ugostitelji - SanelaA

7/26/2019 ugostitelji - SanelaA

1/20

OPOREZIVANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI 55

Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti

Nada Petrovi}

Oporezivanje ugostiteljske djelatnosti

1. UVOD

Ugostiteljskom se djelatno{}u, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti smatra pri-premanje hrane i obavljanje usluga prehrane; pripremanje i usluìvanje pi}a i napitaka;pripremanje hrane za potro{nju na drugome mjestu (npr. u prijevoznim sredstvima, napriredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering), te obavljanje usluga smje{taja.

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgova~ka dru{tva, zadruge, trgovci pojedincii obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za tu djelatnost te druge pravne i fizi~ke osobeiz ~l. 3. st. 2. 3. i 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1.

Pripremanje i posluìvanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pi}a i jednostavnihjela, {to pravne i fizi~ke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika i ~lanova u vlasti-tima poslovnim prostorijama i prostorima, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, nesmatra se ugostiteljskom djelatno{}u.

Ugostiteljskom djelatno{}u ne smatra se ni usluge prehrane i smje{taja u objektimaustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, Oruà-nih snaga RH i Ministarstva unutarnjih poslova, ako se te usluge obavlja isklju~ivo vlasti-tim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima.

S obzirom na {irinu ugostiteljske djelatnosti i razli~it porezni poloàj pojedinih vrstaugostiteljskih usluga, u nastavku se opisuje samo ugostiteljske usluge {to se odnose napripremanje hrane i obavljanje usluga prehrane; pripremanje i posluìvanje pi}a i napitaka,dok nisu obuhva}ene hotelijerska djelatnost i usluge smje{taja u kampovima, doma}instvimai plovnim objektima.

2. NORMATIVNO URE\ENJE

Na~in i uvjete pod kojima pravne i fizi~ke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnostpropisuju Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te posebni strukovni propisi i podzakonski akti.

Osim strukovnih propisa, ugostitelji moraju provoditi i druge propise {to ure|ujuobavljanje poslovne aktivnosti, prije svega Zakon o trgova~kim dru{tvima ili Zakon oobrtu te porezne i ra~unovodstvene propise.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti {to je stupio na snagu 28. prosinca 2006. uskla|en je spravnom ste~evinom EU-a i Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010.

1NN 138/06, 152/08, 43/09. i 88/10.


2/20

56 POREZNI VJESNIK 4/2012.

Novosti u ovome Zakonu odnose se na radno vrijeme ugostitelja {to ga vi{e ne propisu-je lokalna samouprava, nego to jedinstveno ure|uje ovaj Zakon; vi{e nije propisana obvezapostavljanja voditelja poslovanja (stru~nog poslovo|e, direktora) objekta odgovornoga zaposlovanje objekta. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj vi{e ne mora primjenji-

vati Posebne uzance te poslovne obi~aje u ugostiteljstvu, a ne propisuje se ni obvezuovjere cjenika i normativa u Dràvnom inspektoratu. Osim zabrane usluìvanja, zabranje-na je i uporaba alkoholnih pi}a maloljetnicima, a za kontrolu su, osim Dràvnog inspekto-rata, nadle`ni i policijski slu`benici. Ugostitelj je obvezan osigurati gosta u svima smje-{tajnim objektima od posljedica nesretnog slu~aja. Zakon propisuje i mogu}nost izricanjausmenog rje{enja o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti u postupcima nadzora, akose djelatnost obavlja bez upisa u propisani registar, ili bez odobrenja, odnosno ako seugostiteljske usluge obavlja bez rje{enja {to utvr|uje da prostor, ure|aji i oprema udovolja-vaju propisanim uvjetima. Ovu se mjeru, iznimno, ne provodi, ako se nadle`nom inspek-toru dostavi dokaz o otklanjanju utvr|enih nedostataka i dokaz o uplati nov~ane svote30.000,00 kn u korist Dràvnog prora~una.

3. VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATAUgostiteljsku djelatnost obavlja se u objektu namijenjenom, ure|enom i opremljenom

za takve usluge, a to moè biti: gra|evina, odnosno odvojen dio gra|evine (zgrada, kiosk, kontejner, plutaju}i

objekt i sl.), poslovni prostor u kojem se obavlja drugu djelatnost, nepokretno ili priklju~no vozilu, èljezni~ki vagon i plovni objekt za prijevoz put-

nika, {ator, klupa, kolica i sli~na naprava opremljena za davanje ugostiteljskih usluga.

S obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga, ugostiteljske se objekte razvrstava u skupine: hoteli,

kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smje{taj, restorani, barovi, catering objekti, objekti jednostavnih usluga.

4. UVJETI OBAVLJANJA UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI

Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (usluga), mora se ispuniti minimalne uvjete upogledu ure|enja i opreme objekta te druge uvjete iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ipropisa donesenih na temelju toga Zakona, odnosno zdravstvene uvjete za rad u ugosti-teljstvu prema posebnim propisima.

Prije po~etka obavljanja ugostiteljske djelatnosti ugostitelj treba pribaviti rje{enjenadle`nog ureda, odnosno Ministarstva turizma da objekt ispunjava uvjete propisane zaodre|enu vrstu i kategoriju objekta2.

U obavljanju djelatnosti ugostitelj je obvezan3: na ulazu u ugostiteljski objekt vidno istaknuti natpis s oznakom vrste i kategorije

ugostiteljskog objekta,

2^lanak 19. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti3^lanak 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti


3/20


na ulazu u objekt vidno istaknuti obavijest o radnom vremenu i radnima odnosnoneradnim danima i pridràvati se toga radnog vremena,

utvrditi ku}ni red u ugostiteljskim objektima za smje{taj i istaknuti ga na recepcijite izvadak iz ku}nog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima,

utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak, davatiusluge u koli~inama i kakvo}i sukladno normativima te na zahtjev normativ pre-do~iti gostu,

primjetno istaknuti cijene ponu|enih usluga na na~in dostupan gostima i pridràva-ti se istaknutih cijena, a u pogledu usluga smje{taja u cjenicima istaknuti i svotuboravi{ne pristojbe te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom brojuprimjeraka,

izdati gostu ra~un za svaku ugostiteljsku uslugu, uz naznaku vrste, koli~ine i cije-ne usluga, odnosno za odobren popust, a u vezi s uslugom smje{taja navesti ura~unu i svotu boravi{ne pristojbe,

pridràvati se propisanoga radnog vremena, onemogu}iti izno{enje pi}a i napitaka radi potro{nje izvan zatvorenih prostora

ugostiteljskog objekta iz ~l. 8. st. 1. podstavak 2. Zakona. na propisani na~in voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj, voditi knjigu alba na propisani na~in u svakom objektu, u roku pet dana izjavljen

prigovor dostaviti Dràvnom inspektoratu te u roku 15 dana nakon izjavljivanjaodgovoriti na prigovor,

u ugostiteljskom objektu za smje{taj osigurati goste od posljedica nesretnog slu~aja, u roku osam dana pisano obavijestiti nadleàn ured ili Ministarstvo o prestanku

obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu.

5. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

Na~in vo|enja poslovnih knjiga ugostitelja ovisi o njihovu pravnom poloàju (trgova-~ko dru{tvo, obrtnik) te o propisima {to za odre|ene kategorije obveznika propisuju na~invo|enja poslovnih knjiga.

5.1. Poslovne knjige prema Zakonu o ra~unovodstvu

Ugostiteljska trgova~ka dru{tva te ugostitelji obrtnici koji temeljem ~l. 2. st. 3. Zakonao porezu na dobit4, po vlastitom izboru, postanu obveznici poreza na dobit, i obrtnici kojitemeljem ~l. 2. st. 4. istog Zakona ispune postavljene uvjete te postanu obveznici porezana dobit po sili zakona obvezni su voditi poslovne knjige i analiti~ke evidencije propisaneu Zakonu o ra~unovodstvu5:

Dnevnik, Glavnu knjigu i Pomo}ne knjige.

5.2. Poslovne knjige prema Zakonu o PDV-uUgostitelji u sustavu poreza prema Zakonu o PDV-u6obvezni su voditi: Knjigu ulaznih ra~una Obrazac U-RA, Knjigu izlaznih ra~una Obrazac I-RA

4NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08. i 80/10.5NN 109/07.6NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 76/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09. i 94/09.


4/20


Ugostitelji koji nisu u sustavu PDV-a ne trebaju voditi knjige U-RA i I-RA, nego Evi-denciju o obvezama i tra`binama koja, sukladno ~l. 37. st. 1. Pravilnika o porezu na do-hodak7, sadrì podatke o svima ispostavljenim i primljenim ra~unima, osim napla}enih ipla}enih na na~in {to ima obilje`je gotovinskog pla}anja.

Evidenciju o tra`binama i obvezama moraju voditi i obveznici koji knjige ulaznih iizlaznih ra~una, po propisima o PDV-u vode prema pla}enima odnosno napla}enim ra-~unima.

5.3. Poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak

Ugostitelji koji dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz ~l. 18. Zako-na o porezu na dohodak8, moraju voditi poslovne knjige propisane u ~l. 23. st. 2. Zakonai ~l. 33. Pravilnika o porezu na dohodak, i to:

Knjigu primitaka i izdataka, Knjigu prometa, Popis dugotrajne imovine i Evidenciju o tra`binama i obvezama.

Obveznici, iznimno, ne moraju voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom goto-vinskom prometu unose u Knjigu primitaka i izdataka ili u evidencije propisane drugimzakonima te ako se te evidencije vodi na mjestu gotovinskih primitaka.

5.3.1.Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnogzanimanja, poljoprivrede i {umarstva moraju voditi evidenciju o nabavi i uporabi repro-dukcijskoga i potro{nog materijala, hrane pi}a i napitaka propisanu u ~l. 25. st. 3. Pravil-nika o porezu na dohodak.

U poslovne izdatke samostalnih obrtni~kih djelatnosti, sukladno ~l. 21. st. 1. Zakonai ~l. 25. st. 2. Pravilnika o PDV-u ulaze izdaci izravno povezani s obavljanjem djelatnosti.Kao poslovne se izdatke, dakle, moè priznati samo one o kojima postoje uredne ispravei {to su u izravnoj vezi s primicima. Izdaci i primici moraju biti me|uovisni, {to zna~i daizdatak treba utjecati na stjecanje (pove}anje) teku}ih ili budu}ih primitaka. Pri utvr|i-vanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utro{ka materijala i ener-gije i sl.), vode}i pritom ra~una o na~inu rada i osobinama djelatnosti.

Za utvr|ivanje povezanosti primitaka s izdacima obveznici ugostitelji koji prodajuhranu, alkoholna i bezalkoholna pi}a te pi}a i napitke {to su ih sami proizveli i potro{iliu posebnim evidencijama moraju, prema ~l. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodakosigurati podatke o:

nabavi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka (naziv dobavlja~a,broj i datum ra~una) i

podatke o uporabi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, pi}a i napitaka (broj

internog dokumenta specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiènje u poslovneizdatke.

Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitakamoraju sadràvati podatke o:

koli~ini i vrijednosti utro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napi-taka te

7NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10. i 114/11.8NN 177/04, 73/08. i 80/10.


5/20


koli~ini i vrijednosti gotovih proizvoda u koje je ugra|en reprodukcijski i potro{nimaterijal.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}ai napitaka, prema ~l. 25. st. 4. Pravilnika, knjiì se najkasnije u roku mjesec dana nakon

nastanka promjene. Obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potro{nimaterijal, pi}a i napitke moè obavljati knjiènja i na temelju specifikacija o mjese~nojuporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka te mjese~noj proizvodnjigotovih proizvoda u koje je ugra|en reprodukcijski i potro{ni materijal.

Pravilnik o porezu na dohodak ne propisuje na~in vo|enja te evidencije, ali je Porez-na uprava u Uputi o na~inu vo|enja evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i po-tro{nog materijala, hrane, pi}a i napitaka9dala potanko obja{njenje o na~inu vo|enja soglednim primjerom, {to ga donosimo u nastavku:

POREZNI OBVEZNIK: Naziv materijala, pi}a i napitka

OIB:

MJESTO:BROJÂNA OZNAKA I NAZIV DJELATNOSTI:

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTRO[NOG MATERIJALA,PI]A I NAPITAKA

NABAVA UPORABA STANJE

Red.br.

Datumknjiènja

Opis Mjernajedinica

Koli~ina

Jedini~navrijednost

u kn

Ukupnavrijed-

nost u knKoli~ina Koli~ina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Osoba odgovorna za vo|enje evidencije Porezni obveznik (zakonski zastupnik)

S obzirom da ova evidencija treba biti podlogom za utvr|ivanje me|uovisnosti poslov-nih izdataka i primitaka iskazanih u propisanima poslovnim knjigama, Evidencija bi treba-la sadràvati najmanje podatke o:

rednom broju poslovne promjene, datumu knjiènja: nabavi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, pi}a i napitaka

te njihovu utro{ku, opisu nastale poslovne promjene: nazivu dobavlja~a i broju ra~una ili opisu drugih

isprava (npr. zapisnik o popisu) te broju specifikacije o utro{ku reprodukcijskog ipotro{nog materijala, pi}a i napitaka,

mjernoj jedinici nabavljena odnosno utro{enog reprodukcijskog i potro{nog mate-rijala, pi}a i napitaka,

koli~ini nabavljena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka,

9 Uputa o na~inu vo|enja evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskoga i potro{nog materijala, hrane,pi}a i napitaka, klasa: 410-18/05-01/141, ur. broj: 513-07-21-1/06-2, od 8. oùjka 2006 Porezni vjesnik8b/2011, str. 270. do 272.


6/20


ukupnoj vrijednosti nabavljena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i na-pitaka,

jedini~noj vrijednosti, koli~ini utro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka,

stanju (koli~ini) neutro{ena reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitakau zalihama.

Evidenciju treba voditi za svaku vrstu reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a inapitaka odvojeno, neovisno o uobi~ajenu trgova~kom nazivu, dobavlja~u ili nabavnojvrijednosti.

Za potro{ni materijal {to ga se ne ugra|uje u gotov proizvod ili uslugu, a nuàn je uobavljanju djelatnosti (npr. materijal za ~i{}enje, uredski materijal i sl.) ne treba vodititakvu evidenciju.

Evidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitakazaklju~uje se sa stanjem 31. prosinca svakoga poreznog razdoblja, odnosno vodi se zasvako porezno razdoblje odvojeno. Za novo porezno razdoblje vodi se novu Evidenciju s

po~etnim stanjem za svaku vrstu materijala, pi}a i napitaka, a obveznik mora utvrditi sta-nje u godi{njem popisu.

Knjiènja u analiti~kim evidencijama za svaku nabavu provodi se po cijenama iz ra-~una dobavlja~a (bez PDV-a ako je dobavlja~ obveznik PDV-a), ili ako je rije~ o nabavireprodukcijskog materijala od gra|anina na temelju otkupnog bloka, neovisno o tome {tomogu biti razli~ite pri svakoj nabavi.

Ugostiteljska trgova~ka dru{tva i obrtnici koji poslovne knjige vode prema Zakonu ora~unovodstvu osiguravaju ove podatke u pomo}nim knjigama propisanima u Zakonu ora~unovodstvu te u glavnoj knjizi u razredu 3, gdje osiguravaju analiti~ku evidenciju pre-ma vrstama zaliha.

Prema navedenoj Uputi, fizi~ke osobe koje obavljaju djelatnost ugostiteljstva i po toj

su osnovi obveznici poreza na dohodak ne moraju voditi Evidenciju o nabavi i uporabireprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitaka, ako u posebnoj materijalnoj evi-denciji osiguravaju koli~inske podatke o nabavi i utro{ku pi}a i napitaka.

Evidencije o nabavi i utro{ku reprodukcijskog i potro{nog materijala, pi}a i napitakaobveznici poreza na dohodak moraju voditi i kad ne drè zalihe reprodukcijskog i potro{nogmaterijala, nego ga nabavljaju prema potrebi10.

U ugostiteljskoj praksi prisutan je i obrazacPromet i zaklju~no stanjepopularno nazvanKnjiga {anka{to ga, iako zakonom nije propisan, rabe ugostitelji i pravne i fizi~ke osobe,zato {to osigurava vrlo jednostavno dnevno pra}enje stanja dobara u svakome ugosti-teljskom objektu te podatke o prometu po vrstama, i to:

za pi}e {to podlijeè op}inskom porezu na potro{nju (odvojeno se utvr|uje podatkeo prodanom vinu, èstokom alkoholnom pi}u, pivu te bezalkoholnim napicima),

za ostalu prodaju u ugostiteljstvu (hrana, kava, sokovi i dr.).

Nagla{avamo da ne postoji zakonska obveza vo|enja ove evidencije (ugostitelji je vodeili ne vode, prema vlastitom izboru, isklju~ivo za osobne potrebe), te je se ne moè zahtije-vati od ugostitelja u postupcima nadzora radi utvr|ivanja ~injeni~nog stanja.

10Mi{ljenje MF, klasa: 411-01/06-01/518, ur. broj: 513-07-21-01/06-3, od 12. listopada 2006. Upute imi{ljenja o porezu na dohodak i dobit.Porezni vjesnik8b/2011, str. 287.


7/20


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u11od 1. oùjka 2012. pove}ao je op}estope PDV-a na 25%. Prema ~l. 33a. Zakona o PDV-u, od po~etka primjene odredba o promje-ni porezne stope obveznici moraju popisati zalihe dobara za koja se mijenja poreznu stopu.S obzirom da ugostitelji ne vode zalihe prema prodajnoj cijeni s ura~unanim PDV-om, na

njih se ne odnosi obveza popisa dobara u vezi s obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. No,ugostitelji koji imaju registriranu i trgova~ku djelatnost, pa uz ugostiteljsku djelatnost obav-ljaju i prodaju trgova~ke robe (slatki{i, cigarete, ~okolada i dr. ), kakvu se u knjigovodstvenimevidencijama vodi kao trgova~ku robu po prodajnim cijenama, moraju popisati ta dobra nazalihama i utvrditi cijene s ura~unanim PDV-om prema novoj poreznoj stopi.

Popis trgova~ke robe namijenjene prodaji u ugostiteljskom objektu ugostitelj morapopisati i kada se odlu~i da za trgova~ku robu na zalihi ne}e mijenjati cijene zbog pove}anestope PDV-a. Tada se mijenja osnovicu za obra~un PDV-a, a obveznik PDV izra~unava natemelju prera~unane stope PDV-a iz ukupnog prometa. Prera~unana je stopa PDV-a od 1.oùjka 2012. godine 20%.

6. NORMATIVI U UGOSTITELJSTVU

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti12, ugostitelj mora utvrditi normative o utro-{ku namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane, pi}a i napitaka, obaviti uslu-ge u koli~inama i kakvo}i sukladno normativima te normativ, na zahtjev, predo~iti gostu.Utvr|ene normative ne mora se ovjeravati. Ugostitelja koji ne utvrdi normative o utro{kuili ne obavi usluge u koli~inama i kvaliteti sukladno normativima kaznit }e se nov~anomkaznom za prekr{aj u rasponu od 5.000,00 do 100.000,00 kn13.

Pravne i fizi~ke osobe u obavljanju djelatnosti moraju postavljati i rabiti zakonita mje-rila na na~in kakav osigurava nu`nu to~nost mjerenja i odgovorne su za tehni~ku isprav-nost mjerila i to~nost mjernih rezultata. Kako bi ugostiteljska usluga udovoljila utvr|enimnormativima, osoba koja obavlja ugostiteljsku djelatnost obvezna je stoga rabiti ugosti-teljsko posu|e kakvo udovoljava propisanim uvjetima14.

Normativ se utvr|uje za svaku vrstu pi}a, napitaka i jela ponu|enih u ugostiteljskomobjektu, a sastoji se od popisa namirnica i koli~ina, izraèno u jedinicama mjere, nu`nihza izradu tih pi}a, napitaka ili jela.

Primjer normativa:

Kava6,25 g kave (1 kg mljevene kave = 160 kava)7 g {e}era

Cappuccino6,25 g kave7 g {e}era0,05 l mlijeka; 0,1 l mlije~ne pjene

Pohana piletina200 g pile}eg filea0,05 kg pohinaulje 0,03 l

11NN 22/12.12 ^lanak 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti13 ^lanak 45. st. 1. to~. 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti14 Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03. i 111/07)


8/20


Temeljem normativa provodi se razduìvanje uEvidenciji nabave i utro{ke dobara, pabi u tome primjeru za prodanih 250 kava u razdoblju od 1. do 31. sije~nja ugostitelj uEvi-denciji nabave i utro{ka kavetrebao razduìti ukupno 1,56 kg kave (250 x 6,25 g) u nabav-noj vrijednosti 81,12 kn i 250 vre}ica {e}era ukupne nabavne vrijednosti 25,00 kn.

Normativ namirnica sluì kao podloga za izra~un prodajnih cijena i ugostitelj, u pravi-lu, treba imati toliko normativa koliko ima i proizvoda. Pri izra~unu prodajne cijene pola-zi se od normativa utro{ka namirnica za koje se izra~unava prodajnu cijenu. Koli~ine do-bara navedene u normativu mnoì se s nabavnim cijenama sirovine i materijala, na {to sedodaje ugostiteljsku marù te obra~unava PDV i porez na potro{nju, ako je propisan.

Primjer izra~una prodajne cijene vina:

Kutjeva~ka gra{evina 0,7 l

Nabavna cijena 32,00 kn

Marà 90,00 kn

Prodajna cijena 122,00 kn

PDV 25% 30,50 kn

Porez na potro{nju 3% 3,66 kn

Prodajna cijena s PDV-om 156,16 kn

7. GOTOVINSKA PLA]ANJA PRI NABAVI DOBARA I USLUGA

U vezi s gotovinskim pla}anjem treba upozoriti na ~l. 61. Zakona o porezu na dohodak{to propisuje da poduzetnici pravne i fizi~ke osobe obavljaju isplate primitaka kakve sesmatra dohotkom obveznicima poreza na dohodak na iro-ra~un u ovla{tenoj organizacijiza platni promet, a iznimno u gotovu novcu na propisani na~in.

Bez ikakvih ograni~enja, poduzetnici, iznimno, mogu gra|anima u gotovini isplatiti

naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu ovih gra|ana {to im nije sluìla zaobavljanje samostalne djelatnosti odnosno za ostvarivanje dohotka15.

Ova je odredba osobito va`na za poduzetnike koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost,jer im, bez ograni~enja svote, omogu}uje obavljati isplate gra|anima u gotovini za otkuppoljoprivrednih proizvoda (raj~ica, salata, grah, mrkva, krumpir, jaja i sl.), uz uvjet dagra|anin nije obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede i {umarstva.

Otkupljene poljoprivredne proizvode ugostitelj upisuje u otkupni blok16za pra}enjepodataka o poljoprivrednom proizvo|a~u s brojem pod kojim je upisan u Upisnik

15 ^lanak 90. st. 2. to~. 8. Pravilnika o porezu na dohodak16 Otkupnim se blokom dokazuje materijalno-financijski u~inak nastanka poslovnog doga|aja, otkupa poljo-

privrednih proizvoda od poljoprivrednih proizvo|a~a, u pravilu na njihovim imanjima ili sajmovima. To jeisprava {to je rabi, prije svega, kupac koji u trenutku kupnje treba i platiti proizvod npr. kad prodavatelj,u pravilu, nema obvezu ispostaviti ra~un, a kupac kupljen proizvod mora platiti odmah, jer bez pla}anjaprodavatelj ne}e isporu~iti proizvod. Kupac otkupnim blokom dokazuje {to je kupio i koliko je platio zakupljen proizvod, odnosno opravdava novac preuzet na blagajni ili s ra~una kad ide kupovati poljoprivred-ne proizvode od nepoznatog prodavatelja. Otkupni blok isprava je {to, uobi~ajeno, sadrì podatke iz kojihje razvidno tko je kupac a tko prodavatelj, {to je predmet kupoprodaje, kolika je koli~ina, mjerne jedinicete cijenu, mjesto i datum prodaje. Poljoprivredni proizvo|a~ koji za vlastite prodane proizvode ispostavljaotkupni blok, u pravilu nije obveznik, a ako jest, na temelju otkupnog bloka mora ispostaviti ra~un. Vi{eo otkupnom bloku u Mi{ljenju, klasa: 410-10/08-01/54, ur. broj: 513-07-21-01/08-2, od 9. lipnja 2008, IJF,Upute i mi{ljenja o porezu na dohodak i dobit.Porezni vjesnik 8b/2011, str. 537. do 538.


9/20


sukladno Zakonu o poljoprivredi17 i Pravilniku o upisniku poljoprivrednih gospodar-stava18.

Otkupni blok u obliku u kojemu se pojavljuje u praksi, nije ni ra~un ni isprava opla}anju. Zato pravne i fizi~ke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i prodaju poljo-

privredne proizvode uz prihva}anje kup~eva otkupnog bloka, moraju ispostaviti ra~un zaisporu~ene proizvode.

Primjer:

Prodavatelj: Kupac:Marko Markovi} Ugostiteljski obrt MMOIB: OIB:êpin, Osje~ka 32 Osijek, Vukovarska 32

Broj rje{enja/upisnika: Datum:

OTKUPNI BLOK br. 21za otkup poljoprivrednih proizvoda

Red. broj Naziv proizvoda Jedinica mjere Koli~ina Jedini~na cijena Svota1 2 3 4 5 6

1. Krumpir kg 10 4,00 40,00

2. Zelena salata kg 3 12,00 36,00

3. Grah kg 2 20,00 40,00

Ukupno 116,00

Izjavljujem da nisam porezni obveznik prema ~l. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak.

Prodavatelj:

8. DOPU[TENA VISINA KALA, RASTEPA, KVARA I LOMAKalom, rastepom, kvarom i lomom smatra se gubitke na proizvodima {to su posljedi-

com prirodnih utjecaja ili radnja nu`no poduzetih pri rukovanju proizvodima tijekomobrade odnosno skladi{tenja u ugostiteljstvu, i to:

1. Kalo: a) pri fizi~koj obradi proizvoda u kuhinji kosti, koìce, masno}e i sl., pri obradi

svjeèga i suhog mesa, ribe, rakova, {koljaka, meku{aca, pri obradi i posluìva-nju sireva, suhomesnatih proizvoda te ~i{}enju vo}a i povr}a,

b) pri skladi{tenju proizvoda i u kuhinji isu{enje, isparenje, odmrzavanje i sl.(prirodni kalo),

c) pri toplinskoj obradi proizvoda u kuhinji kuhanje, pirjanje, prènje i pe~e-

nje,2. Rastep u skladi{tu i kuhinji rastepanje, curenje, topljenje, razlijevanje, i dr.3. Kvar u skladi{tu i kuhinji truljenje, klijanje, uègnu}e i sl.

Obveznici poreza na dobit utvr|uju dopu{tenu visinu kala, rastepa, kvara i loma teme-ljem Odluke o dopu{tenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnolo{kog manjka u ugosti-

17NN 149/09. i 127/10.18NN 76/11.


10/20


teljstvu19{to je donosi Hrvatska gospodarska komora (HGK), dok ih ugostitelji obrtniciutvr|uju temeljem Odluke o dopu{tenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu{to je donosi Hrvatska obrtni~ka komora (HOK)20.

Najvi{e dopu{tene visine kala, rastepa, kvara i loma, prema Odluci, utvr|uje se u po-

stotku prema bruto-koli~inama, i to: dopu{tena visina gubitaka (kvar, rastep) pri ~uvanju u skladi{tu (vo}e, povr}e,

ostalo), dopu{tena visina gubitaka (kalo) pri ~uvanju u skladi{tu zbog isu{enja i isparenja

(suhomesnati proizvodi i sirevi), dopu{tena visina gubitaka pri obradi (otpaci u fazi pripreme jela), dopu{tena visina gubitaka pri odmrzavanju, dopu{tena visina gubitaka pri toplinskoj obradi.

Primjena Odluke HGK i HOK-a pri izra~unavanju dopu{tene visine kala, rastepa, kvarai loma u fazama obrade namirnica uvjetovana je vo|enjem koli~inskih evidencija u svakojfazi obrade. Da bi se npr. moglo utvrditi dopu{tene gubitke u procesu odmrzavanja, trebaimati koli~insku evidenciju namirnica po vrstama prije zamrzavanja i nakon odmrzavanja.

Manjak prema Odluci HGK i HOK-a moè se utvr|ivati: neposredno nakon nastajanja, izvanrednim popisom robe, redovitim popisom robe, odnosno na drugi na~in utvr|en aktom fizi~ke odnosno

pravne osobe.

Manjak se utvr|uje u zapisniku {to ga sastavlja fizi~ka ili pravna osoba ugostitelj ukoje je nastao kalo, rastep, kvar i lom.

Sukladno ~l. 56. Op}eg poreznog zakona21, ugostitelji i drugi obveznici moraju potkrajposlovne godine i pri promjeni cijena dobara ili poreznih stopa, ako je to bitno za oporeziva-nje, te pri statusnim promjenama i otvaranju postupka ste~aja i likvidacije, popisati imovinui obveze te utvrditi vi{kove i manjkove. Porezni tretman manjkova odre|uju Zakon o PDV-u,

Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit s pripadaju}im pravilnicima.Prema ~l. 11. st. 2. Pravilnika o PDV-u, manjkove dobara za koje se ne tereti odgovor-

nu osobu smatra se izuzimanjem dobara u nepoduzetni~ke svrhe i podlijeù oporezivanju,osim kala, rastepa, kvara i loma, a najvi{e do visine utvr|ene u odlukama HGK i HOK-a imanjkova dobara nastalih djelovanjem vi{e sile. Manjkovima uslijed vi{e sile, prema Pra-vilniku o PDV-u, smatra se manjkove ({tete) od elementarnih nepogoda (poplava, poàr,potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih kra|a, do visine utvr|ene temeljem o~evidnikanadle`nog tijela za procjenu {teta.

Tehnolo{ki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkomdo visine utvr|ene normativima prema vrsti djelatnosti, odnosno do visine utvr|ene zako-nima o posebnim porezima ili tro{arinama za proizvode {to podlijeù pla}anju tih poreza.

Normative moè utvrditi poduzetnik ili strukovna grupacija, a ako ih nema, utvr|uje ihPorezna uprava procjenom, na temelju me|uovisnosti prihoda i rashoda (primitaka i izda-taka), putem normativa utro{ka materijala, energije, rada i drugih proizvodnih ~imbenika.

Manjak dobara zbog neodgovaraju}e kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa,loma i kvara iznad visine utvr|ene prema ~l. 11. st. 2. moè se priznati, ako je pri utvr|ivanju

19NN 72/99.20NN 101/04.21NN 147/08. i 18/11.


11/20


~injeni~nog stanja prisutan ovla{ten slu`benik Porezne uprave ili ako obveznik ima nu`nudokumentaciju nadle`nih tijela (ustanova) o koli~ini i vrsti preuzetih dobara danih nazbrinjavanje ili uni{tenje22.

Kod ugostitelja trgova~kih dru{tava i obrtnika utvr|ene se manjkove, kalo, rastep, kvar

i lom, iznad visine utvr|ene aktom nadle`ne komore oporezuje PDV-om (po ~l. 11. st. 2.Pravilnika, to se smatra izuzimanjem dobara u nepoduzetni~ke svrhe). Osnovica je zaizuzimanje dobara, sukladno ~l. 8. st. 6. Zakona o PDV-u te ~l. 54. st. 3. i 4. Pravilnika,trì{na cijena, odnosno uve}ana cijena nove nabave, odnosno neto-nabavna cijena uve}anaza ovisne tro{kove nabave, {to zna~i da je osnovica za PDV nabavna cijena iz kalkulacijehrane, pi}a, napitaka i drugih ugostiteljskih dobara. S obzirom da se izuzimanje dobara unepoduzetni~ke svrhe, sukladno ~l. 3. st. 5. Zakona o PDV-u, smatra isporukom uz nakna-du {to podlijeè oporezivanju, ako je za ta dobra u cijelosti ili djelomi~no mogao bitiiskori{ten odbitak pretporeza. Porezna obveza tada nastaje po isteku obra~unskog razdob-lja u kojemu su dobra izuzeta23.

Manjak dobara zbog neodgovaraju}e kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa,kvara i loma iznad visine utvr|ene odlukom, odnosno iznad visine utvr|ene o~evidnikomnadle`nog tijela za procjenu {tete uslijed vi{e sile (elementarne nepogode, ratna razaranjai provalne kra|e), sukladno ~l. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u, moè se priznati ako je priutvr|ivanju ~injeni~nog stanja prisutan ovla{ten djelatnik Porezne uprave ili ako obveznikima nu`nu dokumentaciju nadle`nih tijela o koli~ini i vrsti preuzetih dobara danih na

zbrinjavanje ili uni{tenje24.

S motri{ta poreza na dohodak, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvr|ene aktomnadle`ne komore, sukladno ~l. 26. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak, smatra se izuzi-manjem {to ih u Knjizi primitaka i izdataka treba evidentirati kao poslovni primitak unaravi po usporedivoj trì{noj vrijednosti. Usporedivom trì{nom vrijedno{}u izuzimanja(~l. 28. st. 1. Pravilnika) smatra se cijenu kakvu bi se u trenutku izuzimanja moglo posti}ina trì{tu (prodajna cijena). To zapravo zna~i da se u Knjizi primitaka i izdataka knjiì

vrijednost primitka u naravi utvr|enu prema vaè}em cjeniku ugostitelja.Prema Zakonu o porezu na dobit, u rashode poreznog razdoblja ura~unava se i tro{kove

s naslova kala, rastepa, kvara i loma, najvi{e do visine utvr|ene odlukom komore, temanjkove nastale djelovanjem vi{e sile. Manjkovi iznad propisanih u odlukama komoreporezno su nepriznati, pa se stoga osnovicu poreza na dobit iz ~l. 5. Zakona o porezu nadobit, sukladno ~l. 7. st. 1. to~. 5. Zakona i ~l. 26. Pravilnika o porezu na dobit, pove}ava

22 ^lanak 11. Pravilnika o PDV-u23 ^lanak 48. Pravilnika o PDV-u24 U vezi s primjenom toga ~lanka o~itovalo se Ministarstvo financija u Mi{ljenju, klasa: 410-19/00-01/237,

od 6. prosinca 2000: Bitno je naglasiti da se manjak dobara zbog nezadovoljavaju}e kvalitete, sukladno~l. 25. st. 4. Pravilnika o PDV-u, moè porezno priznati samo ako su ta dobra uni{tena i ako je utvr|ivanju~injeni~nog stanja nazo~io ovla{ten djelatnik Porezne uprave. Pri utvr|ivanju ~injeni~nog stanja ovla{ten

djelatnik prisustvuje uni{tenju robe nezadovoljavaju}e kvalitete. Porezni obveznik moè, me|utim, slu`-beniku Porezne uprave predo~iti dokumentaciju drugih nadle`nih tijela (Dràvnog inspektorata Trì{ne,Sanitarne ili Veterinarske inspekcije te drugih) o tome da roba udovoljava kvaliteti odnosno da je uni{tena.Kada se iz takve dokumentacije nedvojbeno moè utvrditi kako se zbog lo{e kvalitete robu ne moèisporu~iti ili uzeti za vlastitu potro{nju pa stoga, radi ekonomi~nosti postupka, nije nu`na nazo~nostovla{tena djelatnika Porezne uprave, moè se porezno priznati manjak nastao zbog nezadovoljavaju}ekvalitete. Ako nema dokaza da je roba {to ne udovoljava zahtjevima kvalitete uni{tena (spaljivanjem,izlijevanjem, uni{tavanjem kemijskim procesima ili druk~ije), ne moè se primijeniti odredbe ~l. 25. st.4. Pravilnika o PDV-u. Manjkove dobara za koje se ne tereti odgovornu osobu smatra se vlastitom potro{-njom poduzetnika i podlijeù oporezivanju na temelju ~l. 25. st. 2. Pravilnika o PDV-u. Napominjemoda se ovo Mi{ljenje na istovjetan na~in moè primijeniti i na ~l. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u.


12/20


za manjkove na imovini iznad visine utvr|ene odlukama HGK ili HOK-a, prema propisimao PDV-u, na osnovi ~ega se ne pla}a porez na dohodak, ako je odluku da se ne tereti od-govornu osobu donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skup{tina trgova~kog dru{tva, zbognepostojanja objektivne mogu}nosti utvr|ivanja osobne odgovornosti radnika, ~lana dru-

{tva ili druge fizi~ke osobe.Primici prema osnovi manjkova na imovini iz ~l. 7. st. 1. to~. 5. Zakona o porezu na

dobit, ako se za svotu tih manjkova ne tereti odgovornu osobu i ako se po toj osnovi neutvr|uje dohodak od kapitala iz ~l. 30. st. 2. Zakona, smatra se primicima po osnovi ne-samostalnog rada. Utvr|en se manjak uve}an za obra~unan PDV smatra primitkom poosnovi nesamostalnog rada (pla}om) i pripisuje radniku ovla{tenom donijeti odluku otere}enju odgovorne osobe, a to nije u~inio (~l. 14. st. 3. Zakona i ~l. 15. st. 4. Pravilnikao porezu na dohodak).

Ako se tereti odgovornu osobu kao ~lana dru{tva, jer je propustila utvrditi stvarnu od-govornost za manjak, radi se o skrivenoj isplati. Vrijednost izuzimanja oporezuje se kaodohodak od kapitala, prema ~l. 30. st. 2. Zakona i ~l. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na doho-dak, prema stopi 35%. Ako se, dakle, porezno nepriznat manjak oporezuje nekim oblikomporeza na dohodak, za takav se manjak ne uve}ava poreznu osnovicu poreza na dobit, jerse radi o dohotku kao porezno priznatom rashodu ili o potraìvanju za ispla}enu dobit.

Za porezno nepriznat manjak iznimno }e se uve}ati poreznu osnovicu (~l. 7. st. 1. to~.5. Zakona i ~l. 26. Pravilnika o porezu na dobit), ako se radi o manjku {to ga se ne moèpripisati ne~ijoj osobnoj odgovornosti ili kad je ~lan dru{tva drugo dru{tvo te, iznimno,neki nepredvi|en i propisom neobuhva}en primjer kada se ne pla}a porez na dohodak.

9. IZDAVANJE RAÛNA

Obveza izdavanja ra~una za ugostitelja proizlazi i iz ~l. 9. st. 1. to~. 6. Zakona o ugosti-teljskoj djelatnosti prema kojemu ugostitelj mora gostu izdati ra~un za svaku ugostiteljsku

uslugu s naznakom vrste, koli~ine i cijene. Neizdavanje ra~una, prema Zakonu o ugosti-teljskoj djelatnosti, smatra se prekr{ajem za {to je u ~l. 45. st. 1. to~. 6. predvi|ena nov~anakazna 5.000,00 do 100.000,00 kn.

S ra~unovodstvenoga i poreznog motri{ta ra~un je isprava za knjiènje, pa ako ga sene ispostavi zapravo nema pripadaju}eg dokumenta za iskazivanje prihoda/rashoda uposlovnim knjigama davatelja i primatelja usluga.

Ugostitelji trgova~ka dru{tva i obrtnici obveznici PDV-a, prema Zakonu, moraju isposta-viti ra~un propisanog sadràja. Po Zakonu o PDV-u ra~un je svaka isprava prema kojojobveznik ili osoba kojoj on naredi obra~unava isporu~ena dobra i obavljene usluge, svejed-no kako se tu ispravu naziva u poslovnom prometu.

Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u pove}ana je op}a stopaPDV-a na 25%, pa obveznici ugostitelji od 1. oùjka 2012. za isporu~ena dobra i obavljeneusluge u ra~unima moraju obra~unavati i iskazivati PDV prema stopi 25%.

Obveznici koji porez obra~unavaju prema napla}enim naknadama, ako su isporu~ilidobra ili obavili usluge i ispostavili ra~une s iskazanim porezom po stopi 23% do 29.velja~e 2012, a naknadu su za te isporuke primili nakon 29. velja~e 2012, vrijednost teisporuke i svotu obra~unanog poreza iskazat }e u obra~unskom razdoblju u kojem jenaknada primljena ili napla}ena, i to prema stopi 23% te }e im se i za ra~une dobavlja~aispostavljene prije 29. velja~e 2012. na kojima je iskazan PDV prema stopi 23%, a pla}enisu nakon 29. velja~e 2012. priznati PDV kao pretporez po stopi 23%.


13/20


Obveznici pla}anja PDV-a prema izdanim ra~unima, kad plate ra~un R-2 ispostavljendo 29. velja~e 2012, iskoristit }e pretporez iskazan u ra~unu na kojemu je obra~unan PDVpo stopi 23%, iako je ra~un pla}en nakon 29. velja~e 2012.

Isti~emo kako }e se od 1. sije~nja 2013. na usluge pripremanja hrane i obavljanje

usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluìvanje bezalkoholnihpi}a i napitaka, vina i piva PDV pla}ati prema stopi 10%.

Od 1. sije~nja 2013. pove}an je i prag za ulazak u sustav obveznika PDV-a s 85.000,00na 230.000,00 kn.

Sukladno ~l. 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, obveznici koji suprija{njih godina, zbog obavljenih isporuka dobara i usluga s vrijedno{}u ve}om od 85.000,00kn postali obveznici PDV-a, a u 2012. im vrijednost isporuka nije prema{ila 230.000,00 kn(bez PDV-a), od 1. sije~nja 2013. vi{e nisu obveznici PDV-a. Ti su obveznici (nasuprotonima iz ~l. 40. st. 4. Pravilnika o PDV-u koji su postali obveznici PDV-a na vlastiti zahtjev),obvezni do 15. sije~nja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-anadle`noj ispostavi Porezne uprave. U tom roku ujedno mogu pisano zahtijevati da ostanu

obveznici PDV-a, s time da se obveù na oporezivanje PDV-om sljede}ih pet godina, o~emu nadle`na ispostava donosi rje{enje.

Obveza izdavanja ra~una za obrtnike koji nisu obveznici PDV-a proizlazi iz ~l. 23. st.4. Zakona o porezu na dohodak u kojem se navodi: ...za svaku prodaju, odnosno obavlje-nu uslugu, mora se izdati ra~un, {to prema ~l. 38. st. 7. Pravilnika o porezu na dohodakobvezno sadrè podatke o izdavatelju (naziv i podatke o vlasniku odnosno nositelju dje-latnosti osobito ime i prezime, OIB, adresu prebivali{ta ili uobi~ajena boravi{ta), oposlovnoj jedinici ako promet ostvaruje poslovna jedinica, datumu izdavanja ra~una, brojura~una, nazivu robe ili usluge, jedini~noj cijeni i ukupnoj svoti ra~una, a ispostavlja ih senajmanje u dva primjerka od kojih se jedan uru~uje korisniku usluge, a drugi sluì izdava-telju kao isprava za knjiènje. Ra~unom se smatra i potvrdnice iz naplatnih ure|aja, poduvjetom da sadrè navedene podatke.

9.1. Ra~un za negotovinski promet

Ra~un za negotovinski promet, prema ~l. 15. st. 3. Zakona o PDV-u, mora sadràvati:mjesto izdavanja, broj i nadnevak; ime, adresu i OIB poduzetnika koji je isporu~io dobrai obavio usluge; ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika kojemu su isporu~ena dobra iliobavljene usluge, koli~inu i uobi~ajen trgova~ki naziv isporu~enih dobara te vrstu i koli~inuobavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, svotu naknade isporu-~enih dobara ili obavljenih usluga razvrstano prema poreznoj stopi, svotu poreza razvr-stanu prema poreznoj stopi i zbrojnu svotu naknade i poreza.

Primjer:

Ugostiteljski obrt Srna R-2

Vl. Marko Markovi}Ilica bbOIB:

MAO d.o.o. Zagreb Klai}eva bb OIB:Zagreb, 1.oùjka 2012.

Ra~un br. 18/11

za obavljene ugostiteljske usluge 1. oùjka 2012.


14/20


Red. br. Naziv Koli~ina Jedini~na cijena Svota

1. Kava 4 8,00 32,00

2. Gusti sok 2 15,00 30,00

3. Mineralna 0,25 2 6,00 12,00

4. Lignje 4 30,00 120,005. Pomfrit 4 10,00 40,00

6. Salata zelena 4 12,00 48,00

7. Kruh 4 1,00 4,00

Ukupno 266,00

Osnovica PDV 25% 208,82PDV 25% 52,20Osnovica PDV 0% 4,00Osnovica poreza na potro{nju 32,67Porez na potro{nju 3% 0,98

Ukupno 266,00

9.2. Ra~un za gotovinski promet

Ra~un za gotovinski promet mora sadr`avati najmanje podatke iz ~l. 15. st. 6. Zakonao PDV-u, a to su broj i nadnevak izdavanja; ime i prezime (naziv), adresa i OIB ugostitelja,naznaka mjesta gdje je usluga obavljena; vrsta jela i pi}a te ukupna svota naknade i po-reza razvrstana prema poreznoj stopi. Iz ukupne svote naknade i poreza prera~unanomse stopom utvr|uje svotu PDV-a i poreza na potro{nju.

Primjer:

Ugostiteljski obrt SrnaVl. Marko Markovi}

Ilica bbOIB:

Zagreb, 5. o`ujka 2012.

Ra~un br. 886

Naziv Koli~ina Jedini~na cijena Svota

Kava 2 8,00 16,00

Gusti sok 2 15,00 30,00

Mineralna 0,25 2 6,00 12,00

Ukupno 58,00

Osnovica PDV 45,62

PDV (25%) 11,40Osnovica porez na potro{nju 32,67Porez na potro{nju 0,98Ukupno 58,00

Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljene usluge napla}uju u gotovini(naju~estaliji oblik pla}anja u ugostiteljstvu) obvezni su promet iskazivati preko naplatnihure|aja ili na drugi primjereni na~in.


15/20


Zakon o PDV-u ne propisuje obvezu iskazivanja svote poreza na potro{nju u ra~unu,ali s obzirom na ~injenicu da je ovaj podatak nu`no osigurati u poreznim evidencijama zasvako obra~unsko razdoblje, u praksi se naj~e{}e osnovicu i svotu poreza na potro{njuiskazuje upravo u ra~unu. Tada pri utvr|ivanju PDV-a i poreza na potro{nju ne treba ra-

biti prera~unanu svotu, jer su i osnovice i svote poreza primjetne u ra~unu. S obzirom daKnjiga I-RA nije prilago|ena osobitostima ugostiteljske djelatnosti, svotu ra~una s porezomevidentira se u koloni 6 Knjige I-RA, dok se porez na potro{nju moè evidentirati u koloni7 (ne podlijeè oporezivanju) ili se moè dodati novu kolonu.

Podatke o napla}enom gotovu novcu i ~ekovima, prema poreznim propisima, ugosti-telji moraju evidentirati u Knjizi prometa na kraju radnoga dana ili prije po~etka sljede}egaradnog dana.

Ugostitelji u sustavu PDV-a koji dnevni gotovinski promet vode u Knjizi I-RA u Knjiguprimitaka i izdataka mogu upisati svotu gotovinskog prometa za cijelo obra~unsko razdob-lje, sukladno rokovima propisanima za utvr|ivanje obveze i uplatu PDV-a.

Ugostitelji izvan sustava PDV-a koji dnevni gotovinski promet svakodnevno unose uKnjigu prometa, najkasnije do 15. dana u teku}emu mjesecu moraju svotu gotovinskog

prometa iz prethodnog mjeseca upisati u Knjigu primitaka i izdataka.Obvezu svakodnevnog evidentiranja gotovinskog prometa na mjestu ostvarivanja pro-

meta te dostupnost evidencije o gotovinskom prometu poreznom nadzoru u svakom tre-nutku propisuje i ~l. 56. st. 5. Op}eg poreznog zakona.

S poreznog je motri{ta, dakle, va`no propisane evidencije voditi na mjestu stjecanjagotovinskih primitaka te da su u svakom trenutku dostupne poreznom nadzoru.

10.OBRAÛN PDV-a

Ugostitelji trgova~ka dru{tva te obrtnici koji, temeljem ~l. 2. Zakona o porezu na dobit,prema vlastitom izboru ili po sili zakona postanu obveznici poreza na dobit, obra~unavajuPDV prema izdanim ra~unima (~l. 17. st. 1. Zakona), a porezna obveza za obavljene uslu-

ge nastaje po isteku obra~unskog razdoblja iz ~l. 16. st. 2. Zakona (mjese~na ili tromjese~na)u kojem su obavljene.

Za ugostitelje obveznike poreza na dohodak obveza PDV-a za sve usluge napla}enetijekom obra~unskog razdoblja nastaje nakon isteka toga razdoblja.

Obra~unska su razdoblja od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Za ugostitelje ukojih je vrijednost usluga s PDV-om u pro{loj godini bila manja od 300.000,00 kn iznimnosu obra~unska razdoblja za 2012. od prvoga do posljednjeg dana u tromjese~ju ili, premavlastitoj odluci, od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu.

Isti~emo kako od 1. sije~nja 2013. tromjese~ni obveznici PDV-a mogu biti poduzetnicis godi{njom vrijedno{}u isporuka (s PDV-om) u 2012. ispod 800.000,00 kn.

Osnovica PDV-a naknada je za isporu~ena dobra ili obavljene usluge {to u ugostiteljstvu

~ini vrijednost prodane hrane, pi}a, napitaka, trgova~ke robe, ostataka i sl. Pri utvr|ivanjuosnovice PDV-a treba voditi ra~una i o iskazanim napojnicama nagradi za uslugu.

Kad je napojnica iskazana na ra~unu i kad je za tu svotu uve}an ra~un, osnovica jePDV-a ukupna svota u ra~unu {to sadrì i napojnicu. Ako poslodavac èli tu nagraduisplatiti zaposleniku, to se smatra primitkom od nesamostalnog rada na {to treba obra~unatipropisane poreze i doprinose.

Ako napojnica nije iskazana u ra~unu nego samo na slipu pri pla}anju karticama(Amex, Diners i dr.) {to uve}ava obvezu karti~ara, ali ne i svotu ra~una, osnovica je za


16/20


obra~un PDV-a ukupno napla}ena svota, jer se sukladno ~l. 8. st. 1. Zakona o PDV-u po-reznom osnovicom smatra sve {to primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti poduzet-niku za isporu~ena dobra ili obavljene usluge.

Napojnica u gotovini dana izravno konobaru nije predmet oporezivanja.

Za nastanak obveze PDV-a ugostitelja koji utvr|uju i pla}aju porez na dohodak bitanje trenutak naplate prihoda od te djelatnosti. Stoga pri obra~unu PDV-a treba sastavitirekapitulaciju prometa obra~unskog razdoblja, kako bi se promet moglo razvrstati premana~inu pla}anja na naplatu u gotovini, za {to obveza PDV-a nastaje u obra~unskom razdob-lju naplate, te na naplatu karticama (Amex, Diners, Visa i dr.), za {to obveza PDV-a nastajeu obra~unskom razdoblju kad je obavljena uplata karti~ara na ìro-ra~un.

PDV (pretporez) iskazan u ra~unima za isporuke dobara i usluga {to su ih drugi po-duzetnici obavili na temelju R-1 i R-2 odbija se u obra~unskom razdoblju kad je ra~unpla}en (negotovinski ili gotovinski), uz pretpostavku da ra~un za primljena dobra ili obav-ljene usluge sadrì sve podatke sukladno Zakonu o PDV-u; da je dobra ili usluge isporu~iodrugi obveznik PDV-a; da za primljene isporuke Zakon ne isklju~uje pravo na odbitak

pretporeza; te da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetni~ke svrhe.Ako su dobra ili usluge primljene u jednomu, a ra~un u drugome obra~unskom razdob-lju, pretporez se moè odbiti u obra~unskom razdoblju kada su ispunjena oba uvjeta.

11.OBRAÛN I PLA]ANJE POREZA NA POTRO[NJU

Pla}anje poreza na potro{nju ure|uju ~l. 31. do 36. Zakona o financiranju jedinicalokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00,59/01, 107/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08. i 25/12), a pla}a ga se na potro{nju alkohol-nih pi}a (vinjak, rakija i èstoka pi}a), prirodnih i specijalnih vina, piva i bezalkoholnihpi}a u ugostiteljskim objektima.

Obveznik poreza na potro{nju pravna je i fizi~ka osoba koja obavlja ugostiteljske

usluge. Stopu poreza na potro{nju propisuje grad odnosno op}ina, i ne moè biti ve}a od3% od osnovice na koju se pla}a taj porez.

Osnovica je za obra~un poreza na potro{nju prodajna cijena pi}a u ugostiteljskimobjektima. S obzirom da je, prema ~l. 8. st. 1. Zakona i ~l. 51. st. 1. Pravilnika o PDV-u,osnovica PDV-a naknada za isporu~ena dobra ili obavljene usluge, osim toga poreza,osnovicu poreza na potro{nju ~ini prodajna cijena pi}a prodanoga u ugostiteljskom objektu,u koju nije ura~unan PDV. O osnovici za obra~un poreza na potro{nju vi{e puta se jeo~itovalo Ministarstvo financija u mi{ljenjima, klasa: 410-19/98-01, od 12. sije~nja 1998,te klasa: 410-01/01-01/945, od 12. studenoga 2001.

Ako se PDV i porez na potro{nju izra~unava iz ostvarena prometa, treba iskoristitiprera~unane stope {to ih se izra~unava prema sljede}oj formuli:

Prera~unana stopa za izra~un PDV-a 100 x stopa (PDV-a ili por. na potro{njui poreza na potro{nju) =100 + (stopa PDV-a + stopa por. na potro{nju)

Nakon izmjene op}e stope PDV-a na 25%, od 1. oùjka 2012. prera~unane se stopeizra~unava kako slijedi:

Ako cijena sadrì porez na potro{nju u visini 3%, prera~unana je stopa PDV-a19,53125%(100 x 25)/(100 + 28), aza porez na potro{nju, uza stopu 3%, ~ini 2,34375%(100 x 3)/(100 + 25 + 3).


17/20


Ako je, dakle, porez na potro{nju 3% i ako ga se obra~unava na poreznu osnovicu {tone obuhva}a PDV, prera~unana je stopa po kojoj }e se iz ukupne prodajne cijene izra~unatiporez na potro{nju 2,34375%, dok je prera~unana stopa PDV-a, kakvu se primjenjuje naukupnu prodajnu cijenu, 19,53125%.Ako se iz ukupne prodajne cijene prera~unanom

stopom 2,34375% izra~una porez na potro{nju i tu svotu odbije od ukupne prodajne cijene,izra~unat }e se PDV uz primjenu prera~unane porezne stope 20% na osnovicu prodajnucijenu iz koje je isklju~en porez na potro{nju.

Ugostitelj izvan sustava PDV-a iz gotovinskog prometa porez na potro{nju izra~unavaprema sljede}oj formuli:

Prera~unana stopa poreza 100 x stopa poreza na potro{nju 3 x 100na potro{nju = = = 2,91262% 100 + stopa poreza na potro{nju 3+100

To zna~i kako ugostitelji izvan sustava PDV-a porez na potro{nju izra~unavaju izukupnog prometa alkoholnih pi}a, vina, bezalkoholnih pi}a i piva, uz primjenu prera~una-ne stope prema formuli {to za propisanu stopu od 3% ~ini 2,91262%

Radi ispravna utvr|ivanja obveze poreza na potro{nju i PDV-a, obveznik ugostiteljmora u poreznoj evidenciji osigurati podatke o prometu {to podlijeè porezu na potro{njui podatke o ostalom prometu.

Primjer

Promet od utr{ka blagajne ugostiteljskog obrta MM bio je 5. oùjka 2012. ukupno 12.000,00 kn.

Prema podacima u registar-blagajni i analiti~kim evidencijama, utvr|eno je da se promet sastojiod prodaje:

alkoholnog i bezalkoholnog pi}a 5.200,00 ostalog (hrana, kava, napici) 6.800,00 Ukupno 12.000,00

Obra~un PDV-a i poreza na potro{nju primjenom prera~unanih stopa:

5.200,00 x 19,53125% = 1.015,62 PDV 5.200,00 x 2,34375% = 121,87 3% porez na potro{nju 6.800,00 x 20% = 1.360,00 PDV

Ukupno PDV: 2.375,62

Ukupno potro{nja: 121,87

Obveznik poreza na potro{nju mora podnijeti mjese~no izvje{}e o obra~unanu i upla-}enom porezu na potro{nju na Obrascu PP-MI-PO, kako predvi|a Uputa Porezne uprave,klasa: 410-01/94-01-436, od 9. oùjka 1994. godine. Rokovi predaje prijave i pla}anja po-reza na potro{nju povezani su s rokovima predaje prijave i pla}anja PDV-a, iz ~ega proiz-lazi da je rok podno{enja Obrasca i pla}anje poreza do posljednjeg dana u teku}emu

mjesecu po proteku obra~unskog razdoblja (mi{ljenja, klasa: 410-19/98-01/09, od 12.sije~nja 1998. te klasa: 410-19/00-01/653, od 22. rujna 2000).

Porez na potro{nju upla}uje se u korist ìro-ra~una prora~una grada-op}ine gdje po-sluje ugostiteljski objekt, neovisno o tome gdje je sjedi{te dru{tva ili obrta.


18/20


12.PRIMJER UNOSA POSLOVNIH PROMJENA U UGOSTITELJAOBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK

U nastavku slijedi primjer evidentiranja nabave i utro{ka hrane i pi}a, obra~una PDV-a

i poreza na potro{nju te evidentiranja poslovnih promjena u poslovnim knjigama i propi-sanim evidencijama u ugostiteljskom obrtu.

Ugostiteljski obrt MOMO djelatnost obavlja u mjestu u kojem je op}inskom odlukompropisan porez na potro{nju po stopi od 3% na pivo i vo}ne sokove, a u oùjku 2012. imaoje sljede}e poslovne doga|aje:

5. oùjka 2012. primljen je ra~un 44/12 dobavlja~a Promet d.o.o. u svoti 2.500,00kn, u kojemu je PDV 500,00 kn. Ra~un je pla}en 15. oùjka 2012, a nabavljena jesljede}a roba:

Kava 4 kg po cijeni 50,00 kn 200,00 Vo}ni sok 150 boca 0,25 l x 5,00 kn 750,00 Pivo 300 boca 0,5 l x 3,50 kn 1.050,00 Ukupno nabava bez PDV-a 2.000,00

5. oùjka 2012. gotovinski promet bio je 3.440,00 kn, a prodano je: Kava 100,00 x 8,00 kn 800,00 Pivo 100 boca 0,5 l x 18,00 kn 1.800,00 Vo}ni sok 70 boca 0,25 x 12,00 840,00 Ukupno prodaja 3.440,00

Na temelju specifikacije o mjese~noj uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijalahrane, pi}a i napitaka te mjese~noj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugra|en repro-dukcijski i potro{ni materijal, ugostitelj }e prema normativima potro{nje evidentirati razdu-ìvanje uEvidenciji o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potro{nog materijala, hrane pi}a inapitaka.

To zna~i da bi u navedenom primjeru za prodanih 100 kava u razdoblju od 1. do 31.oùjka, uz pretpostavljeni normativ 6,25 g kave ugostitelj u evidenciji nabave i utro{kakave trebao razduìti ukupno 0,625 kg kave (100 x 6,25 g) u nabavnoj vrijednosti 31,25kn i 100 vre}ica {e}era, npr. u ukupnoj nabavnoj vrijednosti 5,00 kn.

EVIDENCIJA O NABAVI UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTRO[NOGMATERIJALA, HRANE PI]A I NAPITAKA

Nabava Uporaba Stanje

Red.broj

Datumdoku-menta

Opis Mjernajedinica

Koli~ina Cijena Svota(5x6)

Koli~ina Koli~ina

1 2 3 4 5 6 7 8 9

4. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. Kg 4 50,00 200,00 4

5. 05.03.12. Promet Kg 0,625 3,375Naziv: Vo}ni sok

4.. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. 0,25 150 5,00 750,00 150

5.. 05.03.12. Promet 0,25 70 80

Naziv: Pivo

4. 05.03.12. Rn. 44. 05.03.12. 0,50 300 3,50 1.050,00 300

5.. 05.03.12. Promet 0,50 100 200


19/20


Obra~un PDV-a i poreza na potro{nju za ostvaren prometod 1. do 31. oùjka 2012.

OPIS Ostvaren pro-met

Prera~unanastopa PDV-a

PDV Porez na potro{njupo prera~unanoj

stopi 2,34375%

OSNOVICA

1 2 3 4(2*3) 5(2*2,34375%) 6(2-4-5)

Pivo 1.800,00 19,53125% 351,56 42,19 1.406,25

Vo}ni sok 840,00 19,53125% 164,06 19,69 656,25

I. Podlijeè porezuna potro{nju 2.640,00 515,62 61,88 2.062,50

Kava 800,00 20% 160,00 640,00

II. Ne podlijeè po-rezu na potro{nju 800,00 160,00 640,00

Ukupno (I+II): 3.440,00 675,62 61,88 2.702,50

KNJIGA IZDANIH ( IZLAZNIH RAÛNA) Obrazac: I-RA25

Red-ni

broj

RAÛNKUPAC ( PRIMATELJ DO-

BARA I USLUGA)

Nepodlijeèopo-

rezivanju

OSLOBO\ENO 0% OPOREZIVO

Broj Datum

Naziv -sjedi{te/prebiva-

li{te

OIBSvotaporeza

Iz-voz

U vezis me|.prij.

Utu-

zem-stvu

Osta-lo

Vri-jed-nostispor.

10% 25%

Osno-vica

Po-rez

Osnovi-ca

Porez

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 17 18

86-236 01.03.-31.03.12.

Gotovin-ski prometza oùjak2012.

3.440,00 61,88 2.702,50 675,62

Napomena: U koloni 7. iskazan je porez na potro{nju

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH RAÛNA) Obrazac U-RA

Red.br.

RAÛN DOBAVLJA^ ISPORUÎTELJ DOBARA ILI USLUGA PRETPOREZ

Broj Nadnevak Naziv imei prezime

OIB POREZNA OSNOVICA Ukupnasvotara~. spor.

UKU-PNO

10% 25%

0% 10% 23% 25% Moèse

odbiti

Nemoè

seodbiti

Moèse

odbiti

Nemoè

seodbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 16 17

....

1 44 5.03.12.Prometd.o.o. 12345 2000,00 2.500,00 500,00 500,00

25 U Knjizi I-RA izostavljene su kolone 15 i 16, a u Knjizi U-RA kolone 14 i 15, {to se odnose na stopu PDV-a22% odnosno 23%.


20/20


KNJIGA PRIMITAKA I IZDATAKA Obrazac: KPI

Datum Broj PRIMICI IZDACI Izd.~l.22.st.1.to~.1. i5.

UKU-PNO

Red.

br.

Primitka

izdatka

Tem.

izv.

OPIS U

gotovini

Na

ìro-rn.

U

na-ravi

PDV

uprim.

UKUPNI U

got.

Putem

ìro-rn.

U

na-ravi

PDV u

izd.

DOP.

IZDACIISPRAVA PRIMICI 15(10 +11+ 12 13 14)

1 2 3 4 5 6 7 8 9(5+6+7-8)

10 11 12 13 14

1 5.03.12. T-1 URA Prometd.o.o. br. 44

2.500,00 500,00 2.000,00

2 05.03.12. T-2 Gotovinskipromet

3.440,00 675,62 2702,50

12.PRIMJER EVIDENTIRANJA POSLOVNIH PROMJENAU UGOSTITELJA OBVEZNIKA POREZA NA DOBIT

Ugostitelj obveznik poreza na dobit poslovni doga|aj iz navedenog primjera knjiìobi u:

analiti~kim evidencijama (materijalnim karticama), knjizi U-RA i I-RA, te glavnoj knjizi.

Knjiènje u glavnoj knjizi

Red.Br. Opis Konto Duguje Potraùje

1. Ra~un dobavlja~a 44/12 Zalihe alkoholnih i bezalkoholnih pi}a Zalihe kave Pretporez Obveze prema dobavlja~ima

310731081600220

1.800,00200,00500,00

2.500,00

2. Ostvaren promet Blagajna Prihodi Obveza za PDV Obveza poreza na potro{nju Razduènje zaliha pi}a Razduènje zaliha kave Tro{kovi hrane, pi}a i napitaka

1027412260

2632310731084000

3.440,00

906,25

2.702,50675,62

61,88875,00

31,25

Documents

ugostitelji - SanelaA