ŽUPANIJSKA KRONI KA · U OVOM BROJU: ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ... zaprega i jahača u Bijelom Brdu * "Beli ... 5. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Uprave za

ŽUPANIJSKA KRONIKA 115. listopada 2015.

ŽUPANIJSKA KRONI KAINFORMATIVNI BILTEN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, 15. listopada 2015.

ISSN 1331-288X www.obz.hr

Godina XXII. broj 250

"Županijska kronika", Informativni bilten Osje�ko-baranjske županijeIzdaje: Osje�ko-baranjska županija

[email protected], Trg Ante Star�evi�a 2. tel. 221-501

Uredništvo:dr.sc. Davor Brun�i�, glavni i odgovorni urednik,

Saša Forgi�, Ivan Karali�, Gordana Kibel, Ljerka Ništ-Kokolari

Uredništvo:dr.sc. Davor Brunčić, glavni i odgovorni urednik,

Saša Forgić, Ivan Karalić, Gordana Kibel,Ljerka Ništ-Kokolari, Branko Vrbošić

Grafi čka priprema: Tajništvo Osječko-baranjske županijeTisak: Grafi ka, Osijek

Op ina Punitovci4. sije nja 2012.


U OVOM BROJU:

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA16. sjednica, 29. rujna 2015.: Izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu

u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine * Pitanja i prijedlozi vijećnika

ŽUPANSastanak 2. listopada 2015.: Izmjene i dopune Proračuna Osječko-baranjske županije za

2015. godinu * Sastanak 14. listopada 2015.: Županija sufi nancira kamate za poduzetničke kredite * Sastanak 16. listopada 2015.: Potpore razvoju jedinica lokalne samouprave

STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJAŽupanijski Stožer traži kontrolu kretanja izbjeglica

ELEMENTARNE NEPOGODEŠtete od suše i poplave 570 milijuna kuna

SUSRETI I SASTANCIUgrožena sigurnost prometa na cestama * "Škola mira" za učenike osmih razreda

Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije * Mjere za poticanje zapošljavanja

ŽUPANIJSKI PROJEKTIEduciranje menadžera i studenata kroz PUMA program * Nabavka genetskog materijala

Kamen temeljac za nastavno-sportsku dvoranu OŠ Lug * Viši standard zdravstva u Donjem Miholjcu * Županija rješava problem zabrane ribolova u Parku prirode Kopački rit * Do 2017.

godine Osječko-baranjska županija bez mina * Sporazum o prijenosu osnivačkih prava nad Centrom za profesionalnu rehabilitaciju * Projekt razminiranja šumskog zemljišta – Naturavita * Dodjela

potpora turističkom sektoru i za uređenje ruralnog prostora * Centar za osobe s autizmom

PODUZETNIČKE INICIJATIVERegionalni vodoopskrbni sustav Osijek *

STRUČNI SKUPOVIStručni skup o prirodnom plinu, toplini i vodi * Župan Šišljagić i tajnik Županije Brunčić na konferenciji "Građani u fokusu" * 4. Međunarodni simpozij "Kopački rit jučer, danas, sutra"

Znanstveni forum o poziciji RH u europskom i globalnom okruženju * 1. Konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane * 7. Hrvatski kongres dječje kirurgije * Radionica "Državne potpore

i Europski strukturni i investicijski fondovi" * Konferencija o nacionalnim preventivnim programima * Hackathon - natjecanje razvojnih programera * Život i djelo Stjepana Sršana

MEĐUNARODNI KONTAKTIMakedonska veleposlanica posjetila Belišće * Susret poljskih i hrvatskih gospodarstvenika

SVEČANOSTIDan Grada Donjeg Miholjca * Položeni vijenci povodom Dana neovisnosti * Obilježena 10.

obljetnica smrti Branka Mihaljevića * Spomen-obilježje stradalnicima Domovinskog rata u Betin Dvoru * Dan umirovljenika * DVD Hrastin 90 godina postojanja * DVD Kneževi Vinogradi 125

godina postojanja * U Vikarijatu posvećen najopremljeniji kongresni centar u Osijeku

MANIFESTACIJE"Open Days" u Bruxellesu * 18. Osječki jesenski sajam * 21. Sajam "AgroZemlja" u Bizovcu

Svjetski kup u gimnastici u Osijeku * Izložba mađarskih glazbenika Kodalyja i Liszta * Gala večer "Mađarskog tjedna" * "Ribarski dani" u Kopačevu * Baranja u znaku jeseni * 3. Smotra svatovskih zaprega i jahača u Bijelom Brdu * "Belišćanska zlatna jesen" * Sajam starih zanata i Gužvarijada u

Dalju * "Jesen u Lapovcima" * Smotra folklora u Jurjevcu Punitovačkom * "Dan bijelog štapa"

ŽUPANIJSKA KRONIKA4 15. listopada 2015.

Zbog tzv. mini porezne reforme i Zakona o regionalnom razvoju, punjenje proračuna u izvještaj-nom razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine bilo je znatno manje nego u ranijem razdoblju. Međutim, uz racionalno upravljanje rashodima te zahvaljujući prihodima na temelju ovršne presude, financijsko poslovanje Osječko-baranjska županije je stabilno, a ostvaren je i višak prihoda. Istina, postoje određene specifičnosti u izvršenju rashoda, no riječ je o već uobičajenom tijeku u prvom polu-godištu. Izvješće župana bilo je stoga središnja točka sjednice Županijske skupštine na kojoj je utvrđen slijedeći dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika 15. sjednice Skupštine Županije 2. Pitanja i prijedlozi vijećnika 3. Izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.

godine 4. Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu 5. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Uprave za ceste Osječko-baranjske županije za

2015. godinu 6. Informacija o žetvi i otkupu pšenice roda 2015. godine na području Osječko-baranjske županije 7. Informacija o organiziranosti i stanju komunalnog gospodarstva na području Osječko-baranjske žu-

panije 8. Informacija o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu 9. Izvješće o poslovanju Karašice-Vučice d.d. Donji Miholjac u 2014. godini10. Izvješće o poslovanju Odvodnje d.d. Darda za 2014. godinu11. Izvješće o poslovanju Vuke d.d. Osijek za 2014. godinu12. Izvješće o poslovanju Regionalne veletržnice Osijek d.d. za 2014. godinu13. Izvješće o poslovanju ULO hladnjače d.o.o. Osijek za 2014. godinu14. Izvješće o poslovanju Slobodne zone Osijek d.o.o. za 2014. godinu15. Izvješće o poslovanju Cestinga d.o.o. Osijek u 2014. godini16. Izvješće o poslovanju Zračne luke Osijek d.o.o. za 2014. godinu17. Informacija o primjeni Odluke o stipendiranju darovitih učenika i studenata u školskoj odnosno

akademskoj godini 2014./2015.18. Informacija o primjeni Odluke o stipendiranju učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna

zanimanja u školskoj odnosno akademskoj godini 2014./2015.19. Informacija o primjeni Odluke o dodjeljivanju potpora za poslijediplomski studij u akademskoj godini

2014./2015.20. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima, mjerilima, načinu financiranja i

rasporedu sredstava zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Osječko-baranjska županija i Općoj bolnici Našice u 2015. godini

21. Prijedlog Odluke o sufinanciranju međumjesnog javnog prijevoza za redovite učenike srednjih škola Osječko-baranjske županije u razdoblju rujan - prosinac 2015. godine

16. sjednica16. sjednica29. rujna 2015.29. rujna 2015.

IZVJEŠĆE ŽUPANA O IZVJEŠĆE ŽUPANA O RADU OD 1. SIJEČNJA RADU OD 1. SIJEČNJA

DO 30. LIPNJA 2015.DO 30. LIPNJA 2015.


22. Prijedlog Odluke o financiranju programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji

23. Izmjene i dopune Programa rada i Financijskog plana Županijskog savjeta mladih Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

24. Informacija o naplati iznosa robnih zaliha bivše Općine Osijek25. Prijedlog Rješenja o prijenosu knjigovodstvene vrijednosti opreme i objekata osnovnim i srednjim

školama s područja Osječko-baranjske županije

Izvješće Župana o radu

U raspravi o Izvješću Župana Osječko-ba-ranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine vijećnik Domagoj Haj-duković rekao je da je vrlo zadovoljan odnosom Županije prema državnoj vlasti te da se takva su-radnja treba nastaviti. Upozorava da se u Župani-ji ne radi dovoljno na međunarodnim odnosima. Zna da postoje projekti i suradnja, ali bi trebali i mogli više, osobito povezujući se sa susjednom

županijom Baranja u Mađarskoj. Imamo general-nog konzula Mađarske u Osijeku i generalnu kon-zulicu Hrvatske u Pečuhu kojoj treba predložiti da u sklopu obilježavanja Dana državnosti iduće godine organizira prezentaciju Osječko-baranjske županije u Pečuhu, kao što je ove godine prezenti-rana Međimurska županija. Intenziviranjem te su-radnje moglo bi se dobiti još više novca iz fondova EU, kazao je.

Izvršenje proračuna znatnije u drugoj polovici godine

Pročelnica Upravnog odjela za javne finan-cije Snježana Raguž obrazložila je Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu po komu su prihodi ostvareni 57,15 posto, rashodi su izvršeni 30,23 posto, a financijski rezultat iznosi 112.108.184,92 kuna. Uočljiv je višak prihoda jer je 82 milijun kuna ostvareno u ovršnom postupku. Primjetan je znatan pad prihoda od poreza na do-hodak, što je rezultat zakonskih izmjena krajem 2014. godine. Izvršenje rashoda je nisko, no iz-vršenje je redovito manje u prvom dijelu godine, odnosno nakon postupka javne nabave provodi


se većim dijelom u drugom dijelu godine. Izvr-šenje rashoda po upravnim tijelima prezentirano je u materijalima. Objasnila je da Upravni odjel za poljoprivredu ima malo izvršenje jer se radi o projektima na koje Županija nije mogla utjecati, kao što su kupovina i uređenje dvorca Eugen Sa-vojski, projekt NAP-NAV, geodetsko-katastarska izmjera zemljišta, Regionalni distribucijski cen-tar za voće i povrće, razvojni projekti iz lovstva. Samo te stavke čine 77 posto planiranog razdjela. Slično je i u Upravnom odjelu za gospodarstvo gdje su projekti energetske učinkovitosti, 1. gi-mnazija, tri projekta za kapitalne pomoći jedini-ca lokalne samouprave, razminiranje, poticanje i razvoj poduzetništva, čijim zbrojem se dobiva 62 posto planiranog proračuna. Upravni odjel pro-stornog planiranja i zaštite okoliša rezervirao je 2,65 milijuna kuna za EKOS, kao i za arhitekton-ski natječaj za 1. gimnaziju.

Vijećnica Sanja Vargić kaže da pokazatelji uspješnosti za kapitalna ulaganja u hidrogradnju, šport i rekreaciju, širokopojasnu infrastrukturu, promet, zgrade, školstvo i razminiranje iznose nula. Tako je, kaže, bilo i u izvješću za kapitalna ulaganja za zadnjih šest mjeseci prošle godine, pa se priča opet ponavlja. Smatra da se ne mogu dogoditi tako mala ulaganja u tako važne stavke, za razliku od ulaganja u sakralne objekte gdje su pokazatelji uspješnosti 25-60 posto. Pita zašto se četiri godine priča o gradnji škole u Đakovu, a ništa se ne pomiče s početne točke.

Vijećnica Sanja Rogoz-Šola ističe da kada se čita izvješće Župana može se pomisliti da u našoj Županiji "teče med i mlijeko", no u izvješću o iz-

vršenju proračuna vidi se da su mnogi pokazatelji nula. Smatra da pokazatelji nisu dobri i da se vje-rojatno moglo puno više napraviti, a nada se da do kraja godine neće ostati ovakvi podaci.

Vijećnik Ivica Čeme smatra da Županija kao regionalno predstavničko tijelo ne treba ostvariva-ti dobit nego realizirati planirane projekte. Dobrim smatra što su ostvareni prihodi veći od planira-nih, a bez obzira što je realizacija veća u drugom polugodištu procjenjuje da se to neće ostvariti do kraja godine. Zaključuje kako "svako zlo ima i neko dobro" te podsjeća kako je postavio ukupno 32 amandmana, pa vjeruje da će sada ostati slo-bodnih sredstava koja će Župan morati usmjeriti u našički kraj.

Pročelnica Raguž pojašnjava da su pokaza-telji uspješnosti vezani uz izvršenje projekata, pa npr. izvršenje gradnje dječjih igrališta ne može biti


iskazano dok je u tijeku postupak javne nabave i igrališta nisu završena. Podsjeća da je izvršenje Upravnog odjela za gospodarstvo na kraju prošle godine bilo 93 posto.

Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić zahvaljuje na primjedbama i sugestijama vijećnica Vargić i Ro-goz-Šola te navodi da je inzistirao da se vijećnicima prezentira stavke koje su nisko izvršene. Podsjeća da Županija raspolaže novcem pristiglim nakon ovršne presude od 82 milijuna kuna, no drži da bi bilo nerazumno to potrošiti u godini dana nego tre-ba razmišljati o kontinuiranom izvršenju projekata i narednih godina. Naime, punjenje proračuna je značajno manje zbog tzv. mini porezne reforme i Zakona o regionalnom razvoju. Pita kako da se na području poljoprivrede izvršava proračun kada dr-žava nije odradila svoje obveze, npr. kod sustava navodnjavanja, energetike i ruralnog razvoja. Drža-va je maksimalno centralizirana, pa i u slučaju po-trebe za zapošljavanjem baš za svako radno mjesto treba suglasnost ministarstva, kazao je.

Ponovno je odgovorio vijećniku Čemeu da sredstva odobrava prema prioritetima i podsjetio na projekt u komu je Županija prema Našicama osigurala 1,5 milijun kuna, a našički gradonačel-nik nula kuna. Župan kaže da bi volio da ima više novca u županijskom proračunu, no raspoloživa sredstva ne treba na brzinu potrošiti nego plani-rano rasporediti na kapitalne investicije i na više godina po prioritetima.

Seljaci zbog jedne lipe gube 2,5 milijuna kuna

U raspravi o Informaciji o žetvi i otkupu pše-nice roda 2015. godine na području Osječko-ba-ranjske županije, vijećnik Željko Franjić navodi

kako je sa zasijanih 48.000 ha dobiveno 264.000 tona pšenice, što je zadovoljavajući rezultat od 5,5 tona po ha, no ne možemo biti zadovoljni cijenom od 1,05 lipa/kg. U drugim državama cijena pšenice je veća, a imputi su maniji, dok je u Hrvatskoj obrnuto. Kaže da cijene pšenice formiraju intere-sne skupine ili karteli koji cijenu obračunavaju po kriterijima EU, a zapravo pod tom krinkom sma-njuju cijenu i otkupljuju pšenicu po proteinskoj vrijednosti od 10,5 do 12,5 kn koja je namijenjena za stočnu pšenicu, a ide za ljudsku ishranu. Tako se generira nered i pljačkaju seljaci. Ističe da je ministar i ove godine izašao s cijenom pšenice tek nekoliko tjedana poslije žetve. Još gorim drži što nema kontrole pšenice, pa se događa da proizvo-đači nose uzorke na tri mjesta i dobiju različite rezultate. Pita kako se može spriječiti taj kriminal. Da li ratari, županije ili tko drugi treba preuzeti ulogu koju treba imati ministar u zaštiti države i seljake. Predlaže da se nešto mora napraviti jer je stanje alarmantno, ljudi odlaze, a sela odumiru.

Vijećnik Boris Antunović podsjeća da je na prošloj sjednici Županijske skupštine donesena


odluka da se uputi pismo ministru poljoprivrede u komu se traži da stavi izvan snage kodeks o otkupu pšenice koji je donijelo Ministarstvo. Kodeks je ostao na snazi, a proizvođači pšenice mogu razmi-šljati samo o odustajanju od proizvodnje. Ističe da su prinosi dobri i s tom količinom Hrvatska ima samodostatnost, no jedina je zemlja u regiji koja s takvim prinosima nema financijsku dobit, što je zabrinjavajuće. Naime, kodeks nalaže da 70 posto pšenice ulazi u treću kategoriju, što znači podcje-njivanje pšenice. Pita, tko to radi, zašto i pod čijim pokroviteljstvom te podsjeća da seljaci danima na-kon žetve nisu znali kolika će biti cijena, a onda se izašlo s cijenom 1,05-1,15 po kg. Govoriti o lipama zvuči beznačajno, ali nije tako jer jedna lipa na 264.000 tona znači 2,5 milijuna kuna, a 30 lipa je 75 milijuna kuna koji su trebali završiti kod selja-ka, a završili su negdje dalje. Postavlja se pitanje za koga i čije interese Hrvatska uvozi neke pekarske proizvode, a uskoro bi mogla uvoziti i pšenicu.

Vijećnik Nikola Lelas navodi kako za hrvat-skog seljaka važi izreka "ne daj Bože da urodi" jer i s dobrim urodom uvijek nastane problem. Pita da li se velebni objekti na ulazu u Čepin grade upravo novcem otetom seljaku. Smatra da se otkupljiva-či iživljavaju nad seljacima, pa poziva političke stranke da zaustave pljačku Slavonije. Razočaran je što se sa županijske razine ne može ništa učiniti jer svaki dan svjedoči propasti farmi od kojih žive cijele obitelji, a sada su pod ovrhama.

Uz napomenu da govori kao vijećnik, Antun Kapraljević podsjetio je da se nekada uz manje tehnike i znanja, a s više rada proizvodilo jedna-ko kao sada, ali se znalo komu se prodaje i po kojoj cijeni, dok se sada ništa ne zna. U industrij-skoj proizvodnje hrane bitna je samo dobit, i to ne za cijelu zajednicu nego za veleposjednike, a

pri tome su uništena sela. Kada su prinosi dobri izmišljaju se toksini, ptičje gripe i sve drugo da se skine cijena i uništi proizvodnja. Smatra da to nije slučajno nego namjerno i sustavno. Predlaže da se na razini županije pokuša napuniti proizvodne kapacitete jer će u protivnom iz sela otići i ono malo preostalih stanovnika.

Stanje, zaključak i prijedlog mjera

Informacija o organiziranosti i stanju komu-nalnog gospodarstva na području Osječko-baranj-ske županije pripremljena je na 77 stranica mate-rijala, što je pohvalio vijećnik Ivica Čeme, koji ujedno predlaže da se ubuduće u izvješću pripremi i zaključak te prijedlog mjera za unapređenje po-stojećeg stanja.

Gradnja ULO hladnjače počinje iduće godine?

Raspravu o Izvješću o poslovanju ULO hlad-njače d.o.o. Osijek za 2014. godinu otvorio je vi-


jećnik Goran Ivanović. Ističe da ULO hladnjača zapravo ne postoji iako se o njoj govori od 2008. godine te predlaže da se prizna kako projekt nije dobro odrađen i ide dalje s novim kvalitetnije pri-premljenim i vođenim projektima.

Zamjenik župana dr. sc. Željko Kraljičak odgovorio je da najveću krivnju za stanje ovog projekta ima bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković. - Još 2009. godine imali smo gra-đevinsku dozvolu, Ministarstvo poljoprivrede je prebacilo 5 milijuna kuna Nacionalnoj veletrž-nici za učešće u izgradnji, Županijska skupština je donijela odluku o dokapitalizaciji u iznosu od 3 milijuna kuna, Gradsko vijeće Grada Osijeka za 2 milijuna kuna, no Čobanković nije dozvolio svom upravnom vijeću da novac prebaci u Osječ-ko-baranjsku županiju za izgradnju. Građevinska dozvola je produžavana dva puta, no potom je propala, a 5 milijuna kuna i danas se nalazi na računu Nacionalne veletržnice. S druge strane, Osječko-baranjska županija je prošle godine s proizvođačima jabuka pokrenula formiranje

proizvođačke organizacije Dika koja bi objedi-nila svu proizvodnju voća i povrća na prostoru Slavonije i Baranje, a Ministarstvo regionalnog razvoja prije dvije godine dalo je najbolje ocjene i tehničku potporu projektu izgradnje Regional-nog distribucijskog centra, no ministar Tihomir Jakovina ni poslije 4 godine mandata nije donio pravilnik o registraciji proizvođačkih organizaci-ja u RH, pa se ni danas ne može registrirati proi-zvođačku organizaciju. Osim toga, Ministarstvo regionalnog razvoja već dvije godine ne raspisuje natječaj za drugi krug u realizaciji ovog projekta, rekao je Kraljičak te nastavio: - Stoga je župan dr. sc. Vladimir Šišljagić ovog ljeta uputio zahtjev gradonačelniku Osijeka Ivanu Vrkiću da prihvati dokapitalizaciju ULO hladnjače sa 15 milijuna kuna. Isti iznos bi osigurala i Osječko-baranj-ska županija te bi vlastitim sredstvima izgradili važan kapacitet za razvoj voćarske proizvodnje u Slavoniji i Baranji. No, potom gradonačelnik kaže da nema tih novaca, pa će dati pisanu su-glasnost da Županija može sama dokapitalizirati i osnovati taj Centar, ali već dva mjeseca nema tog odgovora.

Kraljičak zaključuje kako Županija ima zdra-vo društvo koje uredno posluje, ima projektnu do-kumentaciju te 30 milijuna kuna koje je osigurala Županija kako bi sama izgradila ULO hladnjaču koja bi bila dio proizvođačke organizacije, a na-šim proizvođačima voća cijena koštanja ne bi bila opterećena cijenom investicije. - Znamo što treba-mo napraviti, imamo proizvodnju i proizvođače, zaštićeni brend Dika, projekte, izabranu tehnolo-giju, zatvorenu financijsku konstrukciju i župana koji nudi rješenja za cijelu Hrvatsku, ali na žalost ministarstva su prespora, kazao je.

Vijećnik Ivica Čeme zamjera zamjeniku žu-pana što krivnju usmjerava na bivšeg ministra Čo-bankovića, a krivce treba tražiti i u dugim osoba-ma. Predlaže da se radi na projektu, a ne traženju krivnje u jednoj osobi.

Čim dobijemo suglasnost Grada Osijeka - do-daje Kraljičak - na sljedećoj Skupštini predložit ćemo izmjenu društvenog ugovora kako bi iz na-ših sredstava dokapitalizirali društvo, imenovali v.d. upravitelja te početkom iduće godine krenuli u izgradnju.

Vijećnik Domagoj Hajduković kaže da tre-ba započeti projekt, a ne "plakati za prolivenim mlijekom".


Antun Kapraljević kao vijećnik upozorava da se u Hrvatskoj kao visoko centraliziranoj državi projekti ne odobravaju po kriterijima nego uz poli-tički reket i po stranačkoj povezanosti, a Slavonci nikada nisu bili složni niti su imali ministre koji bi se zalagali za interese svog kraja.

Slobodna zona Osijek d.o.o.

Povodom Izvješća o poslovanju Slobodne zone Osijek d.o.o. za 2014. godinu vijećnica Sanja Rogoz-Šola postavlja pitanje tko je bio direktor Slobodne zone te traži pojašnjenje o kojoj se osobi i presudi radi u stavci "ostala potraživanja po sudskoj presudi protiv bivšeg člana Uprave".

Direktor Slobodne zone d.o.o. Davor Boras predstavio se vijećnicima i dodao da se navedena stavka odnosi na sudsku presudu protiv bivšeg čla-na Uprave Džafera Pepića. Sudski spor datira iz 2003. godine, Boras je direktor od 2011. godine, a presuda je donesena prošle godine i naplaćuje se po zakonskim odredbama.

Radionice za mlade o EU

Vijećnica Sanja Vargić predlaže da se u Iz-mjenama i dopunama Programa rada i Financij-skog plana Županijskog savjeta mladih Osječko-baranjske županije za 2015. godinu jasnije navede kako Savjet namjerava pomoći "mladima koji su zanemareni" te koji su to projekti i skupine mla-dih. Isto tako treba pojasniti koje aktivnosti misle poduzeti radi boljeg informiranju mladih o mobil-nosti mladih i projektima unutar EU.

Predsjednica Savjeta mladih Donna Šimatić ističe da su podaci prikupljeni na redovitim sa-stancima po svim gradovima, a uočeni problem informiranosti o EU rješavat će se na radionicama na kojima će mladima govoriti stručni predavači.

"Miševi pojeli" robne zalihe

Povodom Informacije o naplati iznosa rob-nih zaliha bivše Općine Osijek vijećnik Domagoj Hajduković ima dvojbe i traži pojašnjenje.

Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić navodi da je riječ o sudskom sporu čiji je povod nastao 1980. godine u vezi ugovora o financiranju robnih rezer-vi kojim je bivša Općina Osijek doznačila 40 mi-lijuna dinara tvrtki OTP Osijek za šećer, sol i dru-gu robu. Slijedilo je ratno razdoblje, da bi 1995. godine državno pravobraniteljstvo i Poglavarstvo Osječko-baranjske županije odredili da se robne zalihe ponude na otkup OTP-u neposrednom po-godbom i po proizvođačkim cijenama. Poglavar-stvo je pripremilo ugovor na iznos od 8,2 milijuna kuna, no OTP-e je odbio ugovor. Županija potom pokreće postupak izdavanja privremene mjere za-brane otuđenja i pokreće tužbu za naplatu duga. Slijede godine pretvorbe i privatizacije OTP-a, a državno pravobraniteljstvo i Županija tuže firme pravne sljednice OTP-a. Počinju sudski sporovi, mijenjaju se zakoni, sudovi, događaju beskonačni zastoji… Zadnji događaji su da je Visoki trgovački sud donio presudu kojom odbija tužbu Županije kao neutemeljenu, a Trgovački sud u Osijeku na-laže Županiji da plati 1,4 milijun kuna parničnih troškova. Županija treba još platiti 750.000 kuna


tvrtki Paralela koja je sljednik OTP-ovih firmi, što je Županija podmirila i traži povrat. Župan smatra da je ishod spora neizvjestan jer se nije odlučiva-lo o meritumu nego o proceduralnim razlozima, no Županija je uložila žalbu i sada čeka daljnji postupak.

Vijećnik Zvonko Ibriks upozorava da je tvrt-ka Paralela 20-ta firma u slijedu OTP-a te predlaže

da Župan i stručne službe Županije stupe u kontakt s tuženom stranom kako bi nagodbom ostvarili što manji trošak za Županiju, koji može biti i višestru-ko veći, 4-5 milijuna kuna.

Vijećnik Antun Kapraljević komentira kako su 340 tona šećera, 210 tona soli, 140 tona ulja i

40 milijuna dinara "pojeli miševi". Ne vjeruje da Županija može dobiti spor jer ne vjeruje u sudstvo te predlaže nagodbu prije nego se još više izgubi.

Milica Šakota, pročelnica Upravnog odjela za upravne i pravne poslove, upozorava da postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka te da je Vrhovni sud u prosincu 2013. godine prihva-tio reviziju, ukinuo niže presude i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Naglašava da su pravna shvaćanja Vrhovnog suda obvezujuća za sve niže sudove i u cijelosti ih se moraju pridržavati, pa predlaže da se pričeka što će odlučiti Visoki trgovački sud.

Nakon objašnjena pročelnice Šakota, vijećnik Kapraljević je povukao svoj prijedlog zaključka.

Župan još jednom upozorava da je riječ o izuzetno visokim novčanim sredstvima, pa pred-laže da klubovi vijećnika detaljno pogledaju pred-met i zauzmu stav, a on će preuzeti obvezu koordi-nacije u postupku zajedničkog donošenja odluke.

Vijećnica Sanja Vargić smatra da je novac bitna stavka, no očekuje da se provjere boniteti tih sljednika da ih ovrhom ili prisilnom naplatom ne bi doveli u financijski lošu situaciju.

Predsjednik Skupštine Antun Kapraljević predlaže da vijećnici preuzmu materijale te na pri-premnom sastanku za sljedeću sjednicu Skupštinu raspravljaju o ovom problemu, što je podržao i vijećnik Goran Ilić.


Vijećnik Vlado Koren pohvalio je radne po-sjete Župana sa suradnicima općinama i gradovi-ma na području Osječko-baranjske županije, ali ima primjedbu što Župan još nije posjetio Općinu Satnicu Đakovačku koja također ima problema. Napominje da je prije desetak dana u požaru izgor-jela obiteljska kuća te pita je li se Županija uklju-čila i financijski pomogla toj obitelji.

Vijećnica Sanja Vargić napominje da je In-stitut za javne financije proveo istraživanje i anali-zirao jedinice lokalne uprave i samouprave spram ostvarenja proračuna i transparentnosti njihovog poslovanja te da je prema toj analizi Županija iz transparentnosti proračuna dobila četvorku, na čemu čestita. Grad Đakovo je na listi od 128 gra-dova zauzeo 126. mjesto, a za transparentnost i

upravljanje proračunom dobio je jedinicu. Pita Župana da li ga to brine i što namjerava poduzeti.

Vijećnik Domagoj Hajduković napominje da su Župan i ministar rada i mirovinskog susta-va potpisali ugovor o prijenosu dijela osnivačkih prava nad Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek na Republiku Hrvatsku te ga zanima što to znači za poslovanje Centra i Proračun Osječko-baranjske županije.

Vijećnik Ivan Zadravec pita kakvo je stanje u vezi ulaska migranata u Osječko-baranjsku žu-paniju te je li Županija spremna za njihov dolazak.

Vijećnik Ivica Čeme pita kada će Županija uplatiti iznos od 40.000,00 kuna koji je Grad Našice zatražio za digitalizaciju kina u Našicama. Napomi-nje da je u Planu rada Skupštine Osječko-baranjske županije za 2015. godinu predviđeno 115 tema koje Županijska skupština treba raspraviti u ovoj godi-ni te ga zanima zašto se ne ide po redu kako je to predviđeno Planom. Kao primjer navodi izvješća o poslovanju poduzeća u kojima Županija ima vla-sništvo koja su na dnevnom redu današnje sjednice, a o njima se trebalo raspravljati na sjednici u srpnju te pita tko će preuzeti odgovornost za to.

Vijećnica Sanja Rogoz-Šola napominje da Grad Đakovo nije prometno povezan redovnom autobusnom linijom s Našicama što stvara proble-me u obavljanju poslova građana te moli Župana da se o tome povede računa i što hitnije uvede redovna autobusna linija Đakovo-Našice.


Uz podsjećanje na otvorene fondove za raz-miniranje, vijećnik Boris Ljubojević pita je li Županija zadovoljna s trenutnim rješavanjem raz-miniranja poljoprivrednih i šumskih površina u Osječko-baranjskoj županiji te kako je uključena u daljnje razminiranje.

Vijećnik Ante Kristić također pita kakvo je trenutno stanje u vezi migranata i je li Župani-ja spremna na eventualnu eskalaciju te situacije. Zanima ga što je Županija do sada učinila po tom pitanju i da li do sada provedene aktivnosti finan-cijski obvezuju Županiju.

Vijećnik Jurica Žanić napominje da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 3. li-stopada 2014. godine objavio javni natječaj za korištenje sredstava za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije te pita u kojoj je fazi najavljeni projekt zamjene primarnog energen-ta obnovljivim izvorima energije na zgradama osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije i o kojem broju škola se radi.

Vezano za Projekt sufinanciranja prijevoza učenika i studenata, vijećnik Igor Medić pita ka-kvo je poštivanje obveze subvencioniranja prije-voza prema prijevoznicima od strane Županije i od strane države.

Vijećnica Frida Mikić postavlja pitanje kada će se nastaviti radovi na izgradnji Srednje škole u Donjem Miholjcu.

Vijećnica Marijana Kopljar pita hoće li Županija povećati rodiljne naknade s 500,00 na 1.000,00 kuna, kao što se predlagalo.

Vijećnica Nevenka Redžep napominje da su u Polugodišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna prikazani Upravni odjel za gospodarstvo i regi-onalni razvoj i Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj s jako niskim izvršenjem te pita je li se stanje popravilo u odnosu na ovo Izvješće.

Na postavljena pitanja vijećnika odgovore su dali župan dr. sc. Vladimir Šišljagić, tajnik Župa-nije dr. sc. Davor Brunčić i predsjednik Županijske skupštine Antun Kapraljević.

Župan dr. Šišljagić je vijećniku Vladi Korenu odgovorio je kako je u Osječko-baranjskoj županiji postoji 42 jedinice lokalne samouprave, a župan je sa suradnicima u ovoj godine obišao većinu. Među preostalih 3-4 je Satnica Đakovačka u kojoj je zadnji službeni sastanak bio prošle godine. Po drugim povodima Župan je više puta bio u toj općini, a s načelnikom je prije četiri dana razgovarao o zastojima u gradnji nastavno športske dvorane. Naime, izvođač radove poštuje dinamiku iz ugovora koji je zaključen u listopadu 2012. godine na rok od 4 godine. Županija je osigurala sredstva da bi dvorana već 2015. godine mogla biti kompletno završena i opremljena,


no slijedom standardiziranog ugovora izvođač ima pravo prilagoditi dinamiku radova, pa će Županija apelirati da se radovi ubrzaju. Župan ima i informacije o požaru u stanu na drugom katu u stambenoj zgradi, a nadležni upravni odjel zatražio je dokumentaciju o požaru od Irene Bašić. Kada dokumentacija stigne, Županija će utvrditi kako se može pomoći stradalim ljudima.

Na pitanje vijećnika Domagoja Hajdukovića što za Županiju i županijski proračun znači potpisivanje ugovora o prijenosu dijela osnivačkih prava nad Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Osijek na Republiku Hrvatsku, Župan je rekao kako je navedeni ugovor utemeljen na prošle godine donesenom zakonu. Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek i Županija uvidjeli su mogućnost da Centar preraste u regionalni centar, za što ima kadrove i opremu, a postoji je i volja Ministarstva da već ove godine s pola milijuna kuna dodatno financira njegov rad. Centar sada proširuje djelatnosti, a skrbit će o invalidima, procjeni radne i preostale radne sposobnosti, što će značajno doprinijeti i kvaliteti usluge. Pridonijet će i širenju svijesti da se i za invalide otvaraju radna mjesta kako bi preostalu radnu sposobnost na najbolji mogući način stavili u funkciju jer svi oni žele raditi, posebno mlađe dobi. Župan je zahvalio ministru Mršiću na realizaciji regionalnog centra. Na pitanje kako će se ugovor odraziti na županijski proračun, Župan očekuje da će se u narednom razdoblju morati izdvajati manje financijskih sredstva jer će država osigurati određena financijska sredstva. Osim toga, Centar uz osnovnu ima i druge djelatnosti vezano za skrb i zlostavljane osobe, što su djelatnosti koje je prošlih godina također financirala Županija.

Župan je zahvalio vijećnici Sanji Vargić što je podsjetila da je prema istraživanju Instituta za jav-ne financije Osječko-baranjska županija ocijenjena četvorkom za transparentnost spram ostvarenja proračuna i transparentnosti njihovog poslovanja. Ne može komentirati loše ocjene za Grad Đakovo, kao što ne bi mogao ni za druge gradove i općine, no ističe da se podaci mogu provjeriti, a ukoliko žele vijećnici Županijske skupštine može se tražiti očitovanje Grada Đakova.

Na pitanja vijećnika Ivana Zadravca i Ante Kristića o odražavanju problematike migranata na stanje u Županiji, dr. Šišljagić je podsjetio na događanja u noći 16. na 17. rujna, kada je iz Tovar-nika u Beli Manastir stiglo oko 10.000 izbjeglica i migranata, a da nitko iz državnog Stožera nije

dao nikakvu informaciju županijskim i gradskim čelnicima. Prvu službenu informaciju Župan je dobio 16. rujna u 15 sati od načelnika Policijske uprave Osječko-baranjske. Iste večeri sazvao je Stožer zaštite i spašavanja da bi razmotrili situaci-ju, a tada je jedina službena informacija bila da će se napušteni dom za stare osobe u Čepinu urediti za prihvat oko 500 izbjeglica koji se očekuju narednih dana, a u međuvremenu da će se puniti Zagreb, Kutina, Sisak i Ježevo. Istog trenutka dao je nalog zdravstvenim ustanovama da obave pripreme za prihvat u Čepinu. Međutim, te noći u Beli Manastir je došlo oko 10.000 izbjeglica i nastala je kaotična situacija, ljudi su ležali na ulici, pa Župan izražava nezadovoljstvo što nije primio nikakve obavijesti s državne razine. Srećom, svi izbjeglice su naredni dan prebačeni autobusima i vlakom do mađarske granice odakle su nastavili put prema Njemačkoj. Sve te radnje poduzete su samoinicijativno. - Ni danas nemamo nikakve službene informacije, a u narednom razdoblju procjenjujem da bi mogli imati problem ukoliko Mađarska zatvori granicu i zaustavi prosljeđivanje izbjeglica prema EU gdje oni žele. Cjelokupno financiranje ovih procesa pre-uzela je DUZS, a županijske službe su na dispozi-ciji i nemaju poseban trošak. Smatram da ljudi na lokalnoj razini moraju biti bolje informirani, a sada je situacija pod kontrolom, kazao je Župan.

Na pitanje vijećnika Ivice Čemea o potpori Županije za digitalizaciji kina u Našicama, Župan je rekao kako zahtjev iz Našica obrađuje stručno povjerenstvo te će – kao i u slučaju digitalizacije kina u Valpovu – biti odobrena sredstva. Podsjetio je da je na web stranici Županije objavljen poziv jedinicama lokalne samouprave za kapitalne po-moći, a rok za podnošenje zahtjeva je 31. listopa-da. Na pitanje o poštivanju Plana rada Skupštine, Župan je rekao da su već obrađene mnoge važne


teme iz Plana, ali da se često kao prioritetne name-ću i važne teme koje nisu predviđene Planom, pa se zato ne uspijeva u potpunosti poštivati planirana dinamika.

Privatni prijevoznici su na tržištu rada i Župa-nija ne može utjecati na njihove odluke o autobu-snim linijama – odgovorio je Župan na pitanje vi-jećnice Sanje Rogoz-Šola. Slaže se s mišljenjem da je potrebna autobusna linija Đakovo-Našice, baš kao i više linija za prijevoz učenika srednjih škola. Stoga Župan najavljuje novi apel prijevo-znicima za navedenu liniju, a očekuje da će ga u tomu podržati gradovi Đakovo i Našice.

Na pitanje vijećnika Borisa Ljubojevića o aktualnom stanju razminiranja, dr. Šišljagić je istaknuo kako se na tom planu puno napravilo kroz razne projekte. Nedavno je s Hrvatskim centrom za razminiranje potpisao ugovor za razminiranje svih preostalih minsko sumnjivih poljoprivrednih povr-šina. Projekt je vrijedan oko 6 milijuna kuna i za-vršit će do 31. prosinca. Preostaju još 70 četvornih kilometara minsko sumnjivih šumskih površina, za čije razminiranje Hrvatske šume i HCR pripremaju projekt Naturavita vrijedan 48 milijuna eura. Žu-pan je izrazio zadovoljstvo suradnjom s HCR-om.

Odlukom Vlada RH od 2012. godine reguli-ran je prijevoz srednjoškolaca. U Osječko-baranj-skoj županiji time je obuhvaćeno 6.800 redovitih učenika kojima se s državne razine sufinancira 75 posto cijene mjesečne karte, dok Županija sufi-nancira 5 posto. Odgovarajući na pitanje vijećnika Igora Medića kakvo je poštivanje ugovornih ob-veza, Župan je kazao kako uplate s državne razine često kasne. Tako je dug za lipanj od 2.073.000 kuna uplaćen tek prije 2-3 dana. I ranije se događa-lo da država kasni s uplatama, a Županija prebaci novac prijevoznicima čim država uplati novac na

županijski račun, dok se županijski udjel redovito podmiruje.

Kada će se nastaviti radovi na izgradnji Srednje škole u Donjem Miholjcu upitala je vijećnica Frida Mikić, a Župan odgovorio kako je izgradnja škole među županijskim prioritetima. Njena vrijednosti je 28 milijuna kuna, no ukupna vrijednost inve-sticije (s dokumentacijama i doprinosima) je više od 40 milijuna kuna, a to je novac koji Županija nema. Kako je izgradnja škole među prioritetima Ministarstva, očekujemo povlačenje sredstva na-kon natječaja iz europskih fondova te tako zatvara-nje financijske konstrukcije. Na školi su započeli određeni radovi kako se ne bi izgubila građevinska dozvola, a Županija nastoji na sve moguće načine osigurati novac za njen završetak.

Na pitanje vijećnika Jurice Žanića o projek-tima zamjene primarnog energenta obnovljivim izvorima energije na zgradama osnovnih škola, Župan je odgovorio kako je riječ o 12 osnovnih škola, a radovi su u tijeku ili su završeni. Radi se o školama u Drenju, Piškorevcima, Trnavi, Le-


vanjskoj Varoši, Dražu, Batini, Topolju, Branjini, Aljmašu, Erdutu, Šodolovcima i Vladislavcima. Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,2 milijuna kuna, a do polovice listopada svi radovi će biti završeni. Inače, Osječko-baranjska županija je žu-panija koja je povukla najviše sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (49 milijuna kuna), a projekti se odnose na povećanja energetske učinkovitosti u javnim zgradama, ku-ćanstvima, obiteljskim kućama, zgradama javnog sektora i drugim područjima. Od toga iznosa ulog Županije iznosi 36 posto ili 17 milijuna kuna, a ostalo pokrivaju korisnici. Proveden je i projekt povećanja energetske učinkovitosti u zdravstve-nim ustanovama vrijedan 4,3 milijuna kuna, a već sada Županija koordinira prijave škola na pilot projekt prijave osnovnih škola za energetsku ob-novu zgrada u djelatnosti odgoja i obrazovanja do 2020. godine, projekt vrijedan 38 milijuna kuna.

Na pitanje vijećnice Marijane Kopljar hoće li Županija povećati rodiljne naknade s 500,00 na 1.000,00 kuna, dr. Šišljagić ističe da rodiljne na-knade predstavljaju pomoć, pa i u iznosu od 550 kuna, pogotovo što i jedinice lokalne samouprave izdvajaju sredstva za takvu potporu. - Sasvim sigur-no te naknade neće poboljšati natalitetnu politiku. To je kap u moru dok se ne oporavi gospodarstvo, promijene zakonodavni okviri poticanja investicija, otvore radna mjesta za mlade ljude te riješe druga pitanja koja utječu na pronatalitetnu politiku. Osob-no bih volio kada bi svako novorođeno dijete dobilo 10.-15.000,00 kuna. No, na primjer u Makedoniji je u pripremi zakon po komu za svako treće dijete ro-dilja treba dobiti radno mjesto i tako ima osiguranu egzistenciju. Da je tako nešto moguće vjerujem da bi i bivša HDZ-ova i sadašnja SDP-ova vlast to do-nijeli, ali jedno su želje, a drugo mogućnosti. Tako ćemo postupiti i mi na Skupštini Županije kada bu-demo donosili proračun. Moja je želje bila i ostaje povećati porodiljne naknade, ali sam preodgovoran da bi postupao na takav populistički način. Županija nema novaca, osiromašena je jer su nam više od 20 milijuna kuna manji izvorni prihodi te ne znamo kako ćemo sastaviti proračun za 2016., a osobito 2017. godinu. Zato ćemo vjerojatno ostati na 550 kuna po novorođenom djetetu, srećom jedinice lo-kalne samouprave se mogu uključiti, kao i država, pa se ta suma poveća.

Stanje izvršenja Proračuna, osobito Upravnog odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj te Uprav-nog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj zani-malo je vijećnicu Nevenku Redžep. Župan ističe da je Upravni odjel za gospodarstvo svake godine

dodjeljuje potpore po zakonskoj proceduri. Župa-nija na taj način pomaže poduzetništvu, obrtima, zadrugama i drugima, no taj postupak u pravilu se ostavlja za drugo polugodište, odnosno nakon što ministarstva do 1. rujna raspišu javne pozive i odo-bre poticaje koji su značajno veći nego su to iznosi na razini Županije. Nakon toga, a slijedom zahtjeva i po proceduri Županija odobrava sredstva za odre-đene namjene. Sada je izvršenje proračuna na ni-skom postotku jer do 31. listopada je otvoren javni poziv za jedinice lokalne samouprave kojima će se raspodijeliti značajni iznosi rezervirani u proračunu. I Upravni odjel za poljoprivredu je praktično bloki-ran. Naime, na računu postoje višemilijunski iznosi, no ne možemo ih staviti u funkciju jer smo vezani propisima EU, a odgovarajući akte i dokumente kao osnova za aktiviranje tih sredstava sa razine države još nismo dobili.

Na pitanje o izvršavanju Plana rada Župa-nijske skupštine, koje je postavio vijećnik Ivi-ce Čeme, odgovorio je i tajnik Županije dr. sc. Davor Brunčić. Naglasio je kako je Plan rada


zapravo orijentacijski planski dokument koji se značajno premašuje i temama koje nisu u Planu rada, nego ih vrijeme i potrebe nalažu. - Izvr-šenje Plana pratimo i analiziramo u svakom iz-vješću Župana, a ocjene su da se svake godine plan izvršava u visokom stupnju, što govori o opravdanosti njegova donošenja. Izvršenje u ci-jelosti nije ni moguće. Kada je riječ o dinamici, uvijek se postavlja pitanje da li ćemo više robo-vati kvaliteti ili dinamici. Mi smo se opredijelili za prvo. Nikada ne želimo dolaziti pred vijeć-nike s dokumentom koji je poludovršen ili koji trpi odgovarajuće prigovore u smislu kvalitete. U tom smislu i danas imate na dnevnom redu teme koje su predviđene za kasnije razdoblje, ali

su već završene i u formi da se danas o njima raspravlja. Na pitanje o trgovačkim društvima napominjem da većina društava ne želi dostaviti materijal prije nego što prođu njihove skupštine, a one se održavaju krajem lipnja. No, danas su svi materijali kompletni, a što se tiče ustanova one idu drugom dinamikom. Dakle, riječ je o nečemu što je izvan našeg domašaja. To treba prihvatiti kao realnost, a možda ubuduće planirati izvješća za rujan i imati sigurnost da će se onda ostvariti sve proceduralne pretpostavke za razmatranje.

Predsjednik Skupštine Antun Kapraljević dodao je kako ne prihvaća kritiku Ivice Čemea. -Smatram da smo svi kao Skupština vrlo kvalitet-no i korektno sve odradili, zaključio je.

Sastanak Sastanak 2. listopada 2015.2. listopada 2015.

ODLUKE ŽUPANA U SKLOPU ODLUKE ŽUPANA U SKLOPU PRIPREMA ZA SJEDNICU PRIPREMA ZA SJEDNICU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINEŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Župan je na sastanku s pročelnicima upravnih tijela i podnositeljima odnosno nositeljima izrade materijala 2. listopada razmotrio i prihvatio niz informacija, izvješća i drugih akata čije razmatranje slijedi na narednoj sjednici Županijske skupštine. Tako su razmatrane i izmjene i dopune programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skr-bi, školstvu, kulturi i tehničkoj kulturi, kao i Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu, a potom se razmatralo nacrte programa za ista područja za 2016. godinu. Na temelju podnesenih materijala i rasprave Župan je donio odluke i o drugim točkama u okviru slijedećeg dnevnog reda:

1. Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području Osječko-baranjske županije 2. Izvješće o stanju i problematici građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta na području

Osječko-baranjske županije 3.a) Prijedlog Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-

baranjske županije u 2016. godini b) Prijedlog Financijskog plana Uprave za ceste Osječko-baranjske županije za 2016. godinu i

projekcije za 2017. i 2018. godinu 4. Nacrt Programa sufi nanciranja državne izmjere i katastra nekretnina na području Osječko-baranjske

županije za razdoblje 2015. - 2018. godine 5. Nacrt Sporazuma o sufi nanciranju Programa izgradnje Sustava navodnjavanja Baranja 6. Nacrt Plana zaštite i spašavanja Osječko-baranjske županije 7. Nacrt Plana civilne zaštite Osječko-baranjske županije 8. Prijedlog Socijalnog plana Osječko-baranjske županije 2015. - 2020. 9. Izvješće o provedbi Nacionalne populacijske politike na području Osječko-baranjske županije

tijekom 2014. godine


10. Izvješće o provedbi Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine na području Osječko-baranjske županije u 2014. godini

11. Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u zdravstvu na području Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

12. Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u djelatnosti socijalne skrbi na području Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

13. Nacrt Izmjena i dopuna Programa javnih potreba u školstvu na području Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

14. Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u kulturi na području Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

15. Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi na području Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

16. Izmjene i dopune Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu a) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu i

projekcija za 2016. i 2017. godinu b) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Osječko-baranjske županije

za 2015. godinu17. Nacrt Odluke o izmjenama Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu fi nanciranja domova za starije i

nemoćne osobe čiji je osnivač Osječko-baranjska županija u 2015. godini18.a) Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu fi nanciranja decentraliziranih

funkcija osnovnog školstva na području Osječko-baranjske županije u 2015. godini b) Nacrt Odluke o izmjeni Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu fi nanciranja decentraliziranih

funkcija srednjih škola i učeničkih domova na području Osječko-baranjske županije u 2015. godini19. Nacrt Izmjena Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na

nefi nancijskoj imovini u školstvu Osječko-baranjske županije u 2015. godini20. Nacrt Izmjena Plana rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja

školskih objekata u Osječko-baranjskoj županiji u 2015. godini21. Program rada i Financijski plan Županijskog savjeta mladih Osječko-baranjske županije za 2016.

godinu22. Nacrt Programa javnih potreba u zdravstvu na području Osječko-baranjske županije za 2016. godinu23. Nacrt Programa javnih potreba u djelatnosti socijalne skrbi na području Osječko-baranjske županije

za 2016. godinu24. Nacrt Programa javnih potreba u školstvu na području Osječko-baranjske županije za 2016. godinu25. Nacrt Programa javnih potreba u kulturi na području Osječko-baranjske županije za 2016. godinu26. Prijedlog Programa javnih potreba u sportu na području Osječko-baranjske županije za 2016. godinu27. Nacrt Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi na području Osječko-baranjske županije za 2016.

godinu28.a) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu fi nanciranja decentraliziranih funkcija osnovnog

školstva na području Osječko-baranjske županije u 2016. godini b) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu fi nanciranja decentraliziranih funkcija srednjih

škola i učeničkih domova na području Osječko-baranjske županije u 2016. godini29. Nacrt Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefi nancijskoj

imovini u školstvu Osječko-baranjske županije u 2016. godini30.a) Nacrt Zaključka o prodaji dionica trgovačkog društva Odvodnja d.d. Darda b) Nacrt Zaključka o prodaji dionica trgovačkog društva Vuka d.d. Osijek31. Nacrt Odluke o plaći i naknadi za rad dužnosnika Osječko-baranjske županije32. Nacrt Odluke o promjeni djelatnosti Doma zdravlja Donji Miholjac33. Prijedlog Zaključka o utvrđivanju Prijedloga II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Osječko-

baranjske županije za javnu raspravu34. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Konačni prijedlog V. ciljanih izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja grada Belišća


35. Prijedlog Predugovora o priključenju za potrebe Sustava navodnjavanja Dalj36. Prijedlog Sporazuma o provedbi fi nancijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za

fi nanciranje izvanrednih mjera za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj37. Prijedlog Sporazuma o fi nanciranju radova na preinaci pontona u putničkom pristaništu u Aljmašu38. Prijedlog Zaključka o opremanju športskih terena na području Osječko-baranjske županije39. Prijedlog rješenja o dodjeli posebnih potpora poljoprivredi iz Proračuna Osječko-baranjske županije

za 2015. godinu a) Prijedlog Rješenja o dodjeli potpore iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

Općini Bizovac za uređenje ruralnog prostora na području Osječko-baranjske županije b) Prijedlog Rješenja o dodjeli potpore male vrijednosti iz Proračuna Osječko-baranjske županije za

2015. godinu organizatoru manifestacije s područja Osječko-baranjske županije od značaja za razvoj poljoprivrede

c) Prijedlog Rješenja o dodjeli potpora iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu organizatorima i sudionicima manifestacija s područja Osječko-baranjske županije od značaja za razvoj poljoprivrede

d) Prijedl og Rješenja o dodjeli potpora iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu sudionicima i organizatorima manifestacija s područja Osječko-baranjske županije od značaja za očuvanje tradicije i kulturne baštine

40. Prijedlog Rješenja o odobrenju fi nancijske potpore iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Zračnoj luci Osijek d.o.o. za sufi nanciranje projekata u zračnom prometu

41. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Osječkom sajmu

42. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Općini Kneževi Vinogradi

43. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu za podmirenje troškova ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada javne namjene

44. Prijedlog Rješenja o odobrenju fi nancijskih sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu za fi nanciranje energetskog pregleda i izradu energetskog certifi kata Medicinskoj školi Osijek

45. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Centru za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" iz Osijeka

46. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Udruzi roditelja djece oboljele od malignih bolesti "Moje dijete" iz Osijeka

47. Prijedlog rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu za sakralne objekte

48. Prijedlog Ugovora o osnivanju prava služnosti postavljanja kabela na dijelu k.č. br. 633 u k.o. Golinci radi izgradnje i održavanja elektroenergetskog objekta: KB 10(20) kV interpolacija TS Kućanci 11 i TS 10(20)/0,4 kV Kućanci 11

49. Prijedlog Ugovora o osnivanju prava služnosti postavljanja cjevovoda pitke vode na dijelu k.č. br. 507 u k.o. Hrastin u svrhu izgradnje bioplinskog postrojenja

50. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na utvrđivanje međa i parcelaciju k.č. br. 761/38 u k.o. Koška

51. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti za otpis duga s osnove kamata trgovačkom društvu Vodoopskrba d.o.o. iz Darde

52. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku Medicinske škole Osijek, Osijek o oslobađanju učenika od plaćanja participacije za školsku godinu 2015./2016.

53. Zahtjev Esseker grupe d.o.o. Osijek za očitovanjem o pravu prvokupa nekretnina u k.o. Osijek kao kulturnog dobra

54. Zahtjev Sandre Barman iz Osijeka za očitovanjem o pravu prvokupa nekretnine u k.o. Osijek kao kulturnog dobra


55. Izvješće o obavljenoj unutarnjoj reviziji u 2015. godini "Revizija namjenskog trošenja potpora za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja na području OBŽ"

56. Prijedlog Rješenja o odabiru najpovoljnije ponude lož ulja za osnovne i srednje škole Osječko-baranjske županije

57. Prijedlog I. Dodatka Ugovoru o izvođenju radova rekonstrukcije vanjskih ovojnica zgrada škola na području Osječko-baranjske županije Grupa J - OŠ Ernestinovo

58. Prijedlog Ugovora o izradi idejnog rješenja i vlasničkog elaborata za pristupnu cestu RCGO (broj ugovora: U-N 57/15)

59. Prijedlog Ugovora o stručnom nadzoru nad radovima povećanja energetske učinkovitosti na nestambenim zgradama (broj ugovora: U-N 58/15)

60. Prijedlog Ugovora o stručnom nadzoru nad izgradnjom i održavanjem športskih terena (broj ugovora U-N 59/15)

61. Prijedlog Zaključka o prestanku koncesije dodijeljene Nevenki Pinter za obavljanje javne zdravstvene službe u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na području Grada Osijeka

62. Prijedlog Izmjena i dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

63. Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Ekonomske i upravne škole Osijek, Osijek

64. Prijedlog Rješenja o imenovanju povjerenika za otpad u Osječko-baranjskoj županiji i njegove zamjenice

Stanje lovstva i ribolova

Kvalitetnom suradnjom Županije i lovačkih društava u mnogim područjima lovstva učinjeni su značajni pomaci, a jedan od temelja suradnje je Program unaprjeđenja lovstva. Temeljna inten-cija ovog planskog dokumenta, čiji je rok provedbe pet godina (2011. - 2015.) jest različitim projektima stvoriti preduvjete za održivi razvoj lovstva na po-dručju Županije te omogućiti lovačkim društvima da lakše zadovolje izuzetno visoke standarde koje pred njih postavlja najnovija zakonska regulativa.

Županija je u 2014. godini izdvojila značajna sredstva kako bi podigla lovstvo našega područja na višu razinu. Jedan od najvećih problema razvo-ja lovstva jesu velike štete od divljači na poljopri-vrednim usjevima i u voćnjacima, pa su sukladno Zakonu o lovstvu propisane mjere za sprječavanje šteta od divljači koje su dužni poduzimati lovoo-vlaštenici, a propisana su i prava i dužnosti kori-snika zemljišta. Slijedom navedenog, vidljivo je da samo zajedničkim aktivnostima lovoovlašteni-ka i korisnika zemljišta štete od divljači mogu se smanjiti i dovesti u razumne okvire.


Osječko-baranjska županija ima velike mo-gućnosti u razvoju lovnog turizma, no potrebno je proširiti kapacitete za smještaj gostiju i osnovati specijaliziranu agenciju koja bi dovodila zaintere-sirane skupine lovaca i prezentirala im svu razno-vrsnost, bogatstvo i ljepotu slavonsko-baranjskih lovišta.

Slatkovodna akvakultura, odnosno ribarstvo suočeno je s brojnim problemima već niz godi-na. Današnja proizvodnja slatkovodne ribe iznosi 5.000 - 6.000 tona, dok se u prijeratnim godinama proizvodilo 16.000 tona. Ukupne površine ribnja-ka na području Županije iznose 2.900 ha od čega je u eksploataciji 1.000 ha, što ne zadovoljava po-trebe tržišta. Problemi ribarstva su nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe, sezonski ka-rakter, nedostatak marketinške koncepcije, siro-maštvo asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne cijene, uzrokovane niskom pro-izvodnjom i visokim fiksnim troškovima, što su indikatori da ova grani poljoprivrede nije tržišno konkurentna.

Sve pozitivniji su trendovi u razvoju lovnog i ribolovnog turizma, športskih natjecanja te kulinar-skih priredbi u sklopu turističkih zajednica u čemu prednjače slavonsko-baranjski brendovi poput "Ri-barskih dana", "fiš paprikaša", "šarana u rašljama", "pečene dunavske ribe" i sl. Diverzifikacijom pri-marne proizvodnje i prerade ribe otvaraju se nove perspektive razvoja i dodavanje nove vrijednosti ribi kao zdravoj namirnici u ljudskoj prehrani.

Za popravljanje stanja u slatkovodnom ri-barstvu važno je unaprijediti preradu ribe i tržište ribom i ribljim prerađevinama, ojačati nadzor i kontrolu kroz ribarsku inspekciju i koordinaciju između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministar-stva pomorstva, prometa i infrastrukture i ribolov-nih organizacija na graničnim rijekama Drava-Dunav, znanstveno praćenje stanja u ribarstvu te kontinuirano poticanje ribiča i ribara na edukaciju i usavršavanje.

Nedostatak sredstava ugrožava održavanje cesta i sigurnost prometa

Uprava za ceste Osječko-baranjske županije je predložila, a župan dr. sc. Vladimir Šišljagić prihvatio Plan građenja i održavanja županij-skih i lokalnih cesta na području Osječko-baranj-ske županije za 2016. godinu i projekcije za 2017.

i 2018. godinu. Na temelju planiranih sredstava u 2016. godini ŽUC će raspolagati sa sredstvima u iznosu od 59.592.000,00 kuna što je 13 % manje nego što je planirano ostvariti u 2015. godini.

S tim sredstvima financirat će se programi radova redovnog (26.000.000,00 kuna) i izvanred-nog održavanja (8.500.000,00 kuna) te građenja i rekonstrukcije (15.400.000,00 kuna). ŽUC će osigurati i proporcionalni dio prihoda u dijelu od 7,9 % Gradu Osijeku za bivše županijske i lokalne ceste koje su preuzete na upravljanje. Za tu na-mjenu planirano je 4.540.000,00 kuna i dodatnih 5.152.000,00 kuna za funkcioniranje ŽUC-a.

S raspoloživim sredstvima u 2016. godini nije moguće održati postojeću kvalitetu i sigur-nost prometa na županijskim i lokalnim cesta, a njihov daljnji razvoj, poboljšanja i modernizacija postaju sve dalja budućnost. To je izravna poslje-dica kontinuiranog obezvređivanja i smanjenja financijskih sredstava namijenjenih za županijske i lokalne ceste koje je počelo s utjecajem inflacije i poskupljenja naftnih derivata od 2002. godine do danas, što je rezultiralo povećanjem svih ci-jena izvođenja radova na cestama za 40 do 50 % u odnosu na 2002. godinu. Stanje je dodatno po-goršano odlukama ministra pomorstva, prometa i infrastrukture 2013. godine kojima je smanjio prihode od naknada za financiranje građenja i odr-žavanja javnih cesta za oko 6.000.000,00 kuna. Stoga je nužno na razini resornog ministarstva osi-gurati dugoročno održivi sustav financiranja svih županijskih i lokalnih cesta kako bi se spriječilo njihovo propadanje.

U županijske i lokalne ceste Osječko-baranj-ske županije razvrstano je ukupno 1.138,424 kilo-metara. Od toga broja čak 214,194 km ili 18,81 % nema asfaltni zastor. Ceste bez suvremenog kolni-ka nalaze se u 8 naselja: Gazije, Gornja Motičina (izvan naselja), Selci, Cerovac, Rozmajerovac, Paučje, Milinac i Ratkov Dol i zaselak Arduševac.

Program sufinanciranja državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2015. - 2018. godine

Za provođenje Programa sufinanciranja dr-žavne izmjere i katastra nekretnina na područ-ju Osječko-baranjske županije za razdoblje 2015. - 2018. godine u Proračunu Županije planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 13.200.000,00


kuna. Župan tako predlaže Županijskoj skup-štini donošenje Programa prema komu će se za tu namjenu u 2015. godini rasporediti ukupno 3.200.000,00 kuna, i to 45.000,00 kuna za obvezu po Ugovoru o javnim uslugama za obavljanje geo-detsko-katastarskih usluga u svrhu izrade katastra nekretnina na području Općine Marijanci za ka-tastarsku općinu Čamagajevci, zatim 133.000,00 kuna za obvezu na području Općine Magadenovac za katastarsku općinu Šljivoševci, 63.000,00 kuna za obvezu na području Općine Satnica Đakovačka za katastarsku općinu Gašinci, 239.000,00 kuna za obvezu na području Općine Gorjani za katastarsku općinu Gorjani i 120.000,00 kuna za obvezu na području Općine Donja Motičina za katastarsku općinu Donja Motičina. Ove godine izdvaja se i 2.600.000,00 kuna za ugovorne obveze iz prethod-nih godina i za provedbu Programa na području jedinica lokalne samouprave s kojim će se zaklju-čiti novi ugovori, a za istu namjenu u 2016. godi-ni 4.000.000,00 kuna te po 3.000.000,00 kuna u 2017. i 2018. godini.

Sufinanciranjem do uređenja 182,4 km kanala

Sustav navodnjavanja Baranja dio je Na-cionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, a predstav-lja mješoviti melioracijski sustav koji se proteže na prostoru Općine Kneževi Vinogradi na površini od 5.000 ha, od čega je 3.500 ha kojima raspolaže Belje d.d. Darda, a 1.500 ha je u privatnom vla-

sništvu. Osnova cijelog Sustava je Lateralni kanal Kneževi Vinogradi - Zmajevac kao višenamjen-ski je kanal duljine 12,3 km. Njegova je uloga u obrani od poplava, a dodatna svrha je korištenje voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Predviđena je i izgradnja 34 ustava na južnom na-sipu Lateralnog kanala preko kojih će se propuštati pojedinačna količina vode u postojeće osnovne i detaljne melioracijske kanale na području obu-hvata. Ukupna duljina svih kanala za odvodnju je 182,4 km koji će se urediti da služe za odvodnju i navodnjavanje

Izgradnja Sustava navodnjavanja Baranja planirana je u dvije faze, odnosno prvo će se iz-graditi Lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmaje-vac, a nakon toga urediti kanalske mreže. Slijedom navedenog Hrvatske vode su provele potrebne postupke za njegovu izgradnju i zaključile ugo-vor s odabranim izvoditeljem radova. Izgradnja je započela 2013. godine i kanal je 8. lipnja 2015. godine svečano otvoren. Ukupna vrijednost ra-dova na Lateralnom kanalu je 52.817.172,92 kn (uključivo PDV).

Kako se radi o velikom sustavu navodnjava-nja, a čija je izgradnja od interesa i za Osječko-baranjsku županiju, Hrvatske vode su dostavile Osječko-baranjskoj županiji prijedlog Sporazu-ma o sufinanciranju Programa izgradnje Susta-va navodnjavanja Baranja, ukupne vrijednosti 21.000.000,00 kuna. Navedenim prijedlogom ob-veza Županije u 2015. godini iznosi 1.500.000,00 kuna te 2.700.000,00 kuna za 2016. godinu. Ob-


veza Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda u 2015. godini iznosi po 3.000.000,00 kuna te po 5.400.000,00 kuna u 2016. godini. Župan je pri-hvatio Nacrt Sporazuma te isti proslijedio Župa-nijskoj skupštini na razmatranje i usvajanje.

Preinake pontona u Aljmašu (i) za ekstremne vodostaje

U cilju razvoja kontinentalnog turizma Osječ-ko-baranjske županije, između ostaloga, izgrađeno je i Putničko pristanište u Aljmašu, a ukupna vrijednost radova iznosila je 2.281.321,10 kuna, što je financirala Županija. Pristanište je otvoreno 18. travnja 2013. godine, međutim tijekom 2014. godine uslijed visokog vodostaja ponton je bilo nužno odvezati i odvesti na sigurnu lokaciju kako ne bi došlo do njegova oštećenja. S obzirom na sve učestalije visoke vodostaje, Hrvatski registar brodova dao je uvjetnu svjedodžbu te je uvjetovao da se izvedu radovi na preinaci pontona u smislu njegove sigurnosti neovisno o vodostaju rijeke Dunav.

Javna ustanova Lučka uprava Vukovar naru-čila je i financirala projektnu dokumentaciju za navedene preinake, a Župan je prihvatio Prijed-log Sporazuma o financiranju tih radova. Prema projektu potrebno je produžiti most, omogućiti vertikalno zakretanje mosta oko zgloba uz bok pristana, dodati dva odupirača i dvije paralelne vodilice za obalne zglobove te dvije armirano-be-tonske temeljne stope za vodilice klizača odupi-

rača. Prema sporazumu Županija će tu namjenu izdvojiti maksimalno 170.000 kn (s PDV-om).

Sufinanciranje projekata u zračnom prometu

U svrhu realizacije projekata kojima se osigu-rava unaprjeđenje djelatnosti Zračne luke Osijek d.o.o., pretežito u svezi prihvata i otpreme doma-ćih i međunarodnih zrakoplova, proširenja posto-jeće mreže letova te osiguravanja redovne otvore-nosti, Zračna luka Osijek uputila je zamolbu za financijsku potporu Osječko-baranjske županije. Nakon analize zamolbe, Župan je donio rješenje o odobrenju 400.000,00 kuna financijske potpore iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Zračnoj luci Osijek za sufinanciranje pro-jekata u zračnom prometu.

Potpore za razvoj proljoprivrede

Dodijeljene su potpore organizatorima i sudionicima manifestacija od značaja za razvoj poljoprivrede s područja Osječko-baranjske župa-nije, kao posebna potpora u okviru horizontalnih instrumenata potpore koja se primjenjuju i na po-ljoprivredni sektor u ukupnom iznosu od 30.000,00 kuna, i to Županijskom savezu pčelara Osječko-ba-ranjske županije za sudjelovanje na manifestacija-ma "Mladi i med" i "Osijek je kolijevka pčelarstva" (20.0000,00 kuna), Udruzi voćara "Voćar - Đakov-ština" i Savjetodavnoj službi, Podružnica Osječko-baranjske županije za organizaciju i sudjelovanje


na 14. županijskoj izložbi "Jabučni dani 2015.", 10. regionalnoj i 8. međunarodnoj izložbi jabuka i pre-rađevina od jabuke (5.000,00 kuna) te Turističkoj zajednici Baranje za organizaciju i sudjelovanje na manifestaciji "Jesen u Baranji" i natjecanje u ku-hanju fiš paprikaša kao sastavnog dijela baranjske gastronomije (5.000,00 kuna)

Dodijeljene su potpore sudionicima i or-ganizatorima manifestacija od značaja za oču-vanje tradicije i kulturne baštine s područja Osječko-baranjske županije koje su od interesa za Županiju, kao posebne potpore poljoprivredi u okviru horizontalnih instrumenata potpore koje se primjenjuju i na poljoprivredni sektor u uku-pnom iznosu od 17.000,00 kuna. Sredstva su odo-brena Matici Slovačkoj Jurjevac za organizaciju i sudjelovanju na manifestaciji "Pod stoljetnim

glogovima" (2.000,00 kuna), Udruzi za promi-canje kulturne baštine "Bakin šporet" Osijek za troškove sudjelovanja na manifestacijama tije-kom godine u cilju promicanja kulturne baštine kroz izradu rukotvorina, pripremu i prezentaciju slavonskih zaboravljenih jela i slastica (2.000,00 kuna), Hrvatskom kulturno umjetničkom društvu Željezničar Osijek za organizaciju svečanog kon-certa povodom proslave 90. obljetnice postojanja HKUD-a Željezničar (10.000,00 kuna), Konjogoj-skoj udruzi "Čepin" za pokriće opravdanih troško-va organizacije i sudjelovanje na 1. Memorijalnom turniru "Antun Mandić-Tuno" (2.000,00 kuna) i Udruzi uzgajatelja malih životinja "Baranja" Bra-njin Vrh za sudjelovanje na domaćim i međuna-rodnim izložbama tijekom godine s baranjskim golubom i drugim malim životinjama članova Udruge (1.000,00 kuna).

Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite iz projekta jedan je od oblika kojima Osječko-baranjska županija nastoji pomoći razvoj gospodarstva. Župan je stoga na sastanku s pročelnicima upravnih tijela i podnositeljima odnosno nositeljima izrade materijala 14. listopada donio više odluka i akata kojima izravno pomaže poduzetničke projekte, ali i potiče stvaranje poticajne poduzetničke klime, što se može vidjeti u provođenju projekta najbolje poduzetničke ideje. Na dnevnom redu sastanka bile su slijedeće točke dnevnog reda: 1.a) Prijedlog Pravilnika o subvencioniranju kamata na poduzetničke kredite iz projekta "Kreditiranje obrtnih sredstava" b) Prijedlog Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za provedbu projekta

"Kreditiranje obrtnih sredstava" 2. Prijedlog sporazuma o subvencioniranju kamata na poduzetničke kredite prema Programu "Kreditom

do uspjeha 2014.", Mjera 1. "Kreditom do konkurentnosti" a) poduzetnicima koji ulažu na području Grada Osijeka b) poduzetnicima koji imaju sjedište ili ulažu na području Grada Valpova c) poduzetnicima koji imaju sjedište i ulažu na području Općine Erdut d) poduzetnicima koji imaju sjedište i ulažu na području Općine Kneževi Vinogradi e) poduzetnicima koji imaju sjedište ili ulažu na području Općine Vladislavci 3. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Konačni prijedlog II. Izmjena i dopuna Prostornog

plana uređenja Grada Našica 4. Prijedlog Sporazuma o suradnji na realizaciji projekta rekonstrukcije školske športske dvorane

Osnovne škole kralja Tomislava Našice 5. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

Osječkom sajmu 6. Prijedlog rješenja o odobrenju potpora iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu za

unaprjeđenje lovstva na području Osječko-baranjske županije


ŽUPANIJA ŽUPANIJA SUBVENCIONIRA KAMATE SUBVENCIONIRA KAMATE

ZA PODUZETNIČKE KREDITEZA PODUZETNIČKE KREDITE


a) za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama b) lovačkim društvima za nabavu opreme za sprječavanje šteta od divljači c) Lovačkom društvu "Fazan" Laslovo za razvoj i unaprjeđenje lovnog turizma d) Lovačkom društvu "Vepar" Vardarac za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač 7. Prijedlog Rješenja o dodjeli fi nancijske pomoći iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015.

godinu za sufi nanciranje liječenja jelena običnog 8. Prijedlog Rješenja o odobrenju fi nancijskih sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za

2015. godinu za izradu projektne dokumentacije Domu zdravlja Našice 9. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na utvrđivanje međa za k.č. br. 330 u k.o. Petrijevci10. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Prijedlog Odluke Tehničke škole i prirodoslovne

gimnazije Ruđera Boškovića, Osijek o iznosu participacije roditelja/skrbnika učenika za školsku godinu 2015./2016.

11. Prijedlog Rješenja o javnoj nabavi za izvođenje radova na održavanju kosog krova i potkrovlja, dvorišna zgrada Županijska 4, Osijek

12. Prijedlog Rješenja o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za dodjelu sredstava za sufi nanciranje nabave školskih udžbenika u školskoj godini 2015./2016.

13. Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, Osijek

14.a) Prijedlog Rješenja o odobrenju fi nancijskih sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu za realizaciju projekta najbolja poduzetnička ideja na području Osječko-baranjske županije u 2015. godini

b) Prijedlog Rješenja o utvrđivanju iznosa ukupnog novčanog fonda te broja i vrijednosti pojedinačnih nagrada za projekt najbolja poduzetnička ideja na području Osječko-baranjske županije u 2015. godini

15.a) Prijedlog Zaključka o utvrđivanju amandmana na Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu

b) Prijedlog Zaključka o utvrđivanju amandmana na Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu

16.a) Prijedlog Zaključka o utvrđivanju amandmana na Prijedlog Proračuna Osječko-baranjske županije za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018. godinu



POTPORA RAZVOJU POTPORA RAZVOJU JEDINICA LOKALNE JEDINICA LOKALNE

SAMOUPRAVESAMOUPRAVE

b) Prijedlog Zaključka o utvrđivanju amandmana na Prijedlog Odluke o izvršavanju Proračuna Osječko-baranjske županije za 2016. godinu

17.a) Prijedlog Rješenja o otvaranju računa za posebne namjene Osječko-baranjske županije za provođenje izbora za zastupnike u Hrvatski sabor

b) Prijedlog Rješenja posebne namjene Osječko-baranjske županije za provođenje izbora za zastupnike u Hrvatski sabor

18. Prijedlog Rješenja o odobrenju sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu Centru za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" iz Osijeka

19. Prijedlog izmijenjenog teksta Ugovora o izvođenju radova na povećanju energetske učinkovitosti na nestambenim zgradama

Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite

U cilju poticanja razvoja gospodarstva Osječ-ko-baranjska županija koristi mnoge oblike potpo-ra. Među novim projektima je subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite iz projekta "Kre-ditiranje obrtnih sredstava", za što je izrađen Pravil-nik kojim se uređuje postupak dodjele financijske potpore iz proračuna Osječko-baranjske županije. Ova financijska potpora odobrava se u vidu subven-cije kamatne stope od 2 postotna poena na odobreni kredit poslovnih banaka s kojima će Županija za-ključiti ugovor o provođenju ovog projekta.

Za predsjednika Povjerenstva za provedbu projekta "Kreditiranje obrtnih sredstava" imenovan je zamjenik župana Dragan Vulin, dok su članovi Marijana Eljuga, Ivana Katavić Milardović i Snježana Raguž.

Župan je ujedno prihvatio Prijedlog Spora-zuma o subvencioniranju kamata na poduzetničke kredite poduzetnicima koji ulažu na području Gra-da Osijeka prema Programu "Kreditom do uspjeha 2014.", Mjera 1. "Kreditom do konkurentnosti" iz-među Osječko-baranjske županije i Grada Osije-ka. Isti sporazum potpisat će se s predstavnicima

jedinica lokalne samouprave za poduzetnike koji ulažu na području Grada Valpova te općina Erdut, Kneževi Vinogradi i Vladislavci.

Potpore za unaprjeđenje lovstva

Sukladno Odluci o potporama za unaprje-đenje lovstva na području Osječko-baranjske žu-panije, i ove godine proveden je postupak dodjele tih potpore. Nakon javnog poziva zainteresirane udruge podnijele su zahtjeve, a nadležno Povje-renstvo ih razmotrilo te predložilo Županu da se potpore dodijele Kinološkom društvu "Osijek" za sufinanciranje sudjelovanja na Državnom prven-stvu u kupu "Svetog Huberta" koji se održava u Zadru od 5. - 7. studenoga 2015. godine u iznosu od 1.500,00 kuna, Lovačkom društvu "Srndać" Karanac (1.477,00 kuna), Lovačkom društvu "Fa-zan" Darda (2.670,00 kuna) i Lovačkom društvu "Sokol" Topolje (5.000,00 kuna) za nabavu opre-me za sprječavanje šteta od divljači, Lovačkom društvu "Fazan" Laslovo za pokriće troškova izvr-šenog ulaganja za izgradnju lovačke kuće u iznosu od 3.328,00 kuna te Lovačkom društvu "Vepar" Vardarac za pokriće troškova kupovine zemljišta za osnivanje remiza za divljač u zajedničkom lo-vištu u iznosu od 10.000,00 kuna.

Na sastanku s pročelnicima upravnih tijela i podnositeljima odnosno nositeljima izrade materijala održanom 16. listopada, Župan je donio odluke i rješenja kojima dio sredstava Proračuna Županije usmjerava za ravnomjeran razvoj svih područja Županije. Naime, Osječko-baranjska županija ulaže u izradu, poboljšanje ili proširenje infrastrukture (vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, nerazvrstane ceste, poduzetničke zone i inkubatore) u poboljšanje društvene i povezane infrastrukture (društvene domove, vatrogasne domove, kuće oproštaja, športske terene i dječja igrališta, biciklističke


staze i drugo) te u izradu i ažuriranje planova razvoja jedinica lokalne samouprave, a u cilju podizanja kvalitete života stanovnika kako bi se što potpunije riješile potrebe lokalnih zajednica. Na dnevnom redu bile su slijedeće točke:1. Prijedlozi ugovora o dodjeli fi nancijske pomoći iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015.

godinu jedinicama lokalne samouprave2. Prijedlog Rješenja o odobrenju akontacije sredstava iz Proračuna Osječko-baranjske županije za

2015. godinu za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Osječko-baranjske županije

Financijske pomoći jedinicama lokalne samouprave

U skladu s raspoloživim sredstvima, a uvaža-vajući proračunski prihod po stanovniku, ukupnu vrijednost investicije, stupanj realizacije investici-je, financijski udio jedinice lokalne samouprave u investiciji, prethodno odobrene pomoći jedinici lo-kalne samouprave, Župan je donio Plan raspodjele financijske pomoći jedinicama lokalne samou-prave iz Proračuna Osječko-baranjske županije za 2015. godinu. Temeljem dostavljenih zamolbi za odobrenje, financijske pomoći dodijeljene su:

Gradu Belom Manastiru za izgradnju mr-tvačnice u Belom Manastiru (50.000,00 kuna).

Gradu Belišću za izgradnju dijela sanitarno-fekalne kanalizacije u naselju Bistrinci (90.000,00 kuna), izgradnju komunalne i gospodarske infra-strukture u poslovnoj zoni Gospodarska zona Kod pruge u Belišću (100.000,00 kuna), opremanje zgrade Poduzetničkog inkubatora u Belišću, po-stavljanje solarne elektrane (100.000,00 kuna), uređenje zgrade DVD Bocanjevci (10.000,00 kuna), dogradnju spremišta uz postojeću mrtvač-nicu u Belišću (20.000,00 kuna), rekonstrukciju

Doma kulture u Belišću, opremanje kuhinje druš-tvenog doma u Bistrincima, renoviranje druš-tvenog doma u Vinogradcima, rekonstrukciju i postavljanje nadstrešnice na društvenom domu u Tiborjancima (100.000,00 kuna), sanaciju pre-ljevnih kanala na gradskom bazenu u Belišću (30.000,00 kuna), izradu projektne dokumentacije za tribine na nogometnom igralištu kčbr.437. k.o. Belišće (20.00,00 kuna), nabavku opreme za street workout park (30.000,00 kuna), nabavku opreme za novoizgrađeno rukometno igralište u Gatu (25.000,00 kuna) i sanaciju rukometnog igrališta u Belišću (40.000,00 kuna).

Općini Bilje za sufinanciranje glavnog pro-jekta za kanalizacijsku mrežu u naselju Kopače-vo i spojni cjevovod Kopačevo-Bilje (50.000,00 kuna), uređenje nerazvrstane ceste Livadske ulice u Lugu (100.000,00 kuna), sufinanciranje pro-jektne dokumentacije za nerazvrstane ceste za ulice Ivana Mažuranića, Biljske satnije ZNG i J.J.Strossmayera (25.000,00 kuna)

Općini Bizovac za vodocrpilište Jarčevac (27.565,17 kuna), izgradnju vodovodne mreže u Cvjetnoj ulici u Bizovcu (50.000,00 kuna), iz-gradnju javne rasvjete u Zoni malog gospodarstva


Sajmište u Bizovcu (50.000,00 kuna), sanaciju nerazvrstane ceste u Zrinsko-Frankopanskoj uli-ci u Samatovcima (25.000,00 kuna), rekonstruk-ciju vatrogasnog doma i spremišta u Bizovcu (50.000,00 kuna), uređenje kuće oproštaja u Bi-zovcu (30.000,00 kuna), sufinanciranje projekta uređenja Edukativno-društvenog centra u Bizovcu (50.000,00 kuna), sufinanciranje uređenja mjesnog društvenog doma u Samatovcima (20.000,00 kuna), uređenje sanitarnog čvora i vodovodnih instalacija u društvenom domu u Cretu Bizovačkom (10.000,00 kuna), obnovu društvenog doma u Habjanovcima (30.000,00 kuna), uređenje prostorija KUD-a "Bi-zovac" (30.000,00 kuna) i izgradnju novog dječjeg igrališta u Samatovcima (30.000,00 kuna).

Gradu Donjem Miholjcu za uređaj za proči-šćavanje otpadnih voda na području grada Donjeg Miholjca (300.000,00 kuna), financiranje projek-tne dokumentacije kuće oproštaja na groblju Sve-tog Križa u Donjem Miholjcu (50.000,00 kuna), izgradnju i opremanje dječjeg igrališta Donjem Miholjcu (56.325,00 kuna) i polivalentno sportsko igralište u sklopu kompleksa u Donjem Miholjcu (50.000,00 kuna).

Općini Darda za izgradnju kanalizacije u na-selju Mece (70.000,00 kuna) i izgradnju otvorenog višenamjenskog športskog terena u Švajcarnici (100.000,00 kuna).

Općini Donja Motičina za izgradnju vo-doopskrbne mreže u naselju Gornja Motičina (100.000,00 kuna), I. fazu izgradnje kanalizaci-je u naselju Donja Motičina (90.000,00 kuna), izgradnju poduzetničke zone (50.000,00 kuna), dodatna ulaganja u mrtvačnicu u Donjoj Motičini (10.000,00 kuna) i uređenje društvenog doma u Donjoj Motičini (30.000,00 kuna).

Općini Draž za izradu projektne dokumenta-cije za vodoopskrbnu mrežu na području Općine Draž (100.000,00 kuna), dovršetak vodoopskrbne mreže na području Općine Draž u naselju Batina (30.000,00 kuna), sanaciju nerazvrstane ceste pre-ma groblju u Batini (17.000,00 kuna) i izgradnju i obnovu dječjih igrališta u naseljima na području Općine Draž (20.000,00 kuna).

Općini Drenje za izgradnju opskrbnog vo-dovoda u naselju Mandićevac (100.000,00 kuna), uređenje stropa s izolacijom u prostorijama DVD-a Potnjani, unutarnje uređenje prostora DVD-a Pa-ljevina, uređenje prostora DVD-a Kućanci Đako-

vački, dogradnju vatrogasnog spremišta DVD-a Pridvorje (100.000,00 kuna), nastavak izgradnje kuće oproštaja u Slatiniku Drenjskom (50.000,00 kuna), unutarnje uređenje društvenog doma u Bra-čevcima, unutarnje uređenje društvenog doma u Preslatincima, izgradnju društvenog doma s prate-ćim sadržajima garažom i spremištem DVD-a Man-dićevac, uređenje fasade društvenog doma u naselju Slatinik Drenjski, uređenje društvenog doma u Pod-gorju Bračevačkom (150.000,00 kuna), izgradnju dječjeg igrališta u Bračevcima (50.000,00 kuna) i izgradnju rukometnog igrališta u Drenju, projektnu dokumentaciju (16.875,00 kuna).

Gradu Đakovu za izgradnju kuće oproštaja u Novim Perkovcima (50.000,00 kuna), izgradnju kuće oproštaja u Budrovcima (50.000,00 kuna), projekt adaptacije Gradskog bazena (200.000,00 kuna), rekonstrukciju školskog igrališta OŠ J.A.Čolnića u Đakovu (50.000,00 kuna), postav-ljanje gradskog klizališta (50.000,00 kuna) i re-konstrukciju stadiona u Đakovu (35.000,00 kuna).

Općini Đurđenovac za rekonstrukciju vo-dovodne mreže u Đurđenovcu (50.000,00 kuna), izgradnju vodovodne mreže u naselju Lipine (50.000,00 kuna), izradu projektne dokumentaci-je za sustav odvodnje (50.000,00 kuna), nastavak izgradnje društveno-vatrogasnog doma u Našič-kom Novom Selu, sufinanciranje krovišta zgrade DVD-a u Šaptinovcima, uređenje zgrade DVD-a Beljevina (100.000,00 kuna), izgradnju kuće opro-štaja u Bokšić Lugu (50.000,00 kuna), opremanje dječjeg igrališta u naselju Klokočevci (20.000,00 kuna) i opremanje dječjeg igrališta u naselju Be-ljevina (30.000,00 kuna).

Općini Erdut za sanaciju vodoopskrbne mreže naselja Dalj (100.000,00 kuna), opremanje društvenih domova na području Općine Erdut - za društveni dom u Dalj Planini (50.000,00 kuna) i opremanje dječjih igrališta u naseljima Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut (50.000,00 kuna).

Općini Ernestinovo za opremanje dječjeg igrališta u Ernestinovu (20.000,00 kuna).

Općini Feričanci za nastavak izgradnje mre-že vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Feričanci (100.000,00 kuna), izradu projektne do-kumentacije za gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - biološkog pročistača (50.000,00 kuna), završetak izgradnje cestovne infrastrukture u Industrijskoj zoni (100.000,00 kuna), izradu pla-


na uređenja Poslovne zone (20.000,00 kuna), ure-đenje unutrašnjosti društvenog doma u Vučjaku Feričanačkom i za asfaltiranje prilaza (25.000,00 kuna) i uređenje Društvenog doma u Feričancima (75.000,00 kuna).

Općini Gorjani za projektnu dokumentaciju odvodnje na području Općine Gorjani (50.000,00 kuna), projekt energetski učinkovite fasade na zgradi Doma kulture u Tomašancima (100.000,00 kuna), postavljanje novih dječjih igrališta u Gorja-nima i Tomašancima (50.000,00 kuna) i projekt po-stavljanja energetski učinkovite stolarije na zgradi doma DVD-a u Gorjanima (31.800,00 kuna).

Općini Jagodnjak za vodoopskrbnu mrežu naselja Bolman i Novi Bolman (100.000,00 kuna).

Općini Levanjska Varoš za dokumentaci-ju potrebnu za dobivanje lokacijske dozvole za vodocrpilište Breznica Đakovačka (50.000,00 kuna), izradu projektne dokumentacije za izgrad-nju mrtvačnica u naseljima Slobodna Vlast i Majar (20.000,00 kuna), sufinanciranje dovršetka uređe-nja društvenog doma Paučje (50.000,00 kuna) i sanaciju društvenog doma Breznica Đakovačka (20.000,00 kuna).

Općini Magadenovac za rekonstrukciju društvenog doma u Malinovcu (25.000,00 kuna) i asfaltiranje rukometnog igrališta u Malinovcu (100.000,00 kuna).

Gradu Našice za rekonstrukciju magistral-nog vodovoda u Strossmayerovoj ulici u Našica-ma (50.000,00 kuna) i sufinanciranje digitaliza-cije kina u Domu kulture u Našicama (20.000,00 kuna).

Općini Petlovac za projektnu dokumentaci-ju za rukometno igralište u Baranjskom Petrovom Selu (30.000,00 kuna).

Općini Petrijevci za vodocrpilište Jarčevac (50.000,00 kuna).

Općini Podgorač za vodoopskrbu u nase-ljima Budimci i Poganovci (50.000,00 kuna), sanaciju prilazne ceste u naselju Poganovci kod terena NK "Poganovci" (5.000,00 kuna), sanaci-ju prilaznih cesta koje koriste sportski klubovi na području Općine Podgorač NK "Dinamo" Budim-ci, Lovačko društvo "Fazan" i NK "Sloga" Pod-gorač (10.000,00 kuna), uređenje kuća oproštaja u Kršincima i Stipanovcima (10.000,00 kuna),

uređenje društvenih domova – Bijela Loza, Poga-novci, Ostrošinci, Kršinci, Stipanovci i Podgorač (40.000,00 kuna), uređenje društvenog doma u Budimcima (20.000,00 kuna) i opremanje dječjeg igrališta u Stipanovcima (20.000,00 kuna).

Općini Podravska Moslavina za izgradnju sustava odvodnje u naselju Krčenik (50.000,00 kuna), izradu projektne dokumentacije za izgrad-nju nerazvrstanih cesta u Podravskoj Moslavini (20.000,00 kuna), završetak izgradnje vatrogasnog doma u Krčeniku (50.000,00 kuna), sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju zgrade Mjesnog doma i sale te zgra-de "Ljetne pozornice" u Podravskoj Moslavini (50.000,00 kuna) i opremanje dječjeg igrališta u naselju Krčenik (55.000,00 kuna).

Općini Punitovci za sanaciju nerazvrstane ce-ste asfaltnom bazom u Punitovcima (prema groblju) te projektnu dokumentaciju i izgradnju (50.000,00 kuna), projektnu dokumentaciju nerazvrstanih ce-sta dužine 30 km na području Općine Punitovci (70.000,00 kuna), instalacije grijanja u vatroga-snom domu u Punitovcima (50.000,00 kuna), sufi-nanciranje završnih radova i opremanje mrtvačnice u Jurjevcu Punitovačkom (50.000,00 kuna), druš-tveni dom u Jurjevcu Punitovačkom (100.000,00 kuna), opremanje kulturnog centra u Punitovcima (50.000,00 kuna) i rekonstrukciju kulturnog centra u naselju Punitovci (50.000,00 kuna).

Općini Satnica Đakovačka za uređenje Doma kulture u Satnici Đakovačkoj (50.000,00 kuna) i uređenje dječjeg igrališta u Satnici Đako-vačkoj (30.000,00 kuna).

Općini Strizivojna za dovršetak izgradnje kolektorske mreže odvodnje (45.000,00 kuna), izgradnju i razvoj poduzetničke zone (25.000,00 kuna), dovršetak izgradnje doma DVD-a u (50.000,00 kuna) i opremanje dječjih igrališta na području (20.000,00 kuna).

Općini Šodolovci za uređenje kuće oprošta-ja i postavljanje ograde oko groblja u naseljima Petrova Slatina i Paulin Dvor (20.000,00 kuna).

Općini Trnava za izgradnju vodovoda u na-seljima Hrkanovci Đakovački i Trnava (50.000,00 kuna), projektnu dokumentaciju i nastavak iz-gradnje vodoopskrbnog sustava naselja Trnava (50.000,00 kuna), izgradnju poduzetničke zone (50.000,00 kuna), izgradnju kuće oproštaja u Sve-


toblažju, uređenje mrtvačnice u Trnavi (75.000,00 kuna), rekonstrukciju krova na domu kulture u Trnavi (20.000,00 kuna), izgradnju doma kultu-re u naselju Dragotin (20.000,00 kuna) i uređe-nje mjesnog doma u Kondriću, izmjena stolarije (30.000,00 kuna).

Gradu Valpovu za vodocrpilište Jarčevac (150.000,00 kuna), dovršetak izgradnje Društve-nog doma u Ivanovcima (20.000,00 kuna) i izgrad-nju dječjeg igrališta za djecu s posebnim potreba-ma (50.000,00 kuna).

Općini Viljevo za krčenje trase nerazvrstane ceste zbog geodetskog snimanja u postupku izrade projektne dokumentacije (30.000,00 kuna).

Općini Viškovci za izgradnju društvenog doma u Viškovcima (100.000,00 kuna).

Općini Vladislavci za završetak izgradnje sekundarne mreže vodovoda (100.000,00 kuna), obnovu radnih prostorija vatrogasaca, vatrogasnog spremišta i garaža DVD-a Vladislavci (30.000,00 kuna), izgradnju mrtvačnice u Dopsinu (35.000,00 kuna), sufinanciranje uvođenja energetski učin-kovitog sustava grijanja u dva društvena doma na području Općine Vladislavci - u Hrastinu (150.000,00 kuna) i Dopsinu (40.000,00 kuna) i rekonstrukciju objekta Informativno-razvojnog centra u Vladislavcima (35.000,00 kuna).

Općini Vuka za otplatu duga za vodoop-skrbni sustav - izgradnja vodoopskrbnog sustava (100.000,00 kuna), izradu projektne dokumenta-cije za nerazvrstane ceste (50.000,00 kuna), ure-đenje kuće oproštaja u Vuki (20.000,00 kuna) i dovršetak radova na zgradi društvenog doma (100.000,00 kuna).

Županijski Stožer traži kontrolu kretanja izbjeglica

Povodom dolaska više tisuća izbjeglica u jednom danu na područje Osječko-baranjske županije, 17. rujna 2015. godine u Belom Ma-nastiru je održana izvanredna sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje Osječko-baranjske župa-nije. Ocijenjeno je da su državne službe pokazale potpunu nesposobnost i nedostatak planova, a

Baranji prijeti humanitarna katastrofa. Članovi Stožera prozvali su nadležne te upozorili kako nije jasno tko upravlja i koordinira ovim doga-đajima, pa je situacija izmakla kontroli. Jasno je izražen stav da se odgovorni izjasne koji su planovi Republike Hrvatske kako bi se izbjegla prijeteća katastrofa. Naime, u Beli Manastir je


17. rujna pristiglo oko 8.000 izbjeglica, što je trostruko više od očekivanog broja. Kako se oče-kuje daljnje povećanje dolazaka izbjeglica, čla-novi Stožera zatražili su sustavan pristup ovom problemu te financijsku pomoć Vlade Republike Hrvatske, angažiranje Hrvatske vojske i zatvara-nje dijela granice.

Krizni stožer za zaštitu i spašavanje Osječko-baranjske županije raspravljao je o problemima izbjegličke krize i na sjednici održanoj 18. rujna 2915. godine u Osijeku. Sjednici je nazočila i hr-vatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović,

a zaključeno je se stanje za sada stavlja pod kon-trolu, no očekuje se novi val izbjeglica.

Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić je izjavio da sve službe moraju biti spremne za nove kri-zne situacije jer je zabrinjavajuća činjenica da u susjednim državama postoji veliki broj izbjeglica koji preko Hrvatske žele nastaviti put prema Za-padnoj Europi. Predsjednica je naglasila da Hrvat-ska želi svima pomoći, ali prije svega treba zaštititi građane, osigurati svima uvjete za normalan život i stabilnost hrvatske države te da će angažiranje Hrvatske vojske biti neizbježno.

Štete od suše i poplave 570 milijuna kuna

Ukupne štete na području Osječko-baranjske županije od elementarnih nepogoda u 2015. godini iznose 570.851.435,65 kuna. Od toga se 456 miliju-na kuna odnosi na štete od suše, a od poplava šteta je 104,86 milijuna kuna. Na žalost, zbog procedu-ralnih propusta Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda odbilo je priznati štete u općinama Petrijevci i Donja Motičina, što znači da su štete još nekoliko milijuna veće.

O tim podacima na konferenciji za novinare održanoj 9. listopada 2015. godine u sjedištu Osječ-

ko-baranjske županije govorili su zamjenik župana dr. sc. Željko Kraljičak i pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Silva Wen-dling. Naglasili su kako su prve procjene o šteti od suše iznosile 350 milijuna kuna, no nakon popisa utvrdilo se da su štete u 40 jedinica lokalne samou-prave još veće, odnosno iznose 456 milijuna kuna.

- Tako velike ukupne štete imaju zaista ka-tastrofalne posljedice i sigurno će se odraziti na financijsku stabilnost naših obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava kod kojih je šteta veća od


400 milijuna kuna. Ovo će ostaviti traga i u pri-premi za jesensku sjetvu. Ove smo godine ima-li problema i u otkupu žitarica, posebno pšenice kada je na snagu stupio Kodeks o otkupu žitarica koji se nije trebao i nije smio primijeniti ove godi-ne. Ministarstvo nije reagiralo i spriječilo pljačku naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ona se trajno nastavila i u otkupu industrijskog

bilja i ostalih ratarskih kultura Osječko-baranjske županije kada je u pitanju jesenska berba i žetva. Naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva bez ozbiljne pomoći državnih vlasti teško će moći pre-broditi ovu veliku financijsku štetu koju su imali ove godine. Ovo nije jedina šteta koju smo imali posljednjih nekoliko godina nego se jednostavno taj kontinuitet nastavio i time se još dodatno naše selo i poljoprivredni proizvođači osiromašili. Dr-žava se mora jače i više uključiti u saniranje ovih posljedica, pa očekujemo da ova šteta bude sanira-na s najmanje 100 ili 200 milijuna kuna iz držav-nog Proračuna, no ni to ne bi bilo dovoljno da se saniraju sve posljedice - rekao je Željko Kraljičak.

Silva Wendling je govorila je o Natječaju za provedbu Podmjere 5.2 iz Programa ruralnog ra-zvoja RH, koji je objavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Obja-snila je da je i suša među elementarnim nepogo-dama koje su obuhvaćene javnim pozivom, ali se ona ne odnosi na štetu na jednogodišnjim nasadima. Podsjetila je da je rok za podnošenje zahtjeva 30. listopada te pozvala poljoprivrednike da se prijave na javni poziv i ostvare potporu, koja obuhvaća do-djelu namjenskih nepovratnih novčanih sredstava.

Ugrožena sigurnost prometa na cestama

Županijske uprave za ceste upravljaju s 18.534 kilometara javnih cesta, odnosno 69 po-sto mreže svih razvrstanih cesta u Hrvatskoj, no u ovom trenutku raspoloživa sredstva za održavanje su manja od 50 posto potrebnih sredstava. Naime, prihodi županijskih i lokalnih cesta 2013. godine iznosili su 1,25 milijardu kuna, a za 2016. godi-nu iznose samo 730 milijuna kuna. Na primjer, prihodi iz trošarine u zadnje tri godine smanjeni su sa 240 milijuna kuna na tek 18 milijuna kuna. Nasuprot tomu realni troškovi su povećani oko 50 posto. Zbog nedostatnog financiranja održavanje cesta provodi se ispod zakonski propisanog mi-nimuma, što dovodi do daljnjeg ugrožavanja si-gurnosti prometa na svim županijskim i lokalnim cestama.

Navedeni podaci čuli su se na sastanku ravna-telja županijskih uprava za ceste, članova Udruge ŽUC-eva Hrvatske koji je 7. listopada 2015. godi-ne održan u sjedištu Osječko-baranjske županije, a domaćin je bila Uprava za ceste Osječko-baranj-ske županije i njen ravnatelj Tihomir Glavaš.

Sudionike sastanka pozdravio je župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji je naglasio da smanjenje prihoda županijskim upravama za ceste izravno ugrožava sigurnost prometa na tim cestama. Sma-tra da je riječ o katastrofalnom planiranju, a odgo-vornost za takvo stanje snosi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je donio odluke o smanjenju prihoda. Župan, kao i svi sudionici sastanka, smatra da se postojećom


raspodjelom sredstava od naknada pri registraciji automobila i prihoda iz trošarina pogoduje Hrvat-skim cestama koje imaju daleko više sredstava za puno manje cesta. Na taj način sredstva se usmje-ravaju interesnim lobijima, a ugrožava se funkci-oniranje prometa.

Upozoreno je također kako je pod izlikom o većem broju poginulih u prometu policija u Osječko-baranjskoj županiji proglasila izvanred-no stanje i još oštrije naplaćuje kazne vozačima, a zanemaruje se utjecaj nedostatnog održavanja cesta na sigurnost prometa.

"Škola mira" za učenike osmih razreda

U sklopu projekta "Posjet učenika osmih ra-zreda Vukovaru", koji organizira "Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar", 7. listopada 2015. godine predavanje učenicima osmih razre-

da iz Zagreba, Čakovca i Sibinja održao je dr. sc. Vladimir Šišljagić, župan Osječko-baranjske žu-panije. Na predavanju u tzv. "Školi mira” u Ružič-kinoj kući u Vukovaru župan Šišljagić govorio je o uzrocima, posljedicama i poukama Domovinskog rata te o osobnim iskustvima kao ratnog kirurga u Kliničkom bolničkom centru Osijek.

- Istina je najvažnija. U Domovinskom ratu agresor je bila JNA i velikosrpska politika. Oni su bili uzrok svih loših stvari što su se dogodile u Domovinskom ratu, a stradao je običan narod, koji je daleko od politike, bolesnih ideologija. Zato i danas pomognite dobrim ljudima u nevolji, ali isto tako morate razlučiti i biti objektivni kada se govo-ri o Domovinskom ratu, mora se znati tko je taj rat započeo. Žalosno je što se u sustavu obrazovanja o Domovinskom ratu jako malo piše. Mora se znati istina o Domovinskom ratu i da je Vukovar grad heroj, koji simbolizira Domovinski rat, a u sadaš-njim udžbenicima iz povijesti to je na samo šest



stranica. Osim toga, mora se znati da je hrvatski narod u Domovinskom ratu bio žrtva. Rat je iza nas, a pokrenuli su ga ljudi čija je politika bila po-koriti Hrvatsku, ali je činjenica da je takva politika propala – kazao je župan te naglasio kako treba zapamtiti sve što je bilo u Domovinskom ratu, ako se može i oprostiti, a najvažnije je nastaviti miran život. Posebno je istaknuo da se čovjeka ne sudi prema vjeri, boji kože, nego prema onome što radi.

Moto Zajednice povratnika: Zaustavimo ih!

Pod motom "Zaustavimo ih!" Zajednica po-vratnika Osječko-baranjske županije održala je 10. listopada 2015. godine svoju VII. Konferenciju. Konferencija je održana u Osijeku pod pokrovitelj-stvom Osječko-baranjske županije i Grada Osije-ka, a nazočne je pozdravio župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji im je dao potporu u nastojanjima da se područjima od posebne državne skrbi omo-

gući primjeren i pravičan razvoj. Središnja točka Konferencije bila je "Stanje na području posebne državne skrbi s posebnim osvrtom na demograf-ska i migracijska kretanja". Pri tomu je naglašeno kako su izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi ukinuta gotovo sva prava i poticajne mjere u ratom pogođenim područjima.

- Upozoravali smo na to kako će se ukida-njem prava dogoditi efekt "spaljene zemlje", što se sada i događa. Nije stvar samo u iseljavanju, nego su ljudi na rubu siromaštva. Samo u Njemačku u tri godine uselilo se više od 150.000 Hrvata, a gledajući i druge zemlje, sigurno ih je oko 200.000 ukupno iz Hrvatske. Broj razrednih odjeljenja u školama u Baranji se drastično smanjuje. Upozorit ćemo na te probleme i pozvati povratnike da učine nešto što će dovesti do promjene politike prema područjima posebne državne skrbi - rekao je Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske te za težak položaj povratnika najviše optužio aktualnu Vladu RH, osobito njenog pot-predsjednika Branka Grčića.


Mjere za poticanje zapošljavanja

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje organizirali su 28. rujan 2015. godine u Osijeku predstavljanje mjera aktivne politike zapošljavanja. Na tribini je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić želio potaknuti poslodavce obrtnike na korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja kako bi upravo oni zaposlili mlade osobe. Korištenjem mjera pružena je mogućnost obrtnicima da izgrade svoj tim zapo-slenika, a mladima omogući ulazak na tržište rada. Na tribini su poručili kako je trenutačno u Republi

ci Hrvatskoj najmanje nezaposlenih mladih otkad Europska komisija prati taj podatak, a u protekle 2 godine je zaposleno više od 15.000 mladih. Pred-stavljena i nova mjera zapošljavanja osoba starije životne dobi, 50+, koja kreće od 2016. godine.

Nazočnima se obratio i zamjenik župana dr. sc. Željko Kraljičak koji je istaknuo kako se u Slavoniji mora puno više raditi na mjerama za zapošljavanje mladih. Na taj način zadržalo bi se mlade na ovom prostoru, jer konkurentnost Istočne



Hrvatske ovisi o mladim i školovanim kadrovima. Dodao je i kako Mjera 2. Programa ruralnog ra-zvoja – savjetovanje i informiranje stvara moguć-nost da se iz EU fondova zaposli oko 400 mladih

agronoma. Oni će biti asistenti poljoprivrednim proizvođačima, kako bi bili uspješni i konkurentni te kako bi mogli povlačiti sredstva iz Europske unije i razvijati sektor poljoprivrede.

Educiranje menadžera i studenta kroz PUMA program

Osječko-baranjska županija prepoznaje zna-čaj i potrebu za PUMA programom još od 2005. godine, a suradnja je nastavljena 18. rujna 2015. godine potpisivanjem Ugovora o sufinanciranju ovog programa između Hrvatske udruge poslo-davaca i Osječko-baranjske županije, odnosno

župana dr. sc. Vladimira Šišljagića i zamjenika glavnog direktora HUP-a Bernarda Jakelića.

- PUMA program predstavlja suvremeni sustav kontinuirane edukacije menadžera koji karakterizira stalna prilagodba novim menadžer-


Županija sufinancira nabavku genetskog materijala

Nakon udruge svinjogojaca, Osječko-ba-ranjska županija nastavlja suradnju u nabavci ge-netskog materijala i s govedarima. Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić 18. rujna potpisao je s pred-stavnicima udruga za uzgoj simentalskog i holste-in goveda te veterinarskim ustanovama Sporazum o provedbi projekta Unapređenje genetskog poten-cijala u stočarstvu na području Osječko-baranjske županije u 2015. godini koji ima za cilj poticanje govedarske proizvodnje.

U okviru Projekta provode se poslovi pregle-da reproduktivnih organa i umjetno osjemenjiva-nje plotkinja na stadima poljoprivrednih gospodar-stava koja posjeduju do 500 plotkinja. Subvencija koju osigurava Županija po jednoj dozi rasplodnog genetskog materijala za osjemenjivanje plotkinja

iznosi 54,00 kune za progeno testirane bikove hol-stein pasmine, 43,00 kune za genomic testirane bi-kove holstein i simentalske pasmine i 38,00 kuna za progeno testirane bikove simentalske pasmine. Maksimalan broj doza za osjemenjivanje plotkinja rasplodnim genetskim materijalom genomic testi-ranih bikova po pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu koje je učlanjeno u ove udruge je 200 doza, odnosno 40 % matičnog stada. Ukupan broj rasplodnog genetskog materijala kojeg sub-vencionira Županija, a koristi poljoprivredno gos-podarstvo ne može prelaziti ukupan broj plotkinja kojeg poljoprivredno gospodarstvo posjeduje. Žu-panija kao potpisnik ovoga Sporazuma osigurala je za ovu namjenu 502.327,00 kuna. Ovaj Projekt Županija provodi od 2004. godine.


skim trendovima i hrvatskim posebnostima, kao i brojnim zakonskim promjenama koje je teško pratiti ukoliko nemate ovakva podršku. Program je zasnovan na međunarodnoj suradnji s vodećim svjetskim obrazovnim institucijama, a namijenjen je vrhunskom managementu, malim i srednjim po-duzetnicima te mladim nadarenim studentima za-vršnih godina studija. Posebno raduje činjenica da su upravo mladi viskoobrazovani ljudi našli posao

u istim onim tvrtkama gdje su stjecali praktična znanja - rekao je Jakelić.

- Osječko-baranjska županija sufinancirala je provedbu ovog Programa od 2005. godine u uku-pnom iznosu od 400.000,00 kuna, a kroz programe edukacije prošlo je više od 1.300 polaznika, što je dodatna mjera kojom Županija pomaže našem gospodarstvu, očuvanju i otvaranju novih radnih mjesta - rekao je župan Šišljagić.

Kamen temeljac za nastavno-sportsku dvoranu OŠ Lug

U nazočnosti učenika i djelatnika Osnovne škole Lug, uzvanika iz Mađarske, Općine Bilje i Osječko-baranjske županije, 18. rujna 2015. go-dine u školskom dvorištu položen je kamen teme-ljac za nastavno-sportsku dvoranu. Ovaj projekt,

vrijedan 5 milijuna kuna, započeo je s realizaci-jom na sam dan 470. obljetnice školstva u Lugu.

Načelnik Općine Bilje Željko Cickaj zahvalio je Osječko-baranjskoj županiji i županu dr. sc. Vla-




dimiru Šišljagiću za ulaganja u ovaj, ali i brojne druge projekte važne za Općinu. Najavio je projekte koji se planiraju u budućnosti, a to su uređenje sredi-šta Vardarca, Livadske ulice u Lugu i središta Luga.

Kamen temeljac položio je župan Šišljagić koji je rekao kako dijeli zadovoljstvo s učenicima,

djelatnicima škole i mještanima što će Lug dobiti ovako vrijedan objekt. Nova dvorana imat će više od 800 kvadratnih metara, a sastojat će se od bori-lišta, sanitarnih čvorova, spremišta opreme, ureda nastavnika i galeriju, a bit će i mjesta za izvanna-stavne aktivnosti te potrebe mještana.

Viši standard zdravstva u Donjem Miholjcu

Novi Centar za dijagnostičko – terapijske djelatnosti u Donjem Miholjcu uskoro će radi-ti u punom opsegu, a građani Donjeg Miholjca i susjednih općina više neće morati putovati u

Našice ili Osijek kako bi obavili liječničke pre-glede. Zaključak je to posjeta župana Osječko-baranjske županije dr. sc. Vladimira Šišljagića 22. rujna 2015. godine ovoj ustanovi, gdje su ga



dočekali ravnatelj Doma zdravlja Donji Miholjac Nedeljko Kovačić i gradonačelnik Zoran Kovač sa suradnicima.

- Osječko-baranjska županija investirala je u Dom zdravlja gotovo 7 milijuna kuna. U njemu su 1. lipnja ove godine započele s radom specijalistič-ke ordinacije fizikalne medicine i terapije, interne, oftamologije i ortopedije. Tu je i ambulanta Poli-klinike za rehabilitaciju slušanja i govora. Uskoro očekujemo suglasnosti Ministarstva zdravlja kako bi s radom mogli početi specijalist ORL-a i psihi-jatrije, a uz to će biti i kirurška ambulanta sa po-ludnevnom bolnicom - najavio je župan Šišljagić.

Dom zdravlja Donji Miholjac je ustanova Osječko-baranjske županije koja je bila nositelj investicijskih aktivnosti u ovom projektu. Novost je da će i postojeće zgrade u kojima su do sada djelovali biti obnovljene kroz projekt energetske učinkovitosti koji je u pripremi.

Ravnatelj Kovačić naglasio je da Dom zdrav-lja posluju pozitivno, što je jedan od glavnih uvjeta za podizanje standarda zdravstvene usluge kojom su osobito zadovoljni građani Donjeg Miholjca i okolice. To je potvrdio i gradonačelnik Kovač naglasivši da je ovo ustanova u koju se najviše ulagalo posljednjih godina.

Do 2017. godine Osječko-baranjska županija bez mina

Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić 25. rujna 2015. godine potpisao je Sporazum o razminiranju poljo-

privrednih površina u Osječko-baranjskoj županiji je s ravnateljem Hrvatskog centra za razminiranje

Županija rješava problem zabrane ribolova u Parku prirode Kopački rit

Odluka Uprave za ribarstvo Ministarstva po-ljoprivrede o koncesionaru Parka prirode Kopački rit, koja je trebala biti donijeta još u srpnju, još nije donesena, pa je time zabranjen ribolov na tom području. Zbog toga štetu trpe sportski ribolovci, a financijsku štetu koncesionar. Slijedom toga, 25. rujna 2015. godine zamjenik župana dr. sc. Želj-ko Kraljičak sazvao je sastanak s predstavnicima ribolovnih društava s područja Osječko-baranjske županije i ravnateljem Javne ustanove Parka pri-rode Kopački rit, koji su se i javili na natječaj za ovlaštenika prava na ribolov na tom području.

- Osječko-baranjska županija će učiniti sve kako bi se ovakva situacija riješila u korist ribi-

ča i uputila je Ministarstvu zahtjev za rješavanje ovog problema, a ukoliko bude potrebno, zamje-nik župana će osobno otići u Zagreb po rješenje. Problem je u Upravi za ribarstvo koja ne radi svoj posao, koči razvoj sportsko-ribolovnog turizma i ne poštuje zakone, no to nije jedinstven primjer, jer smo svakodnevno svjedoci suočavanja sa stvarnim problemima - izjavio je Kraljičak. Kada koncesionar bude poznat, u planu je potpisivanje sporazuma o reciprocitetu za sve sportsko-ribo-lovne zajednice s područja Osječko-baranjske županije za ribolov na Dunavu, a sličan dogovor već postoji između zajednica iz Osijeka, Baranje, Valpova i Donjeg Miholjca.



i predstavnicima izvođača radova, tvrtki Istraživač iz Nuštra i Piton iz Čakovca. Rezultat je to projekta Razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Progra-ma ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. U dogovoru sa Hrvatskim centrom za razminiranje Osječko-baranjska županija prijavila je kroz jedin-stven zahtjev za potporu dva projekta, a Odlukom o prihvatljivosti zahtjeva za potporu, odobrena je pot-pora za oba projekta: Razminiranje poljoprivrednih površina veličine 912.748 m2 na području općina Šodolovci i Darda te Pretraživanje i razminiranje poljoprivrednih površina veličine 476.217 m2 na području općina Darda, Jagodnjak, Petrijevci, Petlo-vac i gradova Valpova i Donjeg Miholjca. Postup-kom javne nabave doneseno je Rješenje o odabiru najpovoljnije ponude razminiranja poljoprivrednih površina u Osječko-baranjskoj županiji te ukupna vrijednost Ugovora iznosi 6.742.907,19 kuna.

Župan je izjavio da će ovim ugovorima do kra-ja godine u cijelosti biti razminirane poljoprivredne površine na području Osječko-baranjske županije, a u tijeku je realizacija projekta financiranja razmi-niranja Hrvatskih šuma, također na području Župa-nije. Konkretnije, radi se o području od Koridora Vc do ušća Drave u Dunav, a projekt je vrijedan 49 milijuna eura, financiran iz EU fondova. Do 2014. godine u Osječko-baranjskoj županiji razminirano je 92,3 kvadratnih kilometara, a preostalo je još 71,3 kvadratnih kilometara, pa je najavljeno da će do kraja 2017. godine cijela Županija biti bez mina.

Sporazum o prijenosu osnivačkih prava nad Centrom za profesionalnu rehabilitaciju

Centar za profesionalnu rehabilitaciju u Osi-jeku postoji od 1976. godine. Osnovna djelatnost


Centra je rehabilitacija i profesionalna orijenta-cija osoba s invaliditetom, a nudi i obrazovanje odraslih te psiho-socijalnu pomoć. Rad Centra do donošenja novog Zakona o profesionalnoj rehabi-litaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom nije bio sustavno uređen na državnoj razini, a sada je omogućeno konačno sustavno uređenje modela profesionalne rehabilitacije na razini Republike Hrvatske, gdje se jasno definiraju svi sudionici, njihova prava, obveze i odgovornosti.

Na temelju novog Zakona, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić 28. rujna 2015. godine potpisali su Ugovor o prijenosu dijela osnivačkih prava nad Centrom za profesionalnu rehabilita-ciju Osijek sa Županije na Republiku Hrvatsku. Tim Ugovorom je dio osnivačkih prava, točnije 40 %, preuzelo Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a Centar dobiva dodatna sredstva za pro-fesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom te postaje stožerna ustanova takvog tipa u Slavoniji. Prilikom potpisivanja ugovora župan dr. sc. Vla-dimir Šišljagić je izjavio da Županija financira rad Centra s 1,2 milijun kuna, a od sada i država s pola milijuna kuna, a Centar nastavlja sa svojim djelatnostima.

Projekt razminiranja šumskog zemljišta – Naturavita

Projekt "Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim" i "Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – Natu-

ravita" predstavljen je 30. rujna 2015. godine na nasipu uz Dravu na području općine Darda. Na-kon što je nedavno potpisan ugovor o razmini-ranju poljoprivrednih površina, koje bi do kraja godine trebale biti u potpunosti očišćene od mina, uz prezentaciju projekta obilježen je i završetak razminiranja inundacijskog pojasa rijeke Drave na području općina Jagodnjak, Darda i Petrijevci, vrijednosti 4,5 milijuna eura.

Projektom Naturavita, ukupne vrijednosti 45 milijuna eura, započinje čišćenje minski sum-njivog šumskog područja Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura-Drava na granici s Mađarskom, što će omogućiti njihovo ponovno korištenje. Ovim projektima načelno je riješeno pitanje mina u Osječko-baranjskoj županiji. U Projekt Naturavita su uključeni i Hrvatski centar za razminiranje, Hrvatske vode, Park prirode Ko-pački rit, Agencija za upravljanje zaštićenim pri-rodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije i Osječko-baranjska županija, a provodi se uz po-moć Vladinog ureda za razminiranje, Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske i JASPERS (Zajednička pomoć za potporu projektima u euro-regijama – Instrument tehničke pomoći Europske komisije).

Predstavljanju programa nazočio je i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji je izrazio zadovolj-stvo realizacijom i završetkom navedenih projeka-ta, jer čišćenje poljoprivrednih i šumskih površi-na od mina znači nove površine kojima Županija može gospodariti.



Poziv za dodjelu potpora turističkom sektoru i za uređenje ruralnog prostora

Osječko-baranjski župan dr. sc. Vladimir Ši-šljagić na konferenciji za novinare 30. rujna 2015. godine pozvao je OPG-ove, obrtnike i trgovačka društva koja se bave turističkom djelatnošću da se jave i apliciraju svojim projektima na danas objav-ljeni natječaj koji im otvara mogućnost dobivanja potpora za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje rural-nog turizma, organizaciju i sudjelovanje na sajmo-vima i manifestacijama te za ulaganja u autohtonu etno i gastro ponudu. Prijave na natječaj mogu se podnijeti do 31. listopada 2015. godine.

Županija je objavila i Javni poziv za dodjelu potpora za izradu dokumentacije za provedbu mje-ra Programa ruralnog razvoja. Na njega se mogu javiti jedinice lokalne samouprave i dobiti do 50 % sredstava odnosno do ukupno 250.000 kuna. To se odnosi na mjeru 7. ovog Programa putem koje će općine moći izgraditi nerazvrstane ceste, ali i realizirati niz projekata komunalne i društve-ne infrastrukture, kao što su nogostupi, parkovi, dječja igrališta, javna rasvjeta, društveni odnosno kulturni domovi, ribolovni i sportsko-rekreacijski centri, rekao je župan Šišljagić. Napomenuo je da se ovdje radi o svojevrsnoj posudbi jer je riječ o prihvatljivim troškovima, pa će se po realizaciji projekata ova sredstva nadoknaditi iz Programa, a općine ih vratiti Županiji.

Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma dodjeljuje se za ulaganja u rural-nom turizmu s ciljem podizanja razine kvalitete

usluge, a osobito za ulaganje u objekte za pružanje turističkih, odnosno ugostiteljskih usluga, ulaga-nja koja se odnose za ispunjavanje potrebnih uvje-ta utvrđenih posebnim propisima za obavljanje re-gistrirane djelatnosti ili nove djelatnosti, ulaganja u podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti te ulaganja u svezi s proširenjem ponude ugostitelj-skih i turističkih usluga i marketinške aktivnosti.

Potpora iznosi do 50 % prihvatljivih troš-kova izvršenog ulaganja, a najviše do iznosa od 30.000,00 kuna. Potpora za organizaciju i sudje-lovanje na manifestacijama dodjeljuje se za one manifestacije koje su od značaja za razvoj rural-nog turizma i predstavljanje turističkih potencijala Županije, a osobito za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama, znanstveno-stručnim skupovima, festivalima, smotrama, natjecanjima i drugim srodnim manifestacijama. Visina potpora može iznosi do 50 % prihvatljivih troškova.

Potpora za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu dodjeljuje se pružateljima ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu koji se snab-dijevaju poljoprivrednim proizvodima od lokalnih poljoprivrednih proizvođača čija je proizvodnja najviše udaljena do 30 kilometara od objekta gdje prijavitelj pruža turističke i ugostiteljske usluge. Potpora iznosi do 50 % iznosa plaćenih računa za kupovinu poljoprivrednih proizvoda, a najviše do iznosa od 5.000,00 kuna.

Ukupan iznos sredstava koji će se plasirati kroz ove potpore je 2,75 milijuna kuna. Sve in-formacije mogu se dobiti u Upravnom odijelu za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije.


Osijek će napokon dobiti Centar za osobe s autizmom

Već 10 godina roditelji i članovi obitelji osoba s poremećajem autističnog spektra vode bitku s administracijom kako bi se u Slavoniji otvorio Centar za autizam, a to će se potpisiva-njem Sporazum o uspostavi, izgradnji te uređenju Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju oso-ba s poremećajem autističnog spektra u Osijeku i ostvariti. Sporazum su 10. listopada 2015. godine potpisali potpredsjednica Vlade i ministrica soci-jalne politike i mladih Milanka Opačić, ministar zdravlja Siniša Varga, ministar znanosti, obra-zovanja i sporta dr. sc. Vedran Mornar, župan dr. sc. Vladimir Šišljagić te gradonačelnik Ivan Vrkić.

Prema podacima Registra osoba s invalidite-tom, u slavonskoj regiji živi 241 osoba s poremeća-jem iz autističkog spektra, a 103 osobe evidentirano je na području Osječko-baranjske županije. Dogo-voreno je da se djelatnost rada s djecom i odraslima s poremećajem iz autističnog spektra organizira u Školi za osposobljavanje i obrazovanje Vinko Bek, Osijek koja će se preimenovati u Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. U budućem Centru će biti omogućena rana dijagnostika, predškolsko obrazovanje, ali i dnevni boravak za starije od 21 godinu kako bi im kvaliteta života bila na većoj ra-zini. Župan je izjavio da je riječ o velikoj investiciji, vrijednoj više od 15 milijuna kuna, a Županija je, kao i Grad Osijek, osigurala po dva milijuna, dok će ostatak financirati Ministarstvo socijalne politi-ke i mladih, Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta.

Sporazumi za Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek

Direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, direktor Hrvatskih voda VGO Osijek Alen Prnjat, direk-tor Vodovoda Osijek Ivan Jukić, gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić, načelnici općina Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Šodolovci, a u nazoč-nosti ministra poljoprivrede Tihomira Jakovi-ne i zamjenika župana dr. sc. Željka Kraljička potpisali su 6. listopada 2015. godine ugovore za Projekt Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 108,7 mi-

lijuna kuna, a Europska unija sufinancira projekt s gotovo 75 posto nepovratnih sredstava.

Sustav vodoopskrbe na području Osijeka i okolice pokriva oko 126.000 stanovnika, ali s velikim razlikama u razini priključenosti. Dok grad ima 99 % pokrivenosti, stanovništvo općine Šodolovci uopće nije priključeno na sustav vodo-opskrbe. Ovim projektom je planirano podići pri-ključenost na 90 %. Projekt regionalnog vodoop-


skrbnog sustava Osijek ima za cilj unaprjeđivanje u području vodoopskrbe i pripremi pitke vode, a planirani rok završetka investicije je 2018. godi-na. Tada će Osijek i okolica imati najmoderniji vodoopskrbni sustav u regiji. U planu je izgrad-nja novog vodoopskrbnog cjevovod duljine 66 kilometara, rekonstrukcija vodoopskrbne mreže, gradnja vodosprema i rekonstrukcija stanice za podizanje tlaka.

Ministar Jakovina je izjavio kako je projekt važan jer podiže standard i kvalitetu isporuke pitke vode, a smanjuje gubitke od 40 % za Osijek i do

70 % za Erdut u vodoopskrbnim sustavima koje plaćaju građani.

Zamjenik župana Željko Kraljičak zahvalio je svim djelatnicima Vodovoda Osijek i svim na-čelnicima koju su radili na pripremim projektima i dokumentaciji kako bi se mogli potpisati ovi vri-jedni sporazumi koji će doprinijeti jednostavnosti i kvaliteti provedbe Odluke Vlade odnosno Uredbe o osnivanju uslužnih područja, gdje bi se trebala stvoriti koncentracija većih i javnih poslužitelja vodnih usluga, a time i davati kvalitetnija usluga samom stanovništvu.

13. Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi

U organizaciji Sveučilišta J. J. Strossmaye-ra iz Osijeka, HEP grupe i Sveučilišta u Pečuhu, a uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 24. rujna 2015. godine održan je 13. Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi te 6. Međunarodni skup o prirodnom plinu toplini i vodi. Prirodni plin kao energent ima veliko značenje za gospodarski i društveni razvoj, a udio uporabe prirodnog plina u ukupnoj svjetskoj potrošnji energenata u posljednjih 30-tak godina neprestano raste i trenutačno iznosi

gotovo 25 %. U Republici Hrvatskoj na mnogim područjima plinoficiranost još nije ni provedena, a na područjima gdje je provedena postotak priključe-nosti kupaca na plinovodni sustav u prosjeku je ma-nje od 50 %, što gledajući s državne razine ostavlja značajan prostor za razvoj plinske djelatnosti.

S ciljem poboljšanja kvalitete poslovanja HEP-Plin d.o.o započeo je 2003. godine suradnju sa Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu,


Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, koja se od tada održava i učvršćuje. Rezultat te suradnje je utemeljenje tradicionalne konferencije, koja se od 2003. svake godine održava u Osijeku pod nazivom "Skup o prirodnom plinu". Na ovogodišnjem su se skupu, kojem je nazočio i zamjenik župana Dragan Vulin, održala dva okrugla stola ("Hidroelektrane" i "Uloga velikog potrošača na tržištu prirodnog plina u Republici Hrvatskoj"), usmeno izlaganje 31 rada te izlaganje triju radova u poster sekciji. Radovi su svrstani u četiri tematski povezane sekcije: Plin i plinska tehnika, Voda, Energetika i toplinska tehni-ka te Konstruiranje i proizvodne tehnologije.

Župan Šišljagić i tajnik Županije Brunčić na konferenciji "Građani u fokusu"

U zagrebačkom hotelu Westin, u organizaciji Hrvatske zajednice županija i Lider pressa 24. ruj-na 2015. godine održana je konferencija "Građani u fokusu – decentralizacija i regionalne razvojne politike". U okviru konferencije je održan okrugli stol "Lokalni korak za globalni iskorak" na ko-jem su sudjelovali predsjednik Hrvatske zajedni-ce županija i župan Virovitičko-podravske župa-nije Tomislav Tolušić, znanstvena savjetnica na Instituta za razvoj i međunarodne odnose Sanja Malekovic, profesor Mirko Klarić sa splitskog Pravnog fakulteta, predsjednik hrvatske delegaci-je u Odboru regija EU i župan Dubrovačko-ne-retvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić, tajnik Osječko-baranjske županije Davor Brunčić

te izvršni savjetnik u Vijeću europskih općina i regija Boris Tonhauser.

Rasprava je počela situacijom s izbjeglica-ma koji su svojevrsno odraz koordinacije lokalne razine i državne. Šišljagić se požalio na potpuno krive procjene i nikakve informacije s državne ra-zine. - Lokalna je razina u svim svojim ovlastima funkcionirala besprijekorno, ali koordinacija je bila loša, rekao je Šišljagić.

Tolušić je istaknuo prije spomenute danske i poljske modele kao dobar način kako državna i lokalna razina trebaju surađivati. - Sve možemo riješiti dogovorom i razgovorom, ali nevjerojatno je da premijer nema vremena posjetiti 20 župana u četiri godine. Nažalost, donese se puno loših stvari samo iz razloga nekomunikacije – rekao je Tolušić.

Da ni bogatijim županijama nije lako, otkrio je Dobroslavić: - Danas se dobro prikazao problem manjka sredstava za decentralizaciju i potrebu više sredstva na nižim jedinicama samouprave. Jedino tako možemo graditi državu u kojoj će sva područja biti ravnomjerno razvijena – zaključio je Dobrosla-vić, požalivši se i na centralizaciju poslova oko fon-dova EU, kašnjenje natječaja te loše pripreme.

Na županijske razvojne agencije se osvrnula Maleković te rekla da nema razloga da budemo subjektivni jer danas imamo cijeli niz agencija sa sjajnim rezultatima. U nastavku rasprave, Klarić je podsjetio na francuski model ustrojstva lokal-ne samouprave koji se nekoliko puta pokušao poboljšati. Ovlasti općina i gradova svedene su na prostorno planiranje i komunalnu djelatnosti,



a županije teško mogu kontrolirati niz razvojnih procesa jer je čitav niz djelatnosti dirigiran od sta-ne države. Tu je i veći problem nastao iz okolnosti jer se pokušao stvoriti novi model. Kompromisni model je ovo danas i upravo zbog toga se događa da imamo dualizam kod obavljanja poslova na lo-kalnoj razini – upozorio je Klarić.

Brunčić je podsjetio da je lokalna samoupra-va u Ustav ušla tek slučajno i građena je s figom u džepu. Ostala je bez nadležnosti, samostalnosti i financijskih sredstva. - Polazna osnovica svake reforme je utvrđivanje stanja. Svaka vlada je imala program koji je govorio o decentralizaciji i terito-rijalnom ustroju. Čak su i propisi bili doneseni, no vrlo malo od toga je odrađeno. Je li to pitanje ne-znanja ili političke volje ili hrabrosti čak? Reforma se mora provesti. Moramo izgraditi menadžment projekta. Nismo mi bedastiji od nekih drugih, ima-mo kvalitetnih ljudi – smatra Brunčić.

Trendove u decentralizaciji otkrio je Tonha-user, rekavši da je to trend diljem Europe. Mnoge su zemlje decentralizirale ovlasti samo da se riješe odgovornosti i tereta. Nažalost, te nadležnosti nisu uvijek popraćene financijskim sredstvima. S druge strane, neke vlade oduzimaju nadležnosti i lokal-nim samoupravama. To nije dobar način. Decen-tralizacija osnažuje gradove i građane. Prava je de-centralizacije kada govorimo o donošenju odluka na koje ljudi mogu utjecati – rekao je Tonhauser.

Tolušić je napomenuo kako ga smeta priča o teritorijalnoj podjeli. - Izjednačite Slavoniju s Istrom po infrastrukturi i BDP-u i prekrojite kako hoćete. U tom su problemi. Tvornica šećera Viro ima sjedište u

Zagrebu. U mojoj županiji zapošljava, a porez plaća u Zagrebu. Država ima određeni kolač i ne želi ga se odreći, ali ako ćemo stvari decentralizirati, onda će morati. Kad pričamo o Slavoniji, pet županija ima ukupni proračun 800 milijuna kuna. Ako sutra ukinemo svih pet, imamo jednu regiju i što smo na-pravili s time? Isti broj ljudi i isto 800 milijuna kuna. Ako će to biti 1,6 milijardi kuna, odmah potpisujem. Nije problem pet ili 25 županija, problem je način funkcioniranja – naglasio je Tolušić.

S Tolušićem se složio Šišljagić te istaknuo da su promjene nužne te da struka i znanost na to usmjeravaju, ali politika nema volje. - Vi ne možete u jednom domu zdravlja zaposliti osobu, a da vam ministar ne da suglasnost. Centralizacija je dovela do velikih tenzija između pojedinih regija – otkrio je Šišljagić.

U Slavoniji je izuzetno teško stanje; dobivaju nove obveze, a gube prihode, na što je upozorio gradonačelnik Pakraca Davor Huška te doslovce uputio vapaj Vladi da nešto napravi sa Slavonijom kako bi dosegla neki stupanj razvoja. Klarić se na-dovezao te upozorio da se u Slavoniji posljednjih mjeseci događa ubrzan trend odlaska ljudi i da će se daljnjim iseljavanjem smanjiti porezni prihodi jer će se smanjiti i broj osoba koje to plaćaju.

Zaključno, Tolušić smatra da lokalna i regi-onalna samouprava imaju budućnost: Hrvatska zajednica županija želi kreirati javno mijenja i daje prijedloge. Decentralizacija je neminovna, no sumnjam da će iduća Vlada tu decentralizaciju provesti. Ne vidim razloga, osim volje i nešto hra-brosti, da tu priču zajednički ne odradimo.


Znanstveni forum o poziciji RH u europskom i globalnom okruženju

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 6. listopada 2015. godine održan je Znanstveni forum "Aktualna pozicija Republike Hrvatske u europskom i globalnom okruženju". Cilj foruma bio je okupiti stručnjake iz poslovnog, javnog i znanstvenog života kako bi se ukazalo na ključne gospodarske probleme Republike Hrvatske u europskom i globalnom okruženju te prezentirale smjernice vezane uz poticanje konkurentnosti, ubrzanja ekonomskog rasta i ostvarenja društva blagostanja. Uspješan rad sudionicima skupa poželjeli su dekan Ekonomskog fakulteta Osijek dr. sc. Vladimir Cini, prorektor Sveučilišta J. J. Strossmayera dr. sc. Mario Vinković, zamjenik

gradonačelnika Grada Osijeka Vladimir Ham, župan Osječko-baranjske županije dr. sc. Vladimir Šišljagić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te predsjednica Programskog odbora Foruma dr. sc. Nataša Drvenkar.

Župan Šišljagić naglasio je kako Hrvatska raspolaže sa iznimnim potencijalima i znanjem ljudi iz gospodarstva i znanosti, međutim politi-ka ne koristi njihova znanja za opće dobro. Među panelistima bili profesori Vladimir Gruden, Mla-den Vedriš, Ljubo Jurčić, viceguverner HNB-a Vedran Šošić i drugi koji su održali dviju panel rasprava; "Hrvatska i Europska unija: novi okvir

4. Međunarodni simpozij "Kopački rit jučer, danas, sutra"

U organizaciji Javne ustanove Parka priro-de Kopački rit u kompleksu Dvorac Tikveš 1. listopada 2015. godine održan je Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Kopački rit jučer, danas, sutra". Na skupu su predstavljene znanstvene i stručne djelatnosti koje su se provodile, provode se ili se planira-ju provoditi u Kopačkom ritu ili su vezana za njega i njegovu okolicu. Predstavljena su sva područja djelovanja istraživačkih, edukativnih i gospodarskih djelatnosti koja se provode u Par-

ku prirode. Skupu je nazočio i zamjenik župana Dragan Vulin.



7. Hrvatski kongres dječje kirurgije

U zgradi Vikarijata u Osijeku 8. listopada 2015. godine otvoren je dvodnevni 7. Hrvatski kongres dječje kirurgije s međunarodnim sudje-

lovanjem, koji se po prvi puta održava u Osijeku. Kongres je okupio svjetske uglednike dječje ki-rurgije, ali i anesteziologe, pedijatre anesteziolo-



ekonomske politike" i "Globalizacija i regionali-zacija: u potrazi za inventivnim gospodarstvom".

1. Konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane

Povodom 10. obljetnice svoga rada Hrvatska agencija za hranu, uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, 10. listopada 2015. godine organizirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1. Hrvatsku konferenciju o procjeni rizika porijeklom iz hrane. U sklopu konferencije predstavljen je program posvećen obilježavanju Svjetskog dana hrane, a ove godine djeluje pod geslom "Ozdravimo tlo, nahranimo zemlju", a koje Hrvatska agencija za hranu već tradicionalno organizira u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Na konferenciji je ocjenjeno da se danas u svijetu baci oko 30 % hrane, dok 800 milijuna lju-di gladuje. Globalizacijom trgovine s razmjenom

robe dolaze i rizici, s kojima se mora nositi prak-tično cijeli svijet, tako da u konačnici procjenu rizika ne možemo imati samo na europskoj nego i globalnoj razini. Budućnost je stoga u globalnom pristupu sigurnosti hrane.

Konferencija je okupila velik broj domaćih i stranih stručnjaka i znanstvenika iz Slovenije, Mađarske, Njemačke, Irske, Danske i Švedske, a među uzvanicima je bio i zamjenik župana dr. sc. Željko Kraljičak.


Radionica "Državne potpore i Europski strukturni i investicijski fondovi"

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fon-dova Europske unije provodi program "Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i kori-štenje fondova Europske unije za 2015. godinu". Cilj je ojačati ljudske kapacitete u upravnim ti-jelima jedinica lokalne i područne samouprave i agencijama za bolju pripremu i provedbu ra-zvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova. Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje dodijeljena su nepovratna financijska sredstva u bruto iznosu od 100.000 kuna u svrhu provedbe edukativnih aktivnosti u sklopu navedenog programa te je 22. rujna

2015. godine u Osijeku organizirala edukativnu radionicu za postojeće i buduće korisnike EU projekata.

Otvarajući radionicu župan dr. sc. Vladimir Šišljagić rekao je da Osječko-baranjska županija već dugi niz godina provodi ovakve i slične pro-jekte te da je raspisan 241 projekt na području Osječko-baranjske županije u vrijednosti oko 250 milijuna eura koji su već povučeni iz europskih fondova. Provodi se kontinuirana edukacija i upo-znavanje sa propisima, odnosno standardima koje Europska unija traži da bi se iz fondova povukla financijska sredstva.

ge i liječnike drugih specijalizacija. Sudionici su razgovarali o brojnim temama važnim za njihovu struku, o hitnim stanjima u dječjim kirurškim dje-latnostima, funkcionalnoj stabilizaciji prijeloma u dječjoj dobi, kardiopulmonalnoj reanimaciji i drugim.

Prigodnim riječima sudionicima skupa obra-tili su se ministar zdravstva Siniša Varga, đako-vačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, zamjenik gradonačelnika Vladimir Ham, sanacijski upra-vitelj KBC-a Osijek Sven Kurbel, predsjednica Društva dječjih kirurških djelatnosti Snježana

Slabinjac-Kordiš te župan dr. sc. Vladimir Ši-šljagić.

Usporedno s Kongresom održava se 11. Struč-ni skup medicinskih sestara i tehničara dječjih ki-rurških djelatnosti u organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara i Društva medicinskih sestara i tehničara dječjih kirurških djelatnosti. Kongres dječje kirurgije organiziraju Hrvatsko društvo za dječju kirurgiju, Klinički odjel za dječju kirurgiju osječkog KBC-a i Hrvatski liječnički zbor. Pokro-vitelj Kongresa je Ministarstvo zdravlja, a supokro-vitelji Osječko-baranjska županija i Grad Osijek.



Konferencija o nacionalnim preventivnim programima

U Osijeku je 10. listopada 2015. godine odr-žana Konferencija o nacionalnim preventivnim programima koju je organiziralo Ministarstvo zdravlja u suradnji s Hrvatskim zavodom za jav-no zdravstvo, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Zavodom za javno zdravstvo Osječ-ko-baranjske županije. Konferencija je održana u velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, a sudionicima se obratio i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić. On je naglasio kako je i karcinom iz-lječiv, međutim potrebno je njegovo preventivno i rano otkrivanje, pa su stoga izuzetno važne sve preventivne aktivnosti.

Nakon uvodnih riječi o značaju Konferencije i problematici prevencije dr. Nikole Kraljika iz županijskog ZZJZ-a, o ulozi liječnika obiteljske medicine u preventivnim aktivnostima govorila je Mirta Vladetić (HZZO), o Nacionalnim progra-mima probira dr. sc. Ranko Stevanović (HZJZ)

te o preventivnim programima ministar zdravlja Siniša Varga i ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Vedran Mornar.

Tom prigodom čulo se kako je rak dojke naj-češća zloćudna bolest žena od koje prosječno obo-lijeva i do 2.500 žena, a umire oko 1.000 godišnje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će broj oboljelih od svih oblika i tipova raka drama-tično porasti u sljedećim godinama. Dramatične su i brojke o oboljelima na području Osječko-ba-ranjske županije gdje godišnje oboli 170 do 180 osoba, a 80 umre.

Točno u podne sudionici Konferencije uputili su se u osječku Tvrđu gdje su u organizaciji Saveza udruga protiv raka dojke i Mammae kluba Osijek organizirane promotivne aktivnosti te snimljena milenijska fotografija ružičaste vrpce. Uz druže-nje s građanima u Trgovačkom centru Portanova održane su edukativno-informativne aktivnosti ve-zane uz nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva.

Op ina Punitovci4. sije nja 2012.Hackathon - natjecanje razvojnih programera

U prostorijama Poduzetničkog inkubatora BIOS 10. listopada 2015. godine počelo je treće natjecanje razvojnih programera Osijek Software City Hackathon 2015. Na natjecanju je sudjelo-valo ukupno 96 razvojnih programera, podije-ljenih u timove od četiri člana po kategorijama

seniora i juniora. Juniore su činili studenti i sred-njoškolci, dok su seniori bili profesionalci iz IT struke. Natjecanje su otvorili župan dr. sc. Vladi-mir Šišljagić i zamjenik gradonačelnika Osijeka Vladimir Ham, a potom je počeo 24-sati radni dio natjecanja.


Idući dan proglašeni su pobjednici. To su u ka-tegoriji seniora tim Styria Digital Services 1, drugo mjesto je osvojio tim Zmajska pivovara, a treće tim The Extendables. U kategoriji juniora pobijedio je tim FOI 1. Posebna nagrada (tablet računalo) udru-ge Osijek Software City pripala je timu Gimnazije Đakovo. Članovi Organizacijskog odbora ovogo-dišnjeg Hackathona Tomislav Jakopec (FFOS), Nenad Andraković (Inchoo) i Vedran Vučetić (SPAN) ističu da se ovakvim natjecanjem želi po-većati atraktivnost developerske struke u Osijeku, pridonijeti konkurentnosti mladih programera te potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje.

Život i djelo Stjepana Sršana

Župan Osječko-baranjske županije dr. sc. Vladimir Šišljagić 16. rujna 2015. godine nazo-čio je Međunarodnom znanstveno-stručnom sku-pu "Život i djelo prof. dr. sc. Stjepana Sršana" u Osijeku. Ovaj skup zajednički su organizirali In-stitut društvenih znanost Ivo Pilar, osječki Držav-ni arhiv, Matica Hrvatska i Društvo za hrvatsku povjesnicu. Župan Šišljagić je naglasio važnost daljnjeg znanstvenog djelovanja kroz nasljeđe i građu koju nam je ostavio prof. Sršan, a što je i cilj ovog stručnog skupa.


Susret poljskih i hrvatskih gospodarstvenika

U HGK Županijskoj komori Osijek 15. listo-pada 2015. godine održan je susret 20-ak gospo-darstvenika iz Poljske s gospodarstvenicima i za-interesiranim predstavnicima općina i gradova iz Osječko-baranjske županije. Susret je organizirao časopis Poduzetnik čiji je urednik Vlado Mihaj-lović naglasio kako gosti žele razgovarati o ula-ganjima u turizam, poduzetničke zone, ekološku proizvodnju i izgradnju staračkih domova, ali i o suradnji u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i drugim područjima. Naime, robna razmjena Polj-

ske i Hrvatske iznosi oko 650 milijuna eura, s time da je poljski izvoz u Hrvatsku čak 500 milijuna eura, dok se iz Hrvatske plasira roba u vrijednosti samo 150 milijuna eura.

Sudionike sastanka pozdravili su predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovače-vić i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić. Župan je pozvao poljske investitore da snažnije investiraju u Hrvatsku. Rekao je kako su "vrata Županije uvi-jek otvorena poduzetnicima, ali Županija je spre-


Makedonska veleposlanica posjetila Belišće

U sklopu manifestacije "Belišćanske zlatne jeseni" 20. rujna 2015. godine održali su se "Dani makedonske kulture" koje je svojom nazočnošću uveličala makedonska veleposlanica Nj.E. Daniela Karagjozoska. U Gradskoj vijećnici susrela se s gospodarstvenicima i predstavnicima Turističke zajednice Grada Belišća, a dobrodošlicu je iskazao i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić.

U sklopu ove manifestacije u Centru za kulturu Sigmund Romberg predstavljena je knjiga Jagode Cvetičanin "40 godina u znaku povezivanja i kla-virskog mozaika", a zatim je otvorena izložba starih razglednica i rukotvorina uz prezentaciju gastro po-nude makedonske kuhinje. Susret s makedonskom kulturom završio je koncertom Makedonskog kul-turnog društva Braća Miladinovci iz Osijeka.


mna pomoći i u pribavljanju potrebne dokumenta-cije i informacija o ulaganjima". Gospodarstvenici

iz Poljske borave tri dana u Slavoniji i Baranji, a posjetit će nekoliko tvrtki i turističkih objekata.

Dan Grada Donjeg Miholjca

Na blagdan sv. Mihaela Arkanđela, kada gra-đani slave crkveni god, Grad Donji Miholjac, je-dan od najstarijih gradova u Slavoniji, obilježava svoj dan. Tim povodom 28. rujna održana je sve-

čana sjednica Gradskog vijeća u dvorcu Mailath, na kojoj su najzaslužnijim pojedincima i organiza-cijama dodijeljena javna priznanja. Uzvanicima se obratio gradonačelnik Zoran Kovač. Osvrnuo se



na rad u proteklih godinu dana, ali i projekte koji su u tijeku – od infrastrukture i sporta do kulture.

Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić najprije je uputio čestitke, a potom naglasio kako Grad i Žu-

panija ostvaruju izvrsnu suradnju, pogotovo kroz brojne projekte, a Županija sufinancira poduzet-ničke zone u Gradu, vodoopskrbu i odvodnju te brojne projekte u poljoprivredi.

Položeni vijenci povodom Dana neovisnosti

Republika Hrvatska 8. listopada obilježava Dan neovisnosti, državni blagdan u sjećanje na 1991. godinu, kada je Hrvatski sabor tog datuma donio jednoglasnu odluku o raskidu svih državno-pravnih veza s bivšom SFRJ. Hrvatska tada posta-je nezavisna i samostalna država. Povodom Dana neovisnosti izaslanstva vojske, policije, branitelj-

skih udruga, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije zapalili su svijeće i položili vijence kod kapelice Kraljice mira na lijevoj obali Drave za sve poginule u Domovinskom ratu. U ime Osječ-ko-baranjske županije vijence su položili župan dr. sc. Vladimir Šišljagić i njegov zamjenik Dragan Vulin.

Obilježena 10. obljetnica smrti Branka Mihaljevića

Obitelj, prijatelji i suradnici, kao i mnogi Osje-čani prigodnim programom su se prisjetili velikog skladatelja, književnika, novinara i radijskog uredni-ka Branka Mihaljevića, po kojem Dječje kazalište u Osijeku nosi njegovo ime. Program je počeo 19. ruj-na posjetom Brankovom posljednjem prebivalištu na Aninom groblju gdje su njegova obitelj, predstavnici Grada i Županije položili vijence i zapalili svijeće, a nastavljen je na Trgu Slobode izvođenjem lutkarske

predstave "Zeko, zriko i janje" te kraćim koncertom Brankovih najizvođenijih i najljepših pjesama.

Tom prigodnom župan dr. sc. Vladimir Ši-šljagić izjavio je kako je Branko Mihaljević osta-vio dubok trag na Osječane, ali i na njega osobno, jer su bili bliski suradnici. Istaknuo je da je upravo on rođen u godini prve izvedbe lutkarske predsta-ve "Zeko, Zriko i janje" 1957. godine.



Uz zahvalu županu, supruga Mira Mihalje-vić upoznala je nazočne sa svojom brojnom obite-lji izrazivši posebnu radost što su baš svi njezini i Brankovi potomci već glazbenici ili su na dobrom putu da to budu.

Spomen-obilježje stradalnicima Domovinskog rata u Betin Dvoru

Na mjestu masovne grobnice u kojoj je 1991. u velikosrpskoj agresiji živote izgubilo 12 hrvat-skih branitelja i civila, u Betinom Dvoru, 25. rujna ministar branitelja Predrag Matić i Ivan Gotovac,

brat i sin ekshumiranih troje članova obitelji, otkrili su spomen-obilježje. Počast nasilno odvedenima, mučenima i pogubljenima odali su članovi obitelji stradalih, ministar Matić, izaslanik predsjednice RH pukovnik Ivan Grujić, izaslanici Grada Osijeka, načelnik Općine Antunovac Ivan Anušić, načelnik PU osječko-baranjske Milan Baričević, predsjed-nik Odbora za branitelje Domovinskog rata i brani-teljske udruge Grada Osijeka Darko Nađ, izaslan-stvo MORH-a, članovi UHDDR-a Tenja, suborci i prijatelji te župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji je tom prilikom izjavio kako svi s ponosnom oda-ju počast i prisjećaju se herojskih djela branitelja i stradalnika Domovinskog rata.



Župan Šišljagić s umirovljenicima obilježio njihov Dan

Osječko-baranjski župan dr. sc. Vladimir Šišljagić i njegov zamjenik Dragan Vulin zajed-no s brojnim umirovljenicima članovima Matice umirovljenika Grada Osijeka na čelu s njihovom predsjednicom Marijom Sužnjević obilježili su 1. listopada, odnosno Međunarodni dan starijih oso-ba na osječkom Trgu Ante Starčevića. Uz članove Matice u programu su sudjelovala djeca iz vrtića Vedri dani , Udruga Plus 60 i pjevački zbor Matice iz Retfale. Župan Šišljagić je čestitao sugrađanima ovaj Dan i naglasio važnost zdravog, aktivnog i produktivnog starenja na temelju međugeneracij-ske solidarnosti za što je nužno sudjelovanje dr-žavnih i lokalnih javnih subjekata, a najviše svih

nas kao zajednice. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se već 25 godina radi podizanja svijesti o potencijalu starijih građana i stvaranju uvjeta što kvalitetnijeg načina življenja u toj životnoj dobi.

DVD Hrastin obilježilo 90 godina postojanja

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastin 27. rujna 2015. godine svečanom sjednicom obilježilo je veliki jubilej, 90 godina postojanja. Društvo je osnovano 1925. godine na inicijativu seoskog učite-lja Josipa Požara, a danas okuplja oko 60 članova. Svjesni su činjenice da je sve manje mladih u selu, ali se zahvaljujući brojnim akcijama, društvo očuvalo.



Na svečanoj sjednici župan dr. sc. Vladimir Šišljagić predao je vatrogasnu zastavu Društvu, kao njezin kum. Izjavio je kako je ponosan na dugu tradiciju vatrogastva u Osječko-baranjskoj županiji, a poznato je kako Županija sufinancira i potiče rad društava te sudjeluje u nabavci zaštitne opreme i vatrogasnih vozila.

DVD Kneževi Vinogradi obilježilo 125 godina postojanja

Svečanost obilježavanja 125 godina posto-janja DVD-a Kneževi Vinogradi započela je 12. listopada 2015. godine svečanom primopredajom i posvetom vatrogasne zastave te postrojavanjem

svih vatrogasnih jedinica i DVD-ova koji su se odazvali pozivu. Nakon toga u mjesnom Domu kulture održana je svečana sjednica na kojoj su se uzvanicima obratili glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, predsjednik Vatrogasne zajednice Nikica Mužević, zamjenik župana dr. sc. Željko Kraljičak, kao predstavnici nazočnih DVD-ova,.

Na svečanoj sjednici podijeljeni su razni da-rovi i zahvalnice svim DVD-ovima, a obilježava-nje se završilo zajedničkom večerom i nastupom tamburaškog sastava Fijaker. Dobrovoljno va-trogasno društvo Kneževi Vinogradi danas broji 60-ak članova, a od toga je stručno osposobljeno njih 22.

U Vikarijatu posvećen najopremljeniji kongresni centar

Krajem ljeta 2015. godine završena je izgrad-nja novog Pastoralnog centra u sklopu Nadbisku-pijskog vikarijata u Osijeku. Đakovačko-osječka nadbiskupija time je dobila nove suvremene pro-

store za pastoralno djelovanje u Osijeku, koji će biti na raspolaganju i široj društvenoj zajednici, a Osijek najsuvremeniju kongresnu dvoranu u Hrvatskoj. Prostore novoizgrađenog centra 14. li-




stopada svečano je blagoslovio đakovačko-osječ-ki nadbiskup Đuro Hranić. Centar je izgrađen u kompleksu obnovljenog Nadbiskupijskog vikari-jata, a idejni začetnik cjelokupnog projekta, za-početog 2003. godine, je bivši nadbiskup Marin Srakić.

Obnova zgrade Vikarijata završila je 2012. godine, a 2013. krenula je i izgradnja pastoralnog

centra, u koji je uloženo oko 17,5 milijuna kuna. Najveći dio sredstava osigurala je Nadbiskupija, uz pomoć karitativnih organizacija te Osječko-baranj-ske županije, Grada Osijeka i nekolicine gospodar-stvenika. Prilikom otvaranja Vikarijata župan dr. sc. Vladimir Šišljagić istaknuo je kako je ponosan što je Osijek dobio najsuvremeniju kongresnu dvoranu u Republici Hrvatskoj te da je takav prostor zaista bio potreban našoj zajednici.

Open Days u Bruxellesu

U organizaciji Odbora regija Europske uni-je i Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije od 12. do 15. listopada 2015. godine u Bruxellesu je održana manifestacija OPEN DAYS, najveće godišnje okupljanje i predstavljanje eu-ropskih gradova i regija. Svrha ove manifestacije, koja se održava od 2003. godine, je na jednom mjestu zbližiti političke predstavnike, osobe koje donose odluke, stručnjake i ljude iz prakse koji se bave pitanjem regionalne politike s bankarskim i poslovnim sektorom, organizacijama civilnog društva, znanstvenim ustanovama, EU institucija-ma i medijima kako bi se raspravili zajednički iza-zovi s kojima su suočeni europski gradovi i regije.

U programu su, već tradicionalno sudjelovali predstavnici Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije: zamjenik osječkog gradonačelnika Vladimir Ham, pročelnik Upravnog odjela za financije i nabavu Grada Osijeka David Krmpotić, zamjenik župana Dragan Vulin, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije Silva Wendling, voditelj Kabineta župana Saša Forgić, predstavnica Regionalne razvojne agencija Slavonije i Baranje u Bruxellesu Zvonka Gverić, predsjednik Uprave RRA Stjepan Ribić, član Uprave RRA Zvonimir Klobučar te projekt menadžer Slavko Tušek i projekt asistentica Ružica Šimon.


Glavna tema ovogodišnje manifestacije je Europska regija i gradovi: partneri za investici-je i rast, dok su tematski prioriteti Modernizacija Europe: regije u energetskoj Uniji i jedinstveno digitalno tržište, Regije otvorene za poslovanje: razvoj malog i srednjeg poduzetništva, inovacije i stvaranje novih radnih mjesta te Mjesta i prostori: urbani i ruralni razvoj; urbano-ruralna integracija.

Među brojnim temama razgovora, čelnike Eu-ropske komisije zanimalo je zašto Republika Hrvat-ska još uvijek nema Strategiju regionalnog razvoja, bez koje se ne mogu napraviti županijske strategije te zašto nisu ubrzani operativni programi, jer oni za pomorstvo i ribarstvo još nisu usvojeni, a što bi značilo da su 253 milijuna eura blokirani. Dužnost, ali i cilj Republike Hrvatske bi trebao biti povući što više sredstava iz fondova Europske Unije i uložiti ih u podizanje kvalitete života naših državljana, nakon što je Hrvatskoj upućena kritika kako je na samom dnu, kao članica Europske Unije, po povlačenju sredstava iz fondova.

Zamjenik župana Dragan Vulin je istaknuo kako nema smisla biti članicom Europske Uni-je ako ćemo, kao što je do sada bio slučaj, više sredstava uplaćivati u proračun Europske unije, nego što ćemo iz europskih fondova povući. Na radionici Regije za inovaciju, koja je uz hrvatske okupila vodećeg partera iz Poljske i predstavnike iz Španjolske, Portugala, Slovenije, Češke i Srbije, naši izaslanici složili su se da, kada se govori o Osječko-baranjskoj županiji, ali i svih pet slavon-

skih županija, na ovaj način treba povezati znanost i poljoprivredu za što imamo dobre temelje.

U Bruxellesu je bilo govora i o prvoj zelenoj gospodarskoj zoni u Hrvatskoj - Industrijskoj zoni Nemetin i o njenim prednostima, ali se pružila i prilika za upoznavanje lobista iz Europske unije sa svime što ta zona potencijalnim ulagačima može ponuditi. Ured Slavonije i Baranje u Bruxellesu djeluje već devet godina i zahvaljujući njemu, realizirani su brojni projekti i povučena značajna financijska sredstva pri čemu svakako treba ista-knuti razminiranje istočnog dijela naše zemlje, a Osječko-baranjska županija se može pohvaliti kao najuspješnija županija u Republici Hrvatskoj u po-vlačenju europskih fondova.

18. Osječki jesenski sajam

Na sajamskom prostoru Pampas 2. listopada otvoren je 18. Osječki jesenski sajam pod pokro-viteljstvom Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, a u organizaciji Osječkog sajma d.o.o., Hrvatske gospodarske komore i Županijske ko-more Osijek. Na ukupno 5.000 četvornih metara zatvorenog i otvorenog sajamskog prostora, svoje proizvode i usluge prezentiralo je 180 izlagača iz zemlje i inozemstva. Sajamski program obuhvaća poljoprivredu, prehranu, graditeljstvo, stanovanje, zdravlje i ekologiju, s ciljem podizanja regionalne konkurentnosti i održivog razvoja. Otvorenju sajma



nazočili su župan dr. sc. Vladimir Šišljagić i njegovi zamjenici dr. sc. Željko Kraljičak i Dragan Vulin.

U sklopu Sajma održalo se i 20. Nacionalno ocjenjivanje kvalitetnih sorti meda u Hrvatskoj, kao dio manifestacije "Dani pčelarstva" koju or-ganizira Hrvatska gospodarska komora. Žensko poduzetništvo je bila i ove godine važna tema je-senskog sajma, pa je održana i 2. Izložba ženskog poduzetništva. Cilj izložbe bilo je stvaranje novih poslovnih mogućnosti, širenje tržišta i poveziva-nje poduzetnica, razmjena iskustava i promovira-nje pozitivnog imidža žena u poslovnom svijetu.

U subotu, 3. listopada, predstavljena je "Etič-na banka - jedina prava banka u vlasništvu svojih klijenata". Ova banka u osnivanju svojim bi čla-novima trebala osiguravati najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno smanjivanje rizika pove-zivanjem u ekonomske cjeline.

21. Sajam "AgroZemlja" u Bizovcu

U Bizovačkim toplicama 9. listopada 2015. godine otvoren je 21. Sajam "Agro Zemlja" na kojemu je svoje proizvode i usluge ponudilo 150 izlagača, uglavnom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Uobičajeno, održale su se i radio-nice za poljoprivrednike. Sajam je otvorila pomoć-nica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković koja je istaknula kako Ministarstvo podupire ova-kve manifestacije upravo zbog promocije malih poljoprivrednih proizvođača.

Potporu Sajmu dali su i zamjenik župana Osječko-baranjske županije dr. sc. Željko Kra-ljičak, načelnik Općine Bizovac Srećko Vuković i direktor "Sunčanih toplica" Ivica Baković. Or-ganizator Sajma i direktor tvrtke "Katava" d.o.o. San Katava naglasio je kako je "Agrozemlja" danas izrazito usmjerena prema domaćim proi-zvođačima.

Svjetski kup u gimnastici u Osijeku

Sedmi Grand prix Osijek Žito Challenge Cup-a 2015. održao su u Osijeku od 17. do 20. rujna 2015. godine u Dvorani Gradski vrt. Tim povodom 16. rujna održana je konferencija za medije na ko-joj je župan dr. sc. Vladimir Šišljagić izjavio da je iznimno ponosan što Osijek opet postaje centar gimnastičkog svijeta i zbog toga što je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ima čast organizirati

ovako veliko natjecanje. Izrazio je želju da ovaj događaj bude dobro popraćen, a jedan od razloga je svakako i ovogodišnja 150. obljetnica gimnasti-ke u Hrvatskoj i Osijeku.

Poznati osječki gimnastičar Robert Seligman je istaknuo da mu je čast što njegov grad ima pri-liku ugostiti najbolje gimnastičare svijeta i što će



Izložba mađarskih glazbenika Kodalyja i Liszta

Zamjenik župana Dragan Vulin nazočio je 16. rujna 2015. godine otvorenju izložbe dvaju mađar-skih, ali i svjetskih glazbenika Zoltana Kodalyja i

Ferenca Liszta u Glazbenoj školi Franje Kuhača. Ferenc Liszt je mađarski skladatelj, pijanist, diri-gent i glazbeni pedagog. Jedan je od najvažnijih

se prijenos natjecanja prikazivati u cijelom svijetu. Ponosno je najavio da priprema najjaču vježbu do sada, koju će izvesti već u kvalifikacijama.

Na natjecanju je nastupilo 170 gimnastičara iz 34 države, a među njima je i 10-ak aktualnih svjet-skih i olimpijskih prvaka, a Hrvatska je dobila čak 5 finalista u kvalifikacijama. Prvi dan finala, 19. rujna, koje je otvorio župan dr. sc. Vladimir Šišljagić, pro-

šao je odlično za Roberta Seligmana koji je osvojio drugo mjesto na konju s hvataljkama. Zagrepčanin Leonardo Kušan je u istoj disciplini zauzeo 6. mje-sto. U ženskoj konkurenciji na preskoku Ana Đerek je zauzela 7. mjesto. Na parteru nije bilo hrvatskih predstavnika, ali Tomislav Marković je, iako nije ušao u finale, sveukupni pobjednik Svjetskog kupa.

Drugim finalnim danom, 20. rujna, završen je Grand Prix Osijek Challenge. Župan Šišljagić dodijelio je medalje u disciplini konj s hvataljka-ma, u kojoj je Robert Seligman osvojio drugo mje-sto i tako ostao jedini hrvatski predstavnik koji je osvojio odličje. U borbi za postolje bila su još dva hrvatska predstavnika – Mario Možnik na prečki i Ana Đerek na parteru. Mario je svojim nastu-pom zauzeo 4., a Ana 5. mjesto. Zamjenik župana Dragan Vulin uručio je medalje u disciplini parter za žene u kojoj je pobjedu odnijela Paula Andre Mejias Rodriguez iz Portorika.

Grand prix Osijek Žito Challenge Cup će ostati zapamćen po sjajnoj organizaciji, velikom broju najboljih gimnastičara i gimnastičarki i broj-noj publici koja je neprestano bodrila natjecatelje.



"Ribarski dani" u Kopačevu

U Kopačevu, nekadašnjem ribarskom selu, tradicionalno se održavaju "Ribarski dani", a 19. rujna ove godine ova manifestacija održala se 17.

puta. Prvi "Ribarski dani" održani su 1998. godine, a tada su posljednji puta potomci nekadašnjih kopa-čevskih ribara povukli mrežu na Sakadašu i izvukli

Gala večer "Mađarskog tjedna"

U organizaciji Generalnog konzulata Ma-đarske Osijek 18. rujna 2015. godine u Hrvat-skom narodnom kazalištu u Osijeku održana je Gala večer u sklopu manifestacije "Mađarski tjedan". Tom prigodom predstavili su se izvo-đači iz Mađarske i Hrvatske, između ostalih i

operna pjevačica Timea Vermeš, pečuški balet redatelja Ravela Mauricea, student na Glaz-benom konzervatoriju u Vacu Roni Biro te folklorni-glazbeni ansambl Mišina iz Pečuha. Gala večeri nazočio je i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić.

mađarskih skladatelja 19. stoljeća i jedan od najve-ćih pijanista svih vremena. Zoltan Kodaly je mađar-sko glazboslovlje podigao na međunarodnu razinu, a njegove pedagoške metode koriste se diljem svije-

ta. Izložba predstavlja živote oba skladatelja, izvore inspiracija njihovih radova i sjećanja, a nastavak je manifestacije Mađarskog tjedna koji se odvija od 12. do 20. rujna u cijeloj Slavoniji i Baranji.




babuške, štuke i pokojeg šarana. Pojedeni su u slast, a okusi toga prvog poslijeratnog slavlja postavilo je temelj za budućnost turizma u Kopačevu.

Više tisuća posjetitelja opet je moglo uživati u kuhanom fišu i šaranu u rašljama te u predstav-

ljanju folklorne tradicije ovoga kraja. Osim toga, na brojnim štandovima bili su izloženi proizvodi mještana; domaća mljevena paprika, med, ajvar, slatkiši, suveniri i domaći kolači. Ribarske dane otvorio je župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji je svima poželio srdačnu dobrodošlicu.

Op ina Punitovci4. sije nja 2012.Baranja u znaku jeseni

Tijekom zadnjeg vikenda u rujnu, počevši u petak 25. rujna, u Belom Manastiru se održavao središnji dio gastronomske, tradicijske i zabavne manifestacije "Jesen u Baranji", koju je posjetio i župan dr. sc. Vladimir Šišljagić. Centar Grada bio je prošaran jesenjim bojama, održavale su se brojne radionice, a organizirano je i natjecanje u kuhanju fiša, uz poznate zvuke tamburica. Mani-festacija traje do 3. listopada, a osim u Belom Ma-nastiru, održava se u Petlovcu i Dardi, gdje su bile organizirane likovne kolonije i izložbe te okrugli stol na temu "Slikarstvo Save Šumanovića", kao i "Jesenfest".

3. Smotra svatovskih zaprega i jahača u Bijelom Brdu

Konjogojska udruga "Stara Drava" Bijelo Brdo organizirala je 3. Smotru svatovskih zapre-

ga i jahača. Smotra je 26. rujna 2015. godine za-počela povorkom ulicama Bijelog Brda, a - kao i



Sajam starih zanata i običaja i Gužvarijada u Dalju

Tradicionalni, 11. Sajam starih zanata i obi-čaja te 4. Gužvarijada održali su se 10. listopada 2015. godine u Dalju u organizaciji Općine Erdut, Hrvatske turističke zajednice i Srpskog kultur-no-umjetničkog društva Branko Radičević Dalj. Brojnim posjetiteljima svoje su narodne običaje predstavila kulturno-umjetnička društva, održane su različite radionice, s naglaskom na pravljenje gužvare, svečani mimohod ulicama Dalja, a pred-stavljena je i bogata gastro, eko-etno i enološka ponuda. Sajam je namijenjen poticanju razvoja ru-ralnog turizma, promociji kulture, zanata, običaja

Završena "Belišćanska zlatna jesen"

Kulturno-tradicijska manifestacija "Belišćan-ska zlatna jesen", koja se održala od 19. do 27. ruj-na, završila je velikom međunarodnom smotrom folklora na kojoj su se predstavila brojna kulturno-umjetnička društva. Čast da otvori Smotru folklo-ra pripala je županu dr. sc. Vladimiru Šišljagiću, koji je istaknuo važnost očuvanja bogate tradicij-ske baštine Slavonije i Baranje.

Prije smotre mještani Belišća mogli su uživati u mimohodu u kojem su uz KUD-ove, sudjelovale i svečane zaprege i jahači. U sklopu manifestacije

upriličen je niz zanimljivih događanja, poput "Be-lišćanskih ribičkih priča", Međunarodne likovne kolonije, Dana makedonske kulture, revije tam-buraške glazbe i sl.

"Belišćanska zlatna jesen" pokrenuta je prije dvije godine za potrebe jače promidžbe Belišća, ali i za poticanje njegovih kulturnih sadržaja. Ove je godine održana pod pokrovi-teljstvom Grada i supokroviteljstvom Županije, Hrvatske turističke zajednice i županijske Turi-stičke zajednice.

prošlih godina - održan je izbor najljepše zaprege, izbor najljepšeg jahača, a kasnije su proglašeni pobjednici u svim kategorijama. Manifestacija je obogaćena ponudom okrjepe te raznim doma-ćim ekološkim i autohtonim proizvodima seoskih gospodarstava, zadruga i udruga. Na pozornici su se izmjenjivali Dječja folklorna skupina bjelobrd-skog SKUD-a i njihovi gosti.

Smotru je otvorio zamjenik župana Dragan Vulin koji je naglasio da je Županija, uz Općinu Erdut, financijski pomogla održavanju ove mani-festacije, te će i ubuduće biti partner u organiza-ciji. Čestitao je organizatorima na pripremi Smo-tre i na njegovanju tradicionalnih vrijednosti, a posebice konjogojske jer to u ovim vremenima nije lako.




Održana smotra folklora u Jurjevcu Punitovačkom

U Jurjevcu Punitovačkom 11. listopada 2015. godine održana je druga smotra folklora "Pod stoljetnim glogovima" na kojoj su nastupila kulturno-umjetnička društva iz Općine Punitov-ci i okolice. Manifestacija se održava povodom obilježavanja i djelovanja rada jurjevačke Matice slovačke, a u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine RH i Općine Punitovci. U uvodnom di-jelu programa sve nazočne je pozdravio župan dr. sc. Vladimir Šišljagić koji je pohvalio orga-nizatore i dodao kako je vidljivo da se mještani brinu o očuvanju kulture, tradicije i običaja kroz ovakve manifestacije.

i gastronomije daljskog kraja te osnaživanju polo-žaja općine Erdut na karti kontinentalnog turizma.

Manifestaciju je otvorio zamjenik župana Dragan Vulin koji je čestitao organizatorima i

svim gostima koji promiču narodne običaje. Na-glasio je kako mu je izuzetno drago što kao doma-ćin kod svoje kuće, kao rođeni Daljac, otvara ovu prekrasnu manifestaciju, koja ima dugogodišnju tradiciju.

"Jesen u Lapovcima"

U organizaciji Udruge "Žene veselog srca" i u nazočnosti velikog broja mještana i njihovih gostiju, a unatoč jakoj kiši i vjetru u Lapovcima je 10. listopada 2015. godine po treći puta održana manifestacija "Jesen u Lapovcima". Istina, izostao je uobičajeni mimohod ulicama, za što su mještani brižljivo uređivali dvorišta i ulicu, ali su se zato svi okupili u centru sela, u velikom šatoru te pratili

nastupe kulturno-umjetničkih društava iz Lapova-ca, Starog Topolja, Tarčina kod Sarajeva, Osijeka i drugih. Večernji program pratile su čitave obitelji, pa tako i načelnica Općine Trnava Irena Mikić sa suprugom i dvoje djece. Poseban gost "manifesta-cije bio je župan dr. sc. Vladimir Šišljagić, koji je pohvalio angažman mještana Lapovaca, osobito okupljenih u Udruzi "Žene veselog srca".




"Dan bijelog štapa"

U organizaciji Sportske udruge slijepih "Svjetlost" i Volonterskog centra Tenja, na glav-nom osječkom trgu 15. listopada 2015. godine obilježen je "Međunarodni dan bijelog štapa", i to akcijom "Prošetajmo zajedno". Kako bi bo-lje razumjeli slijepe i osjetili njihove probleme, brojni građani, zajedno s nastavnicima i učenici-ma osnovnih škola, prošetali su centrom Osijeka s crnim povezom na očima, a vodili su ih brojni volonteri i njihovi kolege.

Predsjednik Sportske udruge slijepih "Svje-tlost" Stojan Bjelajac izjavio je kako ovom ak-

cijom žele upozoriti na probleme slijepih i slabo-vidnih osoba i pokazati specifičnost kretanja. Pred slijepim osobama su brojne barijere, no najveća je barijera ljudska predrasuda, te ih upravo ovakvim akcijama žele smanjiti. Župan dr. sc. Vladimir Šišljagić, koji se također pridružio šetnji s pove-zom na očima, izjavio je kako Osječko-baranjska županija pomaže slijepim i slabovidnim osobama, osiguravajući sredstva kako bi im olakšala kreta-nje, ali i uključivanje u sve segmente života. U Osječko-baranjskoj županiji su trenutno zaposlene 4 osobe s invaliditetom, a da bi se taj broj povećao, potrebno je educirati javnost ovakvim i sličnim akcijama.

UREDBA O OSNIVANJU, SASTAVU, DJELOKRUGU I NAČINU RADA PARTNERSKIH VIJEĆA ("Narodne novine" broj 103/15.)

Uredbu o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća, Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 24. rujna 2015. godine, a koja stupa na snagu 6. listopada 2015. godine.

Ovom Uredbom uređuje se osnivanje, sa-stav, djelokrug i način rada partnerskog vijeća za

područje statističke regije, partnerskog vijeća za područje županije, partnerskog vijeća za urbano područje (u daljnjem tekstu: partnersko vijeće) te druga pitanja s tim u vezi.

Partnersko vijeće osniva se za potrebe pri-preme i praćenja provedbe planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja koji se donose na temelju Zakona.

Partnerska vijeća osnivaju se za područja sta-tističkih regija, za područja županija te za urbana područja. Osnivač prilikom osnivanja određuje naziv partnerskog vijeća.


Osnivanje partnerskog vijeća za područje županije

Partnersko vijeće za područje županije osni-va jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno načelu partnerstva i suradnje kako bi se povezali dionici razvoja na području županije.

(Partnersko vijeće županije osniva se kao sa-vjetodavno tijelo, s ciljem utvrđivanja zajedničkih prioriteta na razini jedinice područne (regionalne) samouprave, predlaganja strateških projekata te obavljanja drugih poslova u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom. Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskog vijeća za područje žu-panije obavlja regionalni koordinator za jedinicu regionalne (područne) samouprave.

Osnivanje partnerskih vijeća urbanih područja

Jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama Zakona nositelj izrade strategije ra-zvoja urbanog područja osniva partnersko vijeće za urbano područje.

Prilikom osnivanja i djelovanja partnerskog vijeća za urbano područje posebno se vodi briga o zastupljenosti različitih dionika razvoja iz jedini-ca lokalne samouprave koje čine urbano područje kao i o zastupljenosti interesa većine stanovništva koje živi na urbanom području. Partnersko vijeće za urbano područje osniva se kao savjetodavno tijelo, s ciljem utvrđivanja zajedničkih prioriteta na razini urbanog područja, predlaganja strateških projekata te obavljanja drugih poslova u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom. Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskog vijeća urbanog područja obavlja jedinica lokalne samo-uprave koja je nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja.

Članovi partnerskog vijeća

Član partnerskog vijeća za područje županije i partnerskog vijeća za urbano područje imenuje se za razdoblje trajanja planskog dokumenta politike regionalnog razvoja. Član partnerskog vijeća ima zamjenika koji zamjenjuje člana u slučaju njegove spriječenosti. Zamjenik člana ima sva ovlaštenja člana partnerskog vijeća. Zamjenik člana partner-

skog vijeća imenuje se na isti način i u istom po-stupku kao i član partnerskog vijeća.

Sastav partnerskih vijeća statističkih regija

U radu partnerskog vijeća statističke regije sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, jedi-nica područne (regionalne) samouprave te jedini-ca lokalne samouprave, regionalnih koordinatora, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva s područja statističke regije.

Članove partnerskog vijeća statističke regi-je predlažu partnerska vijeća za područje župa-nije s područja statističke regije iz reda svojih članova. Članovi partnerskog vijeća statističke regije biraju se na rok od dvije godine dana s mogućnošću ponovnog izbora. Partnersko vijeće za područje županije na čijem području se nala-zi urbana aglomeracija, bira pet članova iz reda svojih članova u partnersko vijeće statističke regije, dok partnerska vijeća za područje ostalih županija s područja statističke regije biraju po četiri svoja člana u Partnersko vijeće statističke regije.

Podvijeće partnerskog vijeća statističke regije

Na zajedničku inicijativu najmanje tri žu-panije s područja jedne statističke regije može se ustrojiti partnersko vijeće zajednice županija koje djeluje kao podvijeće partnerskog vijeća statističke regije (u daljnjem tekstu: podvijeće). U slučaju ustrojavanja podvijeća jedna jedinica područne (regionalne) samouprave može isto-vremeno biti u dva podvijeća ako za to postoje posebno opravdani razlozi razvojne prirode od-nosno ako se radi o području koje je posebno zna-čajno za područje dva podvijeća. Prilikom osni-vanja podvijeća potrebno je poštovati prostorni kontinuitet i zajedničke potrebe razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave koje iniciraju osnivanje podvijeća.

Sastav partnerskih vijeća za područje županije

U radu partnerskog vijeća za područje župa-nije sudjeluju predstavnici:- regionalne (područne) samouprave i regional-

nih koordinatora- velikih gradova s područja županije- manjih gradova i općina s područja županije


- visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazov-nih usluga i usluga osposobljavanja te istraži-vačkih centara

- gospodarskih i socijalnih partnera s područja županije

- organizacija civilnog društva s područja žu-panije.

Partnersko vijeće za područje županije ima najmanje 20, a najviše 35 članova i sastavlja se sukladno načelu ravnomjerne predstavljenosti par-tnera pri čemu ni jedan sektor ne smije imati nat-polovičnu većinu članova u partnerskom vijeću. Članove partnerskih vijeća za područje županije imenuje župan na prijedlog regionalnog koordi-natora.

Članovi partnerskog vijeća za područje žu-panije doprinose strateškom planiranju razvoja županije, sudjelujući u partnerskim konzultacija-ma tijekom izrade i provedbe županijske razvojne strategije.

Sastav partnerskih vijeća za urbana područja

U radu partnerskog vijeća za urbano područje sudjeluju predstavnici:- svih jedinica lokalne samouprave koje čine

urbano područje;- županije i regionalnog koordinatora,- drugih javnih tijela čije je sudjelovanje zna-

čajno za razvoj urbanog područja;- visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazov-

nih usluga i usluga osposobljavanja te istraži-vačkih centara,

- gospodarskih i socijalnih partnera, uključuju-ći istaknute organizacije gospodarskih i soci-jalnih partnera te predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora ili poslovnih udruženja iz urbanog područja;

- organizacija civilnog društva, posebno iz po-dručja zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina uzimajući u obzir geografsku i te-matsku pokrivenost, sposobnost upravljanja, stručnost i inovativne pristupe.

Partnersko vijeće za urbano područje sastav-lja se sukladno načelu ravnomjerne predstavlje-nosti partnera iz svih jedinica koje čine urbano područje pri čemu ni jedan sektor ne smije imati natpolovičnu većinu članova u partnerskom vije-ću. Članove partnerskih vijeća za urbano područje

imenuje gradonačelnik jedinice lokalne samoupra-ve koja je nositelj izrade strategije razvoja urba-nog područja uz prethodno pribavljeno mišljenje izvršnog tijela svih jedinica lokalne samouprave s urbanog područja ako urbano područje čini dvi-je i više jedinica lokalne samouprave. Članovi partnerskog vijeća za urbano područje doprinose strateškom planiranju razvoja urbanog područja, sudjelujući u partnerskim konzultacijama tijekom izrade i provedbe razvojne strategije.

Djelokrug rada partnerskih vijeća

Partnersko vijeće je savjetodavno tijelo pu-tem kojeg se osigurava ostvarenje načela partner-stva u pripremi i praćenju provedbe planskih do-kumenta politike regionalnoga razvoja, u pripremi izvješća o napretku u provedbi tih dokumenata te u njihovom vrednovanju.

Tijelo odgovorno za pripremu planskog do-kumenta uključuje u svoj rad partnersko vijeće i to prilikom analize i identifikacije potreba razvoja, određivanja i odabira prioriteta i s njima povezanih ciljeva, dodjeljivanja sredstava, utvrđivanja poka-zatelja ostvarenja planskog dokumenta, provedbe horizontalnih načela, a predstavnike partnerskog vijeća uključuje u odbor za praćenje provedbe planskog dokumenta.

Partnersko vijeće posebno pridonosi prepo-znavanju zajedničkih razvojnih prioriteta različi-tih dionika; prepoznavanju i predlaganju strateških projekata te praćenju njihovih učinaka na razvoj; stvaranju kapaciteta i mogućnosti za poticanje i ubrzavanje društveno-gospodarskog razvoja; us-postavi integriranog razvoja uvažavanjem proble-ma i potreba različitih kategorija dionika regional-nog razvoja._______________________________________

Partnerska vijeća koja su osnovana i dje-luju na temelju odredbi Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 153/09.) dužna su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe uskladiti svoje ustrojstvo i organizaciju rada s odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ("Na-rodne novine" broj 147/14) i ove Uredbe.

ŽUPANIJSKA KRONIKA68 15. listopada 2015.Dora Pejačević (Budimpešta 1885. - München 1923.)

Dora (Teodora), najstarija kćerka hrvatskog bana grofa Teodora Pejačevića, u svom je kratkom životu postala prva hrvatska skladateljica čiju su glazbu diljem svijeta izvodili glasoviti svjetski glazbenici njenog doba. Rano pokazujući iznimnu glazbenu darovitost, glazbeno

obrazovanje započeto još u Našicama nastavlja u Zagrebu, a potom u Dresdenu i Münchenu. Mnogostruko nadarena, povremeno se baveći i književnošću i slikarstvom, Dora prvenstveno živi u glazbi i za glazbu. Bila je vrsna

violinistica i pijanistica, a napose skladateljica. U 37 godina svoga života, Dora je 25 godina skladala. Iza sebe je ostavila 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe, među kojima i prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi te, po mnogima, najuspjeliji rad - Simfonija u fis-molu iz 1918. godine. Zajedno s nekolicinom glazbenika svoje generacije, Dora Pejačević je

pridonijela uspostavi hrvatske glazbene moderne i novih profesionalnih skladateljskih mjerila.Sahranjena je u Našicama, svom domu, utočištu i sidrištu kamo se vraćala da bi mogla stvarati, po vlastitoj želji pored obiteljske kapelice. U perivoju uz dvorac Pejačevićevih u Našicama u prigodi obilježavanja 100. obljetnice njezinog rođenja1985. godine,

podignuta je njezina bista rad akademskog kipara Dragutina Šanteka.

Documents

ŽUPANIJSKA KRONI KA · U OVOM BROJU: ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ... zaprega i jahača u Bijelom Brdu * "Beli ... 5. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Uprave za