Ucenici s Teskocama u Razvoju i Ucenju

8/3/2019 Ucenici s Teskocama u Razvoju i Ucenju

1/32

UENICI S TEKOAMA U RAZVOJU I UENJU,TE UENICI S POREMEAJIMA U PONAANJU

Pripremila: Josipa Mihoci, soc. pedagog


2/32

UENICI S POTEKOAMA U RAZVOJU I UENJU, TE UENICI SUENICI S POTEKOAMA U RAZVOJU I UENJU, TE UENICI SPOREMEAJIMA U PONAANJU su DJECA S POSEBNIM POTREBAMAPOREMEAJIMA U PONAANJU su DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

STRUKTURA DJECE S POTEKOAMA U RAZVOJU:STRUKTURA DJECE S POTEKOAMA U RAZVOJU:

Uenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju ispodUenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju ispodprosjeka (lako, umjereno i tee, te teko mentalno retardirane osobe)prosjeka (lako, umjereno i tee, te teko mentalno retardirane osobe)

Uenici sa senzornim oteenjima (uenici s oteenjem vidaUenici sa senzornim oteenjima (uenici s oteenjem vida sljepoa isljepoa islabovidnost i sluhaslabovidnost i sluha gluhoa i nagluhost)gluhoa i nagluhost)

Uenici s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju, emocionalnaUenici s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju, emocionalnaneuravnoteenost (hiperaktivnost i sl.)neuravnoteenost (hiperaktivnost i sl.)

Uenici s tjelesnom invalidnou i kroninim bolestimaUenici s tjelesnom invalidnou i kroninim bolestima

Uenici s oteenjima govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije)Uenici s oteenjima govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije)

Uenici s viestrukim oteenjima tj. istodobno postojanje dviju ili vie smetnji uUenici s viestrukim oteenjima tj. istodobno postojanje dviju ili vie smetnji urazvojurazvoju


3/32

UENICI S USPORENIM KOGNITIVNIM RAZVOJEM KOJI INTELEKTUALNOUENICI S USPORENIM KOGNITIVNIM RAZVOJEM KOJI INTELEKTUALNOFUNKCIONIRAJU NA RAZINI LAKE MENTALNE RETARDACIJEFUNKCIONIRAJU NA RAZINI LAKE MENTALNE RETARDACIJE

Mentalna retardacija je stanje u kojem je znatno oteano ukljuivanje udrutveni ivot, a povezano je sa zaustavljanjem ili nedovrenim razvojemintelektualnog funkcioniranja

Laka mentalna retardacija je najznaajnija s obzirom na na interes, te jepopraena blaim odstupanjima u psihomotornom, govornom, socijalnom iemocionalnom razvoju

Dijete s lakom mentalnom retardacijom ima kvocijent inteligencije u rasponuod 50 do 69

Navedena djeca su sposobna za odgoj i obrazovanje, ali im se nastavni plan i

program, metode i sredstva rada trebaju prilagoditi njihovim sposobnostima potujui velike individualne razlike izmeu njih samih Takva djeca u procesu stjecanja znanja, vjetina i navika nailaze na niz

tekoa Uzroci tih tekoa su razliiti: slabije pamenje, labilna i flukturirajua

pozornost, siromana mata, niski govorni potencijal i ogranienesposobnosti zakljuivanja

Ova djeca ue vrlo sporo i u sitnim koracima, uz obilje didaktikihsredstava, uz mnogobrojna ponavljanja i usporen tempo rada Ukoliko se navedene pretpostavke u odgojno obrazovnom radu nee

uvaavati dijete e svakodnevno doivljavati neuspjeh koji budi odbojnostprema koli i uenju

Njegovo ponaanje e biti neprihvatljivo za okolinu pa e ga odbaciti, to udjetetu izaziva kompleks manje vrijednosti i frustracije koji se istie u dvanaglaena oblika: naglaenoj nedisciplini ili potpunoj pasivizaciji i povlaenju

u sebe


4/32

DJECA KOJA INTELEKTUALNO FUNKCIONIRJU NA NIVOUDJECA KOJA INTELEKTUALNO FUNKCIONIRJU NA NIVOULAKE MENTALNE RETARDACIJE SKLONA SU:LAKE MENTALNE RETARDACIJE SKLONA SU:

Raznim bolestima (epilepsija, motorikesmetnje, neuroze, psihoze i sl.)

Slabije razvijenoj i snienojsenzomotorici

Poremeajima govora i glasa

Najvanije u radu s djecom s lakommentalnom retardacijom je ostvarivanjeNAELA INDIVIDUALIZACIJE

Vrlo je znaajno imati na umu s obzirom napopulaciju uenika u naoj koli, kako ne

bi trebalo mijeati laku mentalnuretardaciju uzrokovanu genetskim,biolokim uzrocima, sa lakom mentalnomretardacijom uzrokovanom ODGOJNOMZAPUTENOSTI DJETETA (to je vrloesto sluaj kod romske djece)


5/32

TEKOE U UENJUTEKOE U UENJU -- POREMEAJI ITANJA I PISANJAPOREMEAJI ITANJA I PISANJA

Svatko tko je u dodiru s djecom koja imaju odreene tekoe u uenju, tj. uovladavanju itanjem i pisanjem, treba znati razlikovati specifine tekoe

(disleksija i disgrafija) od nespecifinih tekoa uenja (

kolske greke ilisimpomi uzrokovani primarnom boleu - tekoe uzrokovane zaostajanjem umentalnom razvoju, poremeajima vida i sluha)

Uitelj treba jasno razlikovati specifian poremeaj u itanju i pisanju odprirodnih tekoa djece na poetku ovladavanja pisanjem

Takve tekoe veina autora naziva lanom disgrafijom ili nezrelim pisanjem, te sueste kod djeca koja:

Nisu pohaala djeji vrti, ni malu kolu Djece koja su zanemarivana i nepripremljena za kolovanje Djece iz nesreenih i socijalno nestabilnih obitelji Djece pripadnika nacionalnih manjina (kojima hrvatski jezik nije materinji)

Temeljna razlika je u brojnosti i stabilnosti greaka (disgrafike greke sumogobrojne i trajne, ne mogu se i

spraviti bez logopedske pomoi, dok gorenavedene tekoe se mogu ispraviti ispravnom podukom)

Prirodne poetne potekoe uenika ne zahtjevaju logopedske intervencije, vepoveanu panju uitelja tj. individualni rad s djetetom

Takvo dijete se ne bi smjelo kanjavati negativnim ocjenama, jer to dodatnopogorava emocionalno stanje djeteta i onemoguuje svako napredovanje u uenju


6/32

SPECIFINE TEKOE USPECIFINE TEKOE UITANJUITANJU DISLEKSIJADISLEKSIJA

AL

EKSIJA potpuna odsutnostvjetine itanja DISLEKSIJA parcijalni poremeaj

ovladavanja vjetine itanja Disleksija je nesposobnost djeteta

da ovlada procesom spajanja slova islogova i automatskim glatkimitanjem cijelih rijei, to je estopopraeno s nerazumijevanjemproitanog

Uzrok disleksije je djelomianporemeaj formiranja razliitihpsihikih funkcija koje zajedno inetemelj procesa itanja

Disleksija moe nastati nasljedno(disleksija drugih lanova obitelji) ilivanjskim utjecajima (tetnadjelovanja na organizam djeteta)

SPECIFINE TEKOE USPECIFINE TEKOE UPISANJUPISANJU DISGRAFIJADISGRAFIJA

AG

RAFIJA potpuno nesvladavanjevjetine pisanja DISGRAFIJA- nesposobnost

djeteta da ovlada vjetinom pisanja(prema pravopisnim naelimaodreenog jezika) koja se ispoljava umonogobrojnim trajnim i tipinimgrekama

Tekoe nisu povezane sa znanjempravopisa i trajno su prisutne bezobzira na dovoljan stupanjintelektualnog i govornog razvoja

Nastaje zbog neravnomjernogformiranja odreenih funkcionalnihsustava koji su vani za ovladavanje

pisanja Klasifikacija disgrafije: greke na

razini slova i sloga, na razini rijei ina razini reenice


7/32

UENICI S ORGANSKO UVJETOVANIM POREMEAJIMA UUENICI S ORGANSKO UVJETOVANIM POREMEAJIMA UPONAANJUPONAANJU

Djeca s organsko uvjetovanim poremeajima u ponaanju su djeca iji suporemeaji u ponaanju posljedica ozlijede mozga

Dijete ozlijeena mozga koje je prije, za vrijeme ili nakon poroda zadobilopovredu ili pretrpjelo infekciju mozga

Rezultati toga mogu biti: poremeaji percipiranja, miljenja i emocionalnogponaanja (pojedinano ili u kombinaciji)

Svi ti poremeaji spreavaju ili ometaju normalan proces uenja

Na poetku osnovnog kolovanja takva djeca doivljavaju mnogo neuspjeha Hiperaktivnost se oituje putem dvaju osnovnih oblika vanih za uenje:

SENZORNA HIPERAKTIVNOST (uzrokuje reagiranje djeteta na nebitnepodraaje) i MOTORIKA HIPERAKTIVNOST (nesposobnost djeteta da sesuzdri od reakcije na podraaj koji izaziva motoriku reakciju)

Uz hiperaktivnost znaajka ove djece je i DISOCIJACIJA (nesposobnostvidjeti stvari kao cjelinu dijete vidi dijelove stvari, ali ne shvaa cjelinu) iPERSERVACIJA (nesposobnost pojedinca da s lakoom prelazi iz jednementalne aktivnosti u drugu)

SIROMANA MOTORNA KOORDINACIJA I PROSTORNAORIJENTACIJA (djeca imaju potekoa u uenju, plivanju, vonji biciklom idrugim motorikim aktivnostima)

Opisane znaajke djece u odnosu prema koli posebno se oituju u: govoru,

itanju, pisanju, matematici, glazbenoj kulturi i tjelesnoj i zdravstvenojkulturi


8/32

DEFINIRANJE POREMEAJA U PONAANJUDEFINIRANJE POREMEAJA U PONAANJU

Poremeaji u ponaanju se mogu promatrati s vie strana: pravne,psiholoke, pedagoke, socijoloke ili psihijatrijske

TRI KRITERIJA KOJA MORAJU BITI ZADOVOLJENA KAKO BIPONAANJE BILO POREMEENO:

1. Ponaanje mora biti razliito od ponaanja veine ljudi te

sredine, dobi, spola svojstveno manjini2. Ponaanje mora biti tetno ili opasno za tu osobu ili okolinu3. Ponaanje iziskuje dodatnu strunu i / ili drutvenu pomo

DODATNI KRITERIJI PREPOZNAVANJA PUP a

1. Kriterij akceleracije (ubrzanje) (npr. trudnoa djevojicestare 13 godina) i retardacije (zaostajanje) (npr. djevojka s25 godina nema nikakvog iskustva s osobama suprotnog spola)

2. Kriterij tipinosti ili atipinosti modela ponaanja za dotinusredinu (npr. prosjaanje Roma sa iru drutvenu zajednicuto ponaanje je atipino, dok je u lokalnoj sredini to ponaanje

poeljno)


9/32

U pozadini poremeaja u ponaanju nalaze se EMOCIONALNE TEKOE

Za neku su djecu slaba socijalizacija i sukobi s drugom djecom toliko kroniniproblemi da ometaju njihovo uenje i ozbiljno ugroavaju njihovu sposobnost da sdrugima uspostave konstruktivne odnose

Poremeaji u ponaanju manifestiraju se naruavanjem prava drugih s ciljemponiavanja ili ugroavanja sigurnosti drugih Djecu s poremeajima u ponaanju oblikuje nagao temperament, sklonost ka

zajedljivim komentarima (zadirkivanje drugih), vulgarnost, okrivljavanje drugihza svoja nedjela

Prisutnost samo jednog ponaanja ne upuuje na poremeaje u ponaanju, jer uveini sva djeca ponekad imaju takve probleme

O poremeaju u ponaanju se radi kada su prisutni slijedei initelji:1. TRAJNOST2. OZBILJNOST3. ODUPIRANJE TAKVOG PONAANJA PROMJENI


10/32

PROBLEM TERMINOLOGIJE POREMEAJA U PONAANJUPROBLEM TERMINOLOGIJE POREMEAJA U PONAANJU

Prvi termin pup a bio je MORALNI IMBECILITET

(oznaavao je kategoriju uenika koja je bilaizuzetno neuspjena u uenju, a IQ im je bioprosjean ili iznadprosjean)

Drugi termin DEFEKTOLOGIJA BEZPRIZORNA DJECA (Makarenko) ODGOJNO ZAPUTENA DJECA

TERMINI DANAS: POREMEAJ PONAANJA I LINOSTI ili

OSOBNOSTI DRUTVENO NEPRIHVATLJIVO PONAANJE ODGOJNA ZAPUTENOST D

EL

INKVENTNO PONAANJE (2 smisla: ue odnosi se na kazneno djelo, a ire sinonim zaporemeaje u ponaanju npr. bjeanje od kue,prostituacija...)

PRIJESTUPNIKO PONAANJE


11/32

ETIOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJUETIOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU

Veina autora navodi dvije glavne kategorije uzroka koji dovode do poremeaja uponaanju:

1. OKOLINSKI IMBENICI (obiteljski uvjeti, socioekonomska kriza,neprimjereno roditeljstvo, imbenici vezani iskljuivo uz linost ipsihopatologiju svakog pojedinog roditelja, niska roditeljska primanja, utjecajvrnjaka na pojedinca, utjecaj lokalne zajednice i drutva u cijelini)

2. IMBENICI LINOSTI VEZANI UZ FUNKCIONIRANJE MLADE OSOBE

(impulzivnost, niska inteligencija, genetski faktori, bioloki i endokrini faktori)

OBITELJSKI IMBENICI VEZANI UZ POJAVU PUP - a: Interakcija djeteta s obitelji (emocionalna atmosfera, pripremljenost za

roditeljsku ulogu, praenje razvoja i potreba djeteta, brana nestabilnost,zdravstveno stanje obitelji, nii socioekonomski status obitelji, sociopatoloke

pojave u obitelji alkoholizam, kockanje, zaputanje djece, obiteljsko nasiljeitd., broj lanova obitelji (vei) i vrijednosni sustav obitelji) Izolacija u ranim razdobljima razvoja, zlostavljanje od strane roditelja ili

najbliih roaka, emocionalna zanemarenost povezani su sa ranom pojavomagresije kod djece

Obitelji s jednim roditeljem ee imaju problema sa poremeajem uponaanju djeteta


12/32

FAKOTRI VEZANI UZ GRUPU VRNJAKA Razliite oblike poremeaja u ponaanju pojedinac najee manifestira u grupi s dva

ili tri vrnjaka i to uglavnom do 13 godine (najei oblici su provale, obijanjeautomobila i sitne krae po duanima)

S godinama pojedinac koji manifestira bilo koji oblik antisocijalnog ponaanja sve sevie osamostaljuje u svojim akcijama

KOLSKA POSTIGNUA Niska odgojno obrazovna postignua kao i kognitivno zaostajanje udrueni su s

poremeajima u ponaanju kolski neuspjeh vodi poveanju rizika od nastanka poremeaja u ponaanju, jer djeca

koja manifestiraju probleme u ovladavanju kolskim gradivom pokazuju u socijalnomsmislu manji stupanj priznanja od strane okoline, osjeaju se odbaeno i imaju niesamopotovanje

ODNOS MORALNOG MILJENJA S POREMEAJIMA U PONAANJU Djeca s poremeajima u ponaanju u svim stupnjevima dolaska do moralnog ponaanja

imaju problem Njihova interpretacija situacije obino je pogrena, donoenje odluka to je dobrouiniti u datoj situaciji obino je nezrelo i neadekvatno

Oni nemaju kapacitet i sposobnost preuzeti odgovornost, a mogunost prihvaanjadunosti obino je nedovoljno razvijena

Kod djece s poremeajima u ponaanju je moralno miljenje nedovoljno razvijeno, anjihovo ponaanje daleko od moralnog ponaanja


13/32

ZAPUTENO DIJETE U KOLIZAPUTENO DIJETE U KOLI

Roditelje uglavnom nitko ne ui kako postupati s djecom od najranije dobi pa svedo puberteta

Veina roditelja nesvjesno odgaja svoju djecu po obrascima po kojima su samiodgajani Roditelj koji nije osjetio brigu, podrku i ljubav tijekom svog djetinjstva teko da

e to u stanju biti pruiti svom djetetu Dijete koje nije poticano i stimulirano ak i ako ima normalno razvijene kognitivne

funkcije nee se razvijati u skladu sa svojim mogunostima Puni razvoj inteligencije ovisi o poticanju za vrijeme ranog djetinjstva, te djeca

koja nisu poticana funkcioniraju na ispodprosjenoj ili na graninoj intelektualnojrazini, to se sve odrava na kolski uspjeh Roditelji koji odgojno zaputaju svoju djecu u veini su optereeni razliitim

socijalnim problemima (nezaposlenost, loi stambeni uvijeti, obiteljsko nasilje,alkoholizam)


14/32

KLASIFIKACIJA POREMEAJA U PONAANJUKLASIFIKACIJA POREMEAJA U PONAANJU

PROBLEM KLASIFIKACIJE nije rijeen jer nema jednog uzroka poremeaja u

ponaanju. Uvijek je vie uzroka, uvijeta i povoda odreenog ponaanjaDa bi se postavila dijagnoza poremeaja u ponaanju vrlo je vano uzeti u obzir

razvojni nivo djeteta i napraviti jasnu granicu s oblicima ponaanja vezanima uznormalni razvoj djeteta

Takoer je neophodno da se manifestirani oblici poremeaja u ponaanju javljajunajmanje est mjeseci

KL

ASIFIKACIJA PUPKL

ASIFIKACIJA PUP -- a S OBZIROM NA RAZINE IL

I NIVOE:a S OBZIROM NA RAZINE IL

I NIVOE:1. Oni oblici ponaanja koji tendiraju k tome da e postati pup, ali to jo nisu (npr.disciplinski problemi u koli...). Ima jako puno djece koja se na taj nainponaaju, te jako puno prekraja. Na takvo ponaanje treba ragirati onajstrunjak pred kojim se to ponaanje manifestira (sam profesor)

2. Poremeaj koji nije mogue da rijei osoba pred kojom se ponaanjemanifestira. Tri varijante jedan oblik ponaanja sa prve razine se neprestano

ponavlja, ili jedan te isti uenik manifestira razne oblike ponaanja sa prverazine (npr. bjei iz kole, agresivan je...), pojava jednog jedinog oblikaponaanja sloene etiologije sa iznimnom drutvenom opasnou koja iziskujeangaman strunjaka (npr. dijete koje je uspjeno u uenju iznenada pobjegneod kue, a obitelj izvana izgleda da je u redu)

3. Kaznena djela i teki oblici pupa a. To ne moe rijeiti jedan strunjak, vetim strunjaka u nekoj instituciji, a ponekad i vie instituacija


15/32

POJEDINI POJAVNI OBLICI POREMEAJA U PONAANJUPOJEDINI POJAVNI OBLICI POREMEAJA U PONAANJU --FENOMENOLOGIJAFENOMENOLOGIJA

Neprestano se dogaa da nastaju novi oblici poremeaja u ponaanju, a nestaju oniraniji (danas se tetoviranje i homoseksualizam vie ne smatraju pup- om)

Najznaajnija podjela poremeaja u ponaanju je ona na dvije kategorije:1. Pasivni poremeaji u ponaanju (u kojima je subjekt pasivan)2. Aktivni poremeaji u ponaanju (u kojima je subjekt aktivan negoli veina u toj

situaciji)

U koli veinom strunjaci reagiraju na aktivne poremeaje pup- a zbog toga jernjima djeca tete sebi, ali i napadaju okolinu, dok se pasivni oblici ne mogu takolako prepoznati pa se na njih toliko ne reagira (oni tete samom djetetu)


16/32

PASIVNI OBLICI PUPPASIVNI OBLICI PUP aa

Plaljivost Povuenost Potitenost Depresivnost Nemarnost ili lijenost Rastresenost i tobonja

zaboravljivost Nezainteresiranost i dosada Samoa Psihogeno uvjetovani oblici pup a

(sisanje palca, grickanje noktiju,upkanje kose, tikovi, psihogenikaalj, psihogena nijemost mutizam, mucanje, afektivni grevi,poveana ceremonijalnost,hipohondrino jadikovanje, nonomokrenje, poremeaj sna-mjesearenje)

Poremeaji hranjenja (bulimija ianoreksija)

AKTIVNI OBLICI PUPAKTIVNI OBLICI PUP aa

Nametljivo ponaanje Deficit panje/ hiperaktivni

poremeaj Poremeaji ophoenja (krenjedrutvenih normi ponaanja) Destruktivnost Vandalizam Bjeanje iz kole / od kue Prkos ili inat Laganje Varanje Tobonja uzornost Kraa Agresivnost Psovanje oblik agresivnosti Razdraenost Dijete sklono kriminalu Uporaba droga Opijanje Antisocijalno ponaanje Promiskuitetno ponaanje Nepaljiva i divljaka vonja


17/32

POVUENOST I POTITENOSTPOVUENOST I POTITENOST

Spadaju u pasivne oblike poremeaja u ponaanju Povueno dijete je pretjerano tiho, mirno, gotovo nikada se ne drui sa svojim

vrnjacima Drui se s djecom mlaom od sebe (nastoji im pruiti zatitu) ili sa odraslima (da

dobije zatitu) Rijetko sudjeluje u kolektivnim igrama, a kada sudjeluje brzo i mrzovoljno

naputa igru Takvo dijete treba zatititi od terora druge djece (ismijavanja, podcjenjivanja...) Treba dozirati zadae u kojima dijete moe uspijeti, ohrabrivati ga i

osamostaljivati

Potitenost moe biti normalna pojava kod svakog djeteta, ali kratkotrajna Ako je potitenost dugotrajna to je onda teak oblik poremeaja u ponaanju Dijete je mrzovoljno, utljivo, pasivno, povueno, tui se na bolove, na tjeskobe,

sklono je plau U koli je dijete rastreseno, netolerantno, ne prati nastavu Nedostaje interes za bilo to, u stanju je satima buljiti u knjigu Teko pamti, uitelj veli puno ui, ali malo postie ali on puno ne ui Potitenost je najblia duevnom oboljenju esto dovodi do suicida


18/32

NEMARNOST ILI LIJENOSTNEMARNOST ILI LIJENOST

Postoji najvie sumnji da li je to poremeaj u ponaanju, jer u pojedinim fazamaivota je lijenost traena od vrnjaka

Problem je intenzivno zaboravljanje domae zadae, ili naglaene sporosti,povrnosti, prekidanje posla uenja, naglaene nestrpljivosti, brzog umora,gubitka interesa

Kako razlikovati lijenost od fizikih oboljenja koji dovode do lijenosti? Bolesna djeca su takva u svim situacijama, a lijena djeca su takva samo u radnim

situacijama, u igri ona nisu lijena

Lijenost je znaajna iz tog razloga to su istraivanja pokazala kako su svekriminalne karijere poele lijenou ili nemarnou Lijenost poinje pomanjkanjem interesa za uenjem, a potom se prenosi gubitkom

za bilo kakav rad Gubi se razred, pa se mijenja kola, upie se veernja, zaposli se, mijenja se

posao, pa se ivi od pomoi drugih, vrijeme se provodi u kafiima

Formira se negativan sustav vrijednosti naspram svemu to drugi ljudi rade (rad,uenje, potenje...) Poinje se baviti kriminalnim radnjama i zarauje velike novce tako dugo dok ga

ne ulove Kad ga uhvate, ne uvia da je radio pogreku


19/32

KAKO IZAI NA KRAJ S LIJENIM/ SLABO MOTIVIRANIMKAKO IZAI NA KRAJ S LIJENIM/ SLABO MOTIVIRANIMUENIKOM?UENIKOM?

Treba postaviti ueniku ciljeve koje bi mogaoostvariti

Ako ostvari ciljeve stalno ga treba

ohrabrivati i pohvaljivati Uenika bi trebalo posjednuti s nekim boljim

uenikom koji bi ga potaknuo na rad U rad ukljuiti stvari koje bi ueniku bile

zanimljivije Trebalo bi otkriti koje nagrade bi uenika

mogle motivirati (neki put je dovoljno nazvatiroditelje i pohvaliti ga pred njima)


20/32

MUCANJEMUCANJE

Mucanje je govorni poremeaj razliite etiologije (emocionalna oteenja, traume,posljedica pogrenog modela po kojem se ui govor, brzopletost govora,gutanje rijei i slogova)

KAKO SE NE SMIJE POSTUPATI S DJETETOM?1. tedjeti dijete od govora najvea pogreka2. Pomagati mu u govoru, govoriti umjesto njega

KAKO RADITI S DJETETOM?1. Treba mu osigurati relativan mir (izbjegavati ismijavanje)2. Stimulirati drutvenu aktivnost

Tretman je logopedski ili medicinski Dok traje tretman treba uiti dijete da: govori punim pluima, da govoripolagano i da govori glasno

Vrlo je dobro ukljuiti dijete u neku vokalnu aktivnost npr. pjevanje


21/32

PRKOS ILI INATPRKOS ILI INAT

Prkos je normalan u odreenoj dobi, te predstavlja uobiajnu razvojnu

karakteristikuFaze razvoja u kojima treba oekivati prkos su:1. Oko tree godine ivota (dijete postaje svijesno vlastitog ja)2. Predpubertalna faza (potreba za afirmacijom, ranije se javlja kod djevojica)3. Pubertalna i postpubertalna faza (ona je najsnanija, javlja se apsolutno

negiranje autoriteta)

Izmeu tih faza, ali i unutar postoji prkos koji je poremeaj u ponaanju1. OTVORENI OBLICI najee se radi o upornom plau, vikanju, galami,

napadima bijesa, plau bez suza, valjanje po podu, otvoreno odbijanje hrane sprateim napadima nisu vrlo ozbiljan problem jer su lake rijeivi

2. SKRIVENI OBLICI su tei. U njih spada nono ili dnevno mokrenje (dijete sevraa na tu fazu regresijsko ponaanje), zaputanje uenja, zanemarivanjekolskih obaveza (roditelji znaju rei ja njega tuem, a njega nita ne boli)

Ako se takvo ponaanje ne ukloni prerasta u trajne karakterne osobine: ovjekpostaje pakostan, zloest, odbija svaki autoritet, povrnan je, nepovjerljiv,nema iskrena prijateljstva, sklon je promiskuitetnom nainu ponaanja

Prkosne osobe su sklone deliktima, podvalama i prijevaramaPrkos se razvija u agesivno ponaanje


22/32

LAGANJE i VARANJELAGANJE i VARANJE

Laganje je aktivni oblik poremeaja u ponaanju to je svijesno govorenjeneistine

Laganje je poremeaj u ponaanju kada postoji namjera neugode i tete onomekome se upuuje

La ima za cilj dobivanje koristi, strah od kazne i prihvaanje u drutvu Moe biti i izraz identifikacije s ponaanjem najblie okoline ili iz navike

Varanje predstavlja reakciju (koja ne mora biti samo verbalna) na stanja u kojimapojedinac ne moe prihvatiti posljedice svog djelovanja pa trai drugo, povoljnijerijeenje koje nije u skladu s njegovim vrijednostima ili postupcima

Vrlo je esto u kolskim okolnostima Radi se o nauenom ponaanju zbog prevelikih zahtjeva


23/32

NEDISCIPLINIRANO PONAANJENEDISCIPLINIRANO PONAANJE

Uenik koji namjerno ometa nastavu i odvlai pozornost drugih uenika i uvlai ih usvoj svijet

Prema mirnijim uenicima je izrazito agresivan Rijetko kad napie zadau ili neto naui Kada ga profesor pokua kazniti, ne prihvaa kaznu, reagira vrlo negativno, psuje i

vrijea samog profesora ne potuje autoritet

KAKO IZAI NA KRAJ S NEDISCIPLINIRANIM UENICIMA?

Ostatku razreda je sigurno dosta takvog ponaanja pojedinaca bilo bi dobrodogovoriti s uenicima ignoriranje njegova ponaanja (na taj nain e on izgubitipubliku koja se zabavlja na raun njegova ponaanja)

Pronaite ga poslije nastave i recite mu na koji nain njegovo ponaanje utjee na vas(ali ne smijete izgledati previe ranjivo). Jednostavno mu recite to je problem i dajtemu do znanja da ete ga vi rijeiti bez obzira na njega

Ako je ikako mogue razgovarajte s njim kad je dobre volje

Ako ne reagira na kazne nemojte ih koristiti ponite se usmjeravati na pozitivnestvari i pohvaljujte ga za takvo ponaanje Ponekad isti uenik reagira drugaije na stil poduavanja (moda mu je potreban

strogi i vrst pristup, ali poten) NEMOJTE NJEGOVO PONAANJE SHVAATI OSOBNO I NEMOJTE SE

BRANITI. BUDITE SMIRENI I LJUBAZNI CIJELO VRIJEME! NIKADA SENEMOJTE SPUSTITI NA NJEGOVU RAZINU!

Pokuajte se poistovijetiti s njim i imati razumijevanja (bez obzira koliko to bilo teko)


24/32

AGRESIVNOSTAGRESIVNOST

Agresivan uenik je onaj koji na svaku provokacijureagira agresivno i ljutito, urla i stvara jo veeprobleme

Ponaa se vrlo negativno prema drugim uenicima urazredu, a oni ga se boje

Rijetko radi neto korisno na satu, ako ga se pokuakazniti reagira vrlo neprijateljski

Agesivna djeca imaju problema s kontroliranjembijesa (ili nisu nauili pozitivan oblik ponaanja)

Vrlo esto takva djeca nisu u stanju podnijeti poraz(u igrama i natjecanjima) i ne podnose prigovore

Veinom ne uviaju da su poinili pogreku, nego seosjeaju uvrijeenima Imaju ekstremno nisku toleranciju na frustraciju koja

polazi iz osjeaja nesigurnosti i nepovjerenja premanjihovoj socijalnoj sredini

Takva djeca su vrlo esto sklona dokazivanju nemogu podnijeti nijedan poraz, te se stalno morajudokazivati da su oni gore i nadmoni

Zbog toga se dive nasilnicima, identificiraju se s njimai oponaaju ih Verbalna agresivnost je puno ea ogleda se u

galami, vrijeanju, psovkama, tuakanju, ocrnjavanju,podsmijehivanju, kritizerstvu, ucjenjivanju

Kod agresivnosti problem je prikrivenost (npr.hotimino ili nehotimino razbijanje natpisa na koli,unitavanje predmeta ili uspomena nekome, kada jenetko u nevolji, agresivci uivaju u strahu drugih)


25/32

KAKO S AGRESIVNIM UENIKOM?KAKO S AGRESIVNIM UENIKOM?

Izbjegavajte sukobe s njim jer ga sukobi ine jo agresivnijim(pokuajte ostati mirni i vlastitim primjerom pokaite kako seneagresivno ponaati)

Biljeite sve incidente i sukobe u kojima se naao, pogotovo situacije ukojima je bio agresivan i u kojima je ugroavao sigurnost svih uenika

Dosljedno ograniite agresivno ponaanje djece. Kada dijete udari ili

gurne neko drugo dijete odmah prekinite agresivno ponaanje, ako jepotrebno i fiziki. Starija djeca neka smisle rijeenje nekog problema Jasno iznesite posljedice daljnjeg agresivnog ponaanja. Bude li dijete i

dalje ustrajalo u njemu odmah postupite u skladu s tim Pomozite agresivnoj djeci shvatiti kako njihovi postupci utjeu na druge,

ukaite im na znakove koji e im pomoi shvatiti kako se drugi osjeaju Pobrinite se za rtve agresije. Utjeite rtvu pred agresorom. Neka i

agresor pomogne rtvi Jasno dajte do znanja agresoru da neete trpjeti agresivno ponaanje Nagradite djecu za neagresivno ponaanje ako se inae agresivno

dijete primjereno ponaa naglasite to djetetu i drugima, kako bi svi

uvidjeli da se to dijete zna i dobro ponaati


26/32

DIJAGNOZA POREMEAJA U PONAANJUDIJAGNOZA POREMEAJA U PONAANJU

Mlada osoba s poremeajima u ponaanju vrlorijetko ili gotovo nikada sama ne trai pomo, ve je

najee okolina ta koja smatra njegovo ponaanjekrajnje bezobzirnim i nekontroliranim To uzrokuje kod strunjaka veliku potekou

prilikom dijagnostike zbog nesuradnje djece Vrlo je vano kod postavljanja dijagnoze poseban

osvrt na stanje u obitelji Dijagnozu poremeaja u ponaanju postavlja tim

strunjaka koji se sastoji od socijalnog pedagoga,psihijatra, psihologa i socijalnog radnika Vrlo je vano promatrati dijete 24 sata na dan kako

bi se donijela dijagnoza pup- a (dijagnostika uDugavama) jer ponekad djeca pokazuju poremeajeu ponaanju samo u jednoj sredini (npr. koli) tonije dovoljno za dijagnozu

Takoer je i vrlo vano vremensko trajanjeporemeaja Muki spol je riziniji za pojavu poremeaja u

ponaanju u omjeru 1:4 Istraivanja su pokazala kako 40 50 % djece s

poremeajima u ponaanju zavri s anitsocijalnimporemeajima linosti ili kao kriminalci sa stalnim

recidivima kriminalnih djela


27/32

TRETMAN POREMEAJA U PONAANJUTRETMAN POREMEAJA U PONAANJU

Ope je prihvaen stav da je tretman ove djece teak, dugotrajan i naalostpovremeno neuspjean

OPE PRIHVAENI PRINCIPI TRETMANA SU: S tretmanom treba zapoeti to ranije Intervencija treba trajati kontinuirano i dovoljno dugo (veina autora predlae

kako bi tretman djece s poremeajima u ponaanju trebao trajati tijekom cijelogdana u specifinim uvjetima)

Tretman se treba provoditi i s cijelokupnim djetetovim okruenjem Intervencija treba biti stalna u svim sredinama djeteta i u svako vrijeme Terapijski pristup treba biti multimodalan i ne odnositi se samo na oblike

ponaanja, ve zahvatiti to je vie mogue vei broj psiholokih dimenzija osobekao to su kognicija, moralno miljenje, edukacija, rekreacija, vjetine socijalnogfunkcioniranja

Tretman treba osigurati zatitu pojedinca od socijalne izolacije koja se dogaaovoj djeci u drutvu

Farmakoterapija daje mali doprinos u tetmanu djece i mladih s poremeajima uponaanju

Danas kod nas postoje neadekvatni uvjeti za tretman, ali svaki profesionalac prijesvega treba biti motiviran i strpljiv za rad s takvom djecom, a prava pomorezultira tek kada se udrue znanja i vjetine strunjaka razliitih profesija

Promjene su mogue, ali najvanije je motivirati dijete


28/32

SUVREMENI ODNOS DRUTVA PREMA OSOBAMA S POREMEAJIMASUVREMENI ODNOS DRUTVA PREMA OSOBAMA S POREMEAJIMAU PONAANJUU PONAANJU

Kroz povijest populacija s poremeajima u ponaanju je bilasegregirana, odbacivana ili odvajana s ciljem zatite drutva

Suvremeni odnos drutva prema takvim osobama karakteriziraju ovanaela:

1. Orijentacija na pozitivno u linosti i ponaanju ovjeka2. Princip minimalne segregacije i maksimalne integracije3. Princip prednosti prevencije nad kurativnim radom

Tamo gdje postoji odgoj mogue je oekivati i uspjeh

PREVENCIJAbolje sprijeiti nego lijeiti jedna od kljunih orijentacija

odnosa prema osobama s poremeajima u ponaanju


29/32

POVEZANOST TEKOA U RAZVOJU iPOVEZANOST TEKOA U RAZVOJU iUENJU, te POREMEAJA U PONAANJUUENJU, te POREMEAJA U PONAANJU

Tekoe u razvoju djece i mladei izazivajuspecifine probleme i potrebe djece

Vrlo esto, ovisno o vrsti i stupnju potekoe urazvoju, djeca koja su integrirana u redovnekole zaostaju za predvienim gradivom, tenastaju potekoe u uenju

Potekoe u uenju su rezultat nagomilavanjagradiva, to rezultira opim zaostajanjem iotporom uenika spram uenju, jer vrlo estodoivljavaju neuspjeh

Nakon nekog vremena, djeca ne mogu pratitinastavno gradivo jer ga ne razumiju, torezultira dosadom i disciplinskim problemima

Disciplinski problemi su povezani sporemeajima u ponaanju

SVE TO REZULTIRA ZAARANIM KRUGOM kojise moe ukloniti timskim radom svih djelatnikakole, roditelja, samog uenika, lokalnezajednice i drave u cjelini


30/32

INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMAINTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

Kod integracije djece s posebnim potrebama vrlo je vano voditibrigu o specifinim potrebama svakog djeteta, te to je viemogue suraivati sa obitelji

Mogunosti obitelji da se nose s potekoama vlastitog djeteta,uz pomo kole i strunjaka bit e presudna za kasniji ivotniuspjeh takve djece

Trijada roditelj dijete kola trebala bi biti neraskidiva ikoordinirana

Klju uspjeha u radu s takvom djecom je suradnja profesionalacai strunjaka kako unutar institucije, tako i izmeu institucija

Suradnja i pravodobni protok informacija na svim razinama esto

su klju u rijeavanju problema

Odgovornost za prevenciju, prepoznavanje, intervenciju itretman djece s posebnim potrebama je na svima nama!


31/32

JEDAN UITELJ (PEDAGOG) VIE,JEDAN UITELJ (PEDAGOG) VIE,STO POLICAJACA MANJE!STO POLICAJACA MANJE!

JEDNA KOLA VIE, JEDANJEDNA KOLA VIE, JEDANZATVOR MANJEZATVOR MANJE


32/32

HVALA NA POZORNOSTI!HVALA NA POZORNOSTI!

Documents

Ucenici s Teskocama u Razvoju i Ucenju