Embed Size (px)
Citation preview
Ako niste u stanju da budete sretni sada, takvi kakvi jeste(s onim {to imate), ne}ete ni onda kada budete imaliono {to mislite da `elite. Ako ne umijete dobro da se
provedete sa 500, ne}ete to znati ni sa 5.000, pa ni sa500.000 dolara. Ako ne u`ivate u potpunosti {etaju}i ulicom saprijateljem (prijateljicom), djevojkom (mladi}em), supru`nikomili djetetom, onda vam ni putovanje na Havaje ili u Pariz ne}epredstavljati u`ivanje. Ne ka`em da vam vi{e novca iodmaranja ne}e olak{ati `ivot- naravno da ho}e. Ali, ne}e vasu~initi sretnim, jer ne mo`e. Samo vi sami mo`ete to u~initi,nau~iv{i da `ivite u sada{njem trenutku (tj. sa vi{e stvarnihtrenutaka).
Zamislite da `elite postati koncertni violinista. Dobijete odnekog staru, bezvrijednu violini lo{e izrade da biste na njojvje`bali. Stradivarijusova bi vam, naravno, vi{e odgovarala, alinemate je. Zato, u~ite danono}no, ulijevaju}i srce i du{u u svi-ranje na tom bijednom instrumentu. Jednog dana, ~uv{i va{esviranje, neki mecena vam poklanja Stradivarijusovu violinu okojoj ste oduvijek ma{tali. Ruke vam se tresu dok je uzimate ipo~injete svirati, i to izuzetno dobro. Me|utim, razlog va{egdivnog sviranja nije instrument vrijedan 250.000 dolara, ve} to{to ste usavr{ili svoju vje{tinu violiniste. Da niste nau~ili dobrosvirati, makar i na onoj staroj, bijednoj violini, ne biste umjeli nina Stradivarijusovoj!
Ako ne razvijete vje{tinu da u`ivate u onom {to imate,ni{ta sretniji ne}ete biti ni kada budete imali vi{e.
(Barbara De Angelis: ''Real Moments'')
3
NO
VA
AR
KA
Iz sadr`aja:Umjesto uvodnika
SSttvvaarrnniittrreennuuccii
U NNOVO DDOBA ZZAPLOVITE SSA MMAGAZINOM ”” NOVA AARKA”!
- Neobja{njive pojave:Metafizi~keoperacije.....................str. 8
- Stabilnost braka i obitelji:Produ`enje vrste......str. 14
- U potrazi za sre}om:Jabuka dobra i zla....str. 20
- Nau~ni pogled na ”alternativu”:Dopuna terapiji.........str. 24
- Nova web strana:Riznica tajni..............str. 28
- Stvaranje Neba na Zemlji:Valuta zasiroma{ne.................str. 33
- Osvrt na film:Equilibrium................str. 36
- Putovanje kroz svjetlost:Pogled u budu}nost.str. 39
- Feng {ui (I):U harmoniji sa okolinom...................str. 41
- Iz duhovne prakse:Umjetnost samoposma-tranja.........................str. 45
-”Sfera” je stvorena:Antistres program.....str. 48
- Iz drevnih receptura:Ginseng....................str. 54
- I to je mogu}e:Mr{avite s tjesteninom................str.58
- Astrolo{ka predvi|anja:Horoskop..................str. 62
Barbara De Angelis
Prvi put u povijesti ljudskogroda, desilo se da je letjeli-ca poslana sa Zemlje
dosegla tako velike daljine kao{to je rub na{eg Sun~evogsitema. Nakon pre|enih 15 mili-jardi kilometara, tokom 26 godinaputovanja svemirskim pros-transtvom, svemirska letjelica''Voyager 1'' nedavno je napustilaSun~ev sistem i postala najudaljeni-ji objekt u svemiru izgra|en ljud-skom rukom, tj. prvo ''tijelo'' sana{e planete koje je doseglo rubKumove slame.
I ranije se govorilo o tome dasu neke sonde nastavile putovatiu otvoreni svemir, me|utim, ovetvrdnje su temeljene vi{e nageometriji. ^injenica je da je''Voyager 1'' prevalio stazu svihdevet planeta, a kada jenapu{tao granice ''mjehura''heliosfere (podru~je djelovanjaSun~evog vjetra), postepeno jeuplovio u podru~je ostatka svemi-ra poznato kao heliopauza.
Izvan toga podru~ja ~esticekoje Sunce emitira umiru usvemirskom crnilu, a sonda je
izlo`ena podjednakom utjecajusvih svemirskih tijela. Da podsje-timo, ''Voyager'' koji jo{ uvijeknormalno funkcionira, sa sobomnosi zlatnu gramofonsku plo~u nakojoj je snimak pozdrava saZemlje na razli~itim jezicima, kaoi uzorci razli~ite muzike. Dakle,nakon svoh obavljenih zadatakaSun~evom sistemu, sada je jedi-na zada}a ''Voyagera'' da pre`ivido susreta sa izvanzemaljskominteligencijom. 4
NO
VA
AR
KA
Zanimljivosti - sa raznih strana
“VOY“VOYAGER 1”AGER 1” sseeoottiissnnuuoo uu ssvveemmiirr
5
NO
VA
AR
KA
U kakvom svijetu `ivimo?
Udana{njem u`urbanom i preza-poslenom svijetu svi, a osobitostanovnici zapadnih zemalja, premalo
pa`nje posve}uju vlastitoj prehrani. Ve}ina,uglavnom konzumira ve} obra|enu hranu(~esto iz konzervi) ili pak sendvi~e i pizze izrestorana za brzu prehranu. Makrobiotika, kao specifi~an na~in prehranekoji potje~e iz Japana (preporu~ujekori{tenje cijelih zrna `itarica, sezonskogpovr}a i vo}a sa podru~ja na kome ljudi`ive), u svijetu je poznata i kao ''metoda''prevencije brojnih oboljenja i borbe protivrazli~itih oblika tumora. Jedan od osniva~amakrobitike Michio Kushi izme|u ostalogka`e: ''Odre|eni na~in prehrane osnovni jeuzro~nik ratova, ali i brojnih fizi~kih i psihi~kihproblema sa kojima se suo~ava savremenacivilizacija. Kada bi ljudi po~eli jestiuravnote`enu hranu i sami bi postali takvi, te bi na~in njihovog razmi{ljanja i pona{anja bio uravnote`eniji.''
U''American Journal ofClinical Nutrition'' - uobjavljen je veoma zan-
imljiv i pregledan ~lanak posto-je}e literature o utjecaju sma-njenog unosa energije (krozhranu i pi}e) na `ivotni vijek.Istra`ivanjem je, naime, doka-zano da restriktivan unos ene-rgije produ`ava `ivotni vijek iodga|a pojavu (staro{}u uzro-kovanih) hroni~nih bolesti kodrazli~itih `ivotinjskih vrsta:{takora, mi{eva, riba, muha icrva.Mehanizam (ili mehanizmi)kojima se to doga|a nisujasni… Jednostavno ~injenice
su da smanjen unos energijeusporava metabolizam, ubla-`ava oksidativni stres, popra-vlja reagiranje na inzulin imijenja funkcije `iv~anog sis-tema. Nije poznato da li dugo-trajni smanjen unos energije(putem hrane i pi}a) produ-`ava `ivotni vijek ljudi. Dodu{e,u ratnim okolinostima ili nekimdrugim nenamjerno izazvanimsituacijama, u kojima su ljudibili primorani na izgladnjivanjebilo je prilike za sli~naistra`ivanja, me|utim, gotovou pravilu u ovakvim situacija-ma hrana i pi}e su bili izuzetnolo{eg kvaliteta.
Ishrana i ratoviIshrana i ratovi
GGllaaddoovvaannjjeemmooddlloo`̀eennaa ssttaarroosstt
Michio Kushi sa svojom suprugom Avelin.
Zanimljivosti - sa raznih strana
6
NO
VA
AR
KA
Svjetski poznati osamdeset-jednogodi{nji fotograf LenartNilson se ne predaje…
Uprkos godinama, ovaj [ve|aninje u stalnom pokretu, a novim pro-jektima ne prestaje fascinirati lju-bitelje fotografije i nau~nike {iromsvijeta. Naime, kada je nedavno(prvi u svijetu) snimio virus SARS-a, u Kini su se ponadali da }e ovajrevolucionarni korak doprinijetipotpunoj elminaciji izvora oveopasne bolesti.
No, i prije ovog doga|ajaNilson je ''ostavljao bez daha''svjetsku javnost sa svojim snimci-ma oplodnje jajne }elije, a svjet-sku slavu stekao je 1965. godinekada je magazin ''Life'' objavionjegovu seriju fotografija ''Dijete jero|eno'', u kojoj je prikazanostvaranje ljudskog `ivota umaj~inoj utrobi- od oplodnje dora|anja djeteta.
Slavni fotograf ne posustaje
AAuuttoobbuussii nnaabbiiooggoorriivvoo
Pored elektri~ne, solarneenergije i plina, kao ''alter-nativnog'' pogonskog gori-
va za vozila, sve ~e{}e u javnostise govori i o biogorivu. Naime,biogorivo od soje i kukuruza svi-jetske nau~no-popularne pub-likacije (kao {to je ~asopis zaekolo{ku poljoprivredu ''Mojazemlja'') ve} su proglasile auto-mobliskim gorivom budu}nosti.Nau~nici se sla`u da je etanol dobiven iz kukuruza i soje, ~istije gori-vo od nafte i benzina. Zanimljivo je da je krajem pro{le godineameri~ki ''Department of Agriculture'' zapo~eo kampanju podr{keproizvo|a~ima biogoriva.Naime, ve} su dosada{nja testiranja biogoriva pokazala da 20-pos-totni udio soje u benzinu ne utje~e bitno na karakteristike goriva.Predvi|a se da }e uskoro eksperimentalno u nekim gradovima SADautobusi gradskog prevoza biti pokretani ''sojom i kukuruzom''.
Ako ste se ikada zapitalikoji je proizvod, porednafte, najtra`eniji na svi-
jetu, evo odgovora… Kafa zauz-ima drugo mjesto na svjetskomtr`i{tu. Statisti~ari su izra~unalina se godi{nje u svijetu popijetoliko kafe da bi se njom pokrilapovr{ina od 135 miliona kvadrat-nih metara, {to je otprilike ravnokoli~ini vodene mase koja u polasata prote~e rijekom Mississipi.Od svojih skromnih po~etakakada su kafu ispijali poglavice ivra~evi afri~kih plemena, ta''opojna teku}ina'' postala jeproizvodom na koji ~ovje~anst-vo godi{nje utro{i nevjerovatnih12 milijardi ameri~kih dolara.
^ovje~anstvoi kkafa
U susret Novom dobu
Dragi, voljeni, ljubljeni Moj…Pita{ Me kako }e{ znati kada sam uz tebe?
Kad u vru}oj sparnoj no}i sve miruje, a prvi svje`i povjetarac dotakneti obraze, to te Ja milujem- pomisli na Mene.
Kad se velika glad uta`i, i usamljenost zamijeni sre}om- pomisli na Mene.
Kad su ti usta suha i jedva mo`e{ govoriti, s prvim gutljajem hladnevode Ja ti donosim olak{anje- pomisli na Mene.
Kad se raspr{i oblak smrti i pogledaju te dje~ije nasmije{ene o~i,pomisli na Mene.
Kad ti lice oblijem kapima ki{e i operem zemlju i suho sme|e li{}e,s prvim mirisom ~iste ki{e, to te Ja ~istim-
pomisli na Mene.
Kad mine bol i strah nestane, pomisli na Mene.Kad smiren pogled zamijeni u`as pred surovo{}u `ivota,
s prvim pogledom na smiraj dana Ja te tje{im,pomisli na Mene.
Tad pita{, kako }e{ znati kad si blizu Mene?
Kad `arko sunce spr`i tebe i zemlju, pijeska i pra{ine pune su ti o~ii nigdje ni tra~ka hladovine, a ti Me ipak voli{.
Kad samo}u prati glad i niko ne mo`e biti zadovoljan,a ti Me ipak voli{.
Kad su ti usne ispucale, a jezik ti ote`ao i grlo se stislo,nigdje u blizini ni kapi vode ni fatamorgane da dade nadu,
a ti Me ipak voli{.Kad u naru~ju umire dijete ~ije o~i preklinju,
a ti Me ipak voli{.
Kad uzburkam ocean,a ti se koprca{ bespomo}no poput lista u njegovoj dubini
i ipak Me voli{.Kad bol postane nepodno{ljiva, a ti se smije{i{ i ipak Me voli{.
Kad ti oduzmem ono najdra`e, kad izgubi{ vid i obavije te tama,a ti Me ipak voli{.
Jer, sve {to vidi{, ~uje{, miri{e{, okusi{ ili dodirne{- pripada Meni.Zato, kako Mi mo`e{ dati i{ta {to Ja ve} jesam, osim tvoje ljubavi?
A TO sam ti dao kao tvoje jedino blago prije po~etka vremena.Tek kad Mi to vrati{, zna}u da si uistinu Moj i tvoju tugu i sre}u
preto~it }u u Sebe.Tako…jer ti si postao Ja, zauvijek }e{ uronuti u bla`enstvo.
Jer, Ja te volim i stalno mislim na tebe.
Od tvog najdra`eg Oca!7
NO
VA
AR
KA
@ene ikupovina
@ene za vrijeme kupovinejednostavno izgube sposo-bnost racionalnog razmi-
{ljanja, zaklju~ak je nau~nika snjema~kog Univerziteta Minster,nakon {to su kod `ena mjerilielektroaktivnost dijela mozga kojiupravlja zdravim razumom iracionalnim razmi{ljanjem.
Previ{e emocija i ugodnihosje}aja koji obuzimaju `enetokom kupovine preuzmu kon-trolu nad tim dijelom mozga i pot-puno ga ''izmore''. Prema ovojteoriji, tako|er, zaklju~eno je: {toje proizvod skuplji, kupac jeushi}eniji. A kada se kupujene{to veoma, veoma skupo,aktivnost dijela mozga kojaupravlja zdravim razumom sve-dena je gotovo na nulu.
Od bbo`anskogroditelja
Neobja{njive pojave: hirur{ki zahvati bez skalpela
8
NO
VA
AR
KA
Metafizi~keoperacije
Od svih ovozemaljskih fenomena koje ljudi (zbog ogromne neiskori{tenostivlastitog potencijala) u neznanju nazivaju ~udima, misterijama, nadnaravnimi neobja{njivim pojavama, najnevjerovatnija je sposobnost operisanja ruka-
ma, bez narkoze i skalpela, koja ne izaziva bol i vidljive o`iljke na tijelu paci-jenta. Jedan od onih koji to mogu je ''medijum'' ili ''duhovni iscjelitelj'' AlexOrbito iz Manile (Filipini), o ~ijim sposobnostima prenosimo {okantno svje-
do~enje Shirley MacLaine, poznate ameri~ke glumice i autorice vi{e svjetskihbestselera koji govore o istinskoj (r)evoluciji svijesti i vidljivom pomaku grani-
ca ljudskih sposobnosti.
Gdje su granice ljudskih sposobnosti?
9
NO
VA
AR
KA
Napokon sam isku{ala ne{too ~emu sam slu{ala godi-nama. Budu}i da se radilo
o omom fizi~kom tijelu i kako samzapravo to do`ivjela kao istinskidoga|aj bez trunke prevare, toiskustvo je najsna`nije utjecalona moje shvatanje veze izme|ufizi~kog i nefizi~kog svijeta.
Ispri~at }u vam {ta se dogodi-lo. Vidjela sam mnoge video fil-move o metafizi~kim operacijamaiz Brazila i s Filipina. Jednu mi jedarovao lije~nik koji se i sam pod-vrgao takvom lije~enju, te se nataj na~in izlije~io od o~ne bolesti.Pro~itala sam puno knjiga o`ivotu metafizi~kih hirurga i raz-govarala s mnogim ljudima koji sutvrdili da su se na taj na~in izlje~ili…
Video snimke metafizi~kihoperacija koje sam vidjela silnosu se razlikovale od opsje-narskih trikova zato {to su seoperacije odvijale u bolnicamauz prisutnost drugih lije~nika imedicinskog osoblja. PACI-JENTI NISU MORALI PLATITIOPERACIJU, AKO TO NISU@ELJELI, A EMOTIVNOOZRA^JE OKOLI[A BILO JEISPUNJENO MIROM ISVETO[]U.
Ipak, snimila sam dovoljno fil-mova sa sjajnim specijalnim efek-tima da bih bez dvoumljena prih-vatila ono {to vidim na traci.Morala sam to vidjeti osobno i izrazloga {to sam se `eljala oslo-
boditi predrasu-da.
U jednom oso-bito dojmljivomfilmu, gledala samvele~asnog AlexaOrbita iz Maniledok jedno za dru-gim operi{e duginiz ljudi. Nje`noje masirao ko`usvakog pacijentadok se ona nijeotvorila. Zatim jerukama potra`iomjesto koje je bilobolesno, te iznjega izvadio krv-ne ugru{ke i nekuvrstu tvari koja senalazila unutra,da bi na krajuizvadio rukeposlije ~ega bise ''rez'' zatvorio. Na pacijentu sevidjela krv, ali nije bilo ni tragao`iljku. Kamera je snimala bezprekida, tj. bez ikakvih rezova.Operisao je dvadesetak ljudi zadvadeset minuta, a bolesti su bilerazli~ite: od ~ireva, preko gu{e iraka do mo`danog tumora, o~nihbolesti i sr~anih tegoba. Snimakje bio izvanredan, ali ja mu nisammogla posve povjerovati.
Prvi susret i prisustvooperaciji
Jedan mi je prijatelj rekao da jeAlex Orbito do{ao u Ameriku.Rekla sam to svojoj k}eri Sachi,koja je dugo patila od bolova upredjelu le|a i vrata. Ona je prvaskupila hrabrost da ode k Alexu inakon {to mi je opisala postupak,i sama sam odlu~ila da ga upoz-nam. Bilo mi je smije{no da jenjegova sljede}a stanica bio LasVegas, gdje sam pro`ivjela tolikomnogo tjelesno i duhovno sna-`nih doga|aja.
^im je Alex izlije~io Sachi,njezine je boli nestalo. Me|utim,on ju je upozorio da }e, ako bol
ima karmi~ki uzrok, sama moratiraditi na sebi i uspostaviti vezu sBo`ijom energijom s vi{e vjerenego {to je to dotada ~inila.
Nazvala sam Chrisu Griscom,koju sam poznavala kao jednu odnajboljih akupunkturologa izGalistea, i zamolila je da sena|emo u Vegasu. Uzele smohotelsku sobu upravo ispredstriptiz bara i ~ekale susret svele~asnim Alexom Orbitom, kojinije bio poznat samo naFilipinima. Chris i ja razgovaralesmo prije nego {to je Orbito sti-gao. ^ula je za njega i rekla kakobi joj bila ~ast da je on izlije~i, u{to, moram priznati, ja nisam bilatako sigurna.
Otvorila sam vrata hotelskesobe i preda mnom je stajaomladolik, izrazito mr{av mu{karac,besprijekorno odjeven: bijelako{ulja, kravata, jednostavnehla~e, sportska jakna od satena.Do{ao je sa `enom i njezinomprijateljicom. [iroki me je osmijehna njegovom licu odmah''razoru`ao''. Od trenutka kadasmo se svi upoznali osje}ala samkao da ga oduvijek znam.
Pi{e:
Shirley MacLaine
Tokom Orbitove operacije: odstranjivanje tumora(ugru{aka negativne energije).
Poznavati ga i voljeti bilo jejedno, ali, gledati kako izvodi''metafizi~ku opreciju'' to je ne{tosasvim drugo. Nakon nekog vre-mena provedenog u upoznavanjuu dnevnoj sobi, premjestili smo seu spava}u sobu hotelskog apart-mana. Alex je pogledao u krevet iznala sam da }e to biti mjesto nakojem }e se sve odigrati. Njegova`ena i njezina prijateljica iz novepapirne vre}ice su izvadile praznuplasti~nu zdjelu, ne{to gaze ialkohol. Trbuh mi se zgr~io.
Alex je sjeo na stolicu pokrajkreveta i rekao tiho: ''Ja ne isc-jeljujem, Bog iscjeljuje. On mekoristi kao oru|e i kanal zasnagu svoje sicjeljuju}eenergije. Ja samo uskla|ujem~akre tako da pojedinac mo`eizlije~iti samog sebe.'' Po kozna koji put shvatila sam kolikosu ~akre bitne. Chris se nasmi-jala, a ja sam se potom zapitala-{ta }e uslijediti…
Nisam mogla vjerovati svo-jim o~ima
Alex je pognuo glavu i dubokose usredoto~io na tihu molitvu {toje trajalo oko pet minuta. Kada jepodigao glavu, lice mu je biloozareno silnim bla`enstvom.Rekao nam je da kroz njega radijo{ jedan duhovni lije~nik ~ija }eenergija izvesti operaciju. ''Skinibluzu'', rekao je Alex, ''moram tioperisati srce''. Chris je zadiglabluzu preko glave. Bila sam sret-na {to je na sebi imala grudnjak,sjetila sam se da ga ja nemam.
Alexova `ena i njene sarad-nice sjele su pokraj njega... Kaopo zapovijedi, Alexove ruke su sepodigle u zrak gdje su upijaleneku vrstu uputa, a zatim senje`no spustile na Chrisin trbuh.Potom je vje{to po~eo masiratiko`u njezina torza iznad struka,isto kao {to je to u~inio na video-zapisu koji sam gledala, sve doknjegove ruke nisu razdvojile ko`ui iznenada se obje na{le unutar 10
NO
VA
AR
KA
Neobja{njive pojave: hirur{ki zahvati bez skalpela
Shirley Mac Laine: ''Ne mora mi nau~nik re}i da je to ta~no ili neta~no.Znam to zato {to mi se dogodilo. Ba{ kao {to je Einstein zaklju~io na krajusvog `ivota- znanje je iskustvo, sve ostalo su puke informacije''.
njezina grudnog ko{a. Nisammogla vjerovati svojim o~ima.Pojavila se krv i za~ulo se ne{topoput `uborenja vode dok jerukama tra`io ne{to blizu srca.
Pomno sam promatrala Chris.Uzdahnula je od zadovoljstvagovore}i: ''Toplina njegovihruku, osje}am nevjerovatnuiscjeljuju}u toplinu.'' Meni jeizgledalo kao da su njegove rukezaista u njezinom grudnom ko{u!Vrlo nje`no desnom rukom jeuklonio ne{to sli~no ugru{ku krvi.Stavio je to u plasti~nu zdjelu.Lijeva ruka i dalje mu je bila unjezinim prsima.
Zatim, kao da je dobio uputeod izvora iz kojeg dolazi iscjeljen-je, rekao je: ''A sada, tvojibubrezi.'' Izvadio je ruke izChrisinog grudnog ko{a i otvor sezatvorio, kao da je podigao rukeiz posude s vodom. Njegova`ena je obrisala krv gazom nato-pljenom alkoholom.
Odmah zatim njegove rukesu ''zaronile'' u Chrisin trbuh.Ponovo je rekla da osje}atoplinu. Ovog puta njegoveruke su utonule u njezin trbuhsve do zglobova. Krv i te~nostsvuda su zapljuskivale dok seon doimao kao da nje`no ljuljasvoje ruke napred-nazad unjezinom tijelu! Do{la sam doruba kreveta i pogledala unu-tra. Igubila sam dah, od {okanisam znala {ta da mislim, nje-gove ruke su doslovno u{le unjezin trbuh sve do zglobova!Udarala sam se po licu ne bi lise uvjerila da sanjam. Zatimsam nervozno po~ela kora~atipo sobi gore-dolje. Osje}alasam da se nalazim u nekoj dru-goj vrsti stvarnosti. Pribli`ilasam se i ponovo pogledala uChrisin trbuh. Njegove ruke suzaista bile unutra! Obje odjed-nom. I ne, nisam sanjala.
''Kako se osje}a{?'', pitalasam Chris. ''Dobro'', rekla jemr{te}i se, ''ono {to osje}am vi{esli~i pritisku, ne osje}am bol.''
Alex nije bio svjestan da razgo-varamo. Doimalo se kao da jenegdje drugdje i neko drugi.@urno je izvadio jo{ nekolikougru{aka krvi iz njezina trbuha,stavio ih u plasti~nu zdjelu iizvukao ruke. Pomno sam proma-trala, ponovo sam imala utisakkao da je izvadio ruke iz vode, ane iz ljudskog tijela. Bilo je to takoglatko, tako nevjerovatno jednos-tavno i lako. Veliki se ''razjapljeni''otvor zatvorio. Jo{ jednom njego-
va `ena je uklonila krv gazom salkoholom, a chris je naprostoustala iz kreveta. Smije{ila se,bilo je o~igledno da se osje}adobro.
''Ugru{ci negativne energi-je''
''Molim vas'', rekao je Alexpokazuju}i na mene. ''O Bo`e'',pomislila sam. ''Ja samplesa~ica, osoba koja se bavitjelesnom kulturom, volim kadimam svoje tijelo pod nad-zorom. Ne volim ni normalneoperacije, a kamoli ove vrste.''Ipak, nevoljko sam legla nakrevet.
''Gu{tera~a'', odmah je rekao
Alex, kao da je dobio upute iznepoznatog izvora. Njegove suruke bile iznad moga grudnogko{a. Pogledala sam u Chris, azatim u njega... ''^ekaj malo'',rekla sam osje}aju}i se kakokakva kukavica ili glupa~a. Nisamse usu|ivala nastaviti. Chris senasmijala i sjela u krevet. Zatimsam posegnula za rukomAlexove supruge, trebala mi jepodr{ka...
Otvorila sam o~i, pogledalaAlexa i kimnula glavom. Reklasam: ''Nastavi, spremna sam.''Prije nego t{o sam i izustila to,njegove ruke su se nje`nospustile na podru~je gu{tera~e iprije nego {to sam postala svjes-na {ta se se ustvari doga|a, nje-gove ruke su bile unutar mogatijela. Vidio je ono {to je on nazi-vao ''ugru{cima negativne energi-je''. @eljela sam re}i ako je to bioostatak sladolednog kupa kojisam pojela prethodnog dana, alitakva vrsta humora nije se ~inilaprimjerenom. Nisam se usu|ivalapogledati u njegove ruke u meni.Dr`ala sam o~i ~vrsto zatvoreni-ma.
''Kako izgleda?'', upitala samChris. ''Nevjerovatno'', rekla je,''vidim tvoju unutra{njost,kako se ti osje}a{?'' @eljela samre}i ne{to smije{no, ali sam sezatekla kako odgovaram:''Osje}am se kao da je to san ostvarnosti''. Na to mi je Chris rekla:''Pa to i jeste fizi~ko tijelo- sankoji smo pretvorili u stvarnostkako bismo mogli iskusiti pus-tolovinu `ivota na fizi~koj razi-ni.''
Nisam bila u stanju za takvuvrstu metafizi~ke rasprave. Chrisse smije{ila, dok je Alex vadioruke iz podru~ja moje gu{tera~e.''Bubrezi i debelo crijevo'',rekao je. Prije nego {to sammogla negodovati, spustila samhla~e i njegove su ruke nje`nomasirale ko`u ispod moga pupka.Za manje od tri sekunde obje suruke ''uronile'' u moj trbuh sve do
11
NO
VA
AR
KA
Gdje su granice ljudskih sposobnosti?
-Nastoje}i opisati vlastitoosje}anje tokom ''operativnihsenasi'', Orbito ka`e: ''Nikad neosje}am ni{ta fizi~ko. Tijelo jesamo 'misao', tek ono {tozami{ljamo. Nema gusto}u kadkroz njega struji Bo`ija energi-ja.'' Po{to je veoma va`no datokom ovakve operacije budesasvim pro~i{}en kanal za tuenergiju (jer, kako ka`e, ''svakalo{a misao bi tokom operacijedjelovala na pacijenta''), Orbitona kraju isti~e: ''Zato se molim imeditiram tri sata svakoga jutra,da bi moje povjerenje i poveza-nost s Bogom ostalo jako inepokolebljivo''.
Duhovni iscjelitelj: Alex Orbito
zglobova. Ovoga puta samgledala, bilo je isto kao i sa Chris,nisam osje}ala bol - samo priti-sak. Nije bilo puno pljuskanja krvidok su se krv i crijeva ljuljala odjedne do druge strane (Rije~i nemogu dati vjernu sliku postupka).Izvadio je jo{ nekoliko ''ugra{akanegativne energije'' i ubrzo zatimizvadio prvo desnu, a zatim i lije-vu ruku.
Ponovno je njegova suprugao~istila krv s moga trbuha gazomnatopljenom alkoholom a njezinaje prijateljica uzela plasti~nuzdjelu, odnijela u toalet i svebacila, a zatim se vratila. Alex jepognuo glavu, ~inilo se kao da sebudi iz transa. Ustao je i veseloupitao: ''Sve u redu?'' Kimnulasam, ostala sam bez rije~i. Potomje iza{ao iz sobe, kao da }enapraviti ru~ak a ja sam ustala izkreveta i oti{la u kupaonicu. Sjelasam na kadu i briznula u pla~.
Konfuzija i osje}anjenakon operacije
Ostatak dana provela samsama, poku{avau}i se priviknutina ono {to se dogodilo. Bila samosoba potpuno usmjerena na tije-lo, osoba koja je imala potrebubiti u dodiru s mehanizmima {toga pokre}u. Duge godine plesan-ja i te{ke tjelovje`be dovele su dotoga da preuzmem nadzor nadsvojim ''fizi~kim vozilom'', no ovajje nje`ni, gotovo krhki ''duhovniiscjelitelj'' u izmijenjenom stanjusvijesti, uvukao ruke pod mojuko`u i bez boli izvadio ono {to jenazivao ''negativnim oblicimamisli koji stvaraju ugru{ke krvi'' iodlo`io ih u najobi~niju plasti~nuzdjelu iz trgovine. Sve to, jednos-tavno, nije imalo smisla.
Da li je to ono {to zna~e rije~i:vjerovati da }e ''Bo`ija ruka'' nesamo iscijeliti materijalnu tvar,ve} kroz nju pro}i bez uzrokovan-ja boli, kao da tijelo nije ni{tadrugo do materijalizirana misao,igra~ka ma{te, vozilo za pus-
tolovinu, zapravo, samo san oskustvu. Odlu~ila sam da nije vri-jeme za razmi{ljanje o takvimstvarima i vratila se prakti~nijimmislima.
Chris se vratila u Galisteo, a jasam sjedila na rubu napu{tenogbazena razmi{ljaju}i i kontempli-raju}i o svemu. Moji su snovi teno}i bili veoma `ivopisni i duboki,a kada sam se probudilanarednog jutra, osje}ala sam sezaista prekrasno: laka i punaenergije, kako da sam se oslo-bodila golemog tereta koji uop}enisam ni trebala nositi.
''Moramo jo{ raditi'', rekao jeAlex, ''moramo uslikaditi energijeva{ih ~akri. Nije dobro napravitiprevi{e odjednom''. Kada sam gapitala koliko napla}uje, rekao mije da mogu dati koliko `elim, dagradi lje~ili{te na Filipinima gdje}e se mo}i lije~iti oni koji ina~etakvo ne{to sebi ne mogupriu{titi. Odlu~ila sam se za jo{nekoliko tretmana nakon kojih }uprocijeniti koliko novca }u za toizdvojiti...
Alex mi je objasnio da duhovnaenergija koja izvire iz njegovihruku iscjeljuje u jednakoj mjeri
koliko i samo uklanjanje nega-tivnih ugru{aka. Stoga su ljudiimali koristi od operacije bez obzi-ra na to jesu li zdravi ili bolesni.Mo`da je to bila moja ma{ta, amo`da nije, znam samo da senakon samo nekoliko danaprovedenih s Alexom razina mojeenergije uveliko povisila. Osjetilasam se uravnote`enom i moglasam dublje spavati nego prije
Nau~ne laboratorijeskeprovjere
Nakon vlastitog iskustvapro~itala sam knjige o duhovnomlije~enju na Filipinima koje sammogla na}i. Zapadnja~ki autori suizra`avali zapanjenost i umjestoda daju logi~ko obja{njenje- bilisu skepti~ni. Autori s Filipina (iliazijskog porijekla), {to se najvi{eodnosi na knjige koje je napisaoJaime T. Licauco, izra`avale suve}e prihva}anje stvarnosti kojaje izvan na{e mo}i shva}anja.
Dok smo razgovarali, Alex mije samo opisao testove, proma-tranja i nau~ne laboratorijeskeprovjere kojima je bio podvrgnut.
12
NO
VA
AR
KA
Neobja{njive pojave: hirur{ki zahvati bez skalpela
Alex Orbito nikada nije dozvoljavao da njegove metafizi~ke operacijekoje izvodi javno, promatra puno ljudi odjednom. Razlog je {to ga, premanjegovim rije~ima, energija nepovjerenja iscrpljuje.
Nakon toga sam prou~avala ono{to je i{lo u prilog njegovim tvrdnja-ma: Kada sam ga upitala za{tomisli da je nu`no da nau~ni svijetprihvati ono {to on radi kao''stvarno'', odgovorio je: ''Zato{to bi onda mogli puno nau~itiod Bo`ije ruke i iscjeliteljskogpoziva.''
Orbita su pozvali u [vedskuprije nepune tri decenije da sepodvrgne skandinavskim nau-~nicima koji su ga u laboratori-jskim uvjetima isptivali, pro~avali,iziskivali da iscjeljuje bez odje}ena sebi, pratili mu rad srca,mo`dane valove, puls, znojenje itd.Uz pomo} snimljenih Kirlianovihfotografija posmatrali su opseg nje-gove aure i energije koja mu izvireiz ruku dok iscjeljuje i operira.
Orbito je priznao da su s njimpostupali kao sa zamorcem i dase vi{e nikada ne}e podvr}itakvom traumatskom iskustvu,zato {to mu je u takvim uvjetimanevjerice bilo veoma te{ko isc-jeljivati. Rako je, kao {to danaska`u mnogi lije~nici, ''da bi seoporavio ~ovjek mora vjerovati dato mo`e''...
Razumijevanje fizi~kedimenzije `ivota
Za mene nije bilo nikakvedileme oko toga da li su njegoveruke u{le u moje tijelo. Osjetilasam to i vidjela, ne samo na sebi,ve} i na drugima dok sam stajalaiznad njih i posmatrala. Jesam liosje}ala vlastito tijelo kao ne{to{to nije stvarno, a fizi~ko bi}esamo kao o~itovanje ~ovjekovihmisli?
Svi duhovni u~itelji tvrde da sutakvi pojmovi sredi{nji za razumi-jevanje fizi~ke dimenzije na{eg`ivota: da je tijelo u osnovi samonakupina molekula koji suproizvod na{e svijesti. Svijestpostaje projicirana misao, a misaose o~ituje kao fizi~ka stvarnost.13
NO
VA
AR
KA
Gdje su granice ljudskih sposobnosti?
Nije `elio biti iscjeliteljO tome ko je Alex Orbito, kada i gdje je ro|en, te kako je saz-
nao za svoje iscjeliteljske mo}i, {iroj javnosti poznati su sljede}ipodaci…
Orbito je ro|en 25. novembra 1940. godine u naselju Cuyapo,Nueva Ecija (pokrajini na Filipinima), oko 200 kilometara sjeveroza-padno od Manile. Roditelji su mu bili siroma{ni, obra|ivali su zemljuza zemljoposjednika. On nije bio svjestan svoje iscjeliteljske mo}i svedo svoje 14-e godine, kada mu je u snove po~eo dolaziti tajanstvenistarac koji mu je rekao da je njegov duhovni u~itelj, te mu dao osob-nu mantru koja je Alexu pomogla da dosegne izmijenjeno stanje svi-jesti kad za`eli. U tim snovima starac je rekao Alexu da }e biti velikiiscjelitelj.
On nije obra}ao pa`nju na to sve dok ga jednog jutra nije pozvalaparalizirana majka jednog prijatelja, tvrde}i da je prethodne no}i usni-la kako ju je Alex izlije~io od paralize. Alex se istog ~asa sjetio da je isam sanjao potpuno identi~an san (!), pa je oti{ao k starici. Prepoznalisu se premda se nikada ranije nisu sreli. Bez rije~i uzeo je bo~icukokosovog ulja {to se nalazila pokraj kreveta, izmasirao joj noge kao{to je to u~inio u snu, izmolio kratku molitvu i zapovijedio joj da pro-hoda. Istog trena, ona se digla iz kreveta i prvi put nakon deset godi-na prohodala.
Od tada Alex je shvatio da je iscjelitelj i da u svojim rukama imaenergiju koju ne razumije. Me|utim, on nije `elio biti iscjelitelj. Pla{iloga je ono {to nije razumio. [tavi{e, kada se pro{irila vijest o njegov-om daru, ljudi su zloupotrebljavali njegovu mo}: mnogo puta su znalinekog (sa vozilom) poslati po njega, ne pla~aju}i mu ni{ta i ostavlja-ju}i ga da se sam sna|e za povratak u svoje selo?!
Naposljetku je postao vele~asni Jedinstva Espiritista Christiana sFilipina i prestao iscjeljivati. Me|utim, ubrzo nakon toga on se razbo-lio, a kada se ponovo vrati iscjeljivanju desilo se ozdravljenje.Vremenom je primijetio da bi se, kada bi ostavio ljude u nevolji, onsam razbolio, te je odlu~io da definitivno posveti `ivot slu`enju~ovje~anstvu pomo}u duhovnog iscjeljivanja. Putovao je po Filipinimaiscjeljuju}i stotine ljudi za gotovo nikakvu nov~anu naknadu, da bi nakraju otvorio vlastitu bolnicu u blizini svog skromnog doma u QuezonCityu.
Usvim je dru{tvima, poslijepojedinaca, najmanja dru-{tvena jedinica obitelj.
Karakter, veli~ina i uloga obiteljimogu se jako razlikovati, ali, onaje svuda prepoznatljiva kaodru{tvena institucija. Stabilnostmnogih obitelji po~iva na braku, ave}inom je to zajednica jednogmu{karca i jedne `ene. U nekimslu~ajevima, me|utim, postoje ivi{estruka vjen~anja, i to naposeu pro{irenim obiteljima ili u rod-binskim zajednicama koje `ivepod istim krovom.
U savremenom zapadnja~komdru{tvu naj~e{}a je naju`aobiteljska zajednica, sastavljenaod dva roditelja i malog brojadjece. U nekim su dru{tvima,primjerice beduinskom u Sau-dijskoj Arabiji, privr`enost i vjer-nost ve}oj rodbinskoj skupini ja~iod privr`enosti maloj obitelji.
Potrebu za tim stvorila je iveli~ina nomadskih skupina kojezajedno `ive pod {atorima, avuku porijeklo od zajedni~kog
mu{kog pretka. [ire rodbinskeveze postaju najva`nije u slu~ajuvanjske opasnosti te izbijanjusukoba. Me|utim, unutar tako{irokih obitelji jo{ ima mjesta zamanje obiteljske jedinice… ^estovjernost prema najbli`ima odnosiprevagu nad vjerno{}u rodbin-
skoj skupini.
Zajedni~ka obitelj isamohrani roditelji
Zapadna dru{tva ne poznajujo{ jedan oblik ljudske zajednice,tj. zadr`unu obitelj. Takva je vrstaobitelji postojala primjerice useoskoj Turskoj, kao vitalnaradna zajednica. U njoj suo`enjeni sinovi, zajedno s dje-com, `ivjeli pod vla{}u oca izajedni~kim snagama obra|ivalizemlju. Sli~ne su zajednice(seoske zadruge), postojale i u~itavom slavenskom svijetu, uItaliji, Indiji i u Kini. Iako po sas-tavu razli~ite, ~ini se da im jezajedni~ka osobina smje{tenostna selo, uz zemlju koju trebaobra|ivati.
Ve}e obiteljske zajednice pre-vladavaju i ondje gdje glava ku}eima vi{e `ena. Takvih je zajedni-ca bilo (i jo{ ih ima) u nekimafri~kim i muslimanskim dru{tvima.Budu}i da u njima ~esto vladajuljubomora i sukobi, oni se
Stabilnost braka i obitelji
14
NO
VA
AR
KA
U raznim se dru{tvimarazlikuju i obitelji, osobitopo broju ~lanova. Jo{ surazli~itija vjen~anja i obi-~aji udvaranja, a razli~itisu i na~ini nala`enja part-nera. Me|utim, iako subrak i obitelj tokom vi{estolje}a odolijevalirazli~itim ''is- ku{enjima'', jo{ uvijek jeaktuelno pitanje: ''Da lije institucija braka ide-alan oblik zajedni{tva?''
PPrroodduu`̀eennjjee
vvrrssttee
Temelj dru{tvene zajednice
ubla`avaju uvo|enjem starosnogprvenstva me|u `enama i `ivo-tom u odvojenim prostorijama…
Dosad smo razmatrali obiteljikoje zbog pro{irenih rodbinskihveza mogu biti ve}e od najmanje.Ipak je mogu}e da obiteljskajedinica bude i manja od zajed-nice koja se stvara brakom.Ponekad je zajednica majke idjeteta mnogo stabilnija i zadefiniciju obitelji pogodnija zajed-nica. Nalazimo je u nekimafri~kim i karipskim dru{tvima,zbog ~estog izbivanja oca izku}anstva. Takva zajednica jesve ~e{}a i u savremenomzapadnja~kom dru{tvu, u kojemuse propituje i da li je institucijabraka idealan oblik zajedni{tva.Samohrane roditelje nalazimo usve ve}im broju obitelji.
Sve se vi{e u pitanje dovodi ibiolo{ka veza kao temeljobitelji. Rije~ je, dakako, ousvajanju djece, kada ih par nemo`e imati, ali i o sve ve}embroju djece koja zbog razvoda iponovnih brakova roditelja`ive, osim s jednim od roditelja,i s o~uhom/ma}ehom. Sli~nupojavu nalazimo ~ak i u neza-padnim, rodbinskim dru{tvima,u kojima se u obiteljsku zajed-nicu primaju i stranci. Poznat jeprimjer nigerijskog kraljevstvaBorno, gdje je mu{kar~ev sta-tus ovisio o broju izdr`avanih~lanova obitelji. Zbog togaobitelj s mno{tvom usvojenihsinova nije bila ni{ta neobi~no.
Funkcije obitelji
Nakon {to smo vidjeli da seobitelji mogu me|usobno vrlorazlikovati, osvrnut }emo se i nanjihove funkcije ili uloge. One suzaista mnogobrojne, ali se mogurazdijeliti u ~etiri kategorije. Prvaje reprodukcija i nastavakrodovske linije. Druga je socijal-izacija djece, kroz u~enje mjerili-ma pona{anja, moralu i ciljevima.
(U to spadaju i odgoj i obrazovan-je). Tre}a je osiguravanje materi-jalne potpore svojim ~lanovima,{to se posebno odnosi na hranu,stan i odje}u. ^etvrta je odre-|ivanje statusa unutar dru{tvenezajednice. Potrebno je ukazati i nato da se uloge njezinih ~lanova urazli~itim `ivotnim fazama mijen-jaju.
Kod ljudi, kao i kod svih drugihstvorenja, postoji uro|ena te`njaza produ`enjem vrste. Okvir u
kojem se to zbiva je obitelj, jerona stvara veze i daje potporubez kojih ne bi bilo mogu}e nira|anje djece ni njihov odgoj,napose u najnje`nijim prvim god-inama `ivota. Obiteljska podr{kamo`e biti materijalna i emotivna, astabilnost i ustaljeni tok obiteljskog`ivota vrlo su va`an ~inilac urazvoju male djece. Obiteljska jezajednica, me|utim, za nastavakvrste bitna jo{ i prije djetetovaro|enja, zato {to u njoj odrasli15
NO
VA
AR
KA
Svadbena ceremonija u dru{tvu Sikha (zajednica ogranak hinduizma)~iji su se obi~aji i tradicionalne ceremonije sa~uvale svuda u svijetu.
Obitelj u arapskim emiratima. U mnogim dru{tvima pro{irena obitelj jei dalje primarna zajednica.
mogu ispuniti one potrebe kojedovode do za~e}a.
Obitelj mo`e uklju~ivati dijete udru{tvo aktivnim u~enjem, {kolu-ju}i ga, uvje`bavaju}i ga uposlovima kojima daje svoj dopri-nos zajednici, ili ga navode}i dasudjeluje u dru{tvenim ritualima iceremonijama. Djeca se, osimtoga, primjernom pona{anju, koje}e im trebati kao odraslim ~lanovi-ma obitelji, mogu nau~iti naprostopromatranjem i opona{anjemprimjera starijih. Tako }e nau~itikakav je njihov polo`aj u odnosuna druge ~lanove dru{tva.
Dijete }e, osim toga, takopo~eti u~iti i o strukturi (gra|i)dru{tva u kojemu `ivi, o tomekakve su u njemu njegove odgov-ornosti i {to mo`e o~ekivati. Djeca}e pritom otkriti i dru{tene tabue, iu~iti se prilago|avanju normama.Pritom }e obitelj poticati i izra`a-vanje po{tovanja prema dru{tvukao i osje}aj du`nosti i pripadnos-ti, {to mo`e dovesti i do sprem-nosti da to dru{tvo brane od nepri-jateljskih grupa. Dakle, idejaza{tite i suradnje ukorijenjena je uvrijednostima ve} utvr|enim uobitelji, a onda se prote`u na {iredru{tvo.
Materijalna potporaBriga obitelji za dru{tvo i
za{titu vlastitih ~lanova ogleda sei u ekonomskoj sferi, jer obiteljsvojim pripadnicima daje i mater-ijalnu potporu.
Me|u drevnim lovcima-skupl-ja~ima, ekonomski su motivi poti-cali stvaranje ku}anstva utemel-jenih na obiteljskim zajednicama.Uskoro su se ustalile pojedina~neuloge. Naj{ire gledano, odrasli su
se mu{karci brinuli zapribavljanjehrane, za krov nad glavom iza{titu, dok su `ene preuzeleku}ne poslove. Eventualna sudjeca bila naprosto uzdr`avaneosobe. Taj se model u velikojmjeri odr`ao sve do danas.
Obitelj ima jo{ jednu ulogu:ona omogu}uje svojim ~lanovi-ma da definiraju svoju ulogu udru{tvu kao cjelini. Ljudima jeva`no da mogu potvrditi svojobiteljski status, jer im on dajeidentitet i pru`a osje}aj pripad-nosti. U prepoznatljivu jeoznaku pretvoreno i obiteljskoime ili prezime. Gledano u {irimdru{tvenim okvirima, ti se odnosipripadnosti mogu pro{iriti i narodbinske skupine, na pleme i na~itavu naciju. Jedna je od va`nihosobina obiteljskog `ivota ta dase polo`aj pojedinca neprestancemijenja. Kako pojedinac stari,on u razli~itim razdobljima igrarazli~ite uloge. Zbog togaobitelj rese dvije odlike: prom-jena i saradnja. Jedan izvorstalnosti mnogih obitelji jestbrak, na kojem se one i temelje.
Va`nost braka
16
NO
VA
AR
KA
Stabilnost braka i obitelji
Pro{irena obitelj pastira jaka u Butanu (sjeverno od Indije). Poput nepal-skih [erpa, ovi ljudi `ive u poliandriji- u jednoj obitelji nalazimo `enuudatu za vi{e mu`eva.
Djeca naroda Jinja u Ugandi. Jedna od zada}a obitelji, briga o najm-la|ima, u mnogim se ttradicionalnim zajednicama povjerava starijoj djeci.
Iako su mnogi predvi|alipropast braka u zapadnja~komdru{tvu - {to se donekle sla`e sastatisti~kim podacima o u~e-stalosti razvoda i zastupljenostisamohranih roditelja - institucijabraka je i dalje vrlo `iva, a bra~ni`ivot, ili barem `ivljenje udvoje, idalje predstavlja izbor ve}ine. Nazapadu je brak formalizirana insti-tucija koju potvr|uju dr`ava icrkva, no podjednako va`nuulogu ima i u predindustrijskimdru{tvima. Najva`nija je ulogaobitelji nedvojbeno produ`enjevrste, ali iz nje, u razli~itimdru{tvima, mogu stajati i razli~itidrugi razlozi. Postoji mnogo vrstabrakova, a razli~ite su i ceremoni-je njihova sklapanja.
Mnogim brakovima, napose naZapadu, prethodne predigre uobliku udvaranja. U tom se raz-doblju dvoje ljudi upoznaje i proc-jenjuje svoju sukladnost. U neza-padnim dru{tvima udvaranje
~esto ima stro`u formu i rituale.Tako se, primjerice, u dru{tvuindijskih Nagasa najprije izvodeorganizirani plesovi osobarazli~itog spola koje tra`e part-nera. Kod njih je institucionalizira-no ~ak i predbra~no spolnoop}enje izme|u mu{karca i nji-hovih izabranica. U drugimdru{tvima, primjerice na viso-~jima Nove Gvineje, postoje i cer-emonije udvaranja koje nedovode do braka. Odnosi koji sepritom razviju smatraju se ne~imposve druk~ijim od pravog braka,koji odgovaraju obitelji.
U mnogim dru{tvima,tako|er, prevladavaju dogov-oreni brakovi. Nalazimo ih kodSarakatsanija u Gr~koj , kodKuma na viso~jima Nove Gvi-neje, kod Sambura u isto~nojAfrici, te uve}ini muslimanskihdru{tava. Takva je vrsta brakakorisna za obje obitelji. Vrlo~esto je rije~ o ekonomskomdogovoru, jer podrazumjevaisplatu miraza ili kupovinu nev-jeste. Ta se pla}anja moguobaviti stokom ili drugim vri-jednim stvarima. Dogovorenimse brak- om mo`e i zape~atitisavez ili prekinuti zavada.Takve slu~ajeve nalazimome|u himalajskim Daflama i -
europskim kraljevskim obitelji-ma.
Razumije se da dogovorenebrakove ne nalazimo u svimpredindustrijskim dru{tvima, no iu njima su znala postojati vrlostroga pravila s kim netko smijestupiti u brak, pravila koja su se,dakako, mijenjala od dru{tva dodru{tva. Dru{tvo, primjerice, mo-`e zahtijevati da se brak sklapaizvan rodbinske skupine, kao kodtajlandskih Hmonga. Ono, me-|utim, isto tako mo`e zahtijevati ida se brak sklapa unutar zajed-nice. U zapadnja~kom dru- {tvune postoje formalna ogra- ni~enjau pogledu izbora bra~nog part-nera, ali pritisak dru{tva kojeveliku va`nost pridaje dru{tven-om ili klasnom polo`aju, dovodido toga da se tek malobrojni `enei udaju izvan svog dru{tvenogstale`a.
Vi{estruki brakovi
Iako smo dosad o brakuraspravljali pod pretpostavkomda se on sklapa izme|u jednogmu{karca i jedne `ene, ne smije-mo zaboraviti da su u mnogimdru{tvima vi{estruki brakovi prav-ilo. Dvije su vrste vi{estrukihbrakova, ili polignije. Jedna je od17
NO
VA
AR
KA
Temelj dru{tvene zajednice
Mlada malajska obitelj u KualaLumpuru. ^ak je i u manje razvi-jenim zemljama u gradskim sredi-nama ~esta manja obitelj koju ~inesamo roditelji i djeca.
Svadbena povorka u eritrejskom seocetu. Kaoi u mnogim drugim muslimanskim zajednica-ma, i ovdje nevjestu (u ovom slu~aju pokriveneglave) odvode iz roditeljskog doma mlado`enji.
njih poligamija, ili vjen~anjejednog mu{karca s vi{e `ena,ra{irenija od druge, poliandrije, tojest vjen~anja nekoliko mu{kara-ca za jednu `enu.
Poligamiju nalazimo u~itavom islamskom svijetu. Uobiteljskom sistemu tradi-cionalnog kineskog dru{tvamu{karac je osim jedne, glavne`ene, imao i sulo`nice (konku-bine). Poligamija je postojala i uhinduskom dru{tvu, ali jezabranjena. U nekim dijelovimaAfrike, primjerice me|u Ban-tuima u Transkeiju, odr`ala sesve do danas. Me|utim, poli-gamija u nemuslimanskoj Africirazlikuje se od poligamije uislamskom svijetu.
Jednu od tih razlika nalazimokod nigerijskih Yakoa, kod kojihsvaka `ena ima svoju kolibu isvoju djecu odgaja nezavisonood drugih `ena. U nekim afri~kimdru{tvima poglavi~in ugled ovisi obroju `ena. Drugi razlog poli-gaminije nalazimo kod Laca-ndona u ju`nom Meksiku. Kodnjih pohodi i ratovi poprili~nosmanjuju broj mu{karaca u odno-su prema broju `ena. Zbog ovogsvaki mu{karac uzima po neko-liko `ena.
Poliandrija je vrlo ra{irena naTibetu, me|u hinduskim kastamasjeverne Indije, me|u Keralamana njezinu jugozapadu, kao i naviso~jima [ri Lanke. Vrlo formal-iziranu poliandriju nalazimo me|u[erpama, kod kojih se `enaobi~no udaje za mu{karce koji sujedan drugom bra}a.
Ceremonija vjen~anjaGotovo u svim dru{tvima
vjen~anje se obilje`ava neka-
kvom ceremonijom. Ona zna bitiizrazito razra|ena, kao kod indi-jskih Gonda, kod kojih je svadbe-na povorka upadljivo rastro{na.Svadbena se ceremonija mo`epoja~ati i ritualnom predajommiraza. Obi~no je ceremonija tobogatija {to su bogatiji ljudi koji jeprire|uju.
Ipak, i ljudi bez velikog imetkaosje}aju potrebu da tu zgodu obi-lje`e velikim slavljem. Ponekadim je dovoljna i jednostavna cere-monija, u mati~nom uredu, {to uzapadnja~kim dru{tvima postajesve uobi~ajenije (kao {to je to bilou komunisti~kim dru{tvima kojanisu priznavala religiju).
Vjerojatno ne}emo pretjeratiako ka`emo da su brak i obiteljosnova (temelj) ve}ine dru{tava.Ve}ina se ljudi prema svojimprecima odnosi s velikim po{to-vanjem, a u nekim se dru{tvimaobiteljskoj povijesti i obiteljskimtradicijama pridaje velika va`-nost. ^ak su i u zapadnom dru-{tvu uobi~ajene skupne fotografi-je nekoliko generacija iste obitelji.
Zbog svega je toga jasno da jeobitelj najbliskija dru{tvena jedini-ca, koja od pojedinca tra`i lojal-nost, i da obitelj naj~e{}e odre-|uje brak izme|u jednog mu{ka-rca i jedne `ene.
18
NO
VA
AR
KA
Stabilnost braka i obitelji
EEkkssppeerr iimmeenntt ii ssaa ppoorrooddiiccoomm- Neka su dru{tva poku{ala eksperimentirati s novim oblicimaobitelji. Poznati primjer je kibuc, komunalna zajednica u Izraelu.- U mnogim predindustrijskim dru{tvima obitelj je samaproizvodila ve}inu potrebne hrane i odje}e, a sama se i lije~ila.- Gotovo u svim dru{tvima va`na zada}a obitelji je briga o star-ijama, koji se ne mogu brinuti sami za sebe.- Neke su afri~ke poglavice imali i do 50 `ena.- U 19. stolje}u sociolozi su pogre{no vjerovali da rana ljudskadru{tva nisu poznavala brak, ve} da su se mu{karci i `enenasumice parili kao `ivotinje.- U nekim dru{tvima, primjerice kod malezijskih semanga, sma-tra se sasvim prihvatljivim da sebi `ena u odsustvu mu`a na|eljubavnika.- Kur'an dopu{ta muslimanima da `enu najednom ''otpuste''nakon {to tri puta ponove: ''Ja se od tebe razvodim''.
Jednostavno seosko vjen~anje u indijskoj pokrajini Andhra Pradesh: utradicionalnom seoskom okru`enju svadba je ~esto doga|aj u kojemu~estvuju svi ~lanovi zajednice.
Pozdrav, pratim ARKU ve} 20-tak godi-
na, tj. uglavnom one kolumnepotkrijepljene validnim dokazima.Mnogo podataka sam dobio izva{eg magazina tokom godina,zahvaljuju}i sadr`ajima koje steobjavljivali. No, sve ove godinenisam se pojavljivao (mada sam`elio), u va{em listu sa svojimprilogom. Kako narod ka`e"dobro zdravlje i nikad nijekasno", javljam se po prvi put(povodom napisa "Veliki pra-sak"), "isprovociran" pitanjima nakoje `elim dati odgovore!
Va{a ~itateljka opravdanopostavlja pitanja koja bi, uos-talom, trebali postavljati i svi drugikoji te`e vi{oj svjesnosti i spozna-ji. To je ono ohrabruju}e (obra-dovalo bi me daleko vi{e pitanja){to daje nadu da ljudsko dru{tvosegmentarno i globalno neumolji-vo ide naprijed, bez obzira napostojanje velikih inertnih organi-zacija. Zajednice, apsolutno neu-~inkovite samo su ogroman bal-ast iskri~avoj svijetlosti ljudskoguma. No pro{lost dokazuje i usm-jerava posebno senzibilne, mate-rijalno neoptere}ene, dovoljnohrabre pojedince da slu{aju}isvoj unutarnji poriv (potkrijepljencivilizacijskom osta- v{tinom),dignu pogled i hrabro pred svimaobjave svoja uvjerenja ili sumnje.
Ponukan pitanjima u pomenu-tom tekstu, na{ao sam za shodnoda ponudim odgovore… -Pitanje br. 1: "Kako mo`emo une~emu biti kategori~ni una{im tvrdnjama?" -Odgovor: Od {est milijardi ljudina na{oj planeti, po pitanjujednog doga|aja mo`emo govritio isto toliko razli~itih vi|enja, atime i odgovora. No egzaktna je~injenica da o tom doga|aju pos-toji isklju~ivo SAMO JEDNA isti-na. Najbli`i istini bi}e odgovori
onih koji raspola`u i sa najvi{eta~nih podataka. Prema tome, zamene, a i za va{u ~itateljku,ta~niji (ili manje ta~an) je odgovorkoji donosi jednostavnije i dokaz-ima potkrijepljena tuma~enja! -Pitanje br. 2: "Ako su se koma-di i komadi}i svemirskogmaterijala razletjeli posvuda usvemiru, kako su se doveli utako savr{en red (sklad)?" -Odgovor: Pitanje je sa~injenood nedovoljno provjerenih poda-taka. Kao prvo, nisu se "razletjeli"komadi i komadi}i svemirskogmaterijala…
U singularnosti na kraju svemi-ra, u drugoj kriti~noj ta~ki svemi-ra, prestala je da djeluje zakoni-tost koja je do nje dovela (materi-je u kretanju nije vi{e bilodovoljno)…
U djeli}u sekunde po~inju se,sa te ogromne mase najve}emogu}e gusto}e po zapremini,odvajati elementarne ~estice usvom najjednostavnijem obliku.To je singularnost na po~etku izkoje proizilazi da sva ravnomjer-nost i sklad poti~u od tog trenutkai traju do danas!
-Pitanje br. 3: "Odakle privla-~na sila u svakoj masi?"
-Odgovor: Vje~ito pitanje na kojei suvremena nauka ostaje nijema,a odgovor je jednostavan i nev-jerojatan… Nema u ovoj na{ojvasioni nijedne pojave za kojumo`emo ra}i da uzrokujeprivla~nu silu. Sve {to se de{ava,{to jesmo i {to nismo spoznali,posljedica je onog {to se desilo usingularnosti na po~etku, a {to idanas kontinuirano traje: radijal-no udaljavanje elementarnih~estica sa tamne materije najve-}e mogu}e gusto}e stvorene uprethodnom ciklusu de{avanja(prethodni svemir).
Gravitacija nije pojava (sila) saosobinom da privla~I, ve} je onaposljedica sfernog kretanja ele-mentarnih ~estica . Srazmjernoveli~ini sfere u kojoj se o~itujepojava (sferno kretanje) osje}a-mo djelovanje koje zovemoGRAVITACIJA. U centru najve-}eg sfernog kretanja, za koje smosigurni da postoji na{a i drugegalaksije koje se radijalno udal-javaju, ve} postoji tamna masa(crna rupa) koja se stalnopove}ava usljed zakonitosti sfe-rnog kretanja. Nekad u budu-}nosti i na{- sun~ev sustav }epostati dio te mase, kao i oko100.000 drugih u na{oj galaksiji.
Pitanja koje je postavila va{a~itateljka ovim dobijaju smisao igube misti~nost. Ovo malo tekstadaje odgovore i na daleko vi{epitanja (koje u ovom trenutkupostavljaju eminentni nau~ni rad-nici), po~ev{i od mikro-sustavado cijele vasione, ne zaobilaze}ini intelektualni svijet kojem pri-padamo.
Zoran Pokaz ing.inf.; tel: 061/ 384-089, e-mail: [email protected]
NO
VA
AR
KA
Pisma ~italaca:
"Isprovociran" pitanjimaOvo je reagovanje jednogna{eg ~itatelja na tekst podnaslovom "Veliki prasak",koji je objavljen u pro{lombroju na{eg magazina.
20
NO
VA
AR
KA
U potrazi za sre}om (dragim prijateljima Arke):
Svima je poznato da ute{kom `ivotnim okolnosti-ma prvo psiha popu{ta.
Ona je odlu~uju}a. Tijelo mo`eizdr`ati izuzetno velike naporeako je psiha na njih spremna.Upravo zato bih `elio ukazati naneke probleme, nastoje}i unijetimalo vi{e svjetla u osvrtu na nekelegende.
Kakva je to ''zlatna jabuka''mogla zavesti gr~ke boginje Atinui Artemidu? Kakva je jabuka''dobra i zla'' mogla izbaciti Evu iAdama iz raja. Kakva je tozatrovana jabuka mogla u sanbaciti Snje`anu (Snjeguljicu) te jesedam patuljaka bacila u o~aj…
^ovjek se ra|a sa pet ~ula kojinam poma`u da opstanemo u
materijalnom svijetu, me|utim,pomo}u ~ula i uma (na spekulati-van na~in) nastaju: osje}anja daje ne{to dobro ili lo{e, ljubav,mr`nja, pohlepa, po`uda, ljubo-mora itd. U hindu religiji ~estoputa mo`emo na}i sliku na kojojje prikazan Kri{na kako igra napetoglavoj zmiji (~ije glave pred-stavljaju na{a ~ula), dok istovre-meno, jednom rukom zmiju dr`iza rep (koji predstavlja na{ um)…
Savez uma i osjetila (~ula)Koliko smo puta kupili
''o~aravaju}i'' komad odje}e zakoji smo poslije utvrdili da je lo{ekvalitete. Ili, upoznali smo izu-zetno lijepu, zgo|u{nu osobu zakoju smo kasnije utvrdili da seispod privla~ne vanj{tine krijeveoma lo{ karakter. Koliko smoputa u ''kriti~nim situacijama'' bilineodlu~ni, samo zbog ~injenice{to je um ''skakao'' sa jedneodluke na drugu. A sada, da seponovo osvrnemo na simboliku
''famozne jabuke'' u drevnim leg-endama i bajkama… Gr~kaboginja sva|e je svojim ''kolegi-cama''- boginjama Atini i Artemiditrebala postaviti samo jednopitanje (''koja je od vas ljep{a?''),i eto sva|e. Na isti na~in, dvojicidje~aka koji su ina~e veomadobri drugovi iz istog razreda,samo postavite pitanje- ''ko jeja~i?'', i za nekoliko trenutaka pri-jateljstvo mo`e biti zaboravljeno,a umjesto toga dobi}ete sva|u,tu~u itd. ^ak i me|u odraslima,gotovo da isto pravilo va`i kao za`ivotinje: dovoljno je da ''bacitekost'' u obliku konstatacije da jeneko bolji, ljep{i, uspje{niji i etopropratne reakcije- zavisti,mr`nje, pohlepe i otvorenog rival-stva iz kojeg se naj}e{}e ra|asukob.
U slu~aju Adama i Eve, samopreko ''posrednika'' ~ula i umaBog je prve za~etnike ljudskogroda mogao dr`ati u neznanju,tako da su Adam i Eva zaklju~ilida je On ''lo{'' i ''da ih ne voli'', te
Psihi~ka stabilnost jeosnova dobrog zdravlja.Danas, na raspolaganjunam stoji ogromna liter-arna gra|a koja nudisvakojake recepture za:brz uspjeh u `ivotu,dobro zdra- vlje, dugov-je~an i sretan `ivot itd. Paipak, iz dana u dan svevi{e je onih koji tragajuza pomenutim vrijednos-tima… Name}e selogi~no pitanje: jesu liuputstva lo{a ili je prob-lem u nama? Milioninesre}nih cijeli `ivot''potro{e'' u potrazi zasre}om, a mnogi je nika-
Jabuka dobrai zla
Pi{e: Dr Ljudmil Are`ina
za ”Novu ARKU”
su morali biti prognani iz Raja.Zbog lako izazvanih i ''iznu|enih''emocija, u brojnim bajkamalakovjerne princeze potpadajupod utjecaj zlih vje{tica koje ihnagovore da u~ine ne{to {to sepoka`e kao ''fatalna pogre{ka''.Gdje je ''zdrav razum'' koji usvakom slu~aju mora nadgledati ikontrolisati ~ula i um?
@ivotni (energetski) kapacitetU svim ovim navedenim (i
brojnim nenavedenim) primjer-ima postavlja se pitanje: da li jesvemogu}i Tvorac kriv za svena{e nevolje, za sva na{astradanja, ratove, bol, patnju,siroma{tvo? Ne, ne i ne…Jedino {to nas mo`e spasitijeste: ljubav umjesto mr`nje,milosr|e umjesto pohlepe,nesebi~nost umjesto sebi-~nosti. Ako se prepustimoemocijama bez kontrole razu-ma posta}emo robovi |avola(sotone). To nikako ne zna~i dase trebamo odre}i pozitivnihemocija… Me|utim, one semoraju dr`ati pod kontrolom(poznato je da i prevelikaradost kod starijih osoba mo`euzrokovati zdravstvene tegobepa ~ak i smrt). Dakle, jesmo lispremni za pomo} sebi?
Stara indijska izreka ka`e da je''na{ Bog onakav kakvi smo mi, tj.kako se pona{amo''. I jo{ se tomedodaje ''da se Bog nalazi una{em srcu''. U nastojanju da ovemogu}nosti (koju nam pru`a ljud-ski `ivot), postanemo i samisvjesni, brojni su oni koji baremtijelo nastoje odr`ati zdravim-kroz svakodnevno bavljenjenekom sportskom aktivno{}u.Ako mene pitate, za psiho-fizi~koopu{tanje ja na prvo mjesto stav-ljam jogu. Istovremeno, moramopripaziti da se kroz svakodnevneaktivnosti ne preforsiramo (fizi~kini psihi~ki). Kada bi nastojali dadjelujemo potpuno uskla|eni sana{im bioritmom morali bi: jednu
tre}inu ''raspolo`ivog'' `ivotnogkapaciteta ''tro{iti'' kroz svakod-nevne `ivotne aktivnosti, jednatre}ina se obnavlja, dok bi pre-ostala jedna tre}ina vitalneenergije trebala biti stalno ''u rez-ervi''. To je optimalno! Svakiporeme}aj i nekontrolisano kori-{tenje ovog raspolo`ivog kapa-citeta mo`e se negativno odrazitina zdravlje, pa ~ak mo`e zavr{iti-smr}u!
Pakao i rajPogledajmo na{u rije~ za ''kos-
mos''… To je rije~ ''svemir'' kojaistovremeno obja{njava- sve jemirno. Sve se kre}e po Bo`ijimzakonima. U slovena~kom (slo-venskom) jeziku imamo rije~''hud'' (u prevodu zna~i ljut), izkoje je izvedena rije~ ''hudi~''-|avo (sotona, {ejtan), dakle onajkoji se ljuti?! A sada, kao ilustraci-
ja za obje ove rije~i, nave{}ujednu kratku pri~u iz Japana…
Jedan ratnik- samuraj, poz-nat po surovosti, prijekompona{anju i veoma nepredvidi-voj naravi, navratio je u jedanbudisti~ki hram zahtijevaju}ida se odmah sastane sa u~ite-ljem. Kada se monah pojavi navratima ratnik re~e: ''Ka`u da jeduh ja~i od snage, ali ja kadanekom `elim pokazati {ta jepakao - ja ga odmah udarim!''
''Ne razgovaram sa takone~esnim ljudima kao {to steVi'', uzvrati monah i krenu damu zatvori vrata ispred nosa…U istom trenu, ruke ratnikaposta{e napregnute, {ake sestisnu{e, krv mu ''udari'' uglavu i za`ari lice koje se(najednom) pretvori u gr~, a izo~iju je sijevnula mr`nja. ''To jepakao'', re~e monah smije{e}ise… Ratnik zastade iznena|en21
NO
VA
AR
KA
Putevi i stranputice na stazi duhovnosti
hrabro{}u monaha, i po~e muse diviti… Njegova reakcija bilaje- najednom, lice mu serazvu~e u {iroki osmijeh. ''To jeraj, to je bo`ansko'', re~emonah i pozva ratnika da u|e uprostoriju koja je za mnoge bilamjesto istinske preobrazbe iprosvjetljenja.
Otkuda razli~ite mo}i?Dragi prijatelji, u predposljed-
njem broju na{eg omiljenog lista,imali smo priliku da pro~itamotekst o ''nadnaravnim sposobnos-tima''- hodanju po vatri. (U istugrupu mogu se ''strpati'' i jo{ nekesposobnosti kao {to su- hod povodi, lebdenje u zraku, sposob-nost da postanemo nevidljivi ili dase istovremeno pojavimo na vi{emjesta itd.). Rije~ je o razli~itimsidhijima- mo}ima kojima Budha(na primjer) nije pridavaova`nost. I Isus je, tako|er, govo-rio da su ove mo}i zasnovane navjerovanju. Naveo bih dva prim-jera iz Isusovog `ivota koji suopisani u Bibliji… Jednom suIsusovi u~enici putovali brodom ikada su ugledali Isusa kako hodapo vodi, sv. Petar upita- ''U~itelju,mogu li i ja?'', na {to mu Isusre~e- ''Do|i!''. Kada sv. Petarkrenu, upla{i se talasa i po~e seutapati u vodi. Isus ga spasi, apotom zapita: ''Malovjerni, za{toposumnja?'' U jednoj drugoj prili-ci, pak, Isus re~e: ''Mnogi }e do}ii re}i- lije~ismo u Tvoje ime idruga ~uda ~inismo, a Ja }u im
re}i- ne poznajemvas.'' Jogiju sidhiji, tj.mo}i slu`e kao sred-stvo, a ne kao cilj.Istinskim posve}e-nicima nije na prvommjestu ovladavanjeraznim mo}ima, ne-go spoznaja Onog{to u svojoj biti vijesmo?!
Dragi prijatelji, po-gledajmo svoje tije-lo… Nismo u stanju
da u`ivamo na ljetnom suncu, jerse bojimo zra~enja. Nesmijemoiza}i na ljetnu ki{u, jer nas jestrah radiokativnosti. Nemo`emou prolje}e oti}i u {umu i polje jerse bojimo da }e nam behar i mirispoljskog cvije}a izazvati alergi-jsku reakciju- svrbe` o~iju i kihan-je. Zbog posje~enog drve}a na{erijeke }e uskoro biti ''mrtve'', na{ajezera bez `ivota u njima. I dok
uni{tavamo prelijepi raj na Zemljiu isto vrijeme punimo na{eormari}e lijekovima, ~ije sukoli~ine toliko velike da moguzadovoljiti potrebe jedne manjeambulante. Ve} odavno u zava|ismo sa Bogom, sa Zemljom, saNebom, sa zvijezdama i sa ~imesve ne…
Vlastito iskustvoDragi prijatelji, ako bi mi neko
od vas (koji ~itate ove retke),postavio pitanje: ''Pa dobro,kakava je to nagrada za vjernostBogu?'', ja bih odgovorio: ''…Naprvom mjestu ljubav Bo`ija, a nadrugom- dobro zdravlje!'' U momslu~aju, dakako, uvijek nije bilotako. Kao dje~ak bio sam jakobole{ljiv. Moje tijelo je bilo jakokrhko, zimi se nisam usu|ivao''nos promoliti''. ^ak nisam bioobavezan da dolazim na ~asove
22
NO
VA
AR
KA
U potrazi za sre}om (dragim prijateljima Arke):
ZZaahhvvaall jjuujjuu}}iihhoodd`̀ii DDuuddii
Ne pi{em vam zato dakomentari{em objav-ljene tekstove u
va{em listu… Pi{em vamzato da vam opi{em moj''slu~aj''. Dugo vremenaimao sam psihi~ke tegobe saveoma nemirnim snovima.Moje stanje i nemir jednosta-vo za zvani~nu medicinu bilaje nepoznanica. I{ao sam nasnimanje svakog dijela tijela,~ak i u Zagreb na kliniku''Rebro'', radili su mi magnet-nu rezonancu, i uvijek se ponavljala ista pri~a: svi nalazi su bili ured-ni (prema njima bio sam zdrav ko dren). Za svoje psihi~ke tegobe i nemir i{ao sam i poznatim i nepoznatimbioenergi~arima i stru~njacima za kinesku medicinu… I opet ni{ta,stanje se nije promijenilo. Ovo je nevjerovatno ali istinito… Stigaosam i do brojnih hod`a, najmanje sam ih 15 obi{ao. Svi vam dajuzapis i vodu da pijete, a nakon sedam dana ponovo im do|ete, nar-avno, podrazumijeva se pla}enje prema njihovom cjenovniku itd.Uvjerio sam se na vlastitoj ko`i da ni od ve}ine njih nema pomo}i,rade za pare, neki ~ak ka`u da je crna magija ili sihir ''zastario''. Daim ode{ 20 puta, ~ini mi se, bilo bi bez uspjeha. Ipak, na moju sre}u, nisu svi takvi… Na{ao sam i ja svoju nafaku izdravlje kod hod`e Dude ~iji oglas i vi objavljujete u va{em listu (urubrici ''Korisne adrese''). Kada sam mu se obratio, jednostavno, nijebio kao ostali… On je nadamnom u~io kur'anske ajete po dva satabez prekida. S Bo`ijom pomo}i, hod`a Dudo me povratio u prvobit-no stanje, i ma{ala, hvala dragom Allahu i ja do|oh do svoga zdravlja.Ubije|en sam da hod`a Dudo lije~i uz Allahovo odobrenje. [to jenajva`nije, za razliku od ostalih hod`a i ''hod`ica'' koji lije~e zapisi-ma, kod njega nema cjenovnika ve} prihvata onoliko koliko mu da{.Kada ~ovjek, poslije svega {to sam ja pro{ao- ozdravi, onda ne pitaza cijenu. Sada nemam nikakvih psihi~kih tegoba, dobro spavam i ne izjedame iznutra nemir. Sve zahvaljuju}i hod`i Dudi. Nemojte ovo pismoshvatiti kao reklamu, to njemu nije potrebo, treba samo da ljudi zanjega znaju. Unaprijed vam se zahvaljujem, ako pismo objavite.
Va{ stalni ~italac, Jakub iz Tuzle.23
NO
VA
AR
KA
Pisma ~italaca:
bole{ljiv. Moje tijelo je bilo jakokrhko, zimi se nisam usu|ivao''nos promoliti''. ^ak nisam bioobavezan da dolazim na ~asovefizi~kog vaspitanja. Na studij uLjubljanu oti{ao sam deformi-sane ki~me, poguren, jo{bole{ljiviji nego ranije, me|utim,po povratku u Bosnu bio samfizi~ki, duhovno i psihi~ki u pot-punosti- preporo|en. To je bilasolidna osnova za put kojim samkasnije krenuo. Naime, mojinteres za jogu i drevnu mudrostrishija (u~itelja i svetih osoba) bioje sve izra`eniji.
Redakciji ''Nove ARKE'' samzahvalan {to ne insistira daiznosim vlastita iskustva. Paipak, ne{to od toga bih podijeliosa ~itaocima… Jednom sam poz-van da pogledam ~udna zbivanjana jednoj grobnici. Bilo je ljeto atrava visoko obrasla oko humakai nadgrobnih spomenika. Svojimduhovnim o~ima vidio sam pris-ustvo zmije u blizini pomenutegrobnice, zato sam zamolio poz-nanika da ja kora~am prvi.Me|utim, on me nije poslu{ao teje hrabro zakora~io, prije mene,naprijed. Morao sam ga uhvatitiza ramena i tako zaustaviti,svega dvadesetka centimetaraod mjesta gdje se nalazila otro-vnica- {arka.
Nisam od onih koji ''izaziva-ju sudbinu'' izla`u}i se rizici-ma. Jer, i Isus je rekao: ''Neisku{avaj Boga svoga!'' Zato,dragi prijatelji ''Arke'', klonitese nepotrebnih isku{enja.Ostanite uporni, strpljivi, ne-pokolebljivi na stazi; usmjerenina Izvor koji je u vama i kojivas obilato nagra|uje ako muse stalno obra}ate i tra`itepodr{ku u va{im svakodnevn-im aktivnostima. U sljede}emobra}anju vama, poku{at }uobjasniti dublje zna~enje jednegr~ke legende...S ljubavlju, ljubav darivajte…jogin- Ljudmil Are`ina,
Velika Kladu{a.
