PREKRCAJNA MEHANIZACIJA Seminarski rad

ibenik, studeni 2008. VELEUILITE U IBENIKU

PREKRCAJNA MEHANIZACIJA Seminarski rad

Kolegij: Mentor: Student: Broj indeksa:

ibenik, studeni 2008. Sadraj: 1. UVOD ................................................................... ......................................................... 1 2. PALETIZACIJA ........................................................... .................................................. 2 2.1. Palete ............................................................ ........................................................... 2 3. KONTEJNERIZACIJA ....................................................... ........................................... 5 3.1. Kontejneri ........................................................ ........................................................ 5 3.2. Podjela kontejnera ................................................ ................................................... 6 4. VILIARI ................................................................. ..................................................... 8 5. DIZALICE ............................................................... ...................................................... 10 6. ZAKLJUAK ................................................................ ................................................ 12 7. LITERATURA ............................................................. .................................................. 13

1. UVOD Zahtjevi korisnika transportnih usluga za prijevoz sve vie uslovljavaju upotrebu novijih sredstava za racionalizaciju transporta. Dobro voeno i organizirano poslo vanje zahtjeva pravilan smjetaj, rukovanje s robom, njeno uvanje te da radna postr ojenja imaju odgovarajuu opremu u ovom sluaju mehanizaciju. Da bi transportni odj el mogao izvriti zadatke potrebno je da ima odgovarajua tehnika sredstva, raznovrsn i vozni park te da posjeduje odgovarajue dizalice kao i razne vrste viljukara za r ad s paletama kao i ostali potrebni pribor. Radna snaga koja obavlja poslove u t ransportnom odjelu mora biti pouzdana i izvjebana, da bi mogla obavljati svakodn evne i esto komplicirane zadatke.

1 2. PALETIZACIJA Paletizacija je proces uporabe paleta u prijevozu robe. Roba sloena na paleti u m jestu proizvodnje ne mora se dirati sve do mjesta potronje. Poeci paletizacije pot jeu jo iz drugog svjetskog rata, kada je iz Amerike trebalo premjestiti veu koliinu prehrambenih proizvoda i druge robe za opremu vojske i stanovnitva iz prekomorski h zemalja. Vidjevi efikasnost toga sistema, takav je nain prihvatila odmah i indus trija, pa je danas praktino sav promet robe paletiziran, osima naravno kada s obz irom na specifinost robe nije mogu. I kod nas se nastoji paletizirati to vie robe za transport, meutim da bi se primjenila ira primjena paletizacije neophodna je sura dnja organizacija iz proizvodnje i trgovine, a isto tako i drugih grana prometa prvenstveno cestovnog i pomorskog. Suradnja se postie na taj nain tako to e prometna organizacija i proizvodne i trgovinske organizacije izraivati palete prema propi sanim standardima, pa nee biti vano ije su vlasnitvo palete koje se upotrebavljaju z a prenoenje robe od proizvodnje do potronje npr. poiljalac e predati eljeznici deset paleta natovarenih robom, a istovremeno e od eljeznice dobiti deset praznih paleta , ime se zatvara tzv. paletni lanac. Za primjenu paletizacije potrebna je sljedea oprema : palete okviri za palete boks-palete viljukari (runi, elektrini, motorni) rezervni akumulatori za elektrine viljukare instalacija za punjenje akumulatora dizalica za izmjenu akumulatora pregradni zidovi za paleta mostii za prijelaz viljukara s magazinske rampe u vagon tj. kamion motorna kolica i prikolice U izuavanju ciljeva paletizacije moe se istaknuti sljedee: skraeno vrijeme prijevoza skraeno vrijeme prekrcaja okrupnjavanbje tereta-komadne robe sigurnost prijevoza robe smanjenje skladinih povrina eliminiranje rada ovjeka pri manipuliranju prekrcajnim jedinicama 2.1. Palete Paleta je drvena podloga, izraena od dasaka standarnih dimenzija na koju se slae r oba.. Boks paleta je isto tako drvena podloga, samo to jo ima stranice od dasaka,

letava ili upljih cijevi, a moe imati i poklopac. Palete su tako konstruirane da i h viljuka prenosnog sredstva moe prihvatiti zajedno sa robom sloenom na njima, podii ili sputati i prenositi s jednog mjesta na drugo. Palete mogu biti izgraene i od drugog materijala npr. plastike. Vrste paleta se mogu razmatrati s obzirom na: oblik namjenu dimenzije konstrukcijske znaajke vrstu materijala od kjeg je izraena 2 Po obliku palete mogu biti: ravne i boks-palete

Slika 1. Boks-paleta Izvor: www.euromodul.hr

Slika 2. Euro paleta Izvor: www.toma-palete.hr

3 S obzirom na namjenu palete su: jednokratne i viekratne (vijek trajanja i uestalost koritenja) univerzalne i specijalne (prema vrsti robe) S obzirom na dimenzije dijele se na: ravnu drvenu paletu boks-paletu Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine, a s obzirom na ulaz viliar amogu imati dva ili etri ulaza. U uporabi su sljedee drvene standarne palete : 800 X 1000 mm 800 X 1200 mm 1000 X 1200 mm 1200 X 1600 mm 1200 X 1800 mm

Takve dimenzije paleta je usvojila meunarodna organizacija za normizaciju ISO: U e ljeznikon prometu se koriste 800 X 1200 mm i 1000 X 1200 mm, a u cestovnom 1000 X 1200 mm. Boks-paleta je ravna drvena ili metalna paleta na kojoj je postavljena ograda od drvenih ili metalnih okvira, obino lima ili cijevi visine jednog metra. Boks-pal ete mogu biti otvorene ili zatvorene. Standarne ravne i boks-palete imaju oznake: lijevo: vlasnik u sredini: proizvoa desno: EUR (standarne su za europske eljeznice pa prema tome i za razmjenu) Interne palete su ravne i boks-palete specifinih dimenzija i konstrukcija prilagoe ne potrebama pojedinih gospodarskih grana ili pojedinih poduzea. Koriste se isklj uivi izmeu i unutar pogona zato to nisu standarizirane. S obzirom na konstrukcijske znaajke mogu biti: statine pomine Obino su njihove znaajke u funkciji specifinosti robe i namjene te u funkciji manip ulativnih sredstava koja mogu imati razliite zahvatne naprave.

4 3. KONTEJNERIZACIJA Kontejnerizacija kao tehnologija mogua je primjenom kontejnera, prijevoznih sreds tava, prekrcajnih ureaja i kontejnerskih terminala. Prednosti kontejnerizacije: bolje iskoritenje eljeznikih vagona smanjenje poetnih i zavrnih trokova vea sigurnost robe kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu 3.1. Kontejneri Sama rije kontejner potjee iz pomorske terminologije, a pod tim se nazivom podrazu mjeva sanduk za smjetaj stvari mornara na brodu. Prema sasdanjem stanju rije kontej ner podrazumjeva se naprava koja je tako graena da omoguuje direktan prijevoz robe od skladita do skladita bez pretovarivanja u toku prijevoza, pa makar se na putu upotrebu dvije ili vie vrsta prijevoznih sredstava. Prednosti kontejnera kao amba lae jesu mnogobrojne, a to najvie dolazi do izraaja kod kombiniranog prijevoza (elje znica-brod-kamoin). Te se prednosti sastoje u tome to kontejner omoguuje brz utova r, istovar i pretovar i skrauje se manipulacija

Slika 3. Prijevoz kontejnera u kamionu Izvor:www.kontejneri.net

5 Slika 4. Uredski kontejner Izvor:www.kontejneri.net

3.2. Podjela kontejnera Prema procjenama ima preko 20 000 tipova kontejnera, koji se meusobno razlikuju p rema svojim znaajkama i posebnostima. Prema namjeni: univerzalni specijalni Prema veliini: mali (zapremnine 1-3 m3, nosivosti 1-3 t) srednji (zapremnine 3-10 m3 , nosivosti 3-5 t) veliki (zapremnine 16-60 m3 , nosivosti 5-30 t) Tablica 1. Dimenzije kontejnera u ovisnosti o nosivosti Veliina kontejnera (t) Zapremnina (m3) duljina irina 10 stopa 3,06 20 stopa 6,09 30 stopa 9,12 40 stopa 12,19 60 stopa 18,3 DIMENZIJE (m) visina 2,44 2,44 2,44 2,44 2,44 Nosivost

2,44 2,44 2,44 2,44 2,44

10 12 15 30 50

18 36 54 72 108

Izvor: Intercontainer, Generaldirektion (Schweiz) 6 S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjeni : za suhi teret za rasuti teret za tekuine izotermiki kontejneraza plinove Oznaavanje kontejnera (podatci i oznake ): naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu za sigurnost

datum izrade kontejnera najvea bruto masa identifikacijski broj doputena masa prlikom slaganja naziv zemlje kojoj pripada oznaka vlasnika posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju Danas u novije vrijeme u kontejnere se ugrauju mikri ipovi koji pohranjuje infor macije o kontejneru i njegovu korisniku.

7 4. VILIARI Viljukari ili viliari su neophodni za rukovanje paletama. Viljukara ima mnogo razlii tih tipova, koje moemo podjeliti prema: vrsti zahvata nosivosti nainu pogona Prema vrsti zahvata postoje viliari sa elnim i sa bonim zahvatom. elni je daleko vie u upotrebi, pa gotovo svi viliari imaju vilice sprijeda jer su praktiniji u radu z bog manevriranja i bolje preglednosti vozaa kojem se glavna zbivanja deavaju pred oima. Boni viljukari su rijetki i uzimaju se za specijalne potrebe sve operacije s e vru bono jer su vilice sa strane. Prikladni su za rad s veim teretom 5-30 t. Prik ladni su za rad s dugakim teretom i imaju platformu na koju mogu staviti teret za vrijeme vonje. Nosivost viljukara je najee 10-30 KN jer je to u skladu sa potrebama paletizacije. Z a rad na otvorenom prpstorima koriste se viljukari vee nosivosti 50-80KN na drvnim terminalima a za kontejnere 300 KN. Obzirom na rad viljukara vlastita teina viljukara nebi trebala biti vea od 1500-2000 kg zbog prijevoza liftovima i optereenja podova. Uz nosivost viljukara vana je dop unska karakteristika visina dizanja tereta to jest granica dohvata. Visina dizan

ja tereta postie se mehaniki ili hidrauliki pomou okomitih vodilica. Najjednostavnij i najei su viljukari sa simplex izvlaenjem dizanja sa jednom vodilicom. Njihov doh vat je 2 m, no ima ih i do 2,5 m. S obzirom na vrstu pogona postoje viliari s pogonom na plin, elektromotorni, vilia ri s ottovim motorom i viliari s dieselskim motorom. Sve se vie preferiraju viliari s eelektromotorom, i to iz ekolokih razloga S obzirom na konstrukciju postoje simpleks(jedan stupanj), dupleks (dva stupnja ) i tripleks (tri stupnja). Simpleksom se teret die na njegove visine. Kod duple ksa se pri dizanju paletne jedinice njegovi gabariti ne mijenjaju, a tripleksi v iliari diu manje terete na visini od 6 m.

Slika 5. Viliar Izvor: www.linde-mh.hr 8 Slika 6. Boni viliar Izvor: www.linde-mh.hr

Slika 7. Skladini viliar Izvor: www.linde-mh.hr

9 5. DIZALICE Na utovarno-istovarnim mjestima najee se za manipulaciju utovara-istovara-prekrcaja koriste nepokretne i pokretne dizalice. Nepokretne dizalice se izbacuju iz upot rebe jer su vezano za jedno mjesto i zbog toga je njihovo koritenjeogranieno. Pokretne dizalice su nezamjenjivi mehanizmi u lukama i pristanitama, a najee se post avljaju na eljeznkim tranicama. Pogon im je elektrini, motorom s unutranjim izgaranje m ili hidrauliki. Dijele se na portalne i poluportalne, a mogu se okretati do 360 stupnjeva. Portalne dizalice montirane su na dva kraka koji leu i kreu se po trani cama. Izmeu krakova postoji toliki razmak da mogu prolaziti eljezniki vagoni i cest ovnih vozila. Poluportalne dizalice posluuju jedan odreeni prostor, a ispod njih ne mogu prolazi ti vagoni niti cestovna vozila. Upotrebavljuju se u lukama i pristanitima, obino z a prijenos robe iz broda u skladite. Kapacitet dizalica zavisi od njihovoj nosivosti, pokretljivosti, udaljenosti vod oravnog i okomitog premjetanja, izvjebanosti rukovaoca te prikladnosti pribora za hvatanje tereta. U raznim lukama postoje postoje razne vrste specijalnih dizalica, npr. plovee i h

idrauline dizalice za podizanje tekih tereta i za pretovar specijalnih tereta npr. ruda, ugljen, ito. Dizalice se mogu montirati i na prijevoznim sredstvima. Na tei m kamionima mogu biti montirane posebne dizalice za dizanje odnosno sputatanje tek og tereta koje nemoe dignuti ljudska ruka.

Slika 7. Auto-dizalica premjeta kontejner Izvor: www.linde-mh.hr

10 Slika 8. Hidraulina dizalica premjeta kontejner Izvor: www.linde-mh.hr

Slika 9. Luka dizalica nosivosti 9 t Izvor: www.linde-mh.hr

11 6. ZAKLJUAK Dananja mehanizacija je dovedena do savrenstva. Kompjuterizacija i mikro-ipovi zavl adali su i u transportnim poslovima. ip za praenje kontejnera, elektrini viliari i m ega dizalice o svemu tome mogli smo u prolom stoljeu samo sanjati. Prekrcajna meha nizacija uz kvalitetan struni kadar doprinosi dobrom, brom i kvalitetnom utovaru-i stovaru-prekrcaju robe. Radna snaga obavlja jedan veliki i komplicirani posao je r su tu u pitanju tone i tone tereta koje se u svakodnevnom poslu prevozi dizali cama i viliarima. Kroz ovaj seminar malo sam poblie opisao mehanizaciju koja je po trebna za utovar i istovar robe kao i procese paletizacije i kontejnerizacije.

12 7. LITERATURA 1. Mehanizacija pretovara i skladitenje, Prof. dr. Boris Prikril, Dr. Damir Boievi 1987 god. 2. Meunarodna pedicija, Prof. dr. Juraj Maari 1991 god. 3. Suvremene transportne tehnologije, Prof. dr. Damir Boievi, Dr. sc. Draen Ko vaevi 2002 god. 4. www. euromodul.hr 5. www.kontejneri.net 6. www.linde-mh.hr 7. www.toma-palete.hr

13