1

UGRADBA SIPKIH GRADIVA

2

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili nasipa

3

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili nasipa

4

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili nasipa

5

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili nasipa ), kao dio tehnoloških postupaka zemljanih radova, obuhva ća –

1. istresanje sipkog gradiva priprema za grubo i fino razastiranje je njihovo ra spore ñivanje u obliku gomila (gomilanje sipkog gradiva),

2. razastiranje sipkog gradiva gruba i fina raspodjela na odre ñenom prostoru za ugradnju u približno to čnim, planom uvr ñenim koli činama (obujmu), koje u sebi moraju sadržvati i višak (nadvišenje) materi jala potreban za izravnanje i zbijanje zbog zadržavanja projektom zadanih mjera nivelete nasipa,

3. izravnanje (planiranje) sipkog gradiva dotjerivanje planuma na projektnu visinu uz potrebn o nadvišenje radi zbijanja.

4. sabijanje sipkog gradiva pove ćanje zapreminske (prostorne) težine tla ili materij ala koji se ugra ñuje (smanjenje "koli čine" pora ispunjenih vodom i zrakom u nekom tlu ili nasutom materijalu).

6

Osim navedenih osnovnih zahvata pri ugradbi sipkih gradiva (pri izvedbi nasipa) izvodi se po potrebi -

– vlaženje gradiva (prije razastiranja)• poboljšanje povoljnih f izi čko-mehani čkih obilježja

sipkog gradiva čime se olakšava rad na nasipavanju

– odabrana tehnologija ugradbe sipkog gradiva postaje još djelotv ornija u njezinoj primjeni

– sušenje odležavanjem

– stabilizacija («o čvršćenje») sipkog gradiva njegovim miješanjem nekim vezivom

• dodatno poboljšanje f izi čko-mehani čkih obilježja sipkih gradiva kao ugrañenog materijala, a koje se ne bi mogla posti ći uobi čajenim tehnološkim postupcima njegove ugradbe

7

Grubo razastiranje materijala izvodi se strojno s -

• dozerima• skrejperima ,

– bagerima (kod manjih koli čina gradiva, u sku čenom prostoru ili na pokosima nasipa),

• grejderima (v elike snage).

Fino razastiranje ili grubo izravnanje (grubo planiranje) izv odi se strojno -

• dozerima ("male" do srednje snage),

• grejderima (srednje snage),• bagerima (kod manjih koli čina gradiv a, u sku čenom prostoru ili na

pokosima nasipa).

Fino izravnanje (fino planiranje) izv odi se strojno -

• grejderima (manje snage),• bagerima (kod manjh koli čina gradiva, u sku čenom prostoru ili na

pokosima nasipa).

8

Osnovni strojevi za ugradbu sipkih gradiva -– dozeri

• bageri

–grejderi–valjci

• ostala sredstva za sabijanje: – kompaktori, vibroplo če, nabija či.

9

Ostali strojevi za ugradbu sipkih gradiva -• tanjura če (drlja če)• prskalice• rotofrezeri (pulvimixeri)• posipa či veziva ....

10

razastiranje sipkog gradiva –skrejper

razastiranje sipkog gradiva –dozer

11

razastiranje sipkog gradiva – bager

12

GREJDERI I VALJCI

13

razastiranje i izravnanje (planiranje)sipkog gradiva –grejder

14

Grejder je tipi čni univerzalni standardni gra ñevinski stroj za zemljane radove posebice u cestogradnji te gradnji velikih zemljanih gra ñevina (nasipa, brana, obloga kanala i sl). Sastoji se od slijede ćih dijelova -– pokretna osnova (postolje ) čije je konstruktivno

obilježje neka vrsta okvirnog nosa ča (ili mosta)oslonjenog -

• - straga na pogonski (motor) i upravlja čki dio na kota čima s pneumaticima

• - sprijeda na prednjim kota čima s pneumaticima na kojemu je ovješena -

– - u svim smjerovima pokretna i okretna “grejderska”daska –

• v odorav ana i uspravna rotacija daske• dizanje i spuštanje daske• izbacivanje daske izvan mjera grajdera bilo v odorav no bilo

koso• usprav no zakretanje ili naginjanje daske

što omogu ćava svestranost uporabe grejdera .

15

grejder

16

17

Grejder izvodi slijede će osnovne (tipi čne) zemljane radove na ravnom trenu i slobodnom prostoru -

– skidanje tankih slojeva trošnog tla odnosno humusa

– laki iskop - u zemljanim i kamenim nekoherentanim (aluvijalnim) materijalima (pijesak, šljunak)

– transport - premještanje sipkih gradiva guranjem te njihovo -

• razastiranje • planiranje

– (brzina kretanja 2 - 8 km/sat)

• oblikovanje nekih manjih dijelova zemljanih grañevina (bankine, jarci itd).

18

19

20

Grejder može biti opskrbljen slijede ćim dodatnim alatima što još pove ćava njegovu univerzalnost u radu:

• pročelni (uglavnom ravni) dozerski nož

• stražnji riperi (rija či)• bočni ure ñaji (grani čnici) na središnjem nožu ili

dasci.

21

grejder –tipi čni i univerzalni gra ñevinski

stroj

22

23

Grejder se rabi tako ñer za slij ede će zemljane i ostale sli čne radove:– vodoravno premještanje uzdužno odloženog sipkih gra diva – premještanje odloženog gradivu uz i niz kosinu– planiranje na kosini

• (brzina kretanja 1,5 do 4 km/sat)– planiranje kosine sa uporednog vodoravnog položaja svoga

kretanja– iskop (izrada) jaraka

• (brzina kretanja 1,5 do 2,5 km/sat)– zatrpavanje rovova i kanala– izrada bankina– izvedbu stabilizacije– održavanje makadamskih prometnica

• (brzina kretanja 2 do 6 km/sat)– čišćenje snijega

• (brzina kretanja 7 - 25 km/sat)– itd.

24

25

Sabijanje– pove ćanje gusto će tla ili materijala koji se

ugra ñuje

– smanjenje "koli čine" pora ispunjenih vodom i zrakom u nekom tlu ili nasutom materijalu

26

Sabijanje je tehnološki postupak kod ugradbe sipkih gradiva kojim se -– poboljšavaju

• fizi čko-mehani čka• grañevinsko-tehni čka

svojstva ugra ñenog gradiva, – pove ćava posmi čna čvrsto ća,– smanjuje

– naknadnu stišljivost,– vodonepropusnost,– mogu ćnost za upijanje vode – bubrenje .....

čime se -– izbjegava naknadno slijeganje zemljane gra ñevine ili

nasipa,– postiže najve ća mogu ća otpornost nasipa ili

zemljane gra ñevine na utjecaje voda, potresa, erozije, abrazije .....

27

Stupanj sabijenost tla ili gradiva pri ugradbi ovisi o:

– granulometrijskom sastavu• tlo ili gradivo koji sadrži sve veli čine zrnaca

omogu ćuje bolje zbijanje nego materijal jednolike veli čine zrnaca

• najpovoljniji je sastav materijala čija granulometrijska krivulja odgovara krivulji za betonske mješavine,

– obliku zrnaca• drobljeni, oštrobridni, materijal zbija se bolje ne go

zaobljeni materijal (primjerice) prirodni šljunak posebice jednolikog sastava zrna),

– sadržaju vlage ili vode• ↑najveći utjecaj na uspješnost tehnike i tehnologije zbija nja

nekog tla ili gradiva .

28

Odreñeni (laboratorijski - Proctorovi ) pokusi (ili pokuso na “probnom polju”) pokazuju me ñusobnu zavisnost -

– energije (rada) utrošenog za sabijanje• rad strojeva i opreme za sabijanje

– gusto će sabijenog gradiva

–sadržaja vlageodnosno oni pokazuju da postiji -

– optimalni sadržaj vlageza koj i se dobiva

– najve ća gusto ća sabijenog materijalauz utrošak

– odre ñene koli čine energije (rada) na sabijanju .

29

30

31

Vrste tehnike i tehnologije sabijanja :

– neprekidno “stati čko” sabijanje :

• (uspravni) pritisak• (prostorno) gnje čenje (u slu čaju sabijanja

koherentnih/glinenih materijala)

– “dinami čko” sabijanje :

• povremeni udar– udar se može u smislu vremenske izdvojenosti

(razdvojenosti) može osjetit i

• neprekidna vibracija– veliki broj udara u malim vremenskim

jedinicama koji se u smislu vremenske izdvojenosti (razdvojenosti) ne može osjetiti

32

Strojevi (oprema) za sabijanje tla ili sipkog gradi va :1. strojevi koji (stati čki) sabijaju laganim i neprekidnim pritiskom

vučeni ili samohodni stati čki valjci :s glatkim plaštem, na pneumaticima, valjci-ježevi, s rešetkama ili izdvojenim naplatcima, složeni .....

kompaktori

2. strojevi koji sabijaju vibracijom uz istovremeni (stati čki) pritisak

vučeni ili samohodni vibracijski valjaci s glatkim plaštem, na pneumaticima, valjci-ježevi, s rešetkama ili izdvojenim naplatcima, složeni .....

pločasti vibratori (vibroplo če) - kre ću se uslijed sile inercije koja je rezultat djelovanja jedne od kompo nenti sila vibracija

3. strojevi koji zbijaju udarom

žabe (skakavci) - kre ću skakanjem uslijed sile inercije koja je jedna od komponenti sile udara ..

33

Stati čki ujedno vibracijski valjci - podjela :

–glatki (vibracijski) valjci• vu čeni (vibracijski) valjci• samohodni (vibracijski) valjci

–sa jednim valjkom– tandem (vibracijski) valjci

– (vibracijski) valjci ježevi• vu čeni (vibracijski) ježevi• samohodni (vibracijski) ježevi

–samohodni (vibracijski) valjci gumenjaci• samo valjci gumenjaci• kombinirani glatki (vibracijski) valjci -

gumenjaci

34

•vibracijski valjak (sli čica lijevo) djeluje uspravno na masu koju vibrira •vibro-valjak koji sabija oscilatornim vibracijama (sli čica lijevo) djeluje uslijed odre ñenog rasporeda ekscentara i uspravno i vodoravno na masu koju vibrira

Obilježja u činkovitosti vibracijskog valjka: •ferkvencija (broj odskakanja valjka u jedinici vreme na)•amplituda (visina odskakanje valjka)•osciliraju ća masa valjka (masa valjka koja vibrira),•brzina kretanja valjka.

35

36

37

glatki (vibracijski) valjci

38

tandem (vibracijski) valjci

39

(vibracijski) valjci ježevi

40

Podaci u činka za samohodni valjak (je ž) mase oko 10 t, sa vibracijama ferkvence 20 – 30 Hz i amplitude 1,2 do 1,7 mm

Gradivo debljina sloja

brzina valjanja

Broj prelaza valjka po pojasu valjanja

4 prelaza

6 prelaza

8 prelaza

glina i sl. koherentna gradiva (jež)

0,3 m 3 km/sat

1400 m2/sat

950 m2/sat

700 m2/sat

0,5 m 2 km/sat

950 m2/sat

650 m2/sat

500 m2/sat

dobro graduirana kamena gradiva (glatki)

0,4 m 4 km/sat

1900 m2/sat

1300 m2/sat

950 m2/sat

0,8 m 3 km/sat

1400 m2/sat

950 m2/sat

700 m2/sat

41

KOMPAKTORI

DYN APAC TAN A

jedan tip kompaktora mase 22 t, širine noža 3,6 m i snage 160 kW. Kota či su gumeni s navu čenim jež-plaštevima.

šest tipova kompaktora koji su mase 26 t (186 kW), 32 t (260 kW), 36 t (290 kW), 40 t (380 kW), 45 t (410 kW) i 50 t (415 kW) na dva “je ž-valjka”(sli čni uobi čajenim tzv. «tandem-valjcima»)

42

KOMPAKTORI TEREX

dva tipa kompaktora snage motora oko 260 i 390 kW i mase 34 i 50 t. zanimlj ivost ove koncepcije i konstrukcije što ima sa straženje strane dva “jež-kota ča” a s prednje strane je jedna “jež-v aljak” nešto širi od stražnj ih kota ča

43

samohodni (vibracijski) valjci gumenjaci

44

plo časti vibratori (vibroplo če)

žabe (skakavci)

45

Podru čje primjene strojeva i oprema za sabijanje:– materijali neosjetljivi na sadržaj i djelovanje vod e

(kameni materijali - drobine, šljunci, minirani materijali)

• sabijanje glatkim vibrovaljcima i vibroplo čama– materijali djelomi čno osjetljivi na sadržaj i djelovanje

vode (miješani kameni i zemljani materijali: glinovi ti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene -škriljci, lapori, fliševi i sl)

• sabijajanje raznim stati čkim i vibracijskim glatkim valjcima

– materijali osjetljivi na sadržaj i djelovanje vode(zemljani materijalima u užem smislu: gline, prašin e, glinoviti pijesci)

• sabijajnje ježevima, glatkim stati čkim valjcima, valjcima na pneumaticima i nabija čima (žabama, skakavcima)

46

47

48

49

50

Stabilizacija nasipnih slojeva kao tehnološki postupak provodi kod ugradbe materijala – prevelike važnosti– “slabih” fizi čko-mehani čkih obilježja (slabe nosivosti)– na slabo nosivom tlu (podlozi nasipavanja) i to -

• cementom kao vezivom uglavnom za nasipe od

– pijeska– šljunka– drobljenca

» ostalih nekoherentnih materijala

• vapnom kao vezivom uglavnom za nasipe od:– gline– praha

» ostalih nekoheretnih materijala– sitnog pijeska i sl.

• katranom i bitumenom– postupci spadaju u tehnologiju asfalterskih radova.

51

Stabilizacija cementom nasipnog sloja dovodi do:– pove ćanja kohezije– pove ćanja čvrsto će– pove ćanja otpornosti protiv smrzavanja stabiliziranog

materijala • postupak može bit i dvojak:

– postupak miješanja izvan mjesta ugradnje

–postupak miješanja na licu mjesta

Stabilizacija vapnom nasipnog sloja dovodi do:

– smanjenja sadržaja vodei time– pove ćanja unutrašnjeg trenja sastavnica

stabiliziranog materijala

–postupak miješanja na licu mjesta .

52

Tehnološki postupak izvedbe stabilizacije na licu m jesta (in situ)

bez obzira da li se radi u jednom ili dv a sloja ima slijede ći redoslijed:

– razastiranje nasipnog sloja (dozer, grejder),

– planiranje nasipnog sloja (grejder, dozer),

» valjanje (nije obavezno) (valjak),

» polijevanje vodom (nije obavezno) (prskalice),

– razastiranje veziva (razastira č veziva),

– miješanje i oblikovanje (planiranje) (pulvimixer)

• planiranje (nije obavezno) (grejder)

– sabijanje (valjak glatki ili jež ili kompaktor).

53

54

55

56