Uloga matice, radilice i truta u pčelinjoj zajednici-seminarski rad

POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENI FAKULTET

Uloga matice, truta i radilice u pelinjoj zajednici

Studenti: Koso Medina Prelo Nejra Mentor: Doc. urkovi Denanadr. Ali Bedrija

25.4.12, Sarajevo


UvodPelinja zajednica ili pelinje drutvo predstavlja najsavreniji oblik organizovanja zajednikog ivota i naina sporazumijevanja. Pela je drutvena ivotinja isto kao i njene blie srodnice. Njen opstanak je uslovljen nainom ivota u velikim zajednicama-drutvima. To je u sutini biolokim instinktima ureeno drutvo, u kome je izvrena podjela rada prema sposobnosti i starosti. ivot pele je vrlo dinamian jer su uslovi u kojima ivi podloni stalnim promjenama.

Slika 1. Konica sa pelama

Svaki lan pelinje zajednice ima odreene dunosti, a od njihovog izvrenja zavisi opstanak cjelokupne zajednice. Pelinje drutvo se sastoji od matice, trutova i pela radilica. Prisustvo trutova u pelinjoj zajednici ima sezonski karakter. U jednom optimalno razvijenom drutvu ima jedna matica, do par hiljada trutova i ezdeset hiljada pela radilica. Jaka i zdrava pelinja zajednica u jednom danu moe opraiti do 3.000.000 cvjetova U konici ovisno o tipu i veliini jedna pelinja zajednica broji 20.000-80.000 pela. Ali i pored toga, pelinje drutvo ivi kao jedan organizam.

2


Organizacija pelinjeg drutvaPoznato je da pelinje drutvo ivi u zatvorenom prostoru bilo da je u prirodi (razne upljine, duplje stabla, izdubljeni panjevi) ili u umjetno napravljenim konicama (od slame, iblja ili dasaka). Sa stanovita visokoproduktivnog pelarstva jedino su interesantne savremene konice. One omoguavaju uvid u stanje i rad pelinjeg drutva, kad god to pelar osjeti za potrebno, kao i da lahko moe izvriti potrebne intervencije. Pored toga, u pogledu ponaanja medonosnih pela, prisutne su konstantne razlike kako izmeu pojedinih drutava, tako isto i u pojedinanom drutvu u razliitim periodima. Te razlike mogu biti manje ili vee i izraavaju se: kroz variranje u osobinama ponaanja, sakupljanja nektara, izgradnje saa, othranjivanja legla, ienja gnijezda, otpornosti prema bolestima, odbrani konice i naklonost ubadanju, rojenju kao i u prenoenju informacija o izvorima pae u blioj i daljoj okolini. Ovi elementi su osnova za ocjenu kvaliteta matice, odnosno njenu selekciju.

Slika 2. Razvoj i uloga pela u razliitim fazama ivota

Pozitivni efekti e se ostvariti samo u sluajevima ako je pelinja zajednica normalno organizovana, a to podrazumijeva da ima kvalitetnu maticu, odgovarajuu brojnost radilica i 3


povoljne faktore spoljne sredine. Pored ovih ima i drugih faktora, koji utiu na prinos meda i drugih pelinjih proizvoda. U osnovi visokoproduktivnog pelarenja, pored brojnosti, lei ponaanje pela radilica, koje se izraava instinktom podjele rada u konici. Najvanija osobina medonosnih pela je da sakupljaju hranu, koju smjetaju u konicu. Ona im slui kao sigurna rezerva u bespanom periodu, pa bilo to u ljetnom ili zimskom periodu. Meutim, ova osobina se ne stvara sama od sebe nego se nasljeuje. Nelogino je oekivati da sva drutva budu jednako efikasna u sakupljanju hrane (nektara i polena). Pored ovih, u konici postoji i niz drugih poslova, zbog ega odgovarajui broj pela mora ostati u konici da to obavi. To znai ,da je neophodna podjela rada u pelinjem drutvu, odnosno organizaciji pelinjeg drutva, koja e omoguiti normalan rad i razvoj. Na to pelar ne moe uticati, jer to je uroena osobina zasnovana na biolokim instinktima. Ako se posmatra mlada pela koja se tek izlegla vidi se da je ona dosta troma i da se jedva kree po sau. Ona je iscrpljena i gladna, pa prvo to pone da radi je to da nae eliju sa polenovim prahom, da bi se nahranila i ovrsla. Poznato je da u polenovom prahu ima proteina i ugljenih hidrata, to mladim pelama omoguava razvoj mlijene lijezde. U prva dva dana starosti ona je sposobna da isti elije i grije leglo. Od treeg do estog dana hrani starije larve. U vremenu od est do dvanaest dana starosti mlada pela hrani mlae larve, a nakon 12 do 18 dana starosti obavlja kune poslove, lui vosak, gradi sae, prima, prerauje i smjeta nektar u elije saa. Sa navrenih 18 dana do 21 dan obavljaju strau i izlijeu napolje iz konice da bi upoznale okolinu i orijentisale se u prirodi. Tada zavravaju prvu fazu rada i umjesto spremaica postaju sakupljaice. Izlijeu u polje i sakupljaju nektar i polenov prah. Za taj dio poslova ostaje im samo 12 do 15 dana. Ovo je okvirna podjela rada. Deava se da mlada pela poinje da dri strau i sa starosti 5 dana, odnosno da u pojedinim situacijama izlijee iz konice mnogo ranije, da bi sakupljala nektar. Ovo se odnosi samo na aktivni period sezone, dok je u zimskom periodu sasvim drugaija situacija. ivot pele radilice za vrijeme ljeta prosjeno traje 35-40 dana. Pele koje se razvijaju u jesen ive mnogo due. One obino preive zimu i njihov zadatak je da odre dru tvo.

Matica

4


Matica nije vladarka, niti je voa, a ni gospodarica, ve majka cijelog pelinjeg drutva, koja je po prirodi jedina u pelinjoj zajednici sposobna da polae jaja i tako odrava ivot vrste. Od svih jedinki u konici matica ivi najdue. Moe da ivi i preko 5 godina. Meutim njena plodnost, sa porastom broja godina, opada. Najplodnija je u prvoj i drugoj godini.Slika 3. Matica

Po konstrukciji je slina peli ali joj je tijelo neto due (oko 20 25mm). Izgleda tankovistija i kada hoda ini to graciozno. Matica ima viestruku ulogu u pelinjem drutvu, ali su dvije najvanije: Da obavlja produkciju jajnih elija iz kojih e se razvijati novi lanovi pelinje zajednice, doprinosei tako razmnoavanju i umnoavanju pelinjeg drutva u cjelini, jer je jedino matica potpuno razvijena i reproduktivno sposobna enka u konici, i Da svojim prisustvom i luenjem feromona djeluje na skladan i normalan ivot i razvoj pelinjeg drutva. Matica, dakle, nije nikakva vladarka. Nauno je dokazano postojanje obostranog vrlo sloenog odnosa izmeu matice i ostatka pelinjeg drutva. Naime, utvreno je da kao to matica djeluje na pelinju zajednicu, tako i pelinje drutvo kao cjelina, a i njeni pojedinani lanovi djeluju na maticu, ak i kada je u pitanju razmoavanje. Znai, ni u toj svojoj najvanijoj funkciji matica samostalno ne odluuje.

Slika 4. Matica okruena radilicama u konici

Trutovi

5


Trutovi su mujaci u konici. Njihova osnovna uloga je da oplode mladu maticu. U pelinjem drutvu se nalaze od ranog proljea do kasne jeseni, tj. sve dok ne pone da jenjava intenzitet pelinje pae, jer im prestane pelinja paa i pelinje drutvo pone pripreme za prezimljavanje, pele radilice ne dozvoljavaju trutovima koji su izali iz konice da se u nju vrate, dok one trutove koji su ostali u konici tjeraju na periferiju konice, ne dozvoljavajui im pristup hrani, te tako oni uginu od gladi ili od hladnoe.Slika 5. Trut

U konici prezimljava samo matica sa radilicama.

Slika 6. Sparivanje matice i truta

Trutovi ive preko 30 dana a ponekad doive i duboku starost od oko 60 dana. Polno sazrevaju izmeu 12 i 16 dana starosti. Trutovi su krupniji od radilica, velikih su krila i veoma izdrljivi, mogu da lete na udaljenost veu od 7 km od konice, pri emu se obino u grupama okupljaju na tano odreenim zbornim mestima.

Radilice

6


Radilice su stalni i najmnogobrojniji lanovi drutva, koji ine njegovu glavnu snagu. U rano proljee pelinje drutvo ima oko 15 20000 radilica, ali se njigov broj tokom proljea i na poetku ljeta, u vrijeme glavne pelinje pae naglo povea, ak na oko 50 - 80000, dok im u jesen brojnost opada, tako da zimu pelinje drutvo poinje sa oko 30000 radilica.Slika 7. Radilica

To su spolno nerazvijene enke. Najbrojniji su lanovi zajednice pa ih ima oko 50000 do 80000 u doba njezine najjae razvijenosti. Radilice obavljaju sve poslove, a podjela je provedena prema dobi pela. Mlade pele (stare 3 sedmice) obavljaju radove u konici pa se nazivaju kune pele. Starije pele, kojih je manje, vre poslove izvan konice (letaice, sabiraice). Budui da ih je manje, za vrijeme velike nektarne pae njihov se broj poveava na teret kunih pela. Radilice u prosjeku ivi oko 35 dana, a u nekim sluajevima i do 42 to zavisi o jaini njihova rada. Kune pele. Mlade radilice su vrlo dlakave i zbog toga svjetlije boje. Slabe su, spore i ne mogu letjeti. Tijekom boravka u konici mijenjaju poslove: 1. ienje stanica - obavljaju ga pele istaice u dobi od 3 do 5 dana, a jedan dio njih sjedi na leglu i grije ga 2. Pele hraniteljice u dobi od 5 do 12 dana hrane liinke. Starije se hrane peludom i medom, a mlade liinke mlijei. Tom razdoblju pripadaju i pele pratilice. One okruuju maticu i neprestano joj dodaju mlije. 3. Od 12 do 18 dana razvijaju im se voskovne lijezde. Tada radilice izluuju vosak i grade sae. 4. Od 18 do 21 dana ivota straare na ulazu u konicu i brane ju od neprijatelja (najee drugi kukci). Proputaju pele iz drugih zajednica kada se vraaju s pae pune hrane i zabunom ulaze u tuu konicu. Na pele koje ele krasti med otro navaljuju. To se dogaa kada ponestane pae (kraj ljeta). Nakon svih tih razdoblja provedenih u konici radilice sve ee izlaze. U poetku su to kratki orijentacijski letovi kako bi se to bolje upoznale s okolinom. Nakon toga prelaze u pele sabiraice.

7


Pela sabiraica. Poslije prvih 20 dana provedenih u konici, pele izlijeu na rad izvan nje, a za jake nektarne pae radilice izlijeu i u mlaoj dobi. Glavni rad sastoji se od sakupljanja nektara, peluda i vode, a najjai je za vrijeme bujnog procvata prirode. Pela pokazuje stalnost u radu (ako je poela skupljati nektar s jedne vrste cvijeta, oblijetat e cvjetove samo te vrste sve dok oni izluuju nektar). Za loih vremenskih prilika ili u bespano doba, sabiraice ne izlijeu ili izlijeu u malom broju. Za to vrijeme dok su u konici, ne rade nita ve besposleno sjede. Pele siu nektar rilcem i prenose ga u konicu u mednom mjehuru. Zbog sakupljanja nektara, svaka pela izlijee prosjeno 10 puta na dan, a svaki let traje oko pola sata. Kada skuplja pelud, pela ga navlai ili medom iz mednog mjehura ili nektarom iz biljaka. Posebnim radom svojih nogu, sakupljeni pelud sprema u koaricu s vanjske strane goljenice zadnjeg para nogu te ga tako unosi u konicu. Sabiraica peluda izvan konice boravi krae nego sabiraice nektara. U jednom tovaru obino se nalazi samo jedna vrsta peluda. Za punjenje jedne stanice saa treba oko 18 tovara peluda.

Slika 8. Trut, matica i radilica

Slika 9. Radilica sakuplja nectar i polen

Pela unosi vodu u mednom mjehuru, a unosi i propolis. Propolis pela skida eljustima, a pomou etkica stopala prve i druge noge otprema do zadnjeg para nogu gdje ga utisne u koarice. Skuplja se za toplijih dana, poslije glavne pae. Za snalaenje u prirodi pela se slui bojom po kojoj pronalazi cvjetove i svojom konicom te je zbog toga poeljno bojati prednje strane konice. Pri sakupljanju nektara i peluda vanu ulogu ima miris cvijeta, a za pronalaenje konice slui joj miris zajednice kojim pele oznaavaju svoju konicu. Pele dobro zapamte mjesto konice, a pri tom se ravnaju po raznim objektima u okolini. Zato se konice u aktivnom razdoblju (kada sakupljaju nektar) ne smiju micati na kratku udaljenost.

8


Ako nema objekata po kojima se orijentiraju, konicu pronalaze tako da zapamte udaljenst od izvora hrane, a smjer leta odreuju po sunevim zrakama. Kada je nebo prekriveno oblacima, orijentiraju se i po ultraljubiastim zrakama koje prodiru kroz njih. Za pronalaenje izvora hrane slui im i pamenje vremena (ako se paa odvija redovito u odreeno doba dana, pele e ba u to doba dolaziti na to mjesto). Sabiraice alju izviaicu da ih obavijesti o stanju pae. Kad se izviaica vrati s dobre pae, pred ostalim sabiraicama vri kretnje, tj. ples. Oko nje se guraju sabiraice te ju dotiu svojim ticalima kako bi otkrile miris cvijea s kojeg dolazi. To im pomae da u prirodi lake nau vrstu cvijeta. Izviaica plesom oznauje udaljenost i smjer pronaenog izvora hrane. Ako je izvor na udaljenosti manjoj ili oko 10 m, izvodi ples u obliku kruga. Ako je izvor hrane dalje od 100 m, izvodi ples u obliku spljotene osmice. to je udaljenost vea, broj okretaja je manji, a ples polaganiji i dui. Izviaica brzinom obavljenih okretaja odreuje udaljenost izvora hrane od konice. Smjer izvora hrane prikazuje smjerom sredinje crte. Prelazi li crtu odozgo prema dolje, izvor hrane je u suprotnom pravcu od sunca, a ako prelazi crtu odozdo prema gore, izvor hrane je u smjeru sunca. Ako je crta pri izvoenju plesa na lijevo ili nadesno od okomite, izvor hrane je pod naznaenim kutom lijevo ili desno od smjera prema suncu.

Slika 8.- 1 ples u obliku kruga; 2 ples u obliku osmice

9


ZakljuakPelinje drutvo je u svakom pogledu savrena bioloka zajednica proizvoaa jedinstvenog i neponovljivog proizvoda,polena,propolisa,matine mlijei,otrova i voska,koja u mnogim stvarima moe i treba biti uzor ovjeku i njegovoj zajednici. Samo oponaanje pelinje zajednice,bez ikakve sumlje,ovjeanstvu bi donijelo zadivljujui napredak,i to ne samo zbog njihovog rada,savrenstva meusobne komunikacije,podjele posla,ekonominosti i portvovanosti zarad opstanka i napretka itavog drutva,nego i zbog potpune usaglaenosti sa prirodom u svakom domenu. Pela nije samo insekt koji fascinira,nego i jedno marljivo bie koje cijeli svoj ivot koristi u radu za dobrobit drutva. Navest emo samo neke primjere koji na pravi nain ilustriraju njenu marljivost. Letei u vazduhu pela moe ponijeti teret dvostruko tei od vlastite teine.Na ravnoj i glatkoj podlozi moe vui teret teret koji 20 puta premauje njenu teinu. Za 100 grama meda,pela mora posjetiti oko milion cvjetova,a za jedan kilogram jednom pelinjem drutvu potrebno je oko 25.000 sati rada. Da bi odvojila vodu iz nektara,pela mora u minuti krilima zatreperiti oko 26.400 puta. Pela moe letjeti brzinom od 18-24 km na sat. Moe se udaljiti od svoje konice u potrazi za paom od 5-17 km i bez greke pronai put nazad i vratiti se u svoju konicu. Pela radilica nije agresivno bie. Ona je neustraivi branitelj svoje socijalne zajednice,koja se kao jedinka ,rtvuje za odbranu cjelokupne zajednice. Svoju fascinaciju pelama nisu krili ni mnogi priznati svjetski naunici. Primjera radi Albert Antajn, bavio se prouavanjem ivota i rada pela i doao je do zakljuka koji je izrakao kao tvrdnju,da,ukoliko bi pela nestala sa lica zemlje,ovjeanstvu bi preostale jo samo 4 godine ivota. Drugi su ustvrdili da bi nestankom pele nestalo i oko 100.000 vrsta biljaka cvjetonoa od kojih mnoge ovjek koristi u svojoj ishrani. Ovo je samo kratak prikaz ivota pelinje zajednice. Nadamo se da ete promjeniti miljenje o pelama i zavoljeti ova nadahnuta bia koja imaju najureeniju zajednicu ,mnogo bolju i organiziraniju i od ljudskog drutva tj. zajednice.

Literatura10


Doc. dr. Bedrija Ali, Mr. Lejla Spiljak, (2011): Pelarstvo I dio, Poljoprivredno prehrambeni fakultet, Sarajevo www.google.com www.wikipedia.com http://www.facebook.com/groups/bhpcelar/?bookmark_t=group

11


SadrajUvod2 Organizacija pelinjeg drutva.3 Matica..5 Trutovi.6 Radilice7 Zakljuak10 Literatura11 Sadraj.12

12

Documents

Uloga matice, radilice i truta u pčelinjoj zajednici-seminarski rad