SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UMJETNIČKA AKADEMIJA U OSIJEKU

S T A T U T

UMJETNIČKE AKADEMIJE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Osijek, ožujak 2009. godine

2

SADRŽAJ :

I. OPĆE ODREDBE ................................................................................................................ 4 II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE .............................................................................. 5 III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZE................................................... 5 IV. DJELATNOST .................................................................................................................. 6 V. USTROJSTVO AKADEMIJE............................................................................................ 6

V.1. Odsjek .......................................................................................................................... 6 V.2. Samostalne katedre ...................................................................................................... 8 V.3. Tajništvo....................................................................................................................... 9 V.4. Knjižnica ...................................................................................................................... 9

VI. TIJELA AKADEMIJE ...................................................................................................... 9 VI.1. Dekan Akademije ..................................................................................................... 10

VI.1.1. Izbor dekana....................................................................................................... 11 VI.1.2. Postupak kandidiranja i prikupljanja prijedloga za izbor dekana...................... 11 VI.1.3. Spriječenost dekana u obavljanju dužnosti........................................................ 13 VI.1.4. Razrješenje dekana ............................................................................................ 13 VI.1.5. Suspenzija dekana.............................................................................................. 14

VI.2. Prodekani ................................................................................................................. 14 VI.2.1. Izbor prodekana ................................................................................................. 14 VI.2.2. Razrješenje prodekana ....................................................................................... 15 VI.2.3. Djelokrug rada prodekana.................................................................................. 15

VI.3. Vijeće Akademije ..................................................................................................... 16 VI.3.1. Sastav Vijeća Akademije................................................................................... 16 VI.3.2. Djelokrug rada Vijeća Akademije ..................................................................... 17

VI.3.2.1. Etičko povjerenstvo .................................................................................... 18 VI.4. Stručni kolegij........................................................................................................... 19 VI.5. Tajnik Akademije ..................................................................................................... 19

VII. STUDIJI ......................................................................................................................... 20 VII.1. Vrste studija............................................................................................................. 20

VII.1.1. Sveučilišni studij .............................................................................................. 20 VII.1.1.1. Preddiplomski studij.................................................................................. 20 VII.1.1.2. Diplomski studij ........................................................................................ 21 VII.1.1.3. Poslijediplomski studij .............................................................................. 21

VII.1.1.3.1. Stručni studij....................................................................................... 22 VII.1.1.3.2. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada, odnosno izrade i/ili izvedbe umjetničkog djela ..................................................... 22 VII.1.1.3.3. Ocjena i obrana doktorskog rada........................................................ 23

VII.2. Prijenos ECTS bodova ............................................................................................ 25 VII.3. Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja............................... 25 VII.4. Studijski program .................................................................................................... 25 VII.5. Izvedbeni plan ......................................................................................................... 26 VII.6. Akademska godina .................................................................................................. 26 VII.7. Ostala pitanja vezana uz studij ................................................................................ 26 VII.8. Završetak studija...................................................................................................... 27 VII.9. Isprave o studiju ...................................................................................................... 28

VIII. STUDENTI ................................................................................................................... 28 VIII.1. Stjecanje statusa studenta....................................................................................... 28 VIII.2. Voditelj i mentor .................................................................................................... 30

3

VIII.3. Prava i obveze studenta.......................................................................................... 31 VIII.4. Prestanak statusa studenta...................................................................................... 31 VIII.5. Evidencije o studentima ......................................................................................... 32 VIII.6. Ocjene .................................................................................................................... 32 VIII.7. Provjera znanja....................................................................................................... 32 VIII.8. Ispitni rokovi .......................................................................................................... 33 VIII.9. Prigovor na ocjenu ................................................................................................. 33 VIII.10. Zapošljavanje i javni umjetnički nastupi studenata ............................................. 33 VIII.11. Demonstratori....................................................................................................... 34 VIII.12. Studentski zbor..................................................................................................... 34 VIII.13. Stegovna odgovornost studenata.......................................................................... 34

IX. ZAPOSLENICI AKADEMIJE........................................................................................ 35 X. ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICI.......................................................... 35

X.1. Znanstvenici ............................................................................................................... 35 X.1.1. Znanstvena zvanja............................................................................................... 35

X.2. Nastavnici i suradnici................................................................................................. 36 X.3. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja....................... 36 X.4. Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta te u naslovna zvanja ............................................................... 37 X.5. Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na Akademiji.................................. 38 X.6. Nastavna zvanja na Akademiji i odgovarajuća radna mjesta..................................... 38 X.7. Postupak izbora u nastavna zvanja te na odgovarajuća radna mjesta ........................ 38 X.8. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavana, nastavna radna mjesta ........................................................................................................ 39 X.6. Sabbatical ................................................................................................................... 40 X.7. Stegovna odgovornost................................................................................................ 40

XI. UNAPRJEðENJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA.................................. 40 XII. OPĆI AKTI AKADEMIJE ............................................................................................ 41 XIII. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNA .................................................................. 42 XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ..................................................................... 42

Na temelju članka 62. stavka 3. i članka 63. stavka 6. podstavka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti I visokom obrazovanju (“Narodne novine” br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) i članka 215. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Vijeće Akademije Umjetničke akademije u Osijeku na 7. sjednici u akademskoj 2008/2009. godini održanoj 10. ožujka 2009. godine pod točkom 5. dnevnog reda na prijedlog Dekanice Akademije donijelo je

S T A T U T

UMJETNIČKE AKADEMIJE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom, u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07. u daljnjem tekstu: Zakon), Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i drugim propisima , ureñuje ustrojstvo, djelatnost i poslovanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Umjetničke akademije u Osijeku (u daljnjem tekstu: Akademija), ovlasti i način odlučivanja akademijskih tijela, ustrojavanje i izvoñenje sveučilišnih i stručnih studija, status nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika, status studenata i druga pitanja od značaja za Akademiju.

Članak 2.

(1) Akademija je umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta koja ustrojava i izvodi

sveučilišne studije te razvija vrhunsko umjetničko stvaralaštvo kroz umjetničke sadržaje koji se realiziraju putem različitih studijskih programa na Odsjecima Umjetničke akademije u Osijeku, te se promiču i prezentiraju interdisciplinarna kulturološka, umjetnička i regionalna specifičnost u odnosu na širi europski kontekst.

(2) Akademija u skladu sa Zakonom može ustrojavati i izvoditi stručne umjetničke studije.

(3) Akademija je visoko učilište koje kao umjetničko-nastavna sastavnica Sveučilišta sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom Sveučilišta i svojim nazivom.

(4) Akademija je pravna osoba i upisuje se u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Osijeku te u Upisnik visokih učilišta, koji vodi Ministarstvo.

(5) Akademija ima svoj žiro-račun. (6) Osnivač Akademije je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Članak 3.

(1) Puni naziv Akademije glasi: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Umjetnička akademija u Osijeku. (2) Skraćeni naziv Akademije glasi: Sveučilište u Osijeku, Umjetnička akademija u

Osijeku. (3) Sjedište Akademije je u Osijeku, Kralja Petra Svačića b.b.

5

(4) Dan Akademije utvrñuje se 18. listopada 2004. godine kao dan početka obavljanja djelatnosti.

Članak 4.

(1) Akademija ima suhi žig i pečat. Pečat i suhi žig okruglog su oblika promjera 38 mm

i 25 mm u središtu imaju grb Republike Hrvatske, a na gornjem vanjskom obodu natpis Republika Hrvatska. Ispod toga natpisa je natpis Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na donjem dijelu oboda pečata i žiga, a ispod grba, stoji natpis Umjetnička Akademija u Osijeku, Osijek.

(2) Suhim žigom promjera 38 mm ovjeravaju se diplome, a ostale javne isprave i dokumentacija Akademije ovjeravaju se pečatom Akademije.

(3) Ostala pismena Alademije ovjravaju se istovjetnim pečatom iz stavka 1. opvog članka bez grba Republike Hrvatske.

(4) Odlukom dekana odreñuje se broj pečata, način njihova korištenja i osoba odgovorne za njihovo čuvanje.

II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE

Članak 5.

(1) Dekan predstavlja i zastupa Akademiju pred sudovima, izabranim sudovima i državnim organima, neograničeno.

(2) Akademiju mogu zastupati i drugi zaposlenici koje ovlasti dekan izdavanjem posebne punomoći.

(3) Sadržaj i opseg punomoći odreñuje dekan. (4) Tajnik Akademije potpisuje isprave i dokumente u okviru ovlaštenja iz ovoga

Statuta. (5) Osobe ovlaštene za potpisivanje financijskih dokumenata, imenuje dekan.

Članak 6.

(1) Dekana Akademije u slučaju nenazočnosti ili spriječenosti zamjenjuje prodekan za

nastavu. (2) Akademiju mogu predstavljati i dokumente potpisivati i prodekani i tajnik u okviru

poslova koje obavljaju, s tim da ne mogu preuzimati obveze za Akademiju, ako nisu za to ovlašteni posebnom punomoći. III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 7.

Akademija stupa u pravni promet s trećim osobama samostalno i bez ograničenja.

Članak 8.

(1) Za svoje obveze Akademija odgovara cijelom svojom imovinom i svim svojim sredstvima - potpuna odgovornost.

6

(2) Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao osnivač Akademije, solidarno i neograničeno odgovara za obveze Akademije. IV. DJELATNOST

Članak 9.

(1) Djelatnost Akademije je: - visokoškolsko obrazovanje, - izvoñenje studijskih programa sveučilišnog preddiplomskog, diplomskog i

poslijediplomskog studija te stručnog studija - znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području humanističkih znanosti - umjetničko stvaralaštvo kroz umjetničke sadržaje te proizvodnja i javno

prikazivanje umjetničkih ostvarenja u umjetničkim poljima u području Umjetnosti,

- različiti programi stručnog i umjetničkog usavršavanja koji ulaze u koncept cjeloživotnog obrazovanja

- izdavačka djelatnost (2) Akademija može i bez upisa u sudski registar obavljati i druge djelatnosti u manjem

opsegu ako služe unapreñenju registrirane djelatnosti i pridonose iskorištenju prostornih i kadrovskih kapaciteta, te opreme. V. USTROJSTVO AKADEMIJE

Članak 10.

Ustrojbene jedinice Akademije jesu odsjeci, katedre, tajništvo i knjižnica. V.1. Odsjek

Članak 11.

(1) Odsjek je temeljna ustrojbena jedinica Akademije za izvoñenje nastavnog, znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada.

(2) Naziv odsjeka te način rada i odlučivanja odsjeka ureñuju se Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta Akademije

(3) Djelokrug rada odsjeka je: - ustrojavanje i izvoñenje nastavne, znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti - predlaže Vijeću Akademije nove studijske programe u umjetničkom ili

znanstvenom području i umjetničkom ili znanstvenom polju iz kojih Akademija izvodi nastavu

- predlaže izmjene i dopune studijskog programa u sadržaju nastavnih predmeta (obveznih ,izbornih) koje izvode ili sudjeluju u izvoñenju nastave nastavnici i suradnici, koji su članovi Odsjeka

- predlaže izvedbeni plan nastave iz nastavnih predmeta za preddiplomske,diplomske i poslijediplomske (specijalističke) i stručne studije na kojima izvodi ili sudjeluje u izvoñenju nastave

7

- skrbi, prati i analizira ostvarivanje plana rada, analizira rezultate rada i poduzima mjere za unaprjeñivanje rada u okviru Odsjeka

- predlaže plan novih radnih mjesta u okviru Odsjeka - predlaže plan napredovanja nastavnika i suradnika Odsjeka - vodi brigu o usavršavanju svojih članova, posebice asistenata - predlaže usavršavanje svojih članova u zemlji i inozemstvu - izrañuje predlog nabave računarske i nastavne opreme - predlaže Viijeću Akademije imenovanje voditelja studentima preddiplomskih i

diplomskih studija odnosno mentora studentima poslijediplomskih studija - predlaže znanstvene, umjetničke programe i projekte te razvojne i stručne projekte - brine o pokrivenosti nastave, udjžbenicima i priručnicima - obavlja i druge poslove iz djelokruga svoga rada

(4) Članovi odsjeka su nastavnici, suradnici koji izvode ili sudjeluju u dijelu izvoñenja nastavnih predmeta u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave Akademije.

(5) U radu odsjeka mogu sudjelovati bez prava glasa nastavnici, suradnici i drugi stručnjaci koji su zaposleni izvan Akademije, a koji sudjeluju u izvoñenju nastave u skladu sa studijskim programom i Izvedbenim planom nastave Akademije.

Članak 12.

(1) Voditelj odsjeka predstavlja i rukovodi radom odsjeka. (2) Voditelja odsjeka, na prijedlog dekana imenuje Vijeće Akademije javnim

glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova Vijeća Akademije na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za voditelja odsjeka.

(3) Za voditelja odsjeka može biti imenovan nastavnik akademije u znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, koji su sklopili ugovor o radu na Akademiji.

Članak 13.

(1) Voditelj odsjeka ima sljedeća prava i obveze: - predstavlja i zastupa odsjek u okviru Akademije, a po ovlaštenju dekana i prema

trećim osobama - ustrojava i koordinira znanstveni, nastavni, umjetnički i stručni rad odsjeka - nadzire rad nastavnika odsjeka i brine se o redovitosti izvoñenja nastave u skladu

s Izvedbenim planom nastave - daje prijedloge za unaprjeñenje i osiguranje kvalitete nastave - predsjedava sjednicama odsjeka - izvršava odluke Vijeća akademije i dekana koje se odnose na odsjek - brine o ekonomičnosti poslovanja odsjeka i investicijama, održavanju opreme i

stanju potrošnog materijala potrebnog za djelatnost odsjeka u okviru raspoloživih sredstava odsjeka

- obavlja druge poslove u skladu s ovim Statutom i drugim općim aktima Akademije

- obavlja druge poslove koje mu povjeri dekan, prodekani i Vijeće Akademije

(2) Voditelj odsjeka na početku svog mandata imenuje zamjenika koji je ovlašten u slučaju njegove spriječenosti ili nenazočnosti obavljati sve poslove iz djelokruga njegova rada.

8

(3) Voditelj odsjeka može biti razriješen dužnosti i prije isteka vremena na koji je izabran iz istih razloga kao dekan i prodekani u skladu sa ovim statutom.

(4) Odluku o pokretanju postupka za razrješenje voditelja odsjeka donosi dekan osobno ili na temelju pisanog zahtjeva najmanje trećine članova odsjeka. Zahtjev mora sadržavati obrazložene razloge zbog kojih se traži razrješenje.

(5) Prije donošenja odluke o pokretanju postupka za razrješenje, voditelju se mora omogućiti da se izjasni o razlozima zbog kojih se traži njegovo razrješenje.

(6) Odluku o razrješenju donosi Vijeće akademije javnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova Vijeća akademije.

(7) U slučaju razrješenja voditelj odsjeka, Vijeće akademije će na istoj sjednici na prijedlog dekana imenovati novog voditelja odsjeka.

(8) U slučaju da se voditelj odsjeka ne imenuje, dekan Akademije će imenovati zamjenika voditelja odsjeka za vršitelja dužnosti voditelja odsjeka do imenovanja novog voditelja odsjeka, a najduže na vrjeme od šest mjeseci.

Članak 14.

(1) Odsjeci u svom sastavu imaju katedre. (2) Katedre se osnivaju u pravilu za više srodnih predmeta. (3) Naziv katedri te način rada i odlučivanja katedri ureñuju se Pravilnikom o ustrojstvu

radnih mjesta Akademije. (4) Članovi katedre su nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu, odnosno

sudjeluju u izvoñenju nastave iz istog, odnosno srodnih predmeta. (5) Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. (6) Predsjednika katedre biraju i razrješuju čanovi katedre izmeñu sebe i to javnim

glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova katedre. (7) Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba mmože biti ponovno

izabrana za predsjednika. (8) Predsjednik katedre može biti razriješen dužnosti i prije isteka vremena na koji je

izabran iz istih razloga kao dekan i prodekani u skladu sa ovim Statutom. (9) Odluku o pokretanju postupka za razrješenje predsjednika donosi katedra na temelju

pisanog zahtjeva najmanje polovice članova katedre. Zahtjev mora sadržavati obrazložene razloge zbog kojih se traži razrješenje. U slučaju da predsjednik katedre ne sazove sjednicu katedre u roku od trideset (30) dana od dana primitka pisanog zahtjeva članova katedre za razrješnje, sjednicu katedre sazvat će voditelj odsjeka.

(10) Prije donošenja odluke o pokretanju postupka za razrješenje, predsjedniku se mora omogućiti da se izjasni o razlozima zbog kojih se traži njegovo razrješenje.

(11) Odluku o razrješenju donose članovi katedre javnim glasovanjem natpolovičnom većinom glasova svih članova katedre.

(12) U slučaju razrješenja predsjednika katedre, članovi katedre će na istoj sjednici izabrati novog predsjednika katedre.

(13) U slučaju da se predsjednik katedre ne izabere do isteka mandata postojećem predsjedniku katedre, Dekan Akademije imenovat će za vršitelja dužnosti predsjednika katedre osobu koja ispunjava propisane uvjete za vrijeme tekuće akademske godine. V.2. Samostalne katedre

Članak 15.

Samostalna katedra je ustrojbena jedinica Akademije koja pokriva jedan ili više znanstvenih, umjetničkih polja ili struka.

9

V.3. Tajništvo

Članak 16.

(1) Tajništvo je ustrojbena jedinica za obavljanje pravnih, stručno-administrativnih, financijsko-računovodstvenih, poslova unaprjeñenja i osiguranja kvalitete, poslova vezanih za studentska pitanja, tehničkih i pomoćnih poslova na Akademiji te druge poslove vezane za uspješan rad Akademije utvrñene ovim Statutom i drugim općim aktima.

(2) Sve poslove iz stavka 1. ovog članka Tajništvo obavlja za cijelu Akademiju, osim ako su ti poslovi u redovnoj djelatnosti drugih ustrojbenih jedinica Akademije utvrñenih ovim Statutom i drugim općim akatima Akademije.

(3) Tajništvo ima niže ustrojbene jedinice u svom sastavu. (4) Radom Tajništva rukovodi Tajnik Akademije.

V.4. Knjižnica

Članak 17.

(1) Knjižnica je ustrojbena jedinica Akademije za obavljanje knjižnično-informacijske zadaće i poslova vezanih za nastavne, znanstveno-istraživačke i stručne potrebe Akademije.

(2) Akademijski knjižnični sustav sa svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio je sveučilišnog knjižničnog sustava.

(3) Knjižnica predstavlja i njenim radom rukovodi voditelj Knjižnice. (4) Voditelja knjižnice imenuje dekan Akademije na vrijeme od dvije godine. Ista osoba

može biti ponovno imenovana za voditelja knjižnice. (5) Za voditelja knjižnice može biti imenovna osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa

Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta.

Članak 18.

(1) Vijeće Akademije svojom odlukom utvrñuje strojstvo Akademije, sukladno Odluci Senata Sveučilišta o sastavu ustrojbenih jedinica na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama.

(2) Popis i opis poslova ustrojbenih jedinica Akademije, te opis radnih mjesta i uvjeta koje trebaju ispunjavati zaposlenici na tim radnim mjestima, propisuje se Pravilnikom o ustrojstvu radnih mjesta.

(3) Pravilnik o ustrojstvu radih mjesta na prijedlog Vijeća Akademije donosi dekan Akademije uz suglasnost Senata. VI. TIJELA AKADEMIJE

Članak 19.

Tijela Akademije jesu: dekan i Vijeće Akademije.

10

VI.1. Dekan Akademije

Članak 20.

(1) Dekan predstavlja i zastupa Akademiju, njegov je čelnik i voditelj i ima sva prava i obveze sukladno Statutu Sveučilišta i ovom Statutu.

(2) Dekan je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveučilišnih tijela na Akademiji.

(3) Dekan: - ustrojava rad i poslovanje Akademije - donosi Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Vijeće Akademije, uz

suglasnost Senata - donosi poslovne odluke u skladu s propisima - priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Vijeće

Akademije - predlaže Vijeću Akademije Statut Akademije - predlaže Vijeću Akademije predloženike za prodekane - predlaže Vijeću Akademije imenovanje voditelja odsjeka - imenuje vršitelja dužnosti voditelja odsjeka - bira tajnika Akademije - odlučuje o izboru zaposlenika i zasnivanju radnog odnosa u Tajništvu Akademije

i Knjižnice - odlučuje o žalbama pristupnika natječaja za stručno-administrativna, tehnička i

pomoćna radna mjesta - predlaže Vijeću Akademije mjere za unaprjeñenje rada Akademije - predlaže Sveučilštu proračun Akademije - provodi odluke Vijeća Akademije te Senata i drugih sveučilišnih tijela koje se

odnose na Akademiju - imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog

djelokruga - imenuje povjerenstvo i odreñuje vrijeme polaganja ispita po žalbi studenta - potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Akademija - odlučuje o ulaganjima i nabavci vrednije opreme na Akademiji u skladu sa

Statutom - potpisuje ugovore koje sklapa Akademija - donosi odluku o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena - donosi odluku o prekovremenom radu - donosi odluku o nagradama i priznanjima zaposlenika Akademije - utvrñuje raspored korištenja godišnjih odmora - donosi odluke o naknadama štete - donosi odluku o meñuakademijskoj suradnji u zemlji i inozemstvu - dodjeljuje dekanske nagrade studentima - odobrava plaćeni i neplaćeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim

Statutom, Zakonom o radu i drugim općim aktima Akademije - odlučuje o prestanku ugovora o radu zaposleniika Akademije u skladu sa

Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje

- donosi druge opće akate u skladu sa statutom - obavlja i druge poslove utvrñene Zakonom, ovim Statutom, Statutom Sveučilišta i

drugim općim aktima Akademije.

11

(4) Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Akademije do iznosa od 500.000,00 kn.

(5) Za pravne radnje iznad iznosa od 500.000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata.

(6) Dekan je za svoj rad odgovoran Rektoru, Senatu i Vijeću Akademije. (7) Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Vijeću Akademije i Senatu izvješće o

svom radu i poslovanju Akademije. (8) Znak dekanske časti je dekanski lanac.

VI.1.1. Izbor dekana

Članak 21.

(1) Za dekana može biti izabran nastavnik Akademije u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora, koji ima ugovor o radu na Umjetničkoj Akademiji.

(2) Dekan se bira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopce.

(3) Odluku o pokretanju postupka izbora dekana donosi Vijeće Akademije.Pokretnje postupka izbora dekana mora započeti najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata dekana odnosno 1. travnja, a završiti najkasnije do 1. lipnja.

(4) U slučaju ponavljanja postupka izbora dekana, izbor se mora završiti najkasnije 15 dana prije nego bi izabranom dekanu trebao započeti mandat.

(5) Izbor Dekana potvrñuje Senat. Dekan stupa na dužnost početkom akademske godine. VI.1.2. Postupak kandidiranja i prikupljanja prijedloga za izbor dekana

Članak 22.

(1) Vijeće Akademije donosi odluku o provedbi postupka prikupljanja prijedloga kandidata za izbor dekana. Postupak prikupljanja prijedloga kandidata za izbor dekana provodi Povjerenstvo za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor dekana (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje Vijeće Akademije.

(2) Povjerenstvo ima tri člana koje bira i imenuje Vijeće Akademije izmeñu svojih članova.

(3) U odluci Vijeća Akademije o provedbi postupka prijedloga kandidata za izbor dekana utvrñuju se rokovi za provredbu postupka kandidiranja i prikupljanja prijedloga iza izbor dekana.

(4) Postupak kandidiranja i prikupljanja prijedloga kandidata za izbor dekana ne može biti kraći od 30 dana.

(5) Postupak kandidiranja za izbor dekana provodi se na način da Vijeće Akademije uvrdi popis svih nastavnika u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora i dostavi Povjerenstvu. Povjerenstvo je obvezno u roku uvrñenom Odlukom Vijeća Akademije provesti postupak kandidiranja i prikupljanja prijedloga za izbor dekana na način da prema utvrñenom popisu svih nastavnika u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvannju izvanrednog ili redovitog profesora obavi razgovor s nastavnicima prema utvrñenom popisu i prema pisanoj izjavi nastavnika utvrdi prijedlog kandidata za izbor dekana.

12

(6) Uz prijedloge kandidata za izbor dekana pristupnici za izbor dekana dužni su priložiti Povjerenstvu sljedeću dokumentaciju:

- životopis kandidata - opis znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada - program rada za četverogodišnje mandatno razdoblje - izjavu kandidata o prihvaćanju kandidature.

Članak 23.

(1) Povjerenstvo, nakon isteka roka za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor

dekana, izvješćuje dekana o prikupljenim prijedlozima kandidata iza izbor dekana. (2) Dekan je dužan sazvati sjednicu Vijeća Akademije najkasnije u roku od 15 dana od

dana primitka prijedloga Povjerenstva o prikupljenim prijedlozima za izbor dekana. (3) Izvješće Povjerenstva o kandidatima za izbor dekana, te životopisi kandidata, opis

znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada i programi rada kandidata za izbor dekana dostavljaju se svim članovima Vijeća Akademije s pozivom za sjednicu Vijeća Akademije, i to najkasnije sedam ( 7) dana prije dana održavanja sjednice.

(4) Vijeće Akademije na sjednici na kojoj se bira dekan meñu svojim članovima bira Izborno povjerenstvo od tri člana koje provodi postupak za izbor dekana tajnim glasovanjem.

Članak 24.

(1) Dekana bira Vijeće Akademije tajnim glasovanjem i to osobnim glasovanjem članova Vijeća Akademije na Izbornoj sjednici.

(2) Za dekana je izabran pristupnik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća Akademije.

(3) U slučaju da se u prvom izbornom krugu postupak izbora dekana provodi samo za jednog pristupnika, ukoliko ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća Akademije ne ulazi se u drugi izborni krug glasovanje, već se ponavlja postupak kandidiranja i izbora dekana. Na istoj sjednici, vijeće Akademije će utvrditi rokove postupka kandidiranja i izbora dekana.

(4) Ako se u prvom izbornom krugu dekan bira izmeñu dva pristupnika, a niti jedan od njih nije dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća Akademije, u drugi izborni krug ulazi pristupnik koji je dobio veći broj glasova.

(5) Ako se u prvom izbornom krugu bira izmeñu dva pristupnika i oba pristupnika dobiju isti broj glasova, postupak kandidiranja i izbora dekana se ponavlja.Na istoj sjednici, Vijeće Akademije će utvrditi rokove postpuka kandidiranja i izbora dekana.

(6) Ako se u prvom izbornom krugu dekan bira izmeñu trojice ili više pristupnika, a niti jedan od njih ne dobije natpolovičnu većinu glasova, u drugi izborni krug ulaze dva pristupnika koja su dobila najveći broj glasova.

(7) Ako nakon prvog izbornog kruga jedan od pristupnika dobije veći broj glasova, ali ne i natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća Akademije, a preostala dva ili više pristupnika dobiju jednaki broj glasova, provodi se meñuglasovanje (ili dodatno glasovanje) meñu onim pristupnicima koji imaju jednak broj glasova. Nakon provedenog meñuglasovanja u drugi izborni krug ulazi pristupnik s većim brojem glasova uz pristupnika koji je u prvom izbornom krugu dobio najveći broj glasova.

(8) Ako ni u drugom izbornom krugu nijedan od pristupnika ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća akademije, postupak kandidiranja i izbora dekana se ponavlja. Na istoj sjednici, Vijeće akademije će utvrdit rokove postupka kandidiranja i izbora dekana.

13

(9) U slučaju da Vijeće akademije i u ponovljenom postupku kandidiranja i izbora dekana do 15. rujna ne izabere dekana, na istoj sjednici imjenuju v.d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu dana.

(10) Za vršitelja dužnosti dekana ne mogu biti imenovani pristupnici koji su bili u postupku izbora dekana. Vijeće Akademije izmeñu svojih članova u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora imenuje v.d. dekana.

(11) O imenovanju v.d. dekana odlučuje Vijeće Akademije javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova svih članova Vijeća Akademije.

(12) U slučaju da Vijeće Akademije ne izabere dekana i na istoj sjednici ne imenuje v.d. dekana, Senat će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti Vijeća, imenovati v.d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu dana.

(13) O imenovanju v.d. dekana odlučuje Senat javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova svih članova Senata. VI.1.3. Spriječenost dekana u obavljanju dužnosti

Članak 25.

(1) U slučaju spriječenosti dekana da obavlja svoje dužnosti (odsutnost, bolest i sl.) zamjenjuje ga prodekan za nastavu.

(2) Prodekan za nastavu koji zamjenjuje dekana ima sve ovlasti i obavlja sve poslove dekana predviñene Zakonom, statutom Sveučilišta i Statutom umjetničko-nastavne sastavnice, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku „u.z.“.

(3) U slučaju spriječenosti dekana dulje od šest mjeseci, Vijeće Akademije će donijeti odluku o razrješenju dekana i pokrenuti postupak izbora novog dekana. VI.1.4. Razrješenje dekana

Članak 26.

(1) Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako: - sam zatraži razrješenje, - trajno izgubi sposobnost obavljanja dužnosti, - nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureñuju

radni odnosi dovedu do prestanka njegova ugovora o radu, - spriječenost u obavljanju svoje dužnosti dulje od šest mjeseci, - zlouporabi položaj dekana ili prekorači njegove ovlasti, - svojim ponašanjem teško povrijedi ugled dužnosti koju obnaša.

(2) Prijedlog za razrješenje dekana može podnijeti rektor, Senat ili 1/3 članova Vijeća Akademije.

(3) Postupak razrješenja dekana započinje odlukom o pokretanju postupka koju donosi Vijeće Akademije natpolovičnom većinom ukupnog broja članova vijeća.

(4) Postupak provodi i odlučuje o razrješenju dekan tajnim glasovanjem Vijeća Akademije natpolovičnom većinom ukupnog broja članova Vijeća Akademije u roku od dva mjeseca od početka postupka.

(5) U slučaju razrješenja dekana Vijeće Akademije javnim glasovanjem imenuje vršitelja dužnosti dekana najduže na vrijeme od jedne godine.

(6) U slučaju da Vijeće Akademije nakon provedenog postupka razrješenja dekana ne imenuje vršitelja dužnosti dekana Senat će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka

14

obavijesti vijeća akademije, imenovati v.d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu dana.

(7) U slučaju razrješenja dekana, Vijeće Akademije imenovat će javnim glasovanjem prodekane koji su u mandatu razriješenog dekana za vršitelje dužnosti prodekana najduže na vrijeme od jedne godine.

VI.1.5. Suspenzija dekana

Članak 27.

Rektor može privremeno, najviše do šest mjeseci, suspendirati dekana, i to zbog opetovane neprovedbe odluke tijela Sveučilišta na Akademiji, što ima za posljedicu neostvarivanje jedinstvenog i usklañenog djelovanja svih sastavnica Sveučilišta, a osobito Akademije u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama tijela Sveučilišta o akademskim pitanjima, financijskom poslovanju, pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te o nastupu prema vanjskim partnerima.

Članak 28.

U slučaju donošenja odluke o suspenziji dekana iz razloga predviñenog u prethodnom članku Ovog Statuta, rektor istovremeno donosi odluku o postavljanju vršitelja dužnosti na način i u postupku utvrñenom u članku 91. Statuta Sveučilišta. VI.2. Prodekani

Članak 29.

Dekanu u radu pomažu prodekani i tajnik.

Članak 30.

(1) Akademija ima tri (3) prodekana:

- prodekan za nastavu - prodekan za umjetnosti i znanost - prodekan za meñunarodnu i meñuakademijsku suradnju

(2) Prodekani su za svoj rad odgovorni Vijeću Akademije i dekanu.

VI.2.1. Izbor prodekana

Članak 31.

(1) Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Vijeće Akademije. (2) Prodekani se biraju nakon završenog postupka za izbor dekana. (3) Za prodekana može biti izabran nastavnik Akademije u znanstveno-nastavnom ili

umjetničko-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na Akademij.

15

(4) Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji javnim glasovanjem dobiju natplovičnu većinu glasova svih članova Vijeća Akademije.

(5) U slučaju da predloženici za prodekane ne dobiju potreban broj glasova, dekan će za sljedeću sjednicu Vijeća Akademije predložiti nove predloženike.

Članak 32.

Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran. VI.2.2. Razrješenje prodekana

Članak 33.

(1) Prodekan može biti razriješen dužnosti i prije isteka mandata na koji je izabran iz istih razloga iz kojih može biti razriješen i dekan u skladu s ovim Statutom.

(2) Prijedlog za razrješenje prodekana podnosi dekan. (3) Prodekan je razriješen dužnosti, ako se o prijedlogu dekana za razrješenje javnim

glasovanjem izjasni natpolovična većina svih članova Vijeća Akademije. (4) Vijeće Akademije istovremeno s donošenjem odluke o razrješenju prodekana bira

novog prodekana na prijedlog dekana. VI.2.3. Djelokrug rada prodekana

Članak 34.

(1) Prodekan za nastavu: - koordinira nastavni rad na Akademiji, u suradnji s voditeljima Odsjeka, - predlaže dekanu, u suradnji s voditeljima Odsjeka, raspisivanje natječaja za izbor i

prijam nastavnika i suradnika na sveučilišnim studijima, - izrañuje u suradnji s voditeljima odsjeka Izvedbeni plan nastave i plan ispitnih

rokova te vrši nadzor nad izvršenjem istih na sveučilišnim studijima, - izrañuje raspored nastave i plan ispitnih rokova, te vrši nadzor nad izvršenjem

istih, - predlaže dekanu u suradnji s voditeljima odsjeka nastavna zaduženjaza nastavnike

i suradnike te vanjske suradnike, - predlaže mjere za unaprjeñivanje kvalitete nastave na sveučilišnim studijima - koordinira i uspostavlja suradnju s drugim istorodnim akademijama u zemlji i

inozemstvu u okviru nastavne djelatnosti Akademije - sudjeluje u radu Prodekanskog kolegija za nastavu Sveučilišta - obavlja i druge poslove po nalogu dekana.

(2) Prodekan za umjetnost i znanost: - koordinira izradu plana umjetničkih i znanstvenih projekata u suradnji s

voditeljima odsjeka - predlaže mjere za unaprjeñivanje umjetničke, znanstvene i istraživačke djelatnosti

Akademije - predlaže dekanu nabavku računarske i druge opreme potrebne za

znanstvenoistraživačku djelatnost Akademije; - nadzire izradbu financiranih umjetničkih i znanstvenih projekata Akademije;

16

- obavlja i druge poslove po nalogu dekana.

(3) Prodekan za meñunarodnu i meñuakademijsku suradnju - uspostavlja suradnju sa akademijama, fakultetima i sveučilištima u zemlji i

inozemstvu, - koordinira meñunarodnu suradnju Akademije, - predlaže dekanu plan sudjelovanja nastavnika i suradnika Akademije na domaćim

i meñunarodnim skupovima - obavlja i druge poslove po nalogu dekana.

VI.3. Vijeće Akademije

Članak 35.

Stručno vijeće Akademije je Vijeće Akademije. VI.3.1. Sastav Vijeća Akademije

Članak 36.

(1) Vijeće Akademije čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, tri (3)

predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i tri (3) predstavnika suradnika izabranih u suradnička zvanja koji imaju Ugovor o radu na Akademiji te predstavnici studenata.

(2) Studentski zbog Akademije bira tri (3) predstavnika studenata u Vijeće Akademije sukladno ovom Statutu i Statutu Studentskog zbora Akademije.

(3) Dekan i prodekani članovi su Vijeća Akademije po položaju. (4) Tajnik sudjeluje u radu Vijeća Akademije bez prava glasa.

Članak 37.

(1) Nastavnici i suradnici izabrani u nastavna i suradnička zvanja biraju svoje

predstavnike u Vijeće Akademije javnim glasovanjem na Izbornoj sjednici svih nastavnika i suradnika Akademije na kojoj se predlažu predloženici i vrši izbor predstavnika nastavnika i suradnika u Vijeće Akademije.

(2) Izbornu sjednicu za izbor predstavnika nastavnika i suradnika u Vijeće Akademije saziva Prodekan za nastavu.

(3) Za člana Vijeća Akademije izabrani su predstavnici nastavnika i suradnika koji su na Izbornoj sjednici javnim glasovanjem dobili najveći broj glasova.

(4) Ukoliko se na Izbornoj sjednici ne izaberu predstavnici nastavnika i suradnika u skladu sa utvrñenim brojem predstavnika u stavku 1. ovog članka, postupak izbora se ponavlja u najkasnije roku od petnaest dana od dana održavanja Izborne sjednice za izbor predstavnika nastavnika i suradnika u Vijeće Akademije.

(5) Mandat predstavnika nastavnika i suradnika u Vijeće akademije traje četiri godine. (6) Predstavnik nastavnika i suradnika u Vijeću može biti razriješen dužnosti člana

Vijeća Akademije i prije isteka mandata na koji je izabran. Razrješenje predstavnika obavlja se na isti način i po istom postupku kao i izbor.

17

VI.3.2. Djelokrug rada Vijeća Akademije

Članak 38.

(1) Vijeće Akademije sukladno Zakonu i ovom Statutu: - donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetničkim i stručnim pitanjima, - bira i razrješuje dekana i prodekane, - donosi Statut i druge opće akte na prijedlog dekana, - donosi Stautu Studentskog zbora na prijedlog Studentskog zbora Akademije - provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, - provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,

suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta, - odlučuje o žalbi pristupnika natječaja za izbor u znanstveno-nastavna,umjetničko-

nastavna,nastavna,suradnička zvanja, - utvrñuje ustrojstvo Akademije, - donosi odluku o ustrojavanju novih ustrojbenih jedinica Akademije, - imenuje i razrješava voditelje odsjeka, - predlaže dekanu Pravilnik o ustrojstvu radnih mjest, - predlaže Senatu studijske programe ili izmjene i dopune studijskih programa, - donosi Izvedbene plan nastave prije početka nove akademske godine, - vodi brigu i predlaže mjere za unaprjeñenje i osiguranje kvalitete studija,

umjetničkog te znanstveno-nastavnog rada, - donosi plan financiranja studentskih aktivnosti na prijedlog Studentskog zbora

Akademije, - imenuje voditelje studenata preddiplomskih i diplomskih studija, - imenuje mentore studentima poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih

studija, - bira demonstratore na prijedlog predmetnog nastavnika, - imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju (doktorskom i

specijalističkom), - prihvaća godišnje izvješće dekana, - donosi godišnju ocjenu o radu asistenata i znanstvenih novaka na prijedlog

mentora - donosi Poslovnik o radu Vijeća Akademije, - imenuje stalne i privremene odbore i povjerenstva, - obavlja druge poslove utvrñene Statutom Sveučilišta, Statutom Akademije ili

drugim općim aktom. (2) Vijeće Akademije obavlja poslove iz svog djelokruga na sjednicama. Vijeće

Akademije može odlučivati ako je na sjednicama nazočno više od polovice ukupnog broja njegovih članova.

(3) Vijeće Akademije donosi odluke natpolovčnom većinom glasova svih članova, izuzevši slučajeve u kojima Zakon, Staut Sveučilišta, Statut Akademije ili drugi opći akt odreñuju drugačije.

(4) Vijeće Akademije natpolovičnim većinom glasova svih članova Vijeća Akademije donosi Statut, njegove izmjene i dopune i prijedlog Studijskog programa te njegove izmjene i dopune.

(5) Dekan može na sjednicu Vijeća Akademije na kojoj se raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj Akademije (ustrojstvo Akademije, organizacija nastave, utvrñivanja prijedloga studijskog programa, izmjena i dopuna studijskog programa,

18

izvedbenog plana nastave, utvrñivanje plana razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti i sl.) pozvati sve nastavnike i suradnike Akademije da sudjeluju u radu Vijeća Akademije.

(6) Rad Vijeća Akademije i način donošenja odluka pobliže se odreñuje Poslovnikom Vijeća Akademije u skladu s ovim Statutom i Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktom.

(7) Predstavnici studenata sudjeluju u radu Vijeća Akademije na način utvrñen Zakonom i Statutom Akademije ili drugim općim aktom.

(8) Vijeće Akademije može ovlastiti druga stručna tijela akademije za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga.

Članak 39.

Prigodom odlučivanja u Vijeću Akademije, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta na pitanja od posebnog interesa za studente: promjenu sustava studija, osiguranja kvalitete studija, predlaganja studijskih programa, utvrñivanja izvedbe i planova nastave i studentski standard. Studentski predstavnici mogu upotrijebiti suspenzivni veto kada to zatraži natpolovična većina svih studentskih predstavnika u Vijeću Akademije. Nakon suspenzivnog veta Vijeće Akademije ponovno raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od 8 dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi natpolovičnom većinom svih članova Vijeća Akademije, bez prava upotrebe suspenzivnog veta.

Članak 40.

(1) Vijeće Akademije može imenovati stalne i povremene odbore i povjerenstva u skladu s ovim Statutom, Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktom.

(2) Vijeće Akademije ima ova stalna povjerenstva: - Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja - Odbor za završne i diplomske ispite - Povjerenstvo za nastavu i studente - Povjerenstvo za izdavačku djelatnost - Povjerenstvo za praćenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja - Etičko povjerenstvo

Članak 41.

(1) Odbori i povjerenstva imaju najmanje tri, a najviše sedam članova. (2) Članove odbora i povjerenstava imenuje Vijeće Akademije. (3) Mandat članova odbora i povjerenstava traje četiri godine i ista osoba može biti

ponovno imenovana za člana. (4) Rad stalnih odbora i povjerenstava pobliže se ureñuje Poslovnikom koji donosi

Vijeće Akademije. (5) Rad povremenih odbora i povjerenstava ureñuje se odlukom Vijeća Akademije

osnivanju i djelokrugu rada odbora i povjerenstava. VI.3.2.1. Etičko povjerenstvo

Članak 42.

(1) Na Akademiji se u skladu sa Statutom Sveučilišta ustrojava Etičko povjerenstvo. (2) Etičko povjerensto ima pet članova koje imenuje i razrješva Vijeće Akademije.

19

(3) Dva člana predlaže dekan iz reda nastavnika u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju, jednog člana iz reda asistenata, jednog člana iz reda ostalih zaposlenika i jednog člana predlaže Studentski zbor Akademije.

(4) Članovi Etičkog povjerenstva imenuju se na vrijeme od dvije godine. Iste osobe mogu ponovo biti imenovane za članove etičkog povjerenstva.

Članak 43. Djelokrug rada Etičkog povjerenstva;

- prati provedbu Etičkog kodeksa Sveučilišta na Akademiji i provodi pstupak utvrñivanja povrede Etičkog kodeksa na Akademiji

- pokreće postupak kršenja Etičkog kodeksa Sveučilišta na vlasititu inicijativu ili na inicijativu nastavnika, zaposlenika, studenata ili drugih osoba koje smatra da je u pojedinačnom slučaju došlo do kršenja Etičkog kodeksa Sveučilišta na Akademiji

- u slučaju težih povreda Etičkog kodeksa Etičko povjerenstvo podnosi prijavu dekanu Akademije s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka

- priprema godišnja izvješća o svom radu, provedbenim postupcima utvrñivanja povfede Etičkog kodeksa i dostavlja ih dekanu Akademije i Vijeću Akademije

Članak 44.

(1) Etičko povjerenstvo Akademije u obavljanju poslova iz svog djelokruga rada i postupku utvrñivanja povreda Etičkog kodeksa Sveučilišta postupat će u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta.

(2) Etičko povjerenstvo može u obavljanju poslova iz svojega djelokruga zatražiti stručnu pomoć odgovarajućih znanstvenih i stručnih osoba i institucija.

(3) Etičko povjrenstvo u postupku utvrñivanja povrede Etičkog kodeksa Sveučilišta mora poštovati načelo tajnosti i štitit dostojanstvo osobe u postupku.

(4) Način rada i odlučivanja Etičkog povjerenstva pobliže se odreñuje Poslovnikom VI.4. Stručni kolegij

Članak 45.

(1) Stručni kolegij je savjetodavno tijelo dekana koje čine prodekani, tajnik i voditelji odsjeka.

(2) Sručni kolegij saziva dekan prema potrebi, a radi: - koordiniranja i praćenja cjelokupne djelatnosti Akademije, - unapreñivanja rada stručnih službi Akademije, - usklañenja svih poslovnih aktivnosti Akademije,

(3) Stručni kolegij dekan može proširiti odgovarajućim čelnicima nižih ustrojbenih

jedinica Akademije. VI.5. Tajnik Akademije

Članak 46.

(1) Tajnik je voditelj Tajništva Akademije i odgovoran je za izvršenje organizacijskih, stručno-administrativnih, pravnih, tehničkih i drugih općih poslova na Akademiji.

20

(2) Tajnik Akademije obavlja pravne i upravne poslove, tumači zakon i druge propise, obavlja ostale poslove predviñene Statutom, Zakonom, ostalim propisima i općim aktima Akademije.

(3) Tajnika bira Dekan Akademije na temelju javnog natječaja. (4) Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima završen pravni fakultet i pet godina

radnog iskustva u struci. (5) Tajnik Akademije odgovara za svoj rad Dekanu Akademije.

VII. STUDIJI VII.1. Vrste studija

Članak 47.

(1) Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije. (2) Na Akademiji se mogu izvoditi i programi umjetničkog i stručnog usavršavanja, u

okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja koji se ne smatraju studijem. (3) Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom

obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća.

(4) Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

(5) Sveučilišni i stručni studij usklañuju se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava. VII.1.1. Sveučilišni studij

Članak 48.

(1) Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sljedeće tri razine: - preddiplomski studij - diplomski studij i - poslijediplomski studij.

(2) Diplomski i poslijediplomski studij mogu se izvoditi i u suradnji sa sveučilišnim i znanstvenim institutima, i to na temelju posebnog Ugovora izmeñu Sveučilišta i instituta.

(3) Svaka razina studija završava stjecanjem odreñenog naziva ili stupnja. (4)Odreñeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija.

Takvo provoñenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. (5)Svaka razina studija iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s europskim

sustavom prijenosa bodova (dalje: ECTS), po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe 60 ECTS bodova. VII.1.1.1. Preddiplomski studij

Članak 49.

(1) Na preddiplomskom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine stječe se od 180 do 240 ECTS bodova.

21

(2) Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na odreñenim stručnim poslovima.

(3) Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus odnosno baccalaurea) uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije odreñeno drukčije.

(4) U meñunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea. VII.1.1.2. Diplomski studij

Članak 50.

(1) Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine i njegovim završetkom stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.a

(2) Diplomski studij može trajati i duže uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko brazovanje.

(3) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

(4) Ako zakonom nije odreñeno drugačije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv: magistar (mag.) struke.

(5) Kratica akademskog naziva stavlja se iza imena i prezimena osoba. VII.1.1.3. Poslijediplomski studij

Članak 51.

(1) Poslijediplomski sveučilišni studij student može upisati nakon završetka diplomskog

sveučilišnog studija. (2) Akademija može propisati i druge uvjete za upi na poslijediplomski studij. (3) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih

propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr.sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr.art.).

(4) Senat će općim aktom urediti ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te uvjetovati prijavu doktorskog rada stjecanjem odreñenog broja ECTS bodova.

(5) Iznimno osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, na temelju odluke Vijeća Akademije o ispunjavanju uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada,a uz suglasnost Senata mogu steći doktorat znanosti.

(6) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (7) Sveučilište može povjeriti Umjetničkoj akademiji organizaciju poslijediplomskog

specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe akademski naziv specijalista odreñenog područja (spec.),u skladu s posebnim zakonom.

(8) Posebnim propisom utvrdit će se akademski naziv koji se stječe završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija, u slučaju kada je za odreñeno stručno područje posebnim zakonom propisano specijalističko usavršavanje.

22

VII.1.1.3.1. Stručni studij

Članak 52.

(1) Senat može Akademiji povjeriti provoñenje stručnih studija uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu u skladu sa Zakonom.

(2) Stručni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se završetkom stječe od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može trajati do četiri godine u slučajevima kada je to sukladno meñunarodno prihvaćenim standardima te se takvim studijem stječe do 240 ECTS bodova.

(3) Završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajuči stručni naziv u skladu s posebnim Zakonom.

(4) Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stječe se stručni naziv stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim Zakonom.

(5) Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe. VII.1.1.3.2. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada, odnosno izrade i/ili

izvedbe umjetničkog djela

Članak 53. (1) Na Akademiji se mogu stjecati doktorati znanosti/umjetnosti za muzikologe

umjetnike i teoretičare. (2) Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti ili umjetnosti mora

sadržavati: prijedlog teme doktorskog rada, obrazloženje teme, metodologiju rada te navoñenje očekivanog znanstvenog ili umjetničkog doprinosa.

(3) Ispunjenost uvjeta za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada utvrñuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti ili umjetnosti koje imenuje Vijeće Akademije.

(4) Ako Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti ili umjetnosti utvrdi da prijava ne sadrži potrebnu dokumentaciju, pozvat će pristupnika da dopuni prijavu u odreñenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana.

Članak 54. (1) Ispunjenost uvjeta za pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada

utvrñuje Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti koje imenuje Vijeće Akademije. (2) Ako Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti utvrdi da prijava ne sadrži

potrebnu dokumentaciju, pozvat će pristupnika da dopuni prijavu u odreñenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana.

Članak 55.

Vijeće Akademije na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada od najmanje tri člana, koje u roku od 90 dana od dana imenovanja podnosi izvješće s prijedlogom za prihvaćanje ili odbijanje teme doktorskog rada.

Članak 56.

Na temelju obrazloženog izvješća i prijedloga Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorskog rada, Vijeće Akademije donosi konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju

23

predložene teme doktorskog rada, obavještava osobu koja je prijavila temu doktorskog rada, te odreñuje osobu koja će pristupniku pomagati savjetima pri izradi doktorskog rada (mentora).

Članak 57.

Ako na temelju izvješća Povjerenstva, Vijeće Akademije ocijeni da pristupnik nema uvjete za stjecanje doktorata znanosti ili da se predložena tema ne može prihvatiti, odbit će prijavu pristupnika. VII.1.1.3.3. Ocjena i obrana doktorskog rada

Članak 58.

(1) Vijeće Akademije na prijedlog Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti/umjetnosti imenuje Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada od najmanje tri člana.

(2) Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mogu biti samo osobe u znanstveno-nastavnom/umjetničko-nastavnom zvanju ili znanstvenom zvanju iz znanstvenog područja ili područja umjetnosti teme doktorskog rada.

Članak 59.

(1) Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada podnose izvješće najkasnije u roku od devedeset (90) dana od primitka rada.

(2) Izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada sadrži: prikaz sadržaja rada, mišljenje i ocjenu rada s osvrtom na primijenjene metode, znanstveni sadržaj rada, te prijedlog Povjerenstva.

Članak 60.

Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može u svom izvješću predložiti: - da se doktorski rad prihvati i pristupniku dopusti pristup obrani doktorskog rada - da se doktorski rad vrati pristupniku radi dopuna ili ispravki - da se doktorski rad odbije

Članak 61.

(1) Ukoliko Vijeće Akademije prihvati izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada

u kojem je utvrñeno da doktorski rad ima nedostataka koji se mogu otkloniti, pozvat će pristupnika da otkloni nedostatke prema uputama i primjedbama Povjerenstva.

(2) U slučaju iz prethodnog stavka pristupnik je dužan u roku od devedest (90) dana od dana primitka zaključka dopuniti rad.

(3) Ako pristupnik u roku od devedeset (90) dana od dana primitka zaključka ne postupi prema uputama i primjedbama Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada, a za to nema opravdanog razloga, smatrat će se da je doktorski rad odbijen.

Članak 62.

Ukoliko Vijeće Akademije zaključi da izvješće Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ne pruža sigurnu osnovu za donošenje odluke o ocjeni doktorskog rada, može u

24

Povjerenstvo za ocjenu uključiti nove članove i zatražiti da podnesu izvješće ili imenovati novo Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada koje će ponovno razmotriti doktorski rad i podnijeti izvješće.

Članak 63.

(1) Nakon prihvaćanja pozitivne ocjene doktorskog rada, u pravilu na istoj sjednici, Vijeće akademije imenuje Povjerenstvo za obranu doktorskog rada od najmanje tri člana i dva zamjenika, te odreñuje datum i mjesto obrane.

(2) Članovi Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mogu biti i članovi Povjerenstva za obranu doktorskog rada.

(3) Članovi Povjerenstva za obranu doktorskog rada mogu biti samo osobe u znanstveno-nastavnom/umjetničko-nastavnom ili znanstvenom zvanju.

Članak 64.

(1) Ako je u izvješću Povjerenstva za ocjenu doktorskog rada ocjena negativna, a

Vijeće Akademije ne donese odluku o proširenju sastava Povjerenstva ili imenovanju novog Povjerenstva radi nove ocjene, Vijeće donosi odluku da se doktorski rad odbija i obustavlja postupak za stjecanje doktorata znanosti i o tome će obavijestiti pristupnika.

(2) Posebno obrazložena odluka o obustavljanju postupka stjecanja doktorata znanosti pristupniku se dostavlja u roku od osam (8) dana.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka pristupnik ne može na Akademiji ponoviti postupak stjecanja doktorata znanosti o istoj temi.

Članak 65.

(1) Obrana doktorskog rada je javna. (2) Datum i mjesto obrane doktorskog rada utvrñuje vijeće Akademije, a obavijest o

obrani doktorskog rada oglašava se na oglasnoj ploči Akademije. (3) Pristupnik brani doktorski rad pred Povjerenstvom za obranu doktorskog rada. (4) O obrani doktorskog rada vodi se zapisnik kojeg potpisuju članovi Povjerenstva i

zapisničar. (5) U zapisnik se unosi odluka Povjerenstva o obrani doktorskog rada.

Članak 66.

(1) Odluka Povjerenstva o obrani doktroskog rada može biti.

- obrani jednoglasnom odlukom Povjerenstva - obranio većinom glasova Povjerenstva - nije obranio.

(2) Pristupnik koji nije obranio doktorski rad ima pravo nakon devedeset (90) dana ponovno prijaviti izradbu i obranu doktorskog rada, ali ne istu temu.

(3) Predmet doktorskog rada koji nije obranjen u roku od deset godina od dana prihvaćanja teme doktorskog rada podliježe ponovnom postupku prihvaćanja.

Članak 67.

Na postupak izrade i/ili izvedbe umjetničkog djela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 53. do 66. ovog Statuta.

25

VII.2. Prijenos ECTS bodova

Članak 68.

(1) Prijenos ECTS bodova može se provesti izmeñu različitih sveučilišnih ili stručnih studija.

(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga članka propisuju se općim aktom Sveučilišta i Akademije, odnosno ugovorom izmeñu akademija. VII.3. Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja

Članak 69.

(1) Akademija može predložiti Sveučilištu da s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobom ustrojiti odreñeni studij.

(2) Dopusnica za takav studij izdaje se na način i u postupku propisanim u članku 51. Zakona.

(3) Akademija može osnivati različite programe umjetničkog i stručnog usavršavanja, imajući u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu Zakona. Po završetku programa stručnog usavršavanja Akademija polazniku izdaju posebnu potvrdu. VII.4. Studijski program

Članak 70.

(1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji predlaže Akademija. Studijske programe donosi Senat uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.

(2) Kod utvrñivanja studijskog programa treba osobito brinuti da studij bude: - na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina, - usklañen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, - usporediv s programima u zemljama Europske unije.

(3) Studijski program donosi se u skladu s ovim Statutom i općim aktima Sveučilišta, te sadrži:

- stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija, - uvjete upisa na studij, - okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu

izvedbu, - bodovnu vrijednost svakog predmeta odreñenu u skladu s ECTS, - oblike provoñenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet kroz:

mentorski rad (individualno) mentorsku poduku, predavanja, vejžbe, seminari, konzultacije, stručnu odnosno umjetničku praksu, terensku nastavu obveznu praksu i javni nastup

- popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija,

26

- uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta,

- način završetka studija, - odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su

izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij. VII.5. Izvedbeni plan

Članak 71.

(1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi Vijeće Akademije. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na Internet stranicama uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgovarajuće literature.

(2) Izvedbenim planom nastave utvrñuju se: - nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu, - mjesta izvoñenja nastave, - početak i završetak te satnica izvoñenja nastave, - oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije; provjere znanja i sl.), - način polaganja ispita, - ispitni rokovi, - popis literature za studij, - mogućnost izvoñenja nastave na stranom jeziku te - ostale važne činjenice za uredno izvoñenje nastave.

(3) Izvedbeni plan nastave redovitih studenata temelji se na radnom opterećenju studenata od 40 sati tjedno što obuhvaća nastavu, terenski rad, praktične vježbe i druge oblike nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu studenata.

(4) Studij se može organizirati kroz sustav učenja na daljinu, što posebno odobrava Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. VII.6. Akademska godina

Članak 72.

(1) Akademska godina počinje 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

(2) Nastava se ustrojava po semestrima: zimski i ljetni. VII.7. Ostala pitanja vezana uz studij

Članak 73.

(1) Pravilnikom Senata po studiranju pobliže se ureñuju pravila o ispitima (pisani, usmeni, praktični dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), žalbi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu voñenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate te po potrebi i o drugim pitanjima.

27

(2) Opći akt iz stavka 1. objavljuje se na način da bude dostupan javnosti, posebice studentima i pristupnicima za stjecanje statusa studenta.

(3) Akademski ili stručni naziv ili stupanj oduzimaju se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina.

(4) Pokretanje i provoñenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog zvanja provodi se u skladu s odredbama posebnog općeg akta Sveučilišta ili Akademije. VII.8. Završetak studija

Članak 74.

(1) Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom završnog rada u skladu sa studijskim programom.

(2) Diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom..

(3) Diplomski rad studenta na nastavničkim studijima sastoji se osim spomenutih elemenata i od usmene obrade tog rada i oglednog predavanja iz područja Metodike.

(4) Diplomski ispit na umjetničkim studijima za akademske glazbenike: klaviriste i pjevače, glumce i lutkare čini javni nastup pred Ispitnim povjerenstvom.

(5) Poslijediplomski doktorski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije) (6) Doktorski umjetnički studij završava polaganjem svih ispita te polaganjem završnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom umjetničkog djela.

(7) Poslijediplomski specijalistički studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućeg završnog ispita u skladu sa studijskim programom.

(8) Stručni studij završava polaganjem svih ispita i izradom završnog rada. (9) Završetkom studija sukladno odredbama ovoga članka student stječe odgovarajući

stručni akademski naziv ili stupanj te druga prava sukladno posebnim propisima.

Članak 75.

(1) Preddiplomski studij završava izradbom završnog rada. (2) Diplomski studij završava izradbom diplomskog rada i polaganjem diplomskog

ispita. (3) Student je obvezan izraditi završni rad odnosno diplomski rad i položiti diplomski

ispit na umjetničkim studijima, a na nastavničkim studijima i ogledno predavanje iz Metodike.

(4) Završnim, odnosno diplomskim radom student treba dokazati da je sposoban primjenjivati znanje stečeno tijekom studija i pokazati da može uspješno rješavati zadatke svoje struke u polju glazbene, likovne i dramske umjetnosti na razini stručnog naziva kojeg stječe svjedodžbom, odnosno diplomom.

(5) Diplomski ispit za akademske glazbenike: klaviriste i pjevače te glumce i lutkare je javan nastup pred Ispitnim povjerenstvom.

(6) Ispitno povjerenstvo ima tri člana, a mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva.

28

Članak 76.

(1) Tema završnog, odnosno diplomskog rada mora biti iz nastavnih predmeta u umjetničkom polju glazbene, likovne i dramske umjetnosti.

(2) Popis svih nastavnih predmeta iz umjetničkih polja glazbene, likovne i dramskih umjetnosti iz prethodnog stavka utvrñuje Vijeće akademije.

Članak 77.

(1) Mentor za izradbu završnog, odnosno diplomskog rada imenuje se iz reda nastavnika izabranih u umjetničko-nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje.

(2) Odbor za završne i diplomske ispite imenuje mentora za izradu završnog, odnosno diplomskog rada, a dekan imenuje, na prijedlog predmetnog nastavnika Ispitno povjerenstvo za ocjenu završnog, odnosno diplomskog rada i diplomskog ispita.

(3) Pitanje izradbe završnog, odnosno diplomskog rada te obrane diplomskog ispita, prava i obveze studenata, mentora i Ispitnog povjerenstva te ostale posebnosti rada odbora za završne i diplomske ispite ureñuje se Pravilnikom o završnim i diplomskim ispitima. VII.9. Isprave o studiju

Članak 78.

(1) Po završetku preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se potvrñuje završetak studija i stjecanje odreñenog akademskog naziva.

(2) Po završetku diplomskog, poslijediplomskog i poslijediplomskog specijalističkog studija studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvrñuje da je student završio odreñeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj.

(3) Po završetku stručnog studija, studentu se izdaje svjedodžba, a po završetku specijalističkog diplomskog studija izdaje se diploma, kojima se potvrñuje završetak studija i stjecanje odreñenog stručnog naziva.

(4) Po završenom programu stručnog usavršavanja Akademija polazniku izdaje potvrdu.

(5) Uz svjedodžbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvrñuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom te s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima.

(6) Diplome, svjedodžbe i potvrde koje izdaje Akademija javne su isprave. (7) Sadržaj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar. (8) Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadržaj i oblik svjedodžbi i potvrda te

informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje Senat. VIII. STUDENTI VIII.1. Stjecanje statusa studenta

Članak 79.

Status studenta stječe se upisom na sveučilište, a dokazuje se odgovarajućom studentskom ispravom, čiji minimalni sadržaj propisuje ministar, a oblik Senat.

29

Članak 80.

(1) Odluku o upisu studenata donosi Senat. (2) Odlukom o upisu utvrñuje se za svaki studij: broj redovitih studenata koji će

studirati uz potpunu subvenciju iz državnog proračuna, broj studenata koji će se dijelom subvencionirati te broj izvanrednih studenata.

(3) Na temelju odluke o upisu Senat raspisuje natječaj za upis studenata najmanje šest mjeseci prije početka nastave. Natječaj za upis mora sadržavati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose, rokove za prijavu za natječaj i upis.

Članak 81.

(1) Pravo na upis na studije ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz članka 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i u okviru utvrñenog kapaciteta.

(2) Kriteriji na temelju kojih se odabiru kandidati jesu: vrsta završenog školovanja, uspjeh u prethodnom školovanju, uspjeh na razredbenom ispitu ili drugom ispitu, te drugi kriteriji (posebna znanja, vještine ili sposobnosti) koje utvrdi Sveučilište ili Akademija.

(3) Akademija može utvrditi kriterije za izravni upis na studij (bez obveze polaganja razredbenog ispita).

Članak 82.

Pristupnik stječe pravo upisa prema postignutim bodovima u razredbenom postupku.

Članak 83.

(1) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. (2) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj

nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti subvencionira se iz državnog proračuna ovisno o uspjehu koji je student postigao u razredbenom postupku, odnosno na pojedinoj godini studija.

(3) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohañaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti snosi sam student.

(4) Ukupne obveze izvanrednih studenata iznose polovicu broja sati utvrñenih za redovite studente.

Članak 84.

Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe.

Članak 85.

(1) Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrñene studijskim programom u skladu s ovim Statutom i drugim općim aktima Akademije i Sveučilišta.

30

(2) Student koji ne položi ispit iz glavnog predmeta na umjetničkom preddiplomskom i diplomskom studiju Glume i lutkarstva gubi pravo daljnjeg studiranja.

Članak 86.

Redovnim studentima koji imaju status vrhunskog športaša ili vrhunskog umjetnika, odobrava se svladavanje upisanog studija pod uvjetima utvrñenim ovim Statutom, za izvanredne studente.

Članak 87.

(1) Izrazito uspješnim studentima može se, uz odreñene uvjete, odobriti završavanje

studija u vremenu kraćem od propisanog trajanja studija. (2) Izrazito uspješnim studentom smatra se student koji je sve ispite iz niže godine

studija položio s prosječnom ocjenom 4,0. Takovom studentu može se odobriti upis predmeta iz više godine studija, najviše do polovice ukupnog broja ECTS bodova, uzimajući u obzir programsku povezanost predmeta. Ukoliko takav student do upisa u slijedeću godinu studija položi ispite iz svih predmeta studija upisanih u indeks, prilikom slijedećeg upisa nema nikakovih ograničenja.

(3) Opseg i način ostvarivanja prava na ubrzani studij iz ovog članka utvrñuje se Pravilnikom o studiranju Sveučilišta.

Članak 88.

(1) Student može ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput ako je ostvario odgovarajući broj bodova u skladu sa studijskim programom i Odlukom Senata Sveučilišta.

(2) Ukoliko student ne ispunjava uvjet propisane odredbom stavka 1. ovog članka, gubi status redovitog studenta.

Članak 89.

Ukupno trajanje studiranja u statusu redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe.

Članak 90.

Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovršenje studija u

roku od pet godina (ako je do gubitka došlo na nekoj od godina), odnosno deset godina (ako je do gubitka došlo u apsolventskom stažu), u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta. VIII.2. Voditelj i mentor

Članak 91.

(1) Studentima, odnosno skupinama studenata preddiplomskog odnosno diplomskog studija mogu se, ovisno o vrsti i prirodi studija, imenovati voditelji koji im pomažu tijekom studija, te prate rad studenata i njihova postignuća.

31

(2) Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor. (3) Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrñuje Akademija općim aktom.

VIII.3. Prava i obveze studenta

Članak 92.

(1) Student ima pravo na: - kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviñeno studijskim programom, - sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu, - konzultacije i mentorski rad, - slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na

Akademiji, - završetak studija u kraćem roku, - slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija, - upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim

propisima sveučilišta, - izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika, - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu Akademije, - pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviñenih zakonom ili

općim aktima, - sudjelovanje u radu studentskih organizacija, - mirovanje obveza za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoće i do

godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija (u tom slučaju može se odobriti ponovni upis godine koja se ne smatra ponavljačkom),

- odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama te

- druga prava predviñena statutom i drugim općim aktima Akademije. (2) Student ima obvezu poštivati ustroj studija i opće akte Akademije te uredno

izvršavati svoje nastavne i druge obveze na Akademiji. Stegovna odgovornost studenata ureñuje se Pravilnikom Sveučilišta o stegovnoj odgovornosti studenta.

(3) Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu i na njemu utemeljenim propisima. Razina navedenih prava i visina financijske participacije samog studenta ureñuje se odgovarajućim propisima, pri čemu uspjeh na razredbenom ispitu ili na studiju može biti predviñen kao mjerilo za utvrñivanje razine prava.

(4) Sveučilište i Akademija provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju studijskog i znanstvenog programa na Akademiji. VIII.4. Prestanak statusa studenta

Članak 93.

Osoba gubi status studenta:

- kad završi studij - kad se ispiše s Akademije

32

- kad je isključen sa studija po postupku i uz uvjete utvrñene statutom ili drugim općim aktom

- kad ne završi studij u roku utvrñenom statutom ili drugim općim aktom - kad ne ispuni uvjete za ponavljanje godine te - kad ne položi ispit iz glavnog predmeta na umjetničkom preddiplomskom i

diplomskom studiju Glume i lutkarstva . - iz ostalih razloga utvrñenim statutom ili drugim općim aktom.

VIII.5. Evidencije o studentima

Članak 94.

(1) Akademija vodi sljedeće javne evidencije s osobnim podacima studenata: - evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja uključuje i rezultate postupka, - osobnu evidenciju upisanih studenata, - evidenciju o uspjehu na ispitu i - evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskih naziva i

stupnjeva. (2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka Akademija trajno pohranjuje.

VIII.6. Ocjene

Članak 95.

(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: 5 –izvrstan, 4 – vrlo dobar, 3 – dobar, 2 – dovoljan, 1 – nedovoljan. U indeks i/ili drugu odgovarajuću ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3 i 2.

(2) Studijskim programom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno. VIII.7. Provjera znanja

Članak 96.

(1) Znanje studenta provjerava i ocjenjuje tijekom nastave (kolokviji, prektične zadaće, umjetnički nastupi, umjetnička nastavna produkcija i sl.), a konačna se ocjena utvrñuje na ispitu.

(2) Ispiti su javni. (3) Student ima pravo zahtjevati nazočnost javnosti pri polaganju ispita. (4) Kada je riječ o ispitima iz umjetničkih predmeta koji se polažu skupno ispitno

povjerenstvo može opravdanim i razumnim razlozima isključiti nazočnost javnosti, o čemu se student pisano ili usmeno obavješćuje 24 sata prije održavanja ispita.

(5) Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti. (6) Pravo uvida u ispitne ishode ima osoba koja za to dokaže pravni interes. (7) Studijskim programom ne može se ograničiti pravo studenta da izañe na usmeni

ispit ukoliko nije položio pismeni. (8) Studijskim programom utvrñuje se broj izlazaka na ispit iz istog predmeta. (9) Ispiti iz glavnog predmeta se polažu pred ispitnim povjerenstvom.

33

(10) Ispitu mogu biti praktični i/ili teorijski. (11) Ispiti koji se polažu iz svakoga teorijskog i općeg predmeta u pravilu se polažu

pojedinačno, i to usmeno ili pisano i usmeno pred predmetnim nastavnikom. (12) Ispiti iz umjetničkih predmeta polažu se pojedinačno ili skupno te realizacijom i

prezentaciojom umjetničkih i stručnih zadataka pred ispitnim povjerenstvom. (13) Kod ispita iz umjetničkih predmeta, koje student polaže pojedinačno pred ispitnim

povjerenstvom, povjerenstvo čini neparan broj nastavnika i suradnika ovlaštenog odsjeka ili katedre.

(14) Kod ispita iz umjetničkih predmeta koje studenti polažu skupno pred ispitnim povjerenstvom, povjerenstvo čini neparan broj nastavnika i suradnika koji načelno ne prelazi polovicu ukupnog broja nastavnika i suradnika ovlaštenog odsjeka ili katedre.

(15) Na ovom ispitu obvezatna je nazočnost svih nastavnika i suradnika ovlaštenog odsjeka ili katedre.

(16) Ispiti se polažu na Akademiji, a iznimno uz odobrenje Vijeća Akademije i imenovanog mentora, umjetnička nastavna produkcija može se realizirati i ispit polagati izvan Akademije.

(17) Imenovani mentor može biti samo nastavnik koji ima ugovor o radu na Akademiji. VIII.8. Ispitni rokovi

Članak 97.

(1) Ispitni rokovi su redovni i izvanredni. (2) Redovni ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Redovni ispitni rok traje

najmanje četiri tjedna.. Izvanredne ispitne rokove utvrñuje Akademija izvedbenim planom nastave.

(3) Pravilnikom o studiranju Sveučilišta pobliže se ureñuje: vrijeme izmeñu izlazaka na ispit, način ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavničko povjerenstvo), žalba na ocjenu i postupak ponavljanja ispita. VIII.9. Prigovor na ocjenu

Članak 98.

Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku od 48 sati nakon održanog ispita žalbom zatražiti polaganje ispita pred nastavničkim povjerenstvom u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta. VIII.10. Zapošljavanje i javni umjetnički nastupi studenata

Članak 99.

(1) Studenti se mogu privremeno i povremeno zapošljavati. (2) Zbog posebnosti i složenosti nastavnoga procesa (rad u „klasi“, kolektivno

pripremanje i polaganje ispita) studenti preddiplomskih i diplomskih studija mogu javno nastupati u svojemu pozivu osim ako to ne utječe na uredno izvršavanje njihovih obveza i nastavnom procesu na Akademiji.

34

(3) Studenti iz stavka 1. i 2. ovog članka mogu javno nastupati u svojemu pozivu izvan Akademije samo uz prethodno mišljenje voditelja odsjeka, koji isto upućuje Vijeću Akademije na daljnji postupak. Vijeće Akademije na osnovi mišljenja voditelja odsjeka donosi konačnu odluku.

(4) Ako student Akademije nastupa izvan Akademije s umjetničkim radom koji je ostvario u sklopu studija na akademiji, dužan je obznaniti javnosti da je rad ostvaren na Akademji, kao i ime nastavnika odnosno mentora s kojim je radio, te imati pisano odobrenje Akademije za navedeni nastup. VIII.11. Demonstratori

Članak 100.

(1) Radi pomaganja nastavnicima u izvoñenju nastave iz odreñenoga nastavnog predmeta i pružanja pomoći studentima u praktičnim vježbama mogu se postavljati demonstratori.

(2) Demonstratore imenuje dekan na prijedlog voditelja odsjeka iz reda studenata koji se ističu u studiju i koji pokazuju zanimanje za taj nastavni predmet.

(3) Demonstrator se u pravilu, imenuju na početku godine i obavljaju poslove demonstratora dva semestra.

(4) Ukoliko se utvrdi da imenovani demonstrator iz stavka 2. ovog članka ne zalaže u radu ili zaostaje u studiju, Dekan Akademije na prijedlog voditelja odsjeka donijet će odluku o razrješenju demonstratora. VIII.12. Studentski zbor

Članak 101.

(1) Na Akademiji se ustrojava Studentski zbor i druge studentske organizacije u skladu

s posebnim Zakonom. (2) Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese

studenta, sudjeluje u odlučivanju u Vijeću i stručnim vijećima umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

(3) Studentski zbor Akademije ima statut koji na prijedlog Studentskog zbora Akademije donosi Vijeće Akademije.

(4) Statutom Studenstkog zbora Akademije odreñuje se način rada Studentskog zbora, tijela, sastav, način izbora i nadležnost pojedinog tijela Studentskog zbora, način imenovanja studentskog pravobranitelja, način izbora predstavnika studenata u tijelu Sveučilišta, odgovornost tijela i članova 5. Studentskog zbora na neispunjavanje povjerenih im poslova vezanih za rad Studentskog zbora kao i ostala pitana važna za rad Studentskog zbora.

VIII.13. Stegovna odgovornost studenata

Čl