konforta, stručna suradnica HOK-a.Nakon svih izlaganja i kraće rasprave usvojeni su zaključci prema kojima sva izlaganja predstavljaju valjanu osnovu za izražavanje stavova Hrvatske odvjetničke komore.Sva izlaganja s Konferencija bit će objavljena u idućem jesenskom broju časopisa „Odvjetnik“.

Crtica iz povijestiPrva Konferencija odvjetnika i odvjetničkih vježbenika održana je 25.

travnja 1981. na Plitvičkim jezerima, a na njoj je sudjelovalo 195 članova

Hrvatske odvjetničke komore. Konferencija je imala četiri teme: „Prvi

informativni savjet besplatno“, „Tarifa o nagradama i naknadi troškova

za rad odvjetnika“, „Nedozvoljeno pružanje pravne pomoći, nedozvo-

ljeno isticanje odvjetničke table“ i „Utjecaj odvjetničkih zborova na

efi kasnost disciplinskih postupaka i smanjenje broja povreda“. U svom

pozdravnom govoru tadašnji je predsjednik HOK-a Ratko Žurić rekao:

„Konferencija bi trebala predstavljati sastanak profesije. Svrha je da se

da mogućnost svim odvjetnicima da direktno iskažu svoje mišljenje, da

se argumentacijom izbore za određena shvaćanja i da stavovima Konfe-

rencije utječemo na rad svih organa Komore“.Fo

togr

afi ja

: Iva

n Bi

tunj

ac

Foto

grafi

ja: I

van

Bitu

njac

ODVJETNIK 2-2019

30

Iz HOK-a

Nakon pune 22 godine aktivnog uređivanja „Odvjetnika“, glasila i časopisa Hrvatske odvjetničke komore, odvjetnik dr. sc. Tin Matić održao je 21. veljače 2019. godine posljednji sastanak uredništva u svojstvu urednika časopisa. Na njegovom predanom, dugogodišnjem radu zahvalio mu je u ime svih članova Hr-vatske odvjetničke komore predsjednik Josip Šurjak. „Zahvaljujem Vam u svoje osobno ime i u ime cijele institucije na predanom radu tijekom dugog niza godina“, rekao je predsjednik HOK-a, dodajući da je časopis „Odvjetnik“ počeo čitati još kako vježbenik. „Sve što radimo u HOK-u je volonterski i dobro znam što znači u ovoj kući svima biti na raspolaganju i to toliko dugo. Vi ste bili intelektualac koji je sebe unio u časopis, a to je za kvalitetu časopisa nužno. Zaista Vam najdublje zahvaljujem“, rekao je predsjednik HOK-a.U ime uredništva od Tina Matića oprostio se i bivši predsjednik HOK-a Arno Vičić: „Ja se najbolje sjećam kako je bilo nekada i mogu reći da Komora nikada nije imala boljeg urednika ‘Odvjetnika’. Nitko nije

tako savjesno radio i podignuo razinu časopisa“. Dopredsjednik HOK-a Mladen Klasić, koji zbog službenih obaveza nije mogao nazoči-ti sastanku uredniš-tva, poslao je pi-smo u kojem je, uz

Tin MatiÊ - oproštaj nakon 22 godine ureivanja „Odvjetnika“

Piše: Nataša Barac,

izvršna urednica „Odvjetnika“

ostalo, napisao: „Osjećam potrebu da Vam, dragi kolega, osobno zahvalim na svom trudu uloženom u naš ‘Odvjetnik’, te radu, živcima i maru koji ste dali u proteklih više od dva desetljeća. Hvala Vam na tome, jer ste svojim radom dali i dajete i nama i dru-gima kojima su odvjetništvo i Komora na srcu, podstrek da u tome ustrajemo“.Tin Matić zahvalio je svim suradnicima s kojima je tijekom niza godina surađivao, svim predsjednicima Hrvatske odvjetničke komore koji su ujedno bili i glavni urednici časopisa tijekom 22 godine, te svima koji su svojim prilozima pridonijeli kvaliteti časopisa. Posebno je zahvalio na lijepim riječima predsjedniku HOK-a i instituciji, te dodao da su vrata za daljnjom suradnjom i dalje otvorena.Prvi broj „Odvjetnika“ pod uredničkom palicom Tina Matića koji je stigao pred čla-nove HOK-a bio je broj 1-2 1996. godine. U svom je prvom uvodniku Tin Matić tada napisao: „Naravno, temeljne tradicije ovog časopisa uredništvo nije željelo i nikada neće napustiti, jer ‘Odvjetnik’ jest pisana povijest Hrvatske odvjetničke komore i najstariji hrvatski pravni časopis koji još uvijek izlazi. Znajući da tu povijest zapisu-jemo i danas, moramo prihvatiti da hrvat-sko odvjetništvo poštuje i slijedi vlastite tradicije, ali da je bilo i jest dio odvjetništva Europe. “Svojim dugogodišnjim predanim radom Tin Matić učinio je i više od toga, te nastavio zapisivati povijest hrvatskog odvjetništva za neke buduće generacije.

ODVJETNIK 2-2019

31

Iz HOK-a

Hrvatska odvjetnička komora od početka travnja ima svoju stranicu na Facebooku (https://www.facebook.com/Hrvatska-odvjetnička-komo-ra-406971650133058/) i na LinkedInu (https://www.linkedin.com/compa-ny/1404140/), te se tako pridružila mnogobrojnim odvjetničkim komorama

HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA Koturaška 53/II10000 ZagrebKREDITNI ODBOR

P    O    Z    I    V

Kreditni odbor Hrvatske odvjetničke komore poziva zainteresirane odvjetnike koji ispunjavaju uvjete za dodjelu kredita, predviđene čl. 5. Pravilnika o kreditiranju odvjetnika, da podnesu zahtjev za dodjelu kredita.

Pravo na kredit imaju odvjetnici članovi Hrvatske odvjetničke komore koji u trenutku podnošenja zahtjeva imaju ispunjene sljedeće uvjete:

1.da su upisani u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore neposredno nakon neprekinute dvogodišn-je vježbe odvjetničkih vježbenika;

2.da od njihova upisa u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore nije u času podnošenja zahtjeva za kredit prošlo više od jedne (1) godine;

3.da u času podnošenja zahtjeva nisu stariji od 35 godina.

Kreditni odbor Hrvatske odvjetničke komore odlučivat će o onim zahtjevima koji su podneseni do dana donošenja odluke o dodjeli kredita.

Predsjednik Kreditnog odbora HOK-a Mario Janković, v.r.

Hrvatska odvjetniËka komora na Facebooku i LinkedInuHrvatska odvjetniËka komora na Facebooku i LinkedInu

i odvjetničkim organizacijama koje se već duže vrijeme koriste društvenim mrežama kao sred-stvom komunikacije. Hrvatska odvjetnička komora i na ovaj način želi jednos-tavnije i brže komunicirati sa svojim članovima.

ODVJETNIK 2-2019

32

Članci i rasprave

Piše: mr. sc.

Iris Gović Penić, sutkinja

Županijskoga suda u Zagrebu

Uvod U praksi Europskoga suda za ljudska prava (ESLJP) povremeno se javljaju predmeti protiv Republike Hrvatske u kojima pod-nositelji zahtjeva traže ostvarivanje prava

Praksa Europskoga suda za ljudska prava na podruËju vraÊanja steËenog bez osnove: predmeti »akareviÊ protiv Hrvatske i Solomun protiv Hrvatske

na mirno uživanje vlasništva, a vezani su uz institut povrata stečenog bez osnove.U povodu zahtjeva br. 48921/13 (Čakare-vić protiv Hrvatske) ESLJP donio je odluku dana 26. travnja 2018., a u povodu zahtjeva

Posljednjih nekoliko godina protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljud-ska prava donesene su dvije odluke kojima je utvrđeno, iako su postupci vođeni te su odluke donesene u skladu s važećim zakonima, da je došlo do povrede prava pojedinca na mirno uživanje vlasništva. Obje odluke vezane su uz radni odnos odnosno zapošljavanje i pojedinci su već primili određene novčane iznose. U radu su prikazana pravna shvaćanja iz tih odluka Europskoga suda za ljudska prava te je dana analiza i njihov utjecaj na postojeći pravni sustav. Iz odluka proizlazi da kada pojedinci nisu doprinijeli tomu da pravni akti koji su donese-ni u njihovu korist (i izvršeni) budu nepravilni, trebaju se moći osloniti na takve konač-ne odnosno pravomoćne akte donesene u njihovu korist, oni imaju legitimna očekivanja da takvi akti ne budu mijenjani retroaktivno. Ti akti mogu i trebaju biti podložni kontroli, izmjeni ili obustavi s djelovanjem ubuduće, ali za to moraju postojati posebno ozbiljni razlozi zaštite javnog interesa ili interesa trećih. Lišavanje vlasništva može biti opravdano samo ako se pokaže da je „u javnom interesu” i ako zadovoljava zahtjev proporcionalnosti postizanjem pravične ravnoteže između zahtjeva općeg interesa zajednice i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca. Javni interes mora biti takav da nadjača temeljno načelo pravne sigurnosti i prava pojedinca da bi opravdao ponovno razmatranje prava pojedinca i eventualno lišavanje prava vlasništva.

Ključne riječi: Povrat stečenog bez osnove, pravo mirnog uživanja vlasništva, načelo razmjernosti, legitimna očekivanja

ODVJETNIK 2-2019

33

Članci i rasprave

br. 679/2011 (Solomun protiv Hrvatske) odluku je donio dana 2. travnja 2015. go-dine.S obzirom na to da se obje odluke temelje na sličnom pravnom shvaćanju, odnosno da se ono ponavlja, a da su pravna shvaćanja iz tih predmeta jednim dijelom u suprotnosti s našim pozitivnim zakonskim uređenjem, takvim je predmetima potrebno obratiti posebnu pažnju.

Predmet Čakarević protiv Republike Hr-vatskePodnositeljici zahtjeva 10. prosinca 1995. prestao je ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza. U tom trenutku imala je 24 godine i 10 mjeseci radnog staža. Rješenjem nadležne područne službe Hr-vatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZZ) od 5. studenog 1996., podnositeljici je uz primjenu članka 23. tada važećeg Zako-na o zapošljavanju (Narodne novine, broj 59/96) priznato pravo na novčanu nakna-du u trajanju od 468 dana počevši od 11. prosinca 1995. Novim rješenjem od 27. lipnja 1997. pod-nositeljici je uz primjenu odredbe članka 25. točka 2. istog Zakona produljeno tra-janje prava na novčanu naknadu. Naime, njoj je tijekom trajanja primanja naknade nastupila privremena nesposobnost za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju1. Unatoč tome što se, u smislu gore citirane zakonske odredbe, za vrijeme privreme-

1 Odredba članka 25. točka 2. Zakona o zapošljavanju (Narodne novine, broj 59/96) glasi: Članak 25. – Trajanje prava na novčanu naknadu iz članka 23. ovoga Zakona produžava se nezaposlenoj osobi ako u tijeku primanja te naknade nastupe sljedeće okolnosti: [...] 2) za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u smislu propisa o zdra-vstvenom osiguranju dok traje ta nesposobnost, a najduže 12 mjeseci, [...].

ne nesposobnosti za rad trajanje prava na novčanu naknadu produžava nezaposlenoj osobi najduže 12 mjeseci, rješenjem od 27. lipnja 1997. to joj je pravo priznato do dalj-njega, odnosno dok budu trajale zakonske pretpostavke za to. Podnositeljici je prosincu 1997. u staž osi-guranja uračunato i dvogodišnje razdoblje koje je provela koristeći naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a u svibnju 1999. nadležni joj je područni ured HZZZ-a izdao i kar-ticu korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Ipak, rješenjem nadležne područne službe HZZZ-a od 27. ožujka 2001. podnositeljici je obustavljeno pravo na novčanu naknadu i to retroaktivno, s danom 10. lipnja 1998., uz obrazloženje da je pravo podnositeljice u smislu odredbe članaka 25. točka 2. Za-kona o zapošljavanju (Narodne novine, broj 59/96) prestao s danom 9. lipnja 1998. Dana 3. kolovoza 2005. HHZZ je tuž-bom zahtijevao od podnositeljice povrat 19.451,69 kuna sa zakonskom zateznom kamatom, sve na ime nepripadno isplaće-nih naknada za nezaposlene primljenih u razdoblju od 10. lipnja 1998. do 27. ožujka 2001.2

2 Tada važeći Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezapos-lenosti (Narodne novine, broj: 32/02, 86/02, 114/03 i 151/03) propisivao je kako slijedi: Članak 55. – (1) Nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije imala pravo, dužna je vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke: 1) ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni, ili na drugi protupravan način ostvarila pravo, ili ga je ostvarila u obujmu većem nego što joj pripada 2) ako je ostvarila novčanu isplatu ili drugo davanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene, odnosno okolnosti koje utječu na prestanak prava ili obujam njegovog korištenja, a znala je ili je morala znati za

ODVJETNIK 2-2019

34

Članci i rasprave

Polazeći od utvrđenja da podnositeljica nije dala nikakve netočne podatke, niti je prikrivanjem činjenica nepripadno ostva-rila pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev HZZZ-a, ocijenivši da je riječ isključivo o pogrešci i nepažnji tog Za-voda, u kojem slučaju u smislu gore citirane odredbe članka 55. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme neza-poslenosti nema obveze podnositeljice na povrat nepripadno isplaćenih iznosa na-knade.Drugostupanjskom presudom preinače-na je odluka prvostupanjskoga suda te je uz primjenu općih pravila o stjecanju bez osnove iz odredbe članka 210. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) naloženo podnositeljici vratiti HZZZ-u isplaćenu novčanu naknadu uvećanu za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu. Revizija pod-nositeljice je odbačena kao nedopuštena, a podnositeljica nije uspjela niti s ustavnom tužbom.U postupku pred ESLJP-om, podnositelji-ca je tvrdila da je u postupku pred domaćim sudovima povrijeđeno njeno pravo na mir-no uživanje vlasništva zajamčeno člankom 1. Protokola I. uz Konvenciju. Procjenjujući dopustivost zahtjeva podno-siteljice, imajući na umu prigovore Vlade Republike Hrvatske da nepripadno isplaće-

nastale promjene ili okolnosti. (2) Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca radnik vraćen na rad i počeo raditi te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen, radnik je dužan vratiti Zavodu iznose isplaćene novčane naknade. (3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka Zavod ima pravo na povrat uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje.“

na naknada za vrijeme nezaposlenosti nije vlasništvo niti imovina podnositeljice pa kao takva niti ne uživa konvencijsku zaštitu iz članka 1. Protokola I., ESLJP je stava da se pojedinci koji ni na koji način nisu dopri-nijeli tomu da upravni akti koji su doneseni u njihovu korist budu nepravilni, trebaju moći osloniti na takve konačne upravne akte donesene u njihovu korist. Iako upravni akti mogu i trebaju biti pod-ložni kontroli, izmjeni ili obustavi s djelo-vanjem ubuduće, u nedostatku posebno ozbiljnih razloga zaštite javnog interesa ili interesa trećih, savjesni korisnici prava iz konačnih upravnih akata imaju legitimna očekivanja da takvi upravni akti ne budu mijenjani retroaktivno.U konkretnoj situaciji nije bilo tvrdnji ili dokaza o tome da je podnositeljica na bilo koja način doprinijela tomu da joj se pri-jeporna naknada isplaćuje i nakon proteka zakonskog roka. Dapače, sam upravni akt nije sadržavao nikakvih izričitih odredbi o tome da prema primjenjivim zakonskim odredbama pravo na novčanu naknadu u danim okolnostima istječe najdulje nakon proteka roka od 12 mjeseci pa je (nepripad-ne) isplate podnositeljica primila u dobroj vjeri. Osim toga, i nakon što je po zakonu prestalo pravo na novčanu naknadu pod-nositeljici, HZZZ je nastavio s isplatama mjesečnih iznosa naknade kroz dulje vre-mensko razdoblje (od čak tri godine). Još krajem 1999. isti joj je Zavod uručio i kar-ticu korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. U takvim okolnostima podnositeljica nije imala razloga sumnjati da joj isplate učinje-ne na temelju navedenog upravnog akta ne pripadaju. Imajući, uz to, u vidu i prirodu isplate – novčanu naknadu za vrijeme ne-zaposlenosti kao tekuće primanje za zado-voljenje osnovnih životnih potreba, ESLJP

ODVJETNIK 2-2019

35

Članci i rasprave

zaključuje da se podnositeljica razumno mogla osloniti na primljene naknade kao na iznose koji joj zakonito pripadaju. Prema mišljenju ESLJP-a, činjenica da je sud naknadno utvrdio da se radi o nepripadnim isplatama nije od utjecaja pa podnositeljica u odnosu na iste isplate uživa konvencijsku zaštitu iz članka 1. Protokola I.Procjenjujući razmjernost miješanja u nje-no uživanje vlasništva u vidu pravomoćne sudske odluke kojom je podnositeljici nalo-žen povrat nepripadno primljenih naknada, ESLJP je, imajući na umu gore navedene ra-zloge, utvrdio kako je podnositeljica imala legitimnu osnovu za zaključak da su isplate koje je primala pravno osnovane. U takvim okolnostima nije bilo razumno zaključiti da je podnositeljici moralo biti poznato da prima naknadu nakon zakonom propisanog roka. ESLJP je istaknuo da s druge strane HZZZ, kao pravna osoba s javnim ovlastima, u izvr-šenju svojih ovlasti u predmetnoj upravnoj stvari nije postupio niti pravilno niti do-sljedno niti pravovremeno. Iako je nepripadna isplata novčane na-knade podnositeljici u cijelosti rezultat pogreške države, upravo je podnositeljici naložen povrat nepripadno primljenih iznosa uvećanih za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu. Iz toga proizlazi da nika-kva odgovornost za propuste nije utvrđena na strani države i država je u potpunosti izbjegla svaku posljedicu svoje pogreške, s obzirom na to da je teret iste pogreške u cijelosti prenesen na podnositeljicu. Na ocjenu o neproporcionalnosti mjere nije utjecala činjenica da je podnositeljici, nakon donošenja pravomoćne sudske od-luke kojom joj je naložen povrat nepripad-nog iznosa uvećan za zakonsku zateznu kamatu, bilo ponuđeno sklapanje nagodbe na način da isti iznos vrati u šezdeset mje-

sečnih rata. To zato jer je iznos koji joj je naložen da vrati znatan (19.451, 69 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu), imajući na umu njezino imovinsko stanje i činjenicu da je ostala bez jedinog izvora prihoda. S druge strane, mjesečne naknade za nezaposlenost koje su joj isplaćivane u spornom razdoblju bile su u niskim izno-sima koji su u cijelosti iskorišteni za njeno uzdržavanje. Podnositeljica je pri tome još od 1993. bolovala od psihijatrijskog pore-mećaja, bila je nesposobna za rad i neza-poslena dugo vremena. Nije imala tekući račun u banci, nije ostvarivala nikakva primanja niti imala imovine od značajne vrijednosti. U takvim okolnostima plaća-nje duga, čak i u predloženih šezdeset rata, prema ocjeni ESLJP-a ugrožava njenu eg-zistenciju. Slijedom navedenog, ESLJP je zaključio da odluka suda kojom se nalaže povrat nakna-da koje su joj nepripadno isplaćivane po-greškom nadležnog tijela nakon što su pro-tekli zakonski rokovi u kojem je ona takve naknade mogla zakonito primati, predstav-lja prekomjeran teret na strani podnosite-ljice. Zbog toga je odluka o povratu nepro-porcionalna i predstavlja povredu članka 1. Protokola I. uz Konvenciju. Sud je odbio podnositeljičin zahtjev za naknadu materijalne štete, ali joj je, pored troškova postupka, dosudio i pravičnu na-knadu zbog utvrđene povrede njenih prava u iznosu od 2.600 eura.

Predmet Solomun protiv Republike Hr-vatskePodnositelj zahtjeva tvrdio je da je pravo-moćnom presudom nadležnih sudova u njegovom predmetu, kojom mu je dodije-ljena novčana tražbina koji je propisno izvr-šio, stekao vlasništvo kojeg je neopravdano lišen kao rezultat uporabe postupka u po-

ODVJETNIK 2-2019

36

Članci i rasprave

vodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Točni-je, podnositelj je bio obvezan vratiti iznos koji mu je dodijeljen pravomoćnom presu-dom građanskih sudova. Stoga je zaključio da je bio primoran snositi prekomjeran in-dividualni teret.Činjenice iz tog predmeta su sljedeće:Tužitelj, policijski službenik, pred Općin-skim sudom u Hrvatskoj Kostajnici vodio je spor protiv svog poslodavca, Republike Hrvatske, radi isplate dodatka na plaću, za koji je smatrao da mu po zakonu pripada zbog života i rada na području posebne dr-žavne skrbi. Nakon što je ishodio pravomoćnu presudu u svoju korist, Republika Hrvatska postu-pila je po toj presudi i isplatila mu dugovani iznos. Međutim, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je izvanredni pravni li-jek – zahtjev za zaštitu zakonitosti, Vrhov-nom sudu Republike Hrvatske, zatraživši ukidanje pravomoćne presude donesene u korist tužitelja. Vrhovni je sud takav zahtjev uvažio te je ukinuo pravomoćnu presudu i vratio tuži-teljev predmet Županijskom sudu u Sisku na ponovni postupak. U ponovljenom postupku, Županijski sud u Sisku je odbio tužiteljev tužbeni zahtjev. Tužitelj je, izgubivši spor, morao vratiti dr-žavi iznos koji je prethodno od nje primio, a što je i učinio.Vlada je navela da podnositelj zahtjeva nije imao nikakvog razloga vjerovati da su mu odlukama građanskih sudova dodijeljena materijalna prava u pogledu čitavog izno-sa potraživanog u građanskom postupku. Vlada je istaknula da je podnositelj zahtjeva trebao biti svjestan činjenice da je presuda u njegovu korist bila u suprotnosti s presu-dom Vrhovnoga suda Republike Hrvatske br. Gzz-190/03 od 18. veljače 2004. i zato

je bila podložna kontroli zakonitosti. Pre-ma mišljenju Vlade, neovisno o pravomoć-noj odluci u njegovu korist, podnositeljeva legitimna očekivanja u vezi s plaćom bila su stalan predmet spora. Stoga, sama činjenica da je podnositelj zahtjeva izvršio novčanu tražbinu koja mu je dodijeljena presudom građanskih sudova ne mijenja činjenicu da je trebao biti svjestan mogućnosti da će možda morati vratiti dio izvršenog iznosa. U svakom slučaju, ako ESLJP bude smatrao da je došlo do miješanja u podnositeljeva prava vlasništva, Vlada je smatrala da je to miješanje predstavljalo kontrolu uporabe vlasništva u javnom interesu ostvarenja pravne sigurnosti u vezi s osiguravanjem prava prema Zakonu o posebnoj državnoj skrbi. U skladu s tim, uzevši u obzir broj sporova povezanih s osiguravanjem prava prema Zakonu o posebnoj državnoj skrbi i njegovom društvenom važnosti, Vlada je smatrala da ukidanje pravomoćne presude u podnositeljevu korist kroz postupak u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti pod-nositelju nije nametnuo prekomjeran indi-vidualni teret.ESLJP u svojoj odluci u tom predmetu ističe da postojanje duga potvrđeno ob-vezujućom i provedivom presudom pruža korisniku presude „legitimno očekivanje” da će se dug platiti i predstavlja jedno od „vlasništva” korisnika u smislu članka 1. Protokola br. 1. Ukidanje te presude pred-stavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva. To posebno kada je pravomoć-na i izvršna presuda u korist podnositelja zahtjeva izvršena, a podnositelj zahtjeva je nakon toga bio dužan vratiti dio duga utvr-đenog presudom, što je predstavljalo lišava-nje vlasništva.S tim u vezi, ESLJP ističe da prvi i najvaž-niji zahtjev članka 1. Protokola br. 1 glasi da bilo koje miješanje od strane tijela jav-

ODVJETNIK 2-2019

37

Članci i rasprave

ne vlasti u mirno uživanje vlasništva treba biti zakonito. Vladavina prava, jedno od temeljnih načela demokratskog društva, nerazdvojno je svojstveno svim odredba-ma Konvencije. Načelo zakonitosti također predmnijeva kako su primjenjive odredbe domaćeg zakona dovoljno pristupačne, pre-cizne i predvidive u njihovoj primjeni. Na-dalje, lišavanje vlasništva može biti oprav-dano samo ako se pokaže da je „u javnom interesu” i ako zadovoljava zahtjev propor-cionalnosti postizanjem pravične ravnoteže između zahtjeva općeg interesa zajednice i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca.ESLJP smatra da su oduzimanjem pravnog učinka pravomoćnoj odluci vlasti prekršile načelo pravne sigurnosti sadržano u članku 6. § 1. Konvencije. Zbog toga ne može se tvrditi da je predmetno lišavanje vlasništva bilo zakonito u smislu Konvencije. Ovaj predmet zato predstavlja neuspjeh prizna-vanja učinka presuđene stvari (res judicata) na pravomoćnu presudu donesenu u par-ničnom postupku. Zaključeno je da se ne može smatrati da je javni interes koji nadjačava temeljno nače-lo pravne sigurnosti i podnositeljeva prava opravdao ponovno razmatranje spora i po-sljedično lišavanje podnositelja njegovog vlasništva.Zbog toga ESLJP zaključuje da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 1.Podnositelj zahtjeva potraživao je, u pogle-du novčane tražbine, iznos od 28.700 kuna, koji je morao vratiti državi nakon ukidanja pravomoćne presude u njegovu korist u skladu s postupkom u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti, i 6.000 eura na ime na-knade nematerijalne štete.U pogledu novčane tražbine, ESLJP navodi da podnositelj zahtjeva potražuje odštetu u vezi s iznosom koji je morao vratiti državi nakon ukidanja pravomoćne presude u

njegovu korist u skladu s postupkom u po-vodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti, za što je ESLJP utvrdio da se protivi članku 6. § 1. Konvencije i članku 1. Protokola br. 1. Sud zato, nalaženjem uzročne veze između potraživanog iznosa i utvrđenih povreda, podnositelju dosuđuje iznos od 3.871,69 eura na ime materijalne štete, uz sav porez koji bi mu mogao biti zaračunat.U pogledu nematerijalne štete, uzimajući u obzir sve okolnosti ovoga predmeta, ESLJP prihvaća da je podnositelj pretrpio nemate-rijalnu štetu koja ne može biti nadoknađena samo utvrđenjem povrede. Odlučujući na pravičnoj osnovi, ESLJP podnositelju do-suđuje iznos od 5.000 eura na ime nemate-rijalne štete, uz sav porez koji bi mu mogao biti zaračunat.

ZaključakIz obje izložene odluke ESLJP-a proizlazi da odluke domaćih tijela kojima se u opisa-nim okolnostima traži vraćanje onoga što je već isplaćeno predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva. Miješanje je bilo pravno utemeljeno (jer su odluke domaćih tijela donesene u skladu s relevantnim domaćim propisima) i usmje-reno na postizanje legitimnog cilja (koji se sastoji u ispravljanju pogreške domaćeg tijela), ali je ESLJP zaključio da nije posto-jao razuman odnos razmjernosti između mjere miješanja u pravo na mirno uživanje vlasništva i cilja koji se tim miješanjem htio postići.U predmetu Solomun protiv Republike Hr-vatske posebno se cijenilo i to da je ukida-nje pravomoćne presude donesene u korist tužitelja bilo protivno načelu pravne sigur-nosti, zbog čega je zaključeno i da je povri-jeđeno pravo tužitelja na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije). To zbog toga što u tom predmetu ESLJP nije ustanovio postojanje

ODVJETNIK 2-2019

38

Članci i rasprave

nikakvih izvanrednih okolnosti koje bi oprav-dale ukidanje pravomoćne sudske odluke, a u koju se tužitelj imao pravo pouzdati. Zaključno treba istaknuti da pravna shvaćanja ESLJP-a koja proizlaze iz predmeta Solomun i Čakarević dovode u pitanje onaj dio pravnog sustava Republike Hrvatske koji načelno omo-gućava vraćanje stečenog bez osnove (uvijek) kada kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima)3. Ovim se pravnim shvaćanjima, s jedne strane, povećava razina pravne sigurnosti jer osoba koja je nešto primila može smatrati da je to

3 Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18. Osim toga, čl. 20. Zakona o obveznim odnosima izričito propisuje da obveze nastaju (između ostaloga) stjecanjem bez osnove. 

primitkom postalo zaista njeno, ali se, s druge strane, dovodi u pitanje učinkovitost revizije kao izvanrednog pravnog lijeka u parničnom postupku te se onemogućava državu u sani-ranju posljedica pogrešaka koje se dogode u radu tijela javnih vlasti. No, ono što je posebno važno uzeti u obzir u svakom pojedinačnom slučaju kod pozivanja na predmete Čakarević i Solomun jest pravna priroda onoga što se potražuje po pravilima stečenog bez osnove, zatim, je li predmetno potraživanje zaista već stečeno na način da je postalo nečije vlasništvo, tko potražuje povrat i u odnosu na koga. Naime, u ta dva predme-ta isplata je izvršena radniku po osnovi plaće odnosno nezaposlenoj osobi po osnovi neza-poslenosti, a stečeno je potraživala država od-nosno njeno tijelo.

Financijske informacije za sve poslovne subjekte u Republici Hrvatskoj.

Svakodnevno na e-mail primajte kvalitetne, potpune i točne informacije o vašim dužnicima i partnerima.

Samo kod nas podatke prikuplja i obrađuje stručni tim pravnika sa vrhunskom IT podrškom.

ODVJETNIK 2-2019

39

Članci i rasprave

Prigovor radi prebijanja u sudskoj praksi

Zakon o parničnom postupku sadrži samo nekoliko odredaba koje izrijekom normiraju prigovor radi prebijanja.Istovremeno, učestalost praktične primjene tog instituta višestruko premašuje značaj koji mu pridaje zakonodavac.Iako je specifi čnost pravne naravi prigovora radi prebijanja uzrokovala dvojbe i prijepore i među prav-nim teoretičarima, tema ovog rada bit će ograničena na stajališta relevantne judikature.Pružajući odgovore na mnogobrojna pitanja i dileme koje se pojavljuju u praksi, judikatura ima presud-no značenje u oblikovanju ovog instituta.

Piše: mag. iur.

Vladimir Vučković, odvjetnik u Zagrebu

1. Uvodne napomeneVeć na prvi pogled moguće je uočiti odre-đene posebnosti i ograničenja koje se tiču predmetnog instituta. Ponajprije valja na-glasiti da se prigovorom radi prebijanja moguće koristiti samo u onim sporovima u kojima tužitelj ima stanovito potraživanje prema tuženiku.1 Bitna karakteristika tog instituta jest činjenica da dolazi do izra-žaja samo u onim slučajevima u kojima je zahtjev tužitelja (u cijelosti ili djelomično) osnovan.2 Taj je prigovor, dakle, moguće shvatiti i kao tzv. drugu liniju obrane tuže-nika kojim se suprotstavlja osnovanom po-traživanju tužitelja. O osnovanosti istaknu-tog prigovora radi prebijanja sud odlučuje u izreci presude.S obzirom na izloženo valja zaključiti da predmetni institut ima dvostruki praktični

1 Nije ga, primjerice, moguće koristiti u sporu radi utvrđenja prava vlasništva.

2 Triva, S., Dika, M., Građansko parnično procesno pravo, VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 436.

značaj. Valja ga promatrati kroz prizmu par-nične radnje tuženika, ali i postupanja suda i načina odlučivanja o istaknutom prigovoru. Njegova neupitna prednost jest da u konač-nici dovodi do izbjegavanja vođenja nepo-trebnih sudskih postupaka čime je u pot-punosti u skladu s načelom ekonomičnosti postupka.3

2. Zakonodavni okvirZPP prigovor radi prebijanja uređuje u samo četiri odredbe. Dvije se odnose na trenutak do kojeg tuženik u postupku može isticati

3 U skladu s čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 – u nastavku teksta : ZPP) sud je dužan postupak provesti bez odugov-lačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.

3 Isticanjem ovog prigovora izbjegava se obveza tuženika da pokreće zasebni parnični postupak radi utvrđivanja, a kasnije even-tualno i ovršni postupak radi naplate svog protupotraživanja.

ODVJETNIK 2-2019

40

Članci i rasprave

ovaj prigovor. U čl. 288.a st. 5. ZPP-a, na-vedeno je da se na pripremnom ročištu pri-govor radi prebijanja može istaknuti do do-nošenja rješenja o zaključenju prethodnog postupka. Ta je odredba uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o par-ničnom postupku iz 2013. godine4 s ciljem ubrzanja parničnog postupka ograničenjem mogućnosti isticanja prigovora samo u pri-premnoj fazi postupka. Prije Novele ZPP-a iz 2013. nije bilo tog ograničenja, pa je pri-govor radi prebijanja bilo moguće isticati i u stadiju glavne rasprave, što je dovodilo do odugovlačenja postupka.5

Uvođenje prethodno navedene odredbe u parnični postupak učinilo je suvišnim ogra-ničenje propisano u čl. 352. st. 2. ZPP-a, pre-ma kojem isticanje prigovora radi prebijanja nije moguće u stadiju pravnih lijekova.Preostale dvije odredbe tiču se odlučivanja o istaknutom prigovoru radi prebijanja. U skladu s čl. 338. st. 3. ZPP-a, sud u izreci presude odlučuje o postojanju ili nepostoja-nju potraživanja istaknutog radi prebijanja. Posljedično, odluka o istaknutom prigovoru radi prebijanja stječe svojstvo pravomoćnosti (čl. 333. st. 3. ZPP-a).Trenutačno važećim prijedlogom izmjena i dopuna parničnog postupka6 nije predviđe-na korekcija odredaba koje se tiču prigovora radi prebijanja.

4 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2013. godine (Narodne novine, broj 25/13. – u nastavku teksta: Novela ZPP-a iz 2013.)

5 Vidi: Katić, D., Pravne posljedice zaključenja prethodnog postupka, Odvjetnik, br. 11-12/2013, str. 24-35.

6 Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 10. prosinca 2018., dostupno na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?en-tityId=9786, posjećeno 19. veljače 2019.

3. Stajališta judikature o prigovoru radi prebijanja

3.1. OpćenitoŠturo zakonodavno uređenje u korelaciji s učestalom praktičnom primjenom, pri-marni su uzrok nejasnoća i problema koji se u praksi pojavljuju u vezi s prigovorom radi prebijanja. Zbog toga je istraživanje sudske prakse, koja daje odgovore na spor-na pitanja i pruža tumačenja u vezi pri-mjene predmetnog instituta, od izrazite važnosti.

3.2. Temeljne značajke prigovora radi pre-bijanjaPrigovor radi prebijanja parnična je radnja usmjerena suprotstavljanju zahtjeva tužitelja i kao takva u postupku stoji na raspolaganju samo tuženiku:„Procesnopravni prigovor radi prebijanja (čl. 333. st. 3., čl. 338. st. 3., čl. 352. st. 2.i čl. 363. st. 5. ZPP-a) je obrambena parnična radnja i može ga po prirodi stvari istaknuti samo tuže-nik. Pojmovno i logično tužitelj ne može u tuž-bi istaknuti prigovor radi prebijanja.“7

U hrvatskom pravu razlikujemo tri vrste kompenzacije: kompenzaciju uređenu pravi-lima obveznog prava, kompenzibilnu protu-tužbu i prigovor radi prebijanja:„Građansko-pravna kompenzacija predstavlja institut obveznog prava dok kompenzacija u parnici može nastati u dva slučaja, isticanjem prigovora prebijanja ili podnošenjem kompen-zabilne protutužbe.“8

U praksi je ponekad teško razlučiti je li tuže-

7 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-438/00-2 od 7. ožujka 2000., dostupno na www.sudacka-mreza.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

8 Županijski sud u Varaždinu, Gž. 509/08-2 od 2. ožujka 2009., dostupno na http://sudovi.pravosudje.hr/zsvz/img/File/suds-ka_praksa/Zbirka-GP-11.pdf, posjećeno 19. veljače 2019.

ODVJETNIK 2-2019

41

Članci i rasprave

nik u konkretnom slučaju istaknuo prigovor radi prebijanja.U slijedećim odlukama dane su smjernice za tumačenje ove pravne situacije:„Prigovor radi prebijanja ne postoji ako ga tuženik na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj.“9

O tome da li je tuženik istaknuo prigovor pri-jeboja ili prigovor radi prebijanja ocjenjuje se analizom prigovora. Ako tuženik nije predlo-žio da se utvrdi osnovanim njegovo potraži-vanje, te da sud u postupku izvrši prijeboj, ne može se raditi o procesno pravnom prigovoru radi prebijanja.10

Tražbina koju je tuženik istaknuo prigovorom radi prebijanja mora biti kvalitativno određena.11

U praksi pojavilo se pitanje do kojeg trenutka postoje tražbine tužitelja i tuženika u slučaju istaknutog prigovora radi prebijanja:„Kad do prijeboja tražbine dođe u parnici konstitutivnom odlukom suda povodom tuže-nikovog prigovora, obje tražbine postoje sve do donošenja te odluke“12

Neosnovano je isticanje prigovora radi pre-bijanja ako je tuženikova tražbina prema tužitelju prestala prije pokretanja parničnog postupka:„Tuženik ne može u parnici uspješno isticati

9 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 3027/1990 od 23. svibnja 1991., dostupno na https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr, pos-jećeno 19. veljače 2019.

10 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2725/98-2 od 14. prosinca 1999., dos-tupno na www.sudacka-mreza.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

11 Vrhovni sud Hrvatske, Rev 60/83 od 31. svibnja 1983., cit. prema Grbin, I., Prijeboj (kompenzacija), str. 10, dostupno na http://www.vsrh.hr/custompages/static/hrv/fi les/igrbin-prijeboj.doc, posjećeno 19. veljače 2019.

12 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revt 98/2004-2 od 12. travnja 2005., Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. 2/2005, str. 259.

prigovor radi prebijanja ako je njegovo potra-živanje već prije (prije pokretanja parnice) pre-stalo prijebojem na temelju tužiteljeve izjave.“13

3.3. Odlučivanje o prigovoru radi prebijanjaDonošenje odluke o istaknutom prigovoru radi prebijanja vrlo je složen i zahtjevan pro-ces. Rezultat toga jest obimna sudska praksa u kojoj su zauzeta brojna važna stajališta koja se tiču ove problematike.

3.3.1. Vrsta odluke kojom se odlučuje o prigovoru radi prebijanjaAnalizu valja započeti s vrstom odluke ko-jom sud odlučuje o istaknutom prigovoru radi prebijanja:„O prigovoru radi prebijanja sud odlučuje pre-sudom, a ne rješenjem.“14

3.3.2. Izreka presude o prigovoru radi pre-bijanjaKad tuženik istakne prigovor radi prebijanja, sud je dužan u izreci presude odlučiti o pod-nesenom prigovoru15:„Ako je tijekom parničnog postupka tuženik istaknuo prigovor radi prijeboja, izreka presu-de mora sadržavati odluku suda o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja.“16

13 Privredni sud Hrvatske, Pž-3314/90 od 14. siječnja 1992., Pregled sudske prakse, br. 52/1992, str. 176-177.

14 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-x 1048/2010-2 od 29. lipnja 2011., dostup-no na https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/, posjećeno 19. veljače 2019.

15 Preduvjet za odlučivanje o prigovoru radi prebijanja jest da sud presudom djelomično ili u cijelosti prihvati zahtjev tužitelja. Ako se u postupku zahtjev tužitelja utvrdi u cijelosti neosnovanim, istaknuti prigovor radi prebijanja postaje bespredmetan.

16 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž. 295/04 od 24. svibnja 2005, Zbirka odluka hrvatskih trgovačkih sudova, br. 10/2005, str. 185-186. Tako i Visoki trgov-ački sud Republike Hrvatske, Pž-928/06

ODVJETNIK 2-2019

42

Članci i rasprave

Nedonošenje odluke o izjavljenom prigovo-ru radi prebijanja čini izreku presude nerazu-mljivom:„Kada tuženik tijekom parničnog postupka tvrdi da ima prema tužitelju protutražbinu koju ističe prigovorom radi prebijanja, sud ne može presudom odlučiti samo o tužbenom za-htjevu, već izrekom presude treba utvrditi po-stoji li ili ne postoji tuženikova tražbina ista-knuta radi prebijanja. U protivnom, izreka je nerazumljiva.“17

Prebijanje utvrđenih međusobnih tražbina stranaka sud vrši konstitutivnom odlukom:„Prvostupanjski sud konstitutivnom odlukom vrši prebijanje temeljem istaknutog proce-snopravnog prigovora radi prebijanja.“18

U izreci presude sud odlučuje samo o ista-knutom postupovnom, a ne i građanskoprav-nom prijeboju:„Sud izrekom odlučuje o postojanju ili nepo-stojanju tražbine koju je tuženik istaknuo pri-govorom radi prebijanja. Međutim, sud izre-kom presude ne odlučuje o tražbini u odnosu na koju je tuženik istaknuo građanskopravni prigovor prijeboja.“19

od 1. travnja 2009., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske br. 16/2010, str. 83-84.

17 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž 6887/2013 od 24. siječnja 2017., dostupno na: www.iusinfo.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

18 Županijski sud u Varaždinu, Gž 1576/2017-2 od 24. listopada 2018., dostupno na http://www.iusinfo.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

19 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-8125/04 od 11. srpnja 2007., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 14/2008, str. 308-309. Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1343/89 od 7. prosinca 1989., Pregled sudske prakse br. 47/1991, str. 129. te Županijski sud u Varaždinu, Gž-2557/14-2 od 18. kolovoza 2015., dostupno na http://sudovi.pravosud-je.hr/zsvz/img/File/sudska_praksa/Suds-ka_praksa_2016.pdf, posjećeno 19. veljače 2019.

U slučaju djelomičnog prihvaćanja istaknu-tog prigovora radi prebijanja, sud je u obvezi da istovremeno u izreci presude u preostalom dijelu odbije prigovor:„Kad sud samo djelomično prihvati prigovor radi prebijanja, u izreci svoje presude treba navesti ne samo u kojem iznosu tuženikova tražbina postoji nego i iznos za koji smatra da tražbina ne postoji.“20

U sudskoj praksi pojavila se, postupov-nopravnog gledišta, vrlo zahtjevna situacija kad tuženik u prijeboj stavlja pravomoćno utvrđenu tražbinu koju nije uspio naplatiti od tužitelja:„Kad za tražbinu istaknutu prigovorom radi prebijanja postoji ranija ovršna isprava, a tu-ženik nije naplatio tražbinu iz te isprave, sud izrekom presude ne utvrđuje postojanje tuženi-kove tražbine, nego nakon što utvrdi postojanje tužiteljeve tražbine konstitutivnom odlukom prebija međusobne tražbine stranaka.“21

Navedeni pristup vrlo je efi kasan za rješava-nje složene pravne situacije u kojoj tuženiku valja pružiti mogućnost isticanja prigovora radi prebijanja kad ima nenaplaćeno pravo-moćno utvrđeno potraživanje prema tužite-lju, a istovremeno skrbi o načelu res iudicata22 u parničnom postupku.23 24

20 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 737/2007-2 od 21. studenog 2007., Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. 2/2008, str. 213-214.

21 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-1842/2010 od 27. kolovoza 2014., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda, br. 19/2017, str. 275-277.

22 U skladu s čl. 333. st. 2. ZPP-a sud u parničnom postupku ne može odlučivati o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno.

23 Nedostatak izloženog rješenja mogao bi se sastojati u eventualnoj nerazumljivosti izreke presude u kojoj se utvrđuje samo tražbina tužitelja, a nakon toga vrši njeno prebijanje s neutvrđenom tražbinom tuženika.

24 O izreci presude kad je prigovor radi prebijanja istaknut u postupku odlučivanja

ODVJETNIK 2-2019

43

Članci i rasprave

U judikaturi nailazimo na stajalište da istica-nje prigovora radi prebijanja onemogućuje donošenje djelomične presude:„Djelomičnu presudu sud može donijeti i kad je podnesena protutužba, ako je za odluku sazrio zahtjev tužbe ili zahtjev protutužbe, ali ne i kada je tuženi svoje protupotraživanje istaknuo u obliku prigovora radi prebijanja.“25

3.3.3. Pravomoćnost odluke o prigovoru radi prebijanjaSudska odluka o istaknutom prigovoru radi prebijanja stječe svojstvo pravomoćnosti pre-ma općem pravilu o nastupu pravomoćnosti presude u parničnom postupku:„Ako je presudom odlučeno o potraživanju koje je tuženik istaknuo prigovorom radi prebija-nja, odluka suda o postojanju ili nepostojanju tog potraživanja postaje pravomoćna kad se više ne može pobijati žalbom.“26

3.3.4. Granice odlučivanja u povodu pri-govora radi prebijanjaPrigovor radi prebijanja parnična je radnja kojom se tuženik koristi s ciljem protivljenja zahtjevu tužitelja.Opseg tog prigovora može se odnositi na prebijanje dijela zahtjeva tužitelja ili zahtjeva

o opstojnosti platnog naloga vidi Pravno shvaćanje sa 3. Sjednice sudaca i sudskih savjetnika svih sudskih odjela Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i 1. Sjednice odjela za trgovačke i ostale sporove od 25. siječnja 2005., objavljeno u Izboru odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 17/2012, str. 31-32.

25 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-3223/93 od 14. rujna 1994., Zbornik odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske 1994-2004., str. 349-350.

26 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž 7646/02 od 6. rujna 2005., Izbor odluka Vi-sokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 11/2006, str. 195-196. Tako i: Županijski sud u Splitu, Gžp 344/2015-2 od 26. svibnja 2015., dostupno na https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/, posjećeno 19. veljače 2019.

tužitelja u cjelini, ali njime se ne smije preko-račiti tužbeni zahtjev:„O tuženikovom prigovoru radi prebijanja sud može odlučivati samo u granicama tužiteljevog tužbenog zahtjeva.“27

„O tuženikovoj tražbini koja prelazi iznos tužiteljeve tražbine sud ne može meritorno odlučivati povodom istaknutog (procesno pravnog) prigovora radi prebijanja pa je pra-vilno odbačen kao nedopušten tuženikov pri-govor radi prebijanja iznad visine tužiteljeve tražbine.“28

Kad tuženik ima protupotraživanje koje pre-lazi iznos tužiteljeve tražbine, svrsishodnije je da ga istakne u formi protutužbe u kojoj nije limitiran visinom tužbenog zahtjeva tu-žitelja:„Protutužbenim zahtjevom tuženik ostvaruje protiv tužitelja samostalan tužbeni zahtjev, pa ako se radi o novčanim potraživanjima, sud je dužan u presudi, ako utvrdi postojanje potraži-vanja tužitelja iz tužbenog zahtjeva i tuženika iz protutužbenog zahtjeva, izvršiti prebijanje utvrđenih potraživanja stranaka, dok u slu-čaju da tuženik izjavi prigovor prijeboja, sud može odlučivati samo u granicama postavlje-nog tužbenog zahtjeva.“29

3.4. Prigovor radi prebijanja u svjetlu za-brane dvostruke litispendencije i res iudi-cataNerazumijevanje instituta prigovora radi prebijanja i njegovih postupovnih učinaka

27 Županijski sud u Varaždinu, Gž. 509/08-2 od 2. ožujka 2009., dostupno na http://sudovi.pravosudje.hr/zsvz/img/File/suds-ka_praksa/Zbirka-GP-11.pdf, posjećeno 19. veljače 2019.

28 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-9432/13 od 4. prosinca 2013., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 18/2014, str. 131-132.

29 Županijski sud u Varaždinu, Gž 1410/2005-2 od 10. listopada 2005., Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. 2/2006, str. 252-253.

ODVJETNIK 2-2019

44

Članci i rasprave

dovelo je do čestih situacija u kojima tuženi-ci višestruko ističu prigovor radi prebijanja ili, primjerice, za svoje protupotraživanje istovremeno ističu prigovor radi prebijanja i protutužbu. S obzirom na to da o istaknutom prigovoru radi prebijanja sud odlučuje u izre-ci presude koja u tom dijelu stječe svojstvo pravomoćnosti, prilikom isticanja tog prigo-vora valja imati u vidu postupovnopravnu za-branu dvostruke litispendencije i res iudicata. O tome je sudska praksa u pravilu zauzimala jedinstvena stajališta, a u nastavku se navode neka od njih:„Tuženik koji je podnio protutužbu ne može glede njegovog zahtjeva protiv istog tužitelja istaknuti i prigovor radi prebijanja.“30

„Ako tuženik u parnici istakne prigovor radi prebijanja, a kasnije za isti zahtjev podnese i protutužbu, sud će rješenjem odbaciti protu-tužbu, jer tuženik isticanjem prigovora radi prebijanja ostvaruje ista ona ovlaštenja kao i isticanjem tužbenog, odnosno protutužbenog zahtjeva.“31

„Na prigovor radi prebijanja primjenjuju se pravila o litispendenciji. Zbog toga, tuženik ne može u jednoj parnici prigovorom radi pre-bijanja tražiti od suda utvrđenje postojanja njegove tražbine prema tužitelju, a u drugoj ranije pokrenutoj parnici koju vodi kao tužitelj kondemnatornim tužbenim zahtjevom potra-živati isplatu iste tražbine.U tom slučaju, sud tuženikov zahtjev za utvr-đenjem tražbine istaknut u prigovoru radi pre-bijanja mora odbaciti.“32

„Ako je u ranijoj presudi pravomoćno odlu-

30 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revt 76/2008-2 od 7. svibnja 2008., Izbor odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. 1/2009, str. 276.

31 Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1174/03-2 od 11. prosinca 2003., ING Pregled sudske prakse, br. 8/2004, odjeljak 8, str. 72.

32 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2214/08 od 18. kolovoza 2008., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 15/2009, str. 281-282.

čeno o potraživanju koje je tuženik istaknuo prigovorom radi prebijanja , tuženik više ne može u drugom postupku ponovno istaknuti taj prigovor.U slučaju da tuženik to ipak učini, sud taj pri-govor radi prijeboja mora odbaciti“33

3.5. Nepravodobno isticanje i predmnjeva o povlačenju prigovora radi prebijanjaU skladu s čl. 288.a st. 5. ZPP-a, prigovor radi prijeboja u parničnom postupku mo-guće je istaknuti najkasnije do zaključenja prethodnog postupka, a u skladu s čl. 352. st. 2. ZPP-a taj prigovor nije moguće isticati u stadiju pravnih lijekova.Isticanje prigovora radi prijeboja nakon za-ključenja prethodnog postupka, odnosno u stadiju pravnih lijekova nije dopušteno i sud takav nepravodobno istaknuti prigovor neće uzeti u obzir prilikom donošenja odluke:„U žalbi prvotuženik ističe prigovor prijeboja potraživanja, no prema odredbi čl. 352. st. 2. ZPP-a, ako stranka nije tijekom prvostu-panjskoga postupka istaknula prigovor zasta-re ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnoprav-ni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi. Stoga izne-seni prigovor prijeboja potraživanja ovaj sud nije mogao razmatrati jer se oni nisu mogli niti iznositi.“34

Propust suda koji se sastoji u nedonošenju odluke o istaknutom prigovoru radi pre-bijanja tuženik bi morao sankcionirati za-htjevom za donošenje dopunske presude. U suprotnom, izlaže se opasnosti nastupanja

33 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-3889/05 od 19. prosinca 2008., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 15/2009, str. 301-302.

34 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-5963/04-3 od 13. veljače 2007., dostup-no na www.sudacka-mreza.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

ODVJETNIK 2-2019

45

Članci i rasprave

posljedice iz čl. 339. st. 2. ZPP-a35: „Ako tuženica ne traži donošenje dopunske presude, a sud o prigovoru radi prebijanja nije odlučio u presudi, smatra se da je tuženica povukla prigovor radi prebi-janja.“36

3.6. Prigovor radi prebijanja i troškovi parničnog postupkaImajući u vidu učestalost njegova korištenja, sudska praksa morala je ponuditi odgovor na pitanje ima li prigovor radi prebijanja utjecaja na donošenje odlu-ke o troškovima parničnog postupka.Razmatranjem pravne naravi i postupovnih učinaka predmetnog prigovora nameće se zaključak o obvezi suda da prilikom odlučivanja o troškovima parnič-nog postupka vodi računa o postojanju prigovora radi prebijanja:„O zahtjevu radi prebijanja sud odlučuje izrijekom presude, pa presuda i u tom dijelu stječe svojstvo pra-vomoćnosti i proizvodi pravne učinke, pa je stoga i kod odlučivanja o troškovima postupka u parnici u kojoj je istaknut navedeni zahtjev, pri utvrđivanju ukupnog uspjeha stranaka u parnici potrebno uzeti u obzir i vrijednost tuženikovog zahtjeva radi prebijanja i uspjeh stranaka glede tog zahtjeva.“37

„Kad sud u cijelosti prihvati kako tužiteljev tužbeni zahtjev tako i tuženikov prigovor istaknut radi prebi-janja njegovog protupotraživanja, svaka od stranaka je u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom bez obzira na to što je nakon prebijanja međusobnih tražbina stranaka sud naložio tuženiku plaćanje samo dijela

35 Tom odredbom propisano je da će se, u slučaju ako stranka u roku ne podnese prijedlog za donošenje dopunske presude, smatrati da je tužba u tom dijelu povučena.

36 Županijski sud u Varaždinu, Gž. 423/03-2 od 7. travnja 2003., Izbor odluka Županijskoga suda u Varaždinu, dostupno na http://sudovi.pravosudje.hr/zsvz/img/File/sudska_praksa/Zbirka-GP-1.pdf, posjećeno 19. veljače 2019.

37 Županijski sud u Bjelovaru, Gž-76/09-2 od 19. veljače 2009. godine, dostupno na https://sudovi.pravosudje.hr/zsbj/img/File/sudska%20praksa/BILTEN%202009.pdf, posjećeno 19. veljače 2019.

iznosa koji je tužitelj zahtijevao.“38

3.7. Nemogućnost isticanja prigovora radi prebi-janja u ovršnom postupkuSudska praksa zauzima jedinstven stav prema kojem u ovršnom postupku nema mjesta isticanju prigo-vora radi prebijanja.39 Imajući u vidu narav i karak-teristike ovršnog postupka ispravan je zaključak da ovršni sud nema postupovnopravnih instrumenata za odlučivanje o tako iznesenom prigovoru:„Ovršenik u žalbi protiv rješenja o ovrsi ne može ista-knuti (procesnopravni) prigovor radi prebijanja.“40

„Prigovor radi prebijanja ne može s uspjehom isticati u ovršnom postupku“41

„Procesni prigovor radi prebijanja ograničen je na parnični postupak, pa nije dopušteno isti iznositi prvi puta u žalbi niti u ovršnom postupku.“42

4. Zaključak Prigovor radi prebijanja složena je parnična radnja tuženika, s izrazito značajnim učincima na daljnji tijek parničnog postupka u kojem je istaknuta. Kako bi ovaj prigovor mogao ispuniti cilj efi kasnog sredstva za zaštitu prava tuženika, nužna je njegova odgovarajuća i pravilna primjena. Stajališta sudske prakse iznesena u ovom radu predstavljaju svojevr-sni putokaz za bolje razumijevanje pravne prirode, temeljnih karakteristika i postupovnih učinaka pri-govora radi prebijanja.

38 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 34/2002-2 od 24. travnja 2002., dostupno na https://sud-skapraksa.csp.vsrh.hr/, posjećeno 19. veljače 2019.

39 Vidi: Rončević, V., Prijeboj u ovršnom postupku, Pravo i porezi, br. 12/2013, str.12-15.

40 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-4973/09 od 31. kolovoza 2009., Izbor odluka Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, br. 16/2010, str. 311.

41 Županijski sud u Zagrebu, Gž-8073/99 od 26. listo-pada 1999. i Gž-11151/99 od 18. siječnja 2000., ING Pregled sudske prakse, br. 4/2000, odjeljak 8, str. 53.

42 Županijski sud u Varaždinu, Gž 1364/2017-2 od 6. rujna 2018., dostupno na: www.iusinfo.hr, posjećeno 19. veljače 2019.

ODVJETNIK 2-2019

46

Iz EU-a

Odbor za učinkovitost pravosuđa – CEPEJ1 (Th e European Commission for the Effi cency of Justice) Vijeća Europe usvojio je 4. pros-inca 2018. godine prvi europski dokument koji određuje etička načela koja se odnose na umjetnu inteligenciju (AI) u pravosudnim sustavima – Europsku povelju o korištenju AI-a u pravosuđu.Europska povelja o korištenju AI-a u pravo-suđu daje okvir za načela kojima bi se trebali u pravom smjeru voditi političari, zakonod-avci i pravosudni djelatnici u svojem pokuša-ju da se suoče s brzim razvojem AI-a u na-cionalnim pravosudnim sustavima.CEPEJ smatra da primjena AI-a u pravo-suđu može pridonijeti poboljšanju učinkovi-tosti i kvalitete sudova, ali i upozorava da se AI mora primjenjivati na odgovoran način u skladu s temeljnim pravima zajamčenim posebice Europskom konvencijom o ljud-skim pravima i Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti osobnih podataka. CEPEJ također smatra da je od temeljne važnosti osigurati da AI ostane alat u uslugama od općeg in-

1 Odbor za učinkovitost pravosuđa sastavljen je od predstavnika 47 zemalja članica Vijeća Europe i povjerene su mu sljedeće zadaće: predlaganje državama pragmatičnih rješenja koja se tiču pravosudne organizacije, omo-gućavanje bolje provedbe standarda Vijeća Europe u području pravosuđa, rasterećenje Europskoga suda za ljudska prava pružanjem članicama djelotvornih rješenja kako bi se spriječilo kršenje prava na pošteno suđenje u razumnom roku. Cilj CEPEJ-a je poboljšan-je učinkovitosti i funkcioniranja pravosuđa u državama članicama, te razvoj u provedbi instrumenata koje je Vijeće Europe usvojilo u tu svrhu.

Europska povelja o korištenju umjetne inteligencije u pravosuu

teresa i da se pri njegovoj primjeni poštuju individualna prava.CEPEJ je identifi cirao sljedeća temeljna načela koja se moraju poštivati u pogledu AI-a i pravosuđa:– poštivanje načela temeljnih prava:

osigurati da je primjena alata umjetne inteligencije i usluga AI-a kompatibilna s temeljnim pravima

– načelo nediskriminacije: posebno u sprječavanju razvoja ili pojačavanja bilo kojeg oblika diskriminacije između pojedinaca ili određene skupine pojedi-naca

– načelo kvalitete i sigurnosti: uz poš-tivanje procesa pravosudnih odluka i podataka, korištenje certifi ciranih iz-vora i pouzdanih podataka s modelima koji su sačinjeni na multidisciplinaran način, u osiguranom tehnološkom okruženju

– načelo transparentnosti, nepristranosti i poštenosti: metode obrade podataka moraju biti dostupne i razumljive

– načelo „pod kontrolom korisnika“, podrazumijeva preskriptivan pristup i osiguravanje da su korisnici dobro informirani dionici i da je njihov izbor pod njihovom kontrolom.

Što se tiče CEPEJ-a, sklad s tim načelima mora se osigurati u obradi pravosudnih odluka i presuda i u slučaju kada algoritmi obrađuju podatke.Povelju CEPEJ-a prati detaljno istraživanje o korištenju AI-a u pravosudnim sustavima, posebice u vezi primjene aplikacija AI-a u obradi pravosudnih odluka i presuda i pra-vosudnih podataka.

Pripremila: Nataša Barac,

izvršna urednica „Odvjetnika“

ODVJETNIK 2-2019

47

Iz EU-a

Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu (dalje u tekstu: Sud) međun-arodni je sud nadležan za odlučivanje o povredama prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija). Sud i zahtjevi koje kroz svoju praksu postavlja državama u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda kontinuirano su u središtu interesa i razma-tranja stručne javnosti. Dosuđivanje pravedne naknade podnos-itelju u slučaju utvrđene povrede nekog od njegovih prava zajamčenih Konvencijom jedno je od pitanja koja su u središtu inte-resa i pitanje koje je u praksi Suda često bilo nedovoljno razjašnjeno. Članak će se stoga fokusirati na praktična pitanja dosuđivanja novčane naknade u slučaju utvrđene povre-de te naknadu troškova i izdataka domaćeg postupka i postupka pred Sudom. Konvencija sadržava odredbu koja omo-gućava Sudu da pojedinom podnositelju dosudi naknadu kada utvrdi da je došlo do povrede nekog njegovog prava zajamčenog Konvencijom. Na temelju članka 41. Kon-vencije, ako Sud utvrdi da je doš lo do povrede Konvencije i dodatnih protokola, a unutarnje pravo države omoguć ava samo djelomič nu odš tetu, Sud prema potrebi dodjeljuje pravednu naknadu povrijeđenoj stranci.1 Na temelju članka 41. Konvencije,

1 Članak 41. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine –Međunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10

Pravedna naknada i troškovi u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava

Sud pojedinom podnositelju zahtjeva može dosuditi imovinsku štetu, neimovinsku štetu te troškove i izdatke postupka pred domaćim tijelima i sudovima te pred Sudom. Međutim, dosuđivanje naknade nije obav-ezno. Čak ni onda kada unutarnje pravo države ne omogućava odštetu ili omogućava samo djelomičnu odštetu, o procjeni Suda ovisi je li dosuđivanje naknade potrebno u konkretnom predmetu.2 Primjena tog osnovnog načela dobro je vidl-jiva u predmetima u kojima je Sud smatrao da samo utvrđenje povrede Konvencije predstavlja dovoljnu naknadu, kao što je predmet Dvorski protiv Hrvatske.3 Iako je ut-vrdio povredu prava na pošteno suđenje, Sud je smatrao da samo utvrđenje povrede pred-stavlja dostatnu naknadu i da dosuđivanje novčanog iznosa nije potrebno. Iako je u predmetu Dvorski mogućnost traženja ob-nove postupka bila od utjecaja na donošenje takve odluke, to nije nužno. U predmetima Maravić Markeš protiv Hrvatske,4 i Juričić protiv Hrvatske5, Sud je ocijenio da utvrđen-

2 Vidi Naputak za postupanje predsjedni-ka Suda donesen na temelju pravila 32. Poslovnika Suda – zahtjevi za pravednu na-knadu, dostupan na: https://www.echr.coe.int/Documents/PD_satisfaction_claims_HRV.pdf (4. travnja 2019.)

3 Dvorski protiv Hrvatske, presuda velikog vijeća od 20. listopada 2015., br. 25703/11, § 117.

4 Maravić Markeš protiv Hrvatske, presuda od 9. siječnja 2014., br. 70923/11, § 63.

5 Juričić protiv Hrvatske, presuda od 26. srpnja

Piše: Marijana Konforta,

stručna suradnica HOK-a

ODVJETNIK 2-2019

48

Iz EU-a

je povrede samo po sebi predstavlja dovoljnu naknadu, ne ulazeći u mogućnosti koje podnos-iteljima možda stoje na raspolaganju u domaćem pravnom poretku na temelju presude Suda. Ta-kođer, Sud naknadu koju će dosuditi treba sma-trati „pravednom“, što ovisi o okolnostima konk-retnog predmeta,6 ali naknada nema punitivni karakter i njezin smisao nije kažnjavanje države za utvrđenu povredu.Da bi Sud dosudio pravednu naknadu, mora nas-tati šteta te mora postojati uzročno-posljedična veza između utvrđene povrede Konvencije i nas-tale štete, što podnositelj mora dokazati i jasno artikulirati u postupku pred Sudom. U tom smis-lu, primjerice, ne postoji uzročno-posljedična veza između povrede prava na pristup sudu do koje je došlo kada je domaći sud protivno zahtje-vima Konvencije odbacio tužbu u radnopravnom sporu te novčanog iznosa na ime plaća koje je podnositelj zatražio pred Sudom jer je smatrao da je riječ o imovinskoj šteti.7 Navedeni je zaključak Suda logičan jer nema jamstva da bi podnositeljev tužbeni zahtjev u domaćem postupku bio osnovan niti Sud može uopće utvrđivati da je neki tužbeni zahtjev morao biti prihvaćen na domaćem sudu. To nije u njegovoj nadležnosti. S druge strane, u presudi Boljević protiv Hrvatske očito je postojala uzročno-posljedična veza između oduzimanja gotovine u prekršajnom postupku zbog njezinog neprijavljivanja prilikom prelaska državne granice te povrede prava na mirno uživanje vlasništva.8

Međutim, da bi Sud uopće došao u poziciju da oc-jenjuje postoji li u konkretnom predmetu potreba dosuđivanja naknade, zahtjev za pravednu nakna-du mora biti pravilno podnesen. Sama Konvenci-ja ne propisuje postupak traženja naknade, ali su postupovni zahtjevi kojima podnositelji moraju udovoljiti sadržani u Poslovniku Suda9 i razjašn-

2011., br. 58222/09, § 107.6 Ibid.7 Gregurić protiv Hrvatske, presuda od 15. ožujka

2018., br. 45611/13.8 Boljević protiv Hrvatske, presuda od 31. siječnja

2017., br. 43492/119 Poslovnik Suda dostupan je na: https://www.

echr.coe.int/Pages/home.aspx?p=basictexts/rules&c= (4. travnja 2019.)

jeni u Naputku za postupanje predsjednika Su-da.10 U predmetima protiv Hrvatske vidljivi su slučajevi u kojima je Sud smatrao da podnositel-ji zastupani po svojim punomoćnicima nisu na odgovarajući način udovoljili formalnim i materi-jalnim pretpostavkama za dosuđivanje pravedne naknade. Naime, pravilo 60. Poslovnika Suda propisuje da se zahtjev za pravednom naknadom mora podni-jeti u roku koji je podnositelju ostavljen za očito-vanje o osnovanosti predmeta, zahtjev mora biti određen tj. specifi ciran brojčano i po određenim stavkama te potkrijepljen odgovarajućim dokazi-ma. Neispunjavanje bilo kojeg od navedenih zaht-jeva u pravilu, osim u iznimnim okolnostima,11 rezultira nedosuđivanjem naknade. Dakle, zaht-jev za pravednom naknadom i troškovima mora biti postavljen u propisanoj fazi postupka i mora imati određeni sadržaj. Odgovarajuća faza postupka u kojoj se zahtjev mora podnijeti jest nakon komunikacije pred-meta državi,12 u trenutku u kojem se podnositelj na poziv Suda očituje o osnovanosti predmeta i u roku koji podnositelju ostavi Sud u dopisu ko-jim ga poziva na očitovanje.13 Važno je navesti da traženje pravedne naknade putem obrasca zahtje-va koji je inicijalno podnesen Sudu nije pravilno podnesen zahtjev za pravednom naknadom. Niti puko pozivanje na traženje pravedne naknade iz obrasca zahtjeva nije dovoljno, ma koliko navo-di s obrasca zahtjeva bili precizni. Primjerice, u predmetu Knežević protiv Hrvatske, u kojem je utvrđena povreda prava na osobnu slobodu i sig-urnost, Sud je izrijekom naveo da činjenica da je podnositelj u prvom zahtjevu podnesenom Sudu zatražio 51.284,86 eura, a zatim se u odgovara-jućoj fazi postupka pozvao na taj zahtjev, nije dovoljna da bi se smatralo da je pravedna nakna-da pravilno zatražena.14 Sud je slično postupio u

10 Vidi supra fusnotu 2.11 V. Nagmetov protiv Rusije, presuda Velikog vijeća

od 30. ožujka 2017., br. 35589/0812 Ibid., § 59.13 Vidi pravilo 60. (2) i 60. (3) Poslovnika Suda.14 Vidi Knežević protiv Hrvatske, presuda od 19.

listopada 2017., br. 55133/13, §§ 53–56.

ODVJETNIK 2-2019

49

Iz EU-a

predmetu Brezovec protiv Hrvatske.15 Nije pravilno za-tražio naknadu niti podnositelj koji je na inicijalnom obrascu zahtjeva zatražio 15.000,00 eura naknade i 1.500,00 eura za troškove postupka, ali se na poziv Suda nakon komunikacije predmeta pozvao na inicijal-ni obrazac i naveo da je pretrpio veliku štetu, ali o njoj nije u mogućnosti pružiti detalje.16

Dakle, podnositelj zahtjeva preko svog punomoćnika svoj zahtjev za pravednom naknadom i troškovima postupka, ako ga želi ostvariti, mora podnijeti nakon što predmet bude komuniciran državi, u trenutku kada se podnositelj bude očitovao o osnovanosti predmeta, a ne na obrascu zahtjeva kojim pokreće postupak pred Sudom. Na podnositeljima je odgovornost da detaljno i jasno obrazlože i dokažu svoje traženje. U tom smis-lu je vrijedno napomenuti da tužena država, u skladu s pravilom 60 (4) Poslovnika Suda, ima pravo odgovoriti na zahtjev za pravednom naknadom koji podnositelj podnese, što znači i osporiti taj zahtjev iz svih razloga koji proizlaze iz Konvencije i Poslovnika Suda, a kako su protumačeni u praksi Suda.Što se tiče određenosti zahtjeva, udovoljavanje tom zahtjevu u pravilu znači da podnositelji moraju nav-esti koji točno novčani iznos traže, po kojoj osnovi (imovinska šteta, neimovinska šteta te troškovi i izdaci domaćeg postupka i/ili postupka pred Sudom), te do-staviti račune ili drugu dokumentaciju kojom dokazu-ju svoj zahtjev. Načelno govoreći, to pravilo odnosi se kako na naknadu imovinske ili neimovinske štete, tako i na naknadu troškova i izdataka.17 S obzirom na priro-du neimovinske štete, tim je zahtjevima jednostavnije udovoljiti kod neimovinske štete nego kod imovinske štete te troškova i izdataka koji trebaju biti precizno iz-raženi i dokumentirani. Prema Naputku za postupanje predsjednika Suda, podnositelji kod traženja neimov-inske štete za više povreda Konvencije mogu zatražiti jedinstveni iznos za sve povrede ili pojedinačne iznose za svaku pojedinu povredu, ali sam iznos moraju pre-cizirati.18

15 Brezovec protiv Hrvatske, presuda od 29. ožujka 2011., 13488/07, §§ 75–80.

16 Petar Matas protiv Hrvatske, presuda od 4. listopada 2016., br. 40581/12, §§ 50–53.

17 Smolić protiv Hrvatske, presuda od 15. ožujka 2018., br. 51472/12, §§ 63–66.

18 Vidi naputak za postupanje, supra fusnota 2, str. 2.

Ostavljanje samog iznosa naknade diskreci-jskoj ocjeni Suda u pravilu ne ispunjava opisane zahtjeve, a Sud iznimku može naprav-iti u slučaju neimovinske štete, u skladu s krit-erijima koje je razvio u presudi Nagmetov pro-tiv Rusije. U skladu s kriterijima razvijenima u toj presudi, prvo moraju postojati indikacije da je želja podnositelja da ostvari naknadu, što je razumljivo, jer Sud ne može dosuđivati naknadu mimo i preko želja stranke. Također mora postojati uzročno-posljedična veza između povrede Konvencije i neimovinske štete. Ako navedena dva uvjeta postoje, Sud će dalje utvrđivati postoje li iznimne okol-nosti koje opravdavaju dosuđivanje naknade, kao što je osobita težina i učinak utvrđene povrede i cjelokupan kontekst u kojem je došlo do povrede, a od važnosti za ocjenu je i mogućnost ostvarenja naknade na naciona-lnoj razini. Ovu je iznimku Sud primijenio u presudi Narodni list d. d. protiv Hrvatske.19 U toj je presudi Sud naveo da podnositelj nije podnio pravilan zahtjev za naknadu u smislu pravila 60. Poslovnika, te je odbio dosuditi imov-insku štetu i troškove postupka. Međutim, istovremeno je pozivom na presudu velikog vijeća Nagmetov protiv Rusije naveo da je u prirodi neimovinske štete da je se ne može precizno izračunati i da pravilo 60. ne sprječa-va Sud da razmotri zahtjeve za neimovinskom štetom koji nisu kvantifi cirani nego je iznos ostavljen diskrecijskoj ocjeni Suda. U presudi Narodni list d. d. Sud je dosudio podnositel-ju 5.000,00 eura na ime neimovinske štete, presuđujući na pravičnoj osnovi i nakon što je utvrdio da se šteta koja je nastala kao rezu-ltat povrede ne može kompenzirati samo ut-vrđenjem povrede Konvencije. Razmatrajući druge presude Suda nakon donošenja presude Nagmetov protiv Rusije, može se zaključiti da presuda Narodni list d. d. ipak predstavlja svo-jevrsno odstupanje, ne samo od prevladava-juće prakse odbijanja nepravilno postavljenih

19 Narodni list d. d. protiv Hrvatske, presuda od 8. studenoga 2018., 2782/12, §§ 76–78.

ODVJETNIK 2-2019

50

Iz EU-a

zahtjeva za pravednu naknadu nego i od načela raz-vijenih u presudi Nagmetov protiv Rusije. Naime, u presudi Narodni list d. d. Sud nije obrazložio niti utvrdio postojanje nekih iznimnih okolnosti koje bi opravdavale dosuđivanje naknade. S druge strane, u presudama Knežević protiv Hrvatske20 i T. G. protiv Hrvatske21 Sud je obrazložio da u nedostatku pravil-no postavljenog zahtjeva, a s obzirom da ne postoje iznimne okolnosti u smislu presude Nagmetov pro-tiv Rusije, ne može dosuditi pravednu naknadu. Dobar primjer neudovoljavanja postupovnim zaht-jevima, ovaj put za ostvarivanje naknade imovinske štete, vidljiv je u presudi Boljević protiv Hrvatske.22 U tom je predmetu podnositelj zatražio iznos od 180.000,00 eura na ime imovinske štete, a taj iznos mu je oduzet u prekršajnom postupku, te zakonske zatezne kamate od trenutka oduzimanja do isplate. Sud je podnositeljev zahtjev za kamatama odbio, jer nije specifi cirao ni iznos koji traži na ime kamata, ni stopu, ni način izračuna. Što se tiče posebnih pravila koja se odnose na nakna-du troškova i izdataka, podnositelji imaju pravo na naknadu troškova i izdataka koji su stvarno nastali i koji su razumni u pogledu iznosa,23 a nastali su u postupku pred domaćim tijelima i u postupku pred Sudom. To obuhvaća odvjetnikove troškove zas-tupanja, te poštanske i administrativne troškove,24 troškove fotokopiranja, sudske pristojbe, troškove prijevoda podnesaka na jezik Suda25 i sl. Podnositelj troškove zastupanja može tražiti i tako da njihov iznos obračuna na osnovi sata rada odvjetnika, ali i u tom slučaju zatraženi troškovi moraju biti razum-ni u pogledu iznosa.26 Troškovi su potrebni ako su

20 Vidi citiranu presudu Knežević protiv Hrvatske, supra fusnota 12.

21 T. G. protiv Hrvatske, presuda od 11. srpnja 2017., br. 39701/14, § 74.

22 Boljević protiv Hrvatske, supra fusnota 8. 23 Vidi između brojnih izvora, npr. Tilocca protiv

Hrvatske, presuda od 5. travnja 2018., br. 40559/12, § 44.

24 Primjerice, Radobuljac protiv Hrvatske, presuda od 28. lipnja 2016., br. 51000/11, § 84.

25 Argumentum ex citirane presude Boljević protiv Hrvatske

26 Vidi Zagrebačka banka d. d. protiv Hrvatske, presuda od 12. prosinca 2013., §§ 290.-294. i Šečić protiv Hrvatske, presuda od 31. svibnja 2017., br.

bili nužni za adresiranje povrede koja je predmet postupka pred Sudom i koja je presudom i utvrđe-na. Podnositelj nema pravo na troškove za povrede koje presudom nisu utvrđene nego su ti prigovori bili nedopušteni.27 Podnositelj zahtjeva koji je ujed-no i odvjetnik i koji se sam zastupao u postupku nema pravo na naknadu troškova zastupanja.28 Razumljivo je da traženje troškova i izdataka mora biti osobito detaljno i dobro potkrijepljeno. Prim-jer odbijanja nedokazanih, ali zatraženih troškova nalazimo u presudi Bašić protiv Hrvatske.29 Sud u pravilu izrekom presude određuje da pravedna na-knada i troškovi i izdaci imaju biti isplaćeni samom podnositelju, fi zičkoj ili pravnoj osobi. Međutim, ako za to postoji poseban zahtjev podnositelja, Sud može presudom odrediti da se iznos dosuđen na ime troškova i izdataka isplati izravno na račun punomoćnika.30

S obzirom na sve navedeno, a osobito na Poslovnik Suda i Naputak za postupanje, osnovno pravilo koje vrijedi za podnositelje jest da svoje zahtjeve u po-gledu pravedne naknade iznesu kad ih Sud na to pozove, nakon komunikacije predmeta, i da svoja traženja detaljno dokumentiraju i obrazlože, ukl-jučujući posebne okolnosti za koje smatraju da izd-vajaju njihov predmet od drugih sličnih predmeta pred Sudom. Treba imati u vidu da Sud dosuđuje naknadu „na pravičnoj osnovi“, odnosno dosuđuje „razumne troškove“, 31 ali također vodi računa o svo-joj praksi u sličnim predmetima, tj. o iznosima koji su dosuđivani u drugim činjenično i pravno sličnim predmetima.32

40116/02, §§ 75–77.27 Vidi Zagrebačka banka d.d. protiv Hrvatske, presuda

od 12. prosinca 2013., §§ 290–294.28 Ibid. 29 Bašić protiv Hrvatske, presuda od 25. listopada

2016., br. 22251/1330 Primjerice, Čutura protiv Hrvatske, presuda od 10.

siječnja 2019., br. 55942/15, § 69–71. 31 Primjerice, Vuković protiv Hrvatske, presuda od 15.

studenoga 2018., br. 47880/14, §§ 52–55. 32 Primjerice, Kobaš protiv Hrvatske, presuda od 4.

listopada 2018., br. 27228/14, §§ 23. i 26.

ODVJETNIK 2-2019

Engleski za odvjetnike

51

Kolokacije u jeziku prava

„Plati ti, molim te, pa ću te ja reimbursira-ti“, kažem prijateljici. „Molim? Što ćeš me?“ „Oprosti“, ispričavam se sugovornici koja, zaboravila sam, ne govori engleski. „Nakna-dit ću ti trošak, naravno.“ „Reimbursirati koga za nastale troškove“ (to reimburse someone for the costs incurred) doista nije dobar hrvatski i oprostiv je samo u neformalnom razgovoru sugovornika koji dijele poznavanje stranog jezika, zbog čega se ponekad svjesno poigravaju s doslovnim prijevodima. Kao što se, osim u neformal-nom, prisnom razgovoru i pomalo šaljivom tonu, ne kaže tičerica, nego učiteljica, isto se tako ne kaže reimbursirati koga, nego na-knaditi kome troškove. Razlika u strukturi hrvatske i engleske rečenice pokazuje da su u svijesti nas, govornika hrvatskog jezika, na prvom mjestu troškovi i mi ih naknađu-jemo. Naprotiv, u svijesti govornika engle-skog jezika na prvom je mjestu osoba i oni je „reimbursiraju“. Nagrada za rad ili naknada troškova (com-pensation for work done or cost reimburse-ment), to je ključno pitanje u priči koju je potaknula američka porno zvijezda Stor-my Daniels iznoseći u javnost tvrdnju da je imala aferu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i da je za šutnju o tome od predsjednikovog odvjetnika dobi-la novac. Ako je bivši predsjednikov osobni odvjetnik, Michael Cohen, uoči predsjed-ničke kampanje s gospođom Daniels sklo-

Nagrada ili naknada troškova – compensation or reimbursement?

pio nagodbu po kojoj joj je isplatio novac za šutnju (hush money), predsjednik mu je taj trošak morao naknaditi, što upućuje na to da je znao, ili morao znati, o kakvom se trošku radi. Znao je, ili je morao znati, da se radi o novcu koji je ušutkavanjem gospođe Daniels trebao spriječiti negativan utjecaj na njegovu predizbornu kampanju 2016. godine. Predsjedniku bi stoga više odgo-varalo da se čekovi koje je izdavao u korist odvjetnika ne tumače kao naknada troška, nego kao nagrada za rad odvjetnika po ugovoru koji je s njim imao i koji se na en-gleskom zove a retainer agreement. Riječ je o vrsti ugovora kojim naručitelj unaprijed, jednokratno ili obročno, plaća izvršitelju za poslove koji će naknadno biti određeni i odrađeni. Drugim riječima, naručitelj se obvezuje koristiti usluge izvršitelja i time ga „zadržava“ (to retain – zadržati), tj. osi-gurava se da će mu usluga, kada je zatreba, sigurno biti pružena. S druge strane, i izvr-šitelj „zadržava“ kupca, odnosno unaprijed si osigurava posao. Dakako, retainer agree-ment nije rezerviran za odvjetništvo, ali je u Americi u toj djelatnosti posebno uče-stao. Sklapaju li se takvi ugovori u nas i ako se sklapaju kako se zovu, to vaša tičerica ne zna i moli da joj došapnete. Nekoliko je stvari vrijedno naglasiti u vezi s nazivima compensation i reimbursement. Kao prvo, naziv compensation može zbu-niti, jer se osim na nagradu za rad (com-

Piše: Ivana Bendow,

prof.

O autorici:Ivana Bendow, profe-sorica engleskog jezika, autorica je dvaju rječ-nika u nakladi Školske knjige. Pisanje (novi-narstvo i esejistiku) stu-dirala je na University of Massachusetts u Sje-dinjenim Američkim Državama. Podučava pravnički engleski jezik, prevodi stručne tekstove i sastavlja hrvatsko-en-gleski pravni rječnik.

ODVJETNIK 2-2019

Engleski za odvjetnike

52

nagrada za rad compensation for work done, remunerationnaknada štete compensation for loss or injury, damagesnaknada troškova reimbursement of expenses, cost reimbursement,

reimbursementnaknada troškova putovanja reimbursement of travel expenses,

travel costs reimbursementisplata radi naknade troškova reimbursement payment zahtjev za naknadu troškova a claim for reimbursement, a reim-

bursement claimzahtijevati naknadu troškova to claim reimbursement, to seek to be

reimbursednaknaditi troškove to reimburse the expenses, to reimburse the costsnaknaditi kome nastale troškove to reimburse someone for the costs

incurrednaknaditi zakupniku ili najmoprimcu troškove to reimburse the

lesseenaknaditi zakupniku ili najmoprimcu troškove popravaka to reim-

burse the lessee for the cost of repairsnaknaditi komisionaru troškove to reimburse the consignee naknaditi kupcu nužne troškove to reimburse the buyer for the

necessary expenses naknaditi cijeli iznos duga sudužniku koji je namirio vjerovnika

to reimburse the codebtor who paid the creditor for the entire amount of the debt

naknaditi nalogoprimcu sve potrebne troškove to reimburse the agent for all necessary costs

naknaditi otpremniku sve troškove koje je do tada imao to reim-burse the forwarding agent for all expenses incurred by that time

naknaditi štetu to compensate for a loss or injurybiti dužan naknaditi štetu drugoj strani to be under a duty to com-

pensate the other side for the loss or injurynaknaditi komu pretrpljenu štetu to compensate someone for the

loss or injury sustained naknaditi kupcu štetu to compensate the buyer for the lossnaknaditi zajmoprimcu štetu to compensate the borrower for the

lossnaknaditi zakupniku štetu to compensate the commercial lessee for

the lossnaknaditi najmodavcu štetu koju je pretrpio to compensate the

lessor for the loss sustainednaknaditi imovinsku i neimovinsku štetu to compensate pecuniary

and non-pecuniary lossnaknaditi nalogodavcu štetu koju je pretrpio to compensate the

principal for the loss sustained osiguratelj nije dužan naknaditi štete prouzročene ratnim ope-

racijama the insurer is not liable for the loss caused by wartime operations

naknaditi prijevozniku troškove i štetu što ih je imao to reimburse the carrier for the costs incurred and compensate it for the loss sustained

pensation for work done, također: remune-ration) može odnositi i na naknadu štete (compensation for loss or injury, također: damages). Tako ćemo u prijevodu članka 185. ZOO-a, koji propisuje da je vjerov-nik u zakašnjenju dužan naknaditi dužni-ku štetu nastalu zbog zakašnjenja za koje odgovara, a i troškove oko daljnjeg čuva-nja stvari, reći da a creditor in arrears shall compensate the debtor for the loss arising fr om arrears and shall reimburse the debtor for the costs arising fr om subsequent custody of the thing. Spomenuti članak jasno po-kazuje kako nam u engleskom za nakna-du štete i naknadu troškova trebaju dvije različite riječi: compensation i reimburse-ment. Za termin reimbursement dovoljno je upozoriti da se on odnosi isključivo na naknadu troškova, zbog čega riječ costs (također: expenses) i nije potrebno isticati, osim ako ih želimo pobliže odrediti (npr. troškovi oko daljnjeg čuvanja stvari, troš-kovi popravka, itd.). Zaključimo: reimbursement se uvijek i is-ključivo odnosi na troškove, tj. na nakna-du (povrat) troškova. Slikovito, vraća se u torbu (tal. borsa, torba) novac koji je iz nje izašao. Naprotiv, compensation ima šire semantičko polje, pa ponekad odgovara hrvatskome naknada (naknada štete), a po-nekad nagrada (nagrada za rad).A što se predsjednikova bivšeg odvjetnika tiče, on se sprema na izdržavanje trogo-dišnje zatvorske kazne, jer je osuđen zbog povrede zakona o fi nanciranju kampanje (novac isplaćen gospođi Daniels i još jednoj dami prelazi iznose dozvoljene za utjecaj na kampanju), utaje poreza i laganja Kongre-su. Ostaje pitanje je li djelovao samostalno ili po nalogu predsjednika.

ODVJETNIK 2-2019

Hrvatski za odvjetnike

53

Pravilno pisanje poslovnog pismaPisana poslovna komunikacija i u pravnoj stru-ci podrazumijeva: upotrebu stručnih riječi, ustaljenih, čestih riječi i izraza, ekonomičnost i preglednost, iznošenje činjenica, jasnoću, izbjegavanje opisa, slikovitosti, sinonimičnos-ti, fraza, pleonazama (suvišnih riječi istoga značenja). Kako bi komunikacija bila uspješ-na, pošiljatelj poruku mora oblikovati tako da u njoj:– ne bude riječi i izraza koje primatelj ne ra-zumije ili koje bi mogao pogrešno razumjeti– ne bude suvišnih riječi, nepotrebnih stranih riječi, pomodnih riječi i izraza– rečenice budu kratke i jasne– rečenice budu pravilne, u skladu s gramatičkim i pravopisnim pravilima (u njima nema odstupanja od gramatičke i pravopisne norme).Najvažniji oblik pisane poslovne komunikaci-je jest poslovno pismo. Iznimno je važno pravilno ga oblikovati i u pogledu njegova iz-gleda i u pogledu njegova sadržaja.

Poslovno pismo (izgled)Poslovno pismo sastoji se od ovih dijelova:1. naziv pošiljatelja – naziv tvrtke ili ime, prezime i adresa onoga koji poslovno pismo šalje, obično dolazi u lijevom gornjem uglu2. naziv primatelja – naziv tvrtke ili ime, prezime i adresa onoga koji poslovno pismo prima, obično dolazi ispod adrese pošiljatel-ja s lijeve ili desne strane 3. naziv mjesta i datum pisanja poslovnoga pismaMjesto i datum može se pisati na ove načine: Zagreb, 25. travnja 2019., Zagreb, 25. 4. 2019. i Zagreb, 25. IV. 2019. To se pravilno čita: dvadestpeti travnja ili četvrtog dvije tisuće (i) devetnaeste jer je nastalo skraćivanjem punog naziva dvadesetpeti dan mjeseca travnja

godine dvije tisuće (i) devetnaeste. Piše se ispod naziva mjesta i datuma, s lijeve ili desne strane. Može se pisati i na kraju poslovnog pisma, ali onda glasi: U Zagrebu 24. travnja 2019. 4. pozivna oznaka (urudžbeni broj)Pozivna oznaka (urudžbeni broj) omogućuje lakše snalaženje u poslovnom dopisivanju, a piše se ispod adrese primatelja.5. predmet poslovnog pismaPredmet poslovnoga pisma jest podatak o temi poslovnog pisma. Piše se ispod pozivne oznake, iza riječi Predmet: Npr.: Predmet: Zahtjev za..., Poziv na..., Odgovor na pitan-je u vezi s... Predmet je u poslovnom pismu obavezno napisati jer čitatelja priprema za temu poslovnog pisma.6. tekst poslovnog pisma (sadržaj poslovnog pisma)7. potpis pošiljatelja U potpisu treba razlikovati titulu, zvanje i zanimanje potpisnika. Titula je najčešće akademska titula (mr. sc. – magistar znano-sti, dr. sc. – doktor znanosti i ak. – akademik). Zvanje se navodi u diplomi, npr. maturant opće gimnazije, magistar novinarstva i odnosa s javnostima, magistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Zanimanje je opis posla koji netko radi, npr. saborski zastupnik, odv-jetnik, liječnik, ekonomski savjetnik itd. Titu-la se piše ispred imena i prezimena, a zvanje i zanimanje iza imena i prezimena i od imena i prezimena odvaja se zarezom. Npr. dr. sc. (titula) Petar Perić; dr. sc. (titula) Petar Perić, mr. oecc (zvanje); dr. sc. (titula) Petar Perić, direktor Sektora za fi nancije (zanimanje).8. P. S. (post scriptum) (ako je potrebno) Navodi se ono što bismo pismu ht-jeli dodati, a nije tijesno povezano s temom.9. popis priloženih dokumenata (ako ih ima)Piše se nakon potpisa, s lijeve strane.

Piše:izv. prof. dr. sc. Marko Alerić

O autoru:Izv. prof. dr. sc. Marko Alerić diplomirao je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a zatim magistrirao i dokto-rirao. Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu zaposlen je kao profesor. Stalni je stručni surad-nik Radio Sljemena u emisiji “Hrvatski naš svagdašnji”. Suautor je knjige “Hrvatski u upotrebi”.

ODVJETNIK 2-2019

Hrvatski za odvjetnike

54

Poslovno pismo (sadržaj)Treba paziti na to da:1. pismo bude primjereno, a to znači oblikovano u skladu s onim o čemu se piše i kome se piše2. se u pismo treba pridržavati teme koju smo najavili u predmetu3. pismo ima cilj primatelja o nečemu obavijestiti, za neš-to ga privoljeti ili pridobiti4. svoje tvrdnje (rečenice kazivanja) potkrijepimo doka-zima (rečenicama dokazivanja)5. pismo ne bude predugo.Glavni dio poslovnoga pisma, njegov sadržaj, treba imati ove dijelove:1. Rečenica oslovljavanjaNa početku sadržaja dolazi rečenica oslovljavanja, npr. Poštovani (Cijenjeni) gospodine Jurjeviću, Poštovana (Ci-jenjena) gospođo Jurjević. Prezimena koja završavaju na -ić, a odnose se na muškarce, u vokativu dobivaju -u. Prezimena koja završavaju na -ić, a odnose se na žene, u vokativu se ne mijenjaju (vokativni oblik jednak je nom-inativnom). Prezimena koja u nominativu završavaju na bilo koji drugi glas ili skup glasova (npr. na -a, -e, -k, -g, -h itd.), a odnose se i na muškarce i na žene, imaju vokativni oblik jednak nominativnom, npr. Poštovana gospođo Vončina; poštovani gospodine Vukov.2. ZahvalaAko je pismo koje pišemo odgovor, onda nakon oslovljava-nja treba doći zahvala, npr. ...zahvaljujemo Vam na pismu u kojem nas obavještavate o potrebi...3. Bitna informacija Ovdje se navode podatci koji su za primatelja pisma na-jvažniji, bilo pozitivni bilo negativni. Npr. Obavještava-mo Vas o novom proizvodu...; Nažalost, nismo zainteresi-rani za...U ovome su dijelu česti rečenični početci koji pravilno glase: u vezi s tim, s obzirom na to, na temelju toga, u povodu toga, u skladu s tim, a nepravilno je: vezano na, obzirom na, temeljem toga, povodom toga, sukladno tome.4. Objašnjenje bitne informacijeNakon bitne informacije treba navesti razloge koji su doveli do pozitivne ili negativne odluke ili objasniti zbog čega je, npr. neka usluga nova, koja su njezina obilježja i sl.5. UputaU ovome dijelu navode se informacije o tome što pri-matelj treba konkretno učiniti da bi, npr. na njegovu

molbu moglo biti pozitivno odgovoreno ili kako ono o čemu mu pišemo može ostvariti. Ako nešto ne možemo učiniti, potrebno je navesti okolnosti pod kojima bismo to mogli učiniti, odnosno uputiti klijenta na ono što bi trebao učiniti kako bi njegova molba mogla biti prih-vaćena (kome bi se trebao javiti, što priložiti i sl.). Npr.Evo što trebate učiniti:1. napišite molbu za odobrenje...2. molbu zajedno s potrebnim dokumentima (navesti koji su to dokumenti!) predajte...6. ZaključakU zaključku treba ponoviti najvažnije iz središnjeg dijela pisma, potaknuti primatelja na prihvaćanje sadržaja i na djelovanje u skladu sa sadržajem. Također treba osigurati pozitivnu povratnu reakciju primatelja.7. Zahvala i pozdravMože imati oblik: Unaprijed Vam zahvaljujemo i srdačno Vas pozdravljamo, primite naše srdačne pozdrave, srdačan pozdrav, lijep pozdrav, s osobitim poštovanjem, s poštovan-jem, srdačno i s poštovanjem.U provjeri uspješnosti napisanog pisma dobro može poslužiti ovaj podsjetnik.I. korakU pismu uočite i označite sve glavne dijelove, a u njima rečenice i rečenične dijelove koji su najvažniji, najzaniml-jiviji i sl. Na sljedeće tvrdnje odgovor treba biti pozitivan.1. Pismo ima sve dijelove koje poslovno pismo treba ima-ti (adresu pošiljatelja, adresu primatelja...)2. Svi dijelovi pravilno su raspoređeni. 3. Sadržaj pisma pravilno je oblikovan (rečenica oslovlja-vanja, zahvala, bitna informacija...)4. U uvodu se čitatelja upoznaje s temom, odnosno cil-jem pisma.5. U izlaganju se iznose činjenice koje se dobro argu-mentiraju.6. U izlaganju nema nejasnih ili nedovoljno jasnih, dvosmislenih, nerazumljivih riječi ili rečenica.7. U zaključku se izdvaja bitno i osigurava pozitivna reak-cija na pismo.II. korak – Zamoliti nekoga da kritički pročita pismo.III. korak – Ispraviti sadržajne, gramatičke, pravopisne i ostale pogreške.IV. korak – Pričekati odgovor na pismo, razmisliti o odgovoru, u slučaju neuspjeha ponovno napisati pismo i u njemu drugim riječima, uz pomoć novih argumenata, pokušati ostvariti cilj.

ODVJETNIK 2-2019

Prisege

55

Dana 20. veljače 2019. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore odvjetničku prisegu dali su:

FILIP GERECIOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

IVA BABIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ANA LIŠKAOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

TEA CERINSKIOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ANJA JURŠETIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

DORA LJEVAR Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ANA DUNDA JOZIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

KRUNO KOLAKOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ODVJETNIK 2-2019

Prisege

56

IRENA MATKOVIĆ Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

BRUNO MUDRONJAOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

Predsjednik HOK-a Josip Šurjak s novim članovima

ANTICA ZORZINA PERONJA

Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u SPLITU.

SANDRA WAGNEROdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u METKOVIĆU.

ODVJETNIK 2-2019

Prisege

57

MARIO BONIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

MARKO LISEC Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

MELITA GROZAJOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

SUZANA TRPUTACOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u RIJECI.

OLJA JANOŠEVIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u OSIJEKU.

ALEN PILJIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u RIJECI.

MAJA TUTNJEVIĆOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, s sjedištem

ureda u GAREŠNICI.

MAXIM LACH Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

JASMINA TOT SOLINAOdobren upis na sjednici Izvršnog odbora 4. ožujka 2019. godine, sa sjedištem

ureda u VARAŽDINU.

Predsjednik HOK-a Josip Šurjak s novim

članovima

Dana 13. ožujka 2019. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore odvjetničku prisegu dali su:

ODVJETNIK 2-2019

Prisege

58

NEVEN ANTIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 11. veljače 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

DRAŠKO LAMBAŠAOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ŠIBENIKU.

VANDA BENZOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u DUBROVNIKU.

ANA BAGO MARTIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

JOSIP PEĆARIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

IVA BILANDŽIJAOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2018. godine, sa sjedištem

ureda u RIJECI.

STELA GRGIĆ Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

MATIJA BARIĆ Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

MARKO KARLO BOHAČEKOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ANITA KIRINČIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

NIKA JURKOVIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

ŽELJKO BARTULOVIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u SPLITU.

LUCIJA ĆORIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, sa sjedištem

ureda u ZAGREBU.

PAVAO KOVAČIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

MATEJA PETRIŠIĆ GELTZENLICHTER

Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

Dana 17. travnja 2019. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore odvjetničku prisegu dali su:

ODVJETNIK 2-2019

Prisege

59

TOMO ŠOLETIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem ureda u DUBROVNIKU.

JURE PLEĆAŠOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem ureda u DUBROVNIKU.

dr. sc. SANDRA VRAČANOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

KARLO SIMINIATI ČUPIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u SPLITU.

LUKA TOMAŠEGOVIĆOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

FRAN VUKINAOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travn ja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

SARA ŠEPAC Odobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

VALENTINA VARDIJANOdobren upis na sjednici

Izvršnog odbora 8. travnja 2019. godine, s sjedištem

ureda u ZAGREBU.

Predsjednik HOK-a Josip Šurjak s novim članovima

ODVJETNIK 2-2019

In memoriam

60

Vasilij Burić Heler (1951. – 2019.)

Poštovana obitelji, poštovani prijatelji, kolegice i kolege, kao preuzimatelj Odvjetničkog ureda Burić-Heler dopustite mi da vam se obratim s nekoliko riječi o našem prerano pre-minulom kolegi Vasiliju Buriću-Heleru, Vasji. Prije nego što se oprostim od njega, upoznao bih vas s nekoliko osnovnih podataka iz njegove biografi je. Rođen je 27. veljače 1951. godine u Postojni. Od 1956. godine živi u Rijeci gdje završava osnovnu školu i gimnaziju te 1969. godine upisuje Pravni fakultet u Zagrebu. Diplomirao je u lipnju 1974. godine te nakon odsluženja vojnog roka od 1975. godine započinje svoj neprekidni rad u pravosuđu i to najprije kao pravosudni pripravnik-volonter u Okružnome sudu u Rijeci, a potom, od siječnja 1976. godine, kao pripravnik na tada Okružnome javnom tužilaštvu u Rijeci. Nakon položenog pravosudnog ispita u lipnju 1977. godine raspoređen je na radno mjesto stručnog suradnika na Općinskome javnom tužilaštvu u Rijeci, a od listopada 1978. godine radi kao zamjenik Općinskoga javnog tužioca u Rijeci.U imenik odvjetnika Odvjetničke komore Hrvatske upisuje se 1. veljače 1988. godine i od tada je neprekidno u našim redovima sve do 7. siječnja 2019. godine kada je zatraženo brisanje radi odlaska u mirovinu.Kolega Vasija i ja upoznali smo se pjevajući i svirajući u našem Odvjetničkom pjevačkom zboru Zuz. Kada mi je pred-ložio da ga zamjenjujem, bila mi je iznimna čast i zadovoljstvo te sam bez razmišljanja to prihvatio. Istovremeno sam osjećao veliku žalost, jer je tako teško bolestan. No, unatoč teškoj bolesti i liječenju s kojima se svakodnevno suočavao, bio je i dalje pozitivnog stava, jednako predan odvjetništvu, strastven u poslu, osebujnog šarma i velike energije. Konfer-iranje o predmetima, kako je on to nazivao, obavljali smo s lakoćom, a i sam je rekao da je naša komunikacija odlična i da mu paše. Koliko je bio skroman i duhovit, u situaciji kada je za stranku trebalo uplatiti pristojbu od 513,50 kuna, zamolio me i napisao poruku na listu papira s potpisom, da ga kreditiram do sutradan s 13,50 kuna koliko je još nedostajalo, ili da će mi platiti piće. Kada bismo završili s konferiranjem, obavezno bismo otišli na kavicu i popričali o nekim zanimljivim slučajevima iz prakse, ali i o svakodnevnim životnim stvarima i iskustvima, tako da sam imao priliku učiti od njega, ne samo profesion-alno nego i životno – za što sam jako zahvalan. Volio sam te naše susrete, a razlika od 30 godina među nama tada uopće nije postojala. A koliko je bio hrabar u svojoj bolesti, pokazuje i smisao za humor koji ni tad nije izgubio, šaleći se u bolnici kako i to stanje ima nekih svojih prednosti. Sa svakim susretom, razmišljao sam kako bi to mogao biti i naš posljednji, ali nisam gubio nadu. Zadnji put kad smo se vidjeli rekao je da je jako zadovoljan s našom suradnjom i da mu je jako drago što sam ga posjetio. Ispratio me, pozdravili smo se i vrata su se zatvorila, a ostao je i dalje dogovor da se vidimo drugi put. O svom iskustvu s Vasijom mogao bih pričati još dugo i s osmijehom. Dirnuo me, a vjerujem da je dirnuo i sve vas, ostavljajući neizbrisiv trag. Njegov odlazak veliki je gubitak za sve nas. Još jedanput izjavljujem iskrenu sućut obitelji.Dragi kolega, dragi prijatelju, počivaj u miru!

(Govor Hrvoja Tojčića, odvjetnika u Rijeci, na komemoraciji odvjetniku Vasiliju Buriću Helleru u Riječkome odvjetničkom zboru)

ODVJETNIK 2-2019

In memoriam

61

mr. sc. Miljenko Kovač (1938. – 2019.) Poštovani kolega Hrvoje, poštovana obitelji Kovač, rodbino i prijatelji, kolegice i kolege! Hrvatska odvjetnička komora i Odvjetnički zbor Bjelovar izgubili su svog uglednog i vrlo poštovanog člana, mr. sc. Mil-jenka Kovača, odvjetnika u miru. Danas smo se ovdje okupili kako bismo mu odali posljednju počast.Miljenko Kovač rodio se 28. lipnja 1938. godine u Prelogu. Kratko vrijeme živio je s obitelji u Križevcima, da bi se, na-kon što mu je otac, dr. Franjo Kovač, imenovan sucem Kotarskoga suda, godine 1945. preselio u Bjelovar, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pravni fakultetu u Zagrebu upisao je 1957. godine i s uspjehom diplomirao 1963. Godine 1976. upisao je postdiplomski studij iz privrednog prava i kasnije postao magistrom znanosti. Prvo zaposlenje bilo mu je za zvanje službenika I. vrste u Odjelu za društvene službe Kotara Bjelovar, a nakon toga, od 1. lipnja 1965. pa do 5. srpnja 1967. godine, bio je sudački pripravnik Općinskoga suda u Bjelovaru. Sucem Općinskoga suda u Bjelovaru imenovan je 6. srpnja 1967. godine, a njegovim predsjednikom bio je od 17. veljače 1969. pa do 22. veljače 1972. godine. Nakon toga, ponovno se vraća na mjesto suca Općinskoga suda u Bjelovaru. Potom je, od 1974. godine, dosta vremena proveo radeći u privredi, na rukovodećim radnim mjestima kao pravni referent u tadašnjoj radnoj organizaciji „5. maj“, zatim kao po-moćnik direktora i rukovoditelj pravno-informativne službe SOUR-a „Belpana“, te radne organizacije „Tehnogradnja“ i „Univerzal“.Dana 1. veljače 1989. godine postaje odvjetnikom. Od tada, pa sve do umirovljenja 16. prosinca 2004., vodio je samostal-ni odvjetnički ured u Bjelovaru. Posao odvjetnika radio je predano i strastveno, s upečatljivim temperamentnim stilom, specifi čnim šarmom i velikom energijom, po kojoj ga kolege pamte. Osobito je držao do profesionalnog poštenja i vjer-ovao u to da je dužan uzeti u obranu svakog čovjeka koji ima osnovu da se brani. Imao je empatiju za ljude i životne situ-acije u kojima bi se našli, pružajući im, ne samo pravnu pomoć, nego i ljudsku podršku, često se i besplatno prihvaćajući zastupanja onih za koje je smatrao da im je pomoć potrebna. Posebnu pažnju posvećivao je mladim kolegama, pripravnicima, kojih je odgojio mnogo, pa konačno i svog sina, odv-jetnika Hrvoja Kovača. Prenosio im je veliko stručno znanje i profesionalnu etiku, upućujući ih na pisce i knjige koje je volio, na stjecanje iskustava kroz druženje s drugim kolegama, na sve ono što je u pravu životno i ljudsko, jer on pravo nije samo radio, već ga je živio, jednako iskreno i otvoreno kao što je živio život. Iza svojih izbora, i u poslu i u životu, stajao je srcem, neovisno o tome što okolina misli i neovisno o tome koliko su ti izbori za njega osobno bili dobri ili loši. Ako su bili njegovi i ako je u njih vjerovao, on ih je slijedio.Imao je stalan žar prema pravu, ali i prema politici. Htio je da ljudi napreduju, da ne pristanu na površnost, da bolje misle, da kao pojedinci stoje iza onog što rade, da imaju svoj integritet. Pred kraj pravničke karijere, politički se aktivirao u demokratizaciji Hrvatske, te u Vladi Ivice Račana, dana 8. siječnja 2001. godine, postao je zamjenikom ministrice pravo-suđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović.Napisao je, i u različitim pravnim časopisima, objavio mnoštvo stručnih radova.U nekoliko mandata bio je predsjednikom Odvjetničkoga zbora Bjelovar i dugogodišnji član Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore.Danas se od njega opraštamo s tugom i poštovanjem. Naš Zbor i pravosuđe ostali su bez stručnjaka i kolege, karakter-ističnih osobina po kojima ćemo ga svi pamtiti. Vjerujem da će dugo ostati prisutan u našim razgovorima i sjećanjima. Svaki odlazak stiže prerano, nenadoknadiv je gubitak za obitelj, rodbinu i prijatelje. Gubitak je to i za nas, odvjetnike ovoga kraja, jer smo izgubili cijenjenog i vrlo poštovanog kolegu. U ime Hrvatske odvjetničke komore, u ime Odvjetničkoga zbora Bjelovar i u svoje osobno ime izražavam najdublju sućut obitelji: sinu Hrvoju i kćeri, snahi, zetu, unucima, rodbini i svima kojima je bio blizak, koji su ga voljeli i poštovali i kojima će uvijek nedostajati. Neka mu je laka zemlja! Počivao u miru!

(Govor Vere Vlahović, predsjednice Odvjetničkoga zbora Bjelovar, održan na posljednjem ispraćaju odvjetnika mr. sc. Miljenka Kovača na bjelovarskom Groblju sv. Andrije)

ODVJETNIK 2-2019

In memoriam

62

Oskar Šarunić (1927. – 2019.)

Poštovana obitelji Šarunić, kolegice i kolege, zapala me je emotivna ali i časna dužnost na komemoraciji oprostiti se od uglednog kolege umirovljenog odvjetnika gospodina Oskara Šarunića, kojeg sahranismo 3. svibnja 2019. na gradskom groblju Kozala u Rijeci. S obzirom na pozne godine koje je kolega Šarunić doživio, malo je njegovih kolega još na životu, a kamo li u aktivnoj službi. Nisam zato pripadao, a i ne pripadam njegovoj generaciji, no s kolegom Šarunićem vezalo me dugogodišnje poznanstvo i prijateljstvo. Stjecajem okolnosti bio sam njegov sljednik na dužnosti predsjednika i suca Općinskoga suda u Senju, koju je prestao obavljati 31. prosinca 1970. godine, da bi od 1. siječnja 1971. postao članom tadašnje Od-vjetničke komore Hrvatske sa sjedištem pisarnice u Rijeci. Nisam tada osobno poznavao gospodina Šarunića, no indi-rektno sam ga upoznao preko sudskih spisa, koje sam nastavio rješavati na Općinskom sudu u Senju. Upravo iz sudskih predmeta razaznao sam, da je riječ o osobi koja sudski posao obavlja izuzetno stručno i kvalitetno, pri čemu je sadržaj njegovih sudskih pismena odavao osobu koja je djelovala smirenošću i pozitivnošću, vodeći se pritom mišlju da je svaka nagodba između stranaka bolja i svrsishodnija od najbolje donesene presude. Njegov dugogodišnji rad na toj dužnosti nikada nisu pratile negativne konotacije. Osobno sam upoznao kolegu Šarunića kao odvjetnika koji je svoje stranke zastupao krajnje stručno i profesionalno. Imao sam mogućnost da njegov rad u odvjetništvu pratim i kao sudac žalbenog suda, sa svim prethodnim karakter-istikama, sve do mog osobnog odlaska u odvjetništvo 1982. godine. Konačno, kao odvjetnik vodio sam u ime svojih stranaka i sporove u kojima je na protivnoj strani bio kolega Šarunić, sve do njegovog umirovljenja 2004. godine. U tom zastupanju kolega Šarunić, djelujući uvijek u interesu svojih stranaka, nikad nije prelazio granice odvjetničke etike, niti je postupao na način koji bi bio nedostojan obavljanja odvjetničkog poziva i vlastite osobnosti. Pri tome, i u tom i takvom zastupanju, imao je u vidu da su odvjetnici oni koji ostaju, a naše stranke prolazne. U to sam se i osobno uvjerio, kada sam u jednoj parnici, premda sam uspio u sporu, dobio otkaz punomoći, jer sam bio viđen s odvjetnikom protivne stranke, odvjetnikom Oskarom Šarunićem, pri dolasku u sud. Kada sam i osobno bio u potrebi unatrag 20-tak godina obratiti se sudu, vjerojatno pogađate, da me je u tom postupku zastupao upravo kolega Oskar Šarunić. Poznavajući ga, dakle, tek nešto manje od 50 godina, mogao sam se uvjeriti da unatoč predanom radu, koje ozbiljno odvjetništvo zahtjeva, Oskar Šarunić nije zanemario obitelj, suprugu i sinove, okončavajući svoju profesionalnu karijeru tek tada kada je njegov odvjetnički ured preuzeo sin, kolega Igor Šarunić, a sin Ivan uspješno počeo karijeru privatnog stomatologa. U trenucima opuštanja, uz poneku kavu, pričao mi je o svom rodnom Molatu, koji nikada nije zaboravio, već redovito posjećivao i ispunjavao te trenutke i kao aktivni lovac. Što konačno reći o kolegi Oskaru Šaruniću, koji je svoj radni vijek okončao nakon punih 50 godina, proživjevši četiri državna uređenja i dva rata? Hvala mu za sve ono što je dao pravosuđu, a još puno više i duže hrvatskom odvjetništvu. Otišao je, kako reče naša predsjednica Nada Badurina na posljednjem ispraćaju, jedan iz stare garde odvjetnika, ne jedan od nas, nego jedan od njih, te će nama koji smo ga osobno poznavali, ostati u nezaboravnom sjećanju. Poštovanoj obitelji izražavam iskrenu sućut.

(Govor Nikole Kvaternika, odvjetnika u mirovini, na komemoraciji odvjetniku Oskaru Šaruniću u Riječkom odvjetničkom zboru 6. svibnja 2019. godine)

ODVJETNIK 2-2019

In memoriam

63

Jasna Novak (1957. – 2019.)

Poštovana obitelji, poštovani prijatelji, s tugom u srcu svi smo došli kako bismo odali počast našoj dragoj i uvaženoj kolegici, odvjetnici Jasni Novak.Jasna Novak rođena je 1957. godine u Zagrebu, gdje je i diplomirala na Pravnom fakultetu 1982. godine. Njen prvi posao bio je na Općinskom sudu u Zagrebu kao volonter-pripravnik. Nakon položenog pravosudnog ispita, 1984. go-dine imenovana je zamjenicom općinskog javnog tužitelja u Zagrebu. Odgovornost prema poslu, marljivost i stručnost rezultirali su time da je već nakon četiri godine imenovana zamjenicom okružnog tužitelja u Zagrebu .Uvijek je radila složene predmete, a neki od vas zasigurno pamte i njen rad na predmetu pljačke Nacionalne i sveučilišne biblioteke. Radeći kao tužitelj na predmetima gospodarskog kriminaliteta stekla je profesionalni ugled među sucima i odvjetnicima. U Imenik Hrvatske odvjetničke komore upisala se dana 1. ožujka 1995. godine. Mora se priznati da je to bila hrabra odluka jer bio je rat, a kolegica Novak već je imala i obitelj. Odvjetništvo je postalo njen poziv i nikada nije dozvolila da bilo tko ili bilo što ugrozi neovisnost i samostalnost tog zanimanja. Smatrala je da samo predanim radom na predmetu i stalnim obrazovanjem može osigurati pravnu pomoć svojim klijentima. Nije zanemarila ni rad u Komori. Godinama je bila članica Višeg disciplinskog suda HOK-a, voditeljica i članica Grupe za kazneno pravo, od 2018. i članica Upravnog odbora Komore. Bila je članica nekoliko radnih grupa za izmjene zakona iz područja kaznenopravnih znanosti te ispitivač na pravosudnim ispitima. Njeno višegodišnje praktično iskustvo iz „sudnice“, teorijsko znanje i osjećaj za pravdu rezultirali su radom na prijedlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o kaznen-om postupku, čime je dokazala svoju opredijeljenost načelima vladavine prava i humanosti. Uspješno se bavila i zastupanjem stranaka pred Europskim sudom za ljudska prava. No svi ti podaci i nisu toliko važni koliko je važan trag koji je ona ostavila na sve nas kao cijenjeni stručnjak i kao čovjek. Jasna je bila iznimni stručnjak za kazneno pravo, osoba od koje smo svi učili, ne samo kako braniti svoju stranku nego kako se ponašati, kako biti staložen i dostojanstven u sudnici, a opet čvrst u svojim stavovima .Još za vrijeme rada u tužiteljstvu/državnom odvjetništvu bila je uvijek dostupna mlađim kolegama za savjet i pomoć u radu na spisu, a takva je ostala i u odvjetničkom poslu. Odgojila je niz mladih pravnika koji su danas cijenjeni državni odvjetnici, suci i odvjetnici. Znala im je reći: „Spis se mora znati od korica do korica, jer je to način da se ništa ne smije prepustiti slučaju i improvizaciji“.Bila je samozatajna, ali uvijek jasnih stavova. U kontaktima s kolegama iskrena i neposredna, ukratko – osoba s kojom je bilo zadovoljstvo popiti kavu. Upravo zbog svojih ljudskih kvaliteta njezin odlazak duboko nas je dirnuo i rastužio. Napustila nas je u trenutku kad su njezino znanje i iskustvo u poslu i njezin doprinos radu Komore mogli biti od neprocjenjive važnosti. Njenim preranim odlaskom, izgubili smo dragu kolegicu i uvaženog člana Hrvatske odvjetničke komore. Uspomenu na nju čuvat ćemo u našem sjećanju, a njezini radovi bit će budućim generacijama pravnika predmetom izučavanja, na čemu joj neizmjerna hvala. Članovima obitelji naše preminule kolegice, u ime Hrvatske odvjetničke komore i u moje osobno ime iskazujem iskrenu sućut.Počivala u miru!

(govor Berislava Živkovića, odvjetnika u Zagrebu, na posljednjem ispraćaju odvjetnice Jasne Novak)

ODVJETNIK 2-2019

In memoriam

64

Mojoj Jasni

Imale smo prijateljstvo, povjerenje, poštovanje i ljubav jedna prema drugoj. Sve drugo moglo nas je zavarati i ostaviti putem kojim smo usporedno koračale, ali prijateljstvo ne, jer je ovisilo o tebi i o meni...Nikada mi nisi rekla: „Budi mi prijatelj“, ali ja sam ti prijatelj bila. Nikada nisam sumnjala u tvoje prijateljstvo. Zavoljela sam te, a to znam po tome što si mi postala potrebna. Nisam zamjerila ništa, ma što da si rekla ili učinila, i sve tvoje post-alo mi je važno. Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju nije potrebno objašnjavati, niti tražiti joj razlog. Pa ipak to činim, makar samo zato da još jednom spomenem ime žene koja je unijela toliko radosti u moj život.Jednom sam te pitala: „Kako to da si baš meni poklonila svoje prijateljstvo?“Rekla si: „Prijateljstvo se ne bira, ono biva, tko zna zbog čega – kao ljubav!“

I zato ti, Jasna, hvala!Do viđenja, do viđenjaTi mi draga jednom bješe sve!Urečen rastanak bez našeg htjenjaObećava i sastanak, zar ne?

Zaspale su tužne očiUmorno je srce staloNi koraci ne čuju se višeAl’, daj dođi, dođi bar još malo

Tvoja Višnja

(govor Višnje Drenški Lasan, odvjetnice u Zagrebu, na posljednjem ispraćaju odvjetnice Jasne Novak)