OTEENJE SLUHA

GRAA I FUNKCIJA ORGANA ZA SLUANJESastoji se od vanjskog (uka i zvukovod) srednjeg (bubnji) i unutarnjeg (polukruni kanali i punica) uha, ivanih puteva i centara u kori mozga.

Polukruni kanali odravanje ravnotee.Punica u njoj smjeten organ sluha.

Karakteristike zvuka: visina, jaina i trajanjeVisina zvuka=frekvencija broj titraja u sekundi (Hz)Jaina zvuka=intenzitet amplituda titraja (dB) Sluno polje ovjeka: frekvencijski raspon od 16 do 16 000 Hz, intenzitetski raspon 20 do 120 dB

Frekvencijsko podruje bitno za percepciju govora: 300 do 3 000 HzKolokvijalni govor odvija se na intenzitetu: 40 do 70 dB

VRSTE OTEENJA SLUHAPO STUPNJU (TEINI)1. GLUHOA totalna (klinika) nema nikakvih ostataka sluha praktina gluhoa prosjeni gubitak sluha na govornim frekvencijama iznad 91 dB ima ostatke sluha, ali oni nisu dovoljni da bi se temeljila komunikacija na sluanju2. NAGLUHOST laka (25-40 dB), umjerena (40-55 dB), umjereno teka (55-70 dB), teka (70-90 dB)

PO VREMENU NASTANKA prelingvalno nastalo prije nego je usvojen govor i jezik (do navrene 2. godine ivota) postlingvalno nastalo nakon navrene 2 godine. ivota

PO LOKACIJI OTEENJA konduktivno najee je lake, ne prelazi umjerenu nagluhost perceptivno oteenje je u punici, ivanim putevima ili centru u cortexu mjeovito konduktivno i perceptivno

UZROCI OTEENJA SLUHA

UZROCI: prenatalni 60% (genetski, negenetski) perinatalni 10% (intrakralijalna krvarenja, nedonoenost) postnatalni 30% (meningitis, upala srednjeg uha, frakture kosti lubanje, akustika trauma)

POSLJEDICE OTEENJA SLUHA1. KOMUNIKACIJA

to je oteenje tee i to je ranije nastupilo, posljedice za komunikaciju e biti tee

Sluni aparati, umjetna punica - pomau

to je oteenje tee, govor je manje razumljiv

Slabija razumljivost govora rezultat je tekoa u izgovoru glasova

Govore onako kako uju

Ogromne tekoe sa savladavanjem gramatike

Manualni oblici komunikacijeRune abecede koliko je slova u abecedi, toliko je znakova u runoj

Simultana oralno-znakovna komunikacija govorenje popraeno znakovima iz znakovnog jezika

Pravi znakovni jezik gluhih znakovanje bez govorenja

2. KOGNITIVNI RAZVOJ

30-60% djece oteena sluha istovremeno ima i oteenja vida

Nemaju otriji vid, nego bolje koriste to to imaju

Rana je vizualna orijentacija

Inteligencija:Verbalni i neverbalni testovi

Na verbalnim su rezultati znatno slabiji, a na neverbalnim prosjeni

Gluhi su superijorniji od ujuih: spacijalna sposobnost i perceptivna brina

MiljenjeNe testovi, nego eksperimentiGluhi zaostaju 2 godine

PamenjeVizualno i spacijalno pamenje bolje je nego kod ujuihKratkotrajno pamenje je slabije

3. MOTORIKE SPOSOBNOSTI GLUHIH

Gluhi imaju prosjeno slabije razvijene motorike sposobnosti kao to su ravnotea, koordinacija i brzina

Nije uspostavljena dominantnost cerebralnih hemisfera

4. EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Poremeaji u ponaanju: tekoe koncentracije (zbog disleksije, disgrafije), hiperaktivnost, agresivnost ( zbog frustracija npr. kolski neuspjeh potrebno je ukloniti izvore frustracija i poticati poeljno ponaanje), stereotipija, pasivnost...

5. EDUKACIJA I REHABILITACIJA DJECE OTEENOG SLUHA

U Hrvatskoj 1885. Adalbert Lampe (danas centar Slava Rakaj, Zagreb) 1961. centar SUVAG1981. zakonski regulirana edukacijska integracija80-tih poele prve implantacije

Odgojno-obrazovna integracija djece oteenog sluha

Potrebna je suradnja defektologa i logopeda s uiteljima

Logoped savjetuje uitelje o poticanju razvoja komunikaciskih vjetina; neposredan rad s djecom; vodi rauna o koritenju akustike opreme

Defektolog informiranje uitelja i roditelja o posebnim potrebama djece oteenog sluha

ujuu djecu priprema na dolazak djeteta oteenog sluha u njihov razred

Priprema didaktiki materijal za djecu oteenog sluha; obrauje nastavni program unaprijed radi lakeg praenja

Redovni uitelji trebali bi poznavati znakovni jezik

Govor uitelja treba biti to sporiji, prirodniji i bez nepotrebnog naglaavanja

kole bi trebale imati i svjetlosne signale (za kolsko zvono, poarni alarm...)

Biblioteka bi trebala biti prilagoena djeci s oteenjima sluha

Psihosocijalne posljedicaPrije svega na podruju komunikacijeNajvie u prelingvalnoj gluhoiTekoe komunikacije mogu rezultirati u odstupanjima u emcionalnom i socijalnom razvoju, i u obrazovnim dostignuima

Za izgradnju glasovnoga govoraKoritenjem ostataka sluha, upotrebom elektroakustine tehnike (sluna pomagala i vibratori) prate se normalne faze u razvoju govora:Brbljanje- izgradnja glasova u slogovimaPrve rijei- nastaju povezivanjem slogova s pridruenim znaenjemReenice- sastavljene od obraenih rijeiDiskurs

Radi se naIzgradnji prozodijskih elemenata govora: ritam, intonacija, tempoIzgradnja artikulacijskih glasovaKroz igru- da budu motviraniDo polaska u kolu trebalo bi da budu obraeni glasovi hrvatskoga jezika kako bi se moglo poeti opismenjivanje

U koliNajvei je naglasak na usvajanje jezinih i kolskih znanjaI dalje se intenzivno radi na usavravanju artikulacije, prozodije i fonacije kao sastavnica glasovnoga govoraU usvajanju sadraja posebno paziti na naelo ZORNOSTI: koristiti zorna statina i dinamina slikovna i trodimenzionalna nastavna sredstva

Uenici s prelingvalnom gluhoomOdstupanja u izgovoru glasova, intonaciji, ritmu, kvaliteti glasaJezina znanja nedostatna, rjenik skromniji, govor dizgramatian, teko razumljiv

Uenici s potpunom gluhoomPercipiraju govor vizualnim putem, odnosno itaju s usana i licaU komunikaciji osigurati optimalne fizikalne uvjete za itanje govora: udaljenost sugovornika oko 1,5m, izbjegavati situacije da uenik gleda u nas iz profila (klupe u uionici u obliku slova U), osvijetljenje da pada odozgo i sprijeda, uenici leima a uitelj licem okrenut prema prozoru, nepoeljno je naglaavati pokrete artikulatornih organa prilokom govora, govor usporen ali ne neprirodno, izdvajati i ponavljati kljune rijei, dijete neka sjedi u prednjim klupama i neka uvijek dobro vidi uiteljevo lice

Posljedice Tekoe u komunikaciji----- nia razina usvojenosti kolskog znanja---- ogranien pristup visokokolskom obrazovanju i nekim zanimanjimaTekoe u komunikaciji----- frustracije-----tekoe u emocionalnom i socijalnom razvoju----poremeaji u ponaanju: tekoe u koncentraciji panje, hiperaktivnost, agresivnost i pasivnost, stereotipije

Kod nekih oblika oteenja sluha (npr.onih uzrokovanih meningitisom), uz sluh moe biti oteena funkcija odravanja ravnotee, pa dijete ima i motorike smetnje

Edukacija i rehabilitacijaOralni pristupKombiniraniBilingvalno-bikulturalni

Oralni pristupIskljuivo usmjeren na razvoj glasovnoga govora i jezika ujue zajednice, bez upotrebe manualnih oblika komunikacijeTemelji se na maksimalnom iskoritavanju ostataka sluha uz upotrebu slunih aparata, te na koritenju ostalih osjetaPrimjeren je nagluhoj djeciPrelingvalno gluhi: omoguiti im znakovni jezik

Kombinirani Uzima elemente oralnoga (polisenzorna stimulacija i koritenje ostataka sluha), a potie i upotrebu manualnih oblika komunikacije (runa abeceda i znakovni jezik)Leksike jedinice znakovnoga jezika koriste se simultano uz glasovno-govornu ekspresijuOsobna imena, nove rijei- znakovima rune abecede

Bilingvalno-bikulturalni Sve vie se uvodi u zapadnim zemljama gdje jaa samosvijest u zajednicama gluhih, istrauje se obiljeja znakovnog jezika, stvoreni su rijenici i gramatikaZnakovni jezik je dobio dignitet jezikaRana uporaba znakovnoga jezika je poticaj za jezini, socijalni i emocionalni razvoj djetetaOvaj pristup osniva se na miljenju gluhih da su oni samo jezina manjina sa svojom kulturom i jezikom i povijeu, da ne nose invaliditet, te da imaju pravo na svoj jezik i obrazovanje

U ovom pristupu posebnu ulogu imaju gluhi uitelj, ujui uitelj koji je ovladao znakovnim jezikom, ujui govorni znakovnoga- ujua djeca guhih roditeljaOvaj pristup se realizira i u redovnim obrazovnim ustanovama uz pomo tumaa za znakovni jezik koji sudjeluju u prcesu odgoja i obrazovanja

Zajednica gluhih afirmira se kao kulturna zajednica i kroz: udruge, masovne medije, izdavatvo, tv-emisije na znakovnom jeziku, video kasete s bajkama i poezijom na znakovnom jeziku, teajevima, kazalinim prestavama, sportskim natjecanjima, izlobama, vjerskom odgoju