SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Branimir Garić

UPRAVLJANJE FARMOM KRMA ČA

VISOKE PLODNOSTI

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2015.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Animalne znanosti

Branimir Garić

UPRAVLJANJE FARMOM KRMA ČA

VISOKE PLODNOSTI

ZAVRŠNI RAD

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Zoran Luković

Neposredni voditelj: Dr. sc. Dubravko Škorput

Zagreb, 2015.

UNIVERSITY OF ZAGREB

FACULTY OF AGRICULTURE

Animal Sciences

Branimir Garić

FARM MANAGEMENT OF HIGH

FERTILITY SOWS

GRADUATE THESIS

Supervisor: Zoran Luković, Ph.D.Sc.

Zagreb, 2015

Ovaj završni rad je ocijenjen i obranjen dana _________________________

s ocjenom _________________________ pred Povjerenstvom u sastavu:

1.Izv. prof. dr. sc. Zoran Luković ___________________________

2. Izv. prof. dr. sc. Danijel Karolyi ___________________________

3. Doc. dr. sc. Zvonimir Prpić __________________________

1

SAŽETAK

U svinjogojskoj proizvodnji veliku i važnu ulogu imaju krmače, jer su one rasplodna

jedinica stada i nosioci genetskog potencijal. Danas su u razvijenim zemljama jako

rasprostranjene velike suvremene farme na kojima ima i do nekoliko stotina visokoplodnih

krmača. Te farme imaju razvijen svoj sustav upravljanja i veliki broj proizvedene prasadi, no tu

je visok udio i stresa u tim oblicima proizvodnje. Svinje su općenito životinje osjetljive na stres,

pa je potrebno dosta pažnje u radu s njima. Važnost ima i hranidba. Često se javljaju se problemi

koji ostavljaju trag na proizvodnji prasadi, a odnose se i na čitava legla. Zbog povećanja broja

prasadi u leglu do te mjere da ih ima više nego što krmača ima sisa javljaju se problemi. Zbog

nemogućnosti hranjenja, ali i zbog manjka kolostruma, prasad ugiba nakon prasenja, slabije raste

i mnoga su zakržljala, a i zbog velikog broja prasadi su u leglu manje porodne mase. To je

problem koji uvelike muči velike svinjogojske farme pogotovo na Zapadu (Francuska, SAD). U

Francuskoj je analizom utvrđeno da je leglo povećano s 11,9 u 1996. do 13,8 u 2006. godini, a

ukupna smrtnost je povećana s 19 % na 21% pa čak i 25% što ukazuje na porast ovog problema

i potrebu za njegovim rješavanjem. Produktivnost krmača je drastično porasla , a istraživanja su

pokazala da veliku ulogu tome pridonosi i hranidba. Da bi se omogućilo poboljšanje situacije na

farmama potrebno je pravilnu hranidbu voditi, obogaćivati kolostrum, ali i paziti pri prasenju da

se pomogne krmači da oprasi što više vitalne prasadi.

Klju čne riječi: svinje, plodnost, upravljanje, kolostrum, hranidba

SUMMARY

In pig production, sows play a big and important role, because they are breeding herd units and

carriers of genetic potential. Today, in the developed countries there are large modern farms with

hundreds highprolific sows, and farms have developed their management and production of a

large number of pigs. Consequently, there is a high proportion of the stress in these types of

production systems. Pigs are generally known as stress-sensitive animals, so they require a lot of

attention. Nutrition of the sows also plays an important role. Introducing high prolific sows arise

several problems. The number of piglets in the litter to overrides the number of available tits.

Due to inability to consume colostrum, piglets die, have weaker growth and many are stunted,

2

and have lower growth rate. This is a problem that greatly troubles large pig farms, especially in

the developed countries (France, USA.). In France, the analysis showed that the litter increased

from 11.9 in 1996 to 13.8 in 2006, and total mortality increased from 19% to 21% and even 25%,

which indicates an increase of the problem and the need for its resolution. Productivity of sows is

drastically increased, and studies have shown that the major role that contributes to feeding. To

facilitate the improvement of the situation on farms is necessary to keep proper nutrition,

enriched with colostrum, but also look out at farrowing to help sow that farrows as many

liveborn piglets as possible.

Keywords: pigs, prolificacy, management, colostrum, nutrition

3

Sadržaj

1. UVOD.............................................................................................................................................4

2. PLODNOST SVINJA.....................................................................................................................6

2.1. FIZIOLOGIJA PLODNOSTI SVINJA ...................................................................................7

2.2. PLODNOST.............................................................................................................................8

2.3.PRASENJE ...............................................................................................................................9

2.3.1. Priprema prasenja i prasili ................................................................................................9

2.3.2. Prasenje...........................................................................................................................10

2.4. LAKTACIJA .........................................................................................................................11

2.5. ODBIĆE.................................................................................................................................12

3. NAJVAŽNIJI UTJECAJI NA VELIČINU LEGLA U SVINJA..................................................13

3.1. SEZONA PRIPUSTA............................................................................................................13

3.2. FARMA ................................................................................................................................14

3.3. GENOTIP KRMAČE ............................................................................................................15

3.4. STANDARDIZACIJA VELIČINE LEGLA .........................................................................16

4. HRANIDBA .................................................................................................................................18

4.1. Kolostrum ..............................................................................................................................22

5. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I DOBROBIT................................................................................23

6. ZAKLJUČAK...............................................................................................................................26

7. LITERATURA .............................................................................................................................28

4

1. UVOD

Svinjogojska proizvodnja u svijetu kao i u Republici Hrvatskoj odvija se kroz dva temeljna

organizacijska oblika. Prvi organizacijski oblik uključuje velike farme i obiteljska poljoprivredna

gospodarstva koja proizvode svinje za tržište (intenzivna proizvodnja), dok drugi oblik uključuje

mala obiteljska gospodarstva s često mješovitom proizvodnjom koja proizvode svinje kako za

tržište, tako i za vlastite potrebe (ekstenzivna proizvodnja).

Svinjogojska proizvodnja je zastupljena u gotovo svim dijelovima naše planete (osim

zemalja s religijskim ograničenjima - islamske zemlje) te predstavlja jednu od najznačajnijih

grana stočarske proizvodnje. Od svih poljoprivrednih grana svinjogojstvo je posljednjih godina

bilo najviše pod utjecajem intenzivnog iskorištavanja i proučavanja. Veći broj živooprasene

prasadi u leglu preduvjet je za postizanje velikog broja proizvedenih tovljenika po krmači

godišnje. Veliki dio obiteljskih gospodarstva drži mali broj životinja često u neodgovarajućim

uvjetima, što je jedan od osnovnih razloga niske proizvodnje tovljenika po krmači godišnje u

Hrvatskoj. To je ujedno i osnovni razlog zašto su naši proizvodni rezultati u svinjogojstvu na

nacionalnoj razini lošiji od rezultata koji se ostvaruju u zemljama razvijenog svinjogojstva.

Takve zemlje su prvenstveno Danska, Nizozemska, Francuska, SAD i druge. Ipak, i u hrvatskom

svinjogojstvu vidljiv je porast veličine legla u višegodišnjem razdoblju (Uremović i sur., 2008;

Škorput i sur., 2009).

Svinjogojstvo u Hrvatskoj ima svoju budućnost u ukupnoj stočarskoj proizvodnji. U

posljednje vrijeme veliki značaj se stavlja na ekološki faktor, te zbog toga manje farme svinja

imaju prednost zbog manjeg zagađivanja okoliša, a uz određena ulaganja u objekte, tehnologiju i

edukaciju uzgajatelja moguće je postići ekonomičnu proizvodnju svinja. Modernizacija objekata

je bitna kako bi u budućnosti mogli instalirati bioenergetska postrojenja te tako povećati

ekonomičnost proizvodnje.

Veliku važnost u svinjogojstvu ima veličina legla , koja je pod utjecajem brojnih genetskih

i okolišnih utjecaja, kao i interakcije između ovih utjecaja. Prosječni broj živooprasene prasadi u

leglu krmača različit je za pojedine pasmine svinja, također i unutar pasmine, ako su uvjeti

proizvodnje različiti. Primitivne pasmine krmača imaju manje leglo nego plemenite pasmine.

5

Unutar plemenitih pasmina mesnate pasmine imaju manje leglo nego pasmine s nižom

mesnatosti. Danas veliki izazov u svinjogojski razvijenim zemljama, ali i drugdje na intenzivnim

farmama predstavlja sve veća veličina legla. To rezultira dobivanjem prasadi manje porodne

mase. Zbog većeg legla postoji opasnost od slabijeg preživljavanja prasadi, pa je potrebno

dohranjivanje odnosno pojačan unos hrane uz dojenje i nakon njega.

Gledajući na izazove u proizvodnji svinja od početka životnog ciklusa, lako je uočiti koji

se trenutno razvijaju velikom brzinom. Kao što je genetika postala globalna ekonomija i

proizvodnja je u skladu s ciljevima, jedno svojstvo posebno se ističe, to je broj prasadi po krmači

odbijenih godišnje. Taj razvoj je isti za većinu zemalja u svinjogojstvu. Na primjer, Danska je

pokazala porast od 6 prasadi između 2002. i 2012. godine. Ovaj trend se ubrzano širi po cijelom

svijetu . (Andersen i Pedersen, 2014.)

Loša strana povećane plodnosti je velik postotak perinatalne smrtnosti. Iz tog razloga

trebamo iskoristiti sve mogućnosti kako bi iskoristili visoku plodnost kao prednost, a ne kao

rizik. Osiguravanjem zaliha kolostruma i oplemenjivanjem za poboljšanje majčinskih

komponenti kod krmača bilo bi poboljšano preživljavanje prasadi, što bi dovelo i do ekonomskih

dobitaka. Više prasadi rezultiralo bi s više tovljenika, a time i višim prihodima u svinjogojstvu.

6

2. PLODNOST SVINJA

Pod izrazom plodnost (fertilitet) podrazumijeva se sposobnost ženskih životinja da pri

svakom pravovremenom osjemenjivanju (prirodni pripust, umjetno osjemenjivanje) ostanu

gravidne i rađaju vrstom određeni broj normalno razvijene i zdrave mladunčadi sve do duboke

starosti (Rupić, 2005).

Plodnost se može definirati kao kompleksno svojstvo odnosno skupina svojstava o

kojima ovisi opstanak svih životinjskih vrsta pa tako i svinja. Kompleksnost se ogleda u velikom

broju reproduktivnih i nereproduktivnih svojstava koja izravno ili neizravno utječu na plodnost.

Rothschild i Bidanel (1998) navode podjelu reproduktivnih svojstava svinja prema funkciji:

spolna zrelost (dob kod prvog pripusta), spolno ponašanje (spremnost za skok, vidljivi znakovi

estrusa), proizvodnja gonada (količina i kvaliteta spermija, broj jajnih stanica), oplodnja (broj

ovuliranih jajašaca), materinska svojstva (proizvodnja mlijeka, broj odbite prasadi), te veličina

legla i drugi kvantitativni pokazatelji. Krmače (nazimice) su spolno zrele sa sedam mjeseci,

spolni ciklus traje 21 dan. Graviditet traje 3 mjeseca, 3 tjedna i 3 dana, ili ukupno 114 do 115

dana.

Slika 1. Krmača i prasad

7

2.1. FIZIOLOGIJA PLODNOSTI SVINJA

Današnje su se pasmine svinja kroz evoluciju transformirale iz monoestričnih u

poliestrične životinje. Sa spolnom zrelošću spolni organi, jajnici i maternica počinju normalno

funkcionirati, a spolno zrele ženke mogu ostati gravidne (Rupić, 2005). Na jajniku se stvaraju

Graafovi folikuli, koji pucaju, te se u jajovod (infundibulum) ubacuju jajašca odnosno ženske

spolne stanice sposobne za oplodnju. Ovulacija je oslobađanje fertilnih jajašaca (primarne ili

sekundarne oocite) iz jajnika (Liker, 2005). Isti autor piše da je to biološki proces koji započinje

gonadotropnom hormonskom stimulacijom zrelih folikula i završava pucanjem folikula i

oslobađanjem zrelih jajašaca u jajovod.

Whittemore (1998) navodi da gornja granica za konačnu veličinu legla ovisi o ukupnom

broju jajašaca sposobnih za oplodnju koja su oslobođena iz folikula na jajnicima i ubrzo pristigla

u jajovod gdje se odvija oplodnja. Isti autor navodi da se kod negravidnih plotkinja ciklički u

svakom jajniku proizvede 6 - 14 jajašaca u svakoj ovulaciji. Broj ovuliranih jajašaca ovisi o dobi

plotkinja te se najveći broj ovuliranih jajašaca podudara najčešće s petim leglom. Dok nazimice

obično proizvode oko 14 do 15, krmače proizvode 20 do 25 jajnih stanica. Uremović i Uremović

(1997) napominju da nazimice veće tjelesne mase proizvode veći broj ovuliranih jajašaca i imaju

veće leglo. Spolna zrelost u nazimica javlja se prosječno u dobi između pet i devet mjeseci ili

kada nazimice dosegnu tjelesnu masu od 80 do 120 kg.

Za pravovremeni ulazak u reprodukciju naročito je važno na vrijeme početi sa stimulacijom

prvog estrusa. Kovač i Malovrh (2005) preporučuju da bi nazimice trebale doći u kontakt sa

spolno zrelim nerastom u dobi od 160 dana zbog stimulacije pojave prvog estrusa sa 180 dana

starosti, drugog 200 dana i trećeg 220 dana. Pri pripustu bi nazimice trebale biti teške oko 125

kg. Ulaskom nazimica u pubertet počinje se kontinuirano javljati spolni ciklus koji traje

prosječno 21 dan, u rasponu od 18 do 24 dana (Rupić, 2005). Estrus kod krmača traje između

jedan i pet dana (prosječno 44 sata) kod čistih pasmina svinja, a kod križanaca kraće, od jedan do

tri dana. Ovulacija se javlja između 16 i 48 sati od početka bucanja, a traje oko 6 sati. Krmaču

treba pripustiti ili umjetno osjemeniti drugi dan estrusa, što iznosi 18 - 24 sata od prvih znakova

estrusa. Radi povećanja postotka oprasivosti i većeg legla, optimalno je plotkinju osjemeniti

dvaput. U tom slučaju prvo osjemenjivanje treba izvršiti 8 do 12 sati nakon prvih znakova

8

estrusa, a drugo 12 do 18 sati nakon prvog osjemenjivanja. Gravidnost u krmača prosječno traje

114 dana, a normalne granice gravidnosti u krmača su od 103 do 126 dana (Rupić, 2005).

2.2. PLODNOST

Veličina legla predstavlja konačan rezultat kojem doprinose sva reproduktivna svojstava

(Rothschild i Bidanel 1998). Veličina legla je jedan od najvažnijih pokazatelja plodnosti i

uvršten je u većinu selekcijskih programa u svinjogojstvu. Veličina legla je kompleksno svojstvo

koje se ovisno o cilju istraživanja može definirati na različite načine. U prenatalnom stadiju

veličina legla ovisi najviše o broju ovuliranih jajašaca, sposobnosti preživljavanja embrija i

kapacitetu maternice. Postnatalno veličina legla najčešće se prikazuje kao broj ukupno oprasene

prasadi, broj živooprasene prasadi, broj mrtvooprasene prasadi te broj odbite prasadi. Od

navedenih svojstava, broj živooprasene prasadi je svojstvo koje je najčešće proučavano. Broj

ukupno oprasene prasadi sadrži u sebi i broj mrtvooprasene prasadi, pa se selekcijom na ovo

svojstvo povećava i broj mrtvooprasene prasadi. Broj odbite prasadi, iako s ekonomskog gledišta

možda i najinteresantnije svojstvo veličine legla, nije moguće uključiti u selekcijske kriterije

zbog određenih tehnoloških rješenja kao što je podmetanje prekobrojne prasadi pod krmače s

manjim brojem prasadi, čime se gubi veza u podrijetlu.

U Danskoj je istraživanjem dokazano da s veličinom legla, prosječna veličina rođene

prasadi se smanjuje (Andersen i Pedersen, 2015). Autori su istraživanjem u Danskom

istraživačkom centru svinja, nedavno dokazali da svako dodatno prase u leglu smanjuje

prosječnu porođajnu masu po 40 g. To se ne čini puno, ali s prosječnom porođajnom težinom

prasadi, težina će biti manja do 1,5 kg , a to je značajan iznos. Stopa preživljavanja može biti

niža, ali genetika i vještine upravljanja su poboljšale stopu preživljavanja.

Andersen i C. Pedersen (2014) pokazali su jasnu vezu između porodne mase i

preživljavanja prasadi, tjelesne mase i konzumacije kolostruma, te porodne mase i rasta u

kasnijim fazama.

Na porodnu masu prasadi mogu umjereno utjecati hranidba, upravljanje, i genetika. Ranije

odbijanje prasadi suočava nas izazovima poput manjih stopa preživljavanja, problema oko unosa

9

hrane, smanjeni dnevni prirast, povećanu potrošnju lijekova i dodatnog rada te na kraju

potencijalno smanjenje produktivnosti.

Međutim, povećanje veličine legla negativno je povezano s porodnom masom, pri čemu su

moguiće značajne varijacije te posljedično preživljavanjem prasadi. To je pokazalo istraživanje

provedeno u Irskoj, gdje je prasad težine manje od 800g na rođenju imalo 32% preživljavanja u

usporedbi s 97% za prasad koja je teža od 2 kg. (Reid, 2015.)

Tablica 1. Utjecaj veličine legla na svojstva prasadi nakon prasenja

Veličina legla Do 11 12-13 14-15 16 ili više

Prosječna porodna masa

(kg)

1,59

1,48

1,37

1,26

Unutar legla, rođenje ,

težina, varijacije (kg)

0,26

0,27

0,20

0,30

Postotak prasadi

(do 1 kg)

7

9

14

23

2.3.PRASENJE

2.3.1. Priprema prasenja i prasilišta

Dobra priprema prasilišta i boksova u prasilištu je od velike važnosti za uspješno prasenje i

preživljavanje što većeg broja prasadi. Prije samog prasenja potrebno je osigurati uvjete u kojem

će farmeri i zaposlenici koji nadziru prasenje biti u mogućnosti reagirati na svaku situaciju i biti

u mogućnosti nadzirati sve krmače i njihova legla. Uoči premještanja krmača potrebno je

napraviti temeljito i kvalitetno čišćenje boksova. Sama priprema boksa za pranje treba započeti

uklanjanjem ostataka hrane, fecesa i ostalih tvari iz prethodnog turnusa. Preporuča se očistiti

cijeli boks deterdžentom te isprati vrućom (ne mlakom ili toplom) vodom pod pritiskom. Nakon

prvog pranja, postupak je potrebno ponoviti. Cilj je prvog pranja odstraniti zakorene ostatke

organske tvari iz prethodnog turnusa, dok drugim pranjem odstranjujemo zaostale masne naslage

koje mogu biti izvor onečišćenja i infekcija. Nakon drugog čišćenja prostor je potrebno temeljito

10

pregledati, kako bi se uočila moguća zaostala onečišćenja. Nakon toga potrebno je dezinficirati

prostoriju raspršivačem. Neki farmeri često rotiraju različita dezinfekcijska sredstva kako bi se

smanjila mogućnost razvijanja rezistentnosti mikroorganizama na dezinfekcijska sredstva, pri

čemu je potrebno voditi računa da djelovanje svakog dezinfekcijskog sredstva bude efikasno. Na

kraju, nastambu je potrebno dobro osušiti prije useljavanja krmača. (Škorput i Luković, 2015)

2.3.2. Prasenje

Pri naseljavanju objekta krmačama, potrebno je isplanirati kojim redom će se puniti

nastamba te kako će se grupirati krmače. Starije krmače, iznad petog prasenja, krmače u

nepovoljnoj kondiciji, kao i krmače za koje je poznato da su u prošlim prasenjima imale veći

udio mrtvorođene prasadi preporučljivo je smjestiti u isti dio prasilišta, jer je zbog njihovog

statusa opravdano očekivati probleme s prasenjem. Na taj način može se brže i lakše identificirati

životinje s problemima te pružiti potrebnu pomoć. Poseban izazov predstavljaju prvopraskinje,

čiji udio u ukupnom broju plotkinja iznosi oko 20%.

Prvopraskinjama, zbog svog posebnog statusa i specifičnosti koje imaju u odnosu na druge

plotkinje, treba obratiti posebnu pozornost. Pri punjenju objekta poželjno je primijeniti sustav

„sve unutra-sve van“ kako bi se smanjila mogućnost miješanja životinja iz različitih turnusa i

vjerojatnost prenošenja bolesti smanjila na najmanju moguću mjeru. Zbog specifičnosti krmača

visokoplodnih linija pri prasenju je potreban stalni nadzor kako bi se brigom za preživljavanje

svakog praseta ispunio genetski potencijal krmače i ostvarili povoljni ekonomski rezultati.

Tijekom prasenja potrebno je nadzirati svaku krmaču, kako bi se uočili eventualni problemi pri

prasenju. Između prasenja prva 4 praseta pri normalnom prasenju trebalo bi proteći najviše 2 sata

te najviše 1 sat između slijedeće prasadi. Oprasenoj sitnoj prasadi potrebno je pomoći da posisa

kolostrum. Ukoliko je potrebno, sitnu prasad potrebno je zagrijati, jer se kod sitne prasadi brže

gubi tjelesna toplina što utječe na sposobnost preživljavanja. Potrebno je provjeriti zdravstveno

stanje svake krmače, te po potrebi poduzeti potrebne mjere. Kad prasad prestane izlaziti,

potrebno je utvrditi ima li zaostalih fetusa ili je prasenje zaista završeno. Znakovi koji upućuju na

završeno prasenje su izbacivanje posteljice, smirivanje krmače, uspostavljanje kontakta s

prasadi, te ponovno uzimanje hrane. Ukoliko postoji sumnja u postojanje zaostale prasadi,

11

krmačama se može aplicirati oksitocin kako bi se prasenje dovršilo. Ukoliko se nad krmačama

koje se prase ne vrši adekvatan nadzor, moguće posljedice se očituju kroz povećan gubitak

prasadi zbog nemogućnosti uzimanja kolostruma, pothlađenosti te nedostatka kisika.

2.4. LAKTACIJA

Nakon prasenja potrebno je osigurati da svako prase dobije kolostrum unutar prva 24 sata

nakon prasenja. Upravo je to razdoblje od izuzetne važnosti za preživljavanje prasadi i stjecanje

otpornosti i vitalnosti. Svu prasad male porodne tjelesne mase, slabu prasad, te prasad oprasenu

na kraju prasenja, poželjno je označiti i nadzirati unos kolostruma. Upravljanje velikim leglima

zahtijeva davanje posebne pozornosti svakom prasetu od prvog dana ukoliko se želi postići

značajno smanjenje smrtnosti prasadi prije odbića. Prasad s izrazito malom porodnom masom

(ispod 700 g) ima jako nisku stopu preživljavanja te je vrijeme koje se posvećuje prasadi

potrebno raspodijeliti tako da se pozornost usmjeri na prasad koja ima veće šanse preživjeti.

Preživljavanje prasadi u velikim leglima također se može poboljšati i ravnomjernom

distribucijom kolostruma. Količina kolostruma kojeg luči krmača neovisna je o veličini legla.

Posljedično, povećanjem veličine legla, neće se povećati i količina kolostruma po prasetu, što

pred farmere stavlja novi izazov. (Škorput i Luković, 2015.)

Na mliječnost krmača može se utjecati tehnološkim postupcima. Osnovna pretpostavka za

ostvarivanje maksimalne mliječnosti krmače je da na raspolaganju ima dovoljne količine vode i

hrane. Krmače tijekom laktacije mogu popiti 35-50 l vode dnevno kada laktacija dosegne svoj

maksimum. Nadalje, na mliječnost krmače utječe i konzumacija hrane te kvaliteta krmne smjese.

Krmače dobrog zdravstvenog statusa imat će i dobru mliječnost. Mastitis i edem vimena mogu

negativno djelovati na proizvodnju mlijeka. Optimalni mikroklimatski uvjeti, mirna atmosfera te

prikladan dizajn boksa za prasenje također će imati pozitivan učinak na proizvodnju mlijeka.

Kad je jednom uspostavljen redoslijed prasadi na sisama, potrebno ga je zadržati, jer promjena

redoslijeda može uzrokovati smanjeno lučenje mlijeka. Također, duljina laktacija može utjecati

na veličinu slijedećeg legla (Luković i sur., 2006).

12

2.5. ODBIĆE

Tijekom laktacije krmače se nalaze u anestričnom razdoblju te danom odbića za krmaču

počinje novi ciklus. Krmače modernih visokoplodnih linija svinja tijekom laktacije zbog velikog

broja prasadi koju moraju othraniti mogu izgubiti dio tjelesnih rezervi.

Odbiće prasadi visokoplodnih krmača često se mora podrediti potrebi premještanja prasadi pod

zamjenske krmače s ciljem othrane što većeg broja prasadi. Propisima Europske unije regulirano

je minimalno trajanje laktacije svinja i ono iznosi najmanje 28 dana. Iznimno, prasad se može

odbiti i sa 21 danom ukoliko se premješta u zasebnu, dezinficiranu prostoriju koja ispunjava sve

higijenske i mikroklimatske uvjete. Prije odbića prasadi, potrebno je pregledati prasad koja se

odbija i utvrditi mogu li se odbiti, bez obzira na predviđenu dob odbića. Odbiće je potrebno

pripremiti barem dan ranije, na način da se označe krmače čija će prasad biti odbijena, kao i one

koje će se i dalje koristiti za prekomjernu prasad iz ostalih legala. Odbiće je najbolje provesti na

način da se krmača odvoji od prasadi, jer na taj način izbjegavamo utjecaj dvostrukog stresa na

prasad zbog odvajanja od majke i promjene sredine u kojoj borave. (Škorput i Luković, 2015.)

13

3. NAJVAŽNIJI UTJECAJI NA VELI ČINU LEGLA U SVINJA

3.1. SEZONA PRIPUSTA

Utjecaj sezone na veličinu legla obično objašnjava dva izvora varijabilnosti. Prvi izvor

varijabilnosti su dugotrajne promjene koje mogu biti posljedica boljih okolišnih uvjeta, na

gamenta i selekcije. Nadalje, veličina legla se mijenja u ovisnosti o kratkotrajnim promjenama

obično povezanih s klimom, kao i promjenama u tehnologiji te drugim nepoznatim izvorima

varijabilnosti. Utjecaj sezone u svezi s klimatskim promjenama može se objasniti preko duljine

trajanja dnevnog svjetla (fotoperiod) i temperature (Clark i Leman, 1986a).

Utjecaj fotoperioda na veličinu legla nije naročito proučavan te je često zamaskiran

drugim utjecajima, dok je utjecaj temperature na veličinu legla puno više istraživan. U mnogim

dijelovima svijeta uočene su sezonske promjene u nekim reproduktivnim svojstvima svinja.

Najčešće se spominje smanjenje postotka koncepcije, produžavanje razdoblja od odbića do

koncepcije i u nekim slučajevima smanjenje veličine legla u određenom dijelu godine (; Koketsu

i Dial, 1997).

Sezonski problemi u reprodukciji svinja na komercijalnim farmama koje se nalaze u

toplijim klimatskim područjima (u južnoj Europi, SAD-u, jugoistočnoj Aziji i Australiji),

pripisani su visokoj temperaturi i fotoperiodu (Hennessy i Williamson, 1984; Xue i sur., 1993).

U uvjetima umjerene klime sjeverne Europe Tummaruk i sur. (2000) nisu ustanovili utjecaj

sezone na veličinu legla. Većina spomenutih istraživanja uključivala su moderne genotipove

svinja, kako čiste pasmine tako i križance.

Utjecaj sezone pripusta na veličinu legla je nije u potpunosti razjašnjen. Tako Kemp i

Soede (1997) navode da krmače koje koncipiraju ljeti imaju značajno kraći interval od početka

estrusa do ovulacije, što može dovesti do veće vjerojatnosti da se promaši optimalno vrijeme

osjemenjivanja. S druge strane, Love i sur. (1993) pojašnjavaju da negativni utjecaj toplinskog

stresa u tijeku ljetnih mjeseci može biti pomiješan s pozitivnim učinkom kasnijeg ulaska u estrus.

U njegovu istraživanju krmače koje su pripuštene 12 dana nakon odbića imale su prosječno za

jedno prase u leglu više nego one koje su imale kraće razdoblje od odbića do koncepcije.

14

Previsoka temperatura također će smanjiti unos hrane krmača . Preniska temperatura nije

toliko opasna za krmače koliko za prasad, zbog mogućnosti izazivanja hipotermije, posebice u

uvjetima smanjenog unosa kolostruma. Kao posljedica javlja se glad, što uz pothlađenost može

dovesti i do ugibanja prasadi. To je posebno izraženo u velikim leglima. Zato na farmama

trebamo održavati mikroklimatske uvjete, za sto je bitna adekvatna ventilacija, ali i grijalice za

prasad. Optimalna temperatura je oko 28-34°C za sisajuću prasad, što se s porastom prasadi

smanjuje.

Slika 2. Sisanje prasadi

3.2. FARMA

Utjecaj farme odnosno uzgajatelja na veličinu legla može se objasniti na više načina.

Uzgajatelj se mora ponašati prema životinjama, pogotovo plotkinjama, u skladu s njihovom

dobrobiti. Bilo kakvo agresivno ponašanje prema krmačama i nazimicama, nedovoljna briga o

uvjetima smještaja, mikroklime, hranidbe i drugih okolišnih čimbenika može dovesti do stresa i

smanjene reproduktivne učinkovitosti, pa prema tome i do manjeg legla. Čop i sur. (2003) pišu

da uzgajatelji žele što veću iskoristivost svinja, a ona se mjeri brojem legala na godinu.

Uzgajatelji također žele skratiti razdoblje između dva prasenja, ali da ne utječu na smanjenje

plodnosti. Veličinu legla najlakše je korigirati s dužinom trajanja laktacije jer na tu mjeru

proizvođači imaju najveći utjecaj. Tjedan dana kraća laktacija teoretski donosi 0.1 leglo po

15

krmači više u jednoj godini (Kovač i sur., 1983). Vincek i sur. (2002) su utvrdili da se

nepravilnim pristupom i uzgojem nazimica pojavljuju problemi kod puberteta i plodnosti u prva

tri legla. Autori pišu da na plodnost negativno utječe stres, kao na primjer skupni uzgoj (previše

grla u boksu) i pomanjkanje prostora (1 m² po nazimici manja plodnost u pubertetu nego kod 2 –

3 m² po nazimici). S druge strane stres (transport, preseljenje, prisutnost drugih nazimica i

miješanje) ima i pozitivne značajke te pogoduje pojavi spolne zrelosti.

U uzgoju nazimica postižu se nedovoljni prirasti od rođenja pa do 100 kg tjelesne težine,

a uzrok leži u nedostatnoj količini hrane, neizbalansiranom obroku, zaostatku u rastu nakon

odbića. Slabo uzimanje hrane je povezano s visokom temperaturom u praslilištu. Umjesto da se

grije prostor za prasad, grije se cijelo prasilište, a u tim uvjetima plotkinje manje jedu, imaju

manje mlijeka, prasad slabo napreduje i dolazi do mršavljenja. Takve plotkinje su u lošoj

kondiciji, a posljedica toga je kašnjenje estrusa.

3.3. GENOTIP KRMAČE

Genotip krmače utječe na veličinu legla jer su manje-više sve tjelesne funkcije pod

genetskom kontrolom. Neke pasmine imaju bolja reproduktivna svojstva od drugih (Rothschild i

Bidanel, 1998; Tummaruk i sur., 2000), iako postoji razlika i unutar samih pasmina. Lokalne i

terminalne pasmine imaju u pravilu manja legla, dok su najbrojnija legla zabilježena u kineskih

pasmina. Križane krmače jorkšira i landrasa proizvode veće leglo nego kao čiste pasmine

Tablica 2. Prosječan broj živoorođene prasadi po pasminama

Pasmina Veličina legla

Mangulica 6,8

Hemšir 9,5

Švedski landras 10,2

Veliki jorkšir 10,5

Švedski jorkšir 11,0

Kineske pasmine 18,0

Belgijski landras 9,0

16

Kod križanja aditivne učinke gena dopunjuju neaditivini, a u selekciji se to naziva

heterozis. On predstavlja odstupanje potomaka od prosjeka roditelja uslijed djelovanja

dominance i epistaze. Heterozis je najveći kod svojstava s niskim heritabilitetom (veličina legla).

3.4. STANDARDIZACIJA VELI ČINE LEGLA

Borba s jednim od najvećih izazova kod držanja visokoplodnih krmača – othranjivanjem

što većeg broja oprasene prasadi vrlo često podrazumijeva standardizaciju veličinu legla (eng.

crossfostering): premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s ciljem povećanja broja

odbijene prasadi. Da bi premještanje prasadi dalo željene rezultate, potrebno ga je obaviti

pravovremeno. S obzirom da kvaliteta kolostruma vrlo brzo opada, optimalno vrijeme za

premještanje prasadi je unutar prva 24 sata nakon prasenja, nakon uzimanja prvog kolostruma.

Preporučljivo je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad. Takav postupak opravdava se činjenicom

da će se jača prasad bolje snaći u novom leglu i prilagoditi na novonastalu situaciju. Veću prasad

treba rasporediti pod krmače s debljim sisama koje u ranijim prasenjima nisu imale problema sa

dojenjem. Prije samog raspoređivanja prasadi, najsitniju prasad može se 15 minuta zagrijati

ispod grijaće žarulje, kako bi se smanjio gubitak tjelesne temperature preko tijela, koji je u sitnije

prasadi najveći. Legla se formiraju na osnovu broja aktivnih sisa krmača. Preporučeni

maksimalni broj prasadi u leglima prvopraskinja ne bi trebao biti veći od 12. Budući da se prasad

brzo navikava na majku i sisu koju je prisvojila, sortiranje i premještanje potrebno je obaviti u

kratkom vremenu. Premještanje prasadi ne preporuča se na onim farmama koje imaju problema

sa PRRS-om. Prasadi koja je premještana 48 sati nakon prasenja trebat će 2 do 4 sata nakon

premještanja da se izbore za sisu, što je nepovoljno zbog smanjene konzumacije mlijeka. Pri

premještanju treba biti siguran da krmača koja prima prasad ima dovoljan broj funkcionalnih sisa

kako bi mogla othraniti svu primljenu prasad. Potrebno je iskoristiti sve funkcionalne sise kako

bi se što bolje iskoristio smještajni prostor. Međutim, potrebno je održavati veličinu legla

ujednačenom, kako bi svako prase dobilo šansu natjecati se sa svojim vršnjacima. Pri

premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlađe leglo, s obzirom da se imunološki sustav

mlađe prasadi još nije razvio. Prasad koja nije „osvojila“ sisu poželjno je grupirati zajedno, kako

bi dobila šansu natjecati sa sebi sličnom prasadi.

17

Ukoliko se dogodi situacija da u prasilištu imamo više legala sa 15 ili više prasadi, može se

dogoditi da neće biti dovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad. Pri tome možemo

upotrijebiti tehniku tzv. kaskadnog premještanja i na taj način smanjiti šansu da prasad ostane

bez kolostruma. Pri tome se prvo odbija prasad zdravih krmača dobi 15 i više dana i premješta u

posebne boksove. Zatim pronalazimo leglo dobi najmanje 12 sati, pri čemu je potrebno izabrati

leglo sa dobrim startom, jer krmače pod koje ih premještamo više ne proizvode kolostrum. Na taj

smo način oslobodili dobru krmaču koja će još uvijek proizvoditi kolostrum za prasad koju joj

dajemo. Kod izbora prasadi za premještanje moramo biti sigurni da biramo prasad koja ima

dobar start, budući da se kolostrum krmače pod koju ih premještamo proizvodi već 12 sati. Pri

izboru zamjenske krmače poželjno je da ima manje leglo (10 i manje prasadi), veću porodnu

masu legla i da je dobre mliječnosti.

18

4. HRANIDBA

Kao što znamo svinje su monogastrične životinje koje uspješno koriste hranu s visokom

koncentracijom energije. Smatra se da imaju dobru konverziju hrane (3,0 kg). Sama hranidba je

različita kod krmača različitih kategorija: suprasih krmača, dojnih krmača ili kod krmača nakon

odbića. Istina je da danas genetski napredak odgovoran za velika povećanja legla odnosno

veličine legla kod krmača. Nije neuobičajeno da više krmača na farmi oprasi preko 16 prasadi u

leglu. U takvim situacijama važnu ulogu ima i hranidba , hranidba krmače pogotovo u vrijeme

graviditeta i poslije prasenja jer se hranidbom održava njezino zdravlje i kondicija ali ako ima

adekvatnu hranidbu ima i dovoljno kolostruma koji je prva hrana prasadi nakon poroda.

Slika 3. Prasad

Farme koje tjedno hrane krmače 10 % dok su s prasadi, završavaju s 30% odbića prasadi

tjedan dana prije. No nije dobro odbijati prelaganu prasad jer ona dalje u tovu teško napreduju,

zato trebamo ako su prelagani i premaleni ostaviti ih još s krmačom, a to je problem koji se javlja

zbog neznanja farmera pogotovo kod velikih legala gdje ima više prasadi ali s manjom tjelesnom

težinom i zbog nedostatka hrane oni su i nejednake veličine. Taj nedostatak hrane ima usku vezu

i s hijerarhijom u leglu, naime dolazi do natjecanja za „resurse“ poput kolostruma, hrane, vode.

Prase koje je jače izgura slabiju prasad te na taj način dobije više kolosturma te bolje i više

napreduje. Zbog toga je važan menadžment farmi i stalan nadzor nad životinjama da bi time

pomogli i slabijoj prasadi da dođu do svog obroka.

19

Kod same prasadi, da bismo poboljšali unos hrane nakon odbića i da bi ih zainteresirali za hranu

još za vrijeme laktacije, važno je odabrati sastojke koji su prihvatljivi prasadi.

Slika 4.Prikazuje kako postupci s hranjenjem uključuju ranija odbića

Hranidba gravidnih krmača je zadatak koji zahtjeva svakodnevnu pozornost da zadovolji

sve veće potrebe za proizvodnjom mlijeka tijekom laktacije krmače. Krmače u vrućim klimatima

slabije jedu, na što možemo utjecati češćim obrocima, kako bi zadovoljili potrebnu količinu od 7

do 8 kg hrane dnevno. Važne u sastavu obroka su i aminokiseline, pogotovo u proizvodnji

mlijeka, ali bez sumnje visoka koncentracija lizina u krmača je jasan pokazatelj važnosti

aminokiselina. Lizin je u odnosu s proizvodnjom mlijeka, moramo ga redovito dodavati zbog

proizvodnje mlijeka. Što se tiče ostalih esencijalnih aminokiselina omjer je 55%, 66%, 18% i

82% za metionin , cistin, treonin i valin. Posebno je važan valin kod velikih legala jer njegov

odnos s lizinom je ključan za proizvodnju mlijeka.

Krmačama pred prasenje obrok treba smanjiti na 1 kg smjese, a na dan prasenja ne hraniti

već samo napojiti. Pred prasenje mogu se koristiti laksativne smjese. Krmača dok doji ima veće

potrebe za hranom radi mliječnosti. Zbog stresa apetit je slabiji odmah nakon prasenja pa je stoga

potrebno potaknuti konzumaciju hrane. Što se tiče hranidbe nakon odbića, bitna je za pojavu

20

estrusa i zbog veličine legla, koje se javlja ako dođe do odgađanja estrusa. U hrani mora biti

dovoljno energije, energetska smjesa, ako je hranidba dobra, pospješena energijom krmača u

80% slučajeva brže dolazi do estrusa. Nakon odbića uz hranidbu krmače moramo računa voditi i

o hranidbi prasadi koja mora biti potpuna jer prasad prelazi na novi oblik hrane, što predstavlja

stresan period za svaku životinju. Kod većih legala ona prasad koji preživi do odbića dalje

opstaju jer najkritičniji period su prošli, a i sada će imati dosta hrane što nije bilo moguće s

kolostrumom kojeg nije bilo dovoljno za neke.

Hrana mora imati visoku probavljivost i ne negativno smije utjecati na probavni sustav.

Komponenta u hrani koja dovodi do negativnih posljedica u crijevima igra veliku ulogu u

dobrobiti prasadi i stoga i na unos hrane.

Hranidbena potrebna za moderne krmače i mogućnost dijetetske hranjive tvari, su jako

malo znane kao usporedba sa našim znanjima o uzgoju svinja. Broj objavljenih istraživanja u

posljednjih 40 godina u uzgoju svinja se kreće u tisućama, samo je 800 objavljenih za prehranu

krmača u Commonwelth poljoprivrednim bazama podataka – manje od 1% od svih objava o

svinjama. Ako još ne znamo sve što trebamo znati o uzgoju svinja – zamislite što ne znamo o

krmačama!

Produktivnost krmača dramatično je narasla u posljednjih 20 godina. Krmače su od

središnje važnosti u proizvodnji svinjetine jer su rasplodna jedinica stada i njihova produktivnost

i genetski potencijal definira maksimalan potencijal produktivnosti cijelog sustava. Iako krmače

predstavljaju brojčano manji dio cijelog stada svinja, krmače konzumiraju 20 % hrane za

proizvodnju svinjetine i tako imaju jako veliki utjecaj na cjelokupnu cijenu svinjetine po

kilogramu. Nepravilna hranidba ima mnogo negativnih utjecaja na učinak krmača, uključujući:

smanjenu dugovječnost, manju otpornost na bolesti, loš uspjeh u uzgoju, rađa se manje svinja po

leglu i odbijaju sisanje, manje prasadi je rođeno i manje težine, i veća varijacija u težini prasadi i

manji potencijal rasta. Nepravilan balans između unosa energije i aminokiselina kod krmača će

također rezultirati nepravilnim sastavom tijela, uključujući, ili premalo ili previše slanine,

smanjena prehrana za vrijeme laktacije, i prevelik gubitak tjelesnih bjelančevina za vrijeme

laktacije. Visoko plodne krmače su pokazale i mnoge probleme koje mi također pripisujemo

slaboj ishrani, uključujući, smrtnost prasadi, povećane razlike u leglu, povećan gubitak težine u

laktaciji (Boult i suradnici, 2008; Foxcroft, 2008).

21

Tijekom gestacije, približno 20 do 40% energije i aminokiselina koje krmače

konzumiraju koriste se za rast prasadi čime računamo na povećanu proporciju energije i

aminokiselina potrebne kada krmača pristupi porođaju. Preostalih 60 do 80% energije i

aminokiselina koje su krmače konzumirale koriste se za održavanje normalnog metabolizma i

aktivnosti tijela. Stoga, istraživanje na energiji i aminokiselinama potrebnim za krmače mora

početi sa točnim procjenama zahtjeva za održavanje energije i aminokiselina. Uzdržne potrebe su

osnovne vrijednosti po kojima dodajem energiju i aminokiseline potrebne za razvoj krmača, rast

fetusa svinje i conceptusa, i laktaciju. Ako je osnovna vrijednost zahtjeva za održavanje netočna,

onda će i slijedeće vrijednosti biti netočne.

Iako laktacija obično traje oko 21 dan, uspoređujući sa 114-116 dana gravidnosti, utjecaj

laktacije na metabolizam krmača je mnogo veći nego u bilo kojem drugom zdravom fiziološkom

stanju (Knox i sur., 2013). Zapravo, laktacija ima tako velike kataboličke učinke na tijelo da je

laktacija često korištena kao model proučavanja metabolizma tijekom ozbiljnog gubitka težine

slijedeći velike traume u terminalno oboljelih pacijenata od raka (Baracos, 2006). Hranidbene

potrebe za krmače tijekom laktacije je jako teško proučavati jer se uvjeti mijenjanju

svakodnevno zbog promjena u: proizvodnje i sastava mlijeka, dobrovoljnog unosa hrane, gubitka

težine i sastava toga gubitka težine.

Povećanjem produktivnosti krmača u posljednjih 10 godina , krmače imaju više prasadi

po leglu, imaju više laktacija godišnje i brže ponovno ulaze u ciklus. Dokazano također da veliku

ulogu imaju mikroklimatski uvjeti. Stoga, što točnije informacije nisu potrebne samo za

planiranje hranidbe, nego i za planiranje sustava za održavanje mikroklimatskih uvjeta ..

Slično kao s energijom, postoji i nekoliko procijenjenih normativa za potrebe na

aminokiselinama za krmače modernih visokoplodnih linija svinja.

Trenutno najviše programa za hranjenje krmača pretpostavlja da su potrebe za

aminokiselinama i energijom konstantne tijekom gravidnosti i dojenja. Naše istraživanje jasno

pokazuje da potrebe nisu konstantne tijekom gravidnosti ili dojenja. Tjelesne težine krmače i

legla tijekom gravidnosti se povećava i održavanje pričuve aminokiselina dok gravidnost

napreduje (McMillan i sur. 2003). Nedavno, Samuel i sur. (2007.a) su pronašli porast oksidacije

aminokiselina (leucin) tijekom kasne gravidnosti.

To znači da ili učinkovitost i iskoristivost aminokiselina pada tijekom kasne gravidnosti ili

da su bitne aminokiseline oksidirale kako bi se nadoknadile nedovoljan energetski unos. Samuel

22

sur. (2008.) su pokazali da je oksidacija leucina značajno porasla u napretku dojenja, što znači da

više proteina katabolizira kako bi osigurali dodatnu energiju. Stoga je unos aminokiselina u tih

krmača u kasnoj laktaciji bio nedovoljan da zadovolji zahtjeve za sintezu proteina i korištenje

energije. Te promjene pokazuju da potrebe energije i aminokiselina treba utvrditi za različita

razdoblja gravidnosti i dojenja. Ovi podaci također pokazuju da se značajna procjena prehrane

krmača može postići samo trenutnim utvrđivanjem uvjeta aminokiselina i potrošnje energije.

Produktivnost i performanse krmača uvelike su se promijenile u posljednjih 20 godina, kao

rezultat genetske selekcije i poboljšanog upravljanja. Hranidba temeljena na novim i točnijim

zahtjevima za hranjivim tvarima plodnih krmača će omogućiti nastavak povećanja

produktivnosti i smanjiti negativne popratne učinke kod visoke plodnosti.

4.1. Kolostrum

Kolostrum je prvo mlijeko i osnovni izvor energije , odnosno prva hranjiva i energetska

komponenta koja dolazi mladunčetu/prasetu u probavni sustav nakon poroda, a važnu ulogu ima

i u izgradnji imuniteta. On je važan i presudan za razvoj prasadi i imunološkog sustava te sam

životni vijek i zdravlje životinje.Treba ga omogućiti životinji u prvih 16 sati života jer nakon

toga crijeva prasadi vise nisu propusna za razna antitijela i imunoglobuline koji se nalaze u

kolostrumu. Već nakon 20 sati nakon poroda krmača više neće proizvoditi kolostrum već

mlijeko. Ako želimo smanjiti smrtnost prasadi potrebno im je pravovremeno osigurati kolostrum.

Kolostrum je prasetu imunološka zaštita, te broj prasadi ne smije premašiti broj mliječnih

žlijezda. Da bi ovakav problem riješili potrebno je ili višak prasadi odvojiti i hraniti na bočicu ili

svoj prasadi dati određenu dozu kolostruma. zbog njegove važnosti. Kada prasad posisa

kolostrum, uz pomoć radnika će se izboriti za svoje mjesto na sisi. Dokazano je da ona, prasad

koja ne primi kolostrum ima manje izglede za preživljavanje. Ako smo već odvojili prasad od

krmače trebamo im osigurati i izvor topline, pošto je prasad nakon poroda slabo otporna na niske

temperature.

23

5. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I DOBROBIT

Za ostvarivanje zadovoljavajućih rezultata u krmača visokoplodnih linija, zdravstvena

zaštita je od iznimne važnosti. Provođenje biosigurnosnih mjera s ciljem sprječavanja unosa

patogena u prasilište spriječit će obolijevanje životinja i posljedično smanjivanje proizvodnih

rezultata. Biosigurnosne mjere uključuju korištenje dezinfekcijskih barijera za svoje osoblje

prilikom ulaska u objekte. Sredstvo za dezinfekciju mora se redovno mijenjati. Pranje ruku

redovito prije ulaza na farmu i između pojedinih zahvata i poslova na farmi obavezno je za sve

djelatnike. Posjetitelji se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera koje primjenjujemo na farmi

(pranje i dezinfekcija ruku) i koristiti zaštitnu opremu i odjeću gdje je to potrebno.

Sustav za napajanje treba redovito čistiti i dezinficirati jer se vodom lako i brzo širi bolest u

populaciji. Potrebna je redovna kontrola glodavaca i insekata, koji mogu prenositi uzročnike

zaraznih bolesti. Potrebno je uklanjati rasutu hranu i redovito primjenjivati metode kontrole

glodavaca. Pokretnu opremu bi trebalo seliti što je manje moguće a nakon svakog korištenja

treba se očistiti i dezinficirati. Karantena je obavezna za sve novopridošle životinje.

Reproduktivne smetnje i bolesti koje su s njima povezane mogu se spriječiti i besprijekornom

higijenskom ispravnošću hrane i vode.

Osiguranje uvjeta koji su u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja također ima utjecaj

na bolje preživljavanje prasadi u krmača visokoplodnih linija. Istraživanja pokazuju da će

nervoznije krmače imati veći postotak mrtvorođene prasadi. Na ponašanje krmača može se

utjecati prije svega osiguranjem optimalnih mikroklimatskih uvjeta te dovoljnih količina vode i

hrane.

24

Slika 4. Dezinfekcija svinjskih staja.

Za zaštitu i zdravlje životinja i adekvatno održavanje staja potrebno je vršiti DDD,

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. To su metode za suzbijanje različitih izvora bolesti i

zaraza koje mogu prouzročiti velike štete na farmama.

Dezinfekcija u širem smislu predstavlja skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljuju ili

uništavaju mikroorganizmi u toj mjeri da nisu sposobni izazvati infekciju. Dezinsekcija je skup

mehaničkih, bioloških i kemijskih mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem suzbijanja ili

smanjenja štetnih insekata.

Deratizacija je skup mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije:

• štakora (Rattus rattus)

• miševa (Mus musculus)

• voluharica (Microtidae)

25

Slika 5. Higijenski ispravna pojilica.

26

6. ZAKLJU ČAK

Temeljem ovog rada možemo zaključiti :

1. Ključ uspješnog uzgoja velikog legla je davanje pozornosti detaljima, pružanje dodatne

zaštite i smanjeno gubljenje vremena na dan prasenja, te adekvatna briga daju održiv

razvoj prasadi.

2. Produktivnost i performanse krmača uvelike su se promijenile u posljednjih 20 godina,

kao rezultat genetske selekcije i poboljšanog upravljanja. Međutim prehrambene potrebe

krmača se mijenjaju i nisu stalne, to pokazuju i nedavna istraživanja da se preporuke

energetskih potreba krmača znatno podcjenjuju kao i potrebe za aminokiselinama plodnih

krmača. Točnije procijene hranidbenih zahtjeva za hranom će omogućiti i uspješniju

produktivnost .

3. Dobar kolostrum omogućuje bolju izdržljivost i razvoj prasadi. te utječe na stvaranje

imuniteta.

4. Smrtnost prasadi je znatno smanjena kod pravilne distribucije kolostruma, bez obzira na

veličinu legla.

5. Na modernim farmama koje se koriste krmače visoke plodnosti s velikim leglima

potrebno je kvalitetno organizirati upravljanje krmača farmom

6. Da bi se u budućnosti poboljšala preživljavanja velikih legala moramo poboljšati i

majčinske komponetne ponašanja, prasenja i kvalitete kolostruma. To je oplemenjivački

program za budućnost koji će rezultirati povoljnim promjenama i boljim iskorištavanjem

hiperplodnih krmača

27

7. Odgovarajućom tehnologijom i pravilnim upravljanjem farmom dolazi do učinkovite

proizvodnje svinjskog mesa , raspodjele posla na farmi malih gubitaka i sigurnog

pozitivnog gospodarskog učinka.

28

7. LITERATURA

1. Andersen, L.A., Pedersen, V. 2014. Larger litters, smaller piglets, more health problems.

PigProgress News, knowledge & career.

2. Clark, L.M., Leman, A.D. 1986: Factors that influence litter size in pig: Part 1. Pig News Info 7:303–310.

3. Čop D., Golubović J., Kovač M., Ule I. 2003. Plodnost svinj na vzrejnih središčih in vzročnih

kmetijah. Spremljanje proizvodnosti prašičev, I. del. (Kovač M, Malovrh Š.), Univerza v Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Oddelek za zootehniko, Katedra za etologijo, biometrijo in selekcijo ter prašičerejo, Domžale, 2, 17-35.

4. Hennessey, DP, Williamson, P.E.1984. Stress and summer infertility in pigs. Aust Vet J.

Jul;61(7):212-5

5. Koketsu, Y., Dial, G.D. 1997. Factors influencing the postweaning reproductive performance

of sows on commercial farms. Therlogenology 47-1445-1461.

6. Kovač M., Šalehar A., Krašovic M. 1983. Parametri reprodukcijskega ciklusa svinj na slovenskih

farmah prašiˇcev. 3. Laktacija. In: Poroˇcilo RP: Sistemi kmetijske proizvodnje v Sloveniji, št. 01-

4501-402-83. Domžale, Biotehniška fakulteta, VTOZD za živinorejo, 82–93.

7. Knox RV, Rodriguez Zas SL, Sloter NL, McNamara KA, Gall TJ, Levis DG, et al. An analysis of

survey data by size of the breeding herd for the reproductive management practices of North

American sow farms. J Anim Sci. 2013;91:433–45.

8. Liker B. 2005. Ženski spolni sustav, interna skripta

9. Luković Z., Uremović M., Uremović Z., Konjačić M., Klišanić V. 2006. Duljina laktacije i veličina

legla u svinja, Stočarstvo 60: 115-119.

10. Reid, Katherin: Managing litter size. Avalaible at:

http://www.thepigsite.com/articles/5055/managing-large-litters/

11. Rothschild M.F., Bidanel J.P. 1998. Biology and genetics of reproduction. U: Genetics of the pig.

29

Rothschild M.F., Ruvinsky A. (eds). Oxon, CAB International: 313–343. 12. Rupić, V. 2005. Reprodukcija domaćih životinja, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

13. Škorput, D., Klišanić, V., Mahnet, Ž., Luković, Z. 2009. Veličina legla u svinja na obiteljskim

gospodarstvima u Hrvatskoj od 1997. do 2007. Proceedings 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 236-237

14. Škorput, D., Luković, Z. 2015. Upravljanje farmom visokoplodnih krmača. Zbornik X. savjetovanja

uzgajivača svinja. Hrvatska poljoprivredna agencija, 19-26.

15. Tummaruk P. Lundeheim N., Einarsson S., Dalin A.-M. 2000. Reproductive Perfoprmance of

Puerbred Swedish Landrace and Swedish Yorkshire Sow: I. Seasonal Variation and Parity Influence, Acta Agric. Scand., Sect. A, Animal Sci. 50, 205-216.

16. Uremović M., Luković Z., Mahnet Ž., Klišanić V., Škorput D. 2008. Vlastitom selekcijom moguće je

ostvariti zadovoljavajuća proizvodna svojstva svinja. Zbornik radova sa IV Savjetovanje uzgajivača svinja u republici Hrvatskoj, 16-20.

17. Uremović M., Uremović Z. 1997. Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

18. Whittemore C.T. 1998. Reproduction. U: The science and practice of pig production, Blackwell

Science, Oxford, Malden, 2. izdanje., 624 str.

19. Xue, J.L., Dial, G.D., Marsh W.E.,Davies, P. 1994. Multiple manifestations of season on reproductive

performance of commercial swine. Journal of American Veterinary Medical Association. 204:1486–

1489.