Upload
lamkhuong
View
222
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
87
Univerzitet umetnosti u Beogradu
DOI 10.5937/kultura1235087R UDK 003.087:004.55
801.73originalan naučni rad
KON STRUK CI JA ZNA NJE O/I UMET NO STI U DO BA DI GI TAL NIH ME DI JA
Sažetak: Gro zni ca di gi ta li za ci je do ne la je sa so bom hi per tekst kao kompjuterskigenerisantekst.Proširenjepojmahipertekstadovodinasdo mogućnosti nove interpretacije, ne samo umetničke prakse, većparalelnosanjomteorijeipolitiketeprakse.Kadajeznak(ikonički,indeksni, simbolički)postao“temelj“mišljenja,došlo jedopromenestatusa znanja. Na primeru umetničke prakse to se vidi kroz rekonstrukciju/destrukciju/dekonstrukcijudelautekst,atekstauhipertekst.Retoričkefigurehipertekstaostvarujunovuhermeneutikukôda.Kôd,kaonačinpovezivanjaleksija(jedinicačitanja)prošlih tragovaarhiva, baze podataka, celokupnuGutenbergovu galaksiju prevodi uHipertekstualnugalaksiju.DogađajremedijalizacijeilidigitalniMakluannas podsećaju da je stvaralačka praksa uvek bila naglašen (hiper)procesvirtuelizacije i stvaranjaumetničkogkaomedijskog/diskurzivnog konstrukta.Hipertekst takopostaje širokaplatforma začitanje/pisanjekakounauci,obrazovanju,takoiuknjiževnosti,filmu,likovnimumetnostima,pozorištu,modi, ishrani,muzici, fotografiji.Umetničko delo/tekst/hipertekst,može da se posmatra i kao paradigma u
konstrukcijiznanja.
Ključnereči:znanje,konstrukt/kôd,hipertekst,telo,retorika,događaj
Uvod
Zna nje je socijalno konstruisana kategorija1.Alternativni pristupi pri proučavanju ljudskih bića pod različitim nazivi
1 Razdvajanjaznanja,mišljenjaiistinekrozumetničkeprakse,temasuovograda izloženogna konferenciji „Digitalnemedijske tehnologije, društvo iobrazovanje“usklopubeogradskogSajmaknjiga,oktobra2011.
PREDRAG RODIĆ
88
PREDRAG RODIĆ
ma: kritička psihologija, ana li za dis kur sa, de kon struk ci ja i poststrukturalizam, koje Vivijen Ber (Vivien Burr)2 grupišepodzajedničkiterminso ci jal ni kon struk ci o ni zam govoredanemajedneodlikezakojubisemoglorećidadefinišesocijalno konstrukcionistički stav. Kao socijalne konstrukcioniste vidimo,premaautorki,sveonekojiapsolutnoveruju usledeće
pretpostavke:
Znanje nije pouzdano (suprotno pozitivizmu i empirizmutradicionalnenauke).
Shvatanje sveta je istorijski i kulturno specifično(relativizam).
Društveni procesi su osnov znanja (pod isti nom semislitrenutnoprihvaćennačinshvatanjasveta;istinanijeproizvodobjektivnogposmatranjasveta,
većsocijalnihprocesaiinterakcija).
Znanje i društveno delanje su nerazdvojno povezani (objašnjenja ili konstrukcije sveta podržavaju neke obrasce društvenog delanja dok druge
isključuju).
Četiri navedena socijalnokonstrukcionistička načela sadržeizvesne odlike koje su u oštroj suprotnosti s najvećim delomtradicionalne psihologije i socijalne psihologije. To su: antiesencijalizam (nepostoje su šti ne u stvarima ili u ljudima), antirealizam (naše znanje nije neposredno opažanje stvarnosti),istorijska i kulturna specifičnost znanja, jezik kao preduslovmišljenja, jezik kao oblik društvenog delanja (performativnaulogajezika),fokusiranjenainterakcijuidruštvenupraksu(tradicionalna psihologija pretpostavlja da osobe poseduju stavove,motivaciju,kognicijuitd),fokusiranjenaprocese(nesamo
nastrukture).
Unizudefinicijakonstrukcionizmaipakdominirajedanpojam,a to je zna nje.Četirimogućapravacaukonstruktivističkojme
tateorijisumogupreformulisatikao3:
relativizam,pokomeisti nanijeobjektivnačinjenicajerpostojiistovremenomnoštvorazličitihreferent nih okvi ra (zna nje je ar te fakt ko ji se po sma tra
izrazličitihperspektiva);
relacionizam, po kome su psihološka svojstvaproizvodod no sa i de lat no sti (agensnosti) između
2 BerV.,Uvod u so ci jal ni kon struk ci o ni zam,ZepterBook,Beograd2001.3 StojnovD.,Konstruktivističkipoglednasvet:Predstavljanjejedneparadig
me,Psi ho lo gi ja 12,Beograd2001,str.948.
89
PREDRAG RODIĆ
ljudi i stvari (ne postoji nešto što bi se nazvalo unu tra šnjom esen ci jom);
potencijalizam,pokomesupojmoviartefaktaproce sa(nestruktura)saznavanjau da tim kon tek sti ma
(istorijskeokolnosti);
participativnost, po kome granice između saznavaoca, saznatog i procesa saznavanja ne postojeu autopoetskom procesu saznavanja (konstitutivni pogled na svet, posmatrača sveta, prouzrokujerazličitaviđenjasveta,proizvoderazličiteakcijei
politikeidentiteta).
Kao radnu definiciju diskursa,VivijenBer preuzimaParkerovudefinicijudiskursakaosistemaiskazakojikonstruišuobjekt.„Diskursseodnosinaskupznačenja,metafora,predstava,slika,priča,iskazaitakodalje,koji,nanekinačin,zajednoproizvodeodrađenuvrstudogađaja.Diskursseodnosina jednuposebnusliku događaja (osobe ili vrste osoba), na poseban način njegovogpredstavljanja.”4 Diskurssemožeshvatitikaoreferentniokvir,pojmovnapozadinauodnosunakojusenašiiskazimogu tumačiti; sve što jemogućečitati u smislu značenjamožeseshvatitikaomanifestacijajednogilivišediskursaimožese
označitikaotekst.
Hipertekst
Hipertekstmožemoposmatratinatrimogućanačina,kojaćenasdovestidotrimogućeupotrebepojmahiperteksta.Prviodnjihposmatrahipertekstkaotehnički,kompjuterskigenerisantekst,drugikaotekstkojiupijadrugetekstove,itrećinačinposmatra
hipertekstkaoafektivnujezičkuaktivnost.5
Digitalnodobailidobanovihmedija(CDROM,Internet,Facebookitd.)suočavanassapojavomkompjuterskigenerisanogteksta ili hiperteksta. Hipertekstualno tehnološko okruženje(hardver,softver)generišeblokovetekstovailijedinicačitanja(leksija)kojiseelektronskinelinearnopovezujuunovetekstove.Postmodernihipertekstkaokonkretansistemtekstovaobrađenračunarommožedaseposmatraiumetaforičnomsmislukaovišedimenzionalanpovezantekstkogaodlikujenelinearnointertekstualnopovezivanje.Nelinearnosthipertekstasetakoukazujekaosubverzijaprostornogivremenskogprincipaorganizacije
4 BerV.,op.cit.5 Jezičke aktivnosti u smislu: imenovanje (u vidu definisanja koje određuje
značenja nekog pojma), tvrđenje (predikacije u vidu FregeVitgenštajnoveupotrebe rečiukontekstu, jezičke igre),dedukovanje iperformativnost (uOstinovomsmislu).
90
PREDRAG RODIĆ
tradicionalnog logocentričnog teksta, koji je bio zasnovan namimezisu(podražavajućemprikazivanju)sintagmatskelinearnestrukturegovoraimislikojajepratilavremenskuosuuzastopnihjedinicagovorausukcesivnomnizu.Podtekstomsemožepodrazumevati svaki zatvoreni i autonomni poredak znakova,bilokojevrsteioblikailinačinapojavnosti.6 U tom smi slu se i razlikujuigovorni,pisani,vizuelni,prostorni,vremenski,zvučni, ekranski, filmski,medijski i drugi tekstovi.Tekst semožedefinisatiikaokomunikativnapojavakojaispunjavasedamkriterijuma tekstualnosti:kohezija,koherentnost, intencionalnost,akcetabilnost, informativnost, situativnost i intertekstualnost.Nepostojanje nekog od kriterijuma ne dovodi automatski donetekstausmisludamnogiautorikaopresudankriterijumističukoherentnost.Sobziromnarazlikuhipertekstaprematekstulingvisti7naglašavajuda je tekstzaokružen,pismomfiksiran i
namenjenzalinearnočitanje.
Hipertekst se sastoji od čvorova koji su povezani linkovima.Mada tvorac ovog termina Ted Nelson8 naglašava njegovustrukturu, kasniji istraživači definišu osnovne tipove strukturehipertekstova:lanac,krug,zvezda,stablo,mreža9.Terminhipermožedasečitakao:višeodnormalnogteksta,tekstiznadteksta,prekomernitekst,jošnetekst,tekstupokretu,interaktivnitekst ili jednostavnohipertekst je interaktivni tekst(linkovimapovezanitekstovi)uelektronskomobliku,kojijenamenjenza
nelinearnočitanje.
Poređenjemteksta(štampanitekst)ihiperteksta(npr.vebstranice) uočava se da su slova, slike i tonovi i različiti pokretnielementiuhipertekstovimasastavljeniodpikselakojiodređujunjihovkarakterpismajersemogumenjati,pomeratiuzodređeneprogramemorfujućiseimontirajućise(filmskomtehnikom)
6 ŠuvakovićM.,Dis kur ziv na ana li za, UniverzitetumetnostiuBeogradu,Beograd2006,str.450455.
7 GranićJ.,Jezikimediji,HDPL,ZagrebSplit2006.8 PeterLunenfeldhipertekstposmatrakaoalfanumeričkitekstukomereč,je
danputdigitalizovana,plutauuniverzumupolivalentnebazepodataka.Čitanjepostajemanjepraćenje,avišeproces:citiranja,ekstrakcije,kodiranja,pričemuseskorotrenutnopovezujuodvojenipodaci.Jakaoatraktor(hvatač),agens,postaje„jezgrokristalizacije”podatakanamreži.TedNelsonje1960tedefinisaohipertekstkaonesekvencijalnitekstkojisegranatakodapružamogućnostnajboljegčitanjanainteraktivnomekranu.Toomogućujekorisnikudanapravisopstvenuputanjukrozelektronskubazupodatakapričemuprodukujeuveknovaznačenja.Produkcijaznačenjaudigitalnomokruženjunamotvara pitanje autorstva koje se razjasnilo kodRolanaBarta (pisanjetekstakrozprocesčitanja).Kompjuterjepostaomašinakojakreira,skladišti,manipulišeiisporučujealfanumeričkitekst.Čitanjejeuveklinearnotakodaređanjerečiunizdajeznačenje.
9 GranićJ.,op.cit.
91
PREDRAG RODIĆ
u potpuno nove oblike.Ako sistematičnije uporedimo tekst ihipertekstondasemoguuočitisledećesličnostiirazlike:
s obzirom na sadržaj tekst je zatvoren sistem jedinica, jednosmeran i striktno vođen te primarnopismom zabeležen, dok je hipertekst multimedijalnozabeležen,nezatvorensistemnezatvorenih
jedinica,referencijalanivišesmeran;
sobziromnapovezivanjeutekstu,tekstjefiksiran,nepromenljivinijeinteraktivanirealizujesesamoprostornimakcijama(listanje),dokjehipertekstinteraktivansistemlinkova,takosmoujednoiuočilii razlikuuodnosunametatekstualnapovezivanja
(fusnote,napomeneitd);
sobziromnaorjentacijuu tekstu (isticanja, interpunkcije, sadržaj,numerisanjeodeljaka itd), tekstje fiksiran, jednosmeran imonomedijalan, dok jehiperteksttransmedijalanisaprisutnimkombinacijamarazličitihinteraktivnihnavigacijskihalata.
Uodnosunaklasičantekst,hipertekstujezamerenoograničenjekohezije,jerpopravilunemaanaforailideiktičnihsredstavanapočetkučvorova.Hipertekstneispunjavanikriterijumkoherencije,jersamodobrooblikovanihipertekstovipostižukoherentnostukupnestrukture,teseponjimakodhipertekstapostižesamolokalnakoherentnost,tj.nanivoujednogtekstualnogbloka.Utomsmislusezbognaglašeneintertekstualnosti,kaopotpunoispunjenogkriterijuma,možegovoriti o tomeda je hipertekstmaterijalizovana kontekstualizacija, zbog toga što hipertekstelektronskirealizujeipovezujenajrazličitijetekstualnevrsteu
kojojjejedantekstkontekstzadrugitekst.
Recepcija ili čitanje hiperteksta postaje interaktivni procesu kulturi čitanja, u kojoj recipijent sammože kreirati načine
čitanjaklikomnaodređenilink.
Očiglednojedajepotrebnoprevladatistrukturalističkudefiniciju tek stapokojojjetekstzavršena,linearna,autonomnastruktura znakova. Prema strukturalizmu zatvorenost i autonomijabilokogznakovnogporetkaproizvodiznačenje.VećsuŠlajermaher (Schleiermacher) iGadamerusvojojhermeneutici tekstanaglasilidajeznačenjerazumnismisao,odnosnosmisaoje
shvatitipojedinačnostunjegovojopštosti.
U poststrukturalizmu, naročito kod Deride (Derrida), tekst jeotvorena praksa rada sa znakovima, koja stiče značenja trenutnimodnosomsadrugimznakovimailitekstovimaaktuelneili istorijskekulture.Tekst kaonačinkomunikacije, proizvodnje,razmeneipotrošnjeznačenjadovodinasdomodelaizvo
92
PREDRAG RODIĆ
đenja „uspostavljanja, stvaranja, odnosno odašiljanja, ponude, prijema, razmene, akumulacije, premeštanja ili recepcijeznačenja“10.Dovodinasdoprecesijemodela, tj.bodrijarovske
simulacije.
Novimedijiproširujubartovskikoncepttekstailidelakaoteksta,jerhipertekstsadaprodukujeznačenjaodnosomsadrugimtekstovimapomoćucitiranja,nadovezivanja,kolažiranja,poništavanjaitd.Bart(Barthes)jeuesejuOddeladotekstapostavioobrattakoštojeodproduktapisanjakojevodizavršenomdeludošaodopraksepisanjakojavoditekstu,itimestvoriojedannovidruštveniartefakt:Tekst11.US/ZBartraskidasamišljenjempremakomeseelementarnejedinicesmislanekogtekstamogumonokauzalnoizvoditiizjednogzatvorenog,atemporalnog,pripovednogkôda.12Utomsmisluseumetničkodeloneposmatrakaozavršen,celovit,unikatniobjekt,većkaooblikspecifičnogjezičkog i tekstualnog rada.Poststrukturalističke teorijeumetnosti zamenjuju umetničko delo tekstom zahvaljujući sledećimpretpostavkama:svakoumetničkodeloproizvodi iprenosi značenja; značenjaumetničkog teksta su analogna jezičkim
značenjimajerjedelo/tekstdinamičkiporedakznakova.
Di gi tal ni me di ji/te lo/umet nost
Sanovimmedijimauspostavljasenesamonovakiborškasubjektivnost,većinovatelesnost,gdesemešanjemstvarnostiivirtuelnestvarnosti javljaproširenaslika tela.Medijikaoproteza,kao lakanovski fantomskiud,proširujuzoneosetljivosti,
zoneintenziteta,afekataiafektacije.
Slika1.Stelarc13,Trećaruka,1981.
10ŠuvakovićM.,op.cit.,str.451.11BartR.,Za do volj stvo u tek stu,Gradina,Niš1975.12BarthesR.,S/Z,HilandWang,NewYork1974.13www.summit2011.singinst.org.au/bios/stelarc/
93
PREDRAG RODIĆ
Avangardnapraksadvadesetih,avangardnifilmimontaža, fotomontaža, premaManoviču (Manovich) danas predstavljajupokretačku osnovu postindustrijskog društva. Sistem prozorakoji sepreklapaju (moderni interfejs),3Dvizualizacijapodataka,hiperlinkovanje,cut/pa stekomande(avangardnastrategijakolaža),fotošopkaomaterijalizacijapostmodernizma,novimedijikaonovaavangardausmislu remedijalizacije ikorišćenjaprethodnoakumuliranihmedija,svezajednopredstavljaodlikemetamedijskogdruštva idruštva informacija.Kaoštosufilm,fotografija,štampaigraliglavnuuloguuindustrijskodobaXIXipočetkomXXvekaumetamedijskom,neoliberalnomglobalizujućemipostindustrijskomdobu(Do bu eks tre ma,kaoganazivaErikHobsbaum),glavnuulogu igrakompjuter.Nadrealistički,dadaističkikolaždanasjesveprisutanugrafičkomdizajnu,modernojtipografijiireklamama,abrzamontažaviđenauVertovljevomČovek safilmskomkameromubrzana jeu reklamnimspotovima i video produkciji. Nadrealistička juksta pozicijaintenzivira se umasovnoj vizuelnoj kulturi, a dizajnLisickog(Lisicky), Moholji Nađa (MoholyNagy) (njegovi karakteristični oneobičavajući uglovi snimanja na fotografijama postajukonstantnopromenjivugaogledanjaanimiranog,kompjuterizovanog kretanja), Bauhausa svojumaterijalizaciju nalaze ukompjuterukaomašini zamedijskudistribuciju slika ikanala
komunikacije(četlinije,njuzgrupe,imejlitd).
Telo,društvoiumetnostudobadigitalne„derealizacije“dovedenisudotehnodelirijuma,stanjaukomejeprostorinformacijakaovišedimenzionalanvirtuelanprostormemorije(grafičkareprezentacijapodatakaizvučenaizmrežekompjuteragradećisajberprostor)doveodotogadasufikcijaistvarnostpostalezamenjive,štomožedovestidofrojdovskekategorijeanimizma(animizamkaonerazlikovanjestvarnogifiktivnoguinteraktivnostinovih tehnologija dovodeći bodrijarovski rečeno do ekstazekomunikacije).14Numeričkaslikakaooblikutopijetransparentnostiotvaraputproizvodnjisintetičkihglasova,slika,muzike,afekata,telesnosti.Stalnametamorfozaiproizvodnjaslikabezpotrebedaseukazujenareferentazamnogeautorejegestkojisevećnalazioupokretimaruskogkonstruktivizma,kubizma,akadajedigitalnainternetumetnostupitanjuondaseuzorinalazeuumetnostiXXvekaipokretimakojejekarakterisala„dematerijalizacija“umetničkogobjektaiprelazakumetničkogstvaralaštvaumentalnesfere(štosenajboljeogledaloupojavikonceptualneumetnosti i Fluksusa60tihgodinaXXveka, zatimpoparta,francuskogNovogrealizmakojinajboljereprezentuju
IvKlajn(YvesKlein)iBenVotije(BenVautier).
14ZaBodrijaraupočetkujepostojalatajna,zatimpotisnuto,inapokonsepojaviloopscenokaopraviloigresvetatransparentnosti,tj.belaopscenost.
94
PREDRAG RODIĆ
Slika2.Iv Klajn15,Blue pa int,1962
Slika3.StahlStenslie16, The First Ge ne ra tion In ter Skin Su it,1994
Digitalni mediji kao interaktivni mediji nastavljaju tradicijuavangardi:futurizma,dadaizma,Marinetija(Martinetti)iMaksaErnsta(MaxErnst)tražećiučešćepublike.Osimutopijskogavangarde,onesuimaleisvojtotalitarnikarakter,bilokaoprethodnicifašizma,bilostaljinizma,teuovojranojfazirazumevanjanovihmedijateoretičariuglavnomposežuzaanalogijamakojedoneklepojednostavljujurazumevanjesavremeneumetničkesituacije.Pogotovudanaskadsejavljaneštosasvimnovouistorijislike,atojeprojektovanjeslikevirtuelnestvarnostinamrežnjačuoka,gdejemrežnjačaokamedijum.Oveslikevidećesamo
15www.dailyartfixx.com/.../yvesklein192819622/16www.stenslie.net/?page_id=59
95
PREDRAG RODIĆ
jednaosobaisamojedanput.Telopostajeekran.Modaita too, samosupopularniekvivalentitečinjenice.
Ovim semenja ontološki status umetničkog dela koje sematerijalizuje u pojedinačnom pikselu i određuje pomoću svogtrajanja.Slikegubesposobnostdabudu istorijskauspomena isvedočanstvo.Onepostajuinteraktivnaigraopštenjasasavremenompublikom.Unutarnovihmedija,virtuelneslikesuprolazne.Toćeumnogomeodrediti sudbinufotografije,ali icele
vizuelnekulture.
Prostoriprivida,panorame,iluzionističkipejzaži,moćopseneiuranjanja,sinerame,futurame,steroptikoni,rotondesvedovirtuelnestvarnostiuvojnomkompleksu,bilisupripremazanove
medijedanas.
Interfejs, kao tačka susreta čoveka i mašine, pojavljuje se urazličitim oblicima (u raduOsmoza Šarlote Dejvis (CharlotteDavis),interfejsjeprslukpunsenzorakojimtelouranjauvirtuelnookruženje) zatimgenetičkojumetnosti (KristaZomerer(Christa Sommerer) i Loran Minjono (Laurent Mignonneau)u In ter ak tiv ni uz goj bi lja ka,1992.ispitujumeđudejstvoljudiiveštačkihprostoraživota,tj.dodirivanjembiljaka/interfejs,pokrećusekompjuterskeslike),KenGoldberg(Te le ba šta,1996)ispituju teleprisutnost, dok Eduardo Kac u transgenetičkojumetnosti stvara jedinstvenaživabićauzprimenu tehnikegenetskoginženjeringapreoblikujućitela(GFP Ze ka,2000),pokazujućidanamtelasvemanje ličenaneštoprirodno,autentičnokakogavidi19.vek.Telo sveviše ličinakonstrukciju,ekran na ko me se pro jek tu ju isto rij ski za pi si u ra spo nu od
prirodedoartefakta.
Ovimnasumičnimnavođenjemvidimohipertekstkaotekstkojinijeograničenlinearnošćuvećseračvauvišepravaca,hiljaderavni,nivoatj.kojisuinteraktivni,usmisludajemnogostrukosthiperteksta (u delezovskom smislu – hiljade ravni) uslovmogućnostiinteraktivnosti.Iobrnuto:interaktivnostpokrećesvaku
tačku(leksiju)hipertekstualnemnogostrukosti.
Akosevratimoafektimaiafektacijiuhipertekstu,ondaintenzitetidogađajanekogtekstaunutarhipertekstadejstvujunesamonamolekularnom rizomalnomnivou, kaokodDeleza (Deleuze)iGatarija(Guattari),većinamolarnomrizomalnomnivoukonzistencije teksta unutar poredaka drugih tekstova.Veličinaleksije, jedinica čitanja/pisanja predstavljaće uslov mogućnostipojaveflusa, intezitetadogađaja. Izbor leksijebićeuvekdat diskurzivno tj. diskursi će predstavljati okvir unutar kogaćeseodvijatiprotokolipojma,percepataiafekata.Ilibadjuovskirečeno,istinaćesepojavitiukontekstuispunjenihprotokola
mateme,poeme,politikeiljubavi.
96
PREDRAG RODIĆ
Topakzahtevaretoričkusnagukôda,jerjekôduveknačindase kaže nešto drugo od onoga što je samo rečeno.Kôd uvekvršialegorizaciju.Sloboda,otvorenkôd(open so ur ce)jeotvoren za pro me ne i pri pa da za jed ni ci onih ko ji ne ma ju za jed ni cumno štvu,onihkojidelekôd.RečData,podacikojisedele,jesteprestacija, potlač (kaokod antropologaMarselaMosa), jer se
podatakkaokodiranainformacijadelisadrugima.
Esencijasvakedigitalneoperacije jekopiranje(copy/paste) iliotvori/transformiši/sačuvaj(open,transform,save)fajl,tj.svaki fajlfraktal (samoorganizujuća struktura ponavljanja) jesterescenzija(prepričavanje)prethodnogfraktala.Takonastajerekurzivnanaratološkafiguraahronije.Ahronijajenemogućnostpreciznoguspostavljanjahronologije(rizomalniaspektnaracije)
kojinastajekaorezultatukrštanjarazličitihlinkova.
Iteracija,ponavljanjejesuštinaprepričavanja(rescencije),prepričavanja koje označava pripovedanje različitih verzija istepričegradećiskupoveideja(konceptikaoalatke(to ols)),slika,znakovakojisepovezujuurizomalnumrežu.Mrežakodiranihporuka,mrežakodovaslužidaprikupiznačenjaidabudesveprisutna.Dabitekstualnoakustičkovizuelnohaptičkiznacibiliintenzivnii„živi“,onimorajubitiprenosivi,portabilniiosvojivi
prolazećikrozčvorišta(Nodes),tačkesusreta.
Virtualizovanje tehnike, virtualizovanje huserlovski rečenosveta života kao uhodanim, pravilima vođenim, ličnosno invarijantnim izvodljivim praksama, znači inkorporaciju novihmedijaustrukturesvakodnevnogživotadosamorazumljivostii nevidljivosti (efekti minijaturizacije).Vir tu el no kao ono štojeuučinku,alineupojavi iliformi, timeoznačavadamedijivirtuelizuju,tj.posredujuučinkenavećdatuilizatečenustvarnost.Kako toprimećujeKristofHubih (ChristophHubig),miizazivamoučinke iophodimosesanjima,alina tajnačinštoje njihova stvarna pojava zamenjena medijski oblikovanom
virtuelnompojavom.17
Virtualizovanjejeustvariradikalizovanjeonogsamorazumljivog (medijskog) posredovanja. Za fenomenološku svest ovdenastajeproblemjersestalnoiiznovaproizvodenoverealnosti,novisvetovi,tj.virtualizujesesvetživota.Kadsesvetživota,premafenomenologiji,razumekaosvetstvarnihsamorazumljivosti,kaohorizontmogućihaktuelizovanjaodstranesubjekta,ondasepostavljapitanjerazlikeizmeđurealnostiistvarnosti.Umesto toga,zahajdegerovskusvetovnost sveta,plauzibilnijejekoristitidelezovskipristupstvarnosti(životu)krozpojamčisteimanencijekojimsezadržavamouintervalurazlikerealnog/
17HubigC.,Die Kunst des Möglichen I,Bielefeld2006.
97
PREDRAG RODIĆ
stvarnog,jerihipertekstualnostsamapodržavatakveintervaleneodlučivosti.
Retorikadigitalnoghiperteksta
Kadsunovimedijiupitanju,interaktivnostusebisadržipitanjemanipulacije i paradoksa.TragomFukoa i Barta, Landou(Landow)sugerišeda jecentralnomestogenerisanjaznačenjaprocesčitanjauhipertekstu(tradicionalnikonceptpodrazumeva središnju ulogu autora). Produkcija i upotreba hiperteksta,premaLandou,uvodi aktivnogautora (čitaoca)kojiproizvoditekst iznačenje izdrugogteksta(kaokonteksta),na istinačinkao što govornik konstruiše individualne rečenice iz „drugih”gramatika,rečnikaisintakse.Uhipertekstuproceskonstrukcijeznačenjajenastranipoziciječitaoca, tečitalacpostajesekundarniautor.Topomeranjepozicijeautoratekstaodpošiljaocakaprimaocuredefinišepozicijučitaocaičinigabližimtradicionalnomgovorniku.Timesehipertekstdovodiiuvezusaretorikom.RolanBartističepetkomponenti„retoričkemašine”govornika
preiutokugovora.18
Slika4.SindiŠerman(CindySherman)19,Untitled225,1990,parodiraGerardDavid,Virgin&Child,(14501523)
Tradicionalni retorički sistem20 transformiše se na hipertekstimajućiuviduodnosusmenoggovora idvanivoakomunikacije u hipermedijima: autor/pošiljalac i čitalac/primalac. Pet
komponentiretorikejavljaseuobliku:
INVENTIO – pronalaženje i selekcija govornihelemenata na nivou govora, selekcija/produkcijainformacija na nivou pošiljaoca (or do naturalis);
18BarthesR.,TheOldRhetoric:AnAideMemoire,in:TheSemioticChallenge,Oxford1988,str.1195.
19www.arthistoryarchive.com/arthistory/cindysherman20LandowP.G.,Hype/Text/Theory,Baltimore8London1994,str.99.
98
PREDRAG RODIĆ
selekcija, manipulacija leksijama od strane primaoca/čitaoca(ordoartificialis);
DISPOSITIO – kombinacija selektovanih elemenata na nivou govora; kombinacija selektovanihelemenata i vezivanje na nivou pošiljaoca; kombinacija selektovanih elemenata pomoću čitanja i
praćenjavezananivouprimaoca;
ELOCUTIO–ukrašavanjegovoraradiubeđivanja;planiranje i sređivanje podataka za slanje; umećečitanjaivođenjakrozhipertekst(dizajninterfejsa,
ikone);
ACTIO–izvođenje(gestikulacijaidikcija)govora;izvođenjekaopisanjekrozinterakcijusakompjuteromnastranipošiljaoca;izvođenjekaočitanje
krozinterakcijusakompjuterom;
MEMORIA–organizovanjeistrukturiranjeinformacijaumemoriji;grafičkareprezentacijakompjuterskememorijenanivoupošiljaoca;individualno
korišćenjenavigacionihalatki(Web Vi ew).
Ako povežemo retoričku i naratološku perspektivu, primarniautor(autor–pošiljalac)stvarauhipertekstudiskurs–priču,doksekundarniautor(čitalac–primalac)stvaradiskurskaodiskurs.Naratološkaperspektivaseprimarnotičesekundarnogautorai
njegovihretoričkihoperacijadis po zi ci je i in ven ci je.
Zaključak
Dobanovihmedijajedobanakrajulinijerazvojamodernepostmodernenovemoderneteorijeumetnostikoja,badjuovskirečeno, kao teorija novihmedija stvara uslovmogućnosti za četiriprocedure istine/znanja, tj.četirigeneričkeprocedure istine,kakoihnazivaBadju(Badiou):nauka(matem)kojisejavljausvomemfatičkomoblikuračunarskematricenula jedinica, rekurzijaiizračunljivosti;umetnost(poema)kaomrežapercepata,afekataipojmova;politika(politikaemancipacije,aktivisti,grupe,otpori,mnoštvo)iljubav(dvoje)kaoeros(sajberseks),filija (čet, fejsbuk,društvenemreže) i agape (portali,gigapedije isl).21OvakodopunjenBadjuovprojektnaglašavaprekidsituacije,tj.onoštoBadjuzovedogađaj.Dalijepojavanovih
medijadogađaj?
ZaBadjuadogađajjeimanentniprekid,tj.onoštonijebićekaobiće,situiranost.Toznačidogađajjeuvekdogađajoveilionesituacije, jervišeništanije takokao što jedo sadabiloposle
21BadiouA.,Manifestzafilozofiju,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2001.
99
PREDRAG RODIĆ
iskrsnućadogađaja.Utomsmislujeisti navernostkonkretnomdogađaju,vernostonomeštojepremašilosituaciju,štojuješokiraloiprekinulosnjom,štojedatusituacijupostavilopodznakpitanja. Svaka istina buši rupu, pravi pukotinu u dosadašnjimznanjima,azajednosaistinom,premaBadjuu,nascenustupaisubjekt.Subjektnijepostojaopredogađaja,paćezaBadjuatekproces istine uvesti subjekt. Pošto nema nikakve garancije zaprocesvernostiistini,osimsameželjesubjektakojijeuvekkonkretansubjektnekekonkretneistine,zanastajsubjektjesubjektpisanja/čitanjakogagenerišetekst.Želja,dabidošlodoprekidasituacije,dodogađaja,zaBadjuajesteželjafilozofijekojaimačetiri dimenzije: otpor, logiku, univerzalnost i rizik.Misao je
otporspramsvetakakavpostoji.
Nopostavlja sepitanje šta je saoznačiteljskim lancimaudobahipertekstualnosti,jernačinnakojijeuspostavljenznakovniporedakdefinišekôd.Hipertekstualnostupravoželidanastavitragom jezičkog obrta u teoriji započetog saNičeom,Vitgenštajnom,Hajdegerom,pasvedodanas.Dakle,ujezikupostojesamorazlike,aznačenjejeopetznakkojiupućujenadrugiznak,aonoštočinidaznakudatomkontekstupostigneidentifikacijujesteponovljivostirazlika.Pojmovisu,kakojetovećprimetioDelez,nepotpunibezpercepataiafekata,jersupojmovioniznacikojiističunačeloidentiteta,brišućiipartikularnoirazličito.22 Otuda se oko pojmova i njihovih predstava javlja buka, bukainertekstualnosti,kojaomogućavadaseosvetli složena istina,dasesprečiuspavljivanjeznačenja,dasepostupkomtransformacijeotkloni trijumfklišea,dasepomoćufigura intertekstualnosti (paronomazija, tj. iskrivljavanja načina pisanja nekihznakova,elipsa,hiperbolizacija, tj.preterivanjaupreuzimanjunekog teksta, karnevalizacijom itd.) konstituiše neki događajsloženeistine.ZaŽakaAtalija23životjebučan,ameđubukamajezikimuzikasunajstariji.Ubukamasečitajukodoviživota,disonancaiharmonija.Onajeizvorvlastiiizvorpobune.Kadaželidabudesuprotnabuci,ondamuzikaunosiporedakuznake,tj.kodovemelodije,harmonije,ritmai tempadabi ihponovorazgradilaubuku.Kaočistznak,muzikaotkrivaprotivrečnosti
ponavljanjairazlike.Dakle,slušajmobukuhiperteksta.
22MilićN.,Odznakadosmisla, Fakultetzamedijeikomunikacije,Beograd2007,str.37,4148.
23AtaliŽ.,Bu ka,BibliotekaXXvek,Beograd2007.
100
PREDRAG RODIĆ
Slika5.ElsaSchiaparelliiSalvadorDalí24,1938
Slika6.Dalijeviuticajinamoduidizajn(2008)
LITERATURA:
AtaliŽ.,Bu ka,BibliotekaXXvek,Beograd2007.
BadiouA.,Manifestzafilozofiju,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2001.
BartR.,Za do volj stvo u tek stu,Gradina,Niš1975.
BarthesR.,TheOldRhetoric:AnAideMemoire,in:The Se mi o tic Challenge,Oxford1988.
BarthesR.,S/Z,HilandWang,NewYork1974.
BerV.,Uvod u so ci jal ni kon struk ci o ni zam,ZepterBook,Beograd2001.
EkoU.,Kod,Narodnaknjiga,Beograd2004.
GranićJ.,Jezikimediji,HDPL,ZagrebSplit2006.
24www.theswellelife.com/swelle_life/2010/06/thedreamstatefashionofsalvadordal%C3%AD.htm
101
PREDRAG RODIĆ
HansenM.,NewPhilosophyforNewMedia,MITPress,MassachusettsLondon2004.
HubigC.,Die Kunst des Möglichen I,Bielefeld2006.
LandowP.G.,Hyper/Text/Theory,TheJohnsHopkinsUniversityPress,BaltimoreLondon,1994.
LunenfeldP.,Snap to Grid,MITPressCambridge,MassachusettsLondon,2000.
MilićN.,Odznakadosmisla,Fakultetzamedijeikomunikacije, Beograd2007.
PreziosiD.,TheArtofArtHistory:ACriticalAnthology,OxfordUniversityPress,Oxford1998.
StojnovD.,Konstruktivističkipoglednasvet:Predstavljanjejedneparadigme,Psi ho lo gi ja 12,Beograd2001.
ŠuvakovićM.,Dis kur ziv na ana li za, UniverzitetumetnostiuBeogradu,Beograd2006.
PredragRodićUniversityofArtsinBelgrade
THECONSTRUCTIONOFKNOWLEDGEABOUT/OFARTINTHEAGEOFDIGITALMEDIA
Abstract
Thedigitizationrushhasleftthehypertextasacomputergeneratedtextinitswake.Thebroadeningofthehypertextconceptbringsustothepossibilityofanewinterpretationnotonlyofartisticpractice,butofthetheoryandpoliticsofthatpractice,correspondingly.Whenthesign(iconic, indexical, symbolic)became“fundamental” for thinking, thestatusofknowledgechanged.Withartisticpracticeasanexample,thatcanbeseeninthereconstruction/destruction/deconstructionofaworkintoatextandofthetextintoahypertext.Therhetoricalfiguresofthehypertextbringaboutanewhermeneuticsofthecode.Thecode,asamodeoflinkinglexias(unitsofreading),pasttracesofthearchiveorthedatabase,translatestheentireGutenbergGalaxyintoaHypertextualGalaxy.TheeventofremedialisationorthedigitalMcLuhan,remindsus that an artistic practice has always been an emphasized (hyper)process of virtualization and of creating the artistic as a media/discursiveconstruct.Thehypertextthusbecomesabroadplatformforreading/writingbothinscienceandeducationontheonehand,andinliterature,film,visualarts,theatre,fashion,nutritionandphotographyontheotherhand.Theworkofart/text/hypertextcanalsobeviewedasa
paradigmintheconstructionofknowledge.
Keywords:Knowledge,construct/code,hypertext,body,rhetoric,art