51
Broj 11.048, cijena 0,8 KM Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com zz De`urni telefon 212-848 ^etvrtak, 27. jul 2006. 9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1 ISSN 1 8 4 0 - 1 1 5 5 SPORAZUM o zajedni~koj po- slovno-tehni~koj saradwi, potpisan ju~e u Bawoj Luci izme|u "Elektro- privrede Republike Srpske# i "Hol- ding slovenske elektrane# iz Qubqa- ne, republi~ki ministar privrede, energetike i razvoja Milan Jeli} oka- rakterisao je kao "istorijski ~in#. Ministar je ovu tezu potkrijepio podatkom da je rije~ o ulagawu u Ter- moelektranu "Ugqevik# i kapacite- tu od 600 megavata, kao i rekonstruk- ciji postoje}e termoelektrane, kapa- citeta 300 megavata, tokom narednih {est do sedam godina. - "Holding slovenske elektrane# imaju namjeru da u ove kapacitete ulo- `e 650 miliona evra - naglasio je mi- nistar Jeli} i dodao da }e na ovaj na- ~in "Elektroprivreda# rije{iti mnoge probleme, kao {to su moderni- zacija kapaciteta i kvalitetno snab- dijevawe stanovni{tva i privrede elektri~nom energijom. Sporazum, za ~ije potpisivawe je saglasnost dala republi~ka Vlada, ima za ciq rekonstrukciju i moder- nizaciju postoje}e i izgradwu druge faze Termoelektrane u Ugqeviku, iz- gradwu novih hidroelektrana u Srp- skoj, nau~no-tehni~ku saradwu, zajed- ni~ki nastup na tr`i{tu i pove}awe me|usobne trgovine. - Utvr|ivawe relacija izme|u "Holdinga slovenske elektrane# i "Elektroprivrede# obavi}e nezavisna evropska ku}a, izabrana putem tende- ra. Ovaj vid povezivawa je veliki do- prinos u stvarawu jednog prepozna- tqivog privrednog sistema - rekao je Milan Jeli}. Generalni direktor "Holdinga slovenske elektrane# Jo`e Zago- `en ocijenio je potpisani spora- zum kao "prvi korak ka dugoro~noj saradwi#. - U na{oj razvojnoj strategiji, Re- publika Srpska je prvi ciq na putu prodora prema jugoisto~noj Evropi. Sve potpisane ugovore, koji }e vrlo brzo uslijediti, u potpunosti }emo po{tovati - obe}ao je Zago`en, na- pomiwu}i da }e u svaki megavat sna- ge ugqevi~ke termoelektrane biti ulo`eno oko milion evra. I biv{a slovena~ka "Elektropri- vreda# je u socijalisti~koj Jugosla- viji ulagala u Rudnik i termoelek- tranu "Ugqevik#, od kada i datiraju svi do danas nera{~i{}eni ra~uni. Ministar Jeli} nije mogao da preci- zira koliko Slovenija potra`uje od "Elektroprivrede Srpske#, ali je na- pomenuo da se eventualno poravnawe ne}e odraziti na potpisani sporazum, jer je to poseban set pitawa. - Ovaj sporazum je po~etak nove ere i stvarawa zajedni~ke firme. Iz sporazuma }e iza}i razni ugovo- ri, koji }e rezultovati ve}om pro- izvodwom elektri~ne energije, a to }e se uklopiti u strategiju razvoja na{e "Elektroprivrede# - rekao je direktor ovog sistema Pantelija Daki}. ¥ D. VRHOVAC MIHAJLOVI] POTPISAN UGOVOR O PREUZIMAWU POSLOVNIH ZGRADA " TELEKOMA" PRODAJA MO@E DA PO^NE GLAMO^ANI, JEDANAEST GODINA POSLIJE STRANCI U ZAVI^AJU Strana 3. MINISTARSTVO ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE Pre|en prag siroma{tva Strana 7. \ Istorijski sporazum: Slovenci ula`u milion evra po megavatu (Snimio M. [UKALO) RAFINERIJA Govore}i o privatizaciji Ra- finerije nafte u Brodu, ministar Jeli} je rekao da je taj posao "na samom kraju# i da je "ostalo pita- we usagla{avawa cijene#. - Postoji svojevrsna "peta ko- lona# i grupe koje opstrui{u pro- daju Rafinerije. To su qudi koji se bave sivom ekonomijom i koji primaju velike pare da Rafineri- ja ne proradi. Va`no je da tran- sformi{emo vlasni~ku strukturu u ovom preduze}u i stvorimo pret- postavke za uspje{no poslovawe privrednog giganta, kakav je brod- ska Rafinerija nafte - istakao je Milan Jeli}. JO[ ~etiri da- na ostala su do obi- qe`avawa 63. godi- {wice izla`ewa "Glasa Srpske#. Po- vodom predstoje}eg ro|endana na{eg li- sta, direktor bawo- lu~kog Centra za me|unarodne odnose Milo{ [olaja je izjavio: - "Glas# je list sa najdu`om tradicijom u Republici Srpskoj i BiH, i jedan od najva`nijih stubova demokratije na ovim prostorima. Cijelo vrijeme postojawa, "Glas Srpske# je vi{estruko {irio ideju slobode misli i slobode {tampe, doprinose}i razvoju demokratije i u~vr{}i- vawu dr`avnih institucija. I u najte`im vremenima, u vrijeme svojih prvih dana i u toku Drugog svjet- skog rata, kao i u po- sqedwoj deceniji 20. vijeka, "Glas Srp- ske# je ostao oslonac {irewa i razmjene ideja, misli i in- formacija. I danas, kada se u Republici Srpskoj spomenu mediji, prva asocijaci- ja je "Glas# i ona se nikada ni- je mijewala, ~ak ni kada je list povremeno mijewao naziv. I u dana{we vrijeme list je nosilac informacija bez ko- jih se ne mo`e ni zamisliti upo- znavawe sa situacijom i doga|a- jima u Republici i okru`ewu. Zbog svega {to "Glas Srp- ske# zna~i, zbog svega {to osje- }amo prema tim dnevnim novi- nama, list zaslu`uje na{u punu pa`wu i podr{ku. ¥ Da. P. SAD USD 1 1.536452 1.553849 1.566557 V. Britanija GBP 1 2.830016 2.858774 2.890107 [vajcarska CHF 1 1.227669 1.241324 1.253737 Japan JPY 100 1.302159 1.329592 1.355309 Australija AUD 1 1.164044 1.178282 1.191745 Kanada CAD 1 1.346427 1.365517 1.378468 Danska DKK 1 0.258864 0.262140 0.265024 Norve{ka NOK 1 0.243330 0.246512 0.249120 EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 [vedska SEK 1 0.208737 0.211551 0.213813 Hrvatska HRK 100 26.423223 26.921266 27.419310 Srbija i Crna Gora CSD 100 2.245124 2.352454 2.432217 Slovenija SIT 100 0.799814 0.816119 0.832459 Turska TRY 1 0.977660 1.021962 1.059132 78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemlja Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Srednji za devize Prodajni za devize Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 27.7.2006. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa Sporazum ima za ciq rekonstrukciju i modernizaciju postoje}e i izgradwu druge faze Termoelektrane u Ugqeviku, izgradwu novih hidroelektrana u Srpskoj, nau~no-tehni~ku saradwu, zajedni~ki nastup na tr`i{tu i pove}awe me|usobne trgovine ULOG OD 650 MILIONA EVRA SPORAZUM IZME\U " ELEKTROPRIVREDE SRPSKE" I " SLOVENSKIH ELEKTRANA" U SUSRET GODI[WICI " GLASA SRPSKE" Stub demokratije

U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Broj 11.048, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com

zz

De`urni telefon 212-848�

^etvrtak, 27. jul 2006.

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

SPORAZUM o zajedni~koj po-

slovno-tehni~koj saradwi, potpisan

ju~e u Bawoj Luci izme|u "Elektro-

privrede Republike Srpske# i "Hol-

ding slovenske elektrane# iz Qubqa-

ne, republi~ki ministar privrede,

energetike i razvoja Milan Jeli} oka-

rakterisao je kao "istorijski ~in#.

Ministar je ovu tezu potkrijepio

podatkom da je rije~ o ulagawu u Ter-

moelektranu "Ugqevik# i kapacite-

tu od 600 megavata, kao i rekonstruk-

ciji postoje}e termoelektrane, kapa-

citeta 300 megavata, tokom narednih

{est do sedam godina.

- "Holding slovenske elektrane#

imaju namjeru da u ove kapacitete ulo-

`e 650 miliona evra - naglasio je mi-

nistar Jeli} i dodao da }e na ovaj na-

~in "Elektroprivreda# rije{iti

mnoge probleme, kao {to su moderni-

zacija kapaciteta i kvalitetno snab-

dijevawe stanovni{tva i privrede

elektri~nom energijom.

Sporazum, za ~ije potpisivawe je

saglasnost dala republi~ka Vlada,

ima za ciq rekonstrukciju i moder-

nizaciju postoje}e i izgradwu druge

faze Termoelektrane u Ugqeviku, iz-

gradwu novih hidroelektrana u Srp-

skoj, nau~no-tehni~ku saradwu, zajed-

ni~ki nastup na tr`i{tu i pove}awe

me|usobne trgovine.

- Utvr|ivawe relacija izme|u

"Holdinga slovenske elektrane# i

"Elektroprivrede# obavi}e nezavisna

evropska ku}a, izabrana putem tende-

ra. Ovaj vid povezivawa je veliki do-

prinos u stvarawu jednog prepozna-

tqivog privrednog sistema - rekao je

Milan Jeli}.

Generalni direktor "Holdinga

slovenske elektrane# Jo`e Zago-

`en ocijenio je potpisani spora-

zum kao "prvi korak ka dugoro~noj

saradwi#.

- U na{oj razvojnoj strategiji, Re-

publika Srpska je prvi ciq na putu

prodora prema jugoisto~noj Evropi.

Sve potpisane ugovore, koji }e vrlo

brzo uslijediti, u potpunosti }emo

po{tovati - obe}ao je Zago`en, na-

pomiwu}i da }e u svaki megavat sna-

ge ugqevi~ke termoelektrane biti

ulo`eno oko milion evra.

I biv{a slovena~ka "Elektropri-

vreda# je u socijalisti~koj Jugosla-

viji ulagala u Rudnik i termoelek-

tranu "Ugqevik#, od kada i datiraju

svi do danas nera{~i{}eni ra~uni.

Ministar Jeli} nije mogao da preci-

zira koliko Slovenija potra`uje od

"Elektroprivrede Srpske#, ali je na-

pomenuo da se eventualno poravnawe

ne}e odraziti na potpisani sporazum,

jer je to poseban set pitawa.

- Ovaj sporazum je po~etak nove

ere i stvarawa zajedni~ke firme.

Iz sporazuma }e iza}i razni ugovo-

ri, koji }e rezultovati ve}om pro-

izvodwom elektri~ne energije, a to

}e se uklopiti u strategiju razvoja

na{e "Elektroprivrede# - rekao je

direktor ovog sistema Pantelija

Daki}.

¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

POTPISAN UGOVOR O PREUZIMAWU

POSLOVNIH ZGRADA

"

TELEKOMA"

PRODAJA MO@E

DA PO^NE

GLAMO^ANI, JEDANAEST

GODINA POSLIJE

STRANCI

U ZAVI^AJU

Strana 3.

MINISTARSTVO ZDRAVQA

I SOCIJALNE ZA[TITE

Pre|en prag

siroma{tva

Strana 7.

\Istorijski sporazum: Slovenci ula`u milion evra po megavatu(Snimio M. [UKALO)

RAFINERIJA

Govore}i o privatizaciji Ra-

finerije nafte u Brodu, ministar

Jeli} je rekao da je taj posao "na

samom kraju# i da je "ostalo pita-

we usagla{avawa cijene#.

- Postoji svojevrsna "peta ko-

lona# i grupe koje opstrui{u pro-

daju Rafinerije. To su qudi koji

se bave sivom ekonomijom i koji

primaju velike pare da Rafineri-

ja ne proradi. Va`no je da tran-

sformi{emo vlasni~ku strukturu

u ovom preduze}u i stvorimo pret-

postavke za uspje{no poslovawe

privrednog giganta, kakav je brod-

ska Rafinerija nafte - istakao je

Milan Jeli}.

JO[ ~etiri da-

na ostala su do obi-

qe`avawa 63. godi-

{wice izla`ewa

"Glasa Srpske#. Po-

vodom predstoje}eg

ro|endana na{eg li-

sta, direktor bawo-

lu~kog Centra za

me|unarodne odnose

Milo{ [olaja je izjavio:

- "Glas# je list sa najdu`om

tradicijom u Republici Srpskoj

i BiH, i jedan od najva`nijih

stubova demokratije na ovim

prostorima.

Cijelo vrijeme postojawa,

"Glas Srpske# je vi{estruko

{irio ideju slobode misli i

slobode {tampe, doprinose}i

razvoju demokratije i u~vr{}i-

vawu dr`avnih institucija.

I u najte`im vremenima, u

vrijeme svojih prvih dana i u

toku Drugog svjet-

skog rata, kao i u po-

sqedwoj deceniji 20.

vijeka, "Glas Srp-

ske# je ostao oslonac

{irewa i razmjene

ideja, misli i in-

formacija.

I danas, kada se u

Republici Srpskoj

spomenu mediji, prva asocijaci-

ja je "Glas# i ona se nikada ni-

je mijewala, ~ak ni kada je list

povremeno mijewao naziv.

I u dana{we vrijeme list

je nosilac informacija bez ko-

jih se ne mo`e ni zamisliti upo-

znavawe sa situacijom i doga|a-

jima u Republici i okru`ewu.

Zbog svega {to "Glas Srp-

ske# zna~i, zbog svega {to osje-

}amo prema tim dnevnim novi-

nama, list zaslu`uje na{u punu

pa`wu i podr{ku. ¥ Da. P.

SAD USD 1 1.536452 1.553849 1.566557V. Britanija GBP 1 2.830016 2.858774 2.890107[vajcarska CHF 1 1.227669 1.241324 1.253737Japan JPY 100 1.302159 1.329592 1.355309Australija AUD 1 1.164044 1.178282 1.191745Kanada CAD 1 1.346427 1.365517 1.378468Danska DKK 1 0.258864 0.262140 0.265024Norve{ka NOK 1 0.243330 0.246512 0.249120EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.208737 0.211551 0.213813Hrvatska HRK 100 26.423223 26.921266 27.419310Srbija i Crna Gora CSD 100 2.245124 2.352454 2.432217Slovenija SIT 100 0.799814 0.816119 0.832459Turska TRY 1 0.977660 1.021962 1.059132

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 27.7.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa

Sporazum ima za ciq rekonstrukciju i modernizaciju postoje}e

i izgradwu druge faze Termoelektrane u Ugqeviku, izgradwu

novih hidroelektrana u Srpskoj, nau~no-tehni~ku saradwu,

zajedni~ki nastup na tr`i{tu i pove}awe me|usobne trgovine

ULOG OD 650 MILIONA EVRA

SPORAZUM IZME\U

"

ELEKTROPRIVREDE SRPSKE" I

"

SLOVENSKIH ELEKTRANA"

U SUSRET GODI[WICI

"

GLASA SRPSKE"

Stub demokratije

Page 2: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

^ITAVA je 1941.

godina za nas bila dra-

mati~na, ali su ipak

najdramati~niji bili

julski dani. Rat je otpo-

~eo `estokim bombar-

dovawem Beograda 6.

aprila i istovremenim

prodorom wema~kih,

italijanskih, ma|ar-

skih i bugarskih trupa

sa svih strana.

Drama je zapravo otpo~ela de-

setak dana ranije, kada je vlada

Cvjetkovi}-Ma~ek 25. marta pot-

pisala pristupawe Jugoslavije

Trojnom paktu, da bi ve} dva dana

kasnije, 27. marta, bila zba~ena.

Rat je bio neizbje`an i svi su sa

zabrinuto{}u pratili razvoj do-

ga|aja. Ve}ina je naroda bila za

odbranu. Sje}am se `eqezni~kog

transporta u kojem su vojnici s

borbenim odu{evqewem s pjesmom

kretali u rat. Ali Jugoslavija,

rastrgana unutra{wim suprotno-

stima i lo{im me|unacionalnim

odnosima, za sukob takvih razmje-

ra nije bila spremna ni politi~-

ki ni vojni~ki. Koncepcija fron-

talne odbrane na svim granicama,

pod takvim okolnostima, bila je

potpuno nerealna. Svima je to bi-

lo jasno, vaqda i vojnom vrhu, ali

se i nadaqe sve kretalo u tom smje-

ru, i mobilizacija i pokreti tru-

pa, da bi se ve} kod prvih prodo-

ra neprijateqskih snaga sve po~e-

lo ru{iti i dovelo do rasula voj-

ske. Agonija je trajala svega 12 da-

na. Kapitulacija je potpisana 17.

aprila, a mase na{ih mladih qu-

di palo u ropstvo i otjerano u We-

ma~ku. Tako je zavr{ena jedna eta-

pa relativno mirnog zajedni~kog

`ivota jugoslovenskih naroda, a

otpo~ela druga surova, te{ka i

krvava.

Jugoslavija je raskomadana.

Osvaja~i su svojim zemqama pri-

pojili dijelove wene teritorije,

a na ostalim podru~jima usposta-

vili kvislin{ke organe vlasti.

Jedino su komunisti, zahvaquju}i

dubokoj ilegalnosti i idejnoj sna-

zi, sa~uvali ~vrstinu i kompakt-

nost svoje organizacije. Kroz 20

godina ilegalnog rada odgajali su,

pripremali i ~eli~ili svoje ka-

drove, upozoravaju}i kakva nam

opasnost prijeti od fa{izacije

zemqe, a sada se to po~elo i ostva-

rivati. Zaredali su progoni, de-

portacije i teror.

Od kapitulacije Jugoslavije

do napada Wema~ke na Sovjetski

savez pro{la su samo dva mjeseca,

ali su se u tom kratkom periodu u

svijesti qudi pod uticajem okol-

nosti doga|ale i odvijale velike

i brze promjene. Na podru~ju Hr-

vatske i Bosne oformqena je kva-

zi-dr`ava NDH, u kojoj su vlast

nacisti prepustili svojim sluga-

ma, fa{isti~ki orijentisanim

ekstremnim hrvatskim naciona-

listima, usta{ama. Ve} odmah na

po~etku, od prvog dana, pokazali

su }ud i zaveli strahovladu.

O{tricu su usmjerili prema pra-

voslavnom stanovni{tvu, Srbima,

a zatim i Jevrejima, ispo~etka pri-

kriveno, zatvarawem i ubistvima

vi|enijih qudi i sve{tenika, a

kasnije otvoreno. Pozovu seqake

na radnu akciju, na izgradwu puta,

zajedno s alatom, i qudi se odazo-

vu - ali se niko ne vrati. Zle vi-

jesti su se brzo {irile, ali i s

nevjericom primane: "Pa kako }e

dr`ava svoj narod ubijati?#

Kad su po~ela masovna ubistva

i uporedo progoni ~itavih poro-

dica u logore i transportovani u

Srbiju, sve je ve} bilo jasno. Qu-

di su se po~eli sklawati i skri-

vati od vlasti i usta{a, a kraji-

{kom ~ovjeku nije trebalo mnogo

pa da se prihvati oru`ja, kojeg je

dosta bilo skrivenog jo{ od april-

skog rata - ali gdje su vo|e?

Vi|eniji qudi, politi~ari i

sve{tenici, ako ve} nisu ubijeni,

otjerani su u Srbiju, a narod ostao

sam. Bez vo|stva i ~vrste organi-

zacije svaka bi buna ili ustanak

bili osu|eni na propast i krvavo

ugu{eni.

Prelomni je mome-

nat nastupio napadom

Wema~ke na Sovjetski

Savez 22. juna 1941. go-

dine. Tek tada je otpo-

~eo pravi rat, a sve do-

tad, mawe ili vi{e, bi-

lo je samo {etawe we-

ma~kih trupa kroz

Evropu. Sada su se su-

kobili sa ideolo{kim

protivnikom, a ideo-

lo{ki i vjerski ratovi uvijek su

najte`i. Za jugoslovenske komu-

niste to je bio po~etak kona~nog

obra~una, i spremno su ga do~eka-

li. Ve} isto jutro tajno su se sa-

stajali, sklawali i odlu~ivali

{ta da se radi. Znali su vrlo do-

bro fa{iste i {ta ih ~eka, i wih

i narod, ako im se ne suprotstave.

Komunisti su snagu uvijek gle-

dali u narodnim masama. Razra|i-

vana je koncepcija op{tenarodne

borbe sa partizanskom taktikom

ratovawa. Ve} pet dana nakon na-

pada na Sovjetski Savez obrazo-

van je Glavni {tab Narodnooslo-

bodila~kih partizanskih odreda

Jugoslavije i upu}eni kadrovi na

teren radi rukovo|ewa oru`anom

borbom. ^etvrtog jula Politbi-

ro Centralnog komiteta donosi

odluku o dizawu ustanka, jer je i u

narodu strpqewe bilo pri vrhun-

cu, samo se ~ekala prva pu{ka.

Uskoro su po~ele prve orga-

nizovane ustani~ke akcije, najpri-

je u Srbiji, zatim u Crnoj Gori, pa

u Sloveniji. Kod nas su ustanici

zauzeli Drvar 27. jula. Taj datum

i obiqe`avamo, a Drvar je postao

`ari{te ustanka u Krajini. Heroj-

ska se borba razbuktala...

Na op{tenarodni karakter

oslobodila~ke borbe ukazuje i jed-

na izuzetno va`na ~iwenica - ve-

liko u~e{}e `ena, prvenstveno

omladine, djevojaka u woj. Nije mi

poznato da je i u jednom ratu i u

bilo kojoj vojsci u~estvovalo tako

mnogo `ena kao u na{oj Narodno-

oslobodila~koj vojsci. Nismo ni

svjesni kakav je to draguq u isto-

riji na{ih naroda. Svaka bi se ze-

mqa ponosila time. Zajedno su

i{le i Ai{a i Stana i Kata, jer

u partizanima niko nije pitao ni

za vjeru ni za nacionalnost. Mno-

ge su od wih dale ̀ ivote bore}i se

rame uz rame s ostalim borcima u

jedinicama partizanskih brigada

i odreda. One su time i visoko di-

gle stijeg ravnopravnosti me|u po-

lovima. Iza Kosova boja, `ene i

djevojke su vidale rawenike, u na-

rodu opjevane kao Kosovka djevoj-

ka, a svaka je partizanka kroz ~e-

tiri godine rata bila i ratnik i

Kosovka djevojka ujedno.

I Bawa Luka je kao i cijela

Krajina dala ~itavu plejadu `ena

boraca, posebno omladinki i dru-

gih antifa{istkiwa. Oko tride-

set bawolu~kih ulica obiqe`e-

ne su wihovim imenima, ali je da-

leko ve}i broj onih drugih bezi-

menih partizanki, a sve su one kao

cjelina zaslu`ile op{tenarodno

priznawe.

Nasuprot tome, danas, u op-

{tem padu qudskih vrijednosti,

javqaju se i tendencije da se na ̀ e-

nu, ru{e}i joj dostojanstvo, gleda

kao na robu. Ni nas to nije mimo-

i{lo. Negiraju se vrijednosti i

ru{e znamewa iz Narodnooslobo-

dila~kog rata. Tre}ina naziva uli-

ca po imenima bawolu~kih parti-

zanki je ukinuta, posebno musli-

manki, koja su sva ukinuta, iako se

zna da `eni iz patrijarhalne mu-

slimanske porodice nije bilo la-

ko biti partizanka. Ovakva se za-

strawivawa moraju ispravqati.

Jednom, ve} davno, {etaju}i po

Kalemegdanu, nai{ao sam na vele-

qepan spomenik. Na wemu je pisa-

lo Spomenik zahvalnosti Fran-

cuskoj. Na{ao sam kasnije da je to

djelo na{eg vrhunskog kipara Iva-

na Me{trovi}a, iz 1930. godine.

Sje}aju}i se toga, sre}an bih bio

kada bi u na{em gradu, u srcu Kra-

jine, u nekom od wegovih parkova,

{etaju}i kao po Kalemegdanu, vi-

dio spomenik zahvalnosti jugosla-

venskim partizankama. ¥

SJE]AWA I RAZMI[QAWA

UZ JULSKE DANE

2

Pi{e Bo`o RADMAN

PREDSJEDNIK Socija-

listi~ke partije Petar \o-

ki} sa zadovoqstvom isti~e

da je ova partija prva u Bosni

i Hercegovini, poslije svega

{to se posqedwih 15 godina

dogodilo, po~ela da obiqe-

`ava zna~ajne datume iz Dru-

gog svjetskog rata:

- Antifa{isti~ki pokret

i herojstvo na{eg naroda u

Drugom svjetskom ratu zaslu-

`uje pa`wu budu}ih genera-

cija, jer se na tom temequ mo-

ra graditi inspiracija da do-

bro pobje|uje zlo. Mi kao na-

rod treba da se ponosimo da

smo u te{kom vremenu za ci-

jelu jednu civilizaciju, kada

je fa{izam harao Evropom,

satirao tako mo}ne zemqe

kao {to su Francuska, Engle-

ska i Rusija, stali uz bok svim

progresivnim narodima i su-

protstavili se, uz velike `r-

tve, toj po{asti civilizaci-

je. S koqena na koqeno, kao

u narodnoj pjesmi, prenosi}e

se pri~e o herojstvu na Su-

tjesci, Kozari, o Trnovu, Dr-

varu, Mili}a Gaju...

?Za vrijeme vla-

davine Srpske

d e m o k r a t s k e

stranke o antifa-

{izmu se nije uop-

{te govorilo?

- Sva sre}a da

je to vrijeme na-

{a tu`na pro-

{lost, ali treba

re}i da je i tada

Socijalisti~ka

partija Republi-

ke Srpske odlazi-

la na susrete sa

narodom na sveta

mjesta iz Drugog

svjetskog rata. I

u bli`oj pro{lo-

sti, u vrijeme

prethodne vlade,

potiskivao se an-

tifa{izam, dok je

sada{wa vlada bila

predvodnik i organi-

zator susreta na Su-

tjesci i Kozari i sa-

da u Mili}a Gaju i mnogim dru-

gim mjestima Republike Srp-

ske. Na Sutjesci i Kozari pre-

mijer Milorad Dodik uputio

je jasne i sna`ne poruke koje

nedvosmisleno govore da je an-

tifa{izam na{a tekovina ko-

je se nikad ne}emo odre}i.

?Novo vrijeme donijelo je i

nove manire, uz stare obi-

~aje, kada se obiqe`avaju da-

tumi iz Narodnooslobodila~-

kog rata?

- U pro{losti su se ~inile

gre{ke... Za{to bi sada bje`a-

li od toga da crkveni veliko-

dostojnici slu`e parastos, jer

u partizanskim jedinicama bi-

lo je tek pet odsto komunista,

a sve vrijeme su se partizanske

jedinice izjedna~avale sa ko-

munisti~kim pokretom. To je

istorijski neta~no, jer parti-

zani su bili narodna vojska ko-

ja je branila pravo na `ivot i

opstanak kompletnog naroda.

Nikom dobronamjernom ne sme-

ta i ne treba da smeta {to se

sada slu`i pomen za pokoj du-

{e...

?U Republici Srpskoj pono-

vo gore julske vatre.

- Mene to raduje, ne samo

kao predsjednika Socijalisti~-

ke partije, ve}, ponavqam, kao

~ovjeka koji se ponosi time da

je pripadnik naroda koji se me-

|u prvima u porobqenoj Evro-

pi suprotstavio fa{izmu, pla-

}aju}i skupu cijenu, koju je ta

ista Evropa ponekad minimizi-

rala. Me|utim, istina se nika-

da ne mo`e sakriti, {to i po-

tvr|uju brojni susreti povodom

julskih sve~anosti - rekao je

predsjednik Socijalisti~ke

partije Petar \oki}.

¥ Qubi{a JAVORAC

PETAR \OKI], PREDSJEDNIK SOCIJALISTI^KE PARTIJE

ANTIFA[IZAM

NARODNA TEKOVINAPonosan sam {to sam pripadnik naroda koji se me|u

prvima u porobqenoj Evropi suprotstavio fa{izmu,

pla}aju}i skupu cijenu, koju je ta ista Evropa ponekad

minimizirala. Me|utim, istina se nikada ne mo`e

sakriti, ka`e Petar \oki}

\Petar \oki}: Herojstvo na{eg

naroda zaslu`uje pa`wu

budu}ih generacija

POLAGAWEM vijenaca i

odavawem po{te poginulim

borcima NOR-a danas }e se na

spomen-obiqe`ju na Baw Brdu

- [ehitlucima u Bawoj Luci

uz prigodan kulturno-umjetni~-

ki program sve~ano obiqe`i-

ti 27. jul, Dan ustanka naroda

BiH protiv fa{izma i doma-

}ih izdajnika.

Organizatori sve~anosti

su Gradska organizacija SUB-

NOR-a, Dru{tvo "Josip Broz

Tito# i Savez komunista BiH.

- Du`nost nam je da odamo

po{tu svim herojima, borcima

i `rtvama fa{isti~kog i iz-

dajni~kog terora, koji su no{e-

ni patriotizmom i uro|enim

buntom protiv sile oslobodi-

li prvu veliku teritoriju u po-

robqenoj Evropi - ka`e se u

poruci Organizacionog odbora

za obiqe`avawe Dana ustanka.

U najte`im uslovima i uz

ogromne `rtve, dodaje se u po-

ruci, izvedene su briqantne po-

bjede koje su napa}enom narodu

omogu}ile da slobodno i demo-

kratski `ivi u zajedni~koj

otaxbini, kao zajednici brat-

skih naroda i gra|ana.

- Moramo sve u~initi da

hitno poka`emo sebi i ~ovje-

~anstvu da imamo visok prag

kulture i tolerancije, znawa,

sposobnosti i solidarnosti za

zajedni~ku budu}nost - ka`e se

u poruci.

Priznajmo iskreno i po-

{teno, dodaje se, sve gre{ke

i propuste, po{tujmo nacio-

nalne i vjerske razlike i gra-

dimo poru{ene mostove, jer

}emo samo tako vratiti izgu-

bqeni ugled i qudsko dosto-

janstvo.

Prigodna sve~anost kao

podsje}awe na dan kada je upra-

vo u Drvaru pukla prva usta-

ni~ka pu{ka u BiH po~e}e po-

lagawem vijenaca na Spome-

nik ̀ rtvama fa{isti~kog te-

rora u centru grada, a bi}e na-

stavqena velikim narodnim

zborom na kojem }e se po{to-

vaoci tradicije NOR-a i pre-

`ivjeli borci podsjetiti na

ovaj zna~ajan datum iz slavne

pro{losti.

^estitke borcima NOR-

a, koji su se pridru`ili {i-

rokom frontu svjetske anti-

fa{isti~ke koalicije, ju~e

je uputila i Socijalisti~ka

partija.

- Ogromnim ̀ rtvama i bor-

bom za slobodu, istinu i prav-

du borci NOR-a ispisali su naj-

qep{e stranice istorije svih

naroda sa prostora BiH i biv-

{e Jugoslavije - navodi se u sa-

op{tewu ove stranke.

Socijalisti~ka partija, do-

daje se u saop{tewu, poziva sve

gra|ane da iza|u na mjesta gdje

}e se obiqe`avati 27. jul, kao

"datum na koji svi mo`emo bi-

ti ponosni#.

- Predla`emo SUBNOR-u

i Vladi Republike Srpske, kao

pokrovitequ manifestacije, da

omogu}e sve{tenicima Srpske

pravoslavne crkve da na mjesti-

ma masovnog stradawa rodoqu-

ba odr`e parastos - ka`e se u

saop{tewu.

¥ D. MOMI]

DANAS SE [IROM SRPSKE OBIQE@AVA DAN USTANKA NARODA BiH

PROTIV FA[IZMA

BAWA LUKA - Poslije

59 godina ~ekawa, Savez udru-

`ewa boraca Narodnooslo-

bodila~kog rata Republike

Srpske uselio je u sopstvene

kancelarije, i to u samom cen-

tru grada.

Poslovni prostor u Ulici

Kraqa Alfonsa 1/3 svojevrsni

je poklon Administrativne

slu`be grada Bawe Luke Repu-

bli~kom i Gradskom odboru

SUBNOR-a, koji su sve do ju~e

bili podstanari na nekoliko

adresa {irom grada.

Kqu~eve novih prostorija

predsjedniku Gradskog odbora

SUBNOR-a Radi Xaji}u pre-

dao je gradona~elnik Bawe Lu-

ke Dragoqub Davidovi}, nagla-

{avaju}i da su gradske vlasti

u adaptaciju ovog poslovnog

prostora ulo`ile oko dvadese-

tak hiqada maraka.

- Prostor smo ustupili

SUBNOR-u na dvije godine bez

nadoknade, uz mogu}nost produ-

`ewa ugovora. Rije~ je o sto-

tiwak kvadratnih metara po-

slovnog prostora, u kojem }e

borci mo}i da obavqaju svoje

poslove i da se dru`e - kazao

je Davidovi}, nagla{avaju}i

da su gradske vlasti vodile ra-

~una o tome da nove prostori-

je budu spremne i predate na

upotrebu novim vlasnicima

ba{ uo~i godi{wice ustanka

naroda u BiH.

Predsjednik Gradskog od-

bora SUBNOR-a Rade Xaji}

zahvalio je gradona~elniku i

Skup{tini grada prvenstve-

no na pa`wi i odli~noj du-

gogodi{woj saradwi, koju

biv{i u~esnici Narodnoo-

slobodila~kog rata imaju sa

gradskim vlastima.

On je istakao da je SUB-

NOR organizacija koja, na`a-

lost, iz godine u godinu ima sve

mawe i mawe ~lanova. Ostalo

ih je, kazao je Xaji}, oko hiqa-

du na podru~ju grada, me|u ko-

jima je i 35 nosilaca Partizan-

ske spomenice. ¥ D. M.

SUBNOR U NOVIM PROSTORIJAMA

Kqu~ u rukama zaslu`nih

DATUM

Xaji} je iskoristio pri-

liku da podsjeti na dana{wi

datum - 27. jul, Dan ustanka

naroda u BiH, koji }e biv-

{i u~esnici Narodnooslo-

bodila~kog rata {irom Re-

publike Srpske sve~ano

obiqe`iti. Borci iz Bawe

Luke tako }e danas obi}i

partizanska grobqa u Bron-

zanom Majdanu i Krupi na

Vrbasu, a cvije}e i vijence

polo`i}e i na Baw Brdu,

gdje je davne 1941. godine i

donesena odluka o podizawu

op{tenarodnog ustanka pro-

tiv okupatora i wihovih po-

maga~a.

URO\ENI BUNT PROTIV SILE

Page 3: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA, 5. marta -

Da bi se redovna proizvodwa

svijetlog i crnog piva nor-

malno obavqala, ju~e su slu-

`benici i rukovodioci "Ba-

walu~ke pivare# pakovali pi-

vo za Ameriku. Poslije okto-

barske probe "nektar# paste-

rizovanog piva u bocama od 0,33

litre stigle su prve ovogodi-

{we naruxbe za bawalu~ko pi-

vo, koje o~igledno u Los An|e-

lesu, Long Bi~u i ^ikagu ima

"pro|u#. Zato su ju~e i slu`be-

nici pomagali u pakovawu i

kontrolisawu piva za izvoz,

prve od pet dogovorenih po-

{iqki. O~ekuje se da }e iz Ba-

waluke preko okeana oti}i

oko tri miliona boca piva.

Ovaj prvi izvozni posao

za kupce u Americi do{ao je

poslije godinu i po dana usa-

gla{avawa oko na~ina pako-

vawa vrste ambala`e i po-

pratnog reklamnog materija-

la do zahtjeva da se pivo puni

u nove i besprijekorno ~iste

boce, {to se i do sada podra-

zumijevalo. Istina, za ame-

ri~ku uvoznu klijentelu je po-

ve}ana kontrola.

Kako i ne bi, ka`u u "Ba-

walu~koj pivari# kada posli-

je podmirewa svih tro{kova

po jednoj boci ostaje 10,80 di-

nara vi{e, nego kada bi se ovo

pivo prodavalo na doma}em tr-

`i{tu. Ina~e, pored izvoza na

ameri~ko, ugovorena je proiz-

vodwa i za italijansko tr`i-

{te, {to }e godi{we bawalu~-

kim pivarima donositi oko mi-

lion dolara, a time i obezbi-

jediti potrebne devize za uvoz

repromaterijala i rezervnih

dijelova.

Mada, trenutno na itali-

janskom tr`i{tu, na kome ima-

ju ugovorenu proizvodwu i ci-

jenu od 430 lira za bocu piva

od pola litre, bawalu~ki pi-

vari imaju problema sa nelo-

jalnom konkurencijom nekih

jugoslovenskih proizvo|a~a

piva koji ga nude ~ak po 230

lira.

Me|utim, ohrabreni zado-

voqnim kupcima iz Amerike

i vrhunskim kvalitetom, ba-

walu~ki pivari pripremaju te-

ren da pored ameri~kog, itali-

janskog osvoje i tr`i{ta Ma-

|arske i Irana.

¥ D. K.

(Broj 4343, srijeda, 6.

marta 1985. godine)

ODJECI GLASA 1943 - 2006.

JU^E U

"

BAWALU^KOJ PIVARI " I SLU@BENICI RADILI U PROIZVODWI

KRENULO PIVO ZA AMERIKU

¹ Bawalu~ko pivo dopalo se potro{a~ima Los

An|elesa, Long Bi~a i ^ikaga ¹ Prva po{iqka krenula,

a godi{we bi Amerikanci trebalo da popiju oko tri

miliona boca

"

nektara"

BROD - Sindikat Rafine-

rije nafte ne}e odustati od

svog ranijeg zahtjeva da se smi-

jeni Nadzorni odbor ovog pred-

uze}a, jer radnici ovaj organ

smatraju najodgovornijim {to

se zahtjevi sindikata koji su

ranije predstavqeni Vladi Re-

publike Srpske i javnosti jo{

nisu ispunili.

Ovo je ju~e poru~io prvi sin-

dikalac Rafinerije Danilo Bra-

}ilo dodaju}i da je Sindikat jo{

ranije Vladi Srpske, kao ve}in-

skom vlasniku ove firme, uputio

zahtjev da u {to kra}em roku po-

krene proizvodwu rafinerije

~ija postrojewa vi{e od godinu

dana stoje. Jedan od zahtjeva od-

nosio se i na trajno rje{avawe

statusa preduze}a kroz wegovu

privatizaciju kao i utvr|ivawe

odgovornosti lica koja su jedi-

nu rafineriju u BiH dovela u

te`ak polo`aj.

- Nadzorni odbor je ko~ni-

ca za realizaciju sindikalnih

zahtjeva, zbog ~ega se Predsjed-

ni{tvo Sindikata Rafineri-

je odlu~ilo za wegovu smjenu.

Od Skup{tine akcionara o~e-

kujemo da izvr{i smjenu sada-

{weg Nadzornog odbora i ime-

nuje novi - ka`e Bra}ilo i do-

daje da o~ekuje da }e novi Nad-

zorni odbor biti sposoban da

izvr{i promjene u rukovodstvu

Rafinerije i na ~elo dovede

qude koji }e u najkra}em vreme-

nu izvr{iti transformaciju

preduze}a i pokrenuti proiz-

vodwu.

Danilo Bro}ilo isti~e da

oko 1.500 radnika Rafinerije

nafte u Brodu danas ̀ ivi na ivi-

ci bijede. Wima se duguje 13 pla-

ta. Posqedwu platu su, ka`e

Bro}ilo, primili za jun 2005.

godine. Iako Rafinerija ne ra-

di, radnici su obavezni da sva-

kodnevno dolaze na posao, pla}a-

ju}i pri tome putne tro{kove

iz vlastitog xepa, jer im je od ma-

ja ove godine ukinuto pla}awe

prevoza i topli obrok, navodi

Danilo Bro}ilo. ¥ B. T.

STAV SINDIKATA RAFINERIJE NAFTE BROD

Promijeniti Nadzorni odbor

SARAJEVO - Vije}e za za-

{titu vitalnih interesa Usta-

vnog suda Federacije BiH pro-

glasilo je Prijedlog zakona o

Javnom servisu Radio-televi-

zije FBiH {tetnim po vital-

ni nacionalni interes hrvat-

skog naroda, javqa Srna.

U Odluci se navodi da po-

jedinim rje{ewima iz ovog za-

kona nisu osigurane garancije

da Hrvati ne}e biti diskri-

minisani u ravnopravnom

ostvarivawu prava utvr|enih

Ustavom FBiH.

Odluka je donesena uz iz-

dvojeno mi{qewe sudija Kasi-

ma Trnke i Muamera Hercegli-

je, koji smatraju da Prijedlog

zakona o Javnom servisu RTV

FBiH ne povre|uje vitalni na-

cionalni interes bilo koga,

pa ni konstitutivnog hrvat-

skog naroda.

Postupak za za{titu vi-

talnih interesa pokrenut je

na zahtjev dvotre}inske ve}i-

ne Kluba delegata hrvatskog

naroda u Domu naroda Parla-

menta FBiH, a Hrvati tra`e

uspostavqawe posebnog TV-

kanala na hrvatskom jeziku,

{to su poslanici iz reda

ostala dva naroda u Parla-

mentu FBiH odbacili kao ne-

racionalno.

Podnosilac amandmana

Zdenko Antunovi} je, nakon ob-

javqivawa odluke, izjavio u

ime Kluba delegata hrvatskog

naroda da treba pripremiti

zakon koji }e jednako tretira-

ti prava sva tri konstitutiv-

na naroda u FBiH. ¥

OSPOREN PRIJEDLOG ZAKONA O JAVNOM

SERVISU RADIO-TELEVIZIJE FBiH

[teta po hrvatski

nacionalni interes

BEOGRAD - Predsjednici vlada Republike Srpske i

Srbije Milorad Dodik i Vojislav Ko{tunica, u petak, 28.

jula, prisustvova}e potpisivawu protokola o namjerama za

uspostavqawe zajedni~kog grani~nog prelaza Ra~a i iz-

gradwu novog mosta, saop{teno je iz Vlade Srbije, javqa

Srna.

Dodik i Ko{tunica na grani~nom prelazu Ra~a, treba-

lo bi da se sastanu u 11.30 ~asova.

U saop{tewu se navodi da }e protokol potpisati mi-

nistar saobra}aja i veza Republike Srpske Nedeqko ^u-

brilovi} i ministar za kapitalne investicije Srbije Ve-

limir Ili}.

U delegaciji Vlade Srbije bi}e i ministar unutra{wih

poslova Dragan Jo~i}, energetike Radomir Naumov i vje-

ra Milan Radulovi}. ¥

NAJAVQEN SUSRET DODIKA I KO[TUNICE NA RA^I

Potpis za most saradwe

Predsjednici vlada Srpske i Srbije:

Uspostavqawe zajedni~kog grani~nog prelaza

GLAMO^ - Na dana{wi

dan, prije 11 godina, Glamo~a-

ni su morali da napuste svo-

je domove bje`e}i pred hrvat-

skom vojnom akcijom koja je

prethodila operaciji "Olu-

ja#. Ovog neslavnog datuma iz

1995. godine niko se rado ne

sje}a.

Ostale su tada pune ku}e,

dvori{ta i {tale, a stanov-

ni{tvo praznih ruku ili sa

imovinom koja je mogla stati

u jednu ili dvije torbe, kre-

nulo je sa svojih vjekovnih og-

wi{ta u nepoznato i neizvje-

sno.

Iako je tu no}, 27. na 28.

jul, iz predostro`nosti, do-

bar dio stanovni{tva ve} bio

napustio Glamo~, oni koji su

ostali do zadweg trenutka ni-

su mogli vjerovati da }e zai-

sta ostaviti svoje ku}e, rad-

na mjesta i sve {to su imali

i godinama sticali.

Poslije 11. godina, u Gla-

mo~u ba{ ni{ta nije kao {to

je bilo. Broj stanovnika je

skoro tri puta mawi, a ve}i-

na povratnika u tre}em `i-

votnom dobu. [kole su pra-

znije nego ikad, privreda ne

radi, do posla je skoro nemo-

gu}e do}i. Neobnovqeni

objekti podsje}aju na pro{lo

vrijeme, koje je kod mnogih i

daqe u `ivom sje}awu. ^ini

se da se u Glamo~u sve promi-

jenilo, ali malo {ta naboqe.

Mnogi Glamo~ani koji su

prije 11 godina napustili svo-

je domove vi{e se nikada u

wih nisu vratili. Izgradili

su novi `ivot u Bawoj Luci,

Modri~i, [amcu, Beogradu i

drugim gradovima. O povrat-

ku u zavi~aj vi{e ne razmi-

{qaju. O tome ne razmi{qa-

ju ni mnogi koji se "nisu sna-

{li# kao ovi prvi.

Ka`u, u Glamo~u vi{e ne-

maju uslova za `ivot. Ipak,

~etiri - pet hiqada povratni-

ka u ovaj grad poku{ava iz-

graditi novi `ivot u ovom sa-

da{wem Glamo~u, poru~uju}i

onima koji su ga napustili da

to ipak nije nemogu}e.

Bez obzira na to gdje `i-

ve, Glamo~ani pamte 27. jul

kao datum kad im se `ivot

promijenio. Nekima nagore,

a nekima i naboqe.

Ipak, ovaj datum u Glamo-

~u ne do`ivqavaju svi jedna-

ko. Gradski odbor HDZ-a pod

parolom "Zna se#, 30. jula

obiqe`ava Dan oslobo|ewa

Glamo~a. "Oslobo|ewe od ko-

ga i od ~ega#, pitaju se gla-

mo~ki povratnici. ¥ R. M.

GLAMO^ANI JEDANAEST GODINA POSLIJE...

Stranci u zavi~aju

BAWA LUKA - Ministar

saobra}aja i veza Republike

Srpske Nedeqko ^ubrilovi},

direktor "Telekoma Srpske#

Slavi{a Kruni} i finansij-

ski direktor "Integral in`i-

weringa# iz Lakta{a Dragan

Boji} potpisali su ju~e Ugovor

o preuzimawu dvije poslovne

zgrade "Telekoma Srpske#.

Odlukom Vlade Republike

Srpske od 1. juna ove godine

izuzete su iz postupka priva-

tizacije "Telekoma Srpske#

poslovne zgrade u Bawoj Luci

i Isto~nom Sarajevu i ustu-

pqene uz naknadu republi~koj

Vladi.

"Telekom# je u izgradwu ove

dvije zgrade ulo`io ukupno 16,2

miliona maraka, odnosno 15 mi-

liona maraka u zgradu u Bawoj

Luci i 1,2 miliona maraka u

zgradu u Isto~nom Sarajevu.

- Republi~ka Vlada }e "Te-

lekomu Srpske# nadoknaditi

dosada{wa ulagawa iz dividen-

de za 2006. godinu, koju }e dobi-

ti kao vlasnik 65 odsto akcija

u ovom preduze}u - rekao je mi-

nistar ^ubrilovi}.

Zgradu u Bawoj Luci Vlada

Srpske }e koristiti za smje-

{taj svojih institucija za ko-

je se sada pla}aju velike zakup-

nine prostora. Dio zgrade u Is-

to~nom Sarajevu koristi}e se

za smje{taj Centra javne bez-

bjednosti.

Ministar ̂ ubrilovi} je is-

takao da cijeli posao oko pri-

vatizacije kasni zbog odluke

Kluba Bo{waka u Vije}u naro-

da Republike Srpske o pokre-

tawu inicijative za kori{}e-

we mehanizma za za{titu vi-

talnog nacionalnog interesa,

koja je u me|uvremenu povu~ena.

Slavi{a Kruni} je nagla-

sio da je izuzimawe poslovnih

zgrada sastavni dio privatiza-

cionog programa "Telekoma

Srpske#, a saglasnost za tu od-

luku dala je i Skup{tina ak-

cionara "Telekoma Srpske#.

Potpisivawem Ugovora

Vlada Republike Srpske je

preuzela i ugovorni odnos ko-

ji je "Telekom# imao sa "In-

tegral in`iweringom# kao iz-

vo|a~em radova, koji su pro-

cijeweni na oko 35 miliona

maraka.

^ubrilovi} i Kruni} su od-

bacili mogu}nost da budu}i ve-

}inski vlasnik "Telekoma Srp-

ske# privatizacijom dobije mo-

nopol na kori{}ewe podzemne

telekomunikacione infra-

strukture u Republici Srpskoj.

- Jednim od uslova tendera

Vlada Srpske dobija neotu|ivo

pravo pristupa i kori{}ewa

podzemne infrastrukture bez

naknade - poru~ili su direktor

"Telekoma# i ministar saobra-

}aja i veza.

Kruni} je istakao da je tr-

`i{te telekomunikacija u BiH

potpuno liberalizovano, pod-

sje}aju}i da ve} sada, odlukom

Regulatorne agencije za komu-

nikacije BiH, ~etiri preduze-

}a imaju dozvolu za obavqawe

telekomunikacione djelatno-

sti u oblasti fiksne telefo-

nije, koja se obavqa na osnovu

ugovora o zakupu podzemne in-

frastrukture.

On je naveo da je najava Fe-

deracije BiH da raspi{e li-

cence za tre}eg mobilnog ope-

ratera nakon {to u paketu pro-

da oba federalna telekoma u

suprotnosti sa Zakonom o komu-

nikacijama BiH, koji propisu-

je ko ima pravo za raspisivawe

licence.

^ubrilovi} je potvrdio da

su se na tender za prikupqawe

ponuda za rekonstrukciju piste

bawolu~kog aerodroma "Maho-

vqani# prijavila ~etiri ponu-

|a~a, od kojih su tri iz Austri-

je i jedno doma}e preduze}e,

"Integral in`iwering# iz

Lakta{a.

On je naglasio da }e odmah

nakon isteka roka za ̀ albe bi-

ti potpisan ugovor sa najboqim

ponu|a~em, kako bi rekonstruk-

cija bila zavr{ena {to prije.

¥ Q. ^I^I]

POTPISAN UGOVOR O PREUZIMAWU POSLOVNIH ZGRADA "TELE-

PRODAJA MO@E DA PO^NE

\Kruni}, ^ubrilovi} i Boji}: Sastavni dio privatizacionog programa

(Snimio R. OSTOJI])

Jednim od uslova tendera, republi~ka Vlada dobija

neotu|ivo pravo pristupa i kori{}ewa podzemne

infrastrukture, bez naknade, poru~uju Nedeqko

^ubrilovi} i Slavi{a Kruni}

TENDER

- U Narodnoj skup{tini

Republike Srpske definitiv-

no je potvr|eno da se mo`e i}i

u privatizaciju "Telekoma

Srpske#. Na sjednici Komi-

sije za pra}ewe privatizaci-

je "Telekoma Srpske# (sjedni-

ca se danas odr`ava), gdje }e se

odrediti datum objavqivawa

tendera, o~ekujem da }e to bi-

ti po~etkom naredne sedmice

- naglasio je ministar Nedeq-

ko ^ubrilovi} i naglasio da

ponude ispod 400 miliona evra

za "Telekom Srpske# ne}e

biti ozbiqnije razmatrane.

Page 4: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - ^lanovi

Predsjedni{tva republi~ke

Organizacije porodica zaro-

bqenih i poginulih boraca i

nestalih civila "otvorili# su

na ju~era{woj sjednici u Ba-

woj Luci gotovo sve nerije{e-

ne probleme sa kojima se godi-

nama suo~avaju qudi koje pred-

stavqaju.

Upravo zbog ove ~iwenice,

sastanku je prisustvovao i mi-

nistar rada i bora~ko-invalid-

ske za{tite Bo{ko Tomi}, ko-

ji je od tridesetak postavqe-

nih pitawa uspio da odgovori

na jednu tre}inu, dok }e na osta-

la to u~initi pismeno.

- Na svaki na~in poma`emo

i podr`avamo Organizaciju, a

za wen rad smo u ovoj godini iz-

dvojili 70.000 maraka. Me|u-

tim, kada je, prije svega, rije~

o procesu tra`ewa nestalih,

federalne i institucije na ni-

vou BiH ne `ele da se anga`u-

ju na ovom pitawu kao {to je to

u~inila Vlada Republike Srp-

ske. Odgovora koje je ona dala

u slu~aju Srebrenice i sli~no

nema na drugoj strani - istakao

je ministar Tomi}, napomiwu-

}i da je qudima koji su izgubi-

li svoje najmilije i ve} deceni-

ju ne znaju gdje se nalaze wiho-

ve kosti, te{ko objasniti za-

{to je to tako.

Predsjednik Organizaci-

je Nedeqko Mitrovi} kazao

je da su problemi o kojima se

raspravqa na ovakvim sastan-

cima uglavnom isti, a da od

nadle`nih dobijaju sli~ne od-

govore.

- Porodice, zbog toga, ima-

ju podozrewe prema onom {to je

re~eno. Ipak, ministra od ne-

kih stvari mo`emo amnestira-

ti jer mnogo toga zavisi od Vla-

de Srpske i republi~kog parla-

menta - naglasio je Mitrovi}.

On je rekao i to da je pa-

`wa ju~e posve}ena i naplati

ratne {tete, prije svega zbog

namjere Organizacije da pred-

lo`i neke izmjene kada je ova

oblast u pitawu.

- Treba na}i na~in i odvo-

jiti naplatu materijalne i ne-

materijalne {tete. Sjetimo se

da su na{e porodice u po~etku

bile u dilemi da li da podnesu

tu`bu, jer im je bilo nelogi~-

no da tu`e Republiku Srpsku,

za koju su wihovi najmiliji da-

li ̀ ivote - podsjetio je Mitro-

vi}, naglasiv{i da su porodi-

ce kasnije podnosile tu`be jer

su bile revoltirane time {to

su se ispla}ivale basnoslovne

sume na ime materijal-

ne {tete, ali i ~iweni-

com da su amnestirani

ratni dezerteri.

Me|u temama o koji-

ma se raspravqalo na-

{ao se i Nacrt zakona o

izmjenama i dopunama

Zakona o pravima bor-

ca, vojnih invalida i po-

rodica poginulih, kao i

uskla|ivawe invalidni-

na sa rastom tro{kova na

malo. Mitrovi} je obja-

snio da se, bez obzira na

~iwenicu da su ovi tro{kovi

svake godine rasli za ~etiri do

pet odsto, u iznosu na ~eku ni-

{ta nije mijewalo.

Osim socijalnih i statu-

snih pitawa, na sjednici je bi-

lo rije~i i o tome na koji na-

~in nadle`no ministarstvo mo-

`e privoqeti ostale institu-

cije da se kvalitetnije ukqu~e

u proces tra`ewa nestalih.

Prije svega, sa aspekta preno-

{ewa nadle`nosti republi~ke

Kancelarije za tra`ewe nesta-

lih i zarobqenih lica na In-

stitut za nestale osobe BiH.

Ni ovu priliku Mitrovi} ni-

je propustio a da ne spomene

bojazan porodica koje jo{ tra-

`e svoje srodnike od nove in-

stitucije i predvi|enog na~i-

na rada. ¥ G. KLEPI]

PORODICE POGINULIH JO[ TRA@E ODGOVORE O SUDBINI NAJMILIJIH

ZA[TO ]UTI FEDERACIJA

Nedeqko Mitrovi}: Otvoreni

nerije{eni problemi

Federalne i institucije BiH ne `ele da se anga`uju na

pitawu nestalih kao {to je to u~inila Vlada Srpske,

ka`e ministar Bo{ko Tomi}

MA[OVI]

Nedeqko Mitrovi} je ka-

zao da se porodice ne}e pomi-

riti sa tim da predsjednik fe-

deralne Komisije za nestale

osobe Amor Ma{ovi} sjedi u

Kolegijumu direktora Insti-

tuta za nestale BiH. Podsje}a-

ju}i da jo{ nisu dobili odgo-

vor od nadle`nih kada je rije~

o ovom slu~aju, on je kazao da

}e, ukoliko se oni negativno

izjasne o wihovom zahtjevu da

se Ma{ovi} opozove iz ovog

organa, od Vlade Srpske zatra-

`iti da poni{ti saglasnost

za preno{ewe nadle`nosti re-

publi~ke Kancelarije na po-

menuti Institut.

DOBOJ - Predsjednici

Sindikata saobra}aja i veza

Republike Srpske i Izvr{nog

odbora Udru`ewa poslodava-

ca Republike Srpske, Milo{

Bo`i} i Mom~ilo Sladoje,

potpisali su ju~e posebni ko-

lektivni ugovor u ovoj grani.

- U ovom ugovoru regulisa-

li smo odnose kada je rije~ o

cijeloj bran{i u kojoj ima

{est-sedam razli~itih djelat-

nosti i isto toliko na~ina

privre|ivawa. Slijede kolek-

tivni ugovori na nivou predu-

ze}a, u kojima Sindikat treba

da se izbori za jo{ boqe pozi-

cije, jer takvu mogu}nost daju

mu op{ti i posebni kolektiv-

ni ugovori - rekao je Bo`i}.

Novina u ovom ugovoru,

prema wegovim rije~ima, jeste

u tome da su za{ti}eni radni-

ci koji su primali platu is-

pod najni`e, odnosno 205

maraka, koja je dogovore-

na u Republici Srpskoj.

- Dodu{e, postoje

preduze}a u kojima je ci-

jena rada znatno ve}a od

120 maraka, koliko smo

dogovorili - istakao je

Bo`i}.

Mom~ilo Sladoje

smatra da je ju~e zaokru-

`ena samo jedna cjelina

izme|u op{teg i poseb-

nog kolektivnog ugovora,

izme|u poslodavaca i

Sindikata u oblasti sa-

obra}aja i veza.

- Daqi proces rada

ostavqen je svakom ko-

lektivu posebno jer je

svaka firma obavezna u

roku od mjesec dana da

po jednom ~lanu iz ovog

ugovora po~ne uskla|iva-

we izme|u poslodavca i Sin-

dikata. Prije desetak dana Iz-

vr{ni odbor poslodavaca, u

saradwi sa Sindikatom, do-

nio je kompromisno rje{ewe,

koje smo potpisali - naglasio

je Sladoje.

On je objasnio da se u ovoj

bran{i, zbog postojawa nisko-

akumulativnih i visokoakumu-

lativnih grana, morala na}i

zajedni~ka mjera da svako is-

pla}uje plate prema svojim mo-

gu}nostima.

- Kolektivni ugovor koji

smo potpisali nikoga ne tjera

da ispla}uje vi{e nego {to mo-

`e, niti ga u drugom smislu

ograni~ava. Jednostavno, flek-

sibilan je i zadovoqni su i po-

slodavci i Sindikat. Nisu

fiksirani koeficijenti za po-

jedine {kolske spreme, ve} je

ostavqen raspon od 1,7 do se-

dam, pomno`en sa najni`om ci-

jenom od 120 maraka, tako da

svi mogu da se uklope u 205 ma-

raka, kolika je obavezna plata

- rekao je Sladoje.

Po{to je dozvoqena ugo-

vorna plata, u ju~e usvojenom

dokumentu u obzir nisu uzete

titule, kao {to su, recimo, ma-

gistri ili doktori nauka, pa

wihova primawa nisu izra`e-

na u predvi|enim koeficijen-

tima. ¥ S. PUHALO

SINDIKAT SAOBRA]AJA I VEZA REPUBLIKE SRPSKE

JEDNA MJERA ZA PLATE

Predstavnici Sindikata i Udru`ewa

poslodavaca: Ovjeren ugovor

Nisu fiksirani koeficijenti za pojedine {kolske

spreme, ve} je ostavqen raspon od 1,7 do sedam,

pomno`en sa najni`om cijenom od 120 maraka

BAWA LUKA - Ministar ra-

da i bora~ko-invalidske za{ti-

te Bo{ko Tomi}, sa saradnici-

ma, razgovarao je ju~e u Bawoj

Luci sa predsjednikom repu-

bli~ke Bora~ke organizacije i

wenim generalnim sekretarom

Pantelijom \urguzom i Milo-

radom Kalamandom o tome {ta

je u prethodnom periodu u~iwe-

no kada je rije~ o zacrtanim za-

dacima u ovoj oblasti.

Ministar Tomi} je rekao da

je "od svih planskih aktivno-

sti svaka privedena kraju#.

- Spomenuo bih isplate na-

knada odlikovanim borcima, re-

dovnu isplatu invalidnina po

koeficijentu 0,9, kao i nakna-

de za nadgrobne spomenike po-

ginulim borcima i sli~no - re-

kao je on, napomiwu}i da su u 44

op{tine izgra|ena 63 spomen-

obiqe`ja za {ta je izdvojeno

milion i 23 hiqade maraka.

Govore}i o Nacrtu zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o

pravima boraca, vojnih invali-

da i porodica poginulih - koji

}e se uskoro na}i pred narod-

nim poslanicima - kao zna~aj-

nu novinu koja je wime predvi-

|ena Tomi} je naveo vra}awe

finansirawa bora~kog dodat-

ka u republi~ki buxet.

Zajedni~ki zakqu~ak pred-

stavnika Bora~ke organizaci-

je i nadle`nog ministarstva je

da o bora~ko-invalidskoj za-

{titi moraju da razgovaraju i

mimo zvani~nih sastanaka.

¥ G. K.

MINISTAR BO[KO TOMI] SA PREDSTAVNICIMA

BORA^KE ORGANIZACIJE

Dodatak sti`e iz buxeta

Graoni}, ]urguz i Tomi}: Posao po planu

(Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Predsjed-

ni{tvo Bora~ke organizacije

Republike Srpske pozvalo je

sve ~estite narodne poslanike

da napuste skup{tinsku salu

ukoliko se na dnevnom redu

sjednice republi~kog parla-

menta na|e sramni zakon koji

im je predvidio povlastice ne-

primjerene funkciji i vreme-

nu u kojem `ive#.

U pismu narodnim posla-

nicima ratni veterani su ista-

kli da se ovakvim prijedlozi-

ma vrije|a narod u Republici

Srpskoj koji `ivi u bijedi i

neima{tini.

Borci podsje}aju i na ~i-

wenicu da su ih isti qudi uvje-

ravali kako se prava bora~kih

kategorija moraju uskla|iva-

ti sa raspolo`ivim novcem i

da moraju imati strpqewa.

- Tada smo vam povjerovali

i nikad vi{e. Imate jo{ malo

vremena da se urazumite - po-

ru~ili su ~lanovi Predsjedni-

{tva republi~ke Bora~ke or-

ganizacije narodnim poslani-

cima. ¥ G. K.

RATNI VETERANI PISALI NARODNIM POSLANICIMA

Povlastice kao uvrede

MINISTARSTVO za iz-

bjeglice i raseqena lica Re-

publike Srpske zatvorilo je

u ponedjeqak, 24. jula, javni

oglas za dodjelu pomo}i udru-

`ewima izbjeglih, raseqenih

i povratnika.

- Zahtjevi za dodjelu po-

mo}i jo{ uvijek pristi`u u

Ministarstvo, tako da }emo

za nekoliko dana znati koli-

ko je ta~no udru`ewa zatra-

`ilo ovu pomo}. Svu doku-

mentaciju pregleda}e Komi-

sija za dodjelu sredstava udru-

`ewima, koju je imenovalo

Ministarstvo, i ocijeniti

ko mo`e da dobije novac - is-

takao je predsjednik Komisi-

je Rade Zori}.

Pomo} mogu da dobiju re-

publi~ka i regionalna udru-

`ewa koja se bave problemi-

ma izbjeglih, raseqenih i po-

vratnika, odnosno ona u ~ijim

je statutima odre|eno da je

ovo pitawe wihova osnovna

djelatnost.

Op{tinska udru`ewa ne

mogu da dobiju ovaj novac od

Ministarstva.

Odlukom Vlade Republi-

ke Srpske regionalna udru-

`ewa mogu da dobiju najvi{e

dvije hiqade maraka, a repu-

bli~ka najvi{e pet hiqada

maraka.

Prema Zori}evim rije~i-

ma, udru`ewa }e dvadesetak

dana poslije zatvarawa kon-

kursa dobiti obavje{tewe o

tome da li im je odobrena po-

mo}, a novac je namijewen za

materijalne tro{kove.

¥ S. Mi.

POMO] UDRU@EWIMA IZBJEGLIH I RASEQENIH

SARAJEVO - Savjetu mi-

nistara BiH ju~e je predata

Studija izvodqivosti kori-

dora "5C#. Ministar tran-

sporta i komunikacija Bran-

ko Doki} rekao je ju~e da to

dokazuje dru{tveno-ekonom-

sku i tr`i{no-finansijsku

isplativost ovog projekta.

Doki} je na konferenci-

ji za novinare u Sarajevu is-

takao da izgradwa autoputa

kroz BiH kao dijela evrop-

skog koridora predstavqa dr-

`avni posao i interes.

Cijena projekta, sa ura-

~unatim porezom na dodatu

vrijednost, procijewena je na

6,9 milijardi maraka.

Od tog iznosa, 5,8 mili-

jardi predvi|eno je za grad-

wu, 162 miliona za ekspro-

prijaciju zemqi{ta, a ne{to

vi{e do milijarde za porez,

rekao je Doki}. On je ista-

kao da je rije~ o projektant-

skim cijenama, koje jo{ ni-

su kona~ne.

Prema studiji, prosje~na

cijena izgradwe kilometra

autoputa je 24 miliona mara-

ka, pri ~emu je najni`a na di-

onici Svilaj - Karu{e, 13,11

miliona, a najve}a na dioni-

ci Tar~in - Kowic, 32,97 mi-

liona maraka. ¥ V. Bu.

ZAVR[ENA STUDIJA IZVODQIVOSTI KORIDORA

"

5C"

Kilometar 24 miliona

Konkurs pa novac

UPOZOREWE SPONE

I narod se pita

SRPSKI pokret nevladinih

asocijacija (SPONA) smatra da

su aktuelni proces reforme po-

licije, te najava novog ciklusa

ustavnih promjena pitawa od vi-

talnog interesa za srpski narod

u Republici Srpskoj i BiH, koja

moraju biti predmet referendum-

skog odlu~ivawa, i svim meritor-

nim faktorima u Srpskoj posta-

vqa pitawe za{to se postoje}i

~lan 77. Ustava ne koristi.

SPONA je u ju~era{wem za-

htjevu zatra`ila da se Narodna

skup{tina {to hitnije odredi

prema zahtjevu za izmjene Ustava

Republike Srpske, koji joj je pod-

nijela ova asocijacija u vezi sa

uvo|ewem referenduma kao oba-

veznog oblika izja{wavawa gra-

|ana o pitawima koja se odnose na

prenos ustavnih nadle`nosti

Srpske.

- Zahtjevom se insistira na

tome da Narodna skup{tina, pri-

je bilo koje odluke o prenosu nad-

le`nosti, pribavi prethodno mi-

{qewe gra|ana referendumom -

stoji u saop{tewu Srpskog po-

kreta nevladinih asocijacija.

¥ G. K.

SARAJEVO - Ustavni sud

Federacije BiH utvrdio je da

nije povrije|en Ustav ovog en-

titeta federalnim Zakonom o

prodaji stanova na kojima po-

stoji stanarsko pravo, a kojim

se izdvajaju nosioci stanar-

skog prava nad nacionalizova-

nim, konfiskovanim i stano-

vima u privatnom vlasni{tvu,

javila je Srna.

U presudi, koju je ju~e u Sa-

rajevu pro~itao sudija Ustav-

nog suda Mirko Bo{kovi}, na-

vodi se da je obustavqen po-

stupak za ocjenu ustavnosti

osporenog ~lana 47. stava 2.

Zakona o prodaji stanova na

kojima postoji stanarsko pra-

vo, jer je tokom postupka ospo-

reni stav 2. ~lana 47. prestao

da va`i. ¥

PRODAJA STANOVA U FEDERACIJI BiH

Zakon po Ustavu

Page 5: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

SARAJEVO - Poslanici

Predstavni~kog doma Parla-

mentarne skup{tine Bosne i

Hercegovine odbacili su

Prijedlog zakona o pravima

i du`nostima ~lanova Parla-

mentarne skup{tine BiH.

Prvi zamjenik predsjedavaju-

}eg Predstavni~kog doma [e-

fik Xaferovi} ocijenio je

tokom rasprave da nije real-

no da ovaj zakon u ovom tre-

nutku bude usvojen.

- Ovakav zakon ne odgovara

postoje}oj ekonomskoj i soci-

jalnoj situaciji u BiH - ista-

kao je Xaferovi} i zalo`io

se, stoga, za wegovo odbijawe.

Mirsad Sipovi} iz tran-

ke demokratske akcije ocije-

nio je iracionalnim da ovaj

zakon bude usvojen na isteku

mandata ovog saziva parla-

menta, dok Petar Kuni} iz

Kluba nezavisnih poslanika

smatra da je i najgori za-

kon boqi od bezakowa.

Prijedlog zakona o pravima

i du`nostima ~lanova Parla-

mentarne skup{tine BiH, po-

sebno wegov dio kojim se re-

guli{u primawa, branila je

Ru`a Sopta iz Hrvatske de-

mokratske zajednice.

Vinko Zori} iz HDZ-a re-

kao je da direktori javnih

preduze}a imaju ve}e pla-

te od ~lanova Predsjedni-

{tva BiH, ali da niko od to-

ga ne pravi problem. On je

podr`ao dono{ewe zako-

na u predlo`enom obliku.

Tokom rasprave, navodi

Srna, iznesena su i mi{qe-

wa da se visokim primawi-

ma ~lanova Parlamentarne

skup{tine BiH obezbje|u-

je wihova nezavisnost.

Poslani~ka primawa

trenutno su regulisana raz-

li~itim odlukama, prema

kojima plate iznose 2.200

maraka, a pripada im i po

800 maraka poslani~kog pa-

u{ala.

Poslanicima po radnom

danu pripada i naknada od

osam maraka za topli obrok,

za regres dobijaju 70 odsto

plate, odnosno oko 1.600 ma-

raka.

Posebno se pla}a ~lan-

stvo u komisijama, pri ~emu

su neki poslanici ~lanovi i

po tri parlamentarne komi-

sije.

Stanarina od 500 maraka

i nadoknada za odvojen `ivot

pla}a se poslanicima ~ije je

mjesto prebivali{ta udaqe-

no vi{e od 50 kilometara od

sjedi{ta parlamenta. Poje-

dincima se pla}aju i tro{ko-

vi kori{}ewa mobilnog te-

lefona.

U prijedlogu zakona koji je

prekju~e odbijen, bila je pred-

vi|ena mogu}nost penzionisa-

wa poslanika po prestanku

mandata, a penzija bi iznosi-

la oko 1.700 maraka. U dijelu

Prijedloga zakona o du`nosti-

ma predvi|eno je da ~lanovi

Parlamentarne skup{tine

BiH djeluju u skladu sa Usta-

vom BiH i da prisustvuju odre-

|enom broju zasjedawa. ¥

~etvrtak, 27. jul 2006. POLITIKA

5

IZBORNI ZAKON

Potrebnu ve}inu glasova nije dobio ni Prijedlog za-

kona o dopunama Izbornog zakona BiH u prvom ~itawu,

~iji je predlaga~ Mom~ilo Novakovi} iz SDS-a, a kojim

je bilo predlo`eno da se glasawe omogu}i i qudima koji

nemaju CIPS-ove, nove li~ne karte.

Mirsad Sipovi} iz SDA smatra da postoje i drugi re-

levantni dokumenti za utvr|ivawe identiteta, poput pa-

so{a, sa ~ime se nije saglasio Milorad @ivkovi}

iz SNSD-a, koji je upozorio da odre|eni broj gra|ana

ima nelegalno dobijen paso{ BiH.

PREDSTAVNI^KI DOM ODBIO PRIJEDLOG ZAKONA O POSLANI^KIM PRIMAWIMA

PLATE I PAU[AL PO STAROMU prijedlogu zakona koji je odbijen, bila je predvi|ena

i mogu}nost penzionisawa poslanika po prestanku

mandata, a penzija bi iznosila oko 1.700 maraka

INICIJATIVA MLADIH

ZA IZBORE 2006.

Zaposlewe na

prvom mjestu

MOGU]NOST zaposlewa i pu-

tovawa bez ograni~ewa najve}i su

problemi s kojima se mladi iz Bo-

sne i Hercegovine suo~avaju, poka-

zali su preliminarni rezultati

izbora odr`anih 22. jula u 75 op-

{tina u BiH.

Ovo je ju~e saop{teno iz "Ini-

cijative mladih za izbore 2006#,

uz naglasak da su mladi qudi gla-

sali za ono {to od svojih poli-

ti~kih predstavnika o~ekuju da

ispune.

Na ove izbore odazvala su se

6.053 glasa~a, a na tre}em mjestu

prioriteta za rje{avawe je mogu}-

nost rje{avawa stambenog pita-

wa. Potom dolazi modernizacija

obrazovnog sistema i pridru`iva

BiH Evropskoj uniji.

- Najmawi broj glasova dat je

ve}em u~e{}u u politi~kom i dru-

{tvenom `ivotu, te zadovoqewu

potreba za kulturnim `ivotom i

umjetno{}u - pi{e u saop{tewu

"Inicijative mladih za izbore

2006#. ¥ D. Mo.

DO sada je u Bosni i

Hercegovini prikupqeno

200.000 potpisa podr{ke

Gra|anskoj platformi za

izbore 2006. godine, saop-

{teno je ju~e iz Gra|anskog

organizovawa za demokra-

tiju.

Gra|ani BiH, stoji u sa-

op{tewu GROZD-a, ovim

~inom od budu}ih predstav-

nika vlasti tra`e rje{ava-

we kqu~nih problema i po-

zivaju politi~ke partije da

{to prije prihvate i ugra-

de 12 zahtjeva iz Gra|anske

platforme u svoje programe.

- U prvih sedam dana, od

kada smo poslali slu`beni

zahtjev partijama, wih {est

je pozitivno odgovorilo,

{to nam daje nadu da }e sve

iole ozbiqne politi~ke

stranke prihvatiti Gra|an-

sku platformu i svoj prediz-

borni, ali i postizborni

program temeqiti na stvar-

nim problemima gra|ana ove

zemqe - stoji u saop{tewu

pokreta GROZD.

Dodaje se da u zemqi u ko-

joj je vi{e od 1.300.000 neza-

poslenih i svaki drugi sta-

novnik `ivi u opasnosti od

siroma{tva, a 735.000 nema

zdravstveno osigurawe, 12

zahtjeva gra|ana moraju da

budu prioriteti politi~kih

partija.

- Dvije stotine hiqada

potpisa samo je dio ogromne

podr{ke, koja }e se do okto-

barskih izbora iskazati

brojem od pola miliona - is-

ti~u iz GROZD-a. ¥ D. Mo.

GRA\ANSKO ORGANIZOVAWE ZA DEMOKRATIJU

Sve vi{e potpisa podr{ke

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Ne vidimo

nikakvog razloga za `urbu sa

privatizacijom "Telekoma Srp-

ske# i Rafinerije nafte u Bro-

du, ocijenio je na ju~era{woj

konferenciji za novinare pred-

sjednik Nove snage Srpske Pe-

tar Kuni}.

- "Telekom Srpske# ostva-

ruje godi{wu dobit u visini

od 80 miliona do 100 miliona

maraka. Sa tim parama za dvi-

je i po godine mo`e se revita-

lizovati Rafinerija nafte u

Brodu, koja bi kroz doprinose

i poreze u buxet donosila oko

300 miliona maraka - rekao je

Kuni}.

On je dodao da ta dva pred-

uze}a treba da budu nosioci

privrednog razvoja Republike

Srpske.

- Vlada Republike Srpske

nije ispunila nijedno obe}awe.

O{tra borba protiv krimina-

la je izostala, a od o`ivqava-

wa privrede i revizije priva-

tizacije do sada nije bilo ni-

{ta - ocijenio je Kuni}.

Pored toga, dodao je Kuni},

svi mediji su postali propa-

gandni servis vladaju}e koali-

cije.

- Gu{i se svaka kriti~ka mi-

sao upu}ena na ra~un vlasti. No-

va snaga Srpske potpuno je izo-

lovana iz javnosti i na{ glas se

~uje samo zahvaquju}i ~asnim iz-

uzecima - rekao je Kuni}.

Predsjednik Gradskog odbo-

ra ove stranke u Bawoj Luci

@ivko Male{evi} istakao je

te{ko stawe u kojem se nalazi

Srpsko prosvjetno i kulturno

dru{tvo "Prosvjeta#.

- "Prosvjeta# je najstarija

kulturna institucija Srba u

BiH, a godinama ne mo`e da do-

bije odgovaraju}e prostorije u

Bawoj Luci. Takav odnos vla-

sti prema ovoj instituciji u

najmawu ruku je neprimjeren -

rekao je Male{evi}.

On je dodao da se "fasadama

i parkovima poku{ava sakriti

te{ka ekonomska situacija u

gradu na Vrbasu#. ¥ D. Mo.

NOVA SNAGA SRPSKE

Bez `urbe s

"

Telekomom"

DERVENTA - Predsjednik

Kluba odbornika Saveza neza-

visnih socijaldemokrata Rado-

van Pazurevi} i potpredsjed-

nik derventske skup{tine Mir-

ko Du{ani}, kao predstavnik

ove stranke za odnose sa javno-

{}u, ocjewuju}i ju~e stawe u

op{tini, istakli su da se "ne

mo`e raditi pod ru~nom ko~ni-

com i i}i naprijed#.

Pazurevi} je kazao da je "sve

{to je do{lo od SNSD-a igno-

risano i opstruisano od strane

koalicije Srpske demokratske

stranke i Partije demokratskog

progresa, pa i ono od ~ega gra|a-

ni imaju najve}u korist.

- Zna~i da wima nije stalo

do gra|ana. Oni samo gledaju

uskostrana~ki interes, pa je

pre~e da se asfaltiraju neva-

`ni seoski putevi, gdje su dobi-

li glasove, nego ulice u gradu

- naglasio je Pazurevi}.

On je dodao da vlast mora

da radi u interesu gra|ana, a ne

pojedinaca, a takvu politiku

vodi SNSD i ho}e da je sprovo-

di do kraja, ali im sada{wa si-

tuacija to ne omogu}ava, jer

imaju "labavu# skup{tinsku ve-

}inu.

Du{ani} je obavijestio jav-

nost da ove godine ne}e biti

dodijeqeno najve}e op{tinsko

priznawe "Velikogospojinska

poveqa# nijednom subjektu, za-

to {to je oko usagla{avawa

ovih pitawa opet do{lo do

opre~nih mi{qewa koalicije

SDS-a i PDP-a. On je napome-

nuo da se na potpisivawe peti-

cije za reviziju privatizacije

u nekim preduze}ima u Derven-

ti, koju su osporili SDS i

PDP, odaziva sve ve}i broj gra-

|ana. ¥ S. P.

DERVENTSKI ODBOR SNSD-a

\Mirko Du{ani} i Radovan Pazurevi}:

Opstrukcije od strane PDP-a i SDS-a

DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ

Vjerni svom programu

BAWA LUKA - Potpredsjednik De-

mokratskog narodnog saveza Nedeqko

^ubrilovi} izjavio je da ova stranka

ostaje vjerna platformi koju je predsta-

vila na prethodnim lokalnim izborima

i da ne}e odustati od svog prepoznatqi-

vog principa da nikada narodu ne izno-

si ne{to iza ~ega ne mo`e stajati.

On je rekao da se nijedna privreda ni-

je razvila bez dobre infrastrukture,

{to bi trebalo rje{avati putem konce-

sionih ulagawa, koja do sada nisu bila u

dovoqnoj mjeri zastupqena u Republici

Srpskoj.

^ubrilovi} je podvukao da je DNS

prepoznatqiv u narodu, te da je na pra-

vom putu boqih izbornih rezultata.

- Izvaranom narodu treba vratiti

povjerewe i nadu u boqu budu}nost - na-

glasio je ^ubrilovi}.

¥ Lk. R.

Pod ru~nom ne}emo daleko

PRIJEDOR - Kandidat

Srpske radikalne stranke

"Dr Vojislav [e{eq# za

predsjednika Srpske \ura|

Davidovi} rekao je ju~e da je,

11 godina poslije rata, si-

tuacija u Republici sve kom-

pleksnija, te da su za wen

ekonomski oporavak i op-

stanak potrebne nove snage,

umjesto onih koje su do sada

bivale na vlasti. Nosilac

kandidatske liste za Par-

lament Bosne i Hercegovi-

ne u izbornoj jedinici jedan

Radojka Bori} naglasila je

da nijedna vlada nije sistem-

ski rije{ila status boraca,

ve} donosi trenutna rje{e-

wa, i to pred izbore.

- Ako pred kraj avgusta

Narodna skup{tina i usvo-

ji izmjene Zakona o pravima

boraca, porodica poginulih

boraca i ratnih vojnih inva-

lida, koje se odnose na bo-

ra~ki dodatak, one }e u ovoj

godini biti neostvarive,

jer republi~kim buxetom

nisu predvi|ena sredstva

za bora~ki dodatak - rekla

je Bori} na konferenciji

za novinare u Prijedoru.

Predsjednik Okru`nog od-

bora SRS "Dr Vojislav [e-

{eq# iz Prijedora Mile

^avi} ocijenio je "prediz-

bornim marketingom SDS-

a# prijedlog potpredsjed-

nika stranke Mladena Bo-

si}a da se gra|ani Srpske

o reformi policije izja-

sne na referendumu.

¥ N. G.

SRS

"

DR VOJISLAV [E[EQ"

Potrebne nove snage

Page 6: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.EKONOMIJA

6

VI[EGRAD - Zvorni~ko

preduze}e "Drina-trans#, ~iji

je ve}inski vlasnik Kompanija

"Bobar# iz Bijeqine, kupila je

ju~e preduze}e "Vi{egrad-

trans#, koje je bilo u ste~aju.

Potpise na Ugovor o kupo-

prodaji, prvi ovakve vrste ko-

ji je sklopqen u jednom od de-

vet vi{egradskih preduze}a ko-

ja su u ste~aju, stavili su ste-

~ajni upravnik "Vi{egradtran-

sa# Radislav Brati} i direktor

"Drina-transa# Qubi{a Stje-

panovi}.

Prema rije~ima Radislava

Brati}a, prodaja treba omogu-

}iti nastavak rada "Vi{egrad-

transa#. U prvoj fazi od 32 rad-

nika ovog preduze}a planirano

je zapo{qavawe wih 25.

- "Drina-trans# }e obezbi-

jediti ~etiri savremena auto-

busa i preuzeti sve postoje}e

autobuske linije, a najavqeno

je i uspostavqawe novih lini-

ja prema Rudom, Priboju, Fo~i

i Trebiwu - rekao je Brati}.

Direktor "Drina-transa#

Qubi{a Stjepanovi} je naja-

vio da }e ve} od sqede}e godi-

ne na lokaciji kod novog vi{e-

gradskog mosta po~eti izgrad-

wa autobuske stanice, u ~ijem

sastavu }e biti i poslovni pro-

stori.

On je rekao da "Drina-

trans#, uz pomo} Kompanije

"Bobar#, koja trenutno zapo-

{qava 320 radnika, nakon kupo-

vine autoprevozni~kih preduze-

}a u Tesli}u, Srebrenici i Vi-

{egradu namjerava da razvije i

modernizuje svoj vozni park, te

da }e to zna~ajno doprinijeti

podizawu kvaliteta usluga.

Komentari{u}i potpisiva-

we ugovora u Vi{egradu vla-

snik Kompanije "Bobar# Gavri-

lo Bobar je naglasio da posto-

ji velika {ansa za razvoj turi-

zma u dolini Drine

i susjednim podru~-

jima u Srbiji.

- Uskoro }emo u

Vi{egradu otvori-

ti i filijalu "Bo-

bar# banke, savreme-

ni servis za pregled

vozila i turisti~ku

agenciju. Na taj na-

~in `elimo da se

ukqu~imo u razvoj

turizma u Vi{egra-

du i okolini - rekao

je Gavrilo Bobar.

Sve~anom popi-

sivawu ugovora o ku-

poprodaji prisu-

stvovao je i na~el-

nik op{tine Vi{e-

grad Miladin Mili-

}evi}.

¥ S. HELETA

"

DRINA-TRANS" IZ ZVORNIKA KUPILA

"

VI[EGRADTRANS"

NOVIM AUTOBUSIMA U BUDU]NOST

"

Drina-trans" }e obezbijediti ~etiri savremena autobusa

i preuzeti sve postoje}e autobuske linije. U prvoj fazi

planirano je zapo{qavawe 25 radnika,

ka`e Radislav Brati}

\ Potpisivawe ugovora:

"

Vi{egradtrans" ponovo

u pogonu

TREBIWE - Iako na {al-

terima trebiwske filijale

"Bobar banke# stoje natpis "Ne

primamo nove zahtjeve za kredi-

te#, gra|ani ne prestaju da op-

sjedaju ovu finansijsku ustano-

vu. Naime svi oni se raspituju

- "kada }e ponovo po~eti dodje-

la op{tinskih kredita za sti-

mulativno zapo{qavawe#, ko-

jima je samo ove godine sa Bi-

roa "skinuto# 110 nezaposle-

nih lica! Naime, oni su uglav-

nom zaposleni kroz programe

u oblasti p~elarske i sto~ar-

ske proizvodwe, ali i proiz-

vodwe povr}a.

Podsje}amo da su u prvih

{est mjeseci ove godine, Tre-

biwci podnijeli 142 zahtjeva

za kredite, koji se odobravaju iz

sredstava izdvojenih na osnovu

Zakona o naknadama za kori-

{}ewe prirodnih resursa.

Zbog nepotpunih programa,

nejasnih zahtjeva i drugih raz-

loga, od ukupnog broja podnese-

nih, odobrena je tek polovina

zahtjeva, odnosno 76, ~ija je

ukupna vrijednost 2.231.000 ma-

raka.

Najvi{e programa, wih 60,

koji su dobili "zeleno svjetlo#

Kreditnog odbora i op{tine

Trebiwe su u kategoriji fizi~-

kih lica, uz pet projekata pri-

vatnih preduzetnika i 11 prav-

nih lica kojima je dodijeqeno

blizu milion maraka. Trebiw-

ci najvi{e interesovawa poka-

zuju za p~elarstvo, s obzirom

na podnebqe i klimatske i dru-

ge mogu}nosti za proizvodwu

veoma tra`enog prirodnog her-

cegova~kog meda, zatim za sto-

~arstvo, kao i za proizvodwu

povr}a. Osim toga, prolaznu

ocjenu dobili su i pojedini pro-

grami iz oblasti vinogradar-

stva i vo}arstva, zatim `ivi-

narstva, uzgoja prasadi, proiz-

vodwe peciva i drugih oblasti.

Kreditni odbor ove godine

zasjedao je tri puta, u martu,

aprilu i maju, pa je na ra~unu za

stimulativno zapo{qavawe

trenutno ostalo mawe od 3.000

maraka.

Pojedini odbornici op{ti-

ne Trebiwe pokrenuli su inici-

jativu za promjenu kriterijuma

za dodjelu kredita za stimulativ-

no zapo{qavawe, tra`e}i da se

visina kredita za pravna lica sa

150, smawi na 80 hiqada maraka,

kao i da se prednost daje otvara-

wu proizvodnih djelatnosti.

Skup{tina op{tine Trebi-

we ove sedmice, na svojoj redov-

noj sjednici, trebalo bi da raz-

matra informaciju o dodjeli kre-

dita za stimulativno zapo{qa-

vawe i na~inu raspodijele sred-

stava preko filijale "Bobar ban-

ke# u Trebiwu. ¥ M. BE[TI]

KREDITI ZA STIMULISAWE ZAPO[QAVAWA U OP[TINI TREBIWE

P^ELARIMA UPALA KA[IKA U MED

Gra|anima, privatnicima i pravnim licima do sada

podijeqeni krediti ukupne vrijednosti 2.231.000 maraka.

Ove godine sa Biroa

"

skinuto" 110 nezaposlenih lica

\ P~elarewe: Sve popularnije zanimawe

u Hercegovini

KOTOR VARO[ - Prema

podacima Agencije za pru`awe

usluga poqoprivredi u kotor-

varo{koj op{tini se pod p{e-

nicom nalazi svega 140 hektara.

Naime, u posqedwih neko-

liko godina, zbog skupe sjetve,

osjetno je smaweno interesova-

we poqoprivrednika za sjetvu

p{enice, pa se sve vi{e wih

opredjequje za sjetvu kukuruza.

- Ostvareni prinosi su raz-

li~iti, zavisno od primijewe-

ne agrotehnike - ka`e referent

ove agencije Sa{a Vi{wi}.

On dodaje da rod p{enice

iznosi u prosjeku od 350 kilo-

grama po dunumu.

Sa ovogodi{wim prinosima

p{enice i zobi posebno je za-

dovoqan Pantelija Kerezovi}

iz Topoqa kod Kotor Varo{a.

On je sa sinom Du{kom, koji je

i kombajner, ju~e zavr{io `e-

tvu na jednom hektaru pod p{e-

nicom i zobi. P{enica je dava-

la oko 550, a zob 450 kilograma

po dunumu.

- Prijatno sam

iznena|en parcelom

koju sam zasijao. To-

liko iznena|en da

nisam bio pripre-

mio dovoqan broj

vre}a - ka`e Pane.

Na drugom kraju

kotorvaro{ke op-

{tine, u nasequ

Plane, zemqorad-

nik Qubo Markovi}

sa dunuma svojih

oranica skidao je u

prosjeku 500 kilo-

grama p{enice. S

obzirom na smawe-

ne ̀ etvene povr{i-

ne, o~ekuje se da }e

osam kombajna oba-

viti `etvu u plani-

ranom roku.

¥ D. K.

SMAWENE @ETVENE POVR[INE U KOTOR VARO[U

Kukuruz miliji od p{enice

\ Kombajnirawe: Prinosi iznad o~ekivawa

BAWA LUKA - Tokom ju~e-

ra{weg trgovawa na Bawalu~-

koj berzi ostvaren je promet od

983.890 marka, kroz 517 tran-

sakcija.

Najve}i promet, od 379.128

marka, ostvaren je sa akcijama

Preduze}a "Demos# AD Der-

venta, po cijeni od 0,025 mar-

ka, {to je pad cijene od 3,85 od-

sto u odnosu na prethodno tr-

govawe.

Indeksi su varirali, tako

je berzanski indeks mawi za

0,15 odsto, indeks preduze}a iz

sistema "Elektroprivrede# za

0,35 odsto, dok je pove}awe za-

biqe`io indeks fondova od

0,53 odsto.

Na berzanskoj kotaciji, seg-

ment fondovi, rast cijena zabi-

qe`ilo je deset fondova, dok

je je kod dva ostvaren pad pro-

sje~ne cijene.

Dobitnik dana su akcije

preduze}a "Gra|a# AD Bawa

Luka, ~ija je cijena porasla za

37,5 odsto i wima je trgovano po

0,385 maraka po akciji.

Prijavqen je i blok posao

po osnovu preuzimawa akcionar-

skog dru{tva "Guber# AD Sre-

brenica u ukupnoj vrijednosti

56.711 maraka. ¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Akcije "Demosa" najtra`enije

U DIREKCIJI za priva-

tizaciju u okviru priprema za

finansijsko restrukturisawe

dugova, trenutno rade na repro-

gramu zastarjelih obaveza u "In-

dustriji alata# iz Trebiwa.

Reprogram dugova preduze}a

"Famos# iz Isto~nog Sarajeva

na red }e sti}i po dostavqawu

zahtjeva iz ovog preduze}a.

Ovo je ju~e za na{ list po-

tvrdila stru~ni savjetnik za

promocije i odnose s javno{}u

u Direkciji za privatizaciju

Slavica [koro.

Prema wenim rije~ima, rok

za podno{ewe ponuda za kupo-

vinu ve}inskog dr`avnog kapi-

tala u trebiwskoj "Industri-

ji alata# produ`en je do 1. av-

gusta.

Zbog neprihvatawa ponude

preduze}a "Zastava oru`je# iz

Kragujevca za kupovinu dr`av-

nog kapitala u preduze}u

"Zrak# iz Tesli}a, Direkcija

za privatizaciju ne}e raditi

na programu finansijskog re-

programa dugova u ovom predu-

ze}u. ¥ Da. P.

DIREKCIJA ZA PRIVATIZACIJU

Reprogram za "Industriju alata"

KOMPANIJA

"

BIMAL"

Ovjerili kvalitet

proizvoda

BR^KO - Kompaniji "Bimal# iz Br~-

kog ju~e su sve~ano dodijeqeni sertifi-

kati za sistem upravqawa kvalitetom

ISO 9001:2000 i za uspostavqawe siste-

ma upravqawa zdravstvenom ispravno-

{}u hranom NASSR.

Sertifikacijom, koju je izvr{ila

poznata {vajcarska ku}a za ove poslove

"SGS#, potvr|eno je da "Bimal# ispuwa-

va sve zahtjeve pomenutih standarda u

proizvodwi jestivih rafinisanih uqa,

sirovih uqa i proteinskih sa~mi.

Uvo|ewem i primjenom me|unarod-

nih standarda u oblasti upravqawa kva-

litetom i zdravstvenom ispravno{}u hra-

ne ovaj jedini proizvo|a~ jestivog uqa u

BiH obezbijedio je osnovne preduslove

potrebne za dobijawe dozvole za izvoz

proizvoda na tr`i{te Evropske unije.

Osim toga, ovaj poslovni potez pred-

stavqa i jedan od va`nih koraka "Bima-

la# prema ostvarivawu daqih poslovnih

ciqeva i ulasku na nova tr`i{ta, na-

gla{avaju u ovoj kompaniji.

Ujedno podsje}aju da je, poslije uspje-

{ne privatizacije 2002. godine u izgrad-

wu, renovirawe i rekonstrukciju fa-

bri~kih kapaciteta ulo`eno oko 50 mi-

liona maraka, a u veoma kratkom vremen-

skom periodu ova kompanija je uspjela da

stekne me|unarodnu reputaciji u proiz-

vodwi jestivih uqa. ¥ M. M{.

PREMA nedavno obja-

vqenim podacima o visini

bruto doma}eg proizvoda u

BiH, vidqivo je da je dodat-

na vrijednost za pro{lu go-

dinu bila ve}a od 15,7 mi-

lijardi maraka, {to je znat-

no vi{e nego prethodnih

godina.

Istovremeno su revidi-

rani podaci za 2004. godinu

i to za 8,5 odsto u odnosu na

one koji su ranije objavqe-

ni. Prema saop{tewu za jav-

nost iz Centralne banke

BiH, ovi podaci o bruto do-

ma}em proizvodu potvr|uju

ranije procjene o zna~ajnom

ekonomskom rastu od 7,5 od-

sto u nominalnom smislu za

2005. godinu. Istovremeno

treba zapaziti da je do{lo

do poboq{awa u na~inu

mjerewa i primjeni me|u-

narodne metodologije, {to

je razlog revidirawa poda-

taka za 2004. godinu.

- Poboq{awa u uskla-

|ivawu sa me|unarodnim

standardima u mjerewu ve-

li~ine ekonomije su dugo

o~ekivan pozitivan pomak

i Agencija za statistiku

BiH treba nastaviti da ra-

di u ovom pravcu. Boqe sta-

tisti~ko mjerewe ima ve-

liku va`nost za adekvatno

vo|ewe ekonomske politi-

ke, ali i za objektivno pre-

zentovawe doma}e ekonomi-

je u inostranstvu - rekao je

guverner Centralne banke

BiH Kemal Kozari}.

Centralna banka BiH

smatra da je potreban da-

qi napredak u pogledu ob-

ra~una neobuhva}ene eko-

nomije i kvaliteta podata-

ka, kako bismo kona~no

imali pouzdane statisti~-

ke podatke koji su uporedi-

vi sa drugim zemqama i ko-

ji bi pomogli u boqem sa-

gledavawu ekonomskih kre-

tawa.

- U tom smislu potreb-

no je pripremiti i bruto

doma}i proizvod u kon-

stantnim cijenama, stope

realnog rasta i obra~una

prema potro{nom metodu.

Tako|e je potrebno osigu-

rati i transparentnije ob-

ja{wewe za javnost o raz-

lozima za revizju i promje-

ne u podacima - ka`e se na

kraju saop{tewa za javnost.

¥ Q. ^.

STATISTIKA CENTRALNE BANKE BiH

Ekonomija u porastu

Page 7: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. DRU[TVO

7

BAWA LUKA - U Republi-

ci Srpskoj je 22 odsto stano-

vni{tva siroma{no, dok je 30

odsto na granici.

Ovaj podatak je ju~e u Bawoj

Luci na konferenciji za novina-

re iznio pomo}nik ministra za

socijalnu za{titu Qubo Lepir.

Prema rije~ima ministra

zdravqa i socijalne za{tite

Ranka [krbi}a, Ministarstvo

je pokrenulo niz aktivnosti s

ciqem poboq{awa socijalnog

sektora, kako bi zbriwavawe

korisnika u oblasti socijalne

za{tite bilo boqe.

- Radna grupa sastavqena od

stru~waka iz centara za soci-

jalni rad, ustanova za socijal-

nu i dje~ju za{titu uradila je

analizu aktuelnog stawa u so-

cijalnoj za{titi i dala prije-

dloge rje{avawa akutnih pro-

blema u toj oblasti. Ura|en je

radni dokument "Politika, or-

ganizacija i perspektive raz-

voja sistema socijalne za{tite

u Srpskoj sa prioritetnim za-

dacima djelovawa# - rekao je

ministar [krbi}.

[krbi} je naveo da je na~i-

wena i radna verzija novog za-

kona o socijalnoj za{titi, ko-

ji je 90 odsto spreman da u|e u

proceduru.

- Da bi se takav zakon rea-

lizovao, bi}e nam neophodno 10

do 15 miliona maraka, kako bi-

smo pokrili sve kategorije so-

cijalno ugro`enih u na{em dru-

{tvu i zaokru`ili segment ja-

sne i orijentisane socijalne

politike - naglasio je [krbi}.

On je istakao da su oni ko-

ji misle da se podjelom novca za-

vr{ava wihov posao zalutali

u ovu oblast i da se podr{ka i

pomo} korisnicima mo`e dati

na jo{ mnogo drugih na~ina.

Kao pozitivan primjer na-

~ina rada on je naveo centre

za socijalni rad u Bawoj Lu-

ci, Trebiwu, Doboju i Prije-

doru. Prema wegovim rije~i-

ma, planirano je da ti centri

budu nosioci regionalnog raz-

voja, da pomognu drugim cen-

trima da i oni podignu kapa-

citete i na~in rada na savre-

meniji nivo.

- Jako je bitno da korisni-

ci osjete blagodeti na{eg rada,

novog pristupa i da se za sve

ovo javnost zainteresuje. U na-

rednom periodu, izme|u osta-

log, neophodno je maksimalno

koristiti postoje}e kapacite-

te u lokalnim zajednicama i os-

im centara za socijalni rad tu

su i oni za mentalno zdravqe,

rehabilitaciju u zajednici,

{kole, policija... Tako|e, tre-

ba koristiti i porodi~nu medi-

cinu, koja }e se ispreplitati

sa socijalnom za{titom - na-

glasio je Lepir.

Prioritet je i formira-

we regionalne radne grupe sa-

stavqene od predstavnika cen-

tara za socijalni rad, obezbje-

|ewe uslova za dono{ewe i

funkcionisawe novog zakona o

socijalnoj za{titi, definisa-

we kriterijuma djelovawa i

saradwe sa nevladinim orga-

nizacijama koje se bave ovom

problematikom, te ja~awe sek-

tora socijalne za{tite u mi-

nistarstvu.

Lepir je kazao da su siroma-

{tvo, starewe i marginalizaci-

ja tri kqu~na problema koja se

de{avaju u na{em dru{tvu i oni

pojedince i porodice dovode u

stawe socijalne potrebe. Zbog

toga, ka`e, treba posebnu pa-

`wu posvetiti analizi ovoga.

- Centri za socijalni rad u

op{tinama su osnovne }elije i

organizatori kompletnog dava-

wa socijalnih usluga i vo|ewa

socijalne politike, ali je po-

trebno da ih ja~amo - poru~io

je Lepir, dodaju}i da je neop-

hodna i podr{ka lokalne vla-

sti.

¥ R. [KONDRI]

PROJEKTI

Ministar Ranko [krbi} je

kazao da je do sada, izme|u osta-

log, formirana komisija za iz-

radu podzakonskih akata po-

trebnih za primjenu Zakona o

za{titi od nasiqa u porodici.

U saradwi sa UNICEF-

om ura|ena je "Strategija za-

{tite djece bez roditeqskog

starawa#, dok je u saradwi sa

vladom Finske pokrenut pro-

jekat "Podr{ka razvoju po-

litike u oblasti invalidno-

sti u BiH#. Zajedno sa {ved-

skom vladom pokrenut je i

postdiplomski studij za za-

nimawe menaxer u socijalnom

radu i supervizor u socijal-

nom radu.

FARBE ZA KOSU

Ministarstvo zdravqa i

socijalne za{tite, u sarad-

wi sa republi~kim Institu-

tom za za{titu zdravqa, za-

po~elo je provjeru sastojaka

u farbama za kosu, koje se na-

laze na tr`i{tu Srpske, ka-

zao je ju~e ministar Ranko

[krbi}.

Ova akcija je uslijedila

nakon {to je Evropska komi-

sija zabranila 22 hemijske

supstance, koje se koriste u

proizvodwi farbi za kosu,

zbog opasnosti od dobijawa

raka mokra}nog mjehura. Do

ovih saznawa do{li su stru~-

waci Nau~nog komiteta

Evropske unije za za{titu

potro{a~a.

Ako se potvrdi da se far-

be za kosu sa sastojcima koje

je zabranila Evropska komi-

sija nalaze na na{em tr`i-

{tu, one }e odmah biti povu-

~ene. I u Federaciji BiH ta-

mo{we ministarstvo je nalo-

`ilo kontrolu farbi za kosu.

MINISTARSTVO ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE REPUBLIKE SRPSKE

PRE\EN PRAG SIROMA[TVASiroma{tvo, starewe i marginalizacija su tri kqu~na

problema u na{em dru{tvu i oni pojedince i porodice

dovode u stawe socijalne potrebe, navode u Ministarstvu

BAWA LUKA - Univerzitet u

Bawoj Luci uskoro treba da dobi-

je univerzitetsko-preduzetni~ki

centar, u kojem }e studenti imati

praksu i razvijati preduzetni~ke

sposobnosti.

Direktor Republi~ke agenci-

je za razvoj malih i sredwih pred-

uze}a i profesor Ekonomskog fa-

kulteta Nikola Vukmirovi} ka-

zao je da }e ovaj centar pomo}i

studentima da ostvare svoje po-

slovne ideje.

- Zahvaquju}i ovom centru, stu-

denti }e kroz praksu, koju }emo or-

ganizovati zajedno sa bawolu~kim

preduze}ima, razvijati preduzetni~-

ki duh. Prostorije centra bi}e u zgra-

di Rektorata, a prilikom opremawa

radionica i laboratorija o~ekujemo

i podr{ku nadle`nih ministarstava

- istakao je Vukmirovi}. ¥ M. F.ZVORNIK - Ranka Pet-

kovi} iz Kowevi} Poqa,

kod Zvornika, oglasila je u

"Glasu Srpske# da prodaje

ku}u i zemqu, jer "ne `eli

da `ivi u zemqi u kojoj se

ratni zlo~inac Naser Ori}

do~ekuje kao heroj#.

- U Kowevi} Poqu `i-

ve samo tri srpske porodi-

ce. Sa kom{ijama Bo{wa-

cima, onim starijima, ima-

mo korektne odnose, ali se

pla{im mladih, onih koji

nose majice sa Ori}evim li-

kom, strahujem da bi opet,

preko {uma, mogli do}i i

ponovo me otjerati - pri~a

Ranka i drhtavim glasom do-

daje da je prije rata `ivje-

la dobro, sa suprugom Mla-

|enom i dva sina.

Mla|en, tada star 40 go-

dina, imao je kamion "ta-

mi}#, koji je na po~etku ra-

ta stavio u slu`bu narodu.

- Na putu od rudnika

boksita povezao je tog 21.

maja 1992. godine 10 putnika

iz rudnika i mili}kih sela,

kada su im u mjestu @utica

horde Nasera Ori}a i Zulfe

Tursuna postavile zasjedu. Mog

mu`a su odmah ubili i jo{ se-

dam srpskih civila, neke met-

kom, a neke bombom, koju su

ubacili ispod cerade. U mu~-

koj zasjedi rawen je bio i Ra-

domir Ili}, kojeg su, sa jo{

dvoje djece, zarobili. On i dje-

ca su se uspjeli spasiti bjek-

stvom u {umu u trenutku kad se

musliman koji ih je dr`ao na

ni{anu odmakao da pita drugog

{ta da radi s wima, a ovaj od-

govorio: "Ubij sve to, {ta }e

nam!?# - pri~a Ranka.

"Tami}# sa tijeli-

ma je, poslije toga, za-

paqen, a svjedo~anstvo

o ovom zlo~inu nalazi

se i u kwizi Miodraga

Popova "Suze su iste

vjere#.

- Pitam se, kao ~o-

vjek, kao majka dvojice

sinova, koji nikad ne-

}e preboqeti ni opro-

stiti to {to se desilo,

za{to me|unarodna za-

jednica sa svojim pred-

stavnicima, koji me{e-

tare po mojoj zemqi,

vidi samo jednu stranu

- veli Ranka.

Nije, ka`e, vredni-

ji `ivot jednog musli-

mana ili Hrvata od

`ivota wenoga mu`a i

drugih Srba. Suze we-

gove majke, supruge i

djece, veli, iste su kao

suze majki, supruga i

djece iz Srebrenice.

- Ne mogu se pomiriti s tim

da je Ori} ka`wen kao da je na-

~inio obi~ni prekr{aj, a na-

{i vojnici, koji, mo`da, iako

je bio rat, nisu nikoga ubili,

idu u Tuzlu i Sarajevo, gdje su

ih klali, da im danas sude. Pi-

tam sve gdje je tu pravda - ogor-

~ena je Ranka, koja zakqu~uje

da, na`alost, srpske vlasti ni-

su vodile preciznu evidenciju

o pogibiji Srba, dok su srpska

grobqa puna grobova u koje su

sahraweni mladi}i od 19 i 20

godina.

- Nemam informaciju da su

oni koji su pobili mog mu`a i

ostalih sedam nedu`nih civi-

la uop{te pozvani na ispitiva-

we, ali }emo ja i moji sinovi za

wegovim ubicom tragati dok

smo `ivi - poru~ila je Ranka.

Ogor~ena je i zbog toga {to

je ostala bez posla. Ka`e, "zbog

nekih mo}nika iz Mili}a#. Bo-

li je i to {to se bo{wa~kim po-

vratnicima obilato poma`e u

obnovi wihove imovine, dok se

tri srpske porodice u Kowe-

vi} Poqu same snalaze.

¥ S. SAVI]

Sa kom{ijama Bo{wacima, onim starijima, imamo

korektne odnose, ali se pla{im mladih, onih koji

nose majice sa likom Nasera Ori}a, pri~a `ena koja

je u ratu izgubila supruga

Ranka Petkovi}: Sinovi su

bili prisiqeni da odu

BEZ BUDU]NOSTI

- Moji sinovi su bili

prisiqeni da odu odavde. I

ja nemam nikakvu perspek-

tivu, oko mene su muslima-

ni kojima je Evropa otvo-

rila sva vrata. Danas `i-

vim od mu`eve penzije i in-

validnine, umjesto da radim

i zara|ujem sama. Ho}u da se

selim, ne iz straha od kom-

{ija muslimana, nego od ne-

kih novih hordi Nasera

Ori}a - ka`e Ranka.

Bosnu i Hercegovinu,

ka`e, nikada ne}e zvati svo-

jom dr`avom, ni Sulejmana

Tihi}a svojim predsjedni-

kom, koji je ubicu wenog mu-

`a i mnogih drugih srpskih

civila do~ekao kao heroja.

RANKA PETKOVI], IZ KOWEVI] POQA, RASPRODAJE SVOJU IMOVINU

STRAH OD NEKIH NOVIH ORI]A

DOBOJ - Na Fakultetu

za uslu`ni menaxment u Dobo-

ju sve~ano su uru~eni indek-

si za 50 studenata prve gene-

racije ove nove visoko{kol-

ske ustanove u ovom gradu.

- Po zavr{etku trogodi-

{weg studija dobija se sedmi

stepen obrazovawa sa dva

smjera: javne finansije i jav-

na uprava. [kolovawe godi-

{we ko{ta 1.160 evra i ta

suma mo`e da se plati u {est

rata, a mogu da se upi{u svi

svr{eni sredwo{kolci - ka-

`e menaxer fakulteta Mir-

ko Stoj~inovi}.

Pravo upisa imaju i oni

koji posjeduju diplomu bilo

koje vi{e {kole. Za upis na

tre}u godinu potrebno je da

polo`e neke ispite, dok stu-

denti koji su zavr{ili srod-

ne vi{e {kole direktno upi-

suju tre}u godinu studija.

- To je prvi privatni fa-

kultet sa sjedi{tem u Dobo-

ju, {to zna~i da }e porezi

ostajati u ovoj op{tini. Fa-

kultet }e uskoro zaposliti

desetak visokoobrazovanih

qudi, koji }e raditi kao asi-

stenti, saradnici i profeso-

ri - rekao je Stoj~inovi}.

Bi}e odr`an jo{ jedan

prijemni ispit za drugu gru-

pu studenata, a zakazan je za

septembar.

- Dva su razloga zbog ko-

jih sam se opredijelio da stu-

diram na ovom fakultetu. Pr-

vi je taj {to }u se {kolova-

ti u svom gradu, ne}u morati

da se izla`em dodatnim tro-

{kovima, a drugi je {to se

radi po Bolowskom programu

i diploma je priznata u cije-

loj Evropi. Prednost fakul-

teta je i u tome {to traje tri

godine - ka`e student Samir

Omer~i} iz Doboja.

Diploma ovog fakulte-

ta, ka`e Omer~i}, vrijedi

prakti~no dvostruko, jer }e

studenti biti osposobqeni

za menaxment i za sektor fi-

nansija. ¥ Sl. P.Zgrada fakulteta: Godi{wa {kolarina 1.160 evra

ZVORNIK - Bora~ke organi-

zacije Podriwa i Bir~a ju~e su

najo{trije osudile vandalsko po-

na{awe bo{wa~kih ekstremnih

grupa na ovom podru~ju i zatra`i-

le od nadle`nih da preduzmu ener-

gi~ne mjere, kako se sli~ne situa-

cije, koje mogu dovesti do nesagle-

divih posqedica, ne bi vi{e de-

{avale.

- Ve} du`e vrijeme na prostoru

Podriwa i Bir~a de{avaju se eks-

cesne i vjerskom mr`wom izazvane

provokacije od strane lica bo-

{wa~ke nacionalnosti, koje su iz-

ra`ene kroz skrnavqewe vjerskih

objekata i obiqe`ja i direktne na-

srtaje na imovinu i Srbe, a poseb-

no su intenzivirane pu{tawem na

slobodu ratnog zlo~inca Nasera

Ori}a - pi{e u saop{tewu za jav-

nost Bora~ke organizacije op{ti-

ne Zvornik.

U wemu se podsje}a da je najsvje-

`iji primjer nasrtaj Bo{waka na

goste i radnika pumpe u restoranu

benzinske pumpe u Kowevi} Poqu,

vulgarnim i na vjerskoj osnovi uvre-

dqivim psovkama, pa je morala da

interveni{e policija.

Tada je jedan od policajaca iz

Stanice javne bezbjednosti Zvor-

nik povrije|en od strane kolege bo-

{wa~ke nacionalnosti, koji u to

vrijeme nije bio na du`nosti, ve} je

bio u dru{tvu ove grupe Bo{waka.

- Ako se tako postupa prema ko-

legama zadu`enim za odr`avawe

javnog reda i mira, {ta da o~ekuju

ostali gra|ani i ko da ih za{titi

od ovakvog nasilnog pona{awa li-

ca druge nacionalnosti - zapitali

su u zvorni~ki borci.

Oni dodaju da ru{ewe i bacawe

u provaliju krsnog obiqe`ja na br-

du iznad Srebrenice, gdje je prije

800 godina bilo sjedi{te Mitro-

polije, te izjava na~elnika srebre-

ni~ke op{tine povodom ovog van-

dalskog ~ina, navodi ne samo na

ogor~enost, nego i na razmi{qawe

kakvu to BiH `ele Bo{waci.

- Je li to ona BiH koja se gra-

di na toleranciji, razumijevawu,

vjerskoj slobodi ili unitarna, ko-

ju o~igledno svim sredstvima `e-

le da naprave bo{wa~ki lideri

sa svojim istomi{qenicima - na-

vodi zvorni~ka Bora~ka organi-

zacija. ¥ S. S.

IZGRADWA CRKVE

U BIJELOJ KOD KOWICA

Novi hram

na starim

temeqima

TREBIWE - Crkva Svete

nedjeqe, u Bijeloj kod Kowica,

~ija je izgradwa po~ela proqe-

tos, bi}e zavr{ena do 6. avgusta,

praznika Svete nedjeqe, kada

}e biti obavqeno osve{tawe.

Saop{tavaju}i ovaj poda-

tak, predsjednik Inicijativnog

odbora za obnovu hrama Mili-

sav Gra|i} rekao je da majsto-

ri trebiwskog preduze}a "Ne-

imarstvo# privode kraju rado-

ve na unutra{wem i spoqnom

ure|ewu hrama.

Krov je ve} ura|en, kao i zvo-

nik, na koji je podignuto zvono,

kupqeno u Topoli, u Srbiji.

- Ve} sada smo u kontaktu sa

mje{tanima Bijele, koji su pred

muslimanskom ofanzivom 1994.

godine napustili ovo selo. Sa-

da `ive u Vi{egradu, Trebiwu

i Hercegovini, ali i Kanadi i

dijaspori, a okupi}e se oko ove

svetiwe 6. avgusta - kazao je Gra-

|i}, dodaju}i da }e iz Trebiwa

biti organizovan prevoz za mje-

{tane i potomke, kao i iz Vi-

{egrada, do ovog mjesta u Fede-

raciji BiH.

Ova crkva gradi se na teme-

qima hrama koji je u ratu deva-

stiran, dok su u blizini ostaci

trobrodne bazilike iz vremena

svetog Save. Radovi zamisli Ma-

ta Uqarevi}a, poznatog trebiw-

skog arhitekte, izvode se iskqu-

~ivo prilozima mje{tana i po-

tomaka iz Bijele, jer u ovom se-

lu sada ̀ ivi svega nekoliko sta-

ra~kih doma}instava.

Bijeqani su sakupili bli-

zu 20.000 maraka, a najvi{e su

ulo`ili Milisav i Radmila

Gra|i}, ~iji jedan od palih si-

nova u proteklom Otaxbinskom

ratu po~iva na mjesnom grobqu

i koji }e, najvjerovatnije, na

osve{tawu biti kumovi novog

hrama.

^lanovi Inicijativnog od-

bora su ve} uputili poziv u sje-

di{te Zahumsko-hercegova~ke

i primorske eparhije u Trebi-

wu, kako bi ~in osve{tawa oba-

vio vladika Grigorije ili sve-

{tenstvo Eparhije.

¥ M. B.

FAKULTET ZA USLU@NI MENAXMENT U DOBOJU

Indeksi za prvih pedeset

UNIVERZITET U BAWOJ LUCI

Od ideje do preduzetni{tva

BORA^KE ORGANIZACIJE PODRIWA I BIR^A

Stalne provokacije

Page 8: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

POTPREDSJEDNIK za

spoqnopoliti~ka pitawa u va-

{ingtonskom institutu Kejto,

Ted Karpenter, ocijenio je ju-

~e da vlasti u Pri{tini ne}e

prestati sa etni~kim ~i{}e-

wem u pokrajini i da bi za Sr-

biju realnija bila strategija

podjele Kosmeta.

- Vlasti u Pri{tini anga-

`ovane su u etni~kom ~i{}e-

wu od okon~awa NATO inter-

vencije 1999. i ne vjerujem da

}e ta praksa biti promijewena

- rekao je Karpenter u intervjuu

"Glasu Amerike# i ukazao da

me|unarodna zajednica po tom

pitawu ne}e mnogo u~initi,

"osim {to }e ulagati `albe i

protestne note#.

- Stoga predla`em Beogra-

du da promijeni strategiju i ne

pridaje preveliku va`nost za-

dr`avawu formalnih ovla{}e-

wa nad Kosmetom, ve} da se za-

lo`i za "grani~no pode{ava-

we#, {to je pogodniji izraz od

"promjene granica#, po{to ta-

kva terminologija odbija zva-

ni~nike u SAD i EU - kazao je

ameri~ki analiti~ar.

To bi u realnosti, prema

wegovim rije~ima, zna~ilo po-

djelu Kosova i Metohije, tako

da Srbija zadr`i oblasti uglav-

nom naseqene Srbima i dijelo-

ve sa najzna~ajnijim srpskim

kulturnim i vjerskim spomeni-

cima, crkvama i manastirima.

- Mada bi to bila ogromna

`rtva za Srbiju, mislim da je to

realisti~nija strategija od one

koju Beograd sada zagovara -

ocijenio je Karpenter.

Ameri~ki analiti~ar sma-

tra da su be~ki pregovori o bu-

du}em statusu Kosmeta u su{ti-

ni puka formalnost i kao takvi

ne}e proizvesti zna~ajnije re-

zultate.

- Beograd i kosovski Alban-

ci imaju stavove potpuno is-

kqu~ivog karaktera, ali Al-

banci znaju da imaju podr{ku

Va{ingtona i Brisela i da je

vrijeme na wihovoj strani. Dru-

gim rije~ima, nema potrebe za

dogovorom, ve} treba sa~ekati

da me|unarodna zajednica na-

metne rje{ewe - rekao je Kar-

penter.

Prema wegovom mi{qewu,

evropski lideri ve} du`e vrije-

me zastupaju gledi{te da neza-

visnost Kosmeta ne bi predsta-

vqala presedan u, recimo, zemqa-

ma Balkana i biv{eg Sovjetskog

Saveza, {to nije realno.

Me|utim, oni su toliko

predani sada{wem kursu da }e

biti veoma te{ko da u ovom mo-

mentu promijene svoju politi-

ku. Me|unarodna zajednica bi

mogla da odredi takozvanu

"uslovnu nezavisnost#, {to }e,

u stvari, zna~iti da }e kosmet-

ski Albanci, dugoro~nije gle-

dano, dobiti potpunu nezavi-

snost, rekao je Karpenter.

On misli da }e EU "podr`a-

ti defakto nezavisnost Koso-

va, ali }e nekim vidom neodre-

|ene pravne formulacije u smi-

slu 'uslovne nezavisnosti' i ve-

oma labavih odnosa te pokraji-

ne sa Srbijom, poku{ati da iz-

bjegne stvarawe presedana#.

Prema wegovim rije~ima,

stav Va{ingtona prema tom pi-

tawu uglavnom je nepromijewen.

¥

TED KARPENTER PREDLO@IO BEOGRADU NOVU STRATEGIJU

ZA JU@NU POKRAJINU

PROMIJENITI TAKTIKUVlasti u Pri{tini anga`ovane su u etni~kom ~i{}ewu

od okon~awa NATO intervencije 1999. i ne vjerujem da

}e ta praksa biti promijewena, rekao Karpenter

IMIX

Ted Karpenter je rekao da problem sa kojim je suo~ena Vla-

da Srbije nije u ~iwenici da je administracija puna qudi ko-

ji ne simpati{u Srbiju, ve} u tome da je "Srbija izgubila bit-

ku za ameri~ko javno mwewe#.

Sve dok Beograd ne bude formulisao konstruktivnu i ener-

gi~nu ofanzivu za pridobijawe ameri~kog javnog mwewa, a kroz

to i administracije, ne treba o~ekivati zna~ajniju promjenu u

ameri~koj politici, smatra ovaj analiti~ar.

Karpenter je istakao da Srbija treba da anga`uje neke ja-

ke va{ingtonske PR firme radi poboq{awa imixa u SAD.

Me|utim, ukazao je on, promjena imixa Srbije u SAD mogla bi

da bude postignuta tek u narednih pet do 10 godina, dok kosmet-

ski Albanci imaju svoj lobi, koji je vrlo efikasan jo{ od po-

lovine devedesetih godina pro{log vijeka.

BUDVA - Prvi hotel sa pet

zvjezdica u Crnoj Gori otvoren

je u predgra|u Budve, a wegovi

ruski vlasnici nisu `alili

novca da obnove nekad ruini-

rani hotel "Splendid# i od we-

ga naprave luksuzan objekat.

Nekoliko kilometara ju-

`nije, drugi ruski investitor

je kupio hotel "As#. Trenutno

su u toku radovi na ovom objek-

tu, koji obe}avaju da }e taj ho-

tel svojim posjetiocima mo}i

da ponudi ono najboqe, ukqu-

~uju}i spektakularni podvod-

ni restoran, prenijela je we-

ma~ka agencija DPA.

- Rusi dolaze! - re~enica je

koja se sve ~e{}e mo`e ~uti u

Crnoj Gori, ali i u Hrvatskoj.

Poznate turisti~ke zone

posebno interesuju kupce iz

Rusije. Prema tvrdwama lo-

kalnih trgovaca nekretnina-

ma, za ruske investitore "no-

vac ne predstavqa nikakav

problem#. Wihov je moto:

"Ako ima{ novca, daj da to

svi vide.#

Kako je navela wema~ka

agencija, jedan ruski investi-

tor je zahtijevao da u Malom

Lo{iwu, gradu na ostrvu Lo-

{iw u Hrvatskoj, budu promi-

jeweni lokalni gra|evinski

propisi, kako bi on mogao da

pove}a kapacitete svog hotela

sa 1.200 na 2.100 kreveta.

Na poluostrvu Lu{tica, u

blizini Herceg Novog, nekad

je bila vojna zona povr{ine od

36 kvadratnih kilometara, ali

je u me|uvremenu ova lokacija

postala izuzetno privla~na za

razvoj turizma. Tu je jedan ru-

ski konzorcijum kupio ogromno

zemqi{te od 100 hiqada kva-

dratnih metara.

Prema navodima medija, gra-

dona~elnik Moskve Jurij Lu-

{kov kupio je zemqi{te od 12

hiqada kvadratnih metara za

~itava ~etiri miliona evra, a

u neposrednoj blizini nalazi

se i ku}a ruskog kosmonauta

Alekseja Leonova. Cijene ne-

kretnina u Crnoj Gori su, zahva-

quju}i prilivu ruskog novca,

naglo porasle. U Tivtu danas

cijena stambenog prostora ko-

{ta i do 1.200 evra po kvadrat-

nom metru, dok prosje~na mje-

se~na plata lokalnog stanov-

ni{tva iznosi tek 200 evra.

Cijene poslovnog prostora

se u gradovima u Crnoj Gori

kre}u ~ak do dvije hiqade evra

po kvadratnom metru.

Ipak, izgleda da to ne od-

bija najbogatije investitore,

koji u Crnu Goru sti`u u ve-

likom stilu - svojim privat-

nim avionima.

Niko ta~no ne zna koliko je

nekretnina trenutno u vlasni-

{tvu ruskih ulaga~a. ^esto je

te{ko utvrditi ko je vlasnik

odre|enog objekta, budu}i da

tragovi vode do kompanija i ra-

~una iz ~itavog svijeta.

Diplomate sa zapada upo-

zoravaju da se novac iz sumwi-

vih izvora "pere i ostavqa# u

regionu, navela je DPA, podsje-

tiv{i da se Hrvatska i Crna

Gora nadaju da }e u relativno

bliskoj budu}nosti postati ~la-

nice Evropske unije.

U Crnoj Gori se evro ve}

koristi kao zvani~na valuta,

ali diplomate smatraju da su

ruska ulagawa u ovu zemqu ta-

ko velika da bi mogla da ugro-

ze wenu nedavno ste~enu neza-

visnost. ¥

NAJEZDA STRANIH ULAGA^A U CRNU GORU

RUSI DOLAZE Prema tvrdwama lokalnih trgovaca nekretninama,

za ruske investitore

"

novac ne predstavqa nikakav

problem".

"

Ako ima{ novca, daj da to svi vide", wihov

je moto

Lu{tica: Mamac za ruske bogata{e

PRAWE NOVCA

Ponekad je potpuno o~ito

da su ruski vlasnici potpu-

no nezainteresovani za turi-

zam. Tako su Rusi u Petrovcu

kupili hotel "4. jul#, a zatim

su ga napustili na ~etiri go-

dine. Jedan lokalni vlasnik

restorana smatra da oni na

taj na~in samo "peru# prqa-

vi novac.

Ogroman priliv ruskog

novca, tako|e, zna~i da se pro-

mijenio nacionalni sastav go-

stiju: umjesto Nijemaca, Au-

strijanaca ili Britanaca, da-

nas preovladavaju Rusi.

BEOGRAD - Ameri~-

ki izaslanik za status Ko-

sova i Metohije Frenk

Vizner izjavio je ju~e da

Amerika ne `eli da pre-

judicira rje{ewe kona~-

nog statusa Kosmeta# ve}

`eli da se u ovoj fazi us-

pje{no rje{avaju konkret-

na pitawa, prenosi Beta.

Vizner je, po zavr{et-

ku dvodnevne posjete Beo-

gradu, u rezidenciji amba-

sadora SAD rekao novi-

narima da je sastanak u Be-

~u najvi{ih zvani~nika

Beograda i Pri{tine

"istorijski# i da ima iz-

uzetno veliki zna~aj, jer

su se prvi put demokrat-

ski lideri obje strane

sreli "licem u lice#.

Vizner je pohvalio za-

lagawe izaslanika UN za

status Kosova i Metohije

Martija Ahtisarija, koji

je za avgust najavio nasta-

vak pregovora o ~itavom

nizu tema, ukqu~uju}i de-

centralizaciju, za{titu

crkvene i kulturne ba-

{tine i ekonomiju.

Ameri~ki izaslanik

za status Kosmeta rekao

je da i Beograd i Pri{ti-

na narednoj, "ubrzanoj fa-

zi# pregovora moraju da

pristupe sa fleksibilno-

{}u, i da SAD o~ekuju od

wih da se sa predano{}u

posvete razgovorima, kako

bi se postiglo realno rje-

{ewe.

Vizner je ponovio

smjernice Kontakt grupe

da nema podjele Kosova i

Metohije i insistirao na

ukqu~ivawu Srba u pri-

vremene kosovske insti-

tucije, tvrde}i da }e Va-

{ington u~initi sve da

budu obezbije|ena prava

mawinskih zajednica u po-

krajini. ¥

AMERI^KI IZASLANIK ZA KOSMET FRENK VIZNER

Ni{ta unaprijed

BEOGRAD - Srpski mini-

star inostranih poslova Vuk

Dra{kovi} i zamjenik ministra

spoqnih poslova Italije Fami-

jano Kru~aneli ocijenili su ju-

~e u Beogradu, neposredno po-

slije potpisivawa srpsko-ita-

lijanskog sporazuma o viznim

olak{icama, da je taj dokument

va`na stepenica na putu Srbi-

je ka integraciji u Evropsku

uniju.

- Ovo je veoma va`an dan, jer

je izgra|en jo{ jedan most za ko-

munikaciju Srbije sa Italijom

- izjavio je, na zajedni~koj kon-

ferenciji za {tampu, Vuk Dra-

{kovi}, isti~u}i va`nost ~i-

wenice da }e viznim olak{ica-

ma biti obuhva}eno na hiqade

srpskih gra|ana.

Kategorije gra|ana koje }e

biti obuhva}ene viznim olak-

{icama su, kako je istakao Dra-

{kovi}, studenti, qudi koji idu

na lije~ewe, kulturni i javni

radnici, sportske, folklorne

i druge organizacije, nau~nici,

profesori univerziteta i pri-

vrednici. Sporazumom, koji bi

trebalo da stupi na snagu ve} u

septembru, predvi|ene su bes-

platne vize na pet godina za pri-

vrednike i nau~nike, dok }e za

ve}inu ostalih kategorija gra-

|ana, obuhva}enih olak{icama,

vize va`iti jednu godinu i tako-

|e }e biti besplatne, a proce-

dura za dobijawe vize bi}e po-

jednostavqena. ¥

DOGOVOR SRBIJE I ITALIJE

Famijano Kru~aneli i Vuk Dra{kovi}:

Olak{ano putovawe

Lak{e do vize

RUPEL

Ministar spoqnih poslo-

va Slovenije Dimitrij Rupel

izjavio je ju~e u Beogradu da

pregovori o budu}em statusu

Kosova i Metohije ne bi ima-

li smisla, ukoliko bi rje{e-

we bilo nametnuto.

Rupel je, poslije razgovo-

ra sa {efom diplomatije Sr-

bije Vukom Dra{kovi}em, is-

takao da Slovenija zastupa

stav da rje{ewe za Kosovo i

Metohiju mora biti kompro-

misno i prihvatqivo za obje

strane.

ISTORIJSKI

RAZGOVORI

Frenk Vizner je na-

glasio da su "istorijski

razgovori# najvi{ih pr-

edstavnika Beograda u

Pri{tine, prije dva dana

u Be~u, od izuzetnog zna-

~aja za sve u~esnike u pro-

cesu rje{avawa statusa

pokrajine.

- Bio je to istorijski

doga|aj jer su se prvi put

na jednom mjestu na{li

odgovorni, demokratski

izabrani predstavnici

rukovodstava Beograda i

Pri{tine - izjavio je Vi-

zner na konferenciji za

{tampu, dodaju}i da je raz-

govor u Be~u bio "umjeren

i bez provokacija#.

PODGORICA - Glavni sa-

vjetnik Ministarstva inostra-

nih poslova Rusije Jurij Bi~kov

preporu~io je Crnoj Gori da iza-

bere neutralan status i ostane

van NATO-a.

Bi~kov je podgori~kim "Vi-

jestima# kazao da ga "~udi# na-

mjera Crne Gore da postane ~la-

nica NATO-a, jer bi to, izme|u

ostalog, "ograni~ilo crnogor-

ski suverenitet#. On je dodao da

mnoga za Crnu Goru principijel-

na spoqnopoliti~ka pitawa ~lan-

stvom u NATO-u ne}e biti rje-

{avana u Podgorici, ve} u Brise-

lu i Va{ingtonu.

- Ima li onda smisla {to ste

umakli od starateqstva Beogra-

da? A i od koga Crna Gora ima da

se zaklawa NATO ki{obranom?

I zbog ~ega optere}ivati crno-

gorske pejza`e stranim vojnim

bazama, a buxet dodatnim rasho-

dima? - upitao se glavni savjet-

nik ruskog MIP-a.

Bi~kov je ocijenio da bi Cr-

na Gora novim ustavom trebalo da

se pozicionira kao neutralna,

{to bi je, po wegovim rije~ima,

u~inilo samostalnim, uticajnim

subjektom svjetske politike.

Glavni savjetnik ruskog MIP-a

ponovio je da su neosnovane tvrd-

we da wegova zemqa namjerava da

gradi vojne baze na crnogorskom

primorju. ¥

JURIJ BI^KOV PORU^IO CRNOJ GORI

[ta }e vam NATO?

TOPOLA - Svetom arhijerejskom li-

turgijom i parastosom, koje su slu`ili

sve{tenici oplena~kog namjesni{tva,

u crkvi Svetog \or|a na Oplencu u To-

poli, ju~e je obiqe`ena 189. godi{wi-

ca od ubistva Vo`da Prvog srpskog

ustanka Kara|or|a Petrovi}a.

Uz dr`avne po~asti, na Kara|or|ev

sarkofag u ju`noj pjevnici oplena~ke

crkve vijence su polo`ile delegacije

Vojske Srbije, Ministarstva za rad, za-

po{qavawe i socijalnu politiku, prin-

ca Aleksandra Kara|or|evi}a.

Vijence su polo`ili i predstavni-

ci op{tina Topola, Aran|elovac i ^a-

~ak, Zadu`bine kraqa Petra Prvog Ka-

ra|or|evi}a, Dru{tva za negovawe oslo-

bodila~kih ratova Srbije od 1912. do

1918. godine, Zadu`bine "Prvi srpski

ustanak# iz Aran|elovca, osnove {kole

"Prvi srpski ustanak# u Ora{cu i Otax-

binskog centra iz Topole. ¥

OBIQE@ENA 189. GODI[WICA

OD UBISTVA KARA\OR\A

Vijenci za

Vo`da

Page 9: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. SVIJET

9

JERUSALIM - Najmawe

devet izraelskih vojnika po-

ginulo je ju~e u sukobu sa pri-

padnicima muslimanskog ra-

dikalnog pokreta Hezbolah u

mjestu Bint Xbejl na jugu Li-

bana, prenijele su svjetske

agencije.

U Bint Xbejlu u toku su su-

kobi izme|u izraelskih oklop-

nih jedinica i pripadnika He-

zbolaha, saop{tili su vojni iz-

vori u Jerusalimu i dodali da

"~i{}ewe# tog podru~ja, gdje se

nalazi upori{te Hezbolaha, ni-

je gotovo, po{to ta radikalna

grupa pru`a otpor.

Sukobi izme|u Izraela i

Hezbolaha izbili su 12. jula,

kada su pripadnici tog po-

kreta oteli dva izraelska

vojnika.

Najmawe ~etvorica posma-

tra~a UN poginula su sino} u

izraelskom vazdu{nom napadu

na wihovu bazu u Kijamu, u is-

to~nom sektoru ju`ne li-

banske granice. Poginu-

li su posmatra~i iz Au-

strije, Kanade, Finske i

Kine.

Lider Hezbolaha

Sajed Nasralah izjavio

je sino} da pokret koji

predvodi ne}e prihva-

titi nikakve poni`a-

vaju}e uslove za pri-

mirje i zaprijetio na-

padima na izraelsku

teritoriju daqe od

Haife.

U televizijskom ob-

ra}awu uo~i konferen-

cije u Rimu, gdje bi svet-

ski lideri trebalo da

razgovaraju o nala`ewu rje-

{ewa za izraelsko-libanski

sukob, Nasralah je rekao da

Hezbolah ne}e prihvatiti

rje{ewe koje bi ugrozilo su-

verenitet Libana.

- Ne mo`emo da prihvatimo

nijedan uslov koji je poni`ava-

ju}i za na{u zemqu, na{ narod

ili na{ otpor - rekao je on.

Nasralah je kazao da ulazak

izraelskih trupa u ju`ni Li-

ban ne}e zaustaviti raketne na-

pade Hezbolaha na sjeverni dio

Izraela, a ocijenio je i da se su-

kob pomjera daqe od Haife, na

sjever Izraela.

- U novom periodu, na{e

bombardovawe ne}e biti ogra-

ni~eno na Haifu. Bez obzira

na reakciju neprijateqa na

bombardovawe Haife, i}i }e-

mo daqe u predio "iznad Hai-

fe#. Nasralah je ponovio da,

bez obzira na to kakve su izra-

elske snage koje su u{le u Li-

ban, "raketirawe Izraela ne-

}e prestati#.

Izrael je krajem pro{le

sedmice u{ao u ju`ni Liban, a

preksino} je misija UN u Liba-

nu potvrdila da su izraelske

trupe u{le i u grad Bint Xbe-

jl, gdje se nalazi upori{te He-

zbolaha. Izrael je 12. jula po-

~eo ofanzivu na Liban, gdje se

nalazi sedi{te Hezbolaha, na-

kon {to su naoru`ani pripad-

nici tog {iitskog pokreta ote-

li dva izraelska vojnika i ta-

ko pokrenuli sukobe.

Izrael ve} 14 dana bombardu-

je Liban, a Hezbolah uzvra}a ra-

ketama ga|aju}i sjever Izraela.

U sukobu je do sada strada-

lo vi{e od 400 civila - 374 u

Libanu i 41 u Izraelu. ¥

U Bint Xbejlu u toku su sukobi izme|u izraelskih

oklopnih jedinica i pripadnika Hezbolaha, saop{tili

su vojni izvori u Jerusalimu i dodali da

"

~i{}ewe" tog

podru~ja, gdje se nalazi upori{te Hezbolaha, nije gotovo

\Napadi: Izraelska artiqerija tu~e iz sve snage

UJEDIWENE NACIJE -

Generalni sekretar UN Kofi

Anan izrazio je {okiranost

izraelskim, kako je kazao,

"o~igledno namjernim# bom-

bardovawem polo`aja posma-

tra~ke misije UN u Libanu, u

kojem su poginula najmawe ~e-

tiri posmatra~a, javqaju agen-

cije.

- [okiran sam i duboko uz-

nemiren o~igledno namjernim

bombardovawem .. polo`aja po-

smatra~a UN u ju`nom Libanu

- naveo je Anan u saop{tewu,

izdatom u Rimu.

Najmawe ~etvorica posma-

tra~a UN poginula su u uto-

rak uve~e u izraelskom vazdu-

{nom napadu na wihovu bazu u

Kijamu, u isto~nom sektoru ju-

`ne libanske granice, rekao je

jedan pripadnik libanskih slu-

`bi bezbjednosti.

[OK

KAIRO - Egipatski pred-

sjednik Hosni Mubarak po-

tvrdio je da Egipat ne}e u}i

u rat protiv Izraela kako bi

za{titio Liban ili liban-

ski Hezbolah, prenose dr`av-

ni mediji.

- Oni koji pozivaju Egi-

pat da u|e u rat kako bi za-

{titio Liban ili Hezbolah

ne shvataju da je vrijeme ino-

stranih avantura zavr{eno -

izjavio je Mubarak novinari-

ma u avionu na povratku iz

Saudijske Arabije, nakon sa-

stanka sa kraqem Abdalahom.

Mubarak je ocijenio da ni-

je mogu} takav scenario dok 73

miliona Egip}ana "ima po-

trebu za razvoj, posao, stan#.

- Oni koji sada tra`e rat

u~ini}e da izgubimo sve u

tren oka - dodao je predsjed-

nik, a prenosi dnevni list

"Al-Xumhurija#.

EGIPAT

@ENEVA - Svijet se na{ao

na ivici izbijawa novih trgo-

va~kih ratova i na po~etku no-

ve ere protekcionizma, kada su

se, ove nedjeqe u @enevi, pet go-

dina dugi pregovori o libera-

lizaciji svjetske trgovine zavr-

{ili kolapsom.

Nade da }e novi sporazum

stvoriti bogatstvo od 300 mili-

jardi dolara i da }e stotine mi-

liona qudi izvu}i iz siroma-

{tva razvijale su se poslije sa-

stanka velikih trgova~kih sila

koji se pretvorio u jetku nepo-

pustqivost.

Posqedwi u seriji "posqed-

wih pregovora# izme|u {est naj-

mo}nijih trgova~kih blokova -

SAD, EU, Japana, Brazila, In-

dije i Australije - kolabirao je

po{to Grupa-6 nije smogla sna-

ge da iskuje dogovor o smawewu

poqoprivrednih subvencija - te-

mi koja je prijetila da potopi

pregovore 146 dr`ava ~lanica

Svjetske trgovinske organiza-

cije otkako su oni po~eli 2001.

godine u Kataru, pod nazivom

runda iz Dohe.

Krah otvara put ja~awu trgo-

va~kih ratova i protekcioni-

zmu, koji }e, kako, pozivaju}i se

na ekonomiste, navodi london-

ski "Indipendent#, usporiti

svjetski ekonomski rast i pogor-

{ati siroma{tvo u svijetu.

Tako|e }e pokrenuti nove

runde bilateralnih trgova~kih

sporazuma, koji }e biti od kori-

sti bogatim zemqama na ra~un

malih dr`ava.

@enevski krah je ozna~io

kraj vi{e od pet godina obim-

nih pregovora, a stru~waci opo-

miwu da }e jo{ mnoge godine pro-

}i prije nego {to novi razgovo-

ri o slobodi svjetske trgovine

budu mogli da po~nu.

U @enevi SAD nisu odusta-

le od zahtjeva da EU snizi ca-

rine na uvoz hrane za vi{e od

predlo`enih 60 procenata, dok

su Evropqani napali Ameri-

kance zbog poqoprivrednog go-

di{weg buxeta od 22 milijarde

dolara, namijewenog wihovim

farmerima.

^etrnaest sati zasjedawa u

@enevi, pod predsjedni{tvom

{efa STO-a Paskala Lamija,

nije dovelo do pomaka u kqu~-

nom pitawu poqoprivrednih

subvencija, poznatom kao "doma-

}a podr{ka#. Va{ington je zah-

tijevao da EU i druge ~lanice

STO-a, koje je ozna~io kao "pro-

tekcionisti~ke#, krenu daqe u

pristajawu na sni`avawe poqo-

privrednih carina, prije nego

{to SAD u~ine dodatni ustupak

u smawewu subvencija svojim

farmerima. ¥

PROPALI @ENEVSKI PREGOVORI NAGOVJE[TAVAJU NOVE TRGOVA^KE RATOVE

SIT GLADNOM NE VJERUJE

Krah pregovora otvara put ja~awu trgova~kih ratova

i protekcionizmu, koji }e usporiti svjetski ekonomski

rast i pogor{ati siroma{tvo u svijetu

POSQEDWI ROK

Kraj ove godine bio je

ozna~en kao posqedwi rok za

zakqu~ivawe runde iz Dohe,

zato {to do 2007. godine isti-

~u specijalna prava predsjed-

nika SAD u pregovorima o tr-

govini. A runda iz Dohe je

progla{avana kao velika

{ansa, "jedna u generaciji#,

da se podstakne svjetski eko-

nomski rast i da se pobijedi

siroma{tvo.

Grupa-6 imala je kqu~nu

ulogu jer dr`i oko tri ~etvr-

tine svjetske trgovine i odra-

`ava naj{iri opseg trgovin-

skih interesa.

SEUL - Sjediwene Ameri~-

ke Dr`ave su i formalno pozva-

le Sjevernu Koreju da prisustvu-

je razgovorima {est zemaqa i

obustavi nuklearne aktivnosti,

javila je ju`nokorejska agenci-

ja Jonhap, u izvje{taju sa sastan-

ka ministara ASEAN-a u Kua-

la Lumpuru, posve}enog regio-

nalnoj bezbjednosti.

Razgovori dvije Koreje,

SAD, Kine, Japana i Rusije, ~i-

ji je ciq da se postigne obusta-

vqawe sjevernokorejskog nukle-

arnog programa, prekinuti su u

novembru pro{le godine.

O~ekuje se da }e {efovi di-

plomatija svih ovih zemaqa pri-

sustvovati sastanku u malezij-

skoj prijestonici.

Ameri~ki predstavnik u raz-

govorima {est zemaqa Kristo-

fer Hil izjavio da nema nazna-

ka da }e sjevernokorejski mini-

star pristati da se sastane sa

ostalim kolegama iz ove grupe.

Sjeverna Koreja je istupila

iz razgovora u znak protesta

zbog sankcija koje su SAD uve-

le nekim wenim firmama zbog

- kako je obrazlo`eno - nezako-

nitog poslovawa, u {ta je ukqu-

~eno i u~e{}e u falsifikova-

wu ameri~ke valute.

Pjongjang je ovaj potez oka-

rakterisao kao poku{aj SAD da

finansijskim pritiskom sru{e

sjevernokorejski re`im.

Kina je ju~e, kako prenosi

Rojters, saop{tila da `eli da

se Sjeverna Koreja vrati razgo-

vorima, ali i najavila da nije

spremna za sastanak, na margi-

nama skupa u Kuala Lumpuru, o

nuklearnim ambicijama Pjon-

gjanga. ¥

LONDON - Britanski pro-

izvo|a~ lijekova "Glakso Smit

Klajn# saop{tio je da je raz-

vio vakcinu za smrtonosni vi-

rus pti~jeg gripa H5N1, te da bi

masovna proizvodwa mogla da

po~ne 2007. godine, prenosi ju-

~e Bi-Bi-Si.

Vakcina je bila efikasna

u koli~ini od dvije doze po 3,8

mikrograma tokom klini~kih

testova u Belgiji.

"Glakso# je napomenuo da je

posebno zna~ajno {to dozu vak-

cine ~ini veoma mala koli~i-

na, {to omogu}ava dobijawe vi-

{e injekcija od odre|ene koli-

~ine vakcine.

Kompanija je saop{tila da

}e dr`ave mo}i da naru~uju vak-

cinu za stvarawe zaliha od 2007.

godine.

Proizvo|a~i lijekova po-

ku{avaju da razviju tehniku li-

je~ewa pti~jeg gripa zbog stra-

ha da bi virus H5N1 mogao da

se pomije{a sa virusom qud-

skog gripa i mutira u oblik

koji bi se brzo {irio me|u qu-

dima. ¥

BRITANCI NAJAVILI PROIZVODWU LIJEKA

ZA PTI^JI GRIP

Dogodine u apotekama

\Tajland: Bi}e lijeka za pti~ji grip

AMERIKA ORGANIZUJE SASTANAK

O NUKLEARNOJ KRIZI

Poziv PjongjanguTALAS tropske temperature se nastavqa

u zapadnoj Evropi, gdje se za ~etvrtak u poje-

dinim dijelovima o~ekuje do 40 stepeni Cel-

zijusa. Temperatura je u utorak prosje~no bi-

la 35 stepeni u Francuskoj, [paniji, Itali-

ji, Holandiji, [vajcarskoj, Austriji i Veli-

koj Britaniji. Najmawe 40 osoba, uglavnom

starijih, umrlo je pro{le sedmice u Francu-

skoj od posqedica vru}ina, dok je u ^e{koj

progla{eno vanredno stawe i uvedene su re-

strikcije struje. Vla-

sti u svim tim zemqama

ponavqaju savjete gra|a-

nima kako da se za{ti-

te od vru}ine. Talas

vru}ine prouzrokovao je

ve}u potro{wu elek-

tri~ne energije {irom

Evrope, po{to qudi sve

vi{e koriste svoje kli-

ma-ure|aje.

Nekoliko nuklear-

nih centrala u Wema~-

koj treba da ograni~eni

svoju proizvodwu elek-

tri~ne energije, jer vi-

soka temperatura ugro-

`ava sistem hla|ewa in-

stalacija. I u Poqskoj

se nastavqaju tropske temperature, najvi{e

zabiqe`ene u toj zemqi od 1779. godine, kada

su po~ela meteorolo{ka mjerewa.

- Visoke temperature traju ve} {est sed-

mica, a ki{e skoro da nije ni bilo - izjavio

je profesor Poqskog instituta za meteoro-

logiju i vodostaj Halina Lorenc. On je nagla-

sio da se u Poqskoj svakog qeta biqe`e sve

ve}e temperature, {to je povezao s global-

nom promjenom klime. ¥

NASTAVQEN TALAS VISOKIH TEMPERATURA U VE]EM DIJELU EVROPE

RIM - Generalni sekretar UN Ko-

fi Anan pozvao je ju~e u Rimu u~esni-

ke konferencije o Bliskom istoku da

zatra`e hitan prekid vatre kako bi se

okon~ali sukobi izme|u Izraela i ge-

rilaca libanskog Hezbolaha.

Hezbolah mora da obustavi napa-

de na izraelske gradove, a izraelska

vojska bombardovawe, kopnene opera-

cije u Libanu i blokadu libanskih lu-

ka, rekao je Anan.

U hitnoj, jednodnevnoj konferen-

ciji povodom rata u Libanu, u~estvo-

vao je generalni sekretar UN, pre-

mijer Libana Fuad Siniora, dr`av-

ni sekretar SAD Kondoliza Rajs i

predstavnici evropskih i arapskih

zemaqa, dok Izrael nije poslao pred-

stavnika.

- Ukoliko prekid vatre bude po-

stignut, nijedna strana ne smije, po-

navqam: ne smije iskoristiti pauzu za

sprovo|ewe akcije utvr|ivawa ili

raspore|ivawe vojske - rekao je Anan

novinarima.

On je ocijenio da je anga`ovawe

me|unarodnih mirovnih snaga na Bli-

skom istoku od "vitalnog zna~aja#.

Da bi rje{ewe bilo dugotrajno, i

zemqe regiona, ukqu~uju}i Siriju i

Iran, moraju se ukqu~iti, ocijenio

je Anan. ¥

KOFI ANAN JO[ JEDNOM

POZVAO NA PREKID VATRE

Odmah prekinuti

borbe!

Sunce pr`i neumorno @RTVE

NAJMAWE 56 osoba je umrlo od vru}i-

ne u Kaliforniji, gdje je ve} deset dana tem-

peratura prosje~no 38 stepeni Celzijusa.

Na nekim podru~jima te ameri~ke dr`a-

ve tri dana nema struje, zbog elektri~nih in-

stalacija koje su pregorjele od vru}ine.

Predstavnik kalifornijskih vlasti Xo

Dezmond izjavio je da je ovako visoka tempe-

ratura u ju`nom i sjevernom dijelu Kalifor-

nije posqedwi put zabiqe`ena prije 57 godi-

na. U nekim mjestima, temperatura je prekju-

~e bila od 38 do 41 stepen.

I dok u Kaliforniji qudi umiru od vru-

}ine, voza~i u Argentini imaju drugih pro-

blema. Saobra}aj na putu kroz podru~je Men-

doza zaustavqen je zbog me}ave.

DEVET IZRAELSKIH VOJNIKA POGINULO NA JUGU LIBANA

BITKA ZA BINT XBEJL

Page 10: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

BAWA LUKA - Odluku o

pritvarawu uhap{enog polica-

jaca Milana Vavana (27) iz Ba-

we Luke, koji se tereti za raz-

bojni{tvo na benzinskoj pum-

pi "Ideal petrol# u nasequ La-

zarevo, donije}e vije}e Okru-

`nog suda u Bawoj Luci, saop-

{tila je ju~e "Glasu Srpske#

sudija za prethodni postupak

Daniela Milovanovi}.

- Saslu{ala sam Milana Va-

vana, za kojeg je okru`ni tu`i-

lac Gordana Mijatovi} zatra-

`ila pritvor, ali nisam doni-

jela odluku o pritvarawu. Pred-

met u kojem je on osumwi~en za

razbojni{tvo proslijedila sam

vije}u koje }e odlu~iti o pri-

tvoru - rekla je Daniela Milo-

vanovi}.

Razbojni{tvo za koje se po-

licajac tereti dogodilo se 18.

maja ujutro, oko 3.30 ~asova na

benzinskoj pumpi "Ideal pe-

trol# u ulici Ivana Gorana Ko-

va~i}a u Bawoj Luci.

Ministarstvo unutra{wih

poslova Republike Srpske je

saop{tilo da su inspektori ba-

wolu~kog Centra javne bezbjed-

nosti Sektora kriminalisti~-

ke policije svog kolegu, koji je

obavqao du`nosti pomo}nika

komandira Policijske stanice

za bezbjednost saobra}aja u Ba-

woj Luci, uhapsili u utorak oko

14 ~asova. U saop{tewu se is-

ti~e da su isti dan, po naredbi

Okru`nog suda u Bawoj Luci,

pretresena ku}a i pomo}ni

objekti koje koristi uhap{eni.

Inspektori su prona{li doka-

ze koji ukazuju na krivi~no dje-

lo razbojni{tvo za koje se on

tereti.

Na~elnik Centra Bawa Lu-

ka Zoran Stani{qevi}, u sri-

jedu je potpisao rje{ewe kojim

je pomo}nika komandira pri-

vremeno udaqio iz Ministar-

stva do okon~awa disciplin-

skog, odnosno krivi~nog postup-

ka. Poslije kriminalisti~ke

obrade, uhap{eni policajac je

uz izvje{taj o u~iwenom kri-

vi~nom djelu predat Okru`nom

tu`ila{tvu u Bawoj Luci gdje

ga je saslu{ala tu`ilac Gorda-

na Mijatovi}.

¥ V. JAWI]

NAPAD

U vrijeme napada na ben-

zinsku pumpu "Ideal petrol#

, razbojnik je na sebi imao

crni ka~ket a bio je umotan

u {al. U{ao je u krug pumpe

i uz prijetwu automatskom

pu{kom natjerao dvojicu rad-

nika da stanu u ugao. Kada su

ga radnici poslu{ali, napa-

da~ je izvadio "lisice# i na-

redio im da se ve`u. Posli-

je toga, on je iz kase uzeo ne-

{to vi{e od tri hiqade ma-

raka pazara i dopune za mo-

bilni telefon u iznosu od

oko 200 maraka, a zatim po-

bjegao.

Sudija Daniela Milovanovi} saslu{ala osumwi~enog

za razbojni{tvo Milana Vavana. Sudsko vije}e

Okru`nog suda donije}e odluku o pritvoru

Snimak razbojni{tva: Napada~ bio dobro

maskiran

UHAP[EN OSUMWI^ENI ZA RAZBOJNI[TVO NA BAWOLU^KOJ BENZINSKOJ PUMPI

~etvrtak, 27. jul 2006.CRNA HRONIKA

10

SAOBRA]AJAC OTEO PAZAR?

PRI[TINA - Me|unarod-

ni sudija odbacio je optu`nicu

protiv dvojice Albanaca osum-

wi~enih da su 28. marta na mo-

stu na rijeci Ibar u Kosovskoj

Mitrovici poku{ali da ubiju

Milisava Ilin~i}a (19), potvr-

dio je ju~e portparol Unmika

Mirax Sing a prenijela Srna.

Albanci su no`em izboli

i tupim predmetom po glavi te-

{ko povrijedili Srbina na

Ibarskom mostu.

- Optu`nica je odba~ena,

jer je `rtva odbila da se poja-

vi pred me|unarodnim istra-

`nim sudijom, uprkos redovnom

pozivawu, kao i svjedoci - is-

takao je Sing na konferenciji

za novinare u Pri{tini. On je

naveo da je video-zapis o tom

incidentu, koji je snimila Ko-

sovska policijska slu`ba, ne-

upotrebqiv, jer je kaseta od-

mah nakon snimawa izbrisana.

Sing je ocijenio kao "skan-

dalozna# saop{tewa Koordi-

nacionog centra za Kosmet, po-

vodom slu~aja rawavawa srp-

skog mladi}a.

- Na Kosovu funkcioni{e

moderan demokratski pravo-

sudni sistem i on mora da bu-

de po{tovan - naglasio je Sing

i najavio da }e za nekoliko da-

na me|unarodna policija, za-

jedno sa Kosovskim policij-

skom slu`bom, poo{triti kon-

trolu administrativnih pre-

laza prema centralnoj Srbiji.

Sing nije potvrdio infor-

macije da je komesar me|una-

rodne policije Kai Vitrup iz-

dao naredbu da administrativ-

ne prelaze na sjeveru Kosova

kontroli{u samo Srbi i Bo-

{waci pripadnici Kosovske

policijske slu`be.

- Rije~ je o posebnom pro-

gramu, koji }e za nekoliko da-

na biti primijewen i o ~emu }e

javnost biti blagovremeno oba-

vije{tena- rekao je Mirax

Sing. ¥

POKU[AJ UBISTVA SRBINA NA KOSOVU NE]E DOBITI SUDSKI EPILOG

Optu`nica je odba~ena, jer je `rtva Milisav Ilin~i}

odbio da se pojavi pred me|unarodnim istra`nim

sudijom, uprkos redovnom pozivawu, kao i svjedoci,

istakao je Mirax Sing

NEMA POVJEREWA

Koordinacioni centar u zva-

ni~nom saop{tewu ocijenio je

da je odbacivawe optu`nice pro-

tiv dvojice Albanaca u "slu~a-

ju Ilin~i}# potvrda da na Ko-

smetu ne funkcioni{e pravosud-

ni sistem.

- Navodno brisawe trake vi-

deo-zapisa i odbijawe tu`ioca

da prihvati da je jedan od po~i-

nilaca napada priznao pred Ko-

sovskom policijskom slu`bom

da je poku{ao da ubije Ilin~i-

}a dovoqno govori da Srbi ne-

maju povjerewa u kosovsko pra-

vosu|e. "Slu~aj Ilin~i}# je smi-

{qeno od me|unarodnog tu`io-

ca i sudije, odbacivawem optu-

`nice prikqu~en brojnim pred-

metima u kojima su `rtve Srbi,

a nijedan od tih slu~ajeva nije

rije{en - stoji u saop{tewu.

MOSKVA - ̂ e~en Aslanbek

Hashanov optu`en da je pripre-

mio napad u blizini "Mekdo-

naldsovog# restorana u Moskvi

i da je u~estvovao u organizova-

wu otmice u pozori{tu "Dubrov-

ka# 2002. godine, osu|en je ju~e

na 22 godine zatvora, javile su

agencije a prenijela Srna.

On je progla{en krivim za

ubistvo, terorizam, posjedova-

we i transport eksploziva, a ka-

znu }e slu`iti u zatvoru sa stro-

gim re`imom.

Hashanov je progla{en kri-

vim za napad automobilom bom-

bom koji je izvr{en 19. oktobra

2002. godine u blizini "Mekdo-

naldsovog# restorana u jugoza-

padnom dijelu Moskve kada je po-

ginula jedna osoba, a osam ih je

raweno, kao i za u~e{}e u or-

ganizovawu otmice u moskovskom

pozori{tu "Dubrovka#. ̂ etiri

osumwi~ena lica su ve} osu|ena

aprila 2004. godine na kazne od

15 do 22 godine zatvora.

Sud je ocijenio da Hashanov,

koji je polomio zube o gvozdene

re{etke zatvorske }elije, ima

psihi~ke probleme i najprije

mora biti lije~en.

Tu`ila{tvo je tra`ilo ka-

znu od 25 godina, ali je Sud uzeo

u obzir ~iwenicu da je Hasha-

nov otac sedmoro djece.

^e~enski teroristi, koji

su tra`ili povla~ewe ruskih

trupa iz ^e~enije, dr`ali su

od 23. do 26. oktobra 2002. go-

dine oko 850 osoba u pozori-

{tu "Dubrovka#.

U akciji spasavawa poginu-

lo je 130 qudi. ¥

Pozori{te

"

Dubrovka": Hashanov u~esnik

u napadu

OSU\EN ^E^EN ASLANBEK HASHANOV

Terorista na robiji

ZVORNIK - Huso Halilo-

vi} (52) iz Mili}a poginuo je

u saobra}ajnoj nesre}i koja se

dogodila u utorak na magistral-

nom putu Zvornik - Vlasenica

u mjestu Tabana, saop{teno je ju-

~e iz Centra javne bezbjedno-

sti Bijeqina.

U saop{tewu Ministarstva

unutra{wih poslova navodi se

da je do nesre}e do{lo kada su

se sudarili kamion, vlasni-

{tvo preduze}a "Boksit# iz

Mili}a, za ~ijim je volanom

bio D.M. (50) iz Vlasenice i

"golf# kojim je upravqao Huso

Halilovi} (52) iz Mili}a.

Halilovi} je od posqedica

zadobijenih povreda preminuo

na licu mjesta. ¥ S. S.

UBODI NO@EM BEZ TU@BE

[IPOVO

Obijene

kancelarije

[IPOVO - Upravna zgra-

da preduze}a "Napredak#,

"Jaw# i [umskog gazdinstva

"Gorica# u [ipovu bila je u no-

}i izme|u ponedjeqka i utorka

na meti provalnika.

Tom prilikom kradqivci su

obili niz kancelarija i maga-

cinskih prostorija u potrazi za

novcem. U blagajni preduze}a

"Jaw# obili su kasu i odnijeli

600 maraka, dok su u drugim kan-

celarijama razbacali admini-

strativnu dokumentaciju.

Direktori pomenutih pred-

uze}a nalo`ili su radnicima

da provjere svu dokumentaciju u

provaqenim kancelarijama ka-

ko bi se ustanovilo koja su do-

kumenta ukradena.

Pripadnici policijske sta-

nice u [ipovu intenzivno tra-

gaju za nepoznatim provalni-

cima. ¥ S. R.

UDES NA PUTU VLASENICA-ZVORNIK

Nastradao voza~

DOBOJ - Sa parkirali{ta

u Ulici kneza Lazara u Doboju

ukraden je "audi A-4# austrij-

skih registarskih oznaka, vla-

snika V.L. iz tog grada, koji ra-

di u Austriji.

Policajci za bezbjednost sa-

obra}aja iz Dervente su u ulici

Jovana Du~i}a od D.S. privreme-

no oduzeli motocikl "jamaha#

zbog neispravne dokumentacije.

Policijskoj stanici u Der-

venti S.A. iz tog grada prijavi-

la je da je na grobqu u Derven-

ti wen djever P.A. o{tetio spo-

menik wenog mu`a M.A. na taj

na~in {to je o{trim predme-

tom izgrebao weno uklesano

ime. On je na sli~an na~in o{te-

tio i spomenik svoje snahe M.A.

Policija je preduzela zakonom

predvi|ene mjere.

Centar javne bezbjednosti

Doboj dostavio je Okru`nom tu-

`ila{tvu izvje{taj protiv P.P.

(37) iz Petrova zbog sumwe da je

falsifikovao isprave. Predao

je la`na dokumenta prilikom

tehni~kog pregleda vozila.

¥ Sl. P.

DOBOJ - Sa parkirali{ta u

Ulici kneza Lazara u Doboju ukra-

den je "audi A-4# austrijskih regi-

starskih oznaka, vlasnika V.L. iz tog

grada, koji radi u Austriji.

Policajci za bezbjednost saobra-

}aja iz Dervente su u ulici Jovana

Du~i}a od D.S. privremeno oduzeli

motocikl "jamaha# zbog neispravne

dokumentacije.

Policijskoj stanici u Derventi

S.A. iz tog grada prijavila je da je

na grobqu u Derventi wen djever P.A.

o{tetio spomenik wenog mu`a M.A.

na taj na~in {to je o{trim predme-

tom izgrebao weno uklesano ime. On

je na sli~an na~in o{tetio i spome-

nik svoje snahe M.A. Policija je pred-

uzela zakonom predvi|ene mjere.

Centar javne bezbjednosti Doboj

dostavio je Okru`nom tu`ila{tvu

izvje{taj protiv P.P. (37) iz Petro-

va zbog postojawa osnova sumwe da je

izvr{io krivi~na djela falsifiko-

vawa isprave i navo|ewa na ovjera-

vawe neistinitog sadr`aja. Predao je

la`na dokumenta prilikom tehni~kog

pregleda vozila. ¥ Sl. P.

BEOGRAD - Dvojica

optu`enih za pomagawe u

skrivawu ha{kog optu`e-

nika Ratka Mladi}a, Pre-

drag Risti} i Borislav

Ivanovi}, pu{teni su iz

pritvora, javila je Radio-

televizija Srbije a pre-

nijela Srna.

Takvu odluku donio je

Okru`ni sud, odlu~uju}i

po `albi advokata okri-

vqenih.

Drugo op{tinsko jav-

no tu`ila{tvo u Beogra-

du podiglo je 14. jula op-

tu`nice protiv desetoro

pomaga~a Ratka Mladi}a.

Jovan \ogo, Stanko Ri-

sti}, Sa{a Badwar, Ratko

Vu~eti}, Qiqana, Tatja-

na i Bojana Vaskovi}, te

Marko Lugowa, Borislav

Ivanovi} i Predrag Ri-

sti} okrivqeni su da su

"krili i na druge na~ine

pomogli da ne bude otkri-

ven# Mladi}.

Odlukom Krivi~nog

vanraspravnog vije}a Dru-

gog op{tinskog suda u Be-

ogradu, poslije podizawa

optu`nice, pritvor je 17.

jula ukinut Tatjani i Bo-

janu Vaskovi}u i Marku

Lugowi. ¥

ROGATICA

Zapaqeno

sijeno

ROGATICA - Sedam plasto-

va sijena, vlasni{tvo D.X., u ro-

gati~kom mjestu Seqani zapaqe-

no je u utorak oko ~etiri ~asa.

Po ovla{}ewu de`urnog tu-

`ioca, kriminalisti~ka poli-

cija iz Rogatice i inspektor

protivpo`arne za{tite izvr-

{ili su uvi|aj i konstatovali da

je svih sedam stogova izgorjelo

istovremeno, {to ukazuje na ~i-

wenicu da je po`ar najvjerovat-

nije podmetnut. Rad na pronala-

sku po~inilaca ovog krivi~nog

djela je u toku, saop{tili su iz

Centra javne bezbjednosti Is-

to~no Sarajevo. ¥ @. D.

FO^A

Izgorio

automobil

FO^A - Automobil "ford

fijesta#, vlasni{tvo N.B. iz

Fo~e, izgorio je u mjestu Popov

most nedaleko od Tjenti{ta, u

utorak oko 21 ~as.

Policija je obezbijedila li-

ce mjesta do dolaska uvi|ajne

ekipe, kako bi se utvrdili uzro-

ci po`ara, saop{tili su iz Cen-

tra javne bezbjednosti Isto~no

Sarajevo. ¥ @. D.

OKRU@NI SUD BEOGRAD

Dvojica na slobodi

BAWA LUKA - Dvadesetdvogo-

di{wi \. M. iz [imi}a kod Bawe

Luke, pretukao je policajaca O. G. iz

Policijske stanice Potkozarje, sa-

op{tilo je Ministarstvo unutra-

{wih poslova Republike Srpske.

Incident se dogodio 22. jula po-

la ~asa iza pono}i u Potkozarju na-

domak Bawe Luke. \. M. je te{ko po-

vrijedio policajca drvenim predme-

tom a istovremeno je o{tetio wegov

automobil.

Prema saop{tewu policije, mla-

di} je zatekao svoju majku u dru{tvu

sa policajcem O. G. u wegovom auto-

mobilu. Rasvjetqavawe slu~aja je u

toku, kao i preduzimawe odgovaraju-

}ih zakonskih mjera. ¥ V. J.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

O{te}en spomenik

POTKOZARJE KOD BAWE LUKE

Pretu~en policajac

MODRI^A - Riba-

ri su ju~e u rijeci Bosni

kod naseqa Koprivna ne-

daleko od Modri~e, pro-

na{li le{ nepoznatog

mu{karca, saop{teno je

iz Ministarstva unutra-

{wih poslova Republi-

ke Srpske.

Tijelo je prevezeno u

dobojsku bolnicu gdje }e

biti izvr{ena obdukcija,

a u toku je rad na utvr|i-

vawu identiteta. ¥

MODRI^A

Na|en le{

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

O{te}en spomenik

DOBOJ - Jedno lice je te-

{ko povrije|eno u saobra}aj-

noj nesre}i koja se dogodila u

Bosanskim Lu`anima, na magi-

stralnom putu Derventa -Brod.

Povrije|ena je A.M. (15) iz

Belgije, suvoza~ u "micubi{iju#

kojim je upravqao G.M. (46), ta-

ko|e iz Belgije, kada je automo-

bil sletio sa kolovoza. ¥ Sl. P.

UDES KOD BOSANSKIH LU@ANA

Povrije|ena djevojka

Page 11: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. CRNA HRONIKA

11

VAJSKA - ^etiri lica su

ubijena, a dva rawena u utorak

oko 21 ~as u Vajskoj, nedaleko

od Ba~a, u romskom nasequ u

ulici Terisa Gerinca.

Novosadski Okru`ni sud ju-

~e ujutro je saop{tio da su u puc-

wavi ubijeni Imre Mi{kovi}

(45) i wegovi sinovi Zdenko (28),

Goran (22) i Boban (19), dok su tje-

lesne povrede zadobili Goran \.

(11) i @eqko J. (32). Mi{kovi}i

su rod|aci sa Na|evima.

Kako se navodi, novosadska

policija uhapsila je Zorana Na-

|a (31) zvanog Kroki, koji je

osumwi~en da je po~inio ~etvo-

rostruko ubistvo, kao i wego-

vog oca Frawu Na|a (54), a pro-

na|ena je i automatska pu{ka za

koju se pretpostavqa da je iz

we ispaqen smrtonosni rafal

u Mi{kovi}e.

- Prema prvim saznawima,

doga|aju je prethodio verbalni

sukob izme|u o{te}enih i osum-

wi~enih u dvori{tu ku}e po-

rodice Na| - navodi se u saop-

{tewu i dodaje da je na uvi|a-

ju na licu mjesta prona|eno vi-

{e ~aura od metka automatske

pu{ke.

Incident se odigrao u uto-

rak oko 20.30, a kako je Beti re-

~eno u stanici policije u Ba-

~u, ubistvo se dogodilo u dvo-

ri{tu ku}e Na|ovih u Vajskoj,

u ulici Pere Segedinca bez

broja.

Najprije su se ~lanovi dvi-

je porodice verbalno sukobi-

li, zbog ~ega su doma}ini po-

bjegli u ku}u - prenose mediji.

Po{to su Mi{kovi}i po-

ku{ali nasilno da u|u, Zoran

je iza{ao napoqe i rafalom iz

automatske pu{ke pokosio ~e-

tvoro~lanu porodicu. Pucao je

i na okupqene kom{ije, koji su

poku{ali da sprije~e tragedi-

ju. Tom prilikom raweni su

@eqko i Goran, ali se ne nala-

ze u `ivotnoj opasnosti.

Zoran Na| je poslije puc-

wave na porodicu Mi{kovi}

pobjegao. Policija je po~ela

bezuspje{no da traga za wim.

Me|utim osumwi~eni je ot-

kriven. On se zabarikadirao u

svojoj ku}i, u istom nasequ u

Vajskoj. Kako je javila Radio

Televizija Srbije, za taoce je

uzeo svoje dvoje djece.

Na lice mjesta ubrzo su do-

{li pripadnici novosadske po-

licije i opkolili ku}u, a wi-

ma su tokom no}i u pomo} pri-

tekli i pripadnici Specijal-

ne antiteroristi~ke jedinice

Ministarstva unutra{wih po-

slova Srbije.

Kako je prenijela Radio Te-

levizija Srbije, Zoran Na| je

ne{to poslije pono}i uspio da

pobjegne iz ku}e, a uhap{en je

nekoliko sati kasnije u okoli-

ni Vajske.

Zoran i Frawo Na| bi}e

saslu{ani u Okru`nom sudu u

Novom Sadu. ¥

KRVAVI PIR ZORANA NA\A U VAJSKOJ KOD BA^A

RAFALOM POKOSIO RO\AKENa| je hicima iz automatske pu{ke ubio tetka Imrea

Mi{kovi}a i wegove sinove Bobana (19), Gorana (22) i

Zdenka (28). U pucwavi su rawena jo{ dva maloqetnika,

od kojih jedan ima 11 godina

NERA[^I[]ENI RA^UNI

Prema nezvani~nim saznawima, razlog zbog kojeg je do{lo

do nesre}e su nera{~i{}eni kom{ijski ra~uni. Imre Mi{ko-

vi} se bavio sakupqawem i prodajom sekundarnih sirovina, pa

se pretpostavqa da bi i to mogao biti uzrok nesporazuma. Zbog

~ega je do{lo do krvavog obra~una, utvrdi}e istraga.

SKOPQE- Poglavar Oh-

ridske arhiepiskopije, mitro-

polit skopski Jovan (Vrani-

{kovski) nije napustio Make-

doniju i ne izbjegava izdr`ava-

we zatvorske kazne, ve} se na-

lazi u zemqi, na lije~ewu, sa-

op{teno je iz Kancelarije Si-

noda ove jedino priznate pravo-

slavne crkve u Makedoniji.

Kako je javio Tanjug, u sa-

op{tewu je navedeno da }e se

arhiepiskop Jovan, koji je osu-

|en na zatvorsku kaznu od godi-

nu dana zbog navodne utaje dona-

cije za obnovu jednog hrama u

Velesu, najverovatnije javiti

na izdr`avawe kazne u Idrizo-

vu kod Skopqa za desetak dana,

odnosno - 8. avgusta.

Poglavar Ohridske arhie-

piskopije, na osnovu izvr{ne

presude Apelacinog suda u Sko-

pqu, na izdr`avawe kazne za-

tvora trebalo je da se javi u po-

nedjeqak do podneva.

Poslije zasjedawa Arhije-

rejskog sinoda Srpske pravo-

slavne crkve, arhiepiskop Jo-

van je, zbog zdravstvenih pro-

blema, bio primqen na klini-

ku na Be`anijskoj kosi u Beo-

gradu.

Djelimi~no oporavqen, on

se vratio u Makedoniju, gdje je

ponovo oti{ao na bolni~ko li-

je~ewe zbog problema sa obo-

qelom ki~mom.

Skopski mediji su, me|utim,

proteklih dana izvje{tavali

da je "Vrani{kovski, najvero-

vatnije, napustio Makedoniju,

kako bi izbjegao ponovni odla-

zak u zatvor#.

Arhiepiskop Jovan, posli-

je izricawa dvije osloba|aju}e

presude, u Os-

novnom sudu u

Velesu, na

osnovu potpu-

no istih "do-

kaza#, osu|en

je na dvije go-

dine zatvora.

Iako ar-

hiepiskop Jo-

van nije bio u

d i r e k t n o m

kontaktu sa

d o n i r a n i m

sredstvima,

Apelacioni

sud u Skopqu

je potvrdio

presudu, ali

sa prepolo-

vqenom ka-

znom od 12 mje-

seci zatvora.

Arhiepiskop Jovan je, pret-

hodno, proveo osam mjeseci u za-

tvoru u Makedoniji, gdje je bio

osu|en zbog raspirivawa mr-

`we na vjerskoj i nacionalnoj

osnovi. Vladika Jovan osu|en

je tada zato {to je u jednom sta-

nu u Bitoqu obavqao vjerski

obred, {to je u Makedoniji za-

braweno.

Optu`bu za finansijske

malverzacije protiv vladike

Jovana podnijela je Makedon-

ska pravoslavna crkva, koja tvr-

di da je on pronevjerio oko

200.000 evra dok je bio na ~elu

Povardarske eparhije.

Vladika Jovan jedini je ve-

likodostojnik Makedonske pra-

voslavne crkve koji se 2005. go-

dine odazvao pozivu patrijarha

srpskog Pavla pravoslavnom

sve{tenstvu i narodu u Make-

doniji da stupe u kanonsko i li-

turgijsko jedinstvo sa Srpskom

pravoslavnom crkvom. Nakon

toga, Makedonska pravoslavna

crkva je vladiku Jovana ra{~i-

nila i iskqu~ila iz svojih re-

dova. ¥

ARHIEPISKOP JOVAN TRA@IO ODGA\AWE ODLASKA NA IZDR@AVAWE KAZNE

OZDRAVQEWE PA ZATVOR

Vladika Jovan, zbog zdravstvenih problema,

bio je primqen na kliniku na Be`anijskoj

kosi u Beogradu. Djelimi~no oporavqen, on se

vratio u Makedoniju, gdje je ponovo oti{ao na

bolni~ko lije~ewe zbog problema

sa oboqelom ki~mom

VI[EDECENIJSKI SPOR

Patrijarh Pavle je u julu 2005. godine ustanovio Ohridsku

pravoslavnu arhiepiskopiju u Makedoniji. On je kasnije vla-

diku Jovana proglasio arhiepiskopom ohridskim.

Dvije crkve vode vi{edecenijski spor oko statusa pravo-

slavne crkve u Makedoniji. Makedonska pravoslavna crkva je

1950. godine od Srpske pravoslavne crkve, u ~ijem je sastavu bi-

la, dobila autonomiju, da bi 1967. samostalno proglasila au-

tokefalnost. Makedonska pravoslavna crkva je tako postala ka-

nonski nepriznata crkva, koju ne priznaje nijedna pomjesna

pravoslavna crkva, a Srpska pravoslavna crkva je smatra ras-

kolni~kom.

Vladika Jovan: Nije pobjegao

BAGDAD - Biv{i ira~ki

predsjednik Sadam Husein iz-

javio je ju~e na su|ewu da bi

radije da bude strijeqan ne-

go obje{en, u slu~aju da bude

osu|en na smrtnu kaznu, javi-

le su agencije.

- Savjetujem vam kao Ira-

~anin da ako donesete smrtnu

presudu, morate da zapamti-

te da je Sadam vojnik i da u

tom slu~aju smrtna kazna tre-

ba da bude strijeqawe, a ne

vje{awe - rekao je Husein su-

dijama.

Husein, koji je podvrgnut

medicinskom tretmanu zbog

{trajka gla|u, izjavio je ju~e

da je doveden u Sud protiv

svoje voqe.

Advokatski tim odbrane

biv{eg predsjednika Iraka i

sedmorice wegovih saradni-

ka bojkotovao je posqedwe ro-

~i{te su|ewa koje se pribli-

`ava kraju.

"Moj izbor nije bio da do-

|em u Sud. Napisao sam vam

peticiju u kojoj sam objasnio

da ne `elim da dolazim, ali

oni su me doveli protiv moje

voqe, prakti~no priveli.

[trajkujem gla|u od 8. jula -

rekao je Sadam u obra}awu su-

dijama. Biv{i ira~ki pred-

sjednik po~eo je {trajk gla-

|u u znak protesta zbog ubi-

stva trojice ~lanova wegovog

tima odbrane od po~etka su-

|ewa u oktobru.

Sadam i wegovi saradnici

optu`eni su za masovno ubi-

stvo {iitskih muslimana u

mjestu Duxailu, poslije poku-

{aja atentata na Sadama 1982.

godine. Ukoliko budu progla-

{eni krivima, mogli bi da

budu osu|eni na smrt. ¥

SADAM HUSEIN DAO PRIJEDLOG SUDIJAMA

Strijeqawe, a ne vje{awe

Sadam Husein: O~ekuje smrtnu kaznu

BUDVA - Lazar Dra{kovi}

(41) iz Petrovca na Moru ubio

je u budvanskom nasequ Lazi

svoju prijateqicu Maju Janko-

vi} (29) iz Herceg Novog, a po-

tom, oduzeo i sebi ̀ ivot, javio

je Tanjug.

Tragedija se dogodila u uto-

rak oko 21 ~as, po{to su Lazar

i Maja boravili u jednom sta-

nu u nasequ Lazi.

Poslije nekoliko sati, "au-

dijem A6# krenuli su ka gradu,

a kako se nezvani~no saznaje,

Dra{kovi} je u vo`wi, iz za

sada nepoznatih razloga, izva-

dio pi{toq "TT# 7,62 milime-

tara i ispalio jedan metak u

Jankovi}evu, koja je sjedila na

mjestu suvoza~a. Metak je smrt-

no pogodio djevojku u glavu.

Prema prvim nalazima is-

trage, weno tijelo palo je na

Dra{kovi}a, koji je tada izgu-

bio kontrolu, skrenuo s puta i

sletio u dvori{te obli`we ku-

}e Beogra|anina Tomice Mi-

lovanovi}a. Prema rije~ima

o~evidaca, kada se "audi# zau-

stavio u dvori{tu, odjeknuo je

jo{ jedan hitac. Dra{kovi} je,

najverovatnije, sebi pucao u

glavu, kada je postao svjestan

{ta je uradio.

Milovanovi} je ispri~ao

da je sa suprugom Brankicom ve-

~erao u ba{ti, a wu su zadwi

to~kovi "audija# okrznuli po

le|ima, ali nije ozbiqnije po-

vrije|ena.

Uvi|aj je obavio istra`ni

sudija Vi{eg suda u Podgorici

Mu{ika Dujovi}.

Dra{kovi} se bavio ugosti-

teqstvom, svojevremeno je dr-

`ao poznati no}ni bar "Kr-

sta~# nadomak Re`evi}a na Bu-

dvanskoj rivijeri. Iz dva bra-

ka ima ~etvoro djece. Jankovi-

}eva je bila zaposlena u budvan-

skom katastru i ima ~etvorogo-

di{wu k}erku. Kako se sazna-

je, wih dvoje su nekoliko mjese-

ci bili u vezi. Daqa istraga je

u toku. ¥

TRAGEDIJA U BUDVI

Ubio prijateqicu i sebe

MOSKVA - Uzrok avion-

ske nesre}e 3. maja u So~iju,

kada je poginulo 113 lica je

qudski faktor, jer posada ni-

je uspjela da zadr`i kontro-

lu nad avionom u lo{im vre-

menskim uslovima, rezultati

su ruske istrage.

Kako je prenijela agenci-

ja Interfaks, jedan od ~lano-

va istra`nog tima izjavio je da

su lo{i vremenski uslovi i

qudski faktor u~inili svoje.

- Komanda nije osigurala

kontrolu aviona, {to ukqu-

~uje nagib i visinu. Kopilot

nije obezbijedio neophodnu

kontrolu na parametrima za

spu{tawe - izjavila je Tatja-

na Anodina, predsjednik me-

|uvladine aeronauti~ke ko-

misije zadu`ene za istragu.

Ona je dodala da je funkcio-

nisao sistem za uzbunu pri-

likom pribli`avawa tlu, ali

da avion nije bio na dovoqnoj

visini.

Avion A320 jermenske

aviokompanije "Armavia# ko-

ji je bio na letu Jerevan - So-

~i, sru{io se u more zbog lo-

{ih vremenskih uslova u bli-

zini aerodroma u So~iju.

U nesre}i `ivot je izgu-

bilo 113 putnika i ~lanova

posade. ¥

ISTRAGA O PADU RUSKOG AVIONA

PODGORICA - Predsjednik

Vi{eg suda u Podgorici Ivica

Stankovi} odbio je zahtjev za iz-

uze}e sudije Radovana Mandi}a,

koji sudi Podgori~aninu Dami-

ru Mandi}u, optu`enom za ubi-

stvo urednika lista "Dan# Du-

{ka Jovanovi}a, javila je Srna.

- Odlu~uju}i po zahtjevu pu-

nomo}nika porodice Jovanovi},

advokata Petra Kankara{a i Mi-

odraga Jovanovi}a, Sud je donio

rje{ewe kojim se ovaj zahtjev od-

bija kao neosnovan - navodi se u

Stankovi}evoj odluci.

Predsjednik Vi{eg suda je

prije dono{ewa odluke priba-

vio izjavu od Mandi}a, koji je na-

veo da je u ovom krivi~nom pred-

metu postupao zakonito i ocije-

nio da navodi iz zahtjeva za izu-

ze}e nisu ta~ni. Nezadovoqna

rekonstrukcijom na mjestu ubi-

stva Du{ka Jovanovi}a obavqe-

nom 19. juna ove godine, porodi-

ca Jovanovi} podnijela je zahtjev

za izuze}e sudije Radovana Man-

di}a.

Brat Du{ka Jovanovi}a, Mi-

odrag, kazao je novinarima da je

znao da }e Vi{i sud odbiti wi-

hov zahtjev za izuze}e Mandi}a.

- Na{a porodica u nastavku

su|ewa ne}e ulaziti u sudnicu

sve dok bude predsjedavao sudija

Mandi}. Vi{em sudu ne vjerujem,

zato sam tra`io izuze}e - rekao

je Miodrag Jovanovi}.

Urednik podgori~kog lista

"Dan# Du{ko Jovanovi} ubijen

je 27. maja 2004. godine ispred re-

dakcije lista. ¥

PROCES ZA SLU^AJ

"

JOVANOVI]"

Ni{ta od izuze}a sudija

Krivci posada i nevrijeme

NIK[I] - Radnik nik-

{i}ke "Elektrodistribuci-

je# Predrag Gojkovi} (37) na-

stradao je od udara groma dok

je popravqao trafo-stanicu,

javio je Tanjug.

Gojkovi} se u utorak, u tre-

nutku nesre}e, nalazio na

stubnoj trafo-stanici u selu

Somina, a zajedno sa wim u

ekipi bili su i Mirko Kili-

barda i ^edomir Mirkovi}.

Elektri~ar Gojkovi} je za-

mijenio novim stari tran-

sformator i gotovo zavr{io

posao kada je muwa bqesnula

i za~uo se sna`an prasak gro-

ma, koji je pogodio trafo-sta-

nicu. Poku{aj kolega da ga

spasu bio je uzaludan.

Uvi|aj je obavio istra`ni

sudija nik{i}kog Osnovnog

suda Qubi{a Markovi}.

¥

SOMINA KOD NIK[I]A

Elektri~ar stradao od groma

ULCIW - Istra`ni organi

u Ulciwu ju~e su identifikova-

li tijela dvoje turista, koji su se

u ponedjeqak utopili na Veli-

koj pla`i u Ulciwu, a to su su-

pru`nici Vehbija (49) i Safi

(50) Seqmani, dr`avqani Make-

donije na radu u [vajcarskoj.

Nesre}ni bra~ni par stra-

dao je prilikom pada wihovog

automobila "opel vektra# s

pristani{ne platforme u mo-

re. Utvr|eno je da je za vola-

nom "opela# bio Safi i da ni-

je uspio da savlada krivinu po-

red platforme. ¥

ULCIW

Utopili se supru`nici

Page 12: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

NEVESIWE - U

hercegova~kom krasu,

gdje se mije{aju ma{ta

i stvarnost, vijekovi-

ma ̀ ive legende i pre-

dawa o zakopanom bla-

gu, {to posebno bqe-

snu u godinama kriza,

nema{tina, oskudica.

Ba{ kao {to su ove u

kojima upravo ̀ ivimo.

Jedna od tih legendi

nas je odmamila u ne-

djequ, 23. jula, na stra-

`eva~ki sabor, na samu granicu

izme|u nevesiwske i berkovi}-

ke op{tine, na najvjetrovitiju

hercegova~ku uzvisinu, gdje i po

`arkom qetnom danu vjetrovi

"zbore i zboruju#.

Legenda ka`e da su Turci

naredili da se crkva na planin-

skoj uzvisini kod Gorwe Trusi-

ne, izme|u Nevesiwa i Berkovi-

}a, zatrpa drvqem, kamewem, si-

parom i zemqom. Druga verzija

je da su to uradili Srbi, kako

bi vrijednu crkvicu sakrili

pred dolazak Turaka u ove kra-

jeve. Bilo kako bilo, kad se ma-

lo zdawe na{lo pod zemqom, ro-

dila se pri~a da su u crkvi je-

dan uz drugog ostavqeni badaw

pun bikovog mesa, badaw pun

prosa i badaw pun zlata. Svako

ko crkvu po~ne da otkopava bi-

}e proklet, sve dok ne stigne

~as da badaw prosa i badaw bi-

kovog mesa ne budu vredniji od

badwa zlata.

Qudi su, re}i }e Sava [et-

ka (na neki na~in junak ove pri-

~e) i pored upozorewa, nastoja-

li da se dokopaju zlatnika. No,

svaki poku{aj zavr{io bi tra-

gi~no...

- Onda je, sad je to ve} isto-

rijski podatak, proto Vlado

Kunda~ina 1936. sa mno{tvom

kopa~a iz Nevesiwa i Dabra,

probao da odgonetne {ta se kri-

je ispod ove gomile mekane ze-

mqe na Stra`evici. Ali, vedar

se dan iznenada preobrazi u olu-

ju. Vjetar je bio toliko jak da su

se kopa~i, na 1.024 metra nad-

morske visine, morali dr`ati

jedni za druge, da ih ne sune do-

qe, u Dabarsko poqe. Potom su

ih zasule krupne i hladne ki-

{ne kapi... Poku{aj je propao,

a proti je potom umrla supruga.

Za protinicu se govorkalo

da je bila slaba{na zdravqa i

prije toga, pa ne mora se ba{

sve dovoditi u vezu

sa poku{ajem otko-

pavawa crkve. Mo-

`da bi, ka`e Sava,

taj slu~aj vrijeme iz-

blijedilo, da se ni-

je desilo ne{to jo{

~udnije.

- Dok je ~uvala

ovce, gore oko samog

vrha Stra`evice, po

lijepom vremenu,

jedna pastirica iz

roda Babi}a iz Gor-

we Trusine spazi neobi~nu

kretwu. Iz male rupe na vrhu,

gdje su oni raniji kopa~i kopa-

li, promoli se mi{ i odozdo,

iz dubine, izgura - zlatnik! Po-

tom se brzo vrati, pa izgura dru-

gi, koji bqesnu na suncu, a onda

uze onaj prvi i odnese ga nazad

u dubinu. "To je to. Crkva sa

badwem zlata je stvarno doqe#,

pomisli pastirica. I zgrabi

onaj drugi zlatnik, prije nego

{to se mi{ vrati... Ci-

jelo popodne ga je siro-

ma{na djevojka stiskala

u vla`noj ruci, radova-

la se nenadanoj sre}i.

Uve~e ga je donijela ro-

diteqima i ispri~ala

{ta se dogodilo. Izne-

na|eni neobi~nim da-

rom, roditeqi su te no-

}i kasnije usnuli. Maj-

ka se, pred zoru, razbu-

dila prva, jo{ jednom je

uzela zlatnik sa stola,

okrenula ga spram ~ki-

qave lampe. U{la je po-

tom u sobu da probudi

k}erku. Bilo je vrijeme

da stado opet krene na

pa{u, na Stra`evicu. I

kad joj je dotakla lice -

zanijemila je od u`asa -

mlada pastirica je ve}

satima bila mrtva.

I samom Savi [etki

iz berkovi}kih Hateqa,

za koga rekosmo da je na

neki na~in junak ove na{e pri-

~e, na Stra`evici je prije Dru-

gog svjetskog rata stradao brat

Ratko. Naprosto, dok su se igra-

li u Hrastovom gaju, mali{an je

nestao. Satima su ga tra`ili;

onda kad su se stariji napokon

uzverali liticama sa hateqske

strane do one velike humke, za

koju se pri~alo da u sebi sakri-

va zakopanu crkvu, imali su {ta

vidjeti - dijete su na{li na sa-

mom vrhu Stra`evice, na nesre-

}u mrtvo.

- Eno, ondje gore - pokaza}e

Sava po vrelom julskom danu, pa

poslije duge pauze produ`iti:

- Nikad nisam saznao {ta se

stvarno doga|alo sa mojim bra-

tom Ratkom, kako se kao malo

dijete, po{to smo ga izgubili iz

vida u gaju, uspio uop{te uspe-

ti ovdje - kako je, od ~ega je um-

ro... Decenije i decenije prola-

ze. Dolazim na ova qetna bogo-

slu`ewa. Bio sam i danas na

ovom koje je vodio arhimandrit

Simeonom Biberxi} sa berko-

vi}kim parohom Aleksandrom

Ili}em i parohom bile}kim

Mihailom Andri}em.... Stra-

`evica mi i daqe krije tajnu...

... A {to se ti~e otkopava-

wa one crkve, nije li ovo s lu-

dim kravama u svijetu neki znak?

Znak da bi badaw bikovog mesa

mogao vrijediti kao badaw zla-

ta!? No, nije moje da o tome go-

vorim. ¥

SAVA [ETKA, PRIPOVJEDA^ STARE LEGENDE

Smrtonosni zlatnici

QUDI IZ MOJE BIQE@NICE

Pi{e @arko

JAWI]

^ELINAC - Vi{e od dvi-

je stotine qudi iz privrednog,

politi~kog, kulturnog i sport-

skog `ivota ^elinca okupilo

se ju~e u hotelu "Turist# na

promociji "Glasa Srpske# u

ovom gradu.

Brojni gosti `eqeli su da

~uju vi{e o razvoj-

nim planovima, ali

i da se dru`e sa

predstavnicima na-

{eg lista.

Glavni i odgo-

vorni urednik "Gla-

sa Srpske# Tomo

Mari} na promoci-

ji je rekao da se na-

da da }e i u nared-

nim godinama ovo

biti naj~itaniji

list u ovoj op{tini.

- "Glas Srpske#

obiqe`ava 63 godi-

ne postojawa, ~ime

je poslije "Politi-

ke# najstariji list

na ovom dijelu Bal-

kana. Ovo su bile, je-

su i osta}e narodne

novine. Kao dr`av-

ni list pratimo po-

liti~ke, privredne,

kulturne, sportske i

sve druge doga|aje ko-

ji interesuju javnost. Osim to-

ga, odlikuje nas i kvalitet ko-

ji mnogima nedostaje, a to je

pa`wa koju posve}ujemo pro-

blemima obi~nog ~ovjeka - na-

glasio je Mari}.

Isti~u}i da "Glasu Srp-

ske# ne opada tira` ni u qet-

nom periodu, kada je sezona od-

mora i raspusta, Mari} je do-

dao da to godi, ali i name}e

obavezu svima koji u~estvuju u

izradi na{eg lista da ne izne-

vjere svoju vjernu ~itala~ku pu-

bliku.

- To nam govori da i daqe

moramo biti i brzi i ta~ni.

"Glas Srpske# ide od ruke do

ruke, {to zna~i da ga dnevno

pro~ita gotovo 100.000 qudi.

Osim toga, na{a internet stra-

nica veoma je posje}ena. Pi{e-

mo o svemu {to se de{ava u Re-

publici Srpskoj, pa i u ̂ elin-

cu, {to }emo ~initi i ubudu-

}e. Trudimo se da ne iznevjeri-

mo one koji se s nama dru`e de-

cenijama, a istovremeno se pri-

bli`avamo i mladim ~itaoci-

ma - ka`e glavni i odgovorni

urednik Tomo Mari}.

On dodaje da je "Glas Srp-

ske# za{titnik narodnih in-

teresa i ~uvar srpskog jezika.

Zato }e se svi zaposleni u

ovoj ku}i, ka`e Mari}, potru-

diti da list bude jo{ kvali-

tetniji.

Poslanik u Narodnoj skup-

{tini Republike Srpske Mir-

ko Pejakovi} istakao je da je

koncepcija na{eg lista dobra,

informacije sadr`ajne, pou-

zdane i pravovremene.

- @elim vam dosta uspjeha

u radu. Vjerujem da }ete i ubu-

du}e nastaviti da objektivno

informi{ete na{u javnost.

"Glas Srpske# ~itam godina-

ma i tako }u nastaviti. Uvijek

ga rado preporu~ujem svojim

prijateqima i sugra|anima -

rekao je Mirko Pejakovi}.

¥ B. MAKSIMOVI]

U ^ELINCU ODR@ANA PROMOCIJA "GLASA SRPSKE"

^UVAR JEZIKA I NARODA

12

\Stra`evica: Prema legendi ispod brda je crkva

"

Glas Srpske" oduvijek je bio za{titnik narodnih interesa

i ~uvar srpskog jezika. Potrudi}emo se da tako ostane

i ubudu}e, ka`e Tomo Mari}

\Uro{ Jankovi}:

"

Glas

Srpske" naj~itaniji

list u ^elincu

\ Sa promocije: Razgovor i dru`ewe

^ELINAC - Ju~era{wi

dan u ^elincu protekao je sve-

~ano. Ova op{tina proslavi-

la je slavu Sabor svetog arhan-

|ela Gavrila.

Tim povodom u Sretewskoj

crkvi protonamjesnik Vinko

Topi} slu`io je svetu liturgi-

ju, poslije ~ega su delegacije

^elinca i wemu bratskih op-

{tina Majdanpek i Trstenik

polo`ile vijence u Spomen-so-

bi borcima poginulim u Od-

brambeno-otaxbinskom ratu.

Na sve~anoj sjednici Skup-

{tine op{tine na~elnik

Uro{ Jankovi} upoznao je go-

ste sa rezultatima koje je lo-

kalna vlast postigla u posqed-

wih godinu dana.

Predsjednik Skup{tine op-

{tine Granedina Dragojevi}

uru~ila je priznawa pojedin-

cima i kolektivima. Zlatnu

plaketu dobilo je privatno

preduze}e "Stelma#, a srebre-

nu Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Milo{ Mi{o Duji}#.

Bronzanom plaketom na-

gra|en je maratonac @eqko

Blagojevi}. Zahvalnice Skup-

{tine op{tine dobili su na-

stavnik matematike i fizike

u Osnovnoj {koli "Milo{ Du-

ji}# Milorad Stojni} i slu-

`benica Administrativne

slu`be op{tine Marica Vuja-

tovi}.

Na~elnik op{tine dodije-

lio je zahvalnicu i slu`beni-

ci Administrativne slu`be

Zorani Savi~i}, dok je pred-

sjednik Skup{tine op{tine

isto priznawe uru~io kwi-

`evniku Mirku Vukovi}u.

Slavski kola~ osve{tan je

u hotelu "Turist#, gdje je pri-

premqen i slavski ru~ak za

brojne goste, me|u kojima su bi-

li i predstavnici vi{e op{ti-

na Republike Srpske.

¥ B. MAKSIMOVI]

OP[TINA ^ELINAC PROSLAVILA KRSNU SLAVU ARHAN\ELA GAVRILA

DAN VELIKE RADOSTI

SPONZORI

Promotori "Glasa Srp-

ske# ju~e su na ulicama ^e-

linca podijelili besplatne

primjerke na{eg lista. Ovaj

poklon svojim sugra|anima

obezbijedili su Administra-

tivna slu`ba op{tine ^eli-

nac, Centar za sport i kultu-

ru i Privatno preduze}e

"Flor#.

PAM]EWE

S po~etka sedamdesetih go-

dina ve} pro{log vijeka ^e-

linac je postao op{tina. Od

prvog dana op{tinske vlasti

bile su pretpla}ene na tada-

{wi "Glas#. Na{a arhiva go-

vori da je na stranicama "Gla-

sa# pomno biqe`en razvoj

ovog gradi}a na svim poqima

- privrede, dru{tvenog `ivo-

ta, kulture sporta... Ta veza

izme|u "Glasa Srpske# i ^e-

linca ostala je do dana dana-

{weg i naj~itanija smo novi-

na u ovoj komuni. Nije ni ~u-

do {to je sala hotela "Tu-

rist# bila pretijesna da pri-

mi sve one koji su do{li na ju-

~era{we dru`ewe.

Protonamjesnik Vinko Topi} slu`io je svetu liturgiju

u Sretewskoj crkvi. Poslije toga su delegacije ^elinca,

Majdanpeka i Trstenika polo`ile vijence u Spomen-sobi

borcima poginulim u Odbrambeno-otaxbinskom ratu

\Polagawe vijenaca: Po~ast poginulim borcima

ISPRAVKA

U JU^ERA[WEM bro-

ju "Glasa Srpske#, u tekstu

pod nazivom "Tri decenije

pa`we#, pogre{no je nave-

deno ime vaspita~ice [ik-

man. Umjesto Qiqa, napi-

sano je Nada.

Izviwavamo se gospo|i

[ikman i na{im ~itaoci-

ma na ovoj nenamjernoj gre-

{ci. ¥

List za svakoga: Poslije igre

~itamo

"

Glas Srpske"

Sava [etka: Tajna i daqe

sakrivena

Page 13: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRWAVOR - Putem huma-

nitarnog broja 1415 "Teleko-

ma Srpske#, za lije~ewe dvo-

godi{we Gordane Stankovi}

iz Grabik Ilove kod Prwavo-

ra, pristigle su 9.244 marke.

Ova djevoj~ica ima uro|e-

nu sr~anu manu, pa joj je po-

trebna hitna operacija. Ma-

lenoj Gordani su doktori ovu

opaku bolest otkrili ve} se-

dam dana po ro|ewu. Rodite-

qi ka`u da je sa nepunih mje-

sec dana imala prvu operaci-

ju srca u Beogradu, ali nije u

potpunosti izlije~ena. Sada

je lije~ewe mnogo kompliko-

vanije. Da bi se dvogodi{woj

djevoj~ici ubla`ila bol i

omogu}io daqi razvoj potreb-

no je {to prije obaviti ope-

raciju na klinici u Londonu.

Da bi primili Gordanu na

lije~ewe u Englesku, potreb-

no je platiti 50 hiqada fun-

ti. Taj novac weni roditeqi

nemaju, jer su oboje nezapo-

sleni i `ive od obra|ivawa

zemqe i sakupqawa starog

gvo`|a.

Da nesre}a bude ve}a, po-

rodica Stankovi} je izbjegla

iz Zenice, pa sada `ive kao

podstanari.

Otac Slavko i majka Qi-

qana, osim Gordane imaju jo{

troje djece Mladena, Miro-

slava i Tawu. Kako ka`u, je-

dva sastavqaju kraj s krajem,

ali se trude da wihovi mali-

{ani ne oskudijevaju ni u ~e-

mu. Najbitnije je vele, da su

`ivi i zdravi, ali eto kad ~o-

vjeku sre}a stalno izmi~e.

Otac Slavko ka`e da je

presre}an {to ima toliko

qudi dobre voqe, pa su upr-

kos op{toj besparici, dali

novac za lije~ewe wegove dje-

voj~ice.

- Zahvalni smo svima koji

su spremni pru`iti ruku u ne-

voqi, naro~ito predstavni-

cima Humanitarne organiza-

cije "Partner# koji su nam

iza{li u susret i pokrenuli

ovaj broj - ka`e otac Slavko.

Osim prijateqa i rodbi-

ne, apelu za pomo} malenoj

Gordani nije se niko odazvao,

ali roditeqi ne gube nadu i

vjeruju da }e svoju k}erkicu

uskoro gledati kako se bez-

bri`no igra.

- Gordana je sada dobro, ko-

liko to mo`e biti s obzirom

na weno stawe. Smetaju joj

vru}ine, ali i to }e nekako

prebroditi, samo da skupimo

novac pa da mo`e biti kao i

druga dje~ica - ka`e majka

Qiqana.

Ona pri~a da za sada nema-

ju ni pribli`no dovoqno nov-

ca za Gordaninu operaciju,

ali se ipak nada da }e spasi-

ti svoju k}erkicu koja je tek

po~ela da `ivi.

¥ S. DU[ANI]

PRIKUPQAWE NOVCA ZA LIJE^EWE DVOGODI[WE GORDANE STANKOVI]

13

ZATVOREN HUMANITARNI BROJ

Qiqana Stankovi} sa malom Gordanom: Za

operaciju potrebno 50.000 funti

Jo{ nije prikupqeno dovoqno novca da malena Gordana

Stankovi} ode na operaciju. Roditeqi Slavko

i Qiqana vjeruju da ima mnogo dobrih qudi koji

su spremni pru`iti ruku u nevoqi i spasiti djevoj~icu

koja je tek po~ela da `ivi

APEL

Svi qudi dobre voqe ko-

ji `ele pomo}i da malena

Gordana Stankovi} ode na

operaciju, novac mogu upla-

titi i u "LHB banci# na

broj `iro ra~una: 564 - 100

- 800 19013 - 43 i na devizni

`iro ra~un 100 71151.

Ako lije~ewe u Londo-

nu bude uspje{no, malena

Gordana Stankovi} }e mo-

rati obaviti jo{ jednu ope-

raciju kada bude imala 18

godina.

ISTO^NO SARAJEVO -

Od kako je u maju ove godine

odr`ana Izborna skup{tina,

Kinolo{ko udru`ewe Pale na-

stoji da o`ivi svoju djelatnost

i okupi sve uzgajiva~e pasa sa-

rajevsko - romanijske regije.

- Udru`ewe je osnovano

2002. godine, ali je stagnira-

lo u svom razvoju. Brigu o we-

govom radu i finansirawu sa-

da su preuzela lova~ka udru-

`ewa, pa se nadamo da }e na{

rad biti efikasniji - ka`e

predsjednik Udru`ewa Dra-

gan [piri}.

Udru`ewu su pristupila

lova~ka udru`ewa "Studena go-

ra# iz Han Pijeska, "Glasinac#

iz Sokoca i "Jahorina# iz Pa-

la. Wima su se prikqu~ili i

"Igman# iz Isto~ne Ilixe,

"Trebevi}# iz Isto~nog Sara-

jeva, "Trnovo# iz Trnova i "Za-

gora# iz Kalinovika.

- Ciq nam je, prije svega,

pro{iriti redove. Moramo

dovr{iti registar kwigu, a on-

da, do kraja ove godine, izvr{i-

ti ocjenske smotre pasa u Pa-

lama, Kijevu kod Trnova i So-

kocu - isti~e [piri}.

On nagla{ava da smotre

imaju ta~no utvr|en redosli-

jed i da jedna zavisi od druge.

Za ove aktivnosti i manife-

stacije potpuno su ure|ena i

opremqena tri gatera i to

Majdan kod Pala, Taline kod

Sokoca i Jablanica u Isto~-

noj Ilixi.

- Osnovni zadaci su nam da

se utvrde rodovnici. Samo psi

sa rodovnicima mogu biti ko-

ri{teni u lovu. Najavi{e je

pasa posavaca, kopova, brakja-

zav~ara i istrijanera. Oni se

uglavnom koriste za lov na di-

vqe sviwe, ze~eve i lisice -

ka`e [piri} i dodaje da su

tereni za takmi~ewa pasa do-

bili potrebne saglasnosti i

dozvole Ministarstva poqo-

privrede, {umarstva i vodo-

privrede Republike Srpske.

Ovo udru`ewe iz Pala pu-

nopravan je ~lan Kinolo{kog

saveza Republike Srpske.

Interes lovaca za rasne

pse je veliki. Zato novoiza-

brano rukovodstvo Udru`ewa

nastoji da posjeti sva lova~ka

dru{tva u regiji kako bi se

{to prije dovr{ila registar

kwiga pasa.

¥ N. ZELENOVI]

KINOLO[KO UDRU@EWE PALE OKUPQA SVE VI[E ^LANOVA

PRIPREMAJU SE ZA TAKMI^EWA

Do kraja ove godine odr`a}e se ocjenske smotre pasa

u Palama, Kijevu kod Trnova i Sokocu. Za ove manifestacije

ve} su opremqena tri terena, ka`e Dragan [piri}

Dragan [piri} sa sinom: Veliku pa`wu posve}uju qubimcima

MILI]I - Iako ve}ina Mili}ana sebi

ne mo`e da priu{ti odmor na moru, osvje`e-

wa im ovog qeta ne mawka. Na raspolagawu

su im bazeni "Boksitovog# ugostiteqsko- tu-

risti~kog kompleksa, koji su ovih sparnih

qetnih dana naprosto "zatrpani# kupa~ima

iz Mili}a i susjednih op{tina. Najbrojniji

posjetioci bazena su, naravno, mali{ani.

¥ G. P.

U OBJEKTIVU

Qetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`eweQetno osvje`ewe

^AJNI^E - Dugogodi-

{wi problem gradskog grija-

wa u ^ajni~u uskoro bi se mo-

gao rije{iti.

Nakon mnogobrojnih ini-

cijativa gra|ana, u rje{avawe

ovog problema ukqu~ila se i

Skup{tina op{tine ^ajni~e.

Na posqedwem skup{tin-

skom zasjedawu donesena je od-

luka o davawu u zakup siste-

ma grijawa. Prema ovoj odlu-

ci zakup }e trajati deset go-

dina.

Gradski sistem grijawa sa-

stoji se od dvije kotlovnice

sa prate}om opremom i pro-

storom za rad koje su namije-

wene za zagrijavawe stambeno

- poslovnih prostora u u`em

gradskom jezgru.

Osim toga sistem ima i

primarnu i sekundarnu mre-

`om za isporuku elektri~ne

energije.

Na~elnik op{tine ^ajni-

~e raspisao je javni poziv za

izbor zakupca. Nakon toga

nadle`ni iz Administrativ-

ne slu`be op{tine potpisa-

}e ugovor kojim }e se sistem

zagrijavawa predati na kori-

{}ewe.

Skup{tina op{tine ^aj-

ni~e odredila je i kriteri-

jume za izbor zakupca, a osnov-

ni je cijena grijawa stambenog

prostora po kvadratnom me-

tru za ovu grijnu sezonu. Iz-

me|u ostalog, obrati}e se pa-

`wa i na planirana ulagawa

u sistem grijawa u prvih pet

godina i pla}awe zakupa u po-

sqedwih pet godina ugovor-

nog roka.

Ponovnim kori{}ewem

ovog sistema rije{ili bi se

problemi zagrijavawa stam-

beno-poslovnih zgrada.

¥ R. O.

GRADSKO GRIJAWE U ^AJNI^U

Kotlovnice nude u zakup

RUDO - Poqoprivredni-

ci i preduzetnici op{tine

Rudo ove godine mogu da ra~u-

naju na pomo} lokalne vlasti.

Naime, prema rije~ima za-

mjenika na~elnika op{tine

Blagoje Cerovi}a zavr{en je

prijem zahtjeva za dodjelu pod-

sticajnih kredita, koji }e se

ispla}ivati iz buxeta. Nared-

nih dana Komisija za wihovu

dodjelu treba da pregleda oko

130 zahtjeva, nakon ~ega }e od-

lu~iti kome }e dati novac.

- Planirano je da se ove

godine iz op{tinskog buxeta

dodjeli oko pola miliona ma-

raka za kredite. Rok otplate

je od tri do pet godina i gre-

js periodom od godinu dana -

ka`e Cerovi}.

On je pojasnio da }e se po-

qoprivrednicima davati naj-

vi{e pet hiqada, a za predu-

zetni{tvo od 10 do 30 hiqa-

da maraka.

Cerovi} ka`e da se radi o

novcu dobijenom od "Hidroe-

lektrane Vi{egrad# kao na-

knadu za zemqi{te potopqe-

no drinskom hidroakumulaci-

jom. ¥ S. H.

POMO] POQOPRIVREDNICIMA I PREDUZETNICIMA

Krediti podsti~u razvoj

SOKOLAC - Poveqa, kao

najvi{e priznawe op{tine

Sokolac, ove godine bi}e uru-

~ena penzionisanom qekaru

specijalisti za dje~ije bole-

sti dr Mla|enu \ur|i}u.

Ovo je odlu~eno u utorak

na sjednici Skup{tine op-

{tine Sokolac, na prijedlog

Komisije za nagrade i pri-

znawa.

Poveqa se dodjequje poje-

dincima i kolektivima zaslu-

`nim za razvoj op{tine u pro-

teklim godinama.

Dobitnik zlatne plakete

op{tine Sokolac je Atlet-

ski klub "Glasinac#, a sre-

brena }e biti uru~ena penzi-

onisanom prosvjetnom rad-

niku Zdravku Borov~aninu.

Zlatnom zna~kom bi}e nagra-

|en student @arko Vitomir

i smu~ar Bojan Samarxija.

Srebrne zna~ke dobi}e stu-

dent Branimir Gojkovi} i

atleti~arka Gorana Cvije-

ti}.

Zahvalnice su dodijeqene

i studentima Miqanu Vu~e-

ti}u, Predragu Mlinarevi}u,

Mladenu ]aji}u, Marku Pau-

ni}u i Radivoju \eri}u.

Priznawa }e biti uru~e-

na na Ilindan, 2. avgusta, u

okviru sve~anosti povodom

krsne slave op{tine Soko-

lac. ¥ B. G.

PRIZNAWA OP[TINE SOKOLAC

Poveqa Mla|enu \ur|i}u

^AJNI^E

Xep odre|uje

odmor

^AJNI^E - Veliki broj

^ajni~ana i ove godine, umje-

sto na moru qeto }e provesti

na gradskom bazenu Vaqarice.

Iako se te{ko mo`e pore-

diti sa obalama Jadrana ili

nekog drugog mora, ovo kupali-

{te, ipak, dobro do|e u vre-

lim qetnim danima.

Mnogo je i onih koji vi{e

vole da odu u prirodu i u`i-

vaju na okolnim izleti{tima

pored rje~ica i potoka.

Da qeto nije samo vrijeme

odmora i provoda najboqe zna-

ju oni koje je besparica odve-

le ~ak i do Rusije. U ovu dale-

ku zemqu nisu oti{li na go-

di{wi odmor, nego da rade na

gra|evini. Nemali broj je onih

koji su oti{li i do Srbije u

brawe malina. ¥ R. O.

Qetno osvje`ewe

Page 14: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

14

TESLI] - Prosja~ewe na

tesli}kim ulicama iz godine u

godinu sve je ~e{}a pojava.

Gotovo da je nemogu}e par-

kirati automobil ili popiti

pi}e u qetnoj ba{ti kafi}a

ili restorana, a da ne pri|e ne-

ko od prosjaka tra`e}i novac.

Tokom qetnih mjeseci wihov

broj se drasti~no pove}ao. Me-

|u onim koji mole za koju mar-

ku najvi{e je djece.

Uglavnom se radi o Romi-

ma, dok je mali broj qudi sa te-

sli}ke regije iz socijalno ugro-

`ene kategorije stanovni{tva.

Najve}i broj je sa podru~ja

op{tina Tuzla, Gra~anica i Te-

{aw a nisu rijetki ni oni ko-

ji su pristigli iz Jajca, Viso-

kog ili Sarajeva.

Ranije se de{avalo da u Te-

sli} dolaze organizovanim pre-

vozom, ali su pripadnici Poli-

cijske stanice preduzeli mjere

kako bi se wihov dolazak spri-

je~io. U tome se jednim dijelom

uspjelo, ali oni sada dolaze tak-

sijem ili autobusima tako da je

prosja~ewu te{ko stati u kraj.

S obzirom na to da je neo-

vla{}eno prikupqawe dobro-

voqnih priloga i navo|ewe

na prosja~ewe maloqetnih i

osoba slabog du{evnog raz-

voja, prema Zakonu o javnom

redu i miru, prestup, poli-

cija podnosi prijave op{tin-

skom Sudu za prekr{aje, sa-

znajemo u Policijskoj stani-

ci Tesli}.

Me|utim, od toga nema ba{

mnogo koristi.

^etvrtkom, kada je u Tesli-

}u pija~ni dan, prosjaka je naj-

vi{e. Tada su gradski trg, po-

sebno parking u blizini, pro-

stor oko zelene pijace i auto-

buska stanica "pod okupacijom#

Gra|ani, iako je ve}ina

plitkog xepa, uglavnom udije-

li prosjaku. Ali, kada se pre-

ra~una, svaki dan je potrebno

izdvojiti puno novca za takve

osobe jer se ne radi samo o po-

jedina~nim slu~ajevima.

¥ M. SIMI]

\Tesli}: Me|u prosjacima najvi{e Roma

Kako je neovla{}eno prikupqawe dobrovoqnih priloga,

prema Zakonu o javnom redu i miru prestup, policija

podnosi prijave op{tinskom Sudu za prekr{aje.

Ali, od toga nema ba{ mnogo koristi

Slavoqub Kuzmanovi} - Ra-

dim kao instruktor za voza~e i

~esto se de{ava da, ~im parki-

ram automobil, prosjaci dola-

ze i tra`e novac od mojih kan-

didata. Ve}ina ih dolazi sa

strane i to im je, otprilike,

posao. Malo je onih kojima je

novac potreban pa ga na ovaj na-

~in prikupqaju. Sramota je da

se ovakav na~in zarade ne sank-

cioni{e.

Milorad Trifunovi} - Je-

dan mali procenat prosja~i iz

nu`de, a ve}ina je onih koji ne-

}e da rade jer su u ovome vidje-

li unosan posao. Nikad ih nije

bilo vi{e nego sada. Na ovaj

na~in zarade vi{e nego jedan

radnik u bilo kojoj firmi. Ova-

kav na~in prosja~ewa treba za-

braniti, a neka za onih deset od-

sto, koji su socijalno ugro`e-

ni, nadle`ne vlasti daju pomo}.

Gordana Mitrani} - Pri-

mijetila sam da za nekog rade

i malo je wih koji li~no od to-

ga imaju korist.

Zara|ivawe na

ovaj na~in treba

kazniti i pobrinu-

ti se o socijalno

ugro`enim qudi-

ma. Vi{e nije mo-

gu}e iza}i na uli-

cu, a da te ne oku-

piraju prosjaci.

Ulaze u prodavni-

ce, kafi}e i ~ovjek

od wih nema mira. Slavoqub Kuzmanovi} Milorad Trifunovi} Gordana Mitrani}

ANKETA

PROSJA^EWE NA TESLI]KIM ULICAMA UZIMA SVE VI[E MAHA

POSLIJE du`e pauze, ovo-

ga qeta }e na dostojan na~in

biti obiqe`en 23. avgust, Dan

ustanka naroda dobojskog kraja

iz 1941. godine.

Na~elnik op{tine Doboj

Obren Petrovi} formirao je

Odbor za organizaciju prosla-

ve ovog zna~ajnog jubileja, koji

je odr`ao svoj prvi sastanak.

Na sastanku su dogovoreni kon-

kretni zadaci i podijeqena za-

du`ewa u vezi sa organizova-

wem ovog skupa.

- Odbor je sastavqen od na-

~elnika op{tina Doboj, Gra~a-

nica i Maglaj, koje su i prije ra-

ta obiqe`avale ovaj datum, ali

i od na~elnika novoformira-

nih op{tina Petrovo, Doboj

Istok, Doboj Jug i Usora. @eli-

mo da proslavimo 65 godina od

ustanka i da na Preslici na

Ozrenu, odakle su ustanici kre-

nuli u borbu protiv okupatora,

do|e {to vi{e ~lanova SUB-

NOR-a i gra|ana ovog dijela

Srpske i Federacije BiH - ka-

`e Obren Petrovi}.

Dogovoreno je da }e pred-

stavnici SUBNOR-a odr`ati

prigodan govor u znak sje}awa

na doga|aje iz avgusta od prije

{est i po decenija.

Predsjednik Odbora pro-

slave Dana ustanka naroda do-

bojskog kraja u Drugom svjet-

skom ratu Slavko Nedi} uvjeren

je da }e se na proslavi, koja }e

biti odr`ana 20. avgusta, oku-

piti borci i brojni po{tova-

oci tekovina Narodnooslobo-

dila~kog rata iz susjed-

nih op{tina koje graviti-

raju Ozrenu.

Predsjednik Op{tin-

skog odbora SUBNORA-

a Doboj Marinko Gojko-

vi} je istakao da su u po-

sqedwe vrijeme Dan

ustanka na Preslici obi-

qe`avali uglavnom ~la-

novi ove organizacije, od-

nosno borci iz Drugog

svjetskog rata.

- Drago nam je da su se

u organizaciju proslave

ukqu~ili predstavnici

svih op{tina sa ovog pod-

ru~ja, jer je to zna~ajan datum za

sve. U NOR-u je samo iz doboj-

ske op{tine `ivot polo`io

651 borac, a registrovana je i

631 `rtva fa{isti~kog tero-

ra - podsjetio je Marinko Goj-

kovi}.

¥ Sl. PUHALO

@elimo da proslavimo 65 godina od ustanka i da na

Preslici, odakle su ustanici krenuli u borbu

protiv okupatora, do|e {to vi{e ~lanova SUBNOR-a

i gra|ana ovog dijela Srpske i Federacije BiH,

ka`e Obren Petrovi}

\Obren Petrovi}:

Podijeqena zadu`ewa

UO^I PROSLAVE [EST I PO DECENIJA OD USTANKA NA PRESLICI

SJE]AWE NA SLAVNE DANE

VI[EGRAD - Nevladina

organizacija "Centri civilnih

inicijativa# iz Sarajeva u Vi-

{egradu sprovodi program "Od-

govorni odbornik#. Wegov ciq

je podsticawe odbornika Skup-

{tine op{tine, kako bi u pri-

premama za sjednice imali vre-

mena da saslu{aju mi{qewa i

prijedloge gra|ana. Radi {to

neposrednijeg uticaja gra|ana

na dono{ewe odluka u op{tin-

skom parlamentu, ova organiza-

cija je kod lokalne uprave pred-

lo`ila uvo|ewe takozvanog od-

borni~kog ~asa.

To podrazumijeva odre|iva-

we posebne kancelarije, u kojoj

bi gra|ani imali priliku da

razgovaraju sa odbornicima, ~i-

me bi rad Skup{tine bio vi{e

javan. Podr`avaju}i ovaj pri-

jedlog, skup{tinski odbornici

jednoglasno su prihvatili Od-

luku o uvo|ewu odborni~kog ~a-

sa, koji }e se odr`avati jednom

mjese~no. U kabinetu na~elni-

ka op{tine, stanovnici op{ti-

ne ima}e 120 minuta da iznesu

svoje mi{qewe o problemima

sa kojima se susre}u.

Prilikom utvr|ivawa ras-

poreda odr`avawa odborni~kog

sasta“a, vodi}e se ra~una da na

svakom u~estvuju predstavnici

svih politi~kih partija koje

sa~iwavaju Skup{tinu op{ti-

ne Vi{egrad.

¥ S. H.

VLASTI VI[EGRADA

Sa gra|anima otvoreno

\ Parlamentarci iz Vi{egrada: Odborni~ki ~as jednom mjese~no

PRIJEDOR - Zahvaquju}i

novcu namijewenom za bawsko li-

je~ewe, koje je ove godine obezbi-

jedila republi~ka Vlada, sa pod-

ru~ja Prijedora na desetodnevnu

rehabilitaciju bi}e upu}en 51

ratni vojni invalid od prve do ~e-

tvrte kategorije.

Prema rije~ima predsjednika

odbora RVI Prijedor Milanka

Savi}a, prijave }e se primati do

28. jula u prostorijama Bora~ke

organizacije, kako bi prva grupa

otputovala ve} 20. avgusta.

Pored toga, u prijedorskoj

organizaciji Ratnih vojnih in-

valida i ovog qeta nastojali su

omogu}iti sedmodnevni boravak

na moru jednom broju djece iz po-

menutih porodica. Tako je ju~e

jedanaestoro mali{ana oti{lo

put Kumbora na crnogorsko pri-

morje.

Osim toga, posredstvom Fon-

da solidarnosti, u vidu jednokrat-

ne pomo}i za 121 osobu, dodije-

qeno je ukupno 7.610 maraka. Od-

bor RVI op{tine Prijedor do-

nio je odluku da se formira fond

solidarnosti na dobrovoqnoj ba-

zi iz kojeg bi se prikupqena sred-

stva koristila za `ivotno osi-

gurawe wegovih ~lanova. Do sa-

da je, isti~e predsjednik komisi-

je Fonda solidarnosti Radenko

Preqi}, pristupnicu ispunilo

200 invalida, {to je mali broj u

odnosu na 1.937 ratnih vojnih in-

valida koliko ih ima na podru~-

ju op{tine Prijedor. ¥ P. [.

^AJNI^E

Izabrani

najboqi

programi

^AJNI^E - Komisija za ras-

podjelu novca iz buxeta Skup{ti-

ne op{tine izabrala je ~etiri

programa nevladinih organiza-

cija, koji }e dobiti pare op{tin-

skih vlasti. Na novac }e mo}i da

ra~una Savjet mladih, Ravnogor-

ski pokret, Kulturno-umjetni~-

ko dru{tvo "Izvor# i Sportsko-

ribolova~ko dru{tvo "Jawina#.

Udru`ewe poqoprivrednih

proizvo|a~a sa projektom "Po-

kretawe poqoprivredne proiz-

vodwe u svrhu zapo{qavawa# ni-

je dobio prolaznu ocjenu sa osvo-

jenih 43,55 bodova.

Savjet mladih dobi}e 1.360

maraka za sprovo|ewe projekta

"Zajedno za grad, grad za nas#, Rav-

nogorskom pokretu za program

"Sanacija i rekonstrukcija

sportsko-rekreativnih terena#

bi}e dodijeqeno 2.400 maraka,

dok }e Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Izvor# i Sportsko-ribo-

lova~ko dru{tvo "Jawina# dobi-

ti po 2.000 maraka za projekte

"Dje~iji folklorni ansambl# i

"Uz vodu protiv droge#. ¥ R. O.

RATNI VOJNI INVALIDI PRIJEDORA

Lije~ewe u bawi

PRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@UPRIJAVE NE POMA@U

Page 15: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRIJEDOR - Zbog su{e

proteklih dana u nekim prije-

dorskim naseqima zavedene su

redukcije u isporuci vode.

Prema rije~ima direktora

Gradskog vodovoda Milorada

[ipke, bez vode su pojedina na-

seqa koja se snabdijevaju iz bu-

nara Prijedor~anka.

- Bunar je maksimalno op-

tere}en, jer se wime podmiru-

je Fabrika za preradu vo}a

"Prijedor~anka#, koja radi u

tri smjene. To je navi{e pogo-

dilo drugu visinsku zonu. Voda

sa ove mre`e osigurana je samo

za prijedorsku bolnicu - kazao

je [ipka.

On dodaje da su wihovi rad-

nici ve} nekoliko puta inter-

venisali na terenu, ali se tre-

nutno ni{ta ne mo`e promije-

niti, jer ugovor sa "Prijedor-

~ankom# predvi|a da se samo vi-

{ak vode iz ovog bunara pumpa

u gradski vodovod.

Da bi se koliko-toliko

ubla`ile posqedice nesta{i-

ce vode za vi{a podru~ja, rad-

nici Gradskog vodovoda pripre-

mili su cisterne u kojima sva-

kodnevno dovoze vodu mje{ta-

nima Velikog Palan~i{ta i

okoline, sve dok se stawe ne

normalizuje.

Sa redukcijama mu~e i sta-

novnici naseqa Qubija, koje

se vodom snabdijeva iz grad-

skog vodovoda i Kozarcu, koji

ima svoju mre`u. Lo{e stawe

je i u dva bunara u Tukovima,

koji napajaju u`i gradski dio

Prijedora.

Direktor Gradskog vodovo-

da ka`e da je posqedwih dana i

u ovom sistemu mawak vode. Za-

to se na parni sat gase pumpe,

kako bi se akumulirala voda.

- Sistem snabdijevawa vo-

dom u gradu veoma te{ko radi.

Zato upozoravamo stanovni-

{tvo da racionalno tro{i vo-

du, kako bi je svi imali - ka`e

[ipka.

On dodaje da nesavjesni po-

jedinci zalijevaju ba{te, peru

automobile vodom iz gradskog

vodovoda, zbog ~ega su ~esto su-

ve slavine u stanovima na vi-

{im spratovima zgrada.

U selu Veliko Palan~i{te

godinama muku mu~e sa vodom.

Jedna od mje{tanki ovog sela

Jela Bo`i} ka`e da im se voda

tokom qeta dostavqa dva puta

sedmi~no, ali to nije dovoqno.

- Najte`e nam je za stoku.

Samo za dan krava popije goto-

vo sto litara vode. Gdje su

ostale potrebe za ku}u, sitnu

stoku... Obe}avali su da }e pro-

blem sa vodom biti rije{en,

ali ni{ta od toga - `ali se

Jela Bo`i}. ¥ P. [PADI]

STANOVNICI PRIJEDORA MUKU MU^E SA REDUKCIJAMA VODE

SU[A ISPRAZNILA BUNARE

15

Bez vode su pojedina naseqa koja se snabdijevaju

iz bunara Prijedor~anka. Redukcije su zavedene

i u naseqima Qubija i Kozarac, a mje{tanima sela

Veliko Palan~i{te vodu dovoze cisterne

Jela Bo`i}: Vodu dobijaju u cisternama (Snimio D. STOJNI])

NAPLATIVOST

Uprkos problemu nedo-

statka vode u bunarima, u

gradskom vodovodu i daqe

muku mu~e sa naplatom svo-

jih usluga.

Direktor Vodovoda ka-

`e da se naplativost u do-

ma}instvima kre}e oko 45,

a u dru{tvenom i privatnom

sektoru iznosi 82 odsto.

Prijedorski vodovod, koji

ima sedamdeset hiqada po-

tro{a~a, trenutno potra`u-

je oko sedam miliona mara-

ka, dok wihova dugovawa, po

rije~ima [ipke, iznose 4,7

miliona, uglavnom "Elek-

trodistribuciji#.

VI[EGRAD - Otkako je

oti{ao u penziju, Slobodan Pe-

cikoza iz vi{egradskog nase-

qa Kosovo poqe potpuno se po-

svetio svom hobiju - pravqewu

rakijskih kazana.

[ezdesetrogodi{wi penzi-

oner ve} tri i po decenije we-

guje i u`iva u ovom starom za-

natu. Zati~emo ga kako dovr{a-

va jedan, kako ka`e, najsavre-

meniji rakijski kazan.

- U svojoj dugogodi{woj

praksi pravio sam raznorazne

kazane, po~ev od onih najmawih,

proto~nih, koje u posqedwe

vrijeme modernizuju, tako da se

sada u wima spravqa najboqa

rakija - pri~a Pecikoza.

Slobodan je po zanimawu

bravar, a ovaj zanat je zavr{io

kod ~uvenih majstora Mi}e To-

mi}a i Qubi{e Tasi}a u Beo-

gradu, ina~e ro|enih Vi{egra-

|ana.

- Do 1978. godine bio sam ma-

{inovo|a na nekada{wem "}i-

ri#. Nakon ukidawa uskotra~-

ne pruge, koja je za ovaj kraj zna-

~ila mnogo, zaposlio sam se u

preduze}u "Metalgas#, gdje sam

bio poslovo|a. Tako sam cijeli

radni vijek, sa samo tri dana bo-

lovawa, do penzionisawa 2003.

godine, proveo uz metal i ma{i-

ne. U slobodno vrijeme, u svojoj

ku}noj radionici po~ev od 1977.

godine, pravio sam rakijske ka-

zane - prisje}a se Pecikoza.

Nekad je, ka`e, bilo vi{e

naruxbi. Danas se tek poneko

javi, jer je oskudica pogodila

sve, pa ~ak i velike doma}ine

koji imaju planta`e {qiva, ali

sve mawe para.

- Koliko ko{ta ovakav sa-

vremeni ma{inski kazan, te-

{ko je izra~unati. Na primjer,

kod kazanxija u Sarajevu cije-

ni se oko sedam hiqada maraka,

a ja ga uradim za tri hiqade,

dok ove mawe, proto~ne napra-

vim za oko hiqadu maraka. Sa-

mo, ja to radim polako, vi{e od

mjesec dana, kvalitetno i bez

gre{ke - ka`e Pecikoza.

Poznavao je, veli, ~uvene

kazanxije na podru~ju Gorweg

Podriwa i {ire. Wih je danas

sve mawe. Slobodan je jedan od

rijetkih koji ~uva ovaj zanat.

U ovom poslu, ka`e, najva-

`nije je poznavati "du{u# ma-

terijala sa kojim radi. Treba

procijeniti wegovu izdr`qi-

vost na temperaturu, {to je za

proces pe~ewa rakije i te ka-

ko va`no.

- Nijedan bakar nije ~ist i

razlikuje se po boji. Kad bi za

kazane upotrijebio onaj bakre-

ni lim kojim se pokrivaju kro-

vovi xibra, nikad ne bi proku-

vala, jer u wemu ima vrlo malo

~istog bakra. Zbog toga pravi

bakreni lim nabavqam direkt-

no iz vaqaonice u Sevojnu - ob-

ja{wava Pecikoza.

U poslovima mu ~esto po-

ma`u ~lanovi porodice, ~ak i

supruga i dvije k}erke. Bio bi,

veli, sre}an kad bi wegovo zna-

we pravqewa rakijskih kazana

naslijedio sin, posebno unuk.

- Imam ja jo{ jedan hobi, a

to je poqoprivreda. Uz kravu i

ne{to ovaca imam veliki vo}-

wak pod {qivom po`ega~om,

tako da sam ti ja i odli~an maj-

stor za pe~ewe rakije. Rakija

je na{e tradicionalno i doma-

}insko pi}e. Evo, moja ku}a je

na putu, qudi svra}aju, progovo-

rimo po koju, naspe se i koja ~a-

{ica. Malo po malo, rije~ po

rije~, ~a{ica po ~a{ica i sva-

ki dan ode u prosjeku po litar

{qive. Da probate, svi ka`u

da je odli~na - doma}inski nu-

di Pecikoza.

¥ S. HELETA

NEOBI^AN HOBI VI[EGRADSKOG PENZIONERA SLOBODANA PECIKOZE

Slobodan je jedan od rijetkih koji jo{

pravi kazane za rakiju. Dobro zna da

je u ovom poslu najva`nije poznavati

"

du{u" materijala sa kojim radi,

a wegovom rakijom mnogi su nazdravqali

[QIVE MOJE

Iako su ove godine {qi-

ve ne{to slabije rodile,

Slobodan ka`e da za wega ne-

ma zime.

- Ne brinem za moj vo}-

wak, u wemu }e biti {qiva.

Ako ho}ete da dobijete do-

bar rod, ne mo`ete se uzdati

samo u nebo i rodnu godinu.

Morate vo}ku wegovati, ore-

zivati, za{titi od raznih

bolesti. Ova godina }e biti

izgleda u duhu one narodne:

Bog daje onoliko koliko je

ko uradio, a ja sam mojim

{qivama dao sve {to je tre-

balo, tako da }e i one meni

dati dobar rod - veli Slobo-

dan Pecikoza.

Slobodan Pecikoza u poslu: Kvalitetno i bez

gre{ke

DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA

MRKOWI] GRAD - Pr-

oblem o kojem se u Tvornici

vijaka "Mrkowi} Grad# tre-

nutno najvi{e govori i raz-

mi{qa je neispuwena planom

predvi|ena proizvodwa za ovu

godinu. U naturalnim poka-

zateqima plan je izvr{en sa

oko 92 odsto, odnosno za 91

tonu vij~ane robe mawe. Po-

smatramo kroz vrijednosne

pokazateqe, plan je neispu-

wen za oko 1,4 miliona dina-

ra. Gdje su uzroci neizvr{e-

wa plana?

U prvom redu isti~e se

tehnolo{ko-tehni~ka zastar-

jelost kapaciteta, zbog ~ega je

dolazilo do ~estih zastoja u

proizvodwi. Kako je u toku

modernizacija proizvodwe,

nije se isplatilo vr{iti ve-

}a ulagawa na odr`avawe sta-

rih kapaciteta. U isto vrije-

me zbog izostanaka radnika s

posla smawen je ukupan pri-

hod preduze}a za oko 1,1 mi-

lion dinara. Od unutra{wih

razloga navodi se jo{ i nepo-

voqna kvalifikaciona struk-

tura zaposlenih, te i nedovr-

{eni poslovi oko uvo|ewa

nove organizacije proizvod-

we, a posebno obra~una pro-

izvodwe. Spomiwe se i poda-

tak, s druge strane, da su ci-

jene vij~ane robe pod kontro-

lom. Usqed lo{e kvalitete

vaqane `ice, koja se upotre-

bqava za proizvodwu nekih

vrsta vij~ane robe, do{lo je

do pove}awa {karta. I pove-

}awe cijene repromaterijala

uticale su na pove}awe tro-

{kova proizvodwe za oko mi-

lion dinara. Osim toga za-

konske i ugovorne obaveze po-

rasle su za oko 400 hiqada di-

nara.

Pored toga dolazilo je i

do prekida u proizvodwi

usqed ~estih nestanaka i ne-

kvalitetne isporuke elek-

tri~ne energije, pa je i tu oti-

{lo oko 400-500 hiqada di-

nara. Tvornica vijaka je ove

godine radila u nepovoqnim

uslovima, jer se zbog moderni-

zacije proizvodwe i remonta

postoje}ih ma{ina izgubilo

dosta vremena i na preseqa-

vawu ma{ina iz pogona u po-

gon. U proizvodwi navrtki

tro{en je uvozni materijal,

koji je za oko 30 odsto skupqi

od doma}eg, a pored toga je-

dan dio materijala je naba-

vqen direktno preko trgova~-

ke mre`e.

Kako rije{iti sve te pro-

bleme?

- U preduze}u isti~u da je

potrebno ubrzati zavr{etak

poslova oko uvo|ewa nove or-

ganizacije u proizvodwu, za-

tim razmotriti kadrovsku

strukturu zaposlenih i po-

tra`iti dugoro~nija rje{e-

wa. Tra`i}e se i kvalitet-

nija isporuka elektri~ne

energije i razmotriti snab-

djevenost tvornice asortima-

nom kvalitetnih materijala.

- Sve u svemu, ovih dana }e

se u preduze}u izraditi kon-

kretni programi stabiliza-

cije i programi sprovo|ewa

u `ivot Pisma predsjednika

Tita i izvr{nog biroa Pred-

sjedni{tva SKJ.

¥ I. HALILOVI]

(16. decembar 1972. godine)

PALE - Ekonomski i

Pravni fakultet Uni-

verziteta u Palama usko-

ro }e biti pod istim

krovom.

Protokolom, koji su

potpisali dekani pome-

nutih obrazovnih ustano-

va, profesor dr Dragan

Panti} i profesor dr

Novo Plakalovi}, pred-

vi|eno je da oba fakul-

teta ravnopravno kori-

ste takozvane zajedni~ke

prostorije, a Ekonom-

skom fakultetu su na ras-

polagawe stavqene i dvi-

je kancelarije za Stu-

dentsku slu`bu, te u~io-

nica i amfiteatar u pri-

zemqu objekta.

- Ekonomskom fakul-

tetu pripadaju i dvije

kancelarije za potrebe

dekanata, sala za profe-

sora i pripadaju}a kan-

celarija na drugom spra-

tu, dok }e tre}i sprat u

potpunosti biti na ras-

polagawu tom fakultet -

objasnio je dekan Prav-

nog fakulteta u Palama

Dragan Panti}, napomi-

wu}i da }e Ekonomski

fakultet na raspolagawu

imati i polovinu potkro-

vqa za smje{taj arhiva.

Dvije visoko{kolske

ustanove dijeli}e tro-

{kove odr`avawa zgrade

i ostale ra~une.

¥ S. [.

UNIVERZITET ISTO^NO SARAJEVO

Pravnici i ekonomisti pod istim krovom

PRWAVOR - Djecu poginu-

lih boraca u Prwavoru ju~e, po-

slije tri mjeseca, ponovo je po-

sjetio uvijek rado vi|en gost

sve{tenik gr~ke pravoslavne

crkve arhimandrit Partenijus

Maheriotis.

Ovaj put za oko 200 djece po-

ginulih boraca u Prwavoru

Partenius je donio po 50 evra

prikupqenih u Gr~koj.

- Uru~io sam mali poklon

va{oj djeci. U Prwavoru }u po-

novo biti po~etkom oktobra,

kada }u donijeti novac i pake-

te za mali{ane - rekao je arhi-

mandrit Partenius Maherio-

tis.

Osim Prwavora, Partenius

je ju~e obi{ao i Derventu, a

svoju humanitarnu misiju nasta-

vi}e u Doboju, Petovu, Brodu,

Maglaju...

Koliko je djecu i wihove

bli`e obradovala posjeta pri-

jateqa iz Gr~ke, najvi{e govo-

re skromni pokloni koje su mu

uru~ili u znak zahvalnosti za

sve {to je za wih uradio prote-

klih petnaest godina. ¥ J. D.

GR^KI DOBROTVOR U PRWAVORU

Pokloni starog prijateqa

BILE]A - Bile}ki vatrogasci ju~e

prije podne ugasili su {umski po`ar u

predjelu Vlahiwe, oko ~etiri kilometra

od centra grada.

Bile}ki {tab Civilne za{tite Bile-

}e ju~e je izdao saop{tewe za javnost, u ko-

jem se pozivaju gr|ani da daju svoj dopri-

nos u smawivawu mogu}nosti za izbijawe

po`ara na podru~ju te op{tine.

U saop{tewu se isti~e da uzrok goto-

vo svim po`arima qudski faktor. Gra|a-

ni su pozvani da, ~im primijete vatru, od-

mah obavijeste vatrogasce.

¥ [. A.

BILE]KI VATROGASCI

Ponovo u akciji

GLAS SRPSKE KROZ ISTORIJU / 1943 - 2006.

IZ TVORNICE VIJAKA

"

MRKOWI] GRAD"

Ko je kriv za

neizvr{ewe plana

DOK JE [QIVA, BI]E I KAZANA

Page 16: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.BAWA LUKA

16

SVI oni koji uskoro plani-

raju da pola`u voza~ki ispit

mogli bi biti uskra}eni za kva-

litetne ~asove vo`we.

Naime, predstavnici bawo-

lu~kih auto-{kola isti~u da

bi obuka kandidata mogla biti

ugro`ena zbog ka{wewa dono-

{ewa Pravilnika i podzakon-

skih akata Zakona o bezbjedno-

sti saobra}aja u BiH. Ovim no-

vim zakonom predvi|ene su iz-

mjene u organizovawu i na~i-

nu obuke kandidata i to auto-

{kole moraju ispo{tovati. S

obzirom na to da Zakon na sna-

gu stupa 8. avgusta, u auto-{ko-

lama strahuju da nemaju dovoq-

no vremena da se prilagode no-

vim pravilima.

- Zakon je predvidio da te-

oretsku nastavu ne}e mo}i or-

ganizovati {kole koje nemaju

zaposlenog diplomiranog in`e-

wera saobra}aja sa potrebnom

licencom. Me|utim, jo{ se ne

zna ko }e te licence izdavati.

Zbog toga ne}emo imati vreme-

na da prona|emo kadar i prila-

godimo se promjenama - kazao je

vlasnik auto-{kole "Sfinga#

Bogdan Vidovi}.

Drugi, opet, predvi|aju da

}e zbog ovog problema do}i i

do zatvarawa pojedinih auto-

{kola.

- Da bi ispo{tovali zakon,

treba nabaviti novija vozila,

usavr{iti instruktore. Obuku

}emo morati da organizujemo

na druga~iji na~in. Mnoge {ko-

le to ne}e mo}i sprovesti i bi-

}e primorane da prestanu sa ra-

dom - rekao je vlasnik auto-

{kole "15. januar# Zoran Mi-

hajlovi}. Sli~nog su mi{qewa

i u auto-{koli

"Mir# gdje nagla-

{avaju da za primje-

nu velikih promje-

na, koje predvi|a

novi zakon, treba

dosta vremena.

P r e d s j e d n i k

Udru`ewa za una-

pre|ewe bezbjedno-

sti saobra}aja Mi-

lenko Ja}imovi}

upozorava da }e svi

ovi problemi do-

vesti u pitawe no-

rmalnu obuku kan-

didata.

- Ako se zna da

se najvi{e mijewa

na~in polagawa vo-

za~kih ispita i or-

ganizovawe obuke,

jasno je da auto-

{kole ne}e mo}i ta-

ko brzo i jednostav-

no da se prilagode.

Svi }e morati naba-

vqati vozila za obu-

ku voza~a za nove kategorije

"C1# i "A1#. Za to osim vreme-

na treba i mnogo novca - ka`e

Milenko Ja}imovi}.

¥ N. TOMA[EVI]

G O D I [ W I -

CE su povod da se

prisjetimo doga|aja

i wihovih najslav-

nijih i najpoznati-

jih u~esnika. Ovaj

list }e, za koji dan,

obiqe`iti 63 godi-

ne (31. juli 1943. -

@upica kod Drva-

ra) i prilika je da

se prisjetimo "Kra-

ji{kih partizan-

skih novina# ({ta-

mpane na Kozari -

Vitlovska, maj-jul 1942.), a ko-

je je izdavao POB (Partizanski

obavje{tajni biro). Novinari

su bili Skender (Kulenovi})

kao glavni urednik i Bawolu-

~ani Vilko (Vinterhalter) i

Nikica (Pavli}). Novine su

{tampane grafi~kom opremom

(slovima) na "{nel-presi# Vu-

~ena [trpca, {tampara iz Pri-

jedora.

Osim pomenutih, ovdje su

radili 'meter' Vlado Ivan{~ak

(Zagrep~anin i u~esnik [pan-

skog gra|anskog rata), grafi-

~ar Slavko (pokojni otac pi-

sca ovih redova) i jo{ nekoli-

cina radnika, me|u kojima se

brzinom posebno isticao ru~-

ni slaga~, Austrijanac i Be~li-

ja, Georg [elander (Schelander).

Rije~ je o vojniku wema~kog pje-

{adijskog lova~kog ("landes-

{icen#) bataqona stacioni-

ranog u Bawoj Luci, koji je u

februaru 1942. dezertirao i

pridru`io se partizanima na

Kozari.

Nakon vi{ednevnih saslu-

{avawa pred kontraobavje{taj-

cima, "[vabo# je raspore|en u

{tampariju POB-a. Uprkos

upornim molbama, nisu mu dali

oru`je. Strahovalo se, naime,

da je Georg (ipak!)

agent wema~ke vojne

obavje{tajne slu`be.

Pro{li su i maj,

i jun. Be~lija se poka-

zao kao nenadma{an

i univerzalan. Ali -

ni{ta od pu{ke. On-

da je nastupio famo-

zni 4. juli: op{ta we-

ma~ko-usta{ka ofan-

ziva na Kozaru. Pr-

va je, na udaru arti-

qerije i avijacije,

bila baza na Vitlov-

skoj. Novinari i grafi~ari bje-

`ali su u zaklone iskopane uz

brvnaru POB-a. Nakon {to se

usta{ka "Roda# obru{ila mi-

traqiraju}i bazu, u rupu je

zbrisao i pu{komitraqezac.

Georg [elander je dogra-

bio "{arac# (napokon!) i ras-

palio avion po 'repu'. Trijum-

falno je, stoje}i na brisanom

prostoru, ispraznio cijeli re-

denik.

Iz pravca Mrakovice se,

u tom ~asu, obru{io drugi

avion i ispustio bombu koja

je eksplodirala desetak me-

tara iza Georga.

Geler mu je presjekao but-

nu arteriju. Iskrvario je za

dvadesetak minuta. Dok je

umirao, s wegovog lica nije

silazio bla`eni osmijeh.

Posqedwe rije~i Georga

[elandera bile su: "Jesam li

ga, ha?!#. Zakopan je na brzi-

nu, negdje na Vitlovskoj. Va-

qalo je bje`ati i probijati

se prema Grme~u.

Od Georga je ostala me-

singana plo~ica sa urezanim

imenom u Memorijalnom zidu

na Mrakovici. Mo`da zaslu-

`uje ne{to vi{e. U Bawoj

Luci. ¥

BAWA LUKA I BAWOLU^ANI

Ne zaboravimo Georga

Pi{e Slavko

PODGORELEC

U AUTO-[KOLAMA ZABRINUTI ZA OBUKU BUDU]IH VOZA^A

PRAVILA "BLOKIRAJU" VOLAN

Da bismo primjewivali odredbe zakona, trebamo nabaviti

novija vozila i usavr{iti instruktore. Mnoge {kole

to ne}e mo}i ispo{tovati i bi}e primorane da prestanu

sa radom, ka`e Zoran Mihajlovi}

BEZBJEDNOST

Predsjednik Udru`ewa za

unapre|ewe bezbjednosti sao-

bra}aja Milenko Ja}imovi}

kazuje da }e primjena Zakona

o bezbjednosti saobra}aja sma-

witi sve ve}i broj saobra}aj-

nih nesre}a na putevima Bawe

Luke i Republike Srpske.

- Prema na{im analizama,

u prvih pet mjeseci ove godi-

ne na saobra}ajnicama bawo-

lu~ke regije poginulo je 45

osoba. Smawivawu ove nega-

tivne statistike sigurno }e

doprinijeti primjena novog

zakona, jer on predvi|a o{tri-

je kazne za prekr{aje - rekao

je Ja}imovi}.

\Milenko Ja}imovi}: Promjene

zahtijevaju mnogo vremena

i para

PODR[KA razvoju seoskog

turizma i predstavqewe svih

qepota koje postoje u okolini

na{eg grada, jedan su od osnov-

nih zadataka koji predstoje Tu-

risti~koj organizaciji Bawe

Luke.

- U saradwi sa Centrom za

razvoj i unapre|ewe sela i

Agencijom za razvoj malih i ve-

likih preduze}a pripremili

smo program za razvoj turizma

u bawolu~kim prigradskim na-

seqima. To podrazumijeva iz-

gradwu smje{tajnih kapaciteta,

ugostiteqskih objekata pa i au-

to-kampa. ^etiri oblasti na

kojima }emo najvi{e raditi su

Krupa na Vrbasu, Stri~i}i, je-

zero na Dobrwi i kawon Tije-

sno - rekao je direktor Turi-

sti~ke organizacije grada Ste-

vo Kele~evi}.

On je dodao

da ako se pri-

preme i ponude

kvalitetne usl-

uge gostima, na{

region }e posta-

ti poznat i je-

dan od najposje-

}enijih.

- Razvoj seo-

skog turizma do-

prinije}e o~u-

vawu tradicije

i obi~aja ovog

kraja. Anketi-

rali smo pet i

po hiqada

d o m a } i n -

stava da bi

ustanovi-

li ko je od

wih spre-

man da se ba-

vi seoskim

turizmom i

{ta imaju da ponude posje-

tiocima - ka`e Kele~evi}

i dodaje da su mnogi mje-

{tani zainteresovani da

ugoste turiste.

Prema rije~ima pred-

sjednika mjesne zajednice

Krupa na Vrbasu Dra{ka

Ili}a, potrebno je jo{

mnogo posla da bi ovo pod-

ru~je bilo turisti~ki

centar bawolu~ke regije.

- U nekoliko posqed-

wih godina puno toga se

uradilo da Krupa dobije

status kakav i zaslu`uje

zbog svog geografskog i

prirodnog polo`aja. Skoro da

su rije{eni problemi infra-

strukture koji su uglavnom bi-

li razlog napu{tawa ovog pod-

ru~ja. Potrebno je ulo`iti no-

vac u izgradwu dodatnih objeka-

ta koji bi privukli turiste -

ka`e Ili}.

U ovom dijelu Bawe Luke,

ka`e on, nalazi se i drevni ma-

nastir, a nedaleko od wega cr-

kva brvnara Sveti Ilija iz 16.

vijeka, koja ima veliki zna~aj

za na{ narod.

Kod Krupe na Vrbasu, u naj-

qep{em dijelu kawona, ideal-

ni su uslovi za rafting i kajak.

Sa vrha kawona polije}u para-

glajderi, uz litice se veru pe-

wa~i, pe}ine istra`uju spele-

olozi.¥ A. BENCUN

PLANOVI GRADSKE TURISTI^KE ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ SELA

^UVAWE PRIRODNIH QEPOTA

Najvi{e pa`we posveti}emo Krupi na Vrbasu,

Stri~i}ima, jezeru na Dobrwi i kawonu Tijesno.

Razvoj seoskog turizma doprinije}e o~uvawu tradicije

i obi~aja ovih krajeva, ka`e Stevo Kele~evi}

\Zimsko prelo na Mawa~i: O`ive stari obi~aji

\Stevo Kele~evi}: Mje{tani

spremni da ugoste

turiste

PREDSTAVNICI udru-

`ewa "Info Part# prikupi-

li su gotovo tri stotine pot-

pisa podr{ke za osnivawe Cen-

tra za pomo} studentima sa in-

validitetom na sedam bawolu~-

kih fakulteta.

- Ovi potpisi su nam dokaz

da su i drugi studenti uz nas

i da nas podr`avaju u borbi da

budemo ravnopravni ~lanovi

zajednice. Poku{a}emo poka-

zati kako dekanima fakulte-

ta, tako i Ministarstvu pro-

svjete i kulture koliko je rad

ovakvog centra zna~ajan. Zbog

toga }emo nakon {est mjese-

ci rada, tra`iti da centar

bude u nadle`nosti univer-

ziteta - kazala je ~lan orga-

nizacije "Info Part# Vawa

^oli}. U Centru za pomo}

studentima sa invaliditetom,

koji bi sa radom trebao po-

~eti najkasnije u oktobru, bi-

}e zaposlena zdrava osoba i

dva invalida.

- Nastoja}emo omogu}iti i

literaturu za slijepe osobe, za-

tim tuma~a za gluvonijeme i sa-

mim tim pokazati mladima sa

onesposobqewem da mogu u~iti

i napredovati kao i svi ostali

- istakla je ^oli}eva. Osniva-

we ovog centra je dio programa

"Obrazovawe za sve# za koji je

novac obezbijedila me|unarod-

na organizacija "Hendikep in-

ternacional#.¥ Sv. D.

UDRU@EWE OMLADINE SA INVALIDITETOM

"

INFO PART"

Podr{ka sa svih strana

DRAGUQI

Prema rije~ima direkto-

ra Turisti~ke organizacije

grada, pored Krupe na Vrbasu,

kao najqep{e i najzna~ajnije

turisti~ke destinacije ovog

podru~ja su Zve~aj grad, Grben

grad i Bo~ac grad, zatim ka-

won Vrbasa i odre|eni loka-

liteti na Zmijawu kao {to su

Ko~i}evi rodni Stri~i}i, je-

zero na Dobriwi, Ma~ki}a pe-

}ina i drugi.

PORODILI[TE - Na

Ginekolo{ko-aku{erskom

odjeqewu Klini~kog centra

na Paprikovcu u protekla 24

~asa obavqeno je 11 poroda.

Ro|eno je sedam dje~aka i ~e-

tiri djevoj~ice.

HITNA POMO] - De-

`urni qekari Slu`be hitne

pomo}i pregledali su 85 odra-

slih pacijenta i 35 djece. Mo-

bilne ekipe obavile su 12 ku}-

nih posjeta. U stomatolo{koj

ambulanti pregledano je 30

pacijenata.

VATROGASCI - Vatroga-

sna jedinica imala je pet in-

tervencija. Vatrogasci su ga-

sili zapaqeni elektri~ni stub

u ulici Skendera Kulenovi}a,

ku}u u ulici Bra}e Potkowa-

ka, {umu u nasequ Lau{ i au-

tomobil u nasequ Vrbawa. Ima-

li su i tehni~ku intervenciju

u ulici Petra Preradovi}a.

¥ Pripremila Z. D.

SERVISNE INFORMACIJE

e-mail: [email protected] ℡ 051/223-210

RADNICI preduze}a "Ta-

maris# ju~e su pokosili travu

u ve}em dijelu Obili}eva, kao

i travwake kod autobuske i ̀ e-

qezni~ke stanice.

- Na zelenim povr{inama

se uglavnom igraju djeca, pa mi-

sle}i na wihovu sigurnost ne-

}emo dopustiti da povr{ine za-

rastu u travu i `buwe - kazao

je tehni~ki direktor "Tamari-

sa# Milovan Leti}. On je do-

dao da radnici sada kose travu

u Trapistima, a kada zavr{e taj

dio grada, uslijedi}e ure|ewe

zelenih povr{ina na Star~e-

vici.

Osim toga, ju~e su orezane

kro{we drve}a u ulicama Mi-

lo{a Obili}a, Mirka Kova~e-

vi}a i Bra}e Jugovi}a.

¥ Sv. D.

PREDUZE]E

"

TAMARIS"

Ure|ewe zelenih povr{ina

\Radnik

"

Tamarisa": Kosidba u punom jeku

Page 17: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. BAWA LUKA

OKOM KAMERE

PALAS

Revija filmova

termini: 19, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

PIRATI SA KARIBA:

MRTVA^EV KOV^EG

re`ija: Gor Verbinski

uloge: Xoni Dep, Orlando Blum,

Keira Najtli

termin: 18, 21,

KAD STRANAC POZOVE - ho-

ror

uloge: Kamil Bel, Tomi Flana-

gen, Keti Kesidi

termin: 18.15, 22

OPAKI IGRA^I - krimi ko-

medija

uloge: Xo{ Hartnet, Brus Vilis,

Luci Liu, Morgan Frimen

termin: 20

BANSKI DVOR KULTURNI

CENTAR

Otvarawe kreativne radionice

plesa "Uhvati ritam grada#.

UTORAK, 1. avgust, u 20 ~asova.

Instruktori Biqana Te{ano-

vi}, Tihomir Stefanovi} i Sa-

wa Li~ina.

Otvarawe kreativne radionice

"Izrada nakita#. UTORAK, 1.

avgust, u 18 ~asova. Voditeq ra-

dionice Mirjana Kuburi} - Ma-

cura.

Deseta klupska izlo`ba foto-

grafija i dijapozitiva

Univerzitetskog foto-kino

kluba.

TVR\AVA KASTEL

"PRVI APLAUZ#, festival za-

bavne muzike. PETAK, 28. jul, u

18 ~asova i SUBOTA, 29. jul, u 21

~as.

NARODNA I UNIVERZITET-

SKA BIBLIOTEKA REPU-

BLIKE SRPSKE

Izlo`ba "150 godina od ro|ewa

Nikole Tesle#.

MUZEJ SAVREMENE

UMJETNOSTI REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "Tapiserije i crte`i#,

akademskog slikara Milice Kec-

man iz Novog Sada.

Izlo`ba o Raulu Valenbergu "Je-

dan ~ovjek mo`e promijeniti svi-

jet#.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "65. godina od ustanka

u BiH#, kustos Drago Trnini}.

Izlo`ba "^ipke KERE - nepro-

lazna qepota#. Stalna izlo`be-

na postavka Muzeja Republike

Srpske "Od mamuta do savremenog

doba#.

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR REPERTOAR ¹ REPERTOAR

BIOSKOPI

PREDUZE]E "Elektro-

krajina# mora da bude ukqu~e-

no u razvoj Bawe Luke, ~ime }e

vratiti poquqano povjerewe

gra|ana i Administrativne slu-

`be grada.

Ovo je poslije ju~era{weg

sastanka sa rukovodstvom "El-

ektrokrajine# rekao gradona-

~elnik Dragoqub Davidovi},

dodaju}i da je saradwa izme|u

ovog preduze}a i Slu`be grada

do sada bila veoma lo{a.

- Sada je najva`nije rije{i-

ti pitawe razvoja elektrodi-

stributivne mre`e, u koju po-

sqedwih nekoliko godina nije

ni{ta ulagano. Drugo veoma va-

`no pitawe je obnova elektro-

distributivne mre`e u prigrad-

skom i seoskom podru~ju - ista-

kao je Davidovi}.

On je dodao da je stawe na

tom podru~ju prili~no te{ko,

jer je prethodno rukovodstvo

"Elektrokrajine# ulagalo po

svom naho|ewu u odr`avawe i

razvoj mre`e samo u pojedinim

dijelovima bawolu~kog regi-

ona.

Prema Davidovi}evim ri-

je~ima, moraju se utvrditi pri-

oriteti obnove elektrodistri-

butvine mre`e, koji do sada ni-

su po{tovani, ve} su svjesno

preskakani.

Ne treba zaboraviti, ka`e

gradona~elnik Davidovi}, da

"Elektrokrajina# isporu~uje

ukupno 54 odsto elektri~ne

energije u Srpskoj i da je ri-

je~ o preduze}u koje mora ima-

ti poseban tretman, kako od

republi~kih, tako i od grad-

skih vlasti.

- To na`alost nije bi-

la praksa, jer je u posqed-

wih nekoliko godina ru-

kovodstvo ovog preduze}a

zanemarivalo bilo kakav

partnerski odnos sa Slu-

`bom grada - naglasio je Davido-

vi}.

On je naveo i primjer zane-

marivawa gradskih preduze}a

na ra~un stranih. Namjerno ili

ne, veli Davidovi}, "Elektro-

krajina# je nabavqala elektri~-

na brojila od slovena~ke

"Iskre#, a nijedno od preduze-

}a "^ajavec-Mikroelektroni-

ka#, za ~ija brojila ka`u da su

po kvalitetu vrhunska.

- Nabavqati opremu iz ino-

stranstva, a zanemarivati pro-

izvode doma}ih preduze}a je

besmisleno. "Elektrokrajina#

mora iza}i u susret potro{a-

~ima i slu`be prilagoditi

wihovim potrebama - rekao je

Davidovi}.

U "Elektrokrajini# isti~u

da su okrenuli novu, boqu stra-

nicu saradwe, a dokaz za to je

ju~e potpisani ugovor sa Ad-

ministrativnom slu`bom gra-

da o opremawu i snabdijevawu

"Akva parka# elektri~nom

energijom.

- Ovdje nije rije~ samo o

"Akva parku#, ve} i o kvalitet-

nijem snabdijevawu Borika i

susjednih gradskih naseqa. Ugo-

vorom je predvi|eno da za ovaj

program gradske vlasti obezbi-

jede 130 hiqada, a "Elektrokra-

jina# 85 hiqada maraka - kazao

je direktor ovog preduze}a

@eqko Kova~evi}.

Direktor "Elektrokrajine#

@eqko Kova~evi} ka`e da se

radi novi obra~un sa ta~no raz-

grani~enim utro{kom elek-

tri~ne energije i dugova sa ka-

matama.

- Potro{a~ima }emo ponu-

diti mogu}nost reprograma du-

ga. Zna~i, potrebno je da plate

ra~un za potro{enu struju, dok

}e dug platiti u jednakim rata-

ma. I na ovaj na~in `elimo da

vratimo povjerewe i ostvari-

mo {to boqu saradwu sa na{im

potro{a~ima - istakao je @eq-

ko Kova~evi}.

¥ Tekst i foto P. PE]ANAC

GRADONA^ELNIK DAVIDOVI] RAZGOVARAO SA RUKOVODSTVOM

"

ELEKTROKRAJINE"

17

SARADWA NA NISKOM NAPONUObnova elektromre`e i boqa komunikacija sa glavnim

potro{a~ima bi}e jedan od osnovnih zadataka rukovodstva

"

Elektrokrajine". U pripremi novi obra~un sa ta~no

razgrani~enim utro{kom elektri~ne energije

KOL CENTAR

Prema rije~ima direk-

tora @eqka Kova~evi}a,

"Elektrokrajina# namjera-

va da se {to vi{e pribli`i

potro{a~ima, a prvi od tih

koraka je otvarawe "kol cen-

tra#, ~iji je zadatak da pri-

mi primjedbe i sugestije i

odgovori na sva pitawa gra-

|ana.

\ Dragoqub Davidovi} i @eqko Kova~evi}:

Potpisan ugovor o snabdijevawu strujom

"

Akva parka"

(Snimio M. ZUBOVI])

\"

Elektrokrajina": Potro{a~ima mogu}nost

reprograma dugova

ZA nekoliko dana po~e}e iz-

gradwa nove saobra}ajnice, koja

}e povezivati isto~ni tranzit

kod preduze}a "Autoprevoz# i

ulicu Mladena Stojanovi}a kod

picerije "Aragosta#.

Na novu, jo{ bezimenu uli-

cu spoji}e se i Gunduli}eva

ulica. U Administrativnoj

slu`bi grada ka`u da na taj

na~in namjeravaju da smawe sa-

obra}ajne gu`ve na raskrsni-

cama kod Narodnog pozori{ta

Republike Srpske i crkve Sve-

te trojice.

Na~elnik Odjeqewa za komu-

nalne i stambene poslove Budi-

mir Balaban kazao je da je rije~

o popre~noj vezi izme|u isto~nog

tranzita i ulice Mladena Sto-

janovi}a dugoj 700 metara.

- Saobra}ajnica }e biti dvo-

smjerna, sa uli~nom rasvjetom i

raskrsnicama na spojevima ove

tri ulice - istakao je Balaban.

I u ulici Mladena Stojano-

vi}a i na isto~nom tranzitu bi-

}e izgra|ene moderne raskrsni-

ce sa semaforima i trakama za

prestrojavawe vozila. Tako }e

voza~i, koji pro-

laze ulicom Ml-

adena Stojano-

vi}a iz pravca

Rosuqa, mo}i

bez problema da

u|u u novu sao-

bra}ajnicu, {to

je dosad bilo za-

braweno.

Isto va`i i

za voza~e koji

}e sa isto~nog

tranzita iz pravca Borika

mo}i da u|u u novu saobra}aj-

nicu.

U slu`bi grada isti~u da }e,

prije izgradwe kolovoznih tra-

ka i trotoara, morati da se po-

stave kanalizacione i vodovod-

ne cijevi.

- Pu{tawem u promet nove

ulice znatno }e se smawiti sao-

bra}ajno optere}ewe, koje se iz

ulica Nikole Pa{i}a i Vase Pe-

lagi}a prenosi na Gunduli}evu,

tako da }e do}i do "razlijevawa#

saobra}aja na vi{e gradskih uli-

ca - naglasio je Balaban.

Nova saobra}ajnica omogu-

}i}e i nesmetan prilaz zgradama

"Telekoma# i Radio-televizije

Republike Srpske, koje su tre-

nutno i izgradwi.

Za izgradwu veze izme|u uli-

ce Mladena Stojanovi}a i isto~-

nog tranzita, Administrativna

slu`ba grada iz buxeta }e izdvo-

jiti ne{to vi{e od 700 hiqada

maraka. Samo za uli~nu rasvjetu

i sistem semafora potro{i}e se

332 hiqade, dok }e se za vodovod-

nu i kanalizacionu mre`u utro-

{iti 69 hiqada maraka. Izvo|a~

radova bi}e preduze}e "Geokop#.

¥ Tekst i foto P. PE]ANAC

Za izgradwu nove ulice Administrativna slu`ba

grada izdvoji}e iz buxeta ne{to vi{e od 700

hiqada maraka. Saobra}ajnica }e biti dvosmjerna,

sa uli~nom rasvjetom i raskrsnicama

\ Budimir Balaban: Nova ulica

bi}e duga 700 metara

\Ulica kod

"

Aragoste": Radnici

"

Geokopa"

spremni za posao

GUNDULI]EVA

U Administrativnoj sl-

u`bi grada isti~u da }e, za-

jedno sa izgradwom para-

lelne veze izme|u ulice

Mladena Stojanovi}a i is-

to~nog tranzita, biti na-

stavqena druga faza Gundu-

li}eve ulice.

- Ostalo je da se zavr{i

jo{ blizu 200 metara Gundu-

li}eve ulice i da se ona po-

ve`e sa novom saobra}ajni-

com - ka`u u Slu`bi grada.

USKORO POVEZIVAWE ISTO^NOG TRANZITA I ULICE MLADENA STOJANOVI]A

MAWE MUKE VOZA^IMA

IZ MATI^NIH KWIGA

Ro|eni:

Milan Naran~i}, sin Gojka

i Bo`ane; Sara Rodi}, k}i Du-

{ka i Milice; Luka Spasoje-

vi}, sin @ivka i Dragice; Ma-

ja Dragi~evi}, k}i Bo`idara i

Jelene; Andrea Pala~kovi},

k}i Vuka{ina i Mirjane; Ste-

fan Vasiqevi}, sin Mirosla-

va i Arijane; Aleksa Teli}, sin

Bojana i Dragane; Mihajlo Ni-

ki}, sin Borislava i Gordane;

Luka Ili}, sin Dalibora i Bi-

qane; Jovana ^ubrilovi}, k}i

Tomislava i Marijane; Pavle

Luki}, sin Jovana i Milijane;

Lana Luka~, k}i Sa{e i Boja-

ne; Milica Marjanovi}, k}i Ra-

denka i Gordane; Andrej Josi-

povi}, sin Dejana i Darije; So-

fija [ugi}, k}i Sa{e i Vesne;

Vojislav Renovica, sin Vladi-

mira i Bo`ane; Isidora Kra-

ji{nik, k}i Nedeqka i Svje-

tlane; Elena Ugrenovi}, k}i

Gorana i Qiqane; Marko Dra-

gojevi}, sin Sa{e i Maje; Ilio-poulos Ilias, sin Anastasiosa i

Aleksandre.

Umrli:

Mina Buki}, ro|ena 1928.

godine; Bo{ko Grbi}, ro|en

1927. godine; Nikola Rakovi},

ro|en 1930. godine; Gavro Jan-

kovi}, ro|en 1936. godine; ]a-

zim Ku{mi}, ro|en 1926. godi-

ne; Petar Jasni}, ro|en 1937.

godine.

PREMA istra`ivawu Udru-

`ewa gra|ana "Plava sfera#,

koje su wihovi ~lanovi sprovo-

dili u junu i julu, 70 odsto gra-

|ana ima negativan stav prema

uvo|ewu poreza na dodatu vri-

jednost.

- Ispitali smo vi{e stoti-

na gra|ana kako u Bawoj Luci

tako i u drugim gradovima Repu-

blike Srpske, a oni gotovo jed-

noglasno smatraju da porez na

dodatu vrijednost osiroma{uje

gra|ane, odnosno krajweg potro-

{a~a - rekao je direktor ove or-

ganizacije Qubo Jawi}.

Osim toga, dodaje on, gra|a-

ni smatraju da ovaj porez uni-

{tava poqoprivredu, smawuje

natalitet, negativno uti~e na

obrazovawe i razvoj kulture. Is-

tra`ivawa pokazuju da 12 odsto

ispitanih smatra da porez na do-

datu vrijednost pozitivno uti-

~e na razvoj ekonomije, dok 18

odsto nema mi{qewe o ovoj pro-

blematici.

- Kao jedno od mogu}ih rje{e-

wa nezadovoqstva gra|ana, 75 od-

sto wih smatra da bi se trebalo

uvesti nekoliko razli~itih sto-

pa poreza na dodatu vrijednost -

kazao je Jawi}.

U toku sprovo|ewa ove an-

kete, dodaje on, gra|anima su ob-

ja{wene i odredbe Zakona o za-

{titi potro{a~a, koje se odno-

se na direktnu prodaju i mre`no

poslovawe.

Ova ispitivawa su ura|ena

pomo}u programa "Jer potro{a~

je zakon#, koji je jednim dijelom

sproveden sa kompanijom "Cep-

ter internacional#. ¥ Sv. D.

UDRU@EWE GRA\ANA

"

PLAVA SFERA"

Razli~ite stope poreza

Page 18: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.KULTURA

BAWA LUKA - Na qet-

noj pozornici tvr|ave Ka-

stel u utorak je prire|eno

muzi~ko-poetsko ve~e pod na-

zivom "No}as se moje ~elo

`ari#. Poeziju je pjevao i re-

citovao prvak sarajevskog

"Kamernog teatra 55# Mio-

drag Miki Trifunov, uz mu-

zi~ku pratwu Zlatana Hre-

novice.

Ovo ve~e je odr`ano u

okviru "Bawalu~kog qetnog

festivala#, u saradwi sa

Udru`ewem dramskih umjet-

nika Srpske.

Tvr|avom su odjekivali

zvuci gitare i stihovi pjesa-

ma, ~iji su autori veliki pi-

sci: Tin Ujevi}, Miroslav

Anti}, Horhe Luis Borhes,

Laza Kosti}, Aleksa [an-

ti}...

- Dobro ve~e, uva`eni i

dobrostivi skupe. Nadam se

da }emo se ve~eras svi dobro

provesti, a kako }e nam biti,

najvi{e zavisi od vas. Kad

zavr{i nastup, skinu}u {e-

{ir sa glave, pa }ete mo}i

da date dobrovoqni prilog -

na{alio se Trifunov.

Ovaj praznik poezije po-

~eo je pjesmom "Svjedok#, ko-

ju je Mika Anti} napisao ne-

posredno prije smrti, a ~iji

stihovi glase:

"Vaqda sam jedini svje-

dok koji sumwa u sebe/ ali,

ipak uz mene se mo`e, mada

je neobi~no.../ Ponekad izmi-

slim sada{wost da imam gdje

da preno}im,/ sa mnom je opa-

sno voqeti, ja ne zaboravqam/

lako mi je sa nemirom, ne mo-

gu da umirim mir/ ali, ipak

bez mene se mo`e, mada je neo-

bi~no...#

Iako je pozornica Kaste-

la bila poluprazna, Trifu-

nov i Hrenovica su stvorili

odli~nu atmosferu i dali

sve od sebe da zabave i opu-

ste publiku, {to im je i po-

{lo za rukom.

Posjetioci su ~uli i

"Pjesmu o zavo|ewu#, ~iji je

autor veliki teoreti~ar,

dramski pisac, pjesnik i pri-

povjeda~ - Bertold Breht.

Trifunov je recitovao i sti-

hove wegove pjesme "O quba-

znosti svijeta#.

Sa najve}im `arom je pje-

vao i recitovao pjesme Tina

Ujevi}a, a na po~etku ve~eri

je priznao da je mu je on omi-

qeni pjesnik.

"Ne qubi mawe, koji mno-

go }uti/ on mnogo tra`i i on

mnogo sluti/ i svoju qubav

kao par~e kruha/ za gladne zu-

be on bri`qivo ~uva/ za zvi-

jezde u visini za srce u da-

qini/ }utawe ka`e u tu|emu

svijetu/ ja sawam o cvijetu i

sonetu...#

To su stihovi Ujevi}eve

pjesme "Ne qubi mawe#, a po-

red ove poeme, Trifunov je

otpjevao i wegove "Uli~ne

fantome# i "Uli~ne svira-

~e#.

Iako su sve poeme, koje su

odjekivale Kastelom, gotovo

svima poznate, bilo je lije-

po podsjetiti se najqep{ih

stihova o smrti, patwi, `i-

votu, pijanstvu i qubavi.

¥ B. TRNINI]

U OKVIRU "BAWALU^KOG QETNOG FESTIVALA"

PRAZNIK POEZIJE NAD VRBASOM

18

Tvr|avom su odjekivali zvuci gitare i stihovi pjesama,

~iji su autori veliki pisci: Tin Ujevi}, Miroslav

Anti}, Horhe Luis Borhes, Laza Kosti}, Aleksa [anti}...

ANEGDOTA

Miki Trifunov je posje-

tiocima ispri~ao i nekoli-

ko anegdota.

- Prije nego {to sam na-

stupio, gospodin Zubovi} mi

je ispri~ao kako je sreo ~o-

vjeka koji je gledao plakat o

ovoj poetskoj ve~eri i rado-

sno ga upitao: "Ho}e li do-

}i svi ovi kwi`evnici?# -

rekao je Trifunov.

MRKOWI] GRAD - Turi-

sti~ki centar "Balkana# kod

Mrkowi} Grada doma}in je

istoimene likovne kolonije.

U~enici ove manifestacije su

osobe sa invaliditetom, od ko-

jih je ve}ina nastradala u pro-

teklom ratu.

Naime, u prekrasnom ambi-

jentu dva jezera Balkane stva-

ra 17 slikara i vajara, inva-

lida iz BiH, Srbije i Makedo-

nije.

- Ciq kolonije je da se po-

mogne licima sa invalidite-

tom, te wihovo ukqu~ivawe u

dru{tvene integracije i za-

jednicu kroz kulturne aktiv-

nosti - ka`e koordinator or-

ganizacije Mre`a pre`ivje-

lih od mina "LNS# @eqko

Vola{.

Na Balkani stvara i sli-

kar invalid Du{an Vukojevi}

Mars iz Beograda, rodom iz

Knina.

- U ratu sam ostao bez ob-

je noge. Smisao moga ̀ ivota je

slikawe. Odu{evqen sam pred-

jelom Balkane, gdje svaki

umjetnik dobija posebnu in-

spiraciju. Mo`da slike koje

ovdje nastanu ne}e biti najva-

`nije, najva`nija je na{a `e-

qa i htijewe da `ivimo, jer

stvaramo kao i zdravi qudi -

ka`e Vukojevi}.

Sli~no pri~a i wegov su-

gra|anin, kolega po kistu

Mirko Kukaq Don, koji ka`e

da u`iva dok slika prekrasne

pejza`e Balkane.

U kro{wama smr~a "sakri-

ven# od "`estokih# sun~anih

zraka slikarsko umije}e na

platno prenosi Ibrahim Baj-

ri} iz Bosanske Krupe.

- Slikam uqem, akvarelom

i svim drugim tehnikama. Na

Balkani sam drugi put i izno-

va nalazim inspiraciju za svo-

je slike. [teta je {to ovdje ne

u~estvuje jo{ ve}i broj slika-

ra i vajara - ka`e Bajri}.

Miqenica svih u~esnika

likovne kolonije na Balkani

je mlada Makedonka, akadem-

ska slikarka iz Skopqa Afro-

dita Kiki.

- Imala sam do sada tri sa-

mostalne izlo`be, a posebno

sam ponosna na postavku koju

sam imala u Wujorku - ka`e

Afrodita.

Sli~no pri~aju i ostali

u~esnici kolonije, koji dola-

ze na Balkanu da slikaju.

Ina~e, kada nisu sa kistom,

bojama, kamenom, klesarskim

alatom..., slikari i vajari na

Balkani svaki slobodan tre-

nutak koriste za {etwu oko

jezera i odmor u prekrasnoj

prirodi.

Likovna kolonija na Bal-

kani traje sedam dana i zavr-

{ava se u petak, kada }e biti

prire|ena izlo`ba svi rado-

va nastalih za vrijeme ovogo-

di{we i pro{logodi{we ko-

lonije.

¥ S. DAKI]

LIKOVNA KOLONIJA

"

BALKANA 2006"

SLIKE NOVOG @IVOTA

U predivnom ambijentu dva jezera Balkane stvara 17

slikara i vajara, invalida iz BiH, Srbije i Makedonije

SLIKAWE

U kro{wama stoqetnih

smr~a svoj slikarski zanat

"peku# i dvije mlade Bawalu-

~anke, Dobrila Bosanac i Du-

{ka [eva.

- Slikawem se bavim {est

godina. Radim svim tehnikama

i do sada sam u~estvovala na

vi{e kolonija. Na Balkani

sam prvi put i sigurna sam da

ovakve qepote i inspiracije

nema nadaleko - ka`e Du{ka

[eva.

Dobrila Bosanac i Du{ka [eva: Prenose prirodu na platna

SARAJEVO - Rediteqski

prvenac Miroslava Mom~i-

lovi}a pod nazivom "Sedam i

po# bi}e prikazan u zvani~-

nom takmi~arskom programu

12. Sarajevo film festivala,

u okviru kojeg }e se od 18. do

26. avgusta na}i filmovi iz

12 zemaqa regiona.

To }e biti prvo javno

prikazivawe ovog ostvarewa,

koje }e premijerno biti

predstavqeno 12. septembra

u beogradskom Centru "Sa-

va#. Ovaj film bi}e prikazan

i 16. avgusta na Filmskom

festivalu u Vrwa~koj Bawi,

saop{tila je distributerska

ku}a "Tak#.

U takmi~arskom progra-

mu SFF-a, koji }e biti obja-

vqen za nekoliko dana, na}i

}e se filmovi iz BiH, Sr-

bije, Bugarske, Crne Gore,

Gr~ke, Hrvatske, Ma|arske,

Makedonije, Rumunije, Slo-

venije, Turske i Albanije.

Film "Sedam i po# podr-

`ali su Sekretarijat za kul-

turu grada Beograda i Mini-

starstvo kulture Srbije, po-

{to je Mom~ilovi}ev scena-

rio osvojio prvu nagradu

2005. godine na konkursu Se-

kretarijata za kulturu za po-

dr{ku mladim filmskim

stvaraocima.

Ovo ostvarewe sadr`i se-

dam pri~a koje simbolizuju

sedam biblijskih smrtnih

grijehova. Te pri~e "iz kra-

ja# povezuje kao lajtmotiv se-

dam smrtnih grijehova, a na

komi~an na~in tretiraju sva-

kodnevicu Novobeogra|ana,

opsjednutih svojim sitnim

slabostima i vo|enih stra-

stima.

Gordost, o~ajawe u lije-

nosti, zavist, gwev, srebro-

qubqe, po`uda i neumjere-

nost u jelu i pi}u jesu bi-

blijski grijesi, ali u savre-

meno doba postaju skoro ap-

surdni u kontekstu mnogo go-

rih i ve}ih civilizacijskih

problema.

Zato scenario neprestano

poziva na smijeh - ovladati

svojim strahovima i proble-

mima, nasmijati se sebi u se-

bi, biti autoironi~an, to je

na~in prevazila`ewa sop-

stvenog bola.

Junake boli to {to im ta-

ko malo, a ipak dovoqno ne-

dostaje da budu sre}ni... ¥

PRVENAC MIROSLAVA MOM^ILOVI]A

NA

"

SARAJEVO FILM FESTIVALU"

Gordost, po`uda

i predrasude

GLUMCI

U mnogobrojnoj gluma~-

koj ekipi su, izme|u ostalih,

i Branislav Trifunovi},

Mira Stupica, Marija Ka-

ran, Nikola \uri~ko, Boris

Milivojevi}, Ana Maqevi},

Gordan Ki~i}, Qubinka Kla-

ri}, Lane Gutovi}, Boris

Komneni}, Nenad Jezdi}, Na-

ta{a Markovi}, Goran Sul-

tanovi}...

Miki Trifunov: Stihovi poznatih pjesnika

(Snimio H. D. BORKOVI])

Nata{a Markovi} i Nenad Jezdi}: U filmu

"

Sedam i po"

VI[EGRAD - U bi-

blioteku "Ivo Andri}# iz

Vi{egrada dolazi sve vi{e

qubiteqa dobre kwige.

Prema rije~ima bibliote-

kara Dragana Vukovi}a, u

ovoj ustanovi trenutno ima

500 ~italaca, koji spas od

qetnih vru}ina ~esto tra-

`e uz zanimqivo {tivo.

Vi{egra|ani najradi-

je ~itaju beletristiku, a

najpopularniji naslovi su

"Da Vin~ijev kod# i "An-

|eli i demoni# Dena Bra-

una.

- Osim romana Paula

Koeqa, ~itaoci vole i dje-

la Qiqane Habjanovi} -

\urovi}. Posebno je popu-

larna wena posqedwa kwi-

ga "Svih ̀ alosnih radost#

- ka`e Dragan Vukovi}.

On dodaje da su i klasi-

ci rado ~itani, pa se mnogi

po{tovaoci pisane rije~i

odlu~uju za Tolstoja, Dosto-

jevskog, Stendala. ¥ A. R.

VI[EGRADSKA BIBLIOTEKA

"

IVO ANDRI]"

Naj~itaniji

"

Da Vin~ijev kod" BAWA LUKA - ^lanovi Kul-

turno-umjetni~kog dru{tva "Do-

boj# nedavno su se vratili iz Jago-

dine, gdje su imali cjelove~erwi

nastup, u okviru manifestacije

"Qetna scena#.

Publika je na otvorenoj sceni

imala priliku da vidi {umadijske

i {opske igre, kao i "Ozrenski

vez#, glamo~ko kolo i igre iz Ma-

kedonije.

- U toku na{eg nastupa nekoli-

ko puta je scenom odjeknuo gromo-

glasan aplauz, tako da smo prezado-

voqni reakcijama publike, ali i

samom organizacijom. Ve} dvije go-

dine uspje{no sara|ujemo sa dru-

{tvom za kulturu "Kablovi# iz Ja-

godine i iskreno se nadam da }e ta

saradwa jo{ dugo da traje - istakao

je sekretar KUD-a "Doboj# Vlado

Kajgani}.

^lanovi ovog dru{tva nedavno

su nastupili i na "Me|unarodnoj

smotri folklora 2006#, koja je odr-

`ana u Borovu. Sino} su imali cje-

love~erwi nastup u @abqaku, a u

petak }e se predstaviti publici u

Petrovu.

- Pored svih nastupa, uspjeli

smo da postavimo i novu koreogra-

fiju. Rije~ je o banatskim igrama,

za koje nam nedostaje oprema. Ali,

nadam se da }emo taj problem br-

zo rije{iti - dodaje Vlado Kajga-

ni}. ¥ B. T.

KULTURNO-UMJETNI^KO DRU[TVO

"

DOBOJ"

Ozrenski vez u Jagodini

Page 19: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. KULTURA

19

BAWA LUKA - Prvu na-

gradu na ovogodi{wem konkur-

su za kratku pri~u koju tradi-

cionalno organizuje na{ list

dobio je pisac iz Bawe Luke

Slobodan Bo{kovi} za pri~u

"Relikvije#.

Ovo je ju~e na konferenci-

ji za {tampu saop{tio pred-

sjednik ̀ irija konkursa "Mla-

den Oqa~a# mr Du{ko Pevuqa,

isti~u}i da je odluka donesena

jednoglasno. On je kazao da je

`iri, u kome su, pored wega, bi-

li i dr Zoran \eri} i dr Qu-

bomir Milutinovi}, drugu na-

gradu dodijelio Milenku Jev-

|evi}u iz Bawe Luke za pri~u

"Dan nestalih#, a tre}u Pavlu

Stani{i}u iz Doboja, koji je

konkurisao sa pri~om "Zvono#.

@iri je tako|e preporu~io

za otkup i objavqivawe pri~e

"Pri~am da mi bude gore# Mi-

hajla Orlovi}a i "Zora nije

svanula# \ure Vujasina.

Du{ko Pevuqa je podsjetio

da je na konkurs za nagradu

"Mladen Oqa~a#, koji je zakqu-

~en 30. juna, pristiglo 66 rado-

va autora iz Republike Srpske,

Srbije i Crne Gore i dijaspo-

re, i da je `iri na svoja tri sa-

stanka jednoglasno usaglasio

listu nagra|enih pri~a.

^lan `irija dr Qubomir

Milutinovi} podvukao je zna~aj

"Glasovog# konkursa za kratku

pri~u. On je kazao da je kratka

pri~a ~itaocima bliska kwi-

`evna forma, koja je u na{oj

tradicionalnoj i savremenoj

kwi`evnosti donekle zanema-

rena.

Milutinovi} je kazao da je

prvonagra|ena pri~a "Relikvi-

je# Slobodana Bo{kovi}a vje-

{to napisana pri~a koja je u do-

sluhu sa idejom Mladena Oqa-

~e i zato je na tragu wegovog

stvarala{tva.

U "Zvonu#, ostvarewu koje

ima sve dobre pripovjeda~ke

osobine, Milenko Jev|evi}

pri~a o zvonu koje izrasta u

simbol qudskog trajawa. Tre-

}enagra|ena pri~a "Dan nesta-

lih# sva je u dijalogu i govori

o ratnoj stravi, na jedan neobi-

~an na~in, izmje{tenim pogle-

dom i pripovjeda~kim stilom.

Nagra|enim piscima nagra-

de je uru~io glavni i odgovor-

ni urednik "Glasa Srpske# To-

mo Mari}, koji je podsjetio na

skori jubilej na{eg lista - 63

godine od osnivawa. Mari} je

kazao da je "Glas#, od prvog da-

na, imao odrednicu "narodne

novine# i da je u skladu s tim

wegovao narodni jezik i sve

forme kwi`evnog i uop{te

kulturnog izra`avawa.

- "Glas# je uvijek bio vje-

ran kulturnim dostignu}ima

na{eg naroda, vjeran izvornom,

narodnom jeziku. Mnoge gene-

racije su odrasle na tom narod-

nom jeziku, i ta tradicija u

"Glasu Srpske# }e biti nasta-

vqena. Jer, dok budemo ~uvali

narodno blago, narodno stva-

rala{tvo i kulturna dostignu-

}a, opstaja}emo kao narod - ka-

zao je Mari}, pozivaju}i pri-

sutne novinare i pisce na sve-

~anu akademiju, koja }e se povo-

dom 63. godi{wice "Glasa Srp-

ske# odr`ati 31. jula u bawo-

lu~kom Kulturnom centru Ban-

ski dvor.

Zahvaquju}i na nagradi,

Slobodan Bo{kovi} je istakao

da je imao sre}u da upozna Mla- dena Oqa~u, velikog pisca ~i-

je ime nosi nagrada koju je pri-

mio.

- U nagra|enoj pri~i poku-

{ao sam da jedno kazivawe Mla-

dena Oqa~e preto~im u kratku

pri~u, i time ovoj kwi`evnoj

formi vratim izvorno, usmeno

pripovjeda~ko zna~ewe. Sre-

}an sam {to je `iri prepoznao

kvalitet ove pri~e, a zahvaqu-

jem "Glasu Srpske# {to wegu-

je ovaj kwi`evni `anr - rekao

je Bo{kovi}.

Autorima su, osim nov~a-

nog dijela nagrade, dodijeqene

i poveqe "Glasa Srpske#, a na-

gra|ene pri~e bi}e objavqene

u dodatku na{eg lista "Glas

Plus#.

¥ G. MIHAJLOVI]

OBJAVQENI REZULTATI KWI@EVNOG KONKURSA

"

GLASA SRPSKE" ZA KRATKU PRI^U

VRA]AWE IZVORNOM PRIPOVIJEDAWUDruga nagrada pripala Milenku Jev|evi}u, a tre}a Pavlu

Stani{i}u. Otkupqene pri~e Mihajla Orlovi}a

i \ure Vujasina

]OPI]

Tomo Mari} je podsjetio

da je prvi uvodnik u prvom

broju "Glasa#, 31. jula 1943.

godine, napisao Branko ]o-

pi}.

- Istina, ]opi} nije pot-

pisao tekst "Nijedno zrno

`ita neprijatequ#, ali je

istorija zabiqe`ila da je

ba{ on autor - kazao je Ma-

ri}, napomiwu}i da je jo{

kao mlad novinar imao sre-

}u da li~no od ]opi}a ~uje

tu pri~u o pomenutom tekstu.

Mari} je podsjetio da su,

osim ]opi}a, u "Glasu# pi-

sali i sara|ivali brojni dru-

gi pisci, po~ev od Skendera

Kulenovi}a i Mladena Oqa-

~e, sve do dana{wih, savreme-

nih pisaca.

LAUREAT

Slobodan Bo{kovi} ni-

je nepoznato ime u svijetu

literature. Ro|en je u Kola-

{inu 1947. godine, a `ivi i

radi u Bawoj Luci. Objavio

je pet zbirki pjesama, dvije

kwige kratkih pri~a, dva ro-

mana i dvije kwige pod pse-

udonimom. Dobitnik je broj-

nih kwi`evnih nagrada, iz-

me|u ostalih, nagrade "Tre-

biwskih ve~eri poezije#,

"Limskih# i "Ratkovi}evih

ve~eri poezije#, nagrade

"Slovo Gor~ina#, nagrade

grada Bawe Luke i brojnih

drugih.

\ Tomo Mari} i Du{ko Pevuqa: Pohvale

"

Glasu Srpske"

\ Slobodan Bo{kovi} i Milenko Jev|evi}:

Poveqe nagra|enima (Snimio M. [UKALO)

JO[ je pod utiskom sna.

Vidi da je mrak, ne zna kuda je

vodi.

- Budi mirna i ajde za mnom

- ka`e joj tiho.

Jo{ nedovoqno rasawena

iza|e za wim na hodnik.

- Tra`i te Hatixa - re~e

kad ostado{e sami.

Jeleni srce zaigra. [ta se

desilo? Mora da je ne{to sa

decom.

Povede je kroz mrak. Sti-

go{e do ograde. Podi`e ̀ icu.

- Ovuda - re~e.

Provu~e se i na|e izvan

ograde u mra~noj ulici. Neka

joj se ruka spusti na rame.

- Ja sam.

Poznala je Hatixin glas.

Okrenu se. Mrak je, jedva je

vidi.

- Hatixa - pro{aputa.

- @iva si, jadnice.

- Boqe bi bilo da nisam.

- Jedva sam te prona{la.

Te{ko je danas bilo koga na-

}i u Sarajevu. Svako se o svo-

me jadu zabavio. I ko zna ne

sme da ka`e.

- [ta ima{ da mi ka`e{,

Hatixa? Jesu li mi deca `i-

va?

- Jesu. Ne brini za wih.

Amira je kod mene, a Damir

kod oca.

Jeleni laknu. Bila je si-

gurna da je Hatixa do{la da joj

ka`e ne{to stra{no.

- Pa {to si, onda, do{la?

- Da te vodim, nesre}nice.

Ni{ta ne shvata. Kako da

je vodi? Kako mo`e iz pakla

da je izvede?

- Kuda da me vodi{? -

pita.

- Tvojima. Da spase{

glavu.

- Kako si uspela da me iz-

vu~e{?

- Ajde, idemo. Pri~a}u ti

usput. Po`uri. Mo`e neko da

nai|e.

Po|o{e mra~nim ulica-

ma. Jelena poznaje svaku zgra-

du, svaki }o{ak. Vidi da je

Hatixa vodi prema Ne|ari-

}ima.

- Pomiwe li me Amira?

- Stalno pita kada }e{

do}i.

- [ta si joj rekla, gde sam?

-

Rekla sam joj da si oti{la ta-

ti i da ne mo`e{ da se vra-

ti{.

- Da li bih mogla da je vi-

dim? Samo pa minut.

- Ne. Ne igraj se glavom.

Bilo bi opasno i za sve nas.

- Znam. @elela sam jo{

jednom da je vidim. Ko zna, mo-

`da je nikada ne}u videti.

- Ne brini za wu. Kako bu-

de mojoj deci bi}e i woj.

- Znam, Hatixa. Nego, re-

ci mi, kako si me izvadila?

- Platila sam.

Jelena zastade.

- Platila si?

- Ti si dugo u zatvoru. Ne

zna{ kako je sada u Sarajevu.

Za marke se sve mo`e kupiti,

pa i qudski `ivot.

- Koliko si dala, Hatixa?

- Zar je to sada va`no?

- Va`no je. Moram da znam.

Odvojila si od usta da bi me-

ne izvadila, a sutra mo`e{

da umre{ od gladi. Molim te,

ka`i mi koliko si platila.

- Onoliko koliko danas vre-

di qudski `ivot u Sarajevu.

Stani ovde. Uzmi ovo. Iza

onog }o{ka te ~eka ~ovek. Hr-

vat. On }e te provesti do Ne-

|ari}a. Kad tamo stignete daj

mu ovo. Nemoj pre, a sada sa-

kri.

- [ta je to?

- Hiqadu maraka.

Jelena zastade. ]uti i raz-

misli.

- A ako strada{ zbog mene,

Hatixa? Ako te odaju?

- Ne}e. Ne smeju zbog sebe.

Stradali bi i oni, {to su uze-

li pare... Da te zagrlim!

Vi{e ne izdr`a. Baci se Ha-

tixi u naru~je i po~e da rida.

- Gospode, {to se ovo dogo-

dilo?

Hatixa je ~vrsto ste`e na

grudi i poqubi.

- Smiri se i priberi. Mo-

ra{ da krene{. ^ovek ne sme

dugo da ~eka. Opasno je. Idi,

molim te. Pro}i }e vaqda i

ovo.

- Kako }u ti se odu`iti,

Hatixa?

- Kako Bog bude hteo. Ne

misli sada na to.

Ne mo`e da krene. Htela

bi jo{ mnogo da pita, ka`e.

- Sre}no, Jelena. Neka te

Bog ~uva.

Hatixa joj jo{ jednom ste-

`e ruku, pa tr~e}i nestade u

mraku.

Po{to ostade sama, oseti

strah. Tek sada je ~ula da iz-

nad we prele}u granate. Ose-

ti ono par~e stakla ispod blu-

ze. Htede da ga baci, pa se pre-

domisli. Mo`e da zatreba.

Sve oko we delovalo je

u mraku avetiwski. Mo`da

Sarajevo vi{e i nije na

zemqi? ¥

(Nastavi}e se)

IZ KWIGE MILE KORDI]A

"

JELENA 1993" (3)

Kwiga

"

Jelena 1993",

koja je do`ivjela

brojna izdawa,

objavqena je 1999,

a film

"

Grbavica"

snimqen 2005. godine

"JELENA 1993" I

"GRBAVICA"

HERCEG NOVI - Na Me|u-

narodnom qetwem sajmu kwiga

u Herceg Novom zapa`en je

{tand izdava~ke ku}e "Besje-

da# iz Bawe Luke, ~ija izdawa

privla~e pa`wu brojnih qubi-

teqa pisane rije~i.

- "Besjeda# ve} tradicio-

nalno u~estvuje na Sajmu kwi-

ga u Herceg Novom. ^etiri da-

na sajma imali smo zvani~no

dvije najprodavanije kwige. To

su "Pravoslavni pojmovnik#

Nenada Novakovi}a i "Ameri~-

ki teror# profesora doktora

Emila Vlajkija. Veoma prijatno

nas je iznenadilo veliko inte-

resovawe posjetilaca za izdawe

kwiga u Herceg Novom - ka`e

urednik "Besjede# Nenad Nova-

kovi}. Prema wegovim rije~ima,

sajam je bio prilika da se ostva-

re novi kontakti i dogovori bu-

du}a saradwa sa izdava~ima.

- Drago nam je {to smo pro-

na{li svoje mjesto na sajmu na

kom u~estvuje vi{e od 40 izda-

va~a. Jedina smo izdava~ka ku}a

koja }e na ovom sajmu imati dvi-

je promocije. Osvjetlali smo

obraz izdava{tva BiH - ista-

kao je Nenad Novakovi}.

¥ N. S. @.

BEOGRAD - Predstava

Ende Vol{ pod nazivom "Dis-

ko pigs# ("Disko sviwe#), u

re`iji Kokana Mladenovi}a,

koja govori o predstavnicima

"izgubqene generacije#, stasa-

le i formirane izme|u rato-

va, turbo-folka, demonstra-

cija i inflatornih udara, bi-

}e premijerno izvedena ve~e-

ras u Beogradskom dramskom

pozori{tu, u okviru Beograd-

skog letweg festivala.

Predstava je posve}ena ge-

neraciji stasaloj u vremenu

roditeqa na prinudnim odmo-

rima, nemotivisanih profe-

sora i vaspita~a, lakog boga-

}ewa i velike sirotiwe,

estradizacije dru{tva, poli-

tike i emocija. Glumica Ma-

rija Kalabi} je i scenograf

te multimedijalne predstave,

a kostim je osmislila Maja

Mirkovi}. Kompozitor je

Marko Grubi}, koji je osmi-

slio i aran`mane sa Markom

We`i}em.

Za video-materijal zadu-

`eni su Predrag Bogojevi},

Marko Gligorijevi} i Niko-

la Popovi}, a za scenski po-

kret Irena [arovi}. ¥

NA QETWEM SAJMU KWIGA U HERCEG NOVOM

"Besjeda" privla~i ~itaoce

VE^ERAS U OKVIRU BELEF-a

Premijera "Disko sviwa"

Page 20: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

916 - Umro je slovenski

prosvetiteq Kliment Ohri-

dski, najpoznatiji u~enik

bra}e ]irila i Metodija i

wihov saradnik u {irewu

slovenske pismenosti i kwi-

`evnosti.

1189 - Veliki ̀ upan Ste-

fan Nemawa ugostio je u Ni-

{u wema~kog cara Fridri-

ha Prvog Barbarosu na we-

govom proputovawu kroz Sr-

biju u Tre}em krsta{kom ra-

tu, i ponudio mu savez pro-

tiv Vizantije.

1675 - U bici kod Sazba-

ha, u Holandskom ratu, pogi-

nuo je francuski vojskovo-

|a Anri Tiren, komandant

francuske vojske u Tridese-

togodi{wem ratu.

1789 - Kongres SAD osno-

vao je Odjeqewe za spoqne

poslove, koje je kasnije po-

stalo Stejt department.

1830 - U Francuskoj je iz-

bila trodnevna "Julska revo-

lucija# izazvana odlukom

kraqa [arla Desetog Bur-

bonskog da ukine slobodu

{tampe, raspusti tek iza-

branu skup{tinu i promije-

ni izborni zakon. Kraq je

abdicirao i emigrirao u

[kotsku.

1835 - Ro|en je \ozue

Kardu~i, najve}i italijan-

ski pjesnik u prvim deceni-

jama poslije ujediwewa Ita-

lije, profesor italijanske

kwi`evnosti Univerziteta

u Bolowi. Dobitnik je No-

belove nagrade za kwi`ev-

nost 1906. ("Jambi i epode#,

"Nove rime#, "Varvarske

ode#).

1839 - Po~eo je Opijum-

ski rat Kine i Velike Bri-

tanije kada su kineske vla-

sti u luci u Kantonu zapli-

jenile i uni{tile 20.000 san-

duka opijuma.

1841 - U dvoboju je pogi-

nuo ruski pisac Mihail Jur-

jevi~ Qermontov, pjesnik

kavkaskih pejza`a i roman-

ti~nog buntovni{tva, jedan

od najzna~ajnijih pjesnika i

prozaista ruske kwi`evno-

sti 19. vijeka ("Junak na{eg

doba#, "Demon#, "Pesma o tr-

govcu Kala{nikovu#).

1872 - Ro|en je srpski

kompozitor i dirigent Sta-

nislav Bini~ki, autor prve

izvedene srpske opere "Na

uranku# (na tekst B. Nu{i-

}a) i "Mar{a na Drinu#.

Osnovao je Beogradski vojni

orkestar (1899), a sa Steva-

nom Mokrawcem Srpsku mu-

zi~ku {kolu, koja je kasnije

dobila ime "Mokrawac#.

1874 - U Kragujevcu je po-

krenut list "Glas javnosti#,

glasilo socijalista Sveto-

zara Markovi}a.

1905 - U Qubotiwu, u Cr-

noj Gori, ro|en je Petar Lu-

barda, jedan od najzna~ajni-

jih jugoslovenskih slikara

20. vijeka. Izlagao je na mno-

gim izlo`bama u zemqi i

inostranstvu i dobitnik je

mnogobrojnih nagrada. Bio

je ~lan Srpske akademije na-

uka i umjetnosti.

1917 - Umro je {vajcar-

ski hirurg Emil Teodor

Koher, dobitnik Nobelove

nagrade za medicinu 1909.

Ispitivao je funkciju

{titne `lezde i znatno do-

prineo razvoju savremene

hirurgije.

1921 - Kanadski qekari

Frederik Grant Benting i

^arls Best izolovali su in-

sulin, {to je ubrzo omogu-

}ilo efikasno lije~ewe do-

tad smrtonosne {e}erne bo-

lesti.

1953 - U Panmunxomu je

potpisan Sporazum o pri-

mirju u Korejskom ratu, ~i-

me je okon~an trogodi{wi

rat u kojem je poginulo 1,6

miliona Korejaca i Kineza

i preko 118.000 pripadnika

trupa UN.

1955 - Austrija je obno-

vila dr`avni suverenitet

po{to su zemqu nakon 17 go-

dina napustile strane trupe

- wema~ke po zavr{etku Dru-

gog svjetskog rata, a save-

zni~ke 10 godina kasnije.

1967 - Umro je srpski pi-

sac Veqko Petrovi}, ~lan

Srpske akademije nauka i

umjetnosti, predsjednik Ma-

tice srpske u Novom Sadu,

Srpske kwi`evne zadruge u

Beogradu i upravnik beo-

gradskog Narodnog muzeja

("Rodoqubive pesme#, zbir-

ke pripovjedaka "Buwa i dru-

gi u Ravangradu#, "Pomjere-

ne savjesti#, "Prepelica u

ruci#).

1980 - U izbjegli{tvu u

Kairu umro je biv{i iran-

ski {ah Mohamed Reza Pa-

hlavi. Na vlast je do{ao

1941, a zba~en je u Islamskoj

revoluciji ajatolaha Home-

inija 1979.

NAJVE]A ptica na svi-

jetu porijeklom je iz Afrike.

Na svahiliju je zovu mbuni, a

mi je poznajemo kao noja. Ova

ptica visoka je oko dva i po

metra i te{ka od {ezdesetak

do 130 kilograma, pa zato i ne

~udi {to ne mo`e da leti.

Ipak, noj je obdaren dru-

gom sposobno{}u, a to je br-

zina. Vi|eni su nojevi koji su

prestizali i antilopu u trku.

Kad potr~i, ova dugonoga pti-

ca dosti`e brzinu od ~ak 70

kilometara na ~as.

Po{to noj ne krstari ne-

beskim visinama, nije mu po-

trebno sna`no i ~vrsto perje,

kakvo imaju ptice leta~ice.

Umjesto wega, na nojevim za-

kr`qalim krilima izrasla su

meka i duga pera koja mu slu-

`e kao za{tita pod vrelim

afri~kim suncem.

Nojeve krupne o~i, naj-

krupnije u pti~jem carstvu,

imaju oko pet centimetara u

pre~niku. Da mu za vrijeme pje-

{~anih oluja pijesak ne bi

smetao, noj je za{ti}en gustim

i dugim trepavicama.

Kakva ptica, takva i jaja.

Najve}a su na svijetu i te{ka

oko kilogram i po, to jest, kao

dvadesetak koko{ijih. U jed-

nom gnijezdu na|e se oko 25 ja-

ja, ali ne pripadaju sva istoj

ptici. Nojevi su poligamne

`ivotiwe. Jedan mu`jak ima

harem koji ~ini od tri do {est

`enki.

U gnijezdo koje mu`jak is-

kopa u zemqi wegove `enke

nose jaja. Kada se gnijezdo na-

puni, treba ga za{tititi

od {akala. I pored veli-

ke pa`we roditeqa, mla-

dunci se ispile tek iz po-

lovine jaja.

Dawu na jajima le`i do-

minantna `enka, dok je za

no}no de`urstvo zadu`en

mu`jak. Razlog za ovakav

raspored du`nosti je jed-

nostavan. Mu`jakovo crno

perje no}u je mnogo te`e

primijetiti, dok se `enka

prekrivena braonkastim

perjem lak{e stapa s boja-

ma okolnog zemqi{ta po

danu.

Nasuprot ra{irenom vje-

rovawu, nojevi ne zarivaju gla-

vu u pijesak kada se na|u u opa-

snosti. Ova zabluda nastala je

iz pogre{no shva}enog pona-

{awa `enke. Kada uo~i opa-

snost dok le`i na jajima, ̀ en-

ka noja ne krije glavu pod ze-

mqu ve} spusti svoj dugi vrat

na tlo kako je grabqivac ne bi

primijetio. ¥

U po~etku su se na mjestu

odgovornog urednika smjewi-

vali Bo`idar Vesi} i Mio-

drag Borisavqevi}. Nakon

smjene M. Borisavqevi}a, od-

govorni urednici Vrbaskih no-

vina bili su: Karlo Bla`un,

Matko Kumari}, Bo`o Mitro-

vi} i Milo{ Toma{evi}.

Vrbaske novine su, po utvr-

|enom programu rada, obavqa-

le "svoj publicisti~ki rad, in-

formativni i ideolo{ki, uvek

u istom okviru, tako da u pisa-

wu ovog dnevnog lista iz nede-

qe u nedequ nema nikakve raz-

like#. Glavna pa`wa posve}i-

vana je "privrednim i zdrav-

stvenim potrebama, lokalnim

doga|ajima i istoriografiji

Bos. Krajine#. Politi~-

ki materijal, unutra{wi

ili spoqni, koji je listu

davao "jednu iznimnu ̀ u-

rnalisti~ko-publici-

sti~ku fizionomiju, ka-

kvu nema ni jedan provin-

cijski list u zemqi#.

Riznica

podataka

Vrbaske novine su bi-

le jedini list na podru~-

ju Vrbaske banovine koji

je svakodnevno pratio i

redovno registrovao: sve

va`nije spoqno-politi~-

ke doga|aje ukoliko oni

stoje u odre|enoj nepo-

srednoj politi~koj, eko-

nomskoj i kulturnoj vezi

sa Kraqevinom Jugosla-

vijom. Biqe`io je svaki

politi~ki, ekonomski i

kulturni potez vlade; sve

skupove i "markantnije#

dijelove govora pojedinih mini-

stara; rad re`imskih stranaka,

itd. Pored toga, list je vodio

"sistemsku kampawu protiv ko-

munizma#. Veliku pa`wu, Vr-

baske novine posve}ivale su za-

sjedawima Stalnog savjeta Ma-

le antante i Balkanskog spora-

zuma. List je povremeno donosio

izvode iz ~lanaka stranih li-

stova o unutra{woj situaciji

u Kraqevini Jugoslaviji, radu

vlade, itd.

Vrbaske novine imale su ve-

liki broj saradnika me|u koji-

ma su se svojim pisawem istica-

li: Branko Zagorac, Isaije Mi-

trovi}, Zvonimir [ubi}, Bran-

ko ]opi}, Vuk Jelovac, Danilo

Dr~a, Tin Ujevi}, Vaso Glu{ac,

A. Dekaris, Petar N. Gakovi},

Branislav Lazi~i}, Rudolf Za-

plata i mnogi drugi. Posebno

aktivan saradnik Vrbaskih no-

vina u periodu od 1933. do 1936.

godine je bio Stojan Bijeli},

koji je objavio brojne tekstove

iz pro{losti Bawe Luke i Bo-

sanske Krajine.

List je {tampan }irilicom

i latinicom na formatu 49 h

32. U po~etku list je izlazio

dvaput nedjeqno (srijedom i su-

botom), zatim triput nedjeqno,

te dnevno osim nedjeqe i na kra-

ju dnevno osim ponedjeqka. Vr-

baske novine su {tampane u

[tampariji Zv. Jovi} i Ko,

[tampariji Grafika i [tam-

pariji bra}a Jak{i}. List je u

prosjeku imao ~etiri do {est

strana. Svaki broj je paginiran

zasebno. Posqedwi broj Vrba-

skih novina iza{ao je 6. apri-

la 1941. godine (br. 1787).

Vrbaske novine izlazile su

u Bawoj Luci bez prekida sko-

ro devet godina, i za to vrije-

me stekle su glas uglednog in-

formativno-politi~kog lista.

Ovaj list danas predstavqa ri-

znicu podataka kao nijedan dru-

gi bawolu~ki list tog vremena.

Obnovqeni

"

Razvitak"

Razvitak je kwi`evno-

kulturni ~asopis. Vlasnici i

izdava~i ~asopisa bili su: dr

Branko ^ubrilovi} i dr Jovan

Zubovi} (od 1. januara do 1.

maja 1935), B. ^ubrilovi} (od

1. juna do 1. decembra 1935) i

Kulturno dru{tvo „Zmijawe”

(od 1. januara 1936. do 1. apri-

la 1941). ^asopis je ure|ivao

Ure|iva~ki odbor, koji su u

po~etku ~inili: dr Branko

^ubrilovi}, Jure Begi}, Pe-

tar Ra|enovi}, dr Jovo Zubo-

vi}, dr Stevo Moqevi}, prof.

Milan Jankovi}, Mihailo \e-

ri} i Zvonimir [ubi}. ^la-

novi Ure|iva~kog odbora od 1.

januara 1937. godine bili su:

B. ^ubrilovi}, J. Zubovi}, S.

Moqevi}, M. Jankovi}, Mato

Divi}, Muhamed Alihoxi}, P.

Ra|enovi}, Dragoslav Qubi-

brati}, Branko Ivan~evi} i

Z. [ubi}. Odgovorni uredni-

ci bili su: Kosta Majki}, \o-

ko Koqevi}, M. Jankovi}, Pe-

tar Jovi} i Petar N. Gakovi}.

Razvitak je po~eo da izlazi 1.

januara 1935. godine.

^asopis je pokrenut kao

nastavak Ko~i}evog Razvitka

iz 1910. godine, sa ciqem "da

bude ogledalo narodnog `ivo-

ta u ovim krajevima, da poma-

`e prou~avawe i kulturno

razvijawe i daje pregled poja-

va i doga|aja kod nas i na stra-

ni... Naposqetku treba dati

mjesta lijepoj kwi`evnosti i

umjetnosti koje se weguju kod

nas i u svijetu i zbog zabave i

radi oplemewivawa#. Obno-

vqeni Razvitak nastavqao je

"onom brazdom koju je zaorao

Petar Ko~i}. To je brazda qu-

bavi prema na{em te`aku, za-

pu{tenom i zaostalom, ali

neobi~no tvrdom i borbenom#.

Istaknuti

saradnici

Razvitak se bavio

mnogobrojnim kwi`ev-

nim, prosvjetnim, kul-

turnim, politi~kim,

ekonomskim i dru{tve-

nim pitawima Vrbaske

banovine i Kraqevine

Jugoslavije. ^asopis je

svoje strane otvorio za

kwi`evne priloge ve-

likog broja pisaca, me-

|u kojima su se svojim

pisawem istakli: Bran-

ko Zagorac, Gojko Bano-

vi}, Vlado Vlaisavqe-

vi}, Slavko Mandi},

Branko ]opi}, Brani-

slav Lazi~i}, Martin

Zrelec, Zvonimir [u-

bi}, Isaije Mitrovi},

Radovan Vulin i dr. Po-

red kwi`evnih, Razvi-

tak je objavio i mnogobrojne

istorijske i etnografsko-

folklorne radove koje su na-

pisali: Milan Karanovi},

Mihailo \eri}, Rudolf Za-

plata, S. Moqevi}, M. Divi},

Vladislav Skari}, P. N. Gako-

vi}, Stojan Bijeli}, [piro

Kuli{i} i dr. Razvitak sadr-

`i i mnogobrojne napise raz-

li~itog sadr`aja, ali i kri-

tike, prikaze i ocjene kwiga

i ~asopisa.

Razvitak je {tampan }iri-

licom i latinicom u [tam-

pariji Bra}a Jak{i}, [tam-

pariji Grafika Bogdana Kuru-

zovi}a i [tampariji Z. Jovi}

i Komp. Izlazio je jednom mje-

se~no, u sveskama, na 2-3 taba-

ka oktav formata (22 h 14,5).

Prestao je da izlazi 1. apri-

la 1941. godine. Objavqeno je

ukupno 76 brojeva. ¥

(Nastavi}e se)

GLAS UGLEDNOG DNEVNIKA

STO GODINA BAWOLU^KE [TAMPE 13.

U periodu od 1906. do 1941. godine u Bawoj Luci su pokrenuta {ezdeset tri lista

Bojan STOJNI]

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1832 - Ro|en je \ura

Jak{i}, najve}i liri~ar

srpskog romantizma i je-

dan od najdarovitijih srp-

skih slikara 19. vijeka.

Pored poezije, koja je naj-

vrednija u wegovom kwi-

`evnom opusu, pisao je pri-

povetke i herojske poeme

("Na Liparu#, "Pono}#,

"Padajte bra}o#, "Otaxbi-

na#, "Seobe Srbaqa#,

"Stanoje Glava{#).

Jak{i}

1540 - Pod optu`bom za

veleizdaju, pogubqen je To-

mas Kromvel, glavni sa-

vjetnik engleskog kraqa

Henrija Osmog.

Kromvel

~etvrtak, 27. jul 2006.FEQTON

20

Vrbaske novine po~ele su da izlaze prvog decembra 1932.

godine, u po~etku kao dodatak - informativni dio

Slu`benog lista Vrbaske banovine. Kasnije je isti naziv

grafi~ki inoviran ve}im slovima u glavi lista i osnovnih

podataka u zaglavqu. Vlasnik lista je bila Kraqevska

banska uprava Vrbaske banovine, a bavio se politi~kim,

privrednim i prosvjetnim `ivotom Banovine

1970 - Umro je portu-

galski diktator Antonio

de Oliveira Salazar. Po-

stao je premijer 1932. i

vladao uz pomo} vojske i

tajne policije do 1968, ka-

da se zbog bolesti povu-

kao sa vlasti.

Oliveira

RIJE^ - DVIJE O NOJU

TRKA^ICA KRUPNIH O^IJU

Kraqevska porodica Kara|or|evi}

Page 21: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI

LAKTA[I - Svima koji

su imali priliku da u Mr~ev-

cima kod Lakta{a posjete ra-

sadnik "Tamaris kompanije#

postaje jasno za{to je vlasnik

ovog preduze}a Milorad Jawe-

tovi} pro{le i ove godine pro-

gla{en za najmenaxera BiH i

jugoisto~ne Evrope.

U svojevrsnom botani~kom

rezervatu, u srcu plodne qev-

~anske ravnice na 32 hektara

obradivog zemqi{ta, posa|eno

je 560.000 sadnica vi{e od 120

vrsta ukrasnog drve}a, grmqa,

cvije}a.

Milorad Jawetovi} pri~a

da ovogodi{wa proizvodwa ~e-

ka da stane vegetacija da bi bi-

la isporu~ena u Rusiju. Tamo

}e "Tamarisove# sadnice ukra-

{avati okolinu dvoraca ru-

skih bogata{a. Bi}e tu i trav-

natih tepiha koje ova kompa-

nija u Mr~evcima proizvodi

na 10 hektara zemqi{ta.

Do sada su radnici ovog

preduze}a travnatim tepisima

ozelenili nekoliko fudbal-

skih stadiona u Italiji, Haj-

dukov "Poqud# u Splitu, golf

igrali{te u Sarajevu, helio-

drome, mnoga teniska igrali-

{ta i dvori{ta, kao i britan-

sku i ameri~ku ambasadu u Sa-

rajevu. Sa svojim proizvodima,

kao i uslugama projektovawa,

izgradwe i odr`avawa parko-

va i sportskih terena, "Tama-

ris kompani# prepoznatqiv je

u ~itavoj BiH, ali i Srbiji,

Crnoj Gori, Hrvatskoj, Ma|ar-

skoj, ^e{koj, Slova~koj, Ita-

liji i Rusiji.

U "Tamarisu# isti~u da

im je plan da proizvedu

1.000.000 sadnica godi{we, od

kojih }e 300.000 svake godine

izvesti u Rusiju.

- Sve ovo nije stvoreno pre-

ko no}i. Bile su potrebne go-

dine truda i rada. Po~eo sam

1983. godine sa tri radnika, da

bi od 2002. moja samostalna za-

natsko-cvje}arska radwa pre-

rasla u kompaniju koja danas

ima 95 zaposlenih. Od 2004. go-

dine, u saradwi sa nau~nim in-

stitucijama i drugim poslov-

nim partnerima iz struke, pro-

izvodimo i nove vrste kale-

mqenih sadnica ukrasnog dr-

ve}a. Veliki broj tih sadnica

ve} je zasa|en u drvoredima Ba-

we Luke - pri~a Ja-

wetovi} i otkriva

da je ro|en u Bistri-

ci, a u Lijev~u je,

veli, kupio svaki

kvadrat zemqe.

- Vjerovao sam

i dokazao da, osim

`itarica i povr-

}a, ova zemqa vo-

li i ovo {to mi

radimo - ka`e Ja-

wetovi}.

Od 2004. godi-

ne "Tamaris# radi

po zahtjevima se-

rije standarda ISO

9001, a od pro{le

godine sistem up-

ravqawa i za{ti-

te prirodne sredi-

ne prilago|en je

standardima ISO

14.001. U ovoj godi-

ni ve} su ispunili

uslove za dobijawe

sertifikata OH-

SAS 18.001.

Rasadnik "Tamarisa# u Mr-

~evcima studenti {umarskih i

poqoprivrednih fakulteta iz

Beograda i Bawe Luke koriste

kao nau~ni poligon u prirodi

i mjesto gdje pripremaju ispi-

te. Naime, dodatak rasadniku

je park {uma sa bungalovima,

tenis igrali{tem, zatvorenim

bazenom za kupawe, mini zoo-

vrtom i trim stazama. Ovaj am-

bijent sjedi{te je i Likovne

kolonije "Mr~evci#, koja je ove

godine u ovo malo lakta{ko se-

lo privukla veliki broj vajara

i slikara iz zemqe i Evrope.

- Imam dvije k}erke. Mla-

|a Milica jo{ ide u {kolu, a

starija Tamara desna mi je ru-

ka u poslu. Moja druga porodi-

ca je "Tamaris# i to sam stal-

no govorio svojoj djeci. Jasno

sam im stavio do znawa da mo-

raju voqeti ovaj posao i stal-

no ga usavr{avati, te da poseb-

nu pa`wu moraju posvetiti

radnicima. Bez dobrih radni-

ka nema ni velikog posla. Uo-

stalom, sve sam stvorio zahva-

quju}i wima - rekao je Jaweto-

vi}.

¥ Dejan DAVIDOVI]

VLASNIK

"

TAMARISA" MILORAD JAWETOVI], NAJUSPJE[NIJI MENAXER JUGOISTO^NE EVROPE

UKRASI ZA RUSKE BOGATA[E

U srcu plodnog Lijev~a poqa,

"

Tamaris" raspola`e sa

560.000 sadnica vi{e od 120 vrsta ukrasnog drve}a,

grmqa, cvije}a. Za ovo se preduze}e ~ulo u Srbiji,

Crnoj Gori, Hrvatskoj, Ma|arskoj, ^e{koj, Slova~koj,

Italiji i Rusiji

21

Ukrasni vrtovi: Dio proizvodnog programa

Radnici

"

Tamarisa": Weguju sadnice

Fontana: Kao u bajci

Milorad Jawetovi}: Bungalovi za odmor

Dio rasadnika: Ure|eni bazen

za navodwavawe

Park u kojem je odr`ana likovna kolonija:

Skulptura umjetnika

Milorad sa k}erkama Tamarom i Milicom:

Qubav prema poslu prenio na svoje mezimice

Page 22: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.

DNEVNI

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

Suvi{e strogo ocjewujete ne~i-

je pona{awe i odbijate mogu}-

nost za daqu saradwu. Katego-

ri~no branite svoje poslovne in-

terese, ~ak i po cijenu da va{i saradni-

ci imaju druga~ije mi{qewe. Nema po-

trebe da pokre}ete osjetqivu temu i na

takav na~in da iritirate voqenu osobu.

Pa`qivije birajte rije~i koje koristi-

te. Obratite pa`wu na boqu zdravstve-

nu preventivu.

Ne dobijate odgovore koje o~ekuje-

te, ve} slu{ate razne izgovore o

stvarima koje vam neko uskra}uje.

Prepoznatqive fraze ne zna~e

mnogo. Zbog lo{e koncentracije te{ko us-

postavqate nove poslovne kontakte. Povre-

meno djelujete vrlo napeto, jer partner ima

svoja interesovawa ili neke tajne planove.

Nalazite se u emotivnom raskoraku. Pri-

ja}e vam susret sa prijateqima, kao relak-

sacija i opu{tawe.

Djelujete raspolo`eno i imate po-

zitivan uticaj na svoju okolinu.

Potrebno je da osmislite akciju

koja donosi zajedni~ku korist ili

perspektivnu reklamu. Sve je mogu}e, ako

pravilno povezujete informacije kojima

raspola`ete. Objasnite svom partneru da

imate sli~ne `eqe i interesovawa. Po-

treban vam je dobar podsticaj i zajedni~-

ki izazov. Nalazite se u sjajnoj psihofi-

zi~koj formi.

Pa`qivo razmislite o ne~ijem upo-

zorewu, prije nego {to se upustite

u novi izazov ili poslovnu avantu-

ru. Stvari koje ~inite bez ne~ijeg

odobravawa predstavqaju potencijalni ri-

zik. Va`no je da odr`ite dobar saradni~ki

odnos. Suvi{e insistirate na stvarima ko-

je ne nailaze na dobar prijem. Partner vam

daje do znawa da tra`i osje}aj povjerewa i

sigurnost. Nemojte precjewivati li~ne mo-

gu}nosti, budite umjereniji.

Neko vas upozorava da se pridr-

`avate utvr|enih pravila u po-

slovno-finansijskoj saradwi.

Prihvatite dobar savjet i zavr-

{ite sve zapo~ete poslove u predvi|enom

roku. Nemojte obe}avati svom partneru

stvari koje ne mo`ete da ispunite. Nema

razloga da iznevjerite ne~ija o~ekivawa,

otvoreno razgovarajte sa bliskom osobom

o svim osjetqivim temama. Slobodno vri-

jeme posvetite relaksaciji, provedite vi-

{e vremena na svje`em vazduhu.

Zamjerke koje vam neko upu}uje

ne predstavqaju veliki prekr-

{aj. Ako je rije~ o razli~itim

stavovima, potrebno je da usagla-

site poslovne interese. Svoju energiju

usmjerite ka korisnim ciqevima. Na sre-

}u, partner djeluje vrlo podsticajno i

umije da preusmjeri va{e misli u pozitiv-

nom pravcu. Nema razloga za dodatnu za-

brinutost. Podsti~ite kod sebe dobro

raspolo`ewe i vedar duh.

Djelujete sumwi~avo u susretu sa

jednom osobom, tako da odbijate ne-

~ije komentare i kritizersko mi-

{qewe. Ukoliko se previ{e uda-

qavate iz saradni~kih krugova, o~ekuju vas

dodatne komplikacije i te`i uslovi. Voqe-

na osoba negoduje i osporava va{e pona{a-

we. Ali, vi to pori~ete sa namjerom da se

stvari promijene u va{u korist. Obratite pa-

`wu na pravilniji re`im ishrane, budite

umjereni.

Ostavqate ozbiqan utisak na

svoju okolinu i neko podr`ava

va{e ideje. U susretu sa saradni-

cima potrebno je da zadovoqite

razli~ite kriterijume i da odredite svo-

je prioritetne ciqeve. Nema razloga da

oklijevate u ne~ijem dru{tvu. Dovoqan

je sna`an impuls da osjetite promjene u

raspolo`ewu i da usmjerite svoje misli

u pravcu voqene osobe. Nalazite se u sjaj-

noj psihofizi~koj formi.

Djelujete vrlo odlu~no i ambicio-

zno. U susretu sa saradnicima pro-

vjeravate razli~ite informacije

koje uti~u na zajedni~ke rezultate.

Upotrijebite svoju pamet u onoj mjeri koli-

ko je potrebno da za{titite poslovno-finan-

sijske interese. Pred voqenom osobom pone-

kad ni velike rije~i nisu dovoqne. Iskre-

na osje}awa sve govore i posti`u `eqeni

efekat. Va`no je da poboq{ate svoju psiho-

fizi~ku kondiciju.

Ukoliko se va{i poslovno-finan-

sijski ciqevi ne uklapaju u zajed-

ni~ke interese, ne budite pretje-

rano sujetni ili lakomisleni.

Promijenite svoju prvobitnu strategiju, ka-

ko biste sa~uvali osnovne interese pred sa-

radnicima. Nema razloga da igrate neku dvo-

struku ulogu ili da prikrivate dio istine.

Ne mo`ete zavaravati svog partnera. Obra-

tite pa`wu na pravilniju ishranu ili na

boqu za{titu.

U zajedni~kom interesu je da se

poslovno-finansijski rizik sve-

de na minimum, kao i da se aktu-

elni problemi rje{avaju u naj-

kra}em roku. Po{tujte zajedni~ki dogo-

vor. Ukoliko vas optere}uju emotivne

sumwe, razgovarajte otvoreno sa partne-

rom i insistirajte na dokazivawu isti-

ne. Ne treba da se zavaravate pogre{nim

iluzijama. Va`no je da se rasteretite su-

vi{nih briga.

Stvari koje pre}utkujete pred

saradnicima, prije ili kasnije

mogu da vas dovedu u neprijatnu

situaciju. Polazite od pogre-

{nih informacija, tako da va{e prog-

noze ili obe}awa pred saradnicima zvu-

~e neubjedqivo. Partner poku{ava da

vam pomogne ili da vas oraspolo`i. Me-

|utim, vi imate druga~iju orijentaciju i

reagujete na suprotan na~in. Va`no je da

akumulirate pozitivnu energiju.

~etvrtak, 27. jul 2006.MOZAIK

NE[TO stariji Bawolu~a-

ni sje}aju se Atifa Tur~inho-

xi}a kao ~lana gradskih grupa

"Meteori# i "Uragani#, gdje je

po~eo muzi~ku karijeru svira-

ju}i bubweve.

- Poslije sam stao za mikro-

fon, po~eo da se bavim pjeva-

wem i oti{ao u profesional-

ce, da bih za 35 godina svirao i

nastupao u mnogim grupama. Sa-

ra|ivao sam i sa sarajevskom

"Te{kom industrijom# i "In-

deksima#, koji su to vrijeme bi-

li pop-rok sastavi. Kasnije sam

se "prebacio# na tada poznate

narodne orkestre, poput orke-

stra Omera Pobri}a i Ismeta

Alajbegovi}a [erbe. Usponi i

padovi neizbje`ni su u ̀ ivotu,

pa tako i u muzi~koj karijeri -

pro{ao sam nastupe i svirke u

kafanama bez stolova, pa do na-

stupa pred trideset hiqada qu-

di za jedno ve~e. Nekoliko pu-

ta sam kao muzi~ar obi{ao uz-

du` i poprijeko biv{u dr`avu

- prisje}a se Atif djeli}a svo-

je bogate muzi~ke karijere.

Osim bubweva, koje je svirao

na po~etku karijere, Atif je u

muzi~koj {koli nau~io da svi-

ra klarinet i klavir, te gita-

ru i sve ostale `i~ane instru-

mente. Trenutno `ivi u Dan-

skoj, gdje nastupa i svira po ta-

mo{wim restoranima i hoteli-

ma, dok u zimskom periodu po-

nekad nastupa i u [paniji.

Isti~e da prati sve trendo-

ve u muzici, a u Danskoj, zajed-

no sa sinom, posjeduje tonski

studio, gdje je nastao i wegov

autorski CD "Grad u magli#,

koji se pojavio u junu ove godi-

ne. Muziku i tekst za sve pjesme

napisao je Atif.

- Producent CD-a je moj sin.

Album je dobio naziv po jednoj

od pjesama, koja je ura|ena is-

kqu~ivo u akusti~arskom mani-

ru - sa dvije akusti~ne gitare,

bez "primjesa# bubweva, klavi-

jatura, kao i bez semplova i dru-

gih modernih ~uda tehnike. Sve

su pjesme nekako generacijske -

dodaje, te najavquje da bi u de-

cembru ove godine trebalo da

se pojaviti wegov novi CD u is-

tom maniru, "u`ivo# sa akusti~-

nim gitarama, i bez bilo kakvih

dodatnih efekata.

Iako je, kako ka`e, zahva-

quju}i profesionalnom ba-

vqewu muzikom, obi{ao i vi-

dio mnoge zemqe i predjele, is-

ti~e da mu je najdra`e kada mo-

`e da zapjeva i zasvira u svom

rodnom gradu, pred svojim Ba-

wolu~anima.

¥ M. VIDOVI]

ATIF TUR^INHOXI] - LEGENDA BAWOLU^KE MUZI^KE SCENE

22

GRAD SE VOLI PJESMOM

Tur~inhoxi}: Od bubweva do gitare

Atif je tokom 35 godina bavqewa muzikom sara|ivao

sa

"

Te{kom industrijom" i

"

Indeksima", narodnim

orkestrima, a svirao je uzdu` i poprijeko biv{e Jugoslavije

BAWOLU^KA Modna agen-

cija "Primera luk#, u okviru

projekta "Godina sa najuspje{ni-

jim i najqep{im#, i ove godine

organizuje "Mis interkontinen-

tal BiH# za "Mis interkonti-

nental svijeta#.

Poslije cjelodnevnih gosto-

vawa i revijalnih programa u

Prijedoru, Prwavoru, Bijeqi-

ni i Gradi{ci, zahvaquju}i me-

naxmentu Zdravstveno-turisti~-

kog centra "Bawa Vru}ica# Te-

sli}, ovogodi{we finalistki-

we izbora nalaze se na vi{e-

dnevnim pripremama u Bawi

Vru}ici kod Tesli}a.

U sklopu boravka u Tesli}u,

agencija "Primera# organizuje

revijalni program u hotelu

"Kardial# u ~etvrtak, 27. jula, u

21 ~as. Finalni izbor za "Mis

interkontinental BiH# odr`a-

}e se 10. avgusta u "elit# mote-

lu "Dragana# u Bawoj Luci.

¥ M. Mi.

PRIPREME ZA FINALNI IZBOR

"

MIS INTERKONTINENTAL BiH"

Qepotice u Vru}ici

Dajana Dawko, pobjednica izbora u Gradi{ci

Qepotice na bazenu: Noge br~kaju, glas `irija ~ekaju

OLIMPIJSKI POBJEDNIK ANTON JOSIPOVI]

Radmanovi} najve}i predsjednik

OLIMPIJSKI pobjednik Anton Josipovi} - na snimku sa

velikanima ringa Tadijom Ka~arom i Dragomirom Vujkovi}em

- o vremenu u Slaviji kada je u Los An|elesu osvojio olimpij-

sko zlato:

- Du{a Slavije u tom vremenu bio je Sredoja Zekanovi}, a pred-

sjednik Neboj{a Radmanovi}, koji je tada bio direktor "Glasa#. Wih

dvojica podigli su Slaviju za onaj stepenik koji ju je ~inio evrop-

skim klubom. Radmanovi} je mnogo zadu`io Slaviju, voqeli su ga

svi bokseri, a mnogo je pomogao i meni da ostvarim san svakog spor-

tiste i postanem olimpijski pobjednik. On je za mene bio najve}i

i najuspje{niji predsjednik Slavije, iako su veliki dio sebe u Sla-

viju ugradili i predsjednici Momo \uri}, Vito Gwati}, Tofko

Afgan, Dragan Batar... do dana{weg Bla`e Buqi}a. ¥

STIV Louler je di-xej, pro-

ducent i promotor koji nikad ni-

je gazio utabanom stazom do uspje-

ha. Wegova strast za haus muzi-

ku prelazi granice pukog pu{ta-

wa plo~a. Od wegovih nezaborav-

nih setova na Ibici, do sklono-

sti da remiksuje pola stvari u

svojoj kutiji, Louler stalno iz-

nova dokazuje svoju istinsku pa-

siju. Sve ovo i mnogo vi{e mogli

smo da ~ujemo i vidimo na ovogo-

di{wem festivalu "Egzit#, gdje

se ovaj momak predstavio u najbo-

qem izdawu.

Poznat je kao jedan od prvih

i najcjewenijih svjetskih tale-

nata, sa preciznim sluhom za me-

lodiju i nenadma{nim tehni~-

kim sposobnostima. Wegov uspon

je rezultat ~iste darovitosti i

posve}enosti svirawu i produ-

cirawu prije svega najkvalitet-

nijeg hausa.

Bio je to stalan uspon, od

ozlogla{enih "motorvej rejvo-

va# ranih devedesetih do wegovih

legendarnih rezidencija na Ibi-

ci i klubovima "Viva Harlem

najts# i "The End#, kao i wego-

ve turneje po Sjevernoj Americi

pod nazivom "Lights Out#.

Za Loulera ka`u da gradi sve

ve}u grupu vatrenih obo`avala-

ca, koja napuni svako mjesto sa

istaknutim wegovim imenom. On

je, sasvim sigurno, jedan od najve-

}ih brendova za turneje u elek-

tronskoj muzici.

Po~elo je, ka`e, s plo~ama

"Dipe{ moda#, {to ga je jasno

usmjerilo putem elektronske mu-

zike.

- Ali "ejsid haus# je muzika

koja me stvarno "palila#. Pre-

dano slu{awe lokalne piratske

radio-stanice opredijelilo me

je ka wemu i nije pro{lo dugo

vremena dok me drugovi nisu na-

mamili na `urke u velikim ma-

gacinima i halama - pri~a Lou-

ler o svojim po~ecima.

Nadahnut, Louler je uskoro

po~eo da pravi sopstvene ilegal-

ne ̀ urke sa 17 godina u napu{te-

nom tunelu. Wihov uspjeh pro~uo

se po Birmingemu, wegovom rod-

nom gradu, gdje `ivi u zimskim

mjesecima, te i {irom sredwe

Engleske, ali su one ubrzo obu-

stavqene zbog pritiska polici-

je. Ipak, to nije zaustavilo Lo-

ulera, ~ija je naredna stanica bi-

la Ibica.

Danas je Louler di-xej kojeg

svaki posjetilac klubova ho}e da

~uje. Vi{estruko nagra|ivan, ma-

sovno obo`avan, ka`e da su mu

sve `eqe ostvarene.

- Mirno mogu u penziju, ali

ne}u, jer je jo{ toliko toga {to

`elim da uradim i jo{ mnogo mo-

gu da dam - zakqu~uje.

¥ V. K.

STIV LOULER, JO[ JEDNA ZVIJEZDA

OVOGODI[WEG

"

EGZITA"

^udo iz kutije

Page 23: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. SLOBODNO VRIJEME

23

MUZI^AR Lado u sarad-

wi sa grupom "WD 40# snimio

je album "Vidim san#, na kojem

se kao gosti pojavquju Maja Ta-

ti}, Stiv Mekju, Boris Gli-

{i}, Nikola Kevi} - Zrni} Ke-

va i drugi.

Album je sniman u studiju

Borisa Gli{i}a i ima osam pje-

sama, koje weguju moderni pop

rok zvuk.

- Materijal je odli~an i mi-

slim da }e se svidjeti publi-

ci. Mogu slobodno da ka`em

da se radi o ne~emu novom,

{to }e lako u}i u u{i svim

qubiteqima pop roka - ka`e

za na{ list Stiv Mekju, koji

se na albumu pojavquje kao

prate}i vokal.

Za pjesmu "^ar#, koja se na-

lazi na ovom albumu, snimqen

je i video-spot, koji }e publi-

ka mo}i da vidi na svim doma-

}im televizijskim stanicama.

Muzi~ari koji su radili na

ovom materijalu o~ekuju pro-

mociju u septembru, kada }e se

pred publikom na}i album "Vi-

dim san#.

Maja Tati} je pjevala ~eti-

ri pjesme na albumu: "@elim da

zna{#, "Sre}a#, "Tebe sawam#

i "^ar#.

U pripremi je i DVD o mu-

zi~kom radu Lade, na kojem }e se

na}i i film o nastanku albuma.

Pored Maje, Stiva, Borisa i

Keve, na albumu se kao solo gi-

tarista pojavquje i Josip Kriw-

ski. Tekstove i muziku za svoj

album radio je sam Lado.

- "Vidim san# je energi~an

album. Sve je odsvirano u`ivo.

Uz gitare, vokale i bub-

weve, sve je uklopqeno, ta-

ko da smo na kraju bili za-

dovoqni. Video-spot za

pjesmu "^ar# prikazuje

jednu qubavnu pri~u, koja

se de{ava u Bawoj Luci.

U spotu glume mladi ba-

wolu~ki glumci predvo-

|eni Qubom Savanovi}em

- rekao nam je Lado.

Snimateq ovog spota

je Vladimir Todi}, post-

produkciju je radio Dr. Sk-

endy.

Promocija albuma, uz

koncert Lade i wegove

ekipe o~ekuje se u septem-

bru ove godine. Na promo-

ciji }e biti prikazan i film

o snimawu albuma, te video-

spot pjesme "^ar#. U pripremi

je i snimawe drugog video-spo-

ta, na kojem }e, tako|e raditi

Dr. Skandy.

Ovaj album Lade je jo{ jedan

dokaz da doma}e snage imaju {ta

da poka`u i da udru`enim sna-

gama probude uspavanu muzi~ku

scenu.

¥ M. JOTI]

НИСАМ ЗНАЛА

ШТА ЈЕ ЉУБАВ

НИСАМ ЗНАЛА

ШТА ЈЕ ЉУБАВ

UPUTSTVO ZA

SMS GLASAWE

NA FESTIVALU

#PRVI APLAUZ 2006#

Predstavqamo vam 15 kompozicija

koje }e biti izvedene na festivalu

"Prvi aplauz 2006# u Bawoj Luci

28. jula 2006. godine,

za koje mo`ete glasati putem SMS-a

i tako direktno u~estvovati u izboru

nagra|enih kompozicija i solista.

Glasawe se obavqa na sqede}i na~in:

Va{e SMS poruke {aqite na brojeve:

065 1280 Telekom Srpske

061 404 222 BH Telekom

063 499 800 Eronet

Za odabranu kompoziciju mo`ete

glasati tako {to }ete upisati:

GL, ostaviti prazno mjesto, a potom

upisati redni broj kompozicije.

Cijene SMS-a bez PDV-a su:

0,75 KM za Telekom Srpske

1,17 KM za BH Telekom

0,80 KM za Eronet

BAWOLU^KI MUZI^AR LADO SNIMIO ALBUM SA GRUPOM

"

WD 40"

KADA SAN POSTANE STVARNOSTTekstove i muziku za svoj album radio je sam Lado,

a kao gosti se pojavquju Maja Tati}, Stiv Mekju,

Boris Gli{i} i drugi

\ Lado: O~ekujemo promociju u septembru

\Maja Tati}: Kao gost na

albumu

I daqe o{trog jezika

VO\A "Partibrejkersa# energi~ni

Zoran Kosti} Cane ostao je svima poznat

kao muzi~ar koji nije spreman na kompro-

mis, koji zna {ta radi i ne odustaje od svo-

je po~etne ideje.

Kada je osnovao "Brejkerse#, Cane ni-

je ni slutio da }e oni postati kult me|u

omladinom koja po{tuje ~vrst doma}i rok

zvuk.

Cane se nije promijenio, tek pokoja

bora i "bjeqa# kosa odaju wegove godine,

ali mu ne oduzimaju snagu, koje i daqe ima

na pretek. "Partibrejkersi# su i daqe

aktivni, izdaju albume, a pokazali su svu

svoju snagu i znawe na ovogodi{wem "Eg-

zitu#. Na sve optu`be zbog svoje svoje-

glavosti Cane i danas odgovara o{trog je-

zika. ¥

KAKO SU NEKADA IZGLEDALI POZNATI MUZI^ARI

\ Cane: Miqenik mladih

buntovnika

\Pjeva~

"

Partibrejkersa" danas:

Nikada se ne umara

NIKADA objavqena pjesma

"Station Break# legendarnog Ximi-

ja Hendriksa, snimqena prije 40

godina, bi}e prodata na aukciji u

Wujorku u oktobru ove godine.

U "Ocean Tomo LLC#, firmi

specijalizovanoj za za{titu i pro-

daju intelektualnog vlasni{tva,

ka`u da je Hendriks ovu pjesmu

snimio na po~etku karijere, 1966.

godine.

Po rije~ima portparola ove

firme Vendi ^ou, udovica Xeri-

ja Simona, sa kojim je Ximi sni-

mio pomenutu pjesmu, snimak nu-

mere prona{la je slu~ajno u gar-

derobi 1994. godine, a sada je od-

lu~ila da je proda. Autorska pra-

va i originalni snimak bi}e pro-

dati na aukciji 26. oktobra. ¥

PJESMA XIMIJA HENDRIKSA NA PRODAJU

Sakrivena u garderobi

\Ximi Hendriks:

Nezaboravni ~upavac

Page 24: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.KOLA@

24

Vodoravno:

1. Poetsko; 9. Ime glumice Ko{}ine; 10. Stara dr`ava u Me-

sopotamiji; 12. Uzvik o~aja; 13. Kopqe starih Germana; 15. Ita-

lijanski pravnik iz {kole glosatora; 16. Mu{ki peva~ki glas;

18. Ameri~ki filmski re`iser Luis ("Mornari~ke foke#); 20.

Akademija nauka (skr.); 21. U~estali glagol; 24. Dvadesetdrugo

slovo azbuke; 25. Radijus (skr.); 26. Domamiti; 28. Sportski pr-

vak; 30. Ime engleskog fudbalera, Rajt; 31. Glumica Brit; 32.

[vajcarski junak, Vilhelm; 34. Deli} te~nosti; 36. Jezero u Ki-

ni; 37. Osoba sa upadqivim izgovorom glasa "i#; 39. Ime NBA

igra~a, beka, Brendon; 41. Vrsta de~ijeg vozila.

Uspravno:

1. Onaj koji nije trezan; 2. [panski gramati~ki ~lan; 3. Ce-

lo; 4. Produ`etak; 5. Veznik; 6. Nadimak Ernesta Gevare; 7. Te-

legrafska oznaka za Kulu; 8. Plodan deo pustiwe; 9. Sakupqati,

sazivati; 11. Prezime glumice Sarite; 14. So titanske kiseli-

ne (mn.); 17. Onaj koji je osedeo; 19. Prezime peva~a Endija; 22.

Ime ameri~kog glumca [ajdera; 23. Sredstvo za ~i{}ewe; 27. Vr-

sta tamnoplave boje; 29. Penu{avo vino; 33. Rimsko ku}no bo`an-

stvo; 35. Engleski misionar, osniva~ Filadelfije, Vilijam (1644-

1718); 38. Doma}e gove~e; 40. Drugi slog dijatonske skale; 42.

Tempo (skr.).

UKR[TENE RIJE^I 1

SUSJEDI

U jednom fri`ideru, u onom dijelu gdje se dr`e jaja, jaja su po-

slagana jedna do drugih. Jedno jaje skroz sa lijeve strane posma-

tra na desnoj strani jaje i ka`e svom susjedu:

- Ma jesi vidio ti ono jaje skroz desno? Izgleda u`asno!

I drugo jaje ka`e:

- Ima{ pravo totalno izgleda u tiltu - i okrene se prema tre-

}em jajetu:

- Jesi vidio koji pokvaren izgled ima zadwe jaje?

Tre}e jaje:

- Uuuu, stvarno - i okrene se prema ~etvrtom jajetu:

- Ej jesi vidio na {ta li~i zadwe jaje?

I tako sve jedno jaje prenosi drugom utiske, pa tako predzad-

wem jajetu ka`e wegov kom{ija s lijeve strane:

- Jesi li ti vidio tvog susjeda, ne izgleda mi ba{ najboqe?

Predzadwe jaje se okrene, pogleda svog kom{iju, okrene se i

ka`e:

- Idiote, to je kivi!

Srela se dva prijateqa sa fakulteta poslije diplo-

mirawa, pa }e prvi:

- Jesi li se zaposlio?

- Jesam - odgovori drugi.

- A gdje radi{?

- U jednom mje{ovitom preduze}u.

- A {ta radi{?

- Mije{am malter.

Jedna od prednosti starewa je {to shvata{ da si za-

nimqiviji od ve}ine qudi koje upoznaje{.

¥ L. MARVIN

¹ ¹ ¹

Mawe u`ivamo u onome {to smo postigli nego u

onome ~emu se nadamo.

¥ RUSO

¹ ¹ ¹

Kakve su ti uobi~ajene misli takva }e biti i narav

tvoje du{e, jer misli du{i daju boju.

¥ M. AURELIJE

PRO[LA su vremena kad

su an|eli samo krasili bo`i}-

ne ~estitke. Svoje nebeske no-

si}e sve su vi{e zabadali u

ovozemaqske stvari, pa su ubr-

zo postali neizbje`an dio po-

pularne kulture. Izgleda da im

se ovdje svi|a, ili su ispravno

naslutili koliko su nam po-

trebni.

Iako odavno uqep{avaju

na{e `ivote, an|eosko ludilo

javqa se na prelazu u 21. vijek.

Jer, religiozni trendovi ne ra-

|aju se u vakuumu, ve} izrasta-

ju iz dru{tvenih i individual-

nih potreba, a krajem materi-

jalisti~kog dvadesetog vijeka

ozbiqno smo se zabrinuli za

svoju duhovnost.

Otvaraju se radionice koje

su od velike pomo}i u otkri-

vawu li~nog an|ela ~uvara, po-

stoje specijalizovani du}ani s

figurama i ~itavim an|eoskim

asortimanom gdje }ete prona-

}i majice, sun~ane nao~are, ka-

lendare i nakit, a na daskama

Brodveja odr`ava se i predsta-

va o toj temi.

Eminentni ~asopisi poput

Tajma i Wuzvika izdvajali su

posebna mjesta za neobi~ne pri-

~e o tim mitskim bi}ima, a ne-

rijetko su krasili i wihove na-

slovnice. Televizijska mre`a

Ej-Bi-Si imala je dvosatni pri-

log u udarnom terminu pod na-

zivom "Misteriozne poruke#,

a prema nekim je navodima 1993.

godine pet od deset najproda-

vanijih kwiga bilo upravo o

an|elima.

Svi oni koji su imali bli-

ski susret s krila-

tim ~uvarima kra-

jem dvadesetog vije-

ka u Americi mogli

su postati po~asni

gosti televizijskih

emisija ili radio-

stanica. A koliko

je zaqubqenika u

an|ele govori i

uvjerqiv podatak da

vi{e od polovine

Amerikanaca doi-

sta vjeruje u wih,

dok je 32 posto ispi-

tanika izjavilo da

su osjetili prisut-

nost tih nevidqi-

vih bi}a.

Odakle tolika

pomama za an|eli-

ma? Prelazak u no-

vi milenijum ~inio

se zastra{uju}i i

nemilosrdan. Sjaj

stare vjere kao da je izblije-

dio, pa Bo`ji prst vi{e nije

bio dovoqan. Haoti~nom svi-

jetu i modernim dru{tvenim

boqkama potrebno je savreme-

nije rje{ewe. Uostalom, Bog je

jedan i prili~no je zaposlen,

pa u ovom svakida{wem ludilu

nebeski iscjeliteqi dobivaju

sve vi{e poziva u pomo}.

Vremena su postala toliko

surova da an|eli ~uvari imaju

sve vi{e posla, pi{e "LA

Tajms#. Qudi sve vi{e pribje-

gavaju pomo}i nebeskih bi}a,

pa ~ak i za svakodnevne pro-

bleme. Ne}ete vjerovati, po-

stoji i an|eo koji je u stawu

~uvati va{e parking mjesto.

Svoju dana{wu popular-

nost an|eli najve}im dijelom

duguju propagandi pripadnika

"novog doba# koji su ih oslobo-

dili biblijskog okvira. Ova

filozofija bazira se na duhov-

nim tendencijama, ali izvan

kruga etabliranih religija, pa

su za promociju svoje ideologi-

je uspje{no iskoristili ~iwe-

nicu da su qudi umorni od kla-

si~nih vjerovawa.

Spustili su ih na Zemqu,

malo im potkresali krila, a

sve kako bi nam ih prikazali

pristupa~nijima. Novi kon-

cept an|ela nudi qudima du-

hovnost koja se ne mora nu`no

vezati uz bo`ja pravila. Uo-

stalom, kako tvrdi "Tajms#:

"Bog zna i osu|ivati, a an|eli

saosje}aju, uvijek su dragi i sva-

kom su dostupni. Ba{ poput

aspirina.# ¥

PRIBLI@ITE SE AN\ELIMA (1)

S NEBA, PA NA PARKING

Vodoravno:

1. Glumac Uzunovi}; 9. Delovi sedmice; 10. Stupawe `enske

osobe u brak (mn.); 12. Prijatan miris; 14. Nosa~ tereta (tur.);

15. Kopa~ rude (mn.); 17. Grad na Sinaju; 18. Deseto slovo azbu-

ke; 19. Ime {ahistkiwe Mari}; 21. Ivan Pavlov; 22. Doma}e go-

ve~e; 24. Grad u Japanu (ostrvo Kju{u); 26. Dvadesetprvo slovo

azbuke; 27. Jezero u Gani; 29. Ime poznatog italijanskog fudba-

lera, Lombardo; 31. Provera znawa; 33. Ime poznatog {panskog

rukometa{a, Undargarin; 34. Varnica; 36. Australijska roman-

sijerka Kristina (1902-1983); 37. Vrsta lagane letwe tkanine.

Uspravno:

1. Najva`niji bog hititskog panteona; 2. Jedna elektroda; 3.

Ni{ta; 4. Prvo slovo azbuke; 5. Auto oznaka Subotice; 6. Najvi-

{i planinski masiv na Kritu; 7. Rupa; 8. Jezero u Africi; 9. Da-

ti poklon; 11. Vrsta geometrijskog tela; 13. Grad u ̂ ileu; 16. Iz-

liti, izasuti; 20. Grad u Rusiji (zapadni Sibir); 23. Silina, neo-

buzdanost; 25. Miraz (lat.); 28. Reka u Bugarskoj; 30. Sin boga sna

i no}i; 32. Trostruko; 35. Ana Pavlova (inic.); 38. Veznik.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Do|e Mujo na `eqezni~ku stanicu i vidi nov auto-

mat. Na wemu pi{e:

"Ubaci nov~i}, stavi ovdje ruku i ma{ina ti ka`e ko

si!#

Mujo stvarno proba i baci nov~i}. Automat mu ka`e:

- Ti si Mujo, ~eka{ voz za Sarajevo!

Ho}e Mujo da zezne automat, pa se na{minka i opet

baci nov~i}:

- Ti si Mujo, ~eka{ voz za Sarajevo!

Ode on u javni WC i vidi kondomat. Kupi kondom, na-

vu~e ga preko glave i opet ubaci nov~i}:

- Mujo, dok ti ovde glumi{ onu stvar, ode ti voz za

Sarajevo!

Postoji sijaset specijalizovanih prodavnica sa an|eoskim

asortimanom, najprodavanije kwige govore o an|elima,

a jedan od an|ela mo`e vam sa~uvati i parking mjesto

RIZNICA MUDROSTI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICA

A- J- S-

B- K- T-

V- L- ]-

G- Q- U-

D- M- F-

\- N- H-

E- W- C-

@- O- ^-

Z- P- X-

I- R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv

za vrstu ra~unaqke.

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za imu}ne qude.

Page 25: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO PRAVDE

Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel: 051/331-582, faks: 051/331-594,

E-mail: [email protected]

Broj; 08.01/052-119/06

Bawa Luka, 26.7.2006. godine

Na osnovu ~lana 22. Zakona o notarima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, br. 86/04

i 74/05), ministar pravde raspisuje

KONKURS

za izbor notara

I Konkurs se raspisuje za izbor notara prema Odluci Vlade Republike Srpske o

odre|ivawu broja notara i wihovom slu`benom sjedi{tu ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske#, broj 17/06) i to:

Slu`beno sjedi{te Vroj notara

1. Bawa Luka (za podru~je Grada Bawa Luka).........................................................................15

2. Lakta{i (za podru~je op{tine Lakta{i) ............................................................................2

3. Prijedor (za podru~je op{tina Prijedor i O{tra Luka) ...............................................5

4. Prwavor (za podru~je op{tine Prwavor) ...........................................................................2

5. Gradi{ka (za podru~je op{tine Gradi{ka).........................................................................3

6. Mrkowi} Grad (za podru~je op{tine M. Grad, [ipovo, Jezero,

Isto~ni Drvar, Drini}, Kupres u Republici Srpskoj i Ribnik)..................................... 2

7. Kotor Varo{ (za podru~je op{tine Kotor Varo{) .........................................................1

8. ^elinac (za podru~je op{tine ^elinac)..............................................................................1

9. Novi Grad (za podru~je op{tina Novi Grad, Kostajnica i Krupa na Uni) .................1

10. Kne`evo (za podru~je op{tine Kne`evo) ..........................................................................1

11. Srbac (za podru~je op{tine Srbac) ....................................................................................1

12. Kozarska Dubica (za podru~je op{tine Koz. Dubica).....................................................1

13. Doboj (za podru~je op{tina Doboj i Petrovo)..................................................................4

14. Derventa (za podru~je op{tine Derventa) .........................................................................1

15. Tesli} (za podru~je op{tine Tesli}) .................................................................................2

16. Modri~a (za podru~je op{tina Modri~a i Vukosavqe)..................................................1

17. [amac (za podru~je op{tina [amac, Pelagi}evo i Dowi @abari)...........................1

18. Bosanski Brod (za podru~je op{tine Bos. Brod) .............................................................1

19. Bijeqina (za podru~je op{tina Bijeqina i Ugqevik) ...................................................6

20. Zvornik (za podru~je op{tina Zvornik i Osmaci) .........................................................3

21. Srebrenica (za podru~je op{tine Srebrenica) ...............................................................1

22. Bratunac (za podru~je op{tine Bratunac) ........................................................................1

23. Lopare (za podru~je op{tine Lopare) ................................................................................1

24. Vlasenica (za podru~je op{tina Vlasenica, [ekovi}i, Han Pijesak i Mili}i) ..2

25. Sokolac (za podru~je op{tine Sokolac)............................................................................1

26. Pale (za podru~je op{tina Pale i Isto~ni Stari Grad)..............................................1

27. Vi{egrad (za podru~je op{tina Vi{egrad, Rudo i Ustipra~a)....................................1

28. Isto~no Sarajevo (za podru~je op{tina Isto~no Sarajevo, Kasindol i Trnovo) ..2

29. Rogatica (za podru~je op{tine Rogatica)..........................................................................1

30. Trebiwe (za podru~je op{tina Trebiwe, Qubiwe, Bile}a i Berkovi}i).................3

31. Fo~a (za podru~je op{tina Fo~a, Kalinovik i ^ajni~e) ..............................................2

32. Nevesiwe (za podru~je op{tina Nevesiwe, Gacko i Isto~ni Mostar)......................1

II Za notara mogu biti izabrani samo kandidati koji su po svojim radnim i qudskim

kvalitetima dostojni ugleda notarske slu`be i koji ispuwavaju kumulativno sqede}e

uslove:

- da je dr`avqanin Bosne i Hercegovine;

- da ima poslovnu sposobnost i ispuwava op{te i zdravstvene uslove;

da je diplomirao na pravnom fakultetu u BiH ili prije 6. aprila 1992. godine, na

pravnom fakultetu u biv{oj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma ste~ena na pravnom fakul-

tetu u nekoj drugoj dr`avi, ovaj uslov se sti~e nakon nostrifikacije diplome od na-

dle`nog organa;

- da je polo`io pravosudni ispit u BiH ili, prije 6. aprila 1992. godine, u biv{oj Ju-

goslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit polo`io u nekoj drugoj dr`avi, ovaj uslov se

sti~e nakon priznavawa tog ispita od strane Ministarstva pravde;

- da nije osu|ivan na kaznu zatvora za krivi~na djela protiv ~ovje~nosti i Me|unaro-

dnog prava, protiv slu`bene ili druge du`nosti ili za drugo krivi~no djelo izvr{eno

s predumi{qajem, koje je u vrijeme imenovawa jo{ nije brisano iz kaznene evidencije;

- da ima polo`en notarski ispit.

III Uz prijavu, u kojoj kandidat obavezno mora nazna~iti za koje slu`beno sjedi{te

konkuri{e, kao i eventualno alternativno sjedi{te, potrebno je dostaviti:

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- qekarsko uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti,

- diplomu pravnog fakulteta,

- uvjerewe o polo`enom pravosudnom ispitu,

- uvjerewe o polo`enom notarskom ispitu,

- dokaz za nije osu|ivan na kaznu zatvora iz ~lana 20. stav 1. ta~ka 5. Zakona o notarima.

Napomena:

Kandidati koji su polagali notarski ispit u Republici Srpskoj nisu obavezni dostavi-

ti dokaze koje su ve} dostavili uz prijavu za polagawe notarskog ispita (uvjerewe o

dr`avqanstvu, diploma Pravnog fakulteta, uvjerewe o polo`enom pravosudnom ispitu).

Dokazi se dostavqaju u originalu ili ovjerenom prepisu.

IV Rok za podno{ewe prijava na konkurs iznosi 30 dana od dana posqedweg objavqi-

vawa konkursa.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Izbor kandidata }e biti izvr{en u roku od 45 dana od dana isteka roka za podno{ewe

prijava na konkurs, o ~emu }e kandidati biti pismeno obavije{teni.

Konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i najmawe jednom

dnevnom listu.

MINISTAR

Omer Vi{i}

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 1418.35 -2.17 -0.15

ERS10 1807.32 -6.4 -0.35

FIRS 2724.14 14.37 0.53

Najboqi

kupovni

kurs

Najboqi

prodajni

kurs

Prosje~na

cijena

%

promjene

cijene

Maks

cijena

Min cijena

Broj

prometovanih

akcija

Ukupan

promet (KM)

RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.31 0.32 0,31 -3.12 0.31 0.31 24,965 7,739

TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.9 1.92 1,9 0.17 1.91 1.9 77,904 148,294

VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 1,861.00 2,035.00 1850 0

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 5.4 5.5 5,43 -2.6 5.5 5.4 177 960

BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 7 7.09 7 0.14 7 7 431 3,017

BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 4.96 5 4,94 0.14 4.96 4.93 1,060 5,232

EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 19.5 19.75 19,5 0.05 19.5 19.5 360 7,020

EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 5.41 5.6 5,37 0.15 5.41 5.36 126 676

INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.098 0.099 0,099 0 0.099 0.097 267,822 26,322

JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 3.4 3,26 3.88 3.4 3.14 516 1,683

KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 7.26 7.59 7,26 0.79 7.5 7.2 1,394 10,116

PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6.9 6.92 6,9 1.33 6.92 6.9 1,866 12,876

PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.01 3.1 2,99 -0.25 3.02 2.88 158 473

VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 4.6 4.65 4,6 1.55 4.6 4.6 1,549 7,125

VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 5.8 6 5,95 4.23 6 5.61 2,040 12,122

ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 8.4 8.45 8,38 0.12 8.45 8.36 2,348 19,666

382,716 263,321

BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK 0.056 0.057 0,056 3.7 0.056 0.056 46,260 2,591

BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.07 1.1 1,04 1.09 1.07 1.03 3,969 4,128

BNPT-R-A BIJEQINA PUT AD, BIJEQINA 1 1 0 1 1 200 200

BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 1.35 1.4 1,32 -1.4 1.35 1.32 703 929

CELX-R-A CELEKS SHP AD BAWA LUKA 0.328 0.399 0,399 14 0.399 0.399 1,000 399

CIST-R-A ^ISTO]A AD BAWA LUKA 0.52 0.64 0,6 0 0.6 0.6 739 443

DEMO-R-A DEMOS AD DERVENTA 0.026 0,025(A) -3.85 0.025 0.025 15,165,120 379,128

DEST-R-A HEMIJSKA INDUSTR. DESTILACIJE AD TESLI] 0.21 0.22 0,22 -12 0.22 0.22 33,165 7,296

DRTR-R-A DRINA-TRANS AD ZVORNIK 0.15 0,15(A) 0 0.15 0.15 1,415 212

EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 0.68 0.71 0,68 -4.23 0.68 0.68 1,600 1,088

EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.773 0.78 0,77 -0.12 0.773 0.77 19,769 15,225

ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 0.68 0.7 0,68(A) -4.09 0.68 0.68 4,816 3,275

ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0.72 0.73 0,72 0 0.72 0.72 8,082 5,819

FPSR-R-A FPS AD SREBRENICA 1.45 1,45 -3.33 1.45 1.45 1,400 2,030

GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0.385 0.5 0,385(A) 37.5 0.385 0.385 7,380 2,841

GRDP-R-A GRADIP AD PRWAVOR 0.801 0.89 0,801 0 0.801 0.801 2,621 2,099

HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 0.911 0.92 0,9(A) 0 0.9 0.9 4,604 4,144

HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 1.35 1.36 1,35 -0.62 1.36 1.35 2,643 3,572

JAPR-R-A JAPRA AD NOVI GRAD 0,3 0 0.3 0.3 3,228 968

JDNS-R-A JEDINSTVO GP AD GRADI[KA 0,5 0 0.5 0.5 682 341

JFMG-R-A JEL[INGRAD FMG AD GRADI[KA 0,25(A) 25 0.25 0.25 158,578 39,645

KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA 0.2 0.3 0,25 0 0.25 0.25 4,000 1,000

KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 1.42 1.5 1,42 1.43 1.42 1.42 4,802 6,819

MGPT-R-A MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD 1 1.5 1(A) -9.91 1 1 319 319

MTIN-R-A INTERNACIONAL MOTEL AD BAWA LUKA 0,1 0 0.1 0.1 1,128 113

NAPR-R-A NAPREDAK AD PELAGI]EVO 0.108 0.11 0,108(A) 0 0.108 0.108 6,446 696

NPDK-R-A NAPREDAK AD BIJEQINA 1.3 1,3 0 1.3 1.3 26,376 34,289

OZRN-R-A OZREN AD FOCA 1.04 1,04 -20 1.04 1.04 35,000 36,400

PDPT-R-A PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 2 2.2 2(A) 0 2 2 997 1,994

PREV-R-A PREVOZ AD SREBRENICA 0.155 0,155(A) -19.69 0.155 0.155 200 31

PRMT-R-A PROMTES AD TESLI] 0.14 0.145 0,14 27.27 0.14 0.14 11,461 1,605

RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO 0.416 0.42 0,43 0 0.43 0.43 8,430 3,625

RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.295 0.299 0,295 0 0.295 0.295 12,759 3,764

RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 0.62 0.63 0,635 0.09 0.638 0.63 85,100 54,006

SMUS-R-A [UMAUSLUGE AD GRADI[KA 0.3 0,15 0 0.15 0.15 6,245 937

TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 1.1 1.11 1,1 -1.09 1.1 1.08 32,038 35,208

UNFC-R-A UNIS-FABRIKA CIJEVI AD DERVENTA 0.22 0,22 0 0.22 0.22 3,000 660

VKBJ-R-A VODOVOD I KANALIZACIJA AD BIJEQINA 0.4 0.49 0,4(A) 0 0.4 0.4 877 351

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 26. juli 2006.

Ukupno kotacija

Kotacija fondova

Berzanska kotacija

Oznaka

HOV

E M I T E N T

Slobodno berzansko tr`i{te

VRBS-R-A VRBAS GP AD LAKTA[I 0.2 0.25 0,2 -20 0.2 0.2 703 141

ZOPM-R-A ZRAK-OPTOMEHANIKA AD BILE]A 0.05 0.12 0,05(A) -7.41 0.05 0.05 5,202 260

ZPSI-R-A SLAVKO IVAN^EVI] ZOP AD BAWA LUKA 0.328 0,328 -20 0.328 0.328 10 3

ZTPR-R-A @ITOPROMET AD BIJEQINA 0.47 0.48 0,47 0 0.47 0.47 9,493 4,462

ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK 1 0,75 0 0.75 0.75 1,071 803

15,723,631 663,858

257,780 56,712

16,364,127 983,891

Oznaka

Vrijednost

(KM)

GUBE-R-A GUBER AD SREBRENICA 0.22 257,780 56,712

Poslovi prijavqeni po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimawe akcionarskih dru{tava

Emitent Cijena (KM) Broj preuzetih akcija

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

Preuzimawe akcionarskih dru{tava

Ukupno slobodno berzansko tr`i{te

UKUPAN PROMET

25

SUstainable Transfer to

Return-related Authorities

Ministry for Human Rights and Refugees

European Union

United Nations Development Programme

Trajan prenos odgovornosti

za povratak na nadle`ne institucije

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Evropska unija

Razvojni program Ujedinjenih nacija

Broj: 11-372-888/06-01

Br~ko, 25.7.2006. god.

PONOVNI POZIV NA PONUDU

SUTRA/ITB/BR/003

UNDP i predstavnici doma}ih vlasti na nivou dr`ave, entiteta i op{tina zajedni~ki im-

plementiraju projekat pod nazivom, SUTRA II - SUstainable Transfer to Return – related Au-thorities. Projekt je finansiran od strane Evropske komisije, UNDP-a, Vlade Kraqevine

Holandije i Fonda za povratak. Finansijska kontribucija Fonda za povratak se temeqi na

odluci Dr`avne komisije za izbjeglice i raseqena lica da finansira SUTRA projekt kao

zajedni~ki projekt, a donatori su Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i

Hercegovine, Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske, Federalno

ministarstvo za raseqene osobe i izbjeglice i Br~ko distrikt.

Br~ko distrikt BiH, u ime UNDP-a BiH poziva sve zainteresovane na dostavqawe

zape~a}enih ponuda za izvo|ewe radova (nabavka, transport i ugradwa materijala) na rekon-

struciji 17 (sedamnaest) ku}a, podijeqenih u dva LOT-a, u Br~ko distriktu BiH.

Pravo u~e{}a

U~e{}e na tenderu je otvoreno na jednakim osnovama za sva pravna lica koja su registrovana

za obavqawe djelatnosti iz predmeta poziva na ponudu.

Preuzimawe tenderske dokumentacije:

Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti u prostorijama Odjeqewa za raseqena lica, izb-

jeglice i stambena pitawa Vlade Br~ko distrikta ul. Islahijet br. 7 od 17.7. do 15.8.2006.

godine od 8 do 16 ~asova, uz dokaz o uplati iznosa od 100KM po LOT-u na Jedinstveni ra~un

Br~ko distrikta 1542012000122410, vrsta prihoda 721124, {ifra 099 u svrhu otkupa ten-

derske dokumentacije.

Predaja ponuda:

Propisno zapakovane ponude sa naznakom "NE OTVARATI PRIJE ROKA ZA OTVARAWE#

treba dostaviti li~no ili preporu~eno po{tom na prijemni {alter Vlade Br~ko dis-

trikta ul. Bulevar mira br. 1, do 15.8.2006. godine do 12 ~asova. Sve zaka{wele ponude }e

biti odbijene i ne}e biti uzete u razmatrawe. Ponu|a~i koji su u~estvovali na poni{tenom

oglasu tendersku dokumentaciju mogu preuzeti besplatno.

Otvarawe ponuda:

Ponude }e biti otvorene na javnoj sesiji 16.8.2006.godine, u 12 ~asova po lokalnom vremenu

na adresi Doma kulture u Br~ko distriktu, ul. Mladena Maglova br. 2.

Napomena:

Obavje{tewe o nabavci za tender iz naslova objavqeno je u "Slu`benom glasniku# BiH

br. 54, od 17.7.2006. godine.

Page 26: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.^ITUQE/POMENI

26

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je

dana 26.7.2006. godine u 80. godini `ivota, nakon kratke i te{ke bo-

lesti preminula na{a draga

SAVKA (Bogdana)

VIDAKOVI]

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 27.7.2006. godine u 15 ~asova

na grobqu Peto{evci u Lakta{ima.

O`alo{}eni: suprug Rajko, sin Bo{ko, k}erke Bogdana i Gordana,

snaha Smiqa, zetovi Risto i Slobodan, unu~ad Aleksandra, Boban,

Dragan, Bobana i Bojana, praunuk Filip, sestre Desa, Jeka i Milka i

ostala rodbina i prijateqi000001 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

26.7.2006. godine u 56. godini, nakon duge i te{ke bolesti preminuo

na{ dragi

MILORAD (Jove)

NOKOVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u ~etvrtak, 27.7.2006. godine,

u 15 ~asova na grobqu Otoke u Kosijerovu. Organizovan prevoz ispred

ku}e `alosti, ul. Save Kova~evi}a 13, u 13.30 ~asova.

O`alo{}eni: sinovi Slobodan i Stojan, k}erka Slobodanka, unuka

Sawa, bra}a Milan i Stojan, sestre Mara, Petra i Savka te ostala rod-

bina i prijateqi 000007 A-8 G

Dana 27.7.2006. godine navr{avaju se tri tu`ne godine otkad nije sa

nama na{ dragi suprug i otac

XEVAD

]O[ABI]

Supruga Meliha, k}erke Xana i Indira

000020 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je

26.7.2006. godine u 55. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

BORO (Sime)

^EKO

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 27.7.2006. godine, na grobqu Sjeni-

ce, mjesna zajednica Ada. Povorka kre}e u 14 ~asova ispred ku}e `a-

losti, Veseli brijeg 39.

O`alo{}eni: supruga Mara, sin Goran, k}erka Ivana, majka Grozda,

sestra Bosa, sestri~ina Qiqana te ostala o`alo{}ena rodbina i

prijateqi

000021A-8 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SAVKI

od sina Bo{ka, snahe Smiqe i

unuka Bobana.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

SAVKI

od unuka Dragana i unuke Bojane.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILORADU

od brata Stojana sa porodicom.

000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

MILORADU

od ujne Olge Predragovi} sa po-

rodicom.

000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SAVKI

od k}erke Bogdane, zeta Riste i

unuka Bobana.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SAVKI

od k}erke Gordane i zeta Slobo-

dana.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

MILORADU

od sinovca Jove sa porodicom.

000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

MILORADU

od prije Dese, @eqe i Mladena.

000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

SAVKI

od unuke Aleksandre, unuka Vla-

dana i praunuka Filipa.

000001 A-1 G

Dana 27.7.2006. godine navr{ava

se {est tu`nih godina od smrti

na{eg dragog

DRAGI[E

POPOVI]A

Sin Miroslav i supruga Ru`a

000012 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

SENIJU

K}erke Amira, Zemira, unuci

Sibila i Severin, praunuci Ste-

la i Noel, porodice Makivi} i

Rexi}

000018 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog supru-

ga, oca, djeda i svekra

MIHAJLA

GAJI]A

1986 - 2006.

Sa po{tovawem i qubavqu

Supruga Marta sa porodicom

000005 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

PERU

Osta}e{ voqen i nezaboravqen.

Tvoja k}erka Doja sa porodicom

000004 A-2 G

Dana 27.7.2006. navr{avaju se tri

godine od smrti na{eg

\UR\A

\UKE

]ELI]A

Po~ivaj u miru, na{ dragi \u|ak

Porodica

000010 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu

MARICU (Ostoje)

TADI]

28.1.2006 - 28.7.2006.

Dana 28.7.2006. godine u 10.30 ~a-

sova posjeti}emo wenu vje~nu ku-

}u i polo`iti cvije}e.

S po{tovawem

Suprug Vladislav, k}erka Sawa,

unuka Sa{ka, svekrva Mileva, zet

Goran i prija Slobodanka

000028 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu

MARICU (Ostoje)

TADI]

28.1.2006 - 28.7.2006.

Mala, uvijek }e{ `ivjeti u na-

{im srcima.

Bra}a @ivko i Mirko, sestre Du-

{anka i Milka, snahe Stanija i

Mira

000029 A-2 G

Dana 28. jula 2006. godine navr{a-

vaju se tri godine od smrti na{e

drage

DOBRILE

RODI]

Toga dana (petak) u devet ~asova

posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na

Novom grobqu u ^elincu, okiti-

ti je cvije}em i zapaliti svije}e.

Weni najmiliji 002822 A-3 ^N

Posqedwi pozdrav dragoj priji

SAVKI

od porodice Trivi}.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

MILORADU

od porodice Ro`i}.

000007 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

JAGODU

[IBAR

Wene sestre Borislavka i Borka

sa porodicama

000011 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom zetu i te~i

BORI

od Dra{ka, Vinke, Sr|ana i An-

|elke.

000022 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom sinu

BORI

od majke Grozde.

000023 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

BORI

od sestre Bose sa porodicom.

000024 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom

suprugu i ocu

BORI

Ne}emo te nikada zaboraviti.

Tvoji supruga Mara, sin Goran i

k}erka Ivana

000021 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Vrtuni}.

000025 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

BORI

od Qube i Rade.

000026 A-1 G

Dana 27.7.2006. navr{avaju se dvi-

je godine otkad nas je zauvijek na-

pustio

BORO

(Lekse)

KOVA^

Toga dana posjeti}emo wegov grob

i polo`iti cvije}e.

Zahvalna porodica

002961 A-3 E

Tu`no sje}awe na voqenu baku

MARICU

(Ostoje)

TADI]

Bako, po~ivaj u miru

Tvoja Caka 000028 A-1 G

Posqedwi pozdrav

MILORADU

NOKOVI]U

od porodice Kukoq.

000027 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ~ika

MIHAJLU

od Perice Macure sa porodicom.

000002 A-1 G

Dana 27.7.2006. godine navr{ava

se deset tu`nih godina od smrti

na{eg dragog oca

PERE

DOBRA[A

Voqeni ne umiru, oni `ive dok

`ive oni koji ih vole.

Tvoj sin Qubinko sa porodicom

000003 A-3 G

Posqedwi pozdrav

MIHAJLU

BJELI]U

Osobqe Ortooptic-a

000014 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

PERU

Dok ̀ ivim ja, ̀ ivje}e{ i ti u mom

srcu

Tvoja k}erka Tomislavka sa poro-

dicom

000005 A-2 G

Posqedwi pozdrav ~ika

MIHAJLU

Od porodice Ani~i}

000006 A-1 G

Page 27: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. ^itak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine - po{-

tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu

svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da

se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em listu ob-

javquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih

preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne,

u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i po-

pust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

Svetog Save bb

tel. 056/410-178

faks: 056/410-177

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i

~ituqe u Bratuncu mo`ete predati svakim radnim danom

od 8 do 16 ~asova.

UU BB RR AA TT UU NN CC UU

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci mo`ete predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Tu`no sje}awe na supruga i oca

BRANKA

(Radovana)

PAVLI]A

28.7.1995 - 28.7.2006.

Navr{ava se 11 godina otkako nisi sa nama. Vrijeme prolazi, ali voqe-

ni `ive, dok `ive oni koji te se sje}aju i posje}uju tvoju vje~nu ku}u.

Supruga Mira, k}erka Branka i sin Radovan sa porodicama

000009 A-8 G

~etvrtak, 27. jul 2006. ^ITUQE/OGLASI

Na osnovu ~lana 6. Pravilnika o sistematizaciji i unutra{woj organizaciji Mi-

nistarstva finansija, a u vezi sa ~lanom 5. stav 1. ta~ka f. Zakona o javnim nabav-

kama BiH ("Slu`beni glasnik BiH#, broj: 49/04, 19/05, 52/05, 08/06, i 24/06) i Za-

kqu~ka Vlade Republike Srpske broj: 04-1-012-160/06 od 13.7.2006. godine, ministar

finansija objavquje

JAVNI POZIV

za dostavu ponuda za zakup poslovnog prostora

Za potrebe Ministarstva finansija Republike Srpske tra`i se u zakup nenamje-

{ten poslovni prostor veli~ine cca 700 mŸ u prvoj zoni grada Bawe Luke sa pra-

te}om infrastrukturom (sanitarni ~vorovi, telefonski i internet prikqu~ci i

drugo).

Ponuda treba da sadr`i:

- ime (naziv, adresu i broj telefona, faksa ponu|a~a);

- veli~inu prostora sa cijenom po mŸ;

- lokaciju prostora;

- ovjerenu fotokopiju izvoda iz katastra;

- ovjerenu fotokopiju gra|evinske i upotrebne dozvole;

- saglasnost o prilago|avawu kancelarijskog prostora za potrebe Ministarstva;

- prostor mora obavezno da ima i prizemqe;

- prednost imaju prostori sa parkingom ili gara`nim mjestima;

- ostale pogodnosti;

Javni poziv otvoren je 8 (osam) dana od dana objavqivawa.

Sve ponude dostaviti na adresu:

Republika Srpska

Ministarstvo finansija

Vuka Karaxi}a broj 4

78000 Bawa Luka

27

Dana 28.7.2006. godine navr{ava

se 11 godina od pogibije

BRANKA

(Radovana)

PAVLI]A

28.7.1995 - 28.7.2006.

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo

tvoju vje~nu ku}u na grobqu "Sve-

ti Pantelija# u Boriku.

O`alo{}ena porodica Pavli}

000009 A-3 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

SLAVKA

(Steve)

JEKI]A

27.7.2004-27.7.2006.

Supruga Borka, k}erka @ivana,

zet i unu~ad

000030 A-2 G

Na adresi:

Tr`ni centar TOM

- Kwi`ara Ermeks

VOJKOVI]I 328 - [tamparija

Kontakt telefoni:

057/318-323, 057/350-007,

061 191 710, 065 645 550

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa

i ~ituqe u Isto~nom

Sarajevu mo`ete

predati u prostorijama

preduze}a #

Ermeks#.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EE VV UU

Posqedwi pozdrav kumu

BORI

^EKI

od kumova Pra{talo.

000031 A-1 G

Page 28: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.LOV I RIBOLOV

QUBIWE - Vukovima na

vukove! Lova~ki plan je bio

originalan, ali zimus nije

realizovan. Sqede}e ho}e si-

gurno!

Sticajem okolnosti i zbog

obiqa obaveza poznati qu-

biwski sto~ar i lovac Gli-

gor Bogdanovi} nije isprobao

ideju. Prije ta~no godinu da-

na u berkovi}kom kraju naba-

vio je dvoje vu~i}a, ta~nije

malog vuka i vu~icu, i po~eo

da ih hrani nadomak {tale sa

desetak krava u qubiwskom

nasequ Obor.

Planirao je, kad po~ne pa-

rewe zvijeri, da ih iznese ne-

gdje u brda, u kamewar kako bi

oni svojim zavijawem dozivali

ostale, a on }e napraviti ~e-

ku...No, eto, nekako ba{ zimus

nije imao vremena da iza|e ni

u kakav, a ne kamoli u ovaj neo-

bi~ni lov.

Zima i proqe}e su minuli,

stiglo qeto. Gligorovi vuko-

vi su poodrasli, a po okolnim

brdima i planinama na svijet

su do{li i novi - od kojih su

se samo uve}ale nevoqe. Hajke

se ne organizuju, a lovci uop-

{te imaju malo voqe da ih lo-

ve, jer nagrade, o~ito, i nisu

ba{ stimulativne.

No, Gligor i daqe ne odu-

staje od prvobitne namjere.

- Ni s vukom ni s vu~icom

do sad nisam imao nikakvih

problema. Oni normalno jedu

i rastu.

Nekoliko no}i su zavija-

li, pa su im se i ogla{avali

drugi vukovi, ali iz daqine.

^eka}u drugu sezonu wihovog

parewa. I onda }u ih iznijeti

u brda i napraviti ~eku. Sigu-

ran sam da to ne}e biti uzalud,

pa }e mo`da i drugi lovci sli-

jediti tu moju ideju - ka`e Gli-

gor Bogdanovi}, dodaju}i da }e

to mo`da biti i na~in da se

napokon pove}an broj vukova u

isto~noj Hercegovini svede na

podno{qivu mjeru.

Jer, za sad, kako stvari sto-

je oni su u svakoj op{tini ne-

podno{qivi.

¥ @. JAWI]

PLANOVI QUBIWSKOG LOVCA GLIGORA BOGDANOVI]A

VUKOVIMA NA VUKOVE!

Mladi lovac je planirao da kad po~ne sezona parewa

zvijeri, svoje vukove iznese negdje u brda, u kamewar

kako bi oni zavijawem dozivali ostale,

a on }e napraviti ~eku...

Gligor Bogdanovi} sa sestri}em Bobom Topalovi}em: Vu~i}i

ve} odsko~ili

^ELINAC - Ekipa Ribar-

skog udru`ewa "Jelah# iz Te{wa

ekipni je pobjednik Petog kupa

^elinca u ulovu ribe udicom na

plovak. Ovo takmi~ewe odr`a-

no je minulog vikenda na rijeci

Vrbawi. U pojedina~noj konku-

renciji najuspje{niji takmi~ar

je Nermin Pikwac iz Te{awa.

Na ovoj ribarskoj smotri

umije}a i sre}e nastupilo je 12

ekipa odnosno 36 takmi~ara iz

Vrbasa i Trstenika u Srbiji,

zatim Te{wa i Sanskog Mosta

iz Federacije BiH, te Gradi-

{ke, Lakta{a, Prwavora, Bawe

Luke, Modri~e, Kotor Varo{a

i ^elinca. Te{awci su sa ulo-

vqenih 12,71 kilograma ribe

ili pet negativnih poena tri-

jumfovali ispred doma}ih ri-

bara iz ^elinca koji su ulovi-

li 10,68 kilograma ribe, odno-

sno ukwi`ili 10 negativnih po-

ena. ^lanovima gradi{kog

"Amura# pripalo je tre}e mjesto

sa 8,46 kilograma ulovqene ri-

be, ili 14 negativnih poena.

U pojedina~noj konkurenci-

ji na postoqe do Pikawca koji

je sakupiv{i u svojoj mre`i 5,22

kilograma ribe na Vrbawi bio

najspretniji i najsre}niji po-

peli su se {ampion Republike

Srpske Du{ko Vu~enovi} iz ̂ e-

linca (4,89 kilograma) i Zoran

\uri} iz Lakta{a (4,24 kilo-

grama). Najuspje{nija takmi~ar-

ka bila je Vesna Vovk iz Vrba-

sa. Sudijska ekipa koju je pred-

vodio Nedeqko Jankovi} Brko

na stazi i vagawu nije imala pro-

blema. Me|utim, za stolom na

kojoj se slu`ila odli~na ribar-

ska ~orba koju je pripremila

ekipa sa Radenkom Pavlovi}em

@u}om na ~elu "prili~no se

oznojila#.

- Organizatoru ~estitam na

odli~noj organizaciji, a pozivam

sve vas da u svoje redove primate

{to vi{e mladih ribara na ko-

jima je ne budu}nost svega, a ti-

me i sportskog ribolova. U~ite

ih da vole prirodu i da ~uvaju ~i-

sto}u na{ih rijeka - rekao je

predsjednik Sportskog ribolov-

nog saveza Republike Srpske Mi-

lovan @ivkovi}.

U~esnike ovog ribarskog

dru`ewa koje se organizuje tra-

dicionalno povodom slave op-

{tine ^elinac pozdravio je i

Uro{ Jankovi}, na~elnik op-

{tine, koji je naglasio da ~eli-

na~ka op{tina veliku pa`wu

posve}uje ure|ewu vodotoka i

za{titi `ivotne sredine.

¥ B. MAKSIMOVI]

ODR@AN PETI RIBARSKI KUP ^ELINCA

"

JELAH" ISPRED SVIH U ekipnoj konkurenciji drugo mjesto pripalo doma}im

ribolovcima ^elinca a tre}e sastavu gradi{kog

"

Amura". Te{awcu Nerminu Pikawcu niko ravan

u takmi~ewu pojedinaca

Staza na Vrbawi: Mnogi ribolovci pokazali

umije}e

Pobjednici: ^lanovi ekipa i pojedinci koji su bili najboqi na takmi~ewu

28

BILE]A - Ribo~uva-

ri Sportsko-ribolovnog

dru{tva "Bile}a# prote-

klog vikenda na Bile}kom

jezeru, od potopqenog iz-

vora Trebi{wice do ^e-

pelice, ojadili su ribo-

kradice zaplijeniv{i pun

~amac nedozvoqenih sred-

stava za hvatawe ribe.

Iz vode su izvu~ene

dvije velike ribarske

mre`e i vi{e od 20 paran-

gala sa preko 250 udica

raznih vrsta. Sve je to bi-

lo pripremqeno za {ara-

na i soma, ali }e uskoro

zavr{iti na loma~i.

Ribolovci koji se pri-

dr`avaju propisa obrado-

vali su se poslije najnovi-

je akcije ribo~uvara i

tvrde da je, upravo zbog

kori{}ewa mre`a, paran-

gala i drugih nedozvoqe-

nih na~ina ribolova, ulov

na Bile}kom jezeru sve ta-

wi pogotovo za one koji

pecaju sa obale. Kako tvr-

de, riba jednostavno nema

priliku da do|e do obale

jer je ispred sve preprije-

~eno brojnim mre`ama i

mamcima na parangalima.

Ribo~uvari tvrde da

skoro sa stopostotnom si-

gurno{}u mogu tvrditi

ko su postavqa~i mre`a

jer su nedaleko od wih za-

tekli pojedince koji su

navodno pecali. To }e, me-

|utim, biti te{ko zvani~-

no dokazati jer su ta lica

izjavila da sa tom rabo-

tom nemaju nikakve veze.

Ribo~uvari iz Bile-

}e vele da su lo{e opre-

mqeni i bez dovoqno go-

riva za ~amce, ali i pored

toga poru~uju ribokradi-

cama da }e sli~ne akcije

u narednom periodu orga-

nizovati svakih pet-{est

dana. ¥ [. A.

AKCIJA RIBO^UVARSKE SLU@BE NA BILE]KOM JEZERU

"Oja|ene" ribokradice

BILE]A - Provjereni bi-

le}ki ribolovac ^edomir Popo-

vi}, poznatiji kao Zeno, upecao je

nedavno na Bile}kom jezeru izu-

zetno krupan primjerak klena.

Lovina iskusnog pecaro{a bila

je te{ka kilogram i 300 grama.

Riba se na udicu zaka~ila na

obali Bile}kog jezera kod sela

Orah, a sa Zenom je bio i wegov

sin Luka.

Pri~a o ovom ulovu vjerovat-

no ne bi zaslu`ila da se na|e na

novinskim stranicama da se nije

vjerovalo kako je ta ribqa vrsta

odavno istrijebqena iz Bile}kog

jezera. Prema dosada{wim tvrd-

wama bile}kih i trebiwskih ri-

bolovaca klena, koga je ranije u

Bile}kom jezeru bilo u izobiqu,

istrijebili su ribqi pomori,

krivolovci i ostale ribqe vr-

ste. Umjesto wega u Bile}kom je-

zeru su stani{te na{li som i {a-

ran, koji su se odli~no prilago-

dili tim vodama.

Najnoviji ulov pokazao je da

to nije tako. Klena vjerovatno ne-

ma previ{e u bile}kom jezeru,

ali ga ipak ima.

Da jednog od tih preostalih

primjeraka ulovi posre}ilo se

Popovi}u, koji se ribolovom ba-

vi ve} skoro punih 40 godina. Po-

~eo je jo{ kao dijete na ponorni-

ci Trebi{wici jer je ro|en u Ko-

sijerevu koje je sada pod vodama

Bile}kog jezera. ¥ [. A.

ULOV ^EDOMIRA POPOVI]A OPOVRGAO TVRDWE BILE]KIH RIBARA

Klen nije istrijebqen

^edomir Popovi}: Klen

opet grize

Page 29: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. VODI^

29

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

Page 30: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

6.02 Ru`na Beti, serija

7.00 Jutarwi program

8.55 Vijesti

9.00 Srebrni kowi},

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Tra`e}i oca, serija

10.55 Bau Bau

11.00 ^udna qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 @inga,

du{a brazilskog

fudbala, dok. program

13.55 Vijesti

14.00 Opet i iznova, serija

15.00 Distrikt, serija

15.40 Svjetska ba{tina

16.00 Ru`na Beti, serija

17.00 Radni dan

18.00 Tra`e}i oca, serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

19.50 Bau bau

19.57 Sport centar

20.00 ^udna qubav, serija

21.00 Mjesto zlo~ina

Majami, serija

22.00 Meklodove k}erke,

serija

22.55 Bau bau

23.00 Vijesti

23.05 Sport centar

23.10 Alijas, serija

00.10 Dva metra pod

zemqom, serija

1.00 Horoskop

1.10 Inspektori, film

- CSI Majami, serija

- Vijesti

- Radni dan

6.30 Jutarwi program

8.30 Slu~ajni partneri

10.00 Novosti

10.05 ^uda stvarawa

11.00 [irli Holms, serija

12.00 Film

14.00 Novosti

14.05 Liberti

14.40 Muzi~ki izlog

14.50 Horoskop

14.55 Marketing

15.00 Novosti

15.05 Liberti

15.35 Crtani film

15.50 Marketing

15.55 Telefakt

16.15 Zavodnici, serija

17.00 Ke{olovac

18.00 Novosti

18.15 Svet danas

18.55 Marketing

19.00 Najava za BN monitor

19.05 Sport fle{

19.15 Marketing

19.30 BN monitor

20.00 Marketing

20.20 Zavodnici, serija

21.00 Prijateqice, serija

22.25 Marketing

22.30 Pregled dana

22.55 Marketing

23.00 Glas Amerike

23.30 Marketing

23.35 Horoskop

23.40 Tajne izgubqenih

civilizacija

0.35 Film

1.55 Odjava programa

2.00 Satelitski program

BN TV

7.00 Mede, crtani film

7.25 Siti

7.30 Sarajevo na liniji

7.35 Mejd in Bawa Luka

7.40 Sportisimo

8.00 Zato~enica qubavi,

serija

9.00 Balkan net

9.50 Vrijeme

10.00 Sutra za

10.15 Da se naje`i{

10.45 Skrivena kamera

10.50 Siti kids

11.00 Alborada, serija

11.55 Vrijeme

12.00 Info top

12.10 Qubav, navika,

panika, serija

13.15 Sarajevo na liniji

13.20 Mejd in Bawa Luka

13.30 Skrivena kamera

13.35 Siti kids

13.50 Info top

14.00 Sretni qudi, serija

14.45 Skrivena kamera

15.00 Da se naje`i{

15.25 Sarajevo na liniji

15.30 Sportisimo

15.35 Mejd in Bawa Luka

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Idealne veze, serija

17.50 Sportisimo

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Sutra za

18.30 Mozgalice

19.00 Da se naje`i{

19.20 Mede, crtani film

20.00 Alborada, serija

20.50 Sretni qudi, serija

21.50 Zabraweni forum

00.00 Rat kod ku}e, film

2.00 Sarajevo na liniji

2.10 Mejd in Bawa Luka

2.20 Sportisimo

2.25 Siti

2.35 Gold ekspres

4.00 Pink xuboks

7.00 Jutarwi program

9.00 Korijeni

9.30 Muzi~ki vremeplov

10.00 Vijesti

10.05 Obrazovni program

10.30 Moda

11.00 Program za djecu

12.00 Vijesti

12.05 Koncert

13.30 Fokus

14.00 Vijesti

14.05 Kako Vlada odlu~uje?

14.50 Sat spot

15.29 Berza

15.30 Dnevnik 1

15.45 Mali koncert

16.00 Obrazovni program

16.30 Tv arhiv

17.00 Zvijezde i zvjezdice

18.00 Vijesti

18.05 Muzi~ki program

18.30 Ekologija

19.10 Ispeci pa reci

19.30 Dnevnik 2

20.05 Takt

20.30 Zapis

21.00 Vijesti

21.05 Dramski program

22.00 Art

22.10 Festivali

(Budva i Herceg Novi)

22.44 Berza

22.45 Dnevnik 3

23.05 Fan

23.20 Muzi~ki program

23.45 TV arhiv: Draga moja

Berta

0.15 Pono}ni koncert

1.40 TV Montenegro by satellite

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.45 [areni kuvar

10.55 Crtani film

11.30 Plej

11.40 Vremenko

11.55 Otvorena vrata,

serija

12.45 Pravoslavqe

13.30 Trend seter

14.25 Najboqe reklame

svijeta

15.15 TV Liberti

15.55 Telefakt

16.30 Mobile

16.40 Otvorena vrata,

serija

17.40 Vremenko

17.50 Super Bili, crtani

film

18.00 BEL dan

18.50 Crtani film

19.40 Mobile

19.55 [areni kuvar

20.05 Svijet prirode

20.55 Scena

22.00 22 ~asa

22.40 Pozori{te u ku}i,

serija

23.30 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.35 Top form

10.00 Stritbol

11.00 Otvorena vrata,

serija

12.00 Vijesti

12.05 Buntovnik iz Kejpa,

serija

13.00 Kviz plus

14.00 Sve za qubav, serija

15.00 Vijesti

15.10 Zemqa izvor `ivota

16.10 Muzika

16.25 Mobile

16.35 Plej

17.00 Doboj danas

18.00 Stritbol

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Sve za qubav, serija

21.00 Time Out

22.00 Novosti K3

22.20 Scena

23.25 Ujak iz Amerike,

serija

10.00 Razglednica

10.50 Senke greha, serija

11.55 Naslovi

12.05 Budilnik

15.55 Telefakt

16.30 Upakovana nostalgija

17.50 Senke greha, serija

18.55 Telefakt

19.50 Zlatna `ica

20.00 Od bisera grana

21.15 BK Profil

22.40 Takvi kakvi smo

23.55 Telefakt

0.15 Lopta

0.20 Japi

0.30 Razglednica

1.00 Pre i posle

2.00 BK Profil

4.00 Takvi kakvi smo

5.10 Zlatna `ica

5.55 Budilnik

6.00 Knegiwa Anastazija,

srijeda

7.00 Dizawe

9.00 Dadiqa, serija

9.30 Darma i Greg, serija

10.00 Vesti B92

10.03 Izgubqeni svet,

serija

11.00 Vesti B92

11.03 Durasel istra`ivawa

12.00 Vesti B92

12.10 @ene fudbalera,

serija

13.00 Vesti B92

13.03 @ene fudbalera,

serija

14.00 Vesti B92

14.10 Darma i Greg, serija

14.35 Dadiqa, serija

15.05 Knegiwa Anastazija,

serija

16.00 Vesti B92

16.15 Top{op

16.30 Korak napred, serija

17.30 Elen, serija

18.00 Darma i Greg, serija

18.30 Vesti B92

19.00 Povratak [erloka

Holmsa, serija

20.00 Na granici mogu}eg,

serija

20.50 Loud & Clear: Roskilde

festival

21.00 Detektiv i devojka,

film

23.00 Vesti B92

23.30 Elen, serija

0.05 Loud & clear: Roskilde

festival

0.15 @ene fudbalera,

serija

1.55 Loud & clear: Roskilde

festival

2.05 MTV Adrija

5.50 Loud & clear: Roskilde

festival

6.55 Dobro jutro

9.15 Program za djecu

9.20 Mi{i}i, crtani

film

9.30 U divqini, serija

9.55 Marsupijanci

10.15 Evrokviz

11.05 Sasvim obi~an

septembar,

dok. program

11.30 Kulturno nasqe|e

12.05 Rawena du{a, serija

13.00 BHT vijesti

13.30 Vi{egrad

14.00 Dje~iji festivali

14.25 Mi{i}i, crtani

film

14.30 U divqini, serija

15.00 [kola engleskog

jezika

15.30 Sasvim obi~an

septembar,

dok. program

16.00 Kulturno nasqe|e

16.30 Rawena du{a, serija

17.25 In: Puls

18.25 Program za djecu

18.30 BH danas

19.00 BHT vijesti

19.30 Kiseqak

20.00 Dok. program

21.00 Moja porodica, serija

21.30 Bora~ko jezero,

dok. program

22.00 BHT vijesti

22.15 EP u stonom tenisu za

mlade

22.30 Epidemija, film

00.15 BHT vijesti

00.25 Mutant H, serija

1.10 In: Puls

2.10 Moja porodica, serija

7.45 @uta minuta

8.10 Transformers

Sajbertron, crtani

film

8.30 Princ iz Bel-Ejra,

serija

8.55 Pod istim krovom,

serija

9.25 Sam svoj majstor,

serija

9.55 Sawa, {ou

10.45 Ekskluziv

11.10 Moja ma}eha

je vanzemaqac, film

11.45 Vijesti

11.50 Film - nastavak

12.50 Ma~o mu{karci,

serija

13.45 Za~in `ivota, serija

14.45 [kolske tajne, serija

8.00 Vijesti

6.05 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.35 Otvorena vrata,

serija

9.15 Insekti

9.35 Nesta{ni duhovi,

crtani film

10.00 Vijesti

10.10 Pri~e sa ostrva

10.40 Zapawuju}e

10.45 Stars

11.00 Gimnazijalci,

serija

11.35 Surova istina,

serija

12.00 Vijesti

12.15 Pod suncem

Sen Tropea, serija

13.05 ^arolija, serija

14.00 Vijesti

14.05 Aktiva

14.30 Dok. program

15.00 Saga

o Mekgregorovima,

serija

15.45 Pri~e iz Br~kog

16.00 Reporta`a

16.30 Srpska danas

17.05 Pod suncem

Sen Tropea, serija

18.00 Nodi, crtani film

18.20 Gimnazijalci, serija

18.45 Stars

19.00 Surova istina,

serija

19.30 Dnevnik

20.05 Turizam plus

20.45 Pe~at

21.40 ^arolija, serija

22.30 Info profil

22.55 Sport

23.00 Saga

o Mekgregorovima,

serija

23.45 Mjesto zlo~ina,

serija

00.30 Muzika

Xeremi Kolijer je ratni veteran koji se vratio

ku}i i koji poku{ava da se izbori sa sje}awima iz

rata koja ga sve vrijeme progone. Zbog toga je u

sukobu i sa porodicom, koja ne mo`e da shvati kroz

{ta je sve on pro{ao. Xeremijevi sukobi sa porod-

icom eskaliraju na praznik Dana zahvalnosti kada

se sve otme kontroli i gorka istina biva otkrive-

na... - film je nominovan 1998. za tri presti`ne

filmske nagrade - Alma awards.Uloge: Emilio Estavez, Martin [in, Keti Bejts ¥

Filmski rediteq (kojeg igra Lars von Trir) i sce-

narista (kojeg glumi Nils ørsel - stvarni scenar-

ista filma "Epidemija#) zbog gre{ke u kompjuteru

ostaju bez scenarija koji su pisali osamnaest mjese-

ci. Oni po~iwu da pi{u novi scenario o epidemi-

ji koja se {iriti cijelim svijetom, ne primje}uju}i

stvarnu epidemiju koja se {iri svuda oko wih. ¥

Nakon {to je doktorirao isto~ne filozofije

na wujor{kom univerzitetu, odva`ni Dalton

po~iwe da radi kao izbaciva~ u prob-

lemati~nom no}nom klubu. U nekoliko sed-

mica, Dalton oslobodi bar od grubijana koji

su uni{tavali klub, te zapo~ne vezu sa zgod-

nom doktorkom. Kada Dalton izbaci tipa ko-

ji radi za Breda Veslija, jednog od {efova

podzemqa, ovaj ga poku{a pridobiti me|u svoje qude, ali ne uspije. Ta-

da sazna da je wegova biv{a djevojka s Daltonom i kune se na krvavu

osvetu.

Uloge: Patrik Svejzi, Keli Lin~, Ben Gazara ¥

Stiven Milis, udovac i ekscentri~ni

nau~nik, gre{kom oda{iqe sna`an snop en-

ergije u drugu galaksiju. Kao odgovor na we-

gov potez, na Zemqu sti`e vanzemaqka koja

preuzima oblik prekrasne `ene. Qudske

navike i pravila woj su potpuno nepoznati

pa ve} pri dolasku odluta na zabavu gdje gric-

ka opu{ke cigareta. Iako je wen jedini za-

datak na Zemqi da uvjeri Stivena da nas-

tavi sa svojim eksperimentima, ona se za-

qubquje u wega i zavoli wegovu k}erku.

Uloge: Den Ajkrojd, Kim Besinxer ¥

Ovu nadrealnu, povremeno mra~no komi~nu,

polubiografsku pri~u o glumici koja otkri-

va tamne strane industrije zabave, re`irala

je Azija Ar|ento, k}erka ~uvenog italijan-

skog rediteqa Darija Ar|enta. Ona glumi

svoj alter ego, popularnu italijansku glu-

micu Anu Batistu. Pri~aju}i o eroti~noj

Ani i wenim avanturama, Ar|ento nas uvla~i

u svijet nasiqa, seksa, droge i rokenrola.

Mlada Ana Batista kre}e na putovawe

Evropom i Azijom da bi se oslobodila svog

dje~a~kog imixa i postala istinski umjet-

nik. Ciq joj je da napi{e scenario i re`ira

film o sebi, film koji }e se zvati "Skar-

letna diva#. Iz Rima gdje je radila, odlazi u

Pariz. Tamo je wena najboqa prijateqica Veronika. Ana saznaje da je

Veronika u izopa~enoj vezi sa jednim ~ovjekom. U Los An|elesu, Anin

sastanak sa filmskim producentom se pretvara u skandal i sva|u sa

agentom. Osim toga, ona se zaqubquje u rok zvijezdu koja }e je isko-

ristiti i napustiti... ¥

Akcioni ratni film. Hongkong, 1967. Ben,

Frenk i Tom su nerazdvojni prijateqi ko-

ji bezbri`no provode svoju mladost, dru`e

se s djevojkama i povremeno sukobqavaju s

momcima iz susjednih ~etvrti. Zbog siro-

ma{tva i besperspektivnosti sve ~e{}e

razmi{qaju o napu{tawu Hongkonga u po-

trazi za boqom budu}no{}u. Na dan Ben-

ove svadbe, Frenka su pretukli ~lanovi

jedne bande, a iste ve~eri Ben i on oti{li

su im se osvetiti. U `aru borbe ubili su

vo|u bande, a tada vi{e nisu imali izbo-

ra i morali su napustiti Hongkong. Do-

biv{i ponudu da prodaju po{iqku {ver-

covane robe nekom gangsteru u Sajgonu,

momci su se zajedno s Tomom uputili u Vi-

jetnam. Ali, tamo je vrlo brzo sve krenu-

lo po zlu.

Uloge: Toni Leung, Xeki ^eng, Vejz Li, Sajmon Jam ¥

Kriminalisti~ki film. Udru`ewe Sig-

ma okupqa qude s najvi{im koeficijen-

tom inteligencije, isti~u}i obavezu svo-

jih ~lanova da poma`u okolini kad god

mogu. Me|utim, jedan od ~lanova

udru`ewa, Oliver Brant, potkrada svo-

je klijente, {to izazove ogor~ewe we-

govog poslovnog partnera Bertija Hejst-

ingsa. Kako Berti namjerava raskrinkati

pokvarenog partnera, Oliver ga odlu~i

ubiti osmisliv{i naoko savr{en plan

ubistva i svoj alibi. Iako Oliver svoj

plan ubrzo provede u djelo, policijski

poru~nik Kolumbo koji preuzme slu~aj

odmah posumwa da ne{to nije u redu... ¥

Ku}a na putu 21.00NOVA

Rat kod ku}e00.00PINK BH

Epidemija22.30BHT 1

Inspektor Kolumbo: Zbogom genijalnom ubici12.30HRT 2

Moja ma}eha je vanzemaqac11.10RTL

Skarletna diva0.15RTS 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

~etvrtak, 27. jul 2006.PROGRAM

30

Pucaw u glavu22.20HRT 1

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Page 31: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

15.35 Princ iz Bel-Ejra,

serija

15.55 Pod istim krovom,

serija

16.25 Sam svoj majstor,

serija

16.55 Bra~ne vode, serija

17.20 Rozan, serija

17.50 Sawa, {ou

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.35 @uta minuta

20.05 Sjever i Jug, serija

21.05 Mijewam `enu

22.15 Incident na Long

Ajlendu, film

23.50 Nestali, serija

00.40 Vijesti

00.55 CSI: Wujork, serija

7.03 Siti

7.17 Mozgalice

7.55 Luna, serija

8.45 Top {op

9.00 Tele kviz

9.54 Simpsonovi, serija

10.27 Smolvil, serija

11.22 Bravo {ou

12.59 Tele kviz

13.36 Po~etni udarac, film

15.21 Simpsonovi, serija

15.55 Info top

16.00 Sportisimo

16.03 Vila Marija, serija

17.00 Oluja strasti, serija

19.15 Da se naje`i{

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Slomqeno srce, serija

20.57 Sve za qubav

22.30 Lete}i start

23.30 Galipoqe, film

1.30 Oblik stvari, film

4.00 Ku}a nade, film

6.00 Vesti

6.05 Jutarwi program

8.00 Jutarwi dnevnik

8.15 Jutarwi program

9.00 Vesti

9.07 U zdravom telu, r.

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica, kviz, r.

10.00 Vesti

10.05 Karavan: Prijepoqe,

dok. program

10.36 Sasvim prirodno:

Supovi, 1. deo,

reporta`a, r.

11.03 Vesti

11.05 Operativci,

engleska serija, r.

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe

na putevima, info

12.30 Kuvati srcem

12.45 ^ikago bolnica,

ameri~ka serija

13.30 U ime zakona,

TV serija

14.00 Vesti

14.05 Qubav na seoski na~in:

Miraz, tv serija

15.00 Vesti

16.00 Vesti

16.03 Sre}ni qudi,

tv serija, r.

17.00 Dnevnik TVNS

17.20 Vreme, stawe

na putevima, info

17.25 [ta radite, bre

17.40 Beogradska hronika

18.25 Evronet, info

18.32 Ju-Gi-Oh

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme,

stawe na putevima,

info

19.30 Dnevnik

20.00 Sre}ni qudi,

tv serija

21.00 Gra|anin iks, ameri~ki

film

23.00 Vesti

23.05 Operativci, engleska

serija

0.00 Dnevnik

0.15 Skarletna diva,

italijanski film

2.00 Vesti

2.03 @ivot i standardi, r.

2.30 Danas i sutra

2.45 UNHCR-povratak:

Kosovo, r.

3.15 UNHCR-vreme odluke:

Bosna i Hrvatska, r.

3.45 Karavan: Prijepoqe,

dok. pr., r.

4.16 Sasvim prirodno:

Supovi, 1. deo,

reporta`a, r.

4.45 ^ikago bolnica,

ameri~ka serija, r.

5.40 TV prodaja

5.50 Verski kalendar

6.02 U zdravom telu

6.15 Koncert za dobro jutro:

Gala ve~e povodom 50

godina

Evrovizije

7.00 Kuvati srcem

7.15 Verski kalendar

7.25 E du}an

7.30 Datum, dokumentarni

program

7.35 Ju-Gi-Oh, animirana

serija, r.

8.00 Ba{tenski patuqak,

strana animirana

serija, r.

8.12 Pitomi zveriwak,

strana animirana

serija, r.

8.25 Fudbal: Koka kola

derbi, sportski

program, r.

9.00 Trezor: Ispuweno

obe}awe; U poseti

Var{avi, 1972.

10.00 Mumija, strana

animirana serija

10.22 Datum, dokumentarni

program

10.31 Prekomorske legende -

Ajkulino peraje

10.55 Eko menaxer:

Ekologija i klima

11.24 Mali pojmovnik

gra|anskog dru{tva:

Interkulturalnost -

Lider, nau~ni program

11.36 Posle {kole: Pjer iz

Belgije

11.49 E du}an,

op{teobrazovni

program

12.00 Koncert N. Raduovi}a.

\avoqi triler

12.30 Pri~e iz Nema~ke,

sportski program, r.

13.00 Rak je pobediv,

emisija iz ekologije

13.30 Misterije KGB: ^ovek

bez lica, strana dok.

serija, r.

14.00 Dvostruko obe{te}ewe,

ameri~ki film

15.50 Verski kalendar

E du}an,

op{teobrazovni

program

16.00 Ovo je Srbija

17.00 Ni{vil xez festival:

Vesna Petkovi},

kvintet

17.30 Superheroji sa ostrva

snova

18.00 Boja mraka: An|eli sa

predumi{qajem, doku

mentarna serija, r.

18.55 Ba{tenski patuqak

Gordon, strana

animirana serija

19.07 Pitomi zveriwak,

strana animirana

serija

19.20 Laku no}, deco

19.30 Stereo

20.00 Gr~ki heroji: Odisej,

strana obrazovna

serija

20.50 Datum, dokumentarni

program

21.00 @ivot i standardi

21.25 Danas i sutra

21.40 E du}an,

op{teobrazovni

program

21.45 Verski kalendar

22.00 Manastir sveti

arhangeli - Prizren,

dokumentarni program

22.30 Kontekst 21, nau~ni

program

23.00 Misterije KGB:

Briselski topaz, strana

dokumentarna serija

23.30 Pri~e iz Nema~ke,

sportski program

0.00 Nevidqivi ~ovek,

ameri~ka serija

0.45 Dvostruko obe{te}ewe,

ameri~ki film, r.

2.35 Trezor: Ispuweno

obe}awe; U poseti

Var{avi, 1972.

3.35 Gr~ki heroji. Odisej,

strana obrazovna

serija, r.

4.25 Manastir sveti

arhangeli - Prizren,

dokumentarni

program, r.

5.00 Misterije KGB.

Briselski topaz, strana

dokumentarna serija

5.35 Stereo, r.

8.08 Hikarijan, crtani

film

8.30 Pauer Renxeri, serija

8.55 Svi vole Rejmonda,

serija

9.20 Rebeka, serija

10.10 Bjuti centar, serija

11.55 Vip DJ

12.35 [aqivi ku}ni video

13.15 Policajci s pla`e,

serija

14.05 Sajnfeld, serija

14.35 Svi vole Rejmonda,

serija

15.10 @ivot na jezeru,

serija

15.40 Vrtlareva k}i, serija

16.40 Rebeka, serija

17.30 Vijesti

17.35 Vjuti centar, serija

19.15 Dnevnik

20.00 Na{a mala klinika,

serija

21.00 Ku}a na putu, film

22.55 Vijesti Nove TV

23.05 Kevin Hil, serija

23.55 Sajnfeld, serija

00.20 Posqedwi poqubac,

film

2.15 Serija

2.35 Zuhra {ou

3.40 Taksista, serija

4.25 Dnevnik

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.05 ^arolija, serija

9.55 Vijesti

10.05 Inspektor Reks,

serija

11.05 Priroda u velikim

razmjerima

12.00 Dnevnik

12.30 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.20 Opra {ou

14.00 Vijesti

14.15 Ar~erova

pustolovina, film

16.00 Vijesti

16.15 Dva i po ~ovjeka,

serija

16.40 Vila "Marija#, serija

17.30 Hrvatska danas

17.55 Bitange i princeze,

serija

18.35 Malo misto

19.30 Dnevnik

20.10 ^arolija, serija

21.05 Kratki susreti

22.00 Vijesti

22.20 Pucaw u glavu, film

00.40 Na pola puta, film

2.30 Dva i po ~ovjeka,

serija

2.55 Wujor{ki plavci,

serija

3.40 [pijunke, serija

4.25 Opra {ou

5.05 Kratki susreti

5.55 Protiv vjetra i oluje,

serija

8.40 Teletabis

9.05 Princ Valijant,

crtani film

9.30 @utokqunac

10.25 Vremenski putnici,

serija

10.55 @ivot pred nama,

serija

11.45 [pijunke, serija

12.30 Zbogom genijalnom

ubici, film

13.45 Serije

14.10 Mu}ke, serija

14.45 M.A.S.H., serija

15.15 Vijesti za gluve

15.30 Gilmorice, serija

16.20 Serija

17.00 Globalno sijelo

17.30 Dvoboj vrtlara

17.55 Lov na antikvitete

18.25 Genijalci

19.00 Tenis ATP

21.05 Ve~erwa {kola

21.40 Prikra}eni, serija

22.10 Wujor{ki plavci,

serija

23.00 Crna Guja, serija

23.35 Vijesti

23.45 24, serija

00.30 To je kao ono, serija

00.55 Oz, serija

1.50 Vijesti

1.55 Tenis ATP

7.05 Top {op

7.25 Najava dje~ijeg

programa

7.30 Harvi Tun

7.50 Teletabisi

8.10 Kri`i}-kru`i}

8.20 Pokemoni

8.40 Memori kviz

8.50 Ju-Gi-Oh

9.10 Mala {kola

9.25 Ju-Gi-Oh

9.50 Vijesti za djecu

9.55 Telesvijet

10.10 ^udesni svijet faune,

serija

11.00 Buntovnici, serija

11.55 TV info

12.05 Osveta, serija

13.00 Ku}e slavnih, serija

13.25 Pen i Teler, serija

14.00 Dvornikovi

14.45 Top {op

15.05 Alter medija

- cijena dana

15.10 Telesvijet

15.25 Buntovnici, serija

16.25 Ekspres TV

16.50 TV info

17.00 Sawa

18.00 Osveta sapunica

18.55 Tv info

19.05 Hej Music20.00 Telering

21.00 Mjesto zlo~ina, serija

22.00 Vrana 2, film

23.45 Saut Park, serija

0.10 Divqi cvijet, film

2.00 Mjesto zlo~ina, serija

2.50 Telering

3.50 Glas Amerike

8.30 Motosport, 9.00 Atletika, 10.00 Plivawe: EP u Budimpe{ti, 11.30

Fudbal: U 19 EP: Prvo polufinale, 13.00 Atletika: Helsinki: IAAF Gran

pri, 14.30 Bilijar: Me|unarodni turnir u Las Vegasu, 16.00 Hokej na travi

(M): Wema~ka - Holandija, 17.30 Watts magazin, 18.00 Hokej na travi (M):

Pakistan - [panija, 19.30 Boks, 21.30 Bilijar: Me|unarodni turnir u Las

Vegasu, 0.00 Borila~ki sportovi: Brazil - Evropa

6.00 Fudbal: Projsen Minster - Hamburger SV, 8.00 Reklamni spotovi, 8.30

DSF reporta`a, 9.00 Poker, 11.00 Reklamni spotovi, 13.30 In Live, 14.30 DSF

sportski kviz, 17.45 Motobajk, 18.15 Biciklizam: Trka u Majrhofenu, 20.00

Pikado: Blekpul: World Matchplay, 22.00 Golf: Turnir u Hamburgu, 22.45

DSF sportski kviz, 0.00 Sportski klipovi

6.00 Uhoda, 8.00 Nadmetawe na smetqi{tu: Tenkovi, 9.00 Okrutna priroda:

Okrutno oru`je, 10.00 Natprirodne ma{ine: Mo} pedala, 11.00 Ameri~ki

~oper, 12.00 Uhoda, 14.00 Nadmetawe na smetqi{tu: Tenkovi, 15.00 Pamet-

wakovi}, 16.00 Vo`we: Razjareni bik, 18.00 Natprirodne ma{ine: Sudar au-

ta, 20.00 Ameri~ki ~oper, 21.00 Kako je napravqeno, 21.30 Kako je napravqeno,

22.00 Ameri~ki hotroud, 23.00 Svjetsko rastavqawe motora, 0.00 Tu`ioci:

Ubica iz restorana brze hrane, 1.00 Najve}i: Sportski automobili, 2.00

Vo`we: Dominator, 3.00 Okrutna priroda: Okrutna porodica, 4.00 Nat-

prirodne ma{ine: Sudar auta, 5.00 Ameri~ki ~oper

6.00 Stranac u gradu, 7.45 Poplava: Divqawe rijeke, 9.30 Medaqon, 11.15 Po-

traga i spasavawe u Sijerama, 12.15 Posejdonova avantura, 14.00 Stranac u

gradu, 15.45 Ed, 16.45 Potraga i spasavawe u Sijerama, 17.30 Medaqon, 19.15

Ed, 20.15 Posejdonova avantura, 22.00 Odred, 23.00 Kardinalna gre{ka, 0.45

Crna lisica: Cijena mira, 2.30 Kardinalna gre{ka, 4.15 Nikad je nemoj

pustiti

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff Girls,7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo, 8.30 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly Dog, 9.30 Ed, Edd'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35 Johnny Bravo, 11.00Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am Weasel, 12.15 Time Squad, 12.40Codename: Kids Next Door, 13.05 Johnny Bravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55King Arthur's Disasters, 14.20 Codename: Kids Next Door, 14.45 Foster's HomeFor Imaginary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of Ju-niper Lee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The Power-puff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05Samurai Jack, 18.30 Foster's Home For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Lab-oratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids NextDoor, 20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dexter's Laboratory

6.00 Kickstart, 7.00 Kickstart, 7.50 Pure Adria, 8.00 Breakfast Club, 9.00 Hot, 9.30Music Non Stop, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 Dfc, 12.00 Music NonStop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non Stop, 14.00 Festival Report, 15.00 PureAdria Music, 15.30 Party Zone, 16.00 Music Non Stop, 17.30 MTV Exit ParallelLives Long Movie, 18.00 Pure Adria, 18.05 Lick Shots, 19.00 New, 19.30 MTVExit Parallel Lives Long Movie, 20.00 Pure Adria, 20.05 Music Non Stop, 20.30Doza, 21.00 MTV Exit Parallel Lives Long Movie, 21.30 Making the Video: FallOut Boy, 22.00 Making The Band 2, 22.30 Making The Band 2, 23.00 Alterna-tive Nation, 0.00 VJ Afterhours

7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 8.05 Teletr-

govina, 8.10 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no u 9, 9.30 Moje dijete, 10.00 Poro-

di~ni sud, 11.00 Uredimo svoja 4 zida, 11.30 Na{ prvi zajedni~ki stan, 12.00

Ta~no u 12, 13.00 Oliver Gajsen {ou, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud,

16.00 Sud za maloqetnike, 17.00 Uredimo svoja 4 zida, 17.30 Me|u nama, ser-

ija, 18.00 Regionalne vijesti, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Ek-

sploziv, 19.40 Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 20.15 Kobra 11, serija,

21.15 Medikopter 117, serija, 22.15 Stra`ar, serija, 23.15 Zakon i red, ser-

ija, 0.00 No}ne vijesti, 0.45 Mjesto zlo~ina: Majami, serija, 1.25 Zlatna

palata, serija, 2.20 Oliver Gajsen {ou, 3.10 No}ne vijesti, 3.40 Kupovina

u`ivo, 4.40 Zlatna palata, serija, 5.10 Zakon i red, serija

6.00 Girasoles Para Lucia, 6.55 Sabor A Ti, 7.50 El amor las vuelve locas, 8.45El amor las vuelve locas, 9.40 Sabor A Ti, 10.30 La Mujer De Lorenzo, 11.25 En-amorada, 12.20 Cuando Hay Pasion, 13.10 El Pais De Las Mujeres, 14.05 Calypso,15.00 El amor las vuelve locas, 15.55 La Mujer De Lorenzo, 16.45 La Mujer DeLorenzo, 17.40 El Amor No Es Como Lo Pintan, 18.35 Girasoles Para Lucia, 19.30Sabor A Ti, 20.20 Maria Rosa Buscame Una Esposa, 21.10 Guerra De Mujeres,22.05 La Mujer De Lorenzo, 23.00 El amor las vuelve locas, 23.55 Calypso, 0.50Cuando Hay Pasion, 1.40 Sabor A Ti, 2.35 La Mujer De Lorenzo, 3.30 El AmorNo Es Como Lo Pintan, 4.20 Cuando Hay Pasion, 5.10 Girasoles Para Lucia

21.00 Get Carter (1971), 22.55 Michale Caine on Get Carter - Little Off Set, 23.30Once a Thief (1965), 1.15 High Society (1956), 3.00 The Canterville Ghost (1944),4.35 The Wind (1928)

6.00 Megastrukture: Aerodrom Kansai, 7.00 Istra`ivawe Zemqe: Napad as-

teroida, 8.00 Trijumf `ivota: Pobjedni~ke ekipe, 9.00 Borba arkti~kih di-

vova, 10.00 Opasni susreti: Brlog opasnosti, 11.00 Sekunda do katastrofe:

Pentagon 9/11, 12.00 Istra`ivawe Zemqe: Superpotresi, 13.00 Trijumf

`ivota: Pobjedni~ke ekipe, 14.00 Borba arkti~kih divova, 15.00 Opasni sus-

reti: Brlog opasnosti, 16.00 Potpuno divqi, 16.30 Lovci na zmije: Tajpanova

vladavina strave, 17.00 Stvoreni za ubijawe: Ma~ka, 18.00 Dan D: Audi i

ma{ine, 19.00 Trijumf `ivota: Pobjedni~ke ekipe, 20.00 Istra`ivawe

Zemqe: Napad morskog psa, 21.00 Stvoreni za ubijawe: Nevidqive ubice,

22.00 Seks divqih `ivotiwa: Svingeri, 23.00 Interpol istra`uje: Izlaze}e

sunce, 0.00 Stvoreni za ubijawe: Nevidqive ubice, 1.00 Seks divqih `iv-

otiwa: Svingeri, 2.00 Dan D: Qudi i ma{ine, 3.00 Seks divqih `ivotiwa:

Svingeri, 4.00 Interpol istra`uje: Izlaze}e sunce, 5.00 Stvoreni za ubi-

jawe: Nevidqive ubice

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Za svakog po ne{to

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Oaza

21.00 Najsvjetlije stranice

umjetni~ke muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Aktuelna doma}a

zabavna muzika

23.00 Noviteti strane

produkcije

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Studiorum (r)

1.00 Muzi~ka program

2.00 Muzi~ki program

3.00 Najsvjetlije stranice

umjetni~ke muzike

(r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija

narodne muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90,9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a- 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

~etvrtak, 27. jul 2006. PROGRAM

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

Page 32: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

DE@URNA STRANA

POVODOM 63. godi{wice izla`ewa lista "Glas Srpske#,

i wegove pune afirmacije, ~estitke i zahvalnost svim za-

poslenim.

Petar Pero Bawac

¹ ¹ ¹

POVODOM 63. ro|endana "Glasa Srpske#, sve najbo-

qe u budu}em radu `eli dopisnik iz Han Pijeska,

Slavi{a Pejanovi}

¹ ¹ ¹

PO[TOVANI gospodine Mari}u,

Vama i Va{im saradnicima upu}ujemo iskrene ~estit-

ke povodom 63. godi{wice od izlaska prvog broja "Glasa#,

sa `eqom da uspijete u namjerama da se {to vi{e pribli-

`ite ~itaocima {irom Republike Srpske i postanete i

ostanete "narodna novina# u punom smislu tih rije~i, a na

op{te zadovoqstvo svih gra|ana Republike Srpske.

Na~elnik op{tine Pale

Slobodan Savi}

^ESTITKE POVODOM 63. RO\ENDANA

"GLASA SRPSKE"

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Tokom dana prete`no sun~ano, toplo i sparno. Krajem dana

i tokom no}i na sjeverozapadu se o~ekuje postepen porast obla~nos-

ti uz ki{u mjestimi~no i lokalne pquskove sa grmqavinom. Vje-

tar slab, promjenqiv. Jutarwa temperatura vazduha od 14 do 24,

a najvi{a dnevna od 28 do 38 stepeni Celzijusa. ¥

RIJE^ dana

- U na{oj dr`avi najve}i standard

imaju ku}ni qubimci.

Bojin Gligori}

CARSKI KOMADI]I- 5 jaja

- 80 g {e}era

- 250 g bra{na

- 2 dl mlijeka

- 60 g maslaca

- 100 g gro`|ica

- mast za pr`ewe

- kora od limuna i so

@umawke tu~emo sa {e}erom dok se

ne zapjene pa im onda pomalo doda-

jemo mlijeko, rastopqeni maslac, so

i limunovu koru, a na kraju tu~eni

bjelawak i poparene gro`|ice. Tijesto ulijemo u tavu,

otprilike 1 cm debqine, na puno vru}e masti i ostavi-

mo da se neko vrijeme pr`i. Potom ga rastrgamo na sitne

komade i pr`imo sa obje strane dok ne postanu zlatno

`uti. Serviramo na tawir i pospemo {e}erom u prahu.

ZANIMQIVOST: U Austriji, Ju`noj Wema~koj i ̂ e{koj ko-

madi}i su predstavqeni kao jelo pe~no u tavi od malenih

komadi}a tijesta napravqenih od mase za pala~inke.

Ina~e, ovaj specijalitet prate mnoge legende. Tako se, na

primjer sa~uvala istorija o Frawi Josipu kada je jedne

prilike bio u lovu, odvojio se od pratilaca i nesre}om

pao sa kowa. Dok je lutao {umom ugledao je jednu kolibu

i u{ao u wu. Unutra je zatekao staricu kako pravi

pala~inke. Po{to je ve} bio ogladnio zatra`io je da

jede. Kako starici nisu ba{ uspjele pala~inke ona ih je

iskidala i postula {e}erom. Car ih pojeo u slast, a jelu

nije dopustio da padne u zaborav ve} ih je nazvao carskim

komadi}ima koji su se do danas zadr`ali na menijima

{irom svijeta.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!!

ISTO^NO SARAJEVO -

Aktuelna pitawa iz oblasti

zadrugarstva i poqoprivrede

bila su tema ju~era{weg razgo-

vora izme|u ministra poqo-

privrede, {umarstva i vodo-

privrede u Vladi Republike

Srpske Slavena Peki}a i pred-

stavnika Op{te zemqoradni~-

ke zadruge "Saradwa# iz Is-

to~nog Sarajeva.

- Iskoristio sam ovu pri-

liku da upoznam zadrugare sa

aktuelnim de{avawima oko

usvajawa novog seta zakona ve-

zanih za poqoprivredu, a naro-

~ito za strategiju wenog razvo-

ja. Nisam zadovoqan radom Za-

dru`nog saveza. U direktnim

kontaktima poku{avam da sa-

znam sve probleme sa kojima se

susre}u zadruge i kako bi se

oni eventualno mogli rije{i-

ti - kazao je ministar Peki}.

On je istakao da je Mini-

starstvo u mogu}nosti da sred-

stvima koja su planirana u ovo-

godi{wem buxetu, umnogome

pomogne raz-

voj zadrugar-

stva.

- Qudi ~e-

sto nisu upo-

znati sa svo-

jim pravima i

mogu}nosti-

ma, a tu bi

kqu~nu ulogu

trebale ima-

ti zadruge.

One treba pr-

oizvo|a~ima

da objasne i

preciziraju

na koje pod-

sticaje imaju

pravo i kako

mogu da ih

i s k o r i s t e .

Projekte koji

dolaze sa ovog

podru~ja Mi-

nistarstvo }e podr`ati, uz

uva`avawe stava Vlade da se

mnogo vi{e pa`we, nego do

sada, treba pokloniti isto~-

nom i ju`nom

dijelu Repu-

blike Srp-

ske - istakao

je Peki}.

Zadruga-

ri su upozna-

ti i sa mode-

lima subven-

cija za budu}-

nost. Naime,

materijalni

osnov je de-

finisan tako

da }e u po~et-

ku najmawe

{est odsto iz

republi~kog

buxeta biti

izdvojeno za

subvencira-

we poqopri-

vrede.

- To je 20

miliona maraka vi{e nego ove

godine, a ove godine imamo os-

am miliona vi{e nego pro{le.

Ovako jasan iskorak pokazuje

da kroz sprovo|ewe strategije

razvoja poqoprivrede plani-

ramo da podignemo poqopri-

vrednu proizvodwu na visok ni-

vo - rekao je ministar Peki} i

dodao da }e, ako sve bude kako

je planirano, za tri godine, za

ovu namjenu iz buxeta Srpske

biti izdvojeno osam odsto.

Direktor Zadruge "Sarad-

wa# Nedeqko Pandurevi} upo-

znao je ministra Peki}a sa pro-

jektima koje je zadruga uputila

prema Ministarstvu, a koji

jo{ uvijek nisu rije{eni. Od

ministra je dobio obe}awe da

}e Vlada sigurno finansirati

jedan dio wih, a to bi, o~ekuje

se, trebalo pozitivno da se od-

razi na daqi razvoj poqopri-

vrede na ovom podru~ju.

¥ V. BUGARIN

MINISTAR PEKI] U POSJETI ZADRUGARIMA IZ ISTO^NOG SARAJEVA

SUBVENCIJE PODI@U

POQOPRIVREDU Iskoristio sam priliku da upoznam zadrugare

sa aktuelnim de{avawima oko usvajawa novog seta

zakona vezanih za poqoprivredu. Nisam zadovoqan

radom zadru`nog saveza, rekao Slaven Peki}

NOVO

MINISTARSTVO

Povodom najavqenog for-

mirawa ministarstva poqo-

privrede i ruralnog razvoja

na nivou BiH, ministar po-

qoprivrede, {umarstva i vo-

doprivrede Republike Srp-

ske Slaven Peki} je nagla-

sio da u Srpskoj postoji sa-

glasnost kada je rije~ o for-

mirawu ovog ministarstva.

On je podsjetio da postoji

problem koji se odnosi na Us-

tav BiH, ali da to treba da

rije{i Parlamentarna skup-

{tina BiH.

\Slaven Peki}:

Kqu~na uloga zadruga

SARAJEVO - Budu}i da

Upravni odbor Direkcije za

reformu policije nije mogao

u planiranom roku da predlo-

`i plan o strukturi policij-

skih snaga na dr`avnom i lo-

kalnom nivou, ju~e je usvojio

revidirani plan po kome su

rokovi za taj zadatak odgo|e-

ni do kraja novembra.

Ju~e je imenovan i novi

predsjedavaju}i Upravnog od-

bora, i umjesto Srbina, ovu

funkciju je prihvatio Bo-

{wak Himzo Selimovi}.

- Prema principu rotaci-

je, mjesto predsjedavaju}eg je

trebalo sada da pripadne Sr-

binu, a kako niko iz reda srp-

skog naroda nije htio da pri-

hvati tu funkciju, svoje mje-

sto sam, ipak sa olak{awem,

predao Bo{waku Himzi Se-

limovi}u - izjavio je doju~e-

ra{wi predsjedavaju}i Uprav-

nog odbora Direkcije za re-

formu policije BiH Hrvat

Vinko Duman~i}.

Predstavnik Republike

Srpske u ovom tijelu, direk-

tor policije Srpske Uro{

Pena, koji je i ju~e prisustvo-

vao sjednici u svojstvu posma-

tra~a, ponovio je da je Spo-

razum o rekonstrukciji poli-

cijskih struktura koji su

usvojile sve parlamentarne

skup{tine u BiH, pa i Narod-

na skup{tina Republike Srp-

ske dovoqan okvir da se mo-

`e uspostaviti jedinstvena

policijska struktura na ni-

vou BiH sa jedinstvenim zako-

nodavstvom i buxetom.

- Me|utim, odlukom Savje-

ta ministara prekr{en je spo-

razum, nema konsenzusa i od-

lu~uje se ve}inom. Direkcija

za reformu policije ne mo`e

o~ekivati uspje{nu reformu

u kojoj se ne po{tuje Spora-

zum i u kojoj se odluke dono-

se preglasavawem. Zbog toga

su predstavnici Srpske u Di-

rekciji za reformu policije

u statusu posmatra~a - obja-

snio je Pena.

On je dodao da reformu

policije i rad Direkcije

treba vratiti u okvire spo-

razuma.

- Svi se pozivaju na ustav

i zakon, a kada Republika

Srpska ne{to predlo`i, on-

da svi bje`e od toga. Na sjed-

nicama Direkcije se donose

prijedlozi koji su u suprotno-

sti sa Ustavom. Radimo na to-

me da se ustav mijewa i to bi

trebalo da bude osnov za re-

konstrukciju policije. Ako

ne do|e do promjene ustavnih

rje{ewa, nema ni rekonstruk-

cije policije i nema ustava -

kazao je Pena podsje}aju}i da

jedna od ta~aka Sporazuma ka-

`e da }e se rekonstrukcija

policije izvr{iti u skladu

sa Ustavom BiH i ustavima

entiteta, te da se prema spo-

razumu ne mo`e dirati u nad-

le`nosti bilo koje institu-

cije izvan policije.

- Ovakvim na~inom rada

dira se u nadle`nosti ne sa-

mo Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske, nego i parla-

mentarnih skup{tina u BiH,

nadle`nosti izvr{nih vla-

sti, odnosno vlada, pa ~ak i u

nadle`nosti predsjednika jed-

nog i drugog entiteta - zakqu-

~io je Uro{ Pena. ¥

IZABRAN NOVI PREDSJEDAVAJU]I UPRAVNOG

ODBORA DIREKCIJE ZA REFORMU POLICIJE

Selimovi} umjesto

Duman~i}a

BEOGRAD - Politi~ki

analiti~ar Slobodan Antoni}

izjavio je ju~e da bi nezavisnost

Kosova otvorila pitawe i ne-

zavisnosti drugih dr`ava, kao

i `estoke politi~ke procese

na Balkanu.

- Nezavisnost Kosova ne}e

dovesti do stabilnosti regio-

na, ve} }e to biti okida~ za ne-

stabilnost i primjer drugim

dr`avama da po|u kosovskim

primjerom - rekao je Antoni}

novinarima u Me|unarodnom

pres-centru Tanjuga, prenose

agencije.

On je precizirao da }e pr-

vi kandidat za dobijawe nezavi-

snosti, ako ga Kosovo dobije,

biti Republika Srpska, ali ne-

}e biti jedina u tim nastoja-

wima.

- Me|unarodna zajednica gu-

ra proces pregovarawa ka jed-

nom jedinom rje{ewu, a to je

nezavisnost, a srpski pregova-

ra~ki tim da u pregovorima

krene od tog rje{ewa - istakao

je Antoni}.

Komentari{u}i stav zapa-

da da srpska strana nije dovoq-

no fleksibilna, za razliku od

albanske, koja to jeste, Antoni}

je rekao da "nezavisnost Koso-

va nije stvar fleksibilnosti,

ve} politi~ke realnosti u ko-

joj srpski politi~ari ne mogu

da u~ine da ve}ina stanovni-

{tva u Srbiji bude za nezavi-

snost#. ¥

POLITI^KI ANALITI^AR SLOBODAN ANTONI]

O MOGU]OJ NEZAVISNOSTI KOSOVA

Srpska sqede}i kandidat

^AJNI^E - Na~elnik op-

{tine ^ajni~e Vuka{in Tadi}

raspisao je javni poziv kojim se

pozivaju svi ~ije je prijeratno

prebivali{te bilo na podru~-

ju ove op{tine da podnesu za-

htjeve za dodjelu novca radi ob-

nove ku}a.

Ukupna vrijednost projekta

je 211.901 marka. Zainteresova-

ni gra|ani, koji su do po~etka

ratnih zbivawa ̀ ivjeli na pod-

ru~ju ~ajni~ke op{tine, ima}e

priliku da podnesu neophodnu

dokumentaciju na adresu op{ti-

ne ^ajni~e, a o dodjeli sredsta-

va za obnovu ku}a odlu~iva}e op-

{tinska komisija. Projekat ob-

nove ku}a proistekao je iz Me-

moranduma o razumijevawu, ko-

ji je na~elnik ~ajni~ke op{ti-

ne potpisao sa Ministarstvom

za qudska prava i izbjeglice

BiH, Ministarstvom za izbje-

glice i raseqewa lica Republi-

ke Srpske, Vladom Br~ko di-

strikta i Fondom za povratak.

Prilikom dodjele pomo}i

za obnovu povratni~kih ku}a

koristi}e se kriterijumi iz

Uputstva o sprovo|ewu proce-

dura za izbor korisnika pomo-

}i u obnovi stambenih jedinica.

¥ R. O.

OP[TINA ^AJNI^E

Konkurs za obnovu ku}a

BR^KO - Na ju~era{woj

zajedni~koj konferenciji za

novinare gradona~elnik Br~-

kog Mirsad \apo, predsjednik

Skup{tine distrikta Milan

Tomi} i supervizor za Br~ko

Suzan Xonson, iskazali su ne-

zadovoqstvo, zaprepa{}ewe i

razo~arewe privremenom od-

lukom o preraspodjeli priho-

da od indirektnih poreza po

kojoj je za distrikt odre|en ko-

eficijent od 2,9 odsto umjesto

dosada{wih 3,8 odsto.

- Ovakva odluka, iako pri-

vremena, zna~i odstupawe od

sporazuma kojim je distrikt

zapo~eo svoje u~e{}e u Up-

ravnom odboru Uprave za in-

direktno oporezivawe.

Posebno sam razo~arana

izostankom diskusije sa pred-

stavnicima distrikta - rekla

je Xonsonova i najavila za

danas sastanak sa Piterom

Nikolom.

¥ M. \.

VLASTI BR^KOG I SUPERVIZOR OGOR^ENI

Udar na buxet distrikta

Page 33: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

[email protected] ℡ 051/223-211

PROBLEMI u kojima

se na{ao Atletski savez

Republike Srpske, ~ini se,

nikad nisu bili ve}i.

Od kada je osnovan, 15.

oktobra 1992. godine, ovaj

Savez stalno je kuburio sa

nevoqama, ali poslije go-

tovo deceniju i po posto-

jawa problemi su kulmini-

rali. To {to organizacija

nikada nije imala samo-

stalno sjedi{te i kancela-

riju, nekako se i moglo pod-

nijeti, ali kada je do{lo

vrijeme da se ni takmi~ewa

vi{e ne mogu odr`avati

predstavnici "kraqice

sportova# Srpske potra`i-

li su pomo} od nadle`nih

vlasti.

- Pomo} da se rije{e

najelementarniji problemi

obe}ao je ministar za poro-

dicu, omladinu i sport u

Vladi Republike Srpske

Branislav Borenovi}. Ni-

smo vi{e znali {ta da ra-

dimo ni kud da idemo. Sada

o~ekujemo da rije{imo pi-

tawe kancelarije i da se

odr`e bar dva prvenstva

Srpske, u seniorskoj i juni-

orskoj konkurenciji - ka`e

predsjednik Atletskog sa-

veza Republike Srpske Mo-

mir To{i}.

Ministar Branislav

Borenovi} ka`e da }e Mi-

nistarstvo za porodicu,

omladinu i sport, kao i do

sad, pomagati sve granske

saveze.

- Pro{le nedjeqe odo-

breno je 63 hiqade maraka

za sve saveze, pa tako i

atletski. Poznato nam je da

se pored ostalih i ovaj

sport suo~ava sa problemi-

ma, ali trudimo se da svima

iza|emo u susret. Tako smo

ove godine pomogli odr`a-

vawe nekoliko kroseva i

uli~nih trka. Znam da

Atletski savez okupqa vri-

jedne qude i entuzijaste ta-

ko da }emo im pomo}i, po-

gotovo zbog toga {to se ra-

di o bazi~nom sportu. S dru-

ge strane, od atletskih rad-

nika i daqe o~ekujemo sa-

radwu u vezi sa Malim

olimpijskim igrama, koje

planiramo jo{ intenzivni-

je da aktiviramo - rekao je

Branislav Borenovi}.

Osim uli~nih trka ove

godine nije odr`ano nijed-

no zvani~no prvenstvo Re-

publike Srpske. Prema ka-

lendaru takmi~ewa, koje je

odredio Savez, narednog

vikenda trebao je da se odr-

`i seniorski {ampionat

u Sokocu, ali zbog nedo-

statka novca od toga ne}e

biti ni{ta.

- @eqeli smo bar da or-

ganizujemo miting, ali ni

to ne mo`emo. Do sada su

klubovi sami uz pomo} op-

{tina i sponzora sami or-

ganizovali sva prvenstva,

ali vi{e ne mo`emo. Mo-

ramo jednom da stanemo u

kraj ovoj agoniji koja traje

ve} 14 godina. Ako ne mo-

`emo raditi kao treba ne-

}emo ni ovako - ogor~en je

trener Atletskog kluba

Glasinac Ne|o \urovi}.

Po svemu sude}i, ovo

qeto }e pro}i bez ijednog

zvani~nog prvenstva Repu-

blike Srpske. Ostaje da se

vidi da li }e se situacija

promijeniti bar do okto-

bra, kada se zavr{ava atlet-

ska sezona.

¥ M. I.

U SARAJEVSKOM Kul-

turno-sportskom centru "Sken-

derija# danas (12 ~asova) odr-

`a}e se vanredna sjednica

Skup{tine Fudbalskog saveza

BiH, na kojoj }e glavna ta~ka

dnevnog reda biti razmatrawe

i usvajawe Statuta Fudbalskog

saveza BiH.

Odavno je poznato, a to su po-

tvrdili i zakqu~ci sa posqed-

weg sastanka Izvr{nog odbora

Fudbalskog saveza Republike

Srpske, da delegati Skup{tine

BiH iz Fudbalskog saveza Repu-

blike Srpske ne}e tra`iti ni-

{ta vi{e ni mawe od onoga {to

im pripada, odnosno tra`i}e sa-

mo ravnopravnost. To su izgleda

kona~no uvidjeli i predstavni-

ci FIFA i UEFA, koji su shva-

tili da se bilo kakve odluke ne

mogu donositi bez saglasnosti

~lanova oba entiteta.

A zakqu~ci Izvr{nog odbo-

ra Fudbalskog saveza Republike

Srpske su vi{e nego jasni. Naj-

va`niji je da Izvr{ni odbor

Fudbalskog saveza Republike

Srpske smatra da Statut FS BiH

iz 2002. godine predstavqa fun-

damentalni osnov za funkcioni-

sawe FS BiH. Sve izmjene i do-

pune Statuta FS BiH, koje zadi-

ru u vitalne interese entiteta,

konstitutivnih naroda, entitet-

skih saveza predstavqaju grubo

kr{ewe osnovnih sloboda i pra-

va Ustava BiH, ustava oba enti-

teta i Fudbalski savez Republi-

ke Srpske ih ne}e podr`ati.

Izvr{ni odbor Fudbalskog

saveza Republike Srpske smatra

da je korisno izvr{iti izmjene

i dopune odre|enih akata saveza

ukqu~uju}i i Statut, ali samo s

ciqem wegove funkcionalnosti,

bez kr{ewa interesa konstitu-

tivnih naroda i oba entiteta.

Fudbalski savez Srpske smatra

da svaki poku{aj majorizacije,

preglasavawa ili nametawa rje-

{ewa vodi ru{ewu FS BiH, a

ne ru{ewu entitetskih saveza.

Iz tog razloga svi oni koji to ~i-

ne mora}e da preuzmu odgovor-

nost za svoje postupke.

Bilo kako bilo dana{wa

Vanredna sjednica Skup{tine

Fudbalskog saveza BiH ima}e na

dnevnom redu tri ta~ke. Pored

izbora radnih tijela Skup{ti-

ne, prisutnima }e se obratiti i

predsjednik Fudbalskog saveza

BiH Iqo Dominkovi}, a u onoj

tre}oj kqu~noj ta~ki trebalo bi

da razmatra, a potom i usvoji

Statut Fudbalskog saveza BiH.

Sutra{wa Izborna sjednica

Skup{tine Fudbalskog saveza

BiH, barem {to se ti~e dnevnog

reda, koji ima sedam ta~aka tre-

balo bi da bude mnogo sadr`aj-

nija. Poslije izbora radnih ti-

jela Skup{tine, trebalo bi da se

usvoji zapisnik sa redovne sjed-

nice Skup{tine od 30. juna 2005,

a potom i Vanredne sjednice

Skup{tine, koja je odr`ana 2.

decembra iste godine. Zatim bi

se birali ~lanovi Izvr{nog od-

bora Fudbalskog saveza BiH,

~lanova predsjedni{tva (pred-

sjednika i dva potpredsjednika),

Arbitra`nog suda, Disciplin-

ske i Apelacione komisije, kao

i tu`ioca i zamjenika tu`ioca

Fudbalskog saveza BiH. Zatim

}e se razgovarati o Izvje{taju

o radu saveza za 2005. i progra-

mu rada za teku}u godinu, a po-

tom bi trebalo da budu usvojeni

izvje{taji o finansijskom po-

slovawu i Revizorskom izvje-

{taju za 2005, te o buxetu za ovu

godinu. Na kraju bi trebalo da

bude usvojen Pravilnik o iz-

mjenama i dopunama Disciplin-

skog pravilnika Fudbalskog sa-

veza BiH.

¥ D. PA[AGI]

DANAS U SARAJEVU SKUP[TINA FUDBALSKOG SAVEZA BiH

BOLI GLAVA ZBOG STATUTA^lanovi najvi{eg fudbalskog tijela trebalo bi da usaglase

stavove i da usvoje Statut koji bi bio po mjeri oba

entitetska saveza

IZVR[NI ODBOR

Jedan od zakqu~aka Izvr-

{nog odbora Fudbalskog saveza

Republike Srpske od 24. jula

bio je da se zahtijeva od FS BiH

da se prije sjednice Skup{tine

zakazane za 28. jul odr`i sjedni-

ca Izvr{nog odbora FS BiH

radi konsultacija i priprema

za skup{tinsko zasjedawe.

Me|utim, i pored slu`benog

dopisa koji je iz Fudbalskog sa-

veza Republike Srpske upu}en u

Sarajevo odgovora nije bilo.

ATLETSKI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

"Kraqica" tr~i u mjestu

\ Du{an Babi}: Takmi~ewa tek na jesen

KANCELARIJA

Prema rije~ima gene-

ralnog sekretara Atlet-

skog saveza Republike

Srpske, Mome Crn~evi-

}a, ovoj organizaciji je

prije nekoliko godina do-

dijeqena kancelarija ali

nije kori{}ena.

- Nismo imali osnov-

ne uslove za rad, a uz to

prostorija koju smo do-

bili u parku "Mladen

Stojanovi}# istovreme-

no je dodijeqena za jo{

dva saveza te jedan ko{ar-

ka{ki klub. Nikad nismo

imali svoj broj telefona,

tako da sam ja kao sekre-

tar Saveza radio u okvi-

ru Atletskog kluba Bo-

rac - rekao je Momo Crn-

~evi}.

\ Rodoqub Petkovi} i Milan Jeli}: ^elnici Fudbalskog saveza Srpske

tra`e samo ravnopravnost

STRIJELCI iz Republike

Srpske, koji su nastupali u sa-

stavu reprezentacije BiH, zavr-

{ili su bez zapa`enijih rezul-

tata nastup na Svjetskom pr-

venstvu koje se odr`ava u Za-

grebu.

Juniorski tim BiH u ga|awu

vazdu{nom pu{kom koji ~ine naj-

boqi mladi strijelci Srpske,

@arko Lazi} i Dario Kuzmano-

vi}, te Edin Begovi} iz Zenice

zauzeli su 23. mjesto. Lazi} je bio

43. sa 585 krugova, Kuzmanovi}

80. sa 563 dok je Begovi} zauzeo

67. poziciju (574).

Kod juniorki u istoj disci-

plini Darija Kiti} bila je 104.

(375). Najboqi plasman u ovoj

kategoriji iz BiH ostvarila je

Ema [kaqo koja je bila 71.

(386), dok je Sabrina Driwako-

vi} imala 106. rezultat (373).

Iako se od ovog sastava najvi{e

o~ekivalo u kona~nom plasmanu

bile su tek 28.

Trener Neven Ra{i} prizna-

je da su rezultati za zaborav.

- Svi oni jesu najboqi u BiH,

ali kada je svjetska konkurenci-

ja u pitawu tu nema pore|ewa.

Rezultati pobjednika na ovom

{ampionatu su odli~ni, posebno

u juniorskim kategorijama, gdje

su mla|i strijelci boqe pucali

~ak i od seniora. Da su na{i tak-

mi~ari uspjeli da ponove svoje

najboqe rezultate sigurno pla-

sman ne bi bio ovako lo{, ali

{ta je tu je. Jo{ jednom je do{la

do izra`aja nespremnost, i ~iwe-

nica da nismo imali ni jedan dan

priprema - ka`e Ra{i}.

Kod seniorki Tatjana Jota-

novi} zauzela je 62. mjesto (391),

Aleksandra Fazlija 74. (389) a

Adriana Ambro{ tek 111. (376).

- Od svih takmi~ara jedino

je Tatjana Jotanovi} uspjela da

ponovi svoj najboqi rezultat, a

svi ostali su podbacili. Treba

re}i da je na{a ekipa imala naj-

lo{iju opremu od svih takmi~a-

ra i da su na {ampionat plane-

te stigli bez ijednog dana

zajedni~kih priprema. To

je i glavni razlog {to u

Zagrebu nismo zabiqe-

`ili boqi rezultat -

dodao je Ra{i}.

Jedini predstavnik

u ga|awu vazdu{nim pi-

{toqem Spaso [koro

zauzeo je 113. mjesto sa

563 kruga.

Seniorski sastav

BiH u ga|awu vazdu-

{nom pu{kom bio je

24. od 30 reprezenta-

cija. Nexad Fazlija je

zauzeo 40. mjesto (591),

Senad Fazlija 105.

(576) a Boris Varivo-

da 108. (571).

U disciplini va-

zdu{na pu{ka le`e}i

stav nastupili su Ne-

xad Fazlija i Nikica

Kasipovi} ali nisu

uspjeli da pro|u kva-

lifikacije. Wih dvo-

jica jo{ }e da nastupe

u takmi~ewu vazdu{na

pu{ka trostav.

¥ M. ILI]

STRIJELCI IZ SRPSKE ZAVR[ILI NASTUP NA SVJETSKOM [AMPIONATU

KAKVE PU[KE, TAKVI REZULTATI

Imali smo najlo{iju opremu od svih takmi~ara i to je glavni

razlog {to u Zagrebu nismo zabiqe`ili boqi rezultat,

ka`e Neven Ra{i}

\ Kiti}, Ra{i}, Jotanovi}, Ambro{, Kuzmanovi} i Lazi}: Prvenstvo za zaborav

Page 34: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.SPORT

2

BAWA LUKA - Poslije 20

dana priprema za nove izazove

u elitnom dru{tvu Srpske, vid-

no je zadovoqstvo u redovima

BSK Nektara. [ef stru~nog

{taba "romanti~ara# @eqko

Vrawe{ isti~e da se trenira po

planiranom programu, a tako|e

je pohvalio rad i zalagawe igra-

~a:

- Radimo dva puta dnevno.

Ujutru treniramo na stadionu

Vrbasa, na ~emu zahvaqujemo ~el-

nicima ovog kluba na ustupawu

terena, dok smo poslijepodne na

na{im "^airama#. Svi igra~i

su u stroju, ispuwavaju sve zadat-

ke i moram re}i da sam zadovo-

qan onim {to pokazuju na pri-

premama. Ve} se nazire tim ko-

ji }e ~initi okosnicu ekipe u

sezoni koja je pred nama - ista-

kao je Vrawe{.

U BSK Nektar su pristigla

jo{ tri poja~awa, dok je s druge

strane jedan iskusan fudbaler

napustio klub:

- Sa ekipom radi prido{li-

ca iz Borca Andan, a treninzi-

ma su se prikqu~ili jo{ i Ko-

kanovi}, koji je stigao iz Lakta-

{a, te mladi [tekovi}, koji je

pro{le sezone nosio dres drugo-

liga{a Krajine. Nasuprot wima,

Lukendi} nas je napustio i na

wega ne}emo ra~unati u predsto-

je}em {ampionatu - naglasio je

@eqko Vrawe{.

"Romanti~ari# su u dosada-

{wem toku priprema odigrali

tri utakmice. Kozara je pobije-

|ena u Gradi{ci (2:0), zatim je

uslijedio gostuju}i trijumf pro-

tiv Lakta{a (1:0), dok su u po-

sqedwoj provjeri, tako|e kao go-

sti, pora`eni od ~lana Prve li-

ge federacije BiH, T[K-a iz

Te{wa:

- Rezultati ne moraju ni{ta

da zna~e, jer je jo{ rana faza pri-

prema. Najbitnije je da se ekipa

uigrava, a rezultate }emo dobi-

ti u {ampionatu - zakqu~io je

Vrawe{. ¥ De. MARI]

TRENER BSK NEKTARA ZADOVOQAN PRIPREMAMA

Ogwen Damjanovi}: Uigravawe jo{ traje

TIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRETIM SE NAZIRESvi igra~i su u stroju, ispuwavaju sve

zadatke i moram re}i da sam

zadovoqan onim {to pokazuju

na pripremama, ka`e @eqko Vrawe{

ZVORNIK - Fudbaleri

Drine koji se nalaze na pripre-

mama u Krupwu odigrali su i

drugu prijateqsku utakmicu.

Poslije pobjede nad Jadrom,

Zvorni~ani su igrali nerije-

{eno 1:1 protiv ekipe Petrov-

ca. Jedini strijelac za Drinu

bio je Nikola Lazarevi} koji je

nakon kra}eg "izleta# i poku-

{aja da postane ~lan Slavije

iz Isto~nog Sarajeva na radost

qubiteqa fudbala u Zvorniku

ostao igra~ Drine.

Raspolo`ewe u taboru zvor-

ni~kog prvoliga{a je veoma do-

bro uprkos ~iwenici da je klub

napustilo sedam igra~a koji su

nosili dres Drine u proteklom

prvenstvu.

Na sre}u ostali su oni ko-

ji su nosili glavni teret me|u

kojima su golman Dragan Alek-

si}, kapiten Milenko Jovano-

vi}, potom Miloje Simi}, Mar-

ko Markovi}, Slavi{a Gruji},

Danijel Radoj~i}, te mladi Ni-

kola Lazarevi} i Radojica Ku-

koq. U me|uvremenu su stigli

novi igra~i za koje trener Mi-

lanovi} ima samo rije~i hvale.

Protiv Petrovca istakli

su se pored Marka Markovi}a

i Nikole Lazarevi}a i novajli-

je Ivan Vasi} i Vukosav Veli~-

kovi} koji igra na poziciji zad-

weg veznog i koji je ranije na-

stupao za Borac iz ^a~ka, Su-

tjesku i Gorwi Milanovac. Mi-

lanovi} je naglasio da su oni

uglavnom ispunili wegova

o~ekivawa u tom susretu, kao i

da se nada da }e tako i nastaviti

ubudu}e.

- Zadovoqan sam ovom dru-

gom provjerom i ukupnim odno-

som igra~a koji su ispunili do-

govorene zadatke. Posebno su

me obradovale novajlije, koje

trudom i zalagawem ni malo ne

zaostaju za ostalima. U Krupwu

imamo odli~ne uslove za rad,

tereni su izvanredni i sve je

onako kako se samo po`eqeti

mo`e. Ovdje ostajemo do petka

kada se vra}amo u Tr{i} gdje

}emo nastaviti rad do po~etka

prvenstva - rekao je Mile Mi-

lanovi}.

Ovog qeta u Drinu su pored

Vasi}a i Veli~kovi}a stigli

i Bojan Ili} koji je nastupao

za omladince Crvene zvezde i

golman Oliver Savi} koji je

nosio dres drugoliga{a Jarda-

na. Uz wih na pripremama su i

kadeti Drine Miroslav Steva-

novi}, Predrag Te{i}, Ivan

Lazarevi}, Zoran [uli} i gol-

man @eqko Smiqan.

Tre}u kontrolnu utakmicu

Drina je imala kasno sino}, a

sastali su se sa Loznicom na

stadionu Lagator.

¥ D. GAJI]

FUDBALERI DRINE VRIJEDNO TRENIRAJU U KRUPWU

Aleksandar Vasi}: Pobjeda pa remi

POJA^AWA PO MJERI

Posebno su me obradovale novajlije, koje trudom

i zalagawem nimalo ne zaostaju za ostalima,

rekao Mile Milanovi}

TREBIWE - Iskusni

fudbaler Bojan Magazin je

postigao dogovor sa Upravom

Leotara i naredne sezone no-

si}e plavo-bijeli dres tre-

biwskog premijerliga{a.

Magazin je u svojoj boga-

toj karijeri nosio dres Sutje-

ske, Vojvodine, Mogrena i Bu-

du}nosti a u redove Trebi-

waca do{ao je iz redova Mo-

dri~e.

- Postigli smo dogovor i

Bojan Magazin }e naredne

takmi~arske godine biti

~lan Leotara - ka`e predsjed-

nik Leotara @eqko Bjelica.

Siguran sam da }e on biti ve-

liko poja~awe za nas i da }e

se brzo priviknuti na novu

sredinu.

D o l a s k o m

A l e k s a n d r a

Simi}a i Boja-

na Magazina,

kako isti~e pr-

vi ~ovjek Leo-

tara nije za-

kqu~ena lista

poja~awa Leo-

tara.

- U pregovo-

rima smo sa

jo{ jednim jed-

nim {toperom

i nadam se da

}emo taj posao

okon~ati za

dan dva. Tek tad

bi definitiv-

no zakqu~ili

listu poja~awa

za ovu takmi-

~arsku poluse-

zonu - dodao je

prvi ~ovjek

Leotara @eqko

Bjelica.

¥ M. P.

ISKUSNI FUDBALER PRE[AO U LEOTAR

Do{ao i Magazin

Bojan Magazin: Iz Modri~e

na "Police"

PRIJATEQSKE UTAKMICE

BAWA LUKA - U pretpo-

sqedwoj kontrolnoj utakmici

pred po~etak prvenstva fudba-

leri Borca savladali su drugo-

liga{a Naprijed sa 6:0 (1:0).

U prvom poluvremenu mre-

`a tima iz Obili}eva zatresla

se samo jednom, najvi{e zahva-

quju}i odli~nim intervencija-

ma mladog Du{ana Bojinovi}a.

U nastavku susreta Igra~i

Borca su se raspucali i sa tri

gola Slavi{e \ukanovi}a i dva

Darija Urukala do{li do viso-

ke pobjede od 6:0.

^eta sa Gradskog stadiona

generalnu provjeru pred po~e-

tak Premijer lige BiH ima}e u

subotu kada }e ugostiti prvoli-

ga{a iz Lakta{a. ¥ D. P.

Het-trik \ukanovi}a

STRIJELCI: Savi} u 22, \ukanovi} u 46, 64. i 88. i Urukalo

u 48. i 86. minutu, stadion: Gradski, gledalaca: 100, sudija: @eqko

Vuki} (Bawa Luka), ̀ uti karton: [odi} (Borac), crveni kartoni:

Neboj{a [odi} (Borac) u 80. minutu i Andrej Grubor (Naprijed)

u 58. minutu.

BORAC: Mar~eti}, Babi}, Gale{i}, Ozren, Damjanovi}, Sa-

marxi}, Gali}, Cvjeti~anin, Jandri}, Savi}, Jevti}. Jo{ su igra-

li: Vukajlovi}, [odi}, Urukalo, Vrhovac, Antonijevi}, Radulo-

vi}, Z. Deket, Vrawe{, Beni}, \ukanovi}.

NAPRIJED: Bojinovi}, Qubibrati}, Vuleta, Topi}, Ilin~i},

Grubor, Zubovi}, Vrawe{, @ivkovi}, Boji}, Ivi}. Jo{ su igrali:

Dragi{i}, Sabqi}, Savi}, Bursa}, Trubaji}, Udov~i}, Kne`evi}.

BORAC NAPRIJED6:0

KULA - Malo je ko na stadi-

onu u Kuli pretpostavqao da }e

se pripremna utakmica izme|u

doma}eg Hajduka i gostiju iz Bi-

jeqine zavr{iti pobjedom Rad-

nika. Poslije utakmice svi su

se slo`ili da je ~eta Zorana Ja-

godi}a bila boqi suparnik i da

je zaslu`eno slavila pobjedu.

Jedini pogodak na utakmici

postigao je Vuka{in Risti} u

66. minutu. ¥ T. N.

Radnik iznenadio Kuqane

STRIJELAC: Risti} u 66. minutu, stadion: Gradski u Ku-

li, gledalaca: 300, sudija: Miodrag Gogi} (Kula), `uti karton:

An|eli} (Radnik).

HAJDUK: \uri~i}, Pavi~evi}, Anti}, Radanovi}, Mr|a-

nin, Radivojevi}, Stan~i}, Stani}, Davidov, Osmanovi}, Va-

siljevi}. Jo{ su igrali Petrovi}, Jovanovi} i @ivkovi}.

RADNIK: Maksimovi}, Trifkovi}, Veinovi}, Baji}, An-

|eli}, Savi}, Gavrilovi}, \eri}, Majstorovi}, Mahalba{i},

Stojanovi}. Jo{ su igrali Vidi}, Vuji}, Koji}, Risti}, Mar-

kovi}, Simi}, \oki} i Mijailovi}.

HAJDUK RADNIK0:1

SOKOLAC - Fudbaleri

Glasinca zabiqe`ili su i tre-

}u pobjedu u okviru priprema

za naredno prvenstvo u Prvoj

ligi Republike Srpske.

Ovoga puta bili su boqi

od crnogorskog prvoliga{a

Mogrena, ~iji se fudbaleri

nalaze na pripremama na Jaho-

rini.

Soko~ani su preko Granzo-

va i Stani}a do 36. minuta ve}

poveli sa 2:0, a Mogren je u

drugom poluvremenu uspio sa-

mo da ubla`i poraz golom Mi-

kijeqa u 85. minutu. ¥ B. G.

Granzov na~eo Crnogorce

STRIJELCI: Granzov u 25. i Stani} u 36. minutu za Glasi-

nac, a Mikijeq u 85. minutu za Mogren. Stadion ,,Bara,, gledala-

ca 50, sudija Slavko Marjanovi} (Pale).

GLASINAC: Babovi}, Nikoli}. ]irjani}, Skoko, D. Lu-

~i}, Granzov, N. Lu~i}, Delipara, Cicovi}, Stani}, Blagojevi}.

Jo{ su igrali: To{ovi}, Limi}, Planin~i}, Mitru{i}, Bo-

rov~anin, Kne`evi} i Vuji~i}.

MOGREN: Braji}, Stefan, Lali~i}, Mikijeq, Jani~i}, Bo-

{kovi}, \uki}, Nikezi}, Perutovi}, Vuka{inovi}, Obradovi}.

Jo{ su igrali: Usanovi}, Gu{i}, Drakulovi}, Perovi}, La-

zovi} i Milatovi}.

GLASINAC MOGREN1:1

KOZARSKA DUBICA -

Pripremama drugoliga{a Bor-

ca prikqu~ili su se i biv{i i

provjereni igra~i, Bojan Rani-

lovi}, stub odbrane i bra}a Mi-

le i Goran Stan~i}, kao i po-

vratnik iz Ravni Dalibor @dr-

wa. Osnovni ciq dubi~kog dru-

goliga{a u narednoj sezoni je pla-

sman u gorwi dio tabele i da osta-

ne u drugoliga{kom dru{tvu u

narednoj sezoni. Nova agilna

uprava kluba, preduzima sve ka-

ko bi se klub postavio na ~vrste

noge i {to boqe konsolidovao

za uspje{an start u ovoj sezoni

drugoliga{kog takmi~ewa grupe

zapad. Isto tako radi se na orga-

nizaciji za proslavu velikog ju-

bileja 70 godina od osnivawa i ra-

da ovog najstarijeg sportskog ko-

lektivna na podru~ju op{tine i

ovog dijela Potkozarja.

- Pripreme smo po~eli u ne-

djequ, imali smo dva treninga, a

u ponedjeqak smo odigrali jednu

pripremnu utakmicu u Novoj To-

poli protiv novog dugoliga-

{a Lijev~a 1:1. Radimo na svom

stadionu, gdje imamo dobre uslo-

ve i sva sredstva za rad. Svako-

dnevnim pripremama prisustvu-

je dvadesetak igra~a sa juniori-

ma i nekoliko na{ih povratni-

ka koji su `eqni da nam pomog-

nu, i da ovaj veliki jubilej Bor-

ca dostojno proslavimo, Svi `e-

limo da sada ostvarimo {to bo-

qi rezultat.

¥ S. S.

DUBI^KI BORAC ANGA@OVAO

"

STARE" SNAGE

Veterani na

"

\olovima"

TURNIR U [AMCU

Doma}in

brani trofej

[AMAC - U znak sje}a-

wa na svog fudbalera koji je

poginuo u otaxbinskom ratu,

{ama~ki Borac u subotu or-

ganizuje peti Memorijalni

turnir "Aleksandar Acko

Jevti}#. Pored doma}ina, na

ovoj smotri u~estvova}e br-

~ansko Jedinstvo, Modri~a

Maksima i Jedinstvo iz Cr-

kvine.

U polufinalu sasta}e se

drugoliga{ Jedinstvo i ~lan

Premijer lige BiH Modri-

~a Maksikma, dok su drugi

par prvoliga{ Jedinstvo i

Borac.

Zanimqivo je da }e Br-

~aci i [am~ani odmjeriti

snage i u prvom kolu Prve

lige Srpske i to u [amcu 12.

avgusta.

Za finaliste turnira i

najboqe igra~e doma}in je

obezbijedio vrijedne nagra-

de koje }e uru~iti rodite-

qi pokojnog Aleksandra Jev-

ti}a. ¥Q.^.

DRVAR - Okon~an je odmor i

za fudbalere drvarskog Borca,

novajlije u Drugoj fudbalskoj li-

gi Republike Srpske, grupa Za-

pad. Trener Slavko Kurixa odr-

`ao je prvi radni sastanak na ko-

jem je fudbalerima predstavio

plan priprema i saop{tio {ta

se od wih o~ekuje u novoj sezoni.

- Zbog izuzetno te{ke nov-

~ane situacije kompletne pri-

preme }emo obaviti u Drvaru na

terenima sportsko-rekreacio-

nog centra. Poslije uvodnih tre-

ninga gdje se prioritet daje sti-

cawu fizi~ke kondicije, usli-

jedi}e i rad sa loptom, a potom

i odigravawe kontrolnih utak-

mica koje }e testirati formu

ekipe pred start prvenstva - re-

kao je Kurixa.

Boje Borca u narednoj sezoni

brani}e fudbaleri koji su izbo-

rili ulazak u drugoliga{ko dru-

{tvo. ̂ elnici kluba i daqe tra-

gaju za pouzdanim sponzorom koji

}e omogu}iti normalno funkci-

onisawe i nesmetano takmi~ewe

u drugoliga{koj konkurenciji.

¥ M. B.

DRVARSKI DRUGOLIGA[ PO^EO SA RADOM

Potraga za sponzorom

TIM SE NAZIRE

Page 35: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. SPORT

3

KO SU KANDIDATI

GOLMANI: Bojer, Popovi}, Kolak, Halili}, Jantoqak,

\uli}, A|anski, Jakovqevi}, Karali}, Simeunovi}...

ODBRAMBENI I VEZNI IGRA^I: Laco, Rami}, Som-

bolac, Krivoku}a, Kulenovi}, Ba{i}, Ba{kot, Vukeqa, La-

zi}, Pelc, Gavrilovi}, Malba{i}, Mataja, Juri}, [vraka,

Kasumovi}, Bu|a, Klobu~ar, Savkovi}, Ku{mi}, Sara~evi},

Alagi}, Agi}, Spasojevi}, Lipovac, [pica, Bilbija, [a{i-

varevi}, Podgornik, Te{anovi}, Bawac, Spaho, Radakovi},

Herceg, Vida~ak, Cetina, Odi}, Brwac, M. Sredojevi}, B.

Sredojevi}, Gugleta, V. Kova~evi}, Rai~evi}, Oroz, \ur|evi},

Marinovi}...

NAPADA^I: ^ejvan - Kec, Kraji{nik, Mastela, M. No-

vakovi}, Knez, Tomqenovi}, Timotijevi}, Jankovi}, Jovovi},

Vezmar, O. Jusi}, E. Jusi}, Fazli}, Bla`evi}, Be|irba{i},

Ibrahimbegovi}, Smileski, A. Kova~evi}, Kreso, ]ulafi},

Marjanovi}, Durgutovi}, Ratkovi}, Jovi~i}, Mileti}, Be{i-

revi}, Lupi}, Luki}, Mi{e, Alar, Miqu{, Jurkovi}, Vujko-

vi}, Popovi}, [tavqanin, Jandri}, Jagodi}, Qubojevi}....

TRENERI: Kodriwa, Kokotovi}, Brozovi}, Arapovi},

Zec, Bazi}, Smileski, Fazli}, Spasojevi}, Drenovac, Ku`e,

Rakojevi}, Marovi}, Mihi}, Miqu{, Popovi}, Poklepovi},

Petrovi}, Vuk{a...

NAPOMENA: ^itaoci mogu u idealan tim da uvrste i fud-

balere Borca koji nisu na ovom spisku. ¥

NEKADA[WI fudbaler

Borca, savezni sudija i sport-

ski radnik Aleksandar ̂ ekere-

vac sa zadovoqstvom se prisje-

tio vremena kada je bio prvo

ime i golgeter tima sa Grad-

skog stadiona. On isti~e da su

mu, kao igra~u i ~ovjeku, u sr-

cu zauvijek ostala dva Borca -

bawolu~ki i ~a~anski. Upra-

vo iz ̂ a~ka, Aleksandar ̂ eke-

revac je 1958. godine do{ao u

Bawu Luku, kao najboqi fud-

baler srbijanskog kluba, i ka-

ko ka`e, odmah se "zaqubio# u

grad na Vrbasu.

- Tada{wi sekretar bawo-

lu~kog Borca Munib Ganibe-

govi} nagovorio me da do|em u

Bawu Luku. Do{ao je po mene

posqedwi dan odslu`ewa voj-

nog roka i uspio da me privo-

li da obu~em "crveno-plavi#

dres. Iako su me ~ekali Vardar,

OFK Beograd i Borac ^a~ak,

pristao sam da odem u Bawu Lu-

ku, iskqu~ivo zbog ambicija

Bawolu~ana, koje su se pokla-

pale sa mojim li~nim. Ganibe-

govi} me tako "strpao# u neki

stari "ZIS# i odveo sa sobom

- prisje}a se svog dolaska na

Gradski stadion Aleksandar

^ekerevac.

Nekada{we ubojito lijevo

krilo tako je Borac zamijenio

- Borcem.

- Osvojila me je srda~nost

sa kojom sam do~ekan od strane

svih u klubu i u gradu. Tada ni-

je bilo novca, va`no je bilo

qudstvo i ko je kakav ~ovjek.

To se jedino gledalo, a i fud-

bal je sam po sebi bio boqi,

mnogo kvalitetniji nego danas.

Tako mi je jedan od najboqih

lijevih krila Borca svih vre-

mena, Ivica Andrijevi}, koga

sam ja svojim dolaskom pomalo

i potisnuo iz prvog tima, bio

odli~an prijateq, i uvijek je

svima nagla{avao da sam zaslu-

`io dres prvotimca. Nikad ni-

je bilo sva|a, a i kako bi. At-

mosfera je bila prava sport-

ska i prijateqska - ka`e ̂ eke-

revac.

Pored toga {to je ostao

upam}en kao odli~an napada~,

^ekerevac je dugo godina bio i

savezni sudija i istaknut fud-

balski radnik. On isti~e da je

mnogo lijepih trenutaka

do`ivio uz fudbal, {to

kao igra~, {to kao sudija.

- Nekada nismo imali

ni osnovne uslove za tre-

nirawe, jer fudbal je,

{to se novca ti~e, bio

daleko siroma{niji ne-

go danas. Ipak, sve smo to

nadokna|ivali igrom,

borbeno{}u, qubavi pre-

ma klubu... Bilo nam je

dovoqno da pune tribi-

ne navija~a skandiraju

"Borac, Borac!# i srca su

nam bila puna. Vladalo je

veliko po{tovawe izme-

|u igra~a i navija~a, bili su

nam veoma va`ni i wima smo

se prvo klawali. I vrijeme ko-

je je pro{lo od tada pokazalo

je da je to bio zlatni period

fudbala uop{te - naglasio je

^ekerevac.

Ovaj fudbalski veteran u

posqedwe vrijeme ne ide na

utakmice Borca. Razlog je ka-

ko ka`e inat, jer ne razumije

zbog ~ega biv{i igra~i Bor-

ca nemaju pravo na besplatne

ulaznice.

- U najmawu ruku je sramo-

ta {to veterani kao {to su

Spasojevi}, Miqu{, Radako-

vi}, Bawac, Sombolac, Timo-

tijevi}, Kulenovi} i ja nemamo

propusnice da mo`emo da gle-

damo Borac. Jedino zbog toga

ne posje}ujem vi{e Gradski sta-

dion, a {to se ti~e samog klu-

ba, uvjeren sam da se Borac si-

gurnim korakom vra}a na stare

staze slave. Bi}e Borac pono-

vo velikan ne samo po bogatoj

istoriji i tradiciji nego i po

rezultatima i uspjesima, koji,

vjerujem tek sli-

jede - dodao je na

kraju ^ekerevac.

Po mi{qewu

Aleksandra ^e-

kerevca 80 godina

Borca obiqe`i-

li su:

I D E A L A N

TIM: Kolak, Kr-

ivoku}a, Kuleno-

vi}, Spasojevi},

Kasumovi}, Mi-

qu{, Vezmar, To-

mqenovi}, Knez,

Jankovi}, Timo-

tijevi}.

PET NAJBO-

QIH: Spasoje-

vi}, Knez, Kasu-

movi}, Jankovi},

Miqu{.

N A J B O Q I

TRENER: Mirko

Kokotovi}.

¥ N. DESPOT

ALEKSANDAR ^EKEREVAC, NEKADA[WI GOLGETER

"

CRVENO-PLAVIH"

BI]E BORAC OPET VELIKAN

Bawolu~ani }e ponovo biti veliki, ne samo po

bogatoj istoriji i tradiciji nego i po rezultatima

i uspjesima, koji, vjerujem tek slijede,

ka`e ^ekerevac

NAGRADNA igra "Glasa

Srpske# "Biramo idealan

tim Borca# pribli`ava se

kraju. Na adresu na{eg lista

sti`e sve vi{e dopisnica iz

cijele Republike Srpske, ali

i iz Srbije i Federacije

BiH. Kao i u nekoliko pret-

hodnih brojeva i danas obja-

vqujemo kako su neki od na-

{ih ~italaca glasali i ko je

po wima izborio mjesto u

idealnom timu, me|u petori-

com najboqih igra~a, ali i

koga su predlagali za najbo-

qeg trenera Borca u 80 go-

dina postojawa bawolu~kog

kluba. A {to se ti~e kandi-

data za mjesta me|u najboqi-

ma, wih je zaista mnogo. Ka-

ko sada stvari stoje vodi se

velika bitka za svaki glas i

nijanse }e odlu~ivati o ide-

alnom timu.

Treba ista}i da je me|u po-

sqedwim dopisnicama na na-

{u adresu stigla i ona od na-

vija~ica Borca iz Ba~a i Ba~-

ke Palanke u kojoj se isti~e

nezaboravno dru`ewe sa Ba-

wolu~anima ratnih godina.

Navija~ice Borca iz

Ba~a i Ba~ke Palanke:

IDEALAN TIM: Joki},

Pelc, Savi}, \uki}, Mari-

novi}, In|i}, V. Kova~evi},

Qubojevi}, Jovi~i}, Bawac,

Peuli}.

PET NAJBOQIH IGR-

A^A: Bawac, Qubojevi}, Jo-

vi~i}, Peuli}, \uki}.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Pelc.

Fedo ^au{evi} (Bawa

Luka):

IDEAL-

AN TIM: Jan-

toqak, Sombo-

lac, Kuleno-

vi}, Bilbija,

Kasumovi},

Spasojevi},

Vezmar, Ma-

stela, Knez,

Fazli}, A. Ko-

va~evi}.

PET NAJ-

BOQIH IG-

RA^A: Knez,

Kasumovi},

Fazli}, Ko-

va~evi}, Ma-

stela.

N A J B O -

QI TRENER:

Kre{o Arapo-

vi}.

Milosav

Stjepanovi}

(Doboj):

I D E A -

LAN TIM:

Popovi}, So-

mbolac, Te{a-

novi}, Knez,

Gavrilovi},

A. Kova~evi},

Kreso, Smileski, Gugleta,

Ibrahimbegovi}, Novakovi}.

PET NAJBOQIH IGRA-

^A: Popovi}, Sombolac, Te-

{anovi}, Novakovi}, Knez.

NAJBOQI TRENER:

Mirko Kokotovi}.

Miqan Gruji} (Bawa Lu-

ka):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Sombolac, Pelc, Gavrilo-

vi}, Te{anovi}, Gugleta, Smi-

leski, A. Kova~evi}, Jagodi},

Knez, Novakovi}.

PET NAJBOQIH IGRA-

^A: Jantoqak, Sombolac, Te-

{anovi}, Smileski, Knez.

NAJBOQI TRENER: Dra-

gan Vuk{a.

Jovana Mili~evi} (Ba~ka

Palanka):

IDEALAN TIM: Kara-

li}, Savi}, Dragi}, \uki},

Sredojevi}, Marinovi}, Spa-

sojevi}, Qubojevi}, Jovi~i},

Bawac, Peuli}.

PET NAJBOQIH IGRA-

^A: Bawac, Qubojevi}, Peu-

li}, Jovi~i}, Sredojevi}.

NAJBOQI TRENER: Dr-

agan Vuk{a

Grupa navija~a Borca iz

Krupe na Vrbasu:

IDEALAN TIM: Kara-

li}, Pelc, Dragi}, In|i}, Ma-

rinovi}, B. Kova~evi}, Spaso-

jevi}, Qubojevi}, Ratkovi}, Ba-

wac, A. Kova~evi}.

PET NAJBOQIH IGRA-

^A: A. Kova~evi}, Qubojevi},

Spasojevi}, Karali}, Bawac.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Pelc. ¥

LISTA PUNA ASOVANagradna igra

"Gla-

sa Srpske" "Biramo

idealan tim Borca" u

punom je jeku.

Brojne dopisnice ve}

sti`u u na{u redakciju i za sada se

vodi velika borba za mjesto u ideal-

nom timu, za mjesto

me|u pet najboqih

fudbalera i u kon-

kurenciji za najbo-

qeg trenera.

Nagradna igra tra-

ja}e do 31. jula, a

sve dopisnice koje do tog datuma pri-

spiju u na{u redakciju bi}e u konku-

renciji za jednu od 80 nagrada, me|u

kojima su najvrednije

televizor, ku}no kino

i digitalni fotoapa-

rat. Treba dodati da

}emo tog dana progla-

siti idealni tim Bor-

ca, pet najboqih igra-

~a bawolu~kog kluba svih vremena, kao

i najboqeg trenera. ¥

Televizor, ku}no kino,

digitalni fotoaparat...

Kosta Bawac: Dobija sve

vi{e glasova

Aleksandar ^ekerevac:

^itav `ivot uz fudbal

Ekipe Borca i Dinama poslije susreta u Bawoj Luci 1959. godine, koji su

Zagrep~ani dobili sa 4:3

AKCIJA "GLASA SRPSKE"

Page 36: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.SPORT

4

V. Berd, 1980.

Mat u pet poteza

PROBLEM BROJ 301

Rje{ewe iz pro{log broja:

Berger - Kos, Grac 1882.

1.Da8+ Kh7 2.Dh8+ Sh8 3.Tg7#

QUBIWE - Odbojka u Qu-

biwu ove godine proslavqa 45.

ro|endan, ali atmosfera u Od-

bojka{kom klubu Qubiwe nije

nimalo slavqeni~ka. Naprotiv,

veliki finansijski problemi

ozbiqno su uzdrmali temeqe

ovog uzornog sportskog kolek-

tiva, {to je na posqedwoj sjed-

nici Skup{tine op{tine Qu-

biwe odbornicima ukazao i

predsjednik kluba Todor Tele-

bak.

- Ve} pet godina sam na ~e-

lu Qubiwa. Istro{io sam go-

tovo sve kredite obezbje|uju}i

novac minulih sezona. Iz buxe-

ta smo do sada dobijali tride-

set hiqada maraka, a to je mawe

i od tre}ine ukupnog iznosa ko-

ji nam je potreban za takmi~e-

we i druge tro{kove - rekao je

Telebak, procjewuju}i da }e za

sqede}u sezonu klubu biti po-

trebno ukupno 100.000 maraka.

Prvi ~ovjek ovog premijer-

liga{a dodaje da je klubu po-

trebna ve}a podr{ka privred-

nih subjekata u Qubiwu:

- Od te privrede u pro{loj

sezoni dobili smo samo 3.000

maraka, {to nam je bilo dovoq-

no da organizujemo dvije utak-

mice u Premijer ligi BiH. Sti-

~em utisak da se malo ko pita

kako smo obezbijedili ostala

sredstva. Na kraju krajeva u pro-

{loj sezoni ovom smo gradu do-

nijeli pet pehara, odbojka je we-

gov glavni "proizvod# po kome

ga prepoznaju i mislim da za-

slu`uje mnogo boqi tretman -

kategori~an je Telebak.

Prozivka odbojka{a zaka-

zana je za 1. avgusta, ali...

- U ovom trenutku ne znam ni

ko }e do}i, ni ko }e pristati da

igra, ni kako }e izgledati sa-

stav. Kako sada stvari stoje, dru-

gu sezonu u Premijer ligi BiH

po~e}emo sa juniorima. Jedno je

sigurno, pomo} nam nikada ni-

je bila potrebnija - naglasio je

na kraju predsjednik Odbojka-

{kog kluba Qubiwe Todor Te-

lebak.

¥ @. JAWI]

NOV^ANA KRIZA TRESE ODBOJKA[KI KLUB QUBIWE

POMO] PRIJEKO POTREBNABAWA LUKA - Pliva~ica

Olimpa Monika Duvwak zabli-

stala je na nedavno odr`anom

prvenstvu BiH u Mostaru. Na-

ime, mlada Bawolu-

~anka osvojila je zlat-

nu medaqu na 50 meta-

ra kraul u apsolutnoj

konkurenciji i poka-

zala da je pred wom

svijetla budu}nost.

- Presre}na sam,

prije svega jer sam

slavila u trci sa sta-

rijim takmi~arima.

Uz to, popravila sam

li~ni rekord, {to mi

je posebno drago - ka-

`e 16-godi{wa Moni-

ka Duvwak.

Ovo nije prvi ve-

liki uspjeh pliva~ice

Olimpa u dosada{woj

karijeri. Iza we su

brojna vrijedna ostva-

rewa, a kako ka`e naj-

radije se sje}a Me|u-

narodnog mitinga u Be-

~u 2001. godine.

- Tada sam u veoma ja-

koj konkurenciji pri-

grabila dva najsjajnija odli~ja,

jedno na 50, a drugo na 100 me-

tara prsno. Moglo bi se re}i da

je upravo to takmi~ewe bilo

prekretnica u mojoj karijeri,

jer su mi poslije trijumfa u Be-

~u "apetiti# znatno porasli.

Za svaku narednu smotru mak-

simalno ozbiqno sam se spre-

mala i, evo, ulo`eni trud se po-

lako ispla}uje - dodaje Duvwa-

kova.

Naredni ispit mladu pli-

va~icu o~ekuje po~etkom okto-

bra, kada }e nastupiti na Me-

|unarodnom mitingu "Ante La-

ba{# u Beogradu:

- Poku{a}u i na tom takmi-

~ewu da osvojim jednu od me-

daqa, ali svjesna sam da se

prethodno moram dobro pri-

premiti.

Velika `eqa Monike Duv-

wak je da ispuni normu za

Olimpijske igre.

- ^vrsto vjerujem da }u kad-

tad u~estvovati na najve}oj

planetarnoj smotri. San sva-

kog sportiste je da barem jed-

nom nastupi na Olimpijskim

igrama, ali normu ispuwavaju

samo oni najboqi i najsprem-

niji. Nastavi}u sa napornim

radom i vjerujem da }e mi se ta

`eqa ispuniti - naglasila je

nada bawolu~kog plivawa Mo-

nika Duvwak.

¥ N. [.

MONIKA DUVWAK, PLIVA^ICA OLIMPA

Uz zlato i li~ni rekord

Iz buxeta smo do sada dobijali trideset hiqada maraka,

a to je mawe i od tre}ine ukupnog iznosa koji nam

je potreban za takmi~ewe, ka`e Todor Telebak

\Odbojka{i Qubiwa: U te{koj situaciji

LAKTA[I - Ekipa Re-

ma kompjuters bila je najve-

}e iznena|ewe pretposqed-

weg dana Street ball turni-

ra koji se u organizaciji

Mladih socijaldemokrata

odr`ao na centralnom tr-

gu u Lakta{ima.

Ovaj tim je u osmini fi-

nala savladao velikog fa-

vorita ekipu Bez pardona

rezultatom 14:7, da bi u ~e-

tvrtfinalnoj utakmici po-

bjedom od 12:8 protiv MSD

Trn1 otvorilo vrata polu-

finala. Prema o~ekivawu

polufinale je izborio pro-

{logodi{wi pobjednik

Tehnosinta te ekipa Dada-

re kao i tim JMNJ.

Polufinalni i final-

ni susreti odigrani su si-

no} kasno.

Rezultati: pioniri: gru-

pa "B#: Roleks - Vo}e [i-

qo 0:10, STR Zoka - Hornet

4:3, polufinale: Kafe bar

Hemingvej - STR Zoka 8:3,

Lav mont - Vo}e [iqo 10:2.

Juniori: grupa "B#: Par-

ma trend - Vulini majstori

5:12, Ma bezveze - MSD ̂ ar-

da~ani 0:5, polufinale: Par-

ma trend - Vulini majstori

10:4, Kafe bar Hemingvej -

Intermedia 0:8.

Seniori: osmina fina-

la: Perfeto - MSD Trn1

7:9, Kafe bar Kr~ma - Go-

dos promet 10:7, MSD Ma-

glajani - Kontakt radio

11:15, Rema kompjuters -

Bez pardona 14:7, JMNJ -

Elmag 15:8, Agrokop - MSD

Bijeqina 5:9, Tehnosint -

MSD Lakta{i 10:5, Dada-

ra - Taksi @eks 13:12, ~e-

tvrtfinale: Kafe bar

Kr~ma - Tehnosint 4:9, Da-

dara - Kontakt radio 8:7,

JMNJ - MSD Bijeqina

11:10, Rema kompjuters -

MSD Trn1 12:8.

¥ D. DAVIDOVI]

STREET BALL TURNIR U LAKTA[IMA

\ Ekipa Rema kompjutersa: Pobijedili

glavnog kandidata za prvo mjesto

ELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORITELIMINISAN FAVORIT

Najve}e iznena|ewe pretposqedweg dana turnira

priredila je ekipa Rema kompjutersa koja je

savladala sastav Bez pardona rezultatom 14:7

\Monika Duvwak: Vjeruje da }e

u~estvovati na Olimpijskim

igrama (Snimo D. BORKOVI])

[KOLA

Pored toga {to je per-

spektivna pliva~ica, Monika

Duvwak je i odli~an u~enik.

Poha|a Ekonomsku {kolu, a

ono malo vremena za odmor

koristi da u~i engleski i we-

ma~ki jezik.

- Ne mogu re}i da mi je

ba{ lako uskladiti trenin-

ge i obaveze u {koli, ali tru-

dim se koliko mogu da ne za-

postavim ni jedno ni drugo.

Mislim da se mnogo toga mo-

`e posti}i u `ivotu ako se

pravilno rasporedi vrijeme

- ka`e Monika Duvwak.

BR^KO - Predsjednici ru-

kometnih klubova Jedinstva i

Lokomotive Predrag Gluhako-

vi} i Slobodan Damjanovi},

potpisali su sporazum o uje-

diwewu, ~ime su okon~ani vi-

{emjese~ni pregovori u vezi

sa stvarawem jednog kluba u

Br~kom.

Prema sporazumu, novi

klub, po{tuju}i vi{edecenij-

sku tradiciju, zva}e se Lokomo-

tiva, a nastupa}e u Prvoj ligi

Republike Srpske, jer je oci-

jeweno da }e se kroz taj sistem

takmi~ewa lak{e plasirati u

Premijer ligu BiH.

Dosada{wi predsjednik Je-

dinstva Predrag Gluhakovi},

koji }e ubudu}e obavqati du-

`nost potpredsjednika Uprav-

nog odbora izrazio je zadovoq-

stvo ujediwewem ova dva kluba.

- Sada su stvoreni svi pred-

uslovi da se br~anski rukome-

ta{i, mo`da ve} od naredne

sezone, takmi~e u Premijer

ligi BiH, jer to nam je glav-

ni i jedini ciq - istakao je

Gluhakovi}.

Slobodan Damjanovi} }e u

narednom periodu obavqati

funkciju predsjednika ujedi-

wenog kluba.

- Shvatili smo da bez jedin-

stvenog kluba nema napretka

rukometa u Br~kom, jer su gu-

bitnici bili svi qubiteqi

ovog sporta u gradu na Savi -

naglasio je Damjanovi}.

Do cijepawa Rukometnog

kluba Jedinstvo na dva kluba

do{lo je 2003. godine zbog ne-

sporazuma unutar rukovodstva

tog sportskog kolektiva.

¥ S. G.

UJEDINILA SE DVA RUKOMETNA KLUBA

Zajedno do elite

TRENER IGOKEE DRAGAN KOSTI]

O NOVIM IGRA^IMA

Poja~awa jo{ u "magli"

ALEKSANDROVAC - Poslije Dalibora Stu-

para, koji je nedavno potpisao jednogodi{wi ugo-

vor, u redovima Ko{arka{kog kluba Igokea o~e-

kuje se jo{ novih imena. Me|utim, ko bi to mo-

gao da bude jo{ uvijek se ne zna.

Trener Dragan Kosti} u Aleksandrovac sti-

`e u subotu, kada }e sa rukovodstvom kluba oba-

viti razgovore o daqim aktivnostima i anga`o-

vawu igra~a.

- Ni{ta jo{ ne znam, vidje}u kada do|em {ta

je Uprava kluba odlu~ila. Jedan od mojih zadata-

ka bio je da obavim razgovore sa nekoliko poten-

cijalnih igra~a iz Srbije, i to sam uradio ali

da li }e ne{to konkretno biti od toga zavisi od

rukovodstva Igokee. Zbog toga nema potrebe da

spomiwem imena igra~a - rekao je Dragan Ko-

sti}.

Na pitawe kako komentari{e prvo poja~awe

koje je stiglo u Igokeu Dragan Kosti} je odgovo-

rio:

- Ne poznajem dovoqno Dalibora Stupara ta-

ko da ne mogu ne{to vi{e da ka`em o wegovim

igra~kim sposobnostima. ^uo sam za wega, ali

nisam imao priliku da ga vidim na terenu, pa ne-

}u ni{ta ni da komentari{em - istakao je Kosti}.

Trener Igokee jo{ uvijek je anga`ovan oko

kampa u Kraqevu, ne kome se nalazi grupa mladih

ko{arka{a iz Aleksandrovca.

¥ M. I.

BAWA LUKA - Biciklisti i stru~-

ni {tab reprezentacije BiH, me|u koji-

ma i tri takmi~ara bawolu~kog BSK-a,

Bojan Boji}, Milan Stanivuk i Mile

Kova~, te trener Ne|o Benkovi}, danas

putuju na Balkanijadu koja }e se u Novom

Pazaru odr`ati od 28. do 30. jula.

Boji} i Stanivuk }e kao seniori na-

stupati u kategoriji "U 23#, dok }e Ko-

va~ u~estvovati u juniorskoj konkuren-

ciji.

- Biciklisti su se pripremali odvo-

jeno, po klubovima. Moram re}i da su

takmi~ari BSK-a dobro radili, poka-

zav{i veliki trud i zalagawe. Ju~e su od-

radili posqedwi trening, a iako nam je

velika vru}ina stvarala probleme, mo-

gu re}i da sam zadovoqan ura|enim - re-

kao je {ef stru~nog {taba BSK-a i tre-

ner reprezentacije Ne|o Benkovi}.

On je dodao da ne poznaje dovoqno

konkurenciju, pa je te{ko govoriti o do-

metima reprezentacije:

- Nismo mnogo vozili sa takmi~ari-

ma s kojima }emo voziti na Balkanijadi,

zbog ~ega je te{ko govoriti o eventual-

nim rezultatima. Znam da su Bugari tra-

dicionalno jaki, a uz rame su im Grci i

Turci. Ipak, bili bismo prezadovoqni

kada bi se neko od na{ih takmi~ara pla-

sirao me|u prvih {est, eventualno 10

najboqih.

Pored trojice Bawolu~ana, na Bal-

kanijadi }e u~estvovati i seniori Mer-

sad Be~i} (Zmaj od Bosne) i Xenan Duv-

wak (Zenica Metalno), te juniori Anes

Rami} (Zmaj od Bosne), Vedad Kari} (Ze-

nica Metalno) i Rusmir Selimovi} (Je-

dinstvo).

Prvog dana takmi~ewa, 28. jula na

programu je trka na hronometar u ob-

je konkurencije. Dan kasnije samo }e

juniori voziti drumsku trku, dok }e se-

niori nastupiti u istoj disciplini

30. jula.

¥ De. M.

BICIKLISTI^KA BALKANIJADA U NOVOM PAZARU

Uspjeh {esto mjesto

BR^KO - Dra`en Stojanovi}, dva-

desetjednogodi{wi rukometa{, od ove

sezone staja}e na golu dobojske Sloge.

Tako su dogovorili predstavnici tog

kluba sa mladim Br~akom.

Stojanovi} je nekada{wi kadet-

ski i juniorski reprezentativac Re-

publike Srpske, a posqedwu sezonu

je branio u ekipi Grada~ca, koja se

takmi~i u Prvoj ligi Federacije

BiH.

- Iako sam imao odli~ne uslove u

Grada~cu odlu~io sam da prihvatim po-

nudu Sloge jer mi je `eqa da se opro-

bam u Premijer ligi BiH. Nadam se da

}u ispuniti o~ekivawa Dobojlija, ali

i svoja - rekao je Dra`en Stojanovi}.

¥ S . G.

JO[ JEDAN RUKOMETA[ ODLAZI IZ BR^KOG

Sloga odvela Stojanovi}a

ELIMINISAN FAVORIT

Page 37: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

5

Page 38: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

U skladu sa ~lanom 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

RS#, broj 64/02-II dio), POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka, ul. Kraqa Petra I 103,

78000 Bawa Luka, objavquje

OBAVJE[TEWE O STICAWU AKCIJA

"UNICEP GROUP# a.d. Bawa Luka, ul. Veselina Masle{e 1, na osnovu koje nastaje obaveza

objavqivawa ponude za preuzimawe, odnosno kupovine svih akcija sa pravom glasa. Datum

sticawa akcija emitenta je 18.7.2006. godine.

POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka na dan objave ovog obavje{tewa vlasnik je 122.392

akcije emitenta "UNICEP GROUP# a.d. Bawa Luka, koje su redovne, pojedina~ne nominalne

vrijednosti 1 KM, {to predstavqa 122.392 glasa u skup{tini emitenta ili 64,8337% od ukupnog

broja glasova.

Ponuda za preuzimawe bi}e objavqena u roku i pod uslovima i na na~in koji je propisan

Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava.

POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka

po punomo}niku

"EUROBROKER# a.d. Bawa Luka

U skladu sa ~lanom 25. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske#, broj 64/02-II dio), "Bobar Osigurawe# AD Bijeqina, Filipa Vi{wi-

}a 211, Bijeqina objavquje

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU

akcionarskog dru{tva "Drina# AD Jawa

1. "Bobar Osigurawe# AD Bijeqina, Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina (u daqem tekstu Po-

nudilac), objavio je u "Glasu Srpske# od 10. i 11.6.2006. godine i u "Slu`benom glasniku

Republike Srpske# broj 56/06 od 14.6.2006. godine javnu ponudu za preuzimawe akcionar-

skog dru{tva "Drina# AD Jawa, Kara|or|eva br. 240, Jawa.

2. Ponudilac je na dan objavqivawa ponude bio vlasnik 1.836.283 akcija emitenta pojedi-

na~ne nominalne vrijednosti od 1,00 KM, {to predstavqa 1.836.283 glasova u Skup{tini

akcionara ili 55,2021% od ukupnog broja glasova u Skup{tini akcionara.

3. Za vrijeme trajawa ponude ukupno je deponovano 58.749 akcija, koje je Ponudilac u za-

konskom roku isplatio i preuzeo. Nije bilo akcija na kojima su bile sporne ~iwenice de-

ponovawa, niti povla~ewa deponovanih akcija.

4. Nakon izvr{enog preuzimawa, ponudilac je vlasnik ukupno 1.895.032 akcija sa pravom

glasa, odnosno 56,9682% od ukupnog broja glasova u Skup{tini akcionara.

ZA PONUDIOCA

ODJEQEWE ZA POSLOVAWE SA

HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI

"BOBAR BANKA# AD BIJEQINA

Mladena Maglova 2, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Tel: 049/217-418, faks: 049/215-516, Centrala: 054/ 215-516

Na osnovu ~lana 28 Poslovnika Skup{tine Br~ko distrikta BiH - pre~i{}eni tekst

("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH# broj 11/03) i Odluke o poni{tewu

ponovqenog javnog konkursa za izbor i imenovawe glavnog revizora i dva zamjeni-

ka glavnog revizora u Kancelariji za reviziju finansijskog poslovawa institucija

Br~ko distrikta BiH, broj: 013-783/06 od 26. jula 2006. godine, Komisija za izbor i

imenovawe i mandatno-imunitetska komisija Skup{tine Br~ko distrikta BiH,

objavquje:

PONI[TEWE

PONOVQENOG JAVNOG KONKURSA ZA IZBOR I IMENOVAWE

GLAVNOG REVIZORA I DVA ZAMJENIKA GLAVNOG REVIZORA

U KANCELARIJI ZA REVIZIJU FINANSIJSKOG POSLOVAWA

INSTITUCIJA BR^KO DISTRIKTA BiH

Ponovqeni javni konkurs za izbor i imenovawe glavnog revizora i dva zamjenika

glavnog revizora u Kancelariji za reviziju finansijskog poslovawa institucija

Br~ko distrikta BiH, broj: 013-347/06 od 17. marta 2006. godine, objavqen 20. mar-

ta 2006. godine, za radna mjesta:

1. glavni revizor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac;

2. zamjenik glavnog revizora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 izvr{ioca;

poni{tava se zbog neusvajawa Prijedloga odluke o imenovawu glavnog revizora i

dva zamjenika glavnog revizora u Kancelariji za reviziju finansijskog poslovawa

institucija Br~ko distrikta BiH od strane Skup{tine Br~ko distrikta BiH.

Broj: 013-784/06

Br~ko, 26. jula 2006. godine

Na osnovu Memoranduma o razumijevawu, zakqu~enog izme|u Ministarstva za qudska

prava i izbjeglice Federalnog Ministarstva raseqenih osoba i izbjeglica, Min-

istarstva za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske, Vlade distrikta RS, Fon-

da za povratak i Op{tine Vi{egrad, u ciqu implementacije zajedni~kih projekata ko-

ji se finansiraju kroz Fond za povratak, u skladu sa Uputstvom o provo|ewu procedu-

ra za odabir korisnika pomo}i u obnovi stambenih jedinica ("Sl. glasnik BiH#, broj:

48/06 od 26.6.2006. godine), Na~elnik Op{tine Vi{egrad, objavquje

JAVNI POZIV

Kojim se korisnici pomo}i ~ije je prijeratno prebivali{te bilo na podru~ju

op{tine Vi{egrad, pozivaju da podnesu zahtjeve za obnovu svojih stambenih jedinica

u svrhu povratka

Ukupna vrijednost projekta je 312.072,00 KM.

KRITERIJUMI ZA IZBOR KORISNIKA

1. OP[TI KRITERIJUMI /potrebna dokumetacija/:

Op{ti kriterijumi su eliminatorni i obavezuju}i

za sve korisnike pomo}i.

1.1. Korisnik pomo}i je izbjeglica iz BiH, raseqena osoba u BiH ili povratnik /

izbjeglice iz BiH - odgovaraju}a potvrda (izbjegli~ka legitimacija / karton ) o sta-

tusu izbjeglice iz BiH; Raseqene osobe u BiH - potvrda nadle`nog organa Op{tine

privremenog boravka o statusu raseqene osobe; Povratnici - potvrda nadle`nog or-

gana op{tine povratka.

1.2. Potencijalni korisnik pomo}i je iskazao svoju namjeru za povratkom / izjava ov-

jerena od strane nadle`nog organa op{tine povratka /.

1.3. Utvr|en je status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom jedinicom ko-

ja je predmet rekonstrukcije / Z.K. (zemqi{no-kwi`ni) izvadak - izvod iz katas-

tarske evidencije, ne stariji od 6 ({est) mjeseci, i / ili CRPC odluka - Odluka Komisi-

je za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseqenih osoba, i / ili pravosna`no rje{ewe

o povratu imovine / stanarskog prava - rje{ewe nadle`nog op{tinskog organa o

povratu i / ili uvo|ewu u posjed.

1.4. Korisnik pomo}i je na dan 30.4.1991. godine imao prebivali{te u stambenoj je-

dinici koja je predmet rekonstrukcije / Original ili ovjerena kopija uvjerewa o

kretawu izdatog od strane nadle`nog organa unutra{wih poslova, izuzetno izjava sa

dva svjedoka ovjerena od strane op{tine povratka.

1.5. Stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije se smatra neuslovnom za

stanovawe u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uslova; Ko-

risnik / nosilac doma}instva i ~lanovi wegovog doma}instva koji su prijavqeni za

dobijawe pomo}i u rekonstrukciji, od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu

stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovawe, u skladu sa odgovaraju}im

standardima o minimumu stambenih uslova; - korisnik nije primio pomo} u rekon-

strukciji dovoqnu da zadovoqi odgovaraju}i standard o minimumu stambenih uslova

/ izjava ovjerena od strane nadle`nog organa op{tine povratka.

2. POSEBNI KRITERIJUMI / potrebna dokumentacija /:

2.1. Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uslovi-

ma koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma, ukqu~uju}i i korisnike koji privre-

meno borave u improvizovanim naseqima, kampovima, kontejnerima i sl. / kopija li~ne

karte kojom se dokazuje da korisnik ima prijavqeno prebivali{te na adresi na ko-

joj se nalazi objekat koji je predmet rekonstrukcije ili potvrda nadle`nog op{tin-

skog organa da je povratnik.

2.2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim grupama / Ovjereni dokumenti izdati od

strane nadle`nih organa.

- Socijalne kategorije/ posqedwi ~ek od penzije, dokaz da se radi o korisniku so-

cijalnih davawa od nadle`nog Centra za socijalni rad ili nadle`ne op{tinske slu`be

za socijalnu i dje~iju za{titu, dokaz da se radi o civilnoj `rtvi rata i da ostvaruje

/ ne ostvaruje prihode po tom osnovu;

- Status lica sa invaliditetom / rje{ewe koje se pribavqa od strane nadle`nog or-

gana (ratni vojni invalid, lice sa uro|enim ili ste~enim invaliditetom i sl.);

- Status samohranog roditeqa, starateqa ili hraniteqa / potvrda od strane na-

dle`nog centra za socijalni rad ili op{tinskog organa uprave nadle`nog za poslove

socijalne i dje~ije za{tite kod kojeg se vodi slu`bena evidencija;

- Status porodice poginulog borca / {ehidske porodice / potvrda koja se pribavqa

od strane nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija;

- Status porodice nestale/ih osoba / potvrda koja se pribavqa od strane nadle`nog

organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija;

- Status biv{eg logora{a / potvrda koja se pribavqa od strane nadle`nog organa

kod kojeg se vodi slu`bena evidencija.

2.3. Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbriwavawa (tranzitno-prihvatni

i kolektivni centri), alternativnom smje{taju / potvrda nadle`nog organa na ~ijoj

teritoriji se nalazi kolektivni centar ili alternativni smje{taj.

2. 4. Osobe koje se nalaze u alternativnom smje{taju ili zadovoqavaju uslove i ima-

ju pravo na alternativni smje{taj / potvrda nadle`nog organa op{tine privremenog

boravka.

2.5. Brojnog porodice koje imaju vi{e ~lanova zajedni~kog doma}instva koje su se pri-

javile za povratak i wihova starosna dob / ku}na lista korisnika pomo}i ovjerena

u op{tini prebivali{ta / privremenog boravka ne starija od 6 mjeseci; ovjerena kopi-

ja li~ne karte za punoqetne ~lanove porodice; izvod iz mati~ne kwige ro|enih za

maloqetne ~lanove doma}instva.

DOSTAVQAWE ZAHTJEVA: Zahtjev za registraciju prijave za dobijawe pomo}i za

rekonstrukciju i povratak zajedno sa dokazima o ispuwavawu kriterijuma iz javnog

poziva dostaviti na protokol op{tine povratka svakim radnim danom ili po{tom na

adresu: Op{tina Vi{egrad, ulica Kraqa Petra I broj 7, po{tanski broj 73240 Vi{egrad,

sa naznakom: "ZA JAVNI POZIV - NE OTVARAJ#.

Obrazac zahtjeva za registraciju prijave za dobijawe pomo}i za rekonstrukciju i

povratak se mo`e podi}i u svim op{tinama BiH, diplomatsko konzularnim pred-

stavni{tvima BiH u Regionalnom centru i na internet stranici Ministarstva za qud-

ska prava i izbjeglice www.mhrr.gov.ba.

Javni poziv ostaje otvoren 30 dana od dana objavqivawa.

Okvirni rok za izbor korisnika je 25 dana, od dana zatvarawa javnog poziva.

Prigovor na preliminarnu listu podnosi se Komisiji za odabir korisnika pomo}i u

roku od 15 dana od dana javnog ogla{avawa liste korisnika na op{tinskoj oglasnoj tabli.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Op{tini Vi{egrad na telefon 058/620-

586.

OP[TINA VI[EGRAD NA^ELNIK OP[TINE

Broj: 02-07-12/06 Miladin Mili}evi}, pravnik

Datum, 20.7.2006. godine

6

Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINESkup{tina Br~ko distrikta

KOMISIJA ZA IZBORR I IMENOVANJE IMANDATNO IMUNITETSKA KOMISIJA

Bosna i Hercegovina

BR^KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE

Skup{tina Br~ko distrikta

KOMISIJA ZA IZBOR I IMENOVAWE I

MANDATNO-IMUNITETSKA KOMISIJA

PREDSJEDAVAJU]I KOMISIJE

Stako Staki}, dipl. in`. agronomije

Page 39: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

SUTRA U #GLASU SRPSKE#

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

7

Page 40: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Na osnovu Odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupaca

putem javnog nadmetawa broj: N.O. 81/05 od 27.12.2005. godine [umsko gazdinstvo

"Prijedor# Prijedor, o b j a v q u j e

OGLAS

za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)

br. 01- 2472 /06 za 3.8.2006.

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti - trupci, po vrsti, kvalitetnoj

strukturi, koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako

slijedi:

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka

lica, koja ispuwavaju sqede}e uslove:

a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwenosti uslova za obavqawe

djelatnosti prerade drveta i Identifikacioni broj - kopije ovjerene od strane nadle`nog

organa.

b) Da se ne nalaze na Listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume Republike Srpske#

a.d. Sokolac (potvrda od strane [G).

v) Da su uplatila jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji.

b) Ponu|enu cijenu.

v) Uslove i na~in pla}awa.

g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2. (a,b,v).

4. DOSTAVA PONUDE

Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, treba da

dostave JP[ "[ume Republike Srpske# a.d. Sokolac, [G "PRIJEDOR# VO@DA

KARA\OR\A 4/2 PRIJEDOR.

(ulica i broj)

Rok za dostavqawe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa tj. 27.7.2006. godine. Nepot-

pune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji, dana

3.8.2006. godine, u 9 ~asova, u prostorijama [G "PRIJEDOR# PRIJEDOR.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I

IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) Najve}a ponu|ena cijena.

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim

destinacijama.

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do

15 ~asova u [umskom gazdinstvu, putem telefona 052/242-921 ili na navedenoj adresi.

Poni{tava se "Javni oglas za izbor direktora Regulatornog odbora `eqeznica Bosne i

Hercegovine#, objavqen 28.2.2006. godine u ("Slu`benom glasniku BiH#, broj 14/06) i ob-

javqen 9.3.2006. godine u dnevnim listovima "GLAS SRPSKE#, "DNEVNI LIST# i

"AVAZ# i ponovo

Na osnovu ~lana 5. stav 4. Zakona o `eqeznicama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik

BiH#, broj 52/05), a u skladu sa ~lanom 8. Zakona o ministarskim imenovawima, imenovaw-

ima Savjeta ministara i drugim imenovawima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#,

broj 7/03), Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine raspisuje

JAVNI OGLAS

za izbor direktora Regulatornog odbora `eqeznica

Bosne i Hercegovine, u Ministarstvu komunikacija i transporta

Bosne i Hercegovine

U skladu sa ~lanom 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih

dru{tava ("Slu`beni glasnik RS#, broj 64/02-II dio), MARCTOMA, Philosophenweg 54, 47051 Duisburg, Wema~ka, kao

Ponudilac objavquje

OBAVJE[TEWE

O STICAWU AKCIJA

"AGROHERCEGOVINA# a.d. Nevesiwe, Nemawi}a 50, na

osnovu koje nastaje obaveza objavqivawa ponude za preuzi-

mawe, odnosno kupovine svih akcija sa pravom glasa. Datum

sticawa akcija emitenta je 19.6.2006. godine.

MARC TOMA na dan objave ovog obavje{tewa vlasnik je

392.683 akcije emitenta "AGROHERCEGOVINA# a.d.

Nevesiwe, koje su redovne, pojedina~ne nominalne vrijed-

nosti 1 KM, {to predstavqa 392.683 glasa u skup{tini emi-

tenta ili 7,8949 % od ukupnog broja glasova.

Sa ponudiocem zajedni~ki djeluje HENRY TOMA koji je na

dan objave ovog obavje{tewa vlasnik 1.238.494 akcije emi-

tenta "AGROHERCEGOVINA# a.d. Nevesiwe, koje su re-

dovne, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, {to pred-

stavqa 1.238.494 glasa u skup{tini emitenta ili 24,9000 %

od ukupnog broja glasova

Ponuda za preuzimawe bi}e objavqena u roku i pod uslovi-

ma i na na~in koji je propisan Zakonom o preuzimawu ak-

cionarskih dru{tava.

MARC TOMA

po punomo}niku

"EUROBROKER# a.d. Bawa Luka

ZAVOD ZA ZAPO[QAVAWE

REPUBLIKE SRPSKE

OGLA[AVA SLOBODNA RADNA MJESTA

O[ "NIKOLA TESLA#

Cara Lazara 26

PRWAVOR

1. nastavnik engleskog jezika na neodre|eno

vrijeme .......................................................2 izvr{ioca

2. nastavnik wema~kog jezika za 8 ~asova na odre|e-

no vrijeme (do povratka nastavnika sa trudni~kog

bolovawa)..................................................1 izvr{ilac

3. nastavnik razredne nastave za rad u PO Grabik

Ilova na odre|eno vrijeme do 30.6.2007. godine

.....................................................................1 izvr{ilac

4. kwi`ni~ar za 80% norme na neodre|eno vrijeme

.................................................................... 1 izvr{ilac

USLOVI: Pored op{tih uslova za zasnivawe rad-

nog odnosa prema Zakonu o radu, kandidati treba da

ispuwavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o

osnovnoj {koli i Pravilnikom o vrsti stru~ne

spreme nastavnika i stru~nih saradnika u osnovnoj

{koli (kandidati pod 1. 2. i 3.), a kandidat pod 4.

da ima zavr{enu sredwu bibliotekarsku {kolu,

prosvjetno-kulturolo{ku-prevodila~ku {kolu ili

gimnaziju.

Oglas je otvoren 15 dana od dana objavqivawa.

GP "JEDINSTVO#

a.d. GRADI[KA

Datum, 25.7.2006. god.

Broj: 309

U skladu sa ~lanom 28 Zakona o preuzimawu ak-

cionarskih dru{tava ("Sl. glasnik# 64-II od 14. ok-

tobra) Upravni odbor GP "Jedinstvo# a.d. Gradi{ka

objavquje

MI[QEWE

O javnoj ponudi za preuzimawe

Upravni odbor upoznat je u cijelosti sa sadr`ajem

ponude za preuzimawe od strane Milo{a Doj~in-

ovi}a, koji je objavqen u "Glasu Srpske# od 20. jula

2006. godine i "Sl. glasniku# broj 69 od 20. jula 2006.

godine u skladu sa Zakonom.

Javna ponuda za preuzimawe akcija je po svom

sadr`aju i ciqevima, te s obzirom na ponu|enu ci-

jenu od 0,15 KM prihvatqiva i u skladu sa odredba-

ma Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava.

Upravni odbor je s obzirom na prethodno navedeno,

saglasan sa ponudom i izra`ava pozitivno mi{qewe

o ponudi.

UPRAVNI ODBOR

GP "JEDINSTVO#

Naziv radnog mjesta: Direktor Regulatornog

odbora `eqeznica Bosne i Hercegovine, sa

sjedi{tem u Doboju.

Opis poslova: Direktor Regulatornog odb-

ora `eqeznica Bosne i Hercegovine (u daqem

tekstu Regulatorni odbor) neposredno

rukovodi Regulatornim odborom i s tim u

vezi organizuje, objediwava i usmjerava rad

Regulatornog odbora, raspore|uje poslove u

okviru Regulatornog odbora, odgovoran je za

zakonito, pravilno i kvalitetno obavqawe

poslova iz nadle`nosti Regulatornog odbo-

ra, daje uputstva za rad i pru`a neophodnu po-

mo} izvr{iocima, utvr|uje prijedlog poslo-

va iz djelokruga Regulatornog odbora, pod-

nosi izvje{taj o radu, obavqa najslo`enije

poslove iz djelokruga Regulatornog odbora,

odgovoran je za kori{}ewe finansijskih, ma-

terijalnih i qudskih potencijala.

Direktor Regulatornog odbora `eqeznica

BiH se imenuje na period od ~etiri godine,

s mogu}no{}u obavqawa jo{ jednog mandata.

Broj izvr{ilaca: jedan (1).

Op{ti uslovi:

Svi kandidati du`ni su ispuwavati sqede}e

op{te uslove u skladu sa Zakonom o min-

istarskim imenovawima, imenovawima Sav-

jeta ministara i drugim imenovawima Bosne

i Hercegovine:

- da su stariji od 18 godina;

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be u in-

stitucijama Bosne i Hercegovine odnosno

entiteta kao rezultat disciplinske mjere u

periodu od tri godine prije dana objavqivawa

upra`wene pozicije;

- da se na wih ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava

Bosne i Hercegovine.

Posebni uslovi:

Pored navedenih op{tih uslova, kandidati

su du`ni ispuwavati i sqede}e posebne

uslove:

- zavr{en saobra}ajni fakultet ̀ eqezni~kog

smjera, (VII stepen stru~ne spreme),

- najmawe pet (5) godina radnog iskustva u

`eqezni~kom saobra}aju,

- najmawe tri (3) godine radnog iskustva na

rukovode}im poslovima u ̀ eqezni~kom sao-

bra}aju,

- polo`en stru~ni ispit za rad u organima

uprave,

Potrebna dokumenta:

Ovjerene kopije:

- fakultetske diplome;

- dokaza o tra`enom radnom iskustvu (fo-

tokopija radne kwi`ice, potvrda ili

uvjerewe o radnom iskustvu izdati od in-

stitucija u kojima je kandidat stekao radno

iskustvo);

- uvjerewa o polo`enom stru~nom ispitu za

rad u organima uprave;

- popuwen obrazac koji se mo`e dobiti u

prostorijama Ministarstva komunikacija i

transporta BiH ili na web stranici Min-

istarstva www. mkt.gov.ba

Napomena za sve kandidate:

- Pod radnim iskustvom podrazumijeva se

iskqu~ivo radno iskustvo nakon ste~ene vi-

soke {kolske spreme, i to na poslovima za

~ije je obavqawe uslov posjedovawe visoke

{kolske spreme;

- Neposjedovawe polo`enog stru~nog ispita

za rad u organima uprave ne elimini{e kan-

didata iz konkurencije, s tim da u slu~aju da

bude imenovan ima obavezu da ispit polo`i

u roku od godinu dana od dana zasnivawa

radnog odnosa.

Javni oglas se sprovodi u skladu sa Zakonom

o ministarskim imenovawima, imenovawima

Savjeta ministara i drugim imenovawima

Bosne i Hercegovine.

Javni oglas }e biti objavqen u "Slu`benom

glasniku BiH#, "Slu`benom glasniku Br~ko

distrikta Bosne i Hercegovine# i u tri dnev-

na lista u Bosni Hercegovini.

Prijave na oglas sa tra`enim dokumentima

treba dostaviti do 14.8.2006. godine, putem

po{te na adresu:

Ministarstvo komunikacija i transporta

Bosne i Hercegovine

"Javni oglas za imenovawe direktora

Regulatornog odbora `eqeznica Bosne i

Hercegovine#.

Trg BiH broj 1

71 000 Sarajevo

1. JELA TRUPCI I 67,90 134 9.098,60

2. JELA TRUPCI II 50,57 113 5.714,41

3. JELA TRUPCI III 83,35 96 8.001,60

S v e u k u p n o: 201,82 22.814,61

Mjesto

prodaje

Vrsta sortimenta i

kvalitetna struktura

Koli~ina

m¿

Po~etna

Cijena KM/m¿

(bez PDV)

Vrijednost

(bez PDV)

Red.

broj

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

8

ODJEQEWE 24

G.J. KOZARA-

MQE^ANICA

Page 41: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Na osnovu ~l. 118. i 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS#, broj: 101/04, 42/05 i 118/05),

Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta administrativne slu`be

jedinice lokalne samouprave op{tine Vlasenica (broj: 02/1-013-871 od 28.11.2005.) i Pravilnika

o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

administrativne slu`be jedinice lokalne samouprave op{tine Vlasenica (broj: 0271-013-181/06

od 22.3.2006.) Na~elnik op{tine Vlasenica raspisuje

J A V N I K O N K U R S

za popunu upra`wenog radnog mjesta

1. Samostalni stru~ni saradnik za dru{tvene djelatnosti i MZ, na odre|eno vrijeme do povratka

slu`benika sa porodiqskog odsustva, 1 izvr{ilac,

2. IT administrator, na neodre|eno vrijeme, 1 izvr{ilac,

3. Pripravnik, diplomirani in`iwer gra|evinarstva, na period od 12 mjeseci radi sticawa is-

kustva za polagawe stru~nog ispita, 1 izvr{ilac

I Opis poslova

Opis poslova za navedena radna mjesta utvr|en je Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji

radnih mjesta Administrativne slu`be op{tine Vlasenica. Pripravnik }e poslove obavqati u

skladu sa programom stru~nog osposobqavawa i na~ina polagawa ispita pripravnika usvojenog od

strane na~elnika op{tine.

II Op{ti uslovi:

1. Da su dr`avqani Republike Srpske, odnosno BiH,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci ili za

krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj slu`bi

op{tine,

5. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

6. da nisu otpu{tena iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vla-

sti u BiH ili entiteta, u periodu tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa.

III Posebni uslovi:

Pod 1. VSS, 1 godina radnog iskustva u struci, polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj

slu`bi.

Pod 2. SSS, najmawe 6 mjeseci radnog iskustva na poslovima administratora informacionih teh-

nologija, poznavawe Nova programskog paketa, mre`ne infrastrukture i engleskog jezika (obave-

zan probni rad).

Pod 3. VSS, Gra|evinski fakultet, bez radnog iskustva.

IV Sukob interesa

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-

teresa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

V Potrebna dokumenta:

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-

va konkursa:

1. uvjerewe o dr`avqanstvu

2. ovjerenu fotokopiju li~ne karte,

3. izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

4. ovjerenu fotokopiju diplome o zavr{enoj {koli,

5. uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,

6. uvjerewe o radnom sta`u (za rad. broj 1 i 2),

7. uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u organima uprave (samo za red. broj 1),

8. ovjerenu li~nu izjavu o ispuwavawu uslova iz podt. 6. ta~ke II konkursa.

VI Rok za podno{ewe prijava

Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom glasniku RS# i

u dnevnom listu "Glas Srpske#. Ako tekst konkursa ne bude istovremeno objavqen, rok za podno-

{ewe prijava ra~una}e se od dana posqedweg objavqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Dokumentacija prilo`ena uz prijavu na konkurs se ne}e vra}ati kandidatima.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu. Op{tina Vlasenica, Svetosavska

14, sa naznakom "Za Komisiju za izbor i imenovawa slu`benika#.

Sa kandidatima koji budu ispuwavali uslove konkursa Komisija za izbor obavi}e intervju.

Broj: 02/1-013-645/06

Dana, 24. jula 2006. godine

VlasenicaNA^ELNIK OP[TINE

Dragomir Stupar

AD "Toplana# Prijedor

-Nadzorni odbor-

Broj: 020-2293-2/06

Dana, 20.7.2006. godine

Na osnovu ~lana 33. i 35. Statuta AD "Toplana# Prijedor i Odluke Nadzornog odbora broj:

020-2293-1 od 20.7.2006. godine, Nadzorni odbor

S A Z I V A

PETU REDOVNU SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA

AD "TOPLANA# PRIJEDOR

ZA UTORAK 5.9.2006. GODINE

SA PO^ETKOM RADA U 11 ^ASOVA

Peta redovna sjednica Skup{tine akcionara AD "Toplana# Prijedor, odr`a}e se u prostori-

jama AD "Toplana# Prijedor, ul. Rudni~ka, br. 66.

Za petu redovnu sjednicu Skup{tine AD "Toplana# Prijedor predla`e se sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbor radnih tijela.

2. Usvajawe zapisnika sa ~etvrte sjednice Skup{tine AD "Toplana# Prijedor.

3. Dono{ewe odluke o usvajawu izvje{taja o poslovawu AD "Toplana# Prijedor za poslovnu

2005. godinu.

4. Dono{ewe odluke o usvajawu izvje{taja o radu Nadzornog odbora AD "Toplana# Prijedor.

5. Dono{ewe odluke o utvr|ivawu poslovne politike AD "Toplana# Prijedor .

6. Dono{ewe odluke o usvajawu plana poslovawa AD "Toplana# Prijedor za 2006. godinu.

7. Dono{ewe odluke o imenovawu predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju AD "Toplana#

Prijedor.

8. Dono{ewe odluke o utvr|ivawu visine naknade za rad predsjednika i ~lanova Odbora

za reviziju AD "Toplana# Prijedor.

9. Teku}a pitawa

U slu~aju nemogu}nosti odr`avawa Skup{tine u nazna~enom terminu, ponovqena Skup{tina

na istom mjestu sa istim dnevnim redom iz ta~ke 1. ove Odluke odr`a}e se 12.9.2006. godine u

11 ~asova.

Materijali za Skup{tinu se mogu preuzeti u prostorijama Dru{tva svaki radni dan od 10 do

11 ~asova.

Pozivaju se svi ~lanovi - akcionari dru{tva da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u ra-

du Skup{tine.

AD "Toplana# Prijedor

Nadzorni odbor

"UKRINA# TEKSTILNA INDUSTRIJA AD

DERVENTA

Na osnovu Odluke Upravnog odbora "UKRINA# Tesktilna industrija AD Derventa broj:

1-28/06 od 25.0.2006. godine, raspisuje se

A. TRE]A JAVNA LICITACIJA

za prodaju sqede}ih osnovnih sredstava:

1. Rastezni su{ionik "Brückner# - 1 komad

2. Ma{ina za {tampawe tkanina "STORK# RD III - 1 komad,

3. Linija za kon~awe pre|e VTS-07 - 3 komada

4. parionik "AMIOLI# (druga licitacija) - 1 komad

B. JAVNU LICITACIJU

za prodaju sqede}ih osnovnih sredstava:

1. Rastezni su{ionik "FAMATEH# - 1 komad,

2. Ma{ina za prawe tkanina "GOLER# - 1 komad,

3. Kontinuirana ma{ina za bojewe tkanina "GOLER# - 1 komad,

4. Fini{ kalander "KLEINWEFERS#,

5. Ma{ina za premotavawe pre|e "AUTOCONER# Schlaforst - 1 komad

6. Laboratorijska oprema za ispitivawe pre|e,

7. Oprema bravarije i tokarije,

8. Kompresor - 2 komada,

9. Otpadno staro gvo`|e.

- Uslovi prodaje -

Prihvati}e se najpovoqnija ponuda pod uslovom da bude ve}a od najni`e cijene koju }e

utvrditi Upravni odbor prodavca neposredno prije otvarawa koverte sa ponudama.

Pod ta~kom 9 javne licitacije ponu|a~ je du`an dostaviti dokaz o stru~nom i ma{inskom

spremno{}u obaviti posao kvalitetno i u predvi|enom roku prodavca.

Kupac je du`an uplatiti avans u iznosu od 10% od prihva}ene ponude, najkasnije 3 dana od

prijema obavje{ewa, a ostatak od 90% prihva}ene cijene u roku od 20 dana.

Zainteresovani kupci mogu svoje ponude slati po{tom u zatvorenim kovertama u roku od

osam dana od dana objavqivawa na adresu:

"UKRINA# TEKSTILNA INDUSTRIJA AD DERVENTA. 7400 Derventa, Dubi~ka 1.

Detaqne informacije mogu se dobiti na telefon 053/333-044.

Prodavac zadr`ava pravo da ne prihvati ni jednu od pomenutih ponuda.

Upravni odbor

"HIDROELEKTRANE NA DRINI# a.d.

VI[EGRAD

NADZORNI ODBOR

Broj:NO-10-05-1/06

Datum, 18.7.2006. godine

Na osnovu ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj

75/04), a u skladu sa ~lanom 4O. Statuta "Hidroelektrane na Drini#, a.d. Vi{egrad, Nadzorni od-

bor saziva

SEDMU SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA

"HIDROELEKTRANE NA DRINI#AD VI[EGRAD

Sedma sjednica Skup{tine akcionara "Hidroelektrane na Drini# za 25.8.2006. godine sa po~etkom

u 12 ~asova u prostorijama restorana za dru{tvenu ishranu "Hidroelektrane na Drini# a.d. Vi{e-

grad, Nezuci 42.

Za sjednicu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbori

- predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara,

- ~lanova verifikacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova

2. Usvajawe zapisnika sa nastavka pete i {este sjednice Skup{tine akcionara "Hidroelektrane na

Drini# a.d. Vi{egrad;

3. Razmatrawe izvje{taja Komisije za provo|ewe javnog konkursa za izbor ~lanova Odbora za re-

viziju "Hidroelektrane na Drini# a.d. Vi{egrad,

4. Prijedlog Odluke o utvr|ivawu; uslova, standarda i kriterijuma za izbor i imenovawe ~lano-

va Nadzornog odbora "Hidroelektrane na Drini# a.d. Vi{egrad;

5. Prijedlog Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbo-

ra "Hidroelektrane na Drini# a.d. Vi{egrad i imenovawe Komisije za provo|ewe javnog konkursa.

6. Prijedlog Odluke o raspodjeli dobiti "Hidroelektrane na Drini# a.d Vi{egrad za 2005. godinu;

7. Teku}a pitawa.

U slu~aju da se zasijedawe Skup{tine akcionara, u nedostatku kvoruma, ne odr`i 25. avgusta 2006. go-

dine, ponovqeno }e se odr`ati 8. septembra 2006. godine u isto vrijeme na istom mjestu sa istim dnev-

nim redom.

Pravo da u~estvuju u radu skup{tine imaju svi akcionari li~no ili zastupani po punomo}niku.

Punomo} za zastupawe akcionara mora da bude ovjerena od strane nadle`nog organa.

Ugovor o udru`ivawu glasova akcionara i zajedni~kom punomo}niku mora biti ovjeren od strane

suda.

Pismena izjava akcionara koji se opredijelio da glasa pismenim putem mora biti ovjerena od stra-

ne nadle`nog organa.

Pismena izjava akcionara "za# i "protiv# prijedloga akata koji su predmet dnevnog reda treba oba-

vezno dostaviti pet dana prije zasijedawa skup{tine na adresu "Hidroelektrane na Drini# a.d. Vi-

{egrad, Nezuci 42 ili na telefaks broj +38758 620-611.

Pismene izjave o glasawu bez propisane ovjere i pismene izjave prispjele putem telefaksa koje u ro-

ku tri dana ne budu potvr|ene dostavom originalne izjave ne}e biti uzete u obzir prilikom utvr|i-

vawa broja glasova.

Pozivaju se svi akcionari: fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika, odnosno glasa-

wa pismenim putem, uzmu u~e{}e u radu pete sjednice Skup{tine akcionara "Hidroelektrana na

Drini#, a.d. Vi{egrad.

PREDSJEDNIK

NADZORNOG ODBORA

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

9

Page 42: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

Pomo} u rekonstrukciji-sanaciji dodjequje se u svrhu im-

plementacije zajedni~kih projekata odobrenih od strane

Komisije za izbjeglice i raseqene osobe, koji se finansijs-

ki realizuju kroz Fond za povratak, a u skladu sa potpisan-

im Memoranduma o razumijevawu broj protokola: 01-50-2379/06

od 4.7.2006. godine

Realizacija projekta obuhvata podru~je Br~ko distrikta BiH

u okviru obezbije|enih sredstava u iznosu od 332.620,00 KM

uz primjenu standarda o minimumu stambenih uslova.

Kriterijumi za izbor korisnika za sanaciju stambenih ob-

jekata

1. Op{ti kriterijumi

Op{ti kriterijumi su eliminatorni i obavezuju}i za sve ko-

risnike pomo}i.

Op{ti kriterijumi za utvr|ivawe potencijalnih korisnika

pomo}i projekata povratka i rekonstrukcije stambenih je-

dinica su:

¥ korisnik pomo}i je izbjeglica iz BiH, raseqena osoba u BiH

ili povratnik,

¥ korisnik pomo}i je iskazao namjeru za povratkom,

¥ utvr|en je status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stam-

benom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije,

¥ korisnik pomo}i je na dan 30.4.1991. godine imao prebi-

vali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije,

¥ stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije se sma-

tra neuslovnom za stanovawe u skladu sa utvr|enim stan-

dardima o minimumu stambenih uslova,

¥ korisnik pomo}i/nosilac doma}instva i ~lanovi wegovog do-

ma}instva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stam-

benu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovawe, u skladu

sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslova,

¥ korisnik pomo}i nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovo-

qnu da zadovoqi utvr|ene standarde u skladu sa utvr|enim

standardima o minimumu stambenih uslova.

2. Dokumenti kojima se dokazuje ispuwavawe op{tih kri-

terijuma

2.1. Potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove povrat-

ni~ke porodice prijavqene za pomo} u rekonstrukciji):

¥ Izbjeglice iz BiH - odgovaraju}a potvrda (izbjegli~ka le-

gitimacija/karton) o statusu izbjeglice iz BiH,

¥Raseqene osobe u BiH - potvrda nadle`nog organa op{tine

privremenog boravka o statusu raseqene osobe,

¥ Povratnici - potvrda nadle`nog organa op{tine povratka.

2.2. Prijava za dobrovoqni povratak - (Obrazac broj 1.)

Prijava za dobrovoqni povratak podnosi se u skladu sa Uput-

stvom o povratku BiH izbjeglica i raseqenih osoba na teri-

toriji Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 22/99

od 15. decembra 1999. godine), na Obrascu broj 1. kako slijedi:

¥ Izbjeglice iz BiH - prijava za dobrovoqni povratak BH

izbjeglica na teritoriju Bosne i Hercegovine,

¥ Raseqene osobe koje se vra}aju na podru~je Federacije BiH

- prijava za dobrovoqni povratak raseqenih osoba i izb-

jeglica - povratnika u Federacije BiH,

¥ Raseqene osobe koje se vra}aju na podru~je Republike Srpske

- prijava za dobrovoqni povratak raseqenih osoba i izb-

jeglica - povratnika na teritoriji Republike Srpske.

2.3. Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu

Status vlasni{tva ili stanarsko pravo nad stambenom je-

dinicom koja je predmet rekonstrukcije dokazuje se sqede}im

dokumentima:

¥ ZK (zemqi{no-kwi`ni) izvadak - izvod iz katastarske ev-

idencije, ne stariji od 6 ({est) mjeseci, i/ili

¥ CRPC odluka - odluka Komisije za imovinske zahtjeve izb-

jeglica i raseqenih osoba, i/ili

¥ Rje{ewe o povratu imovine/stanarskog prava - rje{ewe na-

dle`nog op{tinskog organa o povratu i/ili uvo|ewu u posjed.

2.4. Uvjerewe o kretawu

Uvjerewem o kretawu podnositeqa zahtjeva za rekonstrukciju,

koje izdaje nadle`ni organ unutra{wih poslova, dokazuje se

da je korisnik pomo}i na dan 30.4.1991. godine imao prebi-

vali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukci-

je. Potrebno je prilo`iti original uvjerewa o kretawu ili

ovjerenu kopiju.

2.5. Potpisana i ovjerena izjava korisnika pomo}i

Izjava da korisnik pomo}i/nosilac doma}instva i ~lanovi we-

govog doma}instva od 1991. godine, prijavqeni za dobijawe

pomo}i u rekonstrukciji, nemaju na teritoriji BiH drugu

stambenu jedinicu koja se smatra uslovnom za stanovawe, u

skladu sa utvr|enim standardima o minimumu stambenih uslo-

va (IMG standard), te da korisnik pomo}i nije primio pomo}

u rekonstrukciji, dovoqnu da zadovoqi utvr|ene standarde.

3. Posebni kriterijumi

Ispuwavawe posebnih kriterijuma slu`i Komisiji za izbor

korisnika na op{tinskom nivou kao temeq za procjenu potre-

ba potencijalnih korisnika pomo}i po prioritetima, te im

poma`e da izvr{e izbor korisnika pomo}i u rekonstrukci-

ji na transparentan na~in, po{tuju}i principe jednako-

pravnosti pristupu pomo}i u rekonstrukciji.

3.1. Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebi-

vali{te i `ivi u uslovima koji su ispod utvr|enog stam-

benog minimuma, ukqu~uju}i i korisnike koji privremeno

borave u {atorskim naseqima, kampovima, kontejnerima i

sli~no.

3.2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim grupama kao {to su:

¥ socijalne kategorije,

¥ osobe s onesposobqewem/invaliditetom,

¥ nezaposlene osobe,

¥ deficitarni kadrovi,

¥ samohrani roditeqi,

¥ maloqetna djeca bez roditeqskog starawa,

¥ {ehidske porodice/porodice poginulog borca,

¥ porodice nestalih osoba i biv{i logora{i.

3.3. Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbriwavawa

(tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom

smje{taju ili zadovoqava uslove i ima/ostvaruje pravo na al-

ternativni smje{taj.

3.4. Broj ~lanova i starosna dob doma}instva koji se vra}aju

u prijeratno prebivali{te.

4. Dokumenti kojima se dokazuje ispuwavawe posebnih kri-

terijuma

4.1. Korisnici koji su se vratili na svoje prijeratno prebi-

vali{te i porodice u procesu povratka - uvjerewem o kretawu

ve} pomenutom na listi dokumenata kojima se dokazuje is-

puwavawe op{tih kriterijuma, dokazuje se da korisnik po-

mo}i ima prijavqeno prebivali{te na adresi na kojoj se

nalazi objekat koji je predmet rekonstrukcije, a potvrdom

mjesne zajednice/op{tine da je korisnik pomo}i/porodica

povratnik.

4.2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim grupama - svi valid-

ni dokumenti kojima se potvr|uje pripadnost odre|enim grupama.

Pod validnim dokumentima podrazumijevaju se ovjereni doku-

menti izdati od strane nadle`nih organa/institucija:

¥ samohrani roditeqi maloqetne djece i korisnici soci-

jalne pomo}i - potvrda centra za socijalni rad,

¥ hroni~no bolesne osobe - potvrda odgovaraju}e zdravstvene

institucije,

¥ deficitarni kadrovi - potvrda da je zaposlen u mjestu

povratka,

¥ potvrda poslodavca o prijemu u radni odnos,

¥ pismo namjere poslodavca i sli~no.

4.3. Korisnik se nalazi u kolektivnim oblicima zbriwavawa

(tranzitno-prihvatni i kolektivni centri), alternativnom

smje{taju ili zadovoqava uslove i ima/ostvaruje pravo na al-

ternativni smje{taj:

¥ boravak u kolektivnim oblicima zbriwavawa - potvrda

tranzitno-prihvatnog ili kolektivnog centra,

¥ osobe koje se nalaze u alternativnom smje{taju ili zadovo-

qavaju uslove i imaju pravo na alternativni smje{taj - potvr-

da nadle`nog organa za stambena pitawa op{tine privre-

menog boravka.

4.4. Porodice koje imaju vi{e ~lanova zajedni~kog doma}in-

stva i wihova starosna dob:

¥ ku}na lista korisnika pomo}i ovjerena u op{tini prebi-

vali{ta/privremenog boravka, ne starija od 6 mjeseci,

¥ izvod iz mati~ne kwige ro|enih za maloqetne ~lanove do-

ma}instva.

Podno{ewe prijava i dokumenata: Prijava se, skupa sa dokaz-

ima o ispuwavawu kriterijuma iz javnog poziva, mogu podni-

jeti Odjeqewu za raseqena lica, izbjeglice i stambena pitawa,

ulica Islahijet br. 7, Br~ko distrikt BiH.

Rok za prijem prijava je zakqu~no sa 28.8.2006. godine

Obrazac Prijave/Izjave: Svi potrebni obrasci i dodatne in-

formacije mogu se dobiti u vremenu od 8 do 16 ~asova u kance-

lariji broj: 3 Odjeqewa za raseqena lica, izbjeglice i stam-

bena pitawa, broj telefona 0038749 218-696 i 0038740 232-480

i na centralnoj WEB stranici Vlade Br~ko distrikta BiH,www.bdcentral.net

Okvirni rok za izbor korisnika pomo}i je 31.12.2006. godine,

a koji }e izvr{iti Komisija za izbor korisnika pomo}i.

O rezultatima odabira korisnika pomo}i, potencijalni ko-

risnici bi}e obavije{teni isticawem Preliminarne liste

korisnika pomo}i na oglasnim plo~ama Vlade Br~ko dis-

trikta BiH, odjeqewa za raseqena lica, izbjeglice i stam-

bena pitawa i oglasnim plo~ama Mjesnih zajednica na po-

dru~ju Br~ko distrikta BiH.

Prigovor: Prigovor se podnosi nadle`noj drugostepenoj

komisiji putem Odjeqewa za raseqena lica, izbjeglice i

stambena pitawa Vlade Br~ko distrikta BiH u roku od 15 dana

od dana javnog ogla{avawa preliminarne liste na oglasnim

plo~ama.

NAPOMENA:

SVE PRIJAVE PODNESENE OVOM ODJEQEWU PRI-

JE OBJAVQIVAWA OVOG JAVNOG POZIVA, BI]E

RAZMATRANE U PROJEKTU PROGRAMA POMO]I U

2006. GODINI.

POZIVAJU SE SVI PODNOSIOCI RANIJE PODNE-

SENIH PRIJAVA ZA POMO] U OBNOVI DA PROV-

JERE KOMPLETNOST PODNESENIH PRIJAVA KOD

SLU@BENIKA ODJEQEWA ZA RASEQENA LICA,

IZBJEGLICE I STAMBENA PITAWA KOJI VODI WE-

GOVU MJESNU ZAJEDNICU.

[ef Odjela/Odjeqewa:

Branka \uri}; dipl. ecc.

Isahijet br.7, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Centrala/faks 049/218-696, 232-480

Isahijet br.7, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Centrala/faks 049/218-696, 232-480E-mail: [email protected]

Broj: 11-372- 849/06

Br~ko, 24.7.2006. godine

Na osnovu Uputstva o na~inu i procedurama izbora korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica objavqenog u "Sl. listu BiH#, br. 48/06 od 26.6.2006. godine

Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine

OBAVJE[TAVA

da je Odjeqewe za raseqena lica, izbjeglice i stambena pitawa objavilo javni poziv za potencijalne korisnike ~ije je prijeratno prebivali{te bilo na podru~ju Br~ko distrikta BiH da podne-

su zahtjev za rekonstrukciju-sanaciju svojih stambenih jedinica u ciqu povratka a koji ispuwavaju op{te i posebne kriterijume iz Uputstva za izbor korisnika.

[ef Odjela-Odjeqewa

Branka \uri}, dipl. ecc.

Bosna i Hercegovina

Br~ko distrikt

Bosne i Hercegovine

Vlada Br~ko distrikta

Odjeqewe/Odjel za raseqena lica, izbjeglice i stambena pitawa

Bosna i HercegovinaBr~ko distrikt

Bosne i HercegovineVlada Br~ko distrikta

Odjeljenje/Odjel zza raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja

Bosna i Hercegovina

Br~ko distrikt

Bosne i Hercegovine

Vlada Br~ko distrikta

Odjeqewe/Odjel za raseqena lica, izbjeglice i stambena pitawa

Bosna i Hercegovina

Br~ko distrikt

Bosne i Hercegovine

Vlada Br~ko distrikta

Odjeljenje/Odjel zza raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja

Islahijet br. 7, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Centrala/ faks: 049/218-696

Islahijet br.7, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Centrala/ faks: 049/218-696e-mail adresa: [email protected]

Broj: 11-372-849/06-1

Br~ko, 24.7.2006. god.

Na osnovu "Uputstva o na~inu i procedurama izbora korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica objavqenog u "Sl. glasniku BiH#, br. 48/06 od 26.6.2006. godine

Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine objavquje

JAVNI POZIV

kojim se potencijalni korisnici ~ije je prijeratno prebivali{te bilo na podru~ju Br~ko distrikta BiH pozivaju da podnesu zahtjeve

za rekonstrukciju-sanaciju svojih stambenih jedinica u ciqu povratka

10

Page 43: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

Preduze}e za zapo{qavawe invalida

"Radoviwa metal# - u ste~aju

Crbogorski put bb

QUBIWE

Broj:ST-1/00

Dana, 26.7.2006. god.

JIB 4401395080007

Na osnovu ~lana 99, stav 2 i ~lana 112, stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. glasnik RS#

67/02, 77/02), i Odluka Skup{tine povjerilaca od 13.6.2006. god i odbora povjerilaca od

11.7.2006. god o uslovima i na~inu unov~avawa imovine ste~ajnog du`nika "RADOVIWA ME-

TAL# - u ste~aju - Qubiwe, ste~ajni upravnik uz prethodnu saglasnost nadle`nih organa do-

nosi zakqu~ak i objavquje:

L I C I T A C I J U

Za prvo i drugo javno nadmetawe za prodaju imovine (nekretnina i opreme) ste~ajnog du-

`nika "Radoviwa metal# - Qubiwe.

I. Nekretnine po procijewenoj vrijednosti:

- Gra|evinsko zemqi{te povr{ine 6000 mŸ smje{teno na K^ br: 52/1; 53/1; 55/1; 56/1; 57/1;

58/1; 59/1; 60/2 k.o Qubiwe

Po~etna cijena zemqi{ta 6000,00 KM

- Proizvodna hala upisana na navedenom zemqi{tu korisne povr{ine 1441 m2

Po~etna cijena 164.107,00 KM

- Radionica sa magacinom korisne povr{ine upisane na navedenom zemqi{tu, korisna po-

vr{ina 432 mŸ

Po~etna cijena 15.000,00 KM

OPREMA PREMA SPECIFIKACIJI

Red.

br. Naziv Koli~ina Cijena

1 Plakar ve}i 1 231,00 KM

2 Plakar mawi 4 57,75 KM

3 Stolovi 5 23,00 KM

4 Stolice 12 19,58 KM

5 Kalkulator 2 28,50 KM

6 Aparat za varewe 1 274,17 KM

7 Aparat za varewe 1 693,00 KM

8 Aparat za varewe 1 462,00 KM

9 Aparat za varewe 1 693,00 KM

10 Aparat za varewe 1 1.848,00 KM

11 Aparat za varewe 1 462,00 KM

12 Aparat za varewe 1 462,00 KM

13 Aparat za varewe 1 1.039,00 KM

14 SACO aparat za varewe 3 423,50 KM

15 Ma{ina za savijawe cijevi 1 2.079,00 KM

UKUPNA VRIJEDNOST OPREME IZNOSI 10.032,12 KM

II. Uslovi prodaje

1. Nekretnine se prodaju u cijelosti ili pojedina~no, hala sa pripadaju}im zemqi{tem po

procijewenoj vrijednosti i radionica sa pripadaju}im zemqi{tu po procijewenoj vrijed-

nosti i ne mo`e se prodati ispod te cijene.

Nekretnine se prodaju u vi|enom stawu i zate~enom pravnom statusu, bez prava reklamacije

i nazna~enoj cijeni.

2. Porez i ostale tro{kove u vezi sa prodajom du`an je platiti kupac.

3. Prodaja se vr{i po na~elu "vi|eno - kupqeno#.

4. Eventualna razlika u premjeru ne uti~e na cijenu iz oglasa.

5. U navedenim objektima nema radnika.

6. Prodajna cijena se utvr|uje po zakonu o izvr{nom postupku.

7. Kupac je du`an uplatiti novac u roku od sedam dana od pravosna`nog rje{ewa od prodaje

na `iro ra~un ste~ajnog du`nika 567-43311000016-89 kod "Cepter komerc banka# AD Bawa

Luka agencija Qubiwe.

8. Prodaja se vr{i putem usmenog javnog nadmetawa u prostorijama Upravne zgrade "So-

ko-holding# Qubiwe, prva licitacija }e se odr`ati dana 21.8.2006. god. sa po~etkom u 10

~asova.

9. Druga licitacija }e se odr`ati 29.8.2006. god. na istom mjestu u isto vrijeme.

10. Nakon zakqu~ivawa nadmetawa utvr|uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijene iznad

minimuma i konstatuje se da li je imovina prodata najpovoqnijem ponu|a~u.

III. Posebni uslovi

- Pravo u~e{}a u nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja do po~etka nadmetawa

uplate 10.000,00 KM na navedeni @R du`nika.

- Fizi~ka lica mogu u~estvovati li~no ili preko punomo}nika uz li~na dokumenta ili

vaqano punomo}je, koje je du`an pokazati ste~ajnom upravniku, a pravna lica putem

zakonskog zastupnika ili ovla{}enog punomo}nika uz prilo`eno Rje{ewe o upisu u

sudski registar i punomo}je.

- Predmetna imovina kao i raspolo`iva dokumentacija mo`e se pregledati svakog dana

od 10 do 13 ~asova.

- Kupac je du`an u roku od osam dana da preuzme imovinu i izvr{i primopredaju.

- Depozit za osigurawe licitacije ne}e biti vra}en kupcu koji nakon izbora za

najpovoqnijeg ponu|a~a odustane od ponude.

Sve potrebne informacije mogu se dobiti na broj 065/475-068.

Ste~ajni upravnik

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03), Odluke o raspisivawu jaznog konkursa za

izbor i imenovawe direktora Zavoda za planirawe i izgradwu Grada Isto~no Sarajevo broj 01-

013-10-1160/06 od 19.7.2006. godine, Skup{tina grada Isto~no Sarajevo raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe

I - direktora Zavoda za planirawe i izgradwu grada Isto~no Sarajevo.

II - Opis poslova:

Direktor Zavoda obavqa poslove i radne zadatke u skladu sa Zakonom, Pravilnikom o unutra-

{woj organizaciji i sistematizaciji i Odlukom o osnivawu Zavoda za planirawe i izgradwu

grada.

III - Mandat

Direktor Zavoda se bira i imenuje na period od 4 (~etiri) godine.

IV - Sukob interesa

Kandidat ne mo`e obavqati du`nosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u

skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

V - Op{ti uslovi

Op{ti uslovi za kandidata iz ta~ke I je:

1. da je dr`avqanin Republike Srpske, odnosno BiH,

2. da je stariji od 18 godina,

3. da mu radni odnos na bilo kom nivou vlasti u BiH ili entitetu nije prestao po osnovu

disciplinske mjere u period od 3 (tri) godine prije dana objavqivawa ovog konkursa.

4. da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan 9.

ta~ka 1. Ustava BiH).

5. da nema privatni (finansijski) interes u instituciji u koju se kandiduje.

6. da nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za du`nost na koju se

kandiduje, odnosno da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak.

VI - Posebni uslovi:

1. - VSS, tehni~kog ili ekonomskog smjera,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti.

VIII - Potrebna dokumenta

Uz prijavu na javni konkurs kandidat je du`an prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih; i po-

sebnih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- ovjerenu kopiju diplome,

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- ovjerenu kopiju li~ne karte,

- dokaz o radnom iskustvu u struci,

- uvjerewe da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za du`nost

na koju se kandiduje, odnosno da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- ovjerenu izjavu u vezi sa ~lanom 9. stav 1. Ustava BiH.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e

kandidati biti blagovremeno obavije{teni, a izabrani kandidat, prije stupawa na du`nost,

obavezan je da pribavi uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti.

IX - Rok za podno{ewe prijava

Rok za podno{ewe prijava na javni konkurs je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa

u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqi-

vawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Prijave na javni konkurs se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Grad Isto~no

Sarajevo, ulica Jahorinski put bb - Pale, sa naznakom "Komisiji za izbor#.

PREDSJEDNIK SKUP[TINE GRADA

Milivoje Gutaq, s.r.

AD "ENIKON# u ste~aju

Z V O R N I K

Karakaj b.b.

Telefon: 056/260-742

Na osnovu odluke Skup{tine povjerilaca od 11.7.2006. godine o uslovima i na~inu prodaje imo-

vine ste~ajnog du`nika, a saglasno ~lanovima 101-103 Zakona o ste~ajnom postupku Republike

Srpske, ste~ajni upravnik AD "ENIKON# Zvornik u ste~aju ogla{ava tre}u

P R O D A J U

cjelokupne imovine ste~ajnog du`nika AD "ENIKON# Zvornik sa nekretninama koje

su neregulisane (zemqi{te).

Utvr|ena vrijednost imovine koja se prodaje iznosi 1.142.344,00 KM, {to je i po~etna cijena za

prodaju. Imovinu koja se prodaje ~ine funkcionalne cjeline i to;

1. Poslovno proizvodna zgrada sa radionicama i proizvodnom halom i opremom

2. Radni~ke barake u nasequ Jardan (5 baraka)

Informacije u vezi sa strukturom, obimom i izgledom i stawem navedene imovine kao i stawem

imovinsko-pravnih odnosa mogu se dobiti svakim radnim danom od 7 do 15 u prostorijama pro-

davca, ili telefon 056/260-742, kontakt osoba Milivoje Ivanovi}. Prodaja navedene imovine

izvr{i}e se putem zatvorenih pismenih ponuda. Pravo da u~estvuju na licitaciji imaju sva fi-

zi~ka i pravna lica koja uz ponudu dostave dokaz o uplati depozita u iznosu od 10.000,00 KM na

`iro ra~un broj 5620090000165342 Razvojna banka Zvornik.

Ponude sa dokazom o uplati depozita moraju da se dostave najkasnije do 10 ~asova 11.8.2006. go-

dine u zape~a}enoj koverti sa naznakom - Ponuda za kupovinu imovine AD "ENIKON#Zvornik

"NE OTVARAJ#, na adresu prodavca.

Otvarawe ponuda obavi}e ste~ajni upravnik istog dana u 14 ~asova u prostorijama prodavca (u

prisustvu komisije Skup{tine povjerilaca) i ponu|a~a.

Ponude, ~ija je cijena ispod 33% utvr|ene cijene imovine koja se prodaje ne}e se uzimati u raz-

matrawe.

Prednost, uz ostale jednake uslove imaju ponu|a~i koji nastavqaju djelatnost preduze}a.

Izabrani ponu|a~ je du`an u roku od 30 dana da izvr{i uplatu ponu|ene cijene na `iro ra~un u

cjelosti iz koje }e se namiriti potra`ivawa povjerilaca.

Iznos depozita se vra}a svim ponu|a~ima osim kupcu, kome se iznos depozita ura~unava u pro-

dajnu cijenu.

U slu~aju da najpovoqniji ponu|a~ odustane od ponude prihvata se druga povoqnija ponuda i ta-

ko redom, a ponu|a~i koji odustanu gube pravo na povrat depozita.

Porez na promet i sve ostale tro{kove u vezi sa ugovorom o kupoprodaji imovine ste~aj-

nog du`nika snosi kupac.

Ste~ajni upravnik

11

Page 44: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

I-1. Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport

1.1. Pomo}nik ministra za porodicu..............................................................................1 izvr{ilac

1.2. Pomo}nik ministra za sport ....................................................................................1 izvr{ilac

2. Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite

2.1. Direktor Agencije za lijekove Republike Srpske ............................................1 izvr{ilac

3. Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica

Resor za planirawe, projektovawe i poslove upravqawa smje{tajnim kapacitetima

- Odjeqewe za povratak, obnovu i rekonstrukciju

3.1. Vi{i stru~ni saradnik za pripremu projekata obnove

i rekonstrukcije..................................................................................................................2 izvr{ioca

II Opis poslova

1.1. Pomo}nik ministra za porodicu organizuje, objediwava i usmjerava rad sektora za porod-

icu, odnosno pojedinih izvr{ilaca, odgovara za blagovremeno, zakonito i pravilno obavqawe

poslova iz djelokruga rada sektora, pru`a posebnu stru~nu pomo}, obavqa najslo`enije

poslove iz djelokruga resora kojim rukovodi. Posebno je zadu`en da prati i prou~ava stawe

u oblasti porodice, koordinira rad i u~estvuje u izradi zakona, analiza, programa, izv-

je{taja i drugih informacija iz oblasti kojom rukovodi. Analizira demografska kretawa,

podsti~e stvarawe me|unarodne i me|uresorske saradwe, djelovawe u ciqu osna`avawa

porodi~nih vrijednosti. Organizuje obavqawe stru~nih poslova u vezi osnivawa porodi~nih

savjetovali{ta i porodi~nih centara; organizuje izradu i provo|ewe pronatalitetne pop-

ulacijske politike; istra`ivawe savremenih problema porodice. Procjena i evaluacija pro-

grama i projekata NVO i drugih programa koji se bave porodicom i djecom. U~e{}e u edukaci-

ji stru~waka koji rade sa porodicama. Organizovawe u~e{}a o edukaciji stru~waka koji rade

sa djecom i mladima i wihovim porodicama. Obavqa i druge poslove koji su mu stavqeni u

nadle`nost zakonom ili drugim propisima, kao i one koje mu povjeri ministar. Za svoj rad

i rad sektora odgovoran je ministru.

1.2. Pomo}nik ministra za sport objediwava, organizuje i usmjerava rad Sektora i pojedinih

dr`avnih slu`benika; obavqa najslo`enije poslove iz djelokruga rada; predla`e programe

i operativne planove rada Sektora; odgovara za blagovremeno, zakonito i pravilno obavqawe

poslova; raspore|uje poslove na neposredne izvr{ioce; pru`a posebnu stru~nu pomo}; obavqa

najslo`enije poslove iz djelokruga sektora kojim rukovodi; prati i prou~ava stawe u oblasti

sporta; koordinira rad i u~estvuje u izradi programa (strategije) razvoja sporta; radi anal-

ize i druge programe, izvje{taje i informacije iz oblasti sporta; u~estvuje u izradi za-

kona, propisa i drugih op{tih akata iz oblasti sporta; ostvaruje saradwu sa granskim sport-

skim savezima Republike Srpske, zajedni~kim sportskim savezima Bosne i Hercegovine,

me|unarodnim sportskim asocijacijama. Brine o razvoju takmi~arskog i vrhunskog sporta;

{kolskog i studentskog sporta; izgradwi, opremawu i odr`avawu sportskih objekata; os-

mi{qava sportska takmi~ewa i sportske manifestacije i brine se o wihovoj organizaci-

ji i realizaciji. Odgovara za kori{}ewe finansijskih, materijalnih i qudskih resursa Sek-

tora i supotpisnik je finansijske dokumentacije iz djelokruga rada Sektora. Obavqa i

druge poslove koji su mu stavqeni u nadle`nost zakonom ili drugim propisima, kao i one

koje mu povjeri ministar. Za svoj rad i rad sektora odgovoran je ministru.

2.1. Direktor Agencije za lijekove Republike Srpske zastupa i predstavqa Agenciju; rukovo-

di i organizuje rad Agencije; obezbje|uje zakonito i efikasno obavqawe poslova iz djelokru-

ga rada Agencije; preduzima odgovaraju}e mjere za obezbje|ewe potrebnih materijalnih i

finansijskih sredstava; odlu~uje o nabavci i prodaji opreme i drugih osnovnih sredstava

uz saglasnost Upravnog odbora; odgovoran je za zakonitost rada Agencije i za izvr{ewe

wenih obaveza propisanih Zakonom o lijekovima; rukovodi i obavqa najslo`enije poslove

i zadatke iz djelokruga Agencije; donosi potrebna normativna akta Agencije; odlu~uje o prav-

ima iz radnog odnosa zaposlenih; odlu~uje o anga`ovawu stru~nih saradnika i stru~nih or-

ganizacija o formirawu stru~nih timova i komisija za obavqawe odre|enih stru~nih poslo-

va za potrebe Agencije.

3.1. Vi{i stru~ni saradnik za pripremu projekata obnove i rekonstrukcije priprema podatke

za izradu projekata; prikupqa projekte u saradwi sa op{tinskim organima za popravku,

sanaciju, rekonstrukciju i izgradwu poru{enih objekata za izbjeglice, raseqena lica i povrat-

nike, vr{i wihovo evidentirawe, vr{i stru~ni nadzor i u saradwi sa u~esnicima u realizaciji

projekata ocjewuje kvalitet i kompletnost projekata obnove; u svom radu usko ostvaruje sarad-

wu sa svim u~esnicima u realizaciji projekata, a posebno sa op{tinskim organima i organ-

ima koji vr{e nadzor nad izvo|ewem projekata; u~estvuje u radu svih tijela koje formira min-

istar ~iji je rad vezan za obnovu poru{ene imovine; priprema i predla`e rje{ewe po pojed-

ina~nim zahtjevima gra|ana za obnovu; uz saglasnost pomo}nika ministra ostvaruje saradwu

sa me|unarodnim organizacijama koji rade na obnovi i rekonstrukciji objekata kao i ostal-

im organizacijama koje se anga`uju na obnovi; sa~iwava analize, izvje{taje i informacije o

pripremi i realizaciji projekata obnove; obavqa i druge poslove po nalogu pomo}nika min-

istra. Za svoj rad odgovara na~elniku Odjeqewa i pomo}niku ministra.

III Op{ti uslovi za prijem dr`avnog slu`benika u radni odnos

1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH.

2. da je stariji od 18 godina;

3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;

4. da je po svojim radnim i qudskim kvalitetima dostojan ugleda dr`avnog slu`benika;

5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci

ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u organu dr`avne uprave.

Posebni uslovi:

Za radno mjesto ozna~eno brojem 1.1.

VSS - fakultet socijalnog rada, fakultet politi~kih nauka-smjer socijalni rad, psi-

hologije, sociologije, pedagogije ili pravni fakultet, najmawe 8 godina radnog iskustva u

struci ili 5 godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, poznavawe porodi~ne i

dje~ije problematike, rada na ra~unaru i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne

uprave.

Za radno mjesto ozna~eno brojem 1.2.

VSS - fakultet dru{tvenih ili prirodno-tehni~kih nauka , najmawe 8 godina radnog iskust-

va u struci ili 5 godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, rad na ra~unaru, po-

lo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave i iskustvo u sportu.

Za radno mjesto ozna~eno brojem 2.1.

Visoka stru~na sprema, zavr{en Farmaceutski fakultet, najmawe 8 godine radnog iskustva

u struci ili 5 godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit

za rad u organima dr`avne uprave.

Za radno mjesto ozna~eno brojem 3.1.

VSS - Gra|evinski fakultet, Arhitektonski fakultet ili Ma{inski fakultet, najmawe

2 godine radnog iskustva u struci ili 1 godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave,

polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.

IV

Svi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu. Javno

testirawe podrazumijeva razgovor-intervju sa ~lanovima izborne komisije. O vremenu i

mjestu javnog testirawa svi kandidati bi}e blagovremeno obavije{teni. Rezultati javne

konkurencije, u smislu ~lana 43. stav 2. Zakona o administrativnoj slu`bi u upravi Repub-

like Srpske bi}e objavqeni na veb sajtu Agencije.

V

Prijava na konkurs dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na veb saj-

tu Agencije, www.adu.vladars.net, a mo`e se dobiti i u Agenciji. Uz prijavu na konkurs, kan-

didati su obavezni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova. Prijave se

mogu dostavqati li~no ili putem po{te na adresu: Agencija za dr`avnu upravu, ulica

Vladike Platona bb (iza zgrade Osnovnog suda). Prijave se mogu dostavqati i putem veb saj-

ta sa naznakom ta~nog mjesta za koje se podnosi prijava. Kandidat koji podnosi prijavu putem

veb sajta obavezan je dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova u roku od 7

dana od dana prijave.

Javni konkurs ostaje otvoren 21 dan od dana objavqivawa u dnevnim novinama-dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe u smislu obavqawa raz-

govora-intervjua sa kandidatima.

VI

Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#, "Slu`benom glasniku Repub-

like Srpske# i "Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine#.

DIREKTOR

Dragomir Kutlija

Na osnovu ~lana 45 stav 1 Zakona o Administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 16/02, 62/02, 38/03,42/04 i 49/06) i ~lana 3

Pravilnika o jedinstvenim pravilima i proceduri provo|ewa javne konkurencije za zapo{qavawe, imenovawe i postavqewe dr`avnih slu`benika ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske#, broj 84/03), Agencija za dr`avnu upravu, raspisuje

JAVNI KONKURS

za upra`weno radno mjesto

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

i na Sokocu, STR KIOSK,

vl. Vukoj~i} Dragana

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mail: [email protected]

Na adresi:

U kwi`ari Internacional Pressau Tr`nom centru #Tom# Pale

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AARRAA JJ EEVVUU

UU SS OOKKOOCCUU

NNAA PPAA LL AAMMAA

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks:

053/226-853, 065/643-844

E-mail: glaskomuna@spinter. net.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa o smrti

i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju mo`ete

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DD OO BB OO JJ UU

12

Page 45: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem
Page 46: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Prodajem ku}u u Vrbawcima uz "Bosan-

ku#, mo`e zamjena za stan u Kotor Va-

ro{u, tel. 065/698-388.

Prodajem useqivu ku}u 9 sa 11, viso-

ka prizemnica, Drago~aj, kod "Elek-

troprenosa#, sa urednim papirima,

tel. 392-884 ili 065/668-933.

Prodajem ku}u u ul. Jovice Savinovi-

}a, na dunumu zemqe, u Bawoj Luci,

tel. 381-635-050-77; +381 21 468 259.

Prodajem ku}u u Slatini 75 mŸ, stam-

benog prostora + zidana gara`a 16 mŸ

+ 1200 mŸ zemqe, pod vo}wakom cijena

33.000 evra, tel. 051/308-467.

Prodajem ku}u i 8 dunuma zemqe u Ko-

wevi} Poqu pored magistralnog pu-

ta Zvornik-Sarajevo. Mo`e i zamjena

za Zvornik, Mili}e ili Bijeqinu,

tel. 065/941-742.

Prodajem novu ku}u u Slatini sa svim

mogu}im prikqu~cima, tel. 065/540-

914; 065/633-035.

Prodajem ku}u trospratnicu u nase-

qu Lau{, ulica Milo{a Mati}a,

150.000 KM, tel. 051/211-684.

Prodajem mawu ku}u i {upu sa 500 mŸ,

oku}nice, asfalt, voda, kanalizacija,

telefon, struja, ul. Bose @ivkovi}

18, B. Luka, tel. 051/279-127; 437-862.

Hitno prodajem ku}u sa poslovnim pro-

storom u Boriku, tel. 051/211-684.

Prodajem ku}u, sa oku}nicom i gara-

`om, struja, voda, asfaltni put, povr-

{ine 4000 mŸ, selo Koprivna, kod Pri-

jedora, na putu Prijedor Sanski Most,

tel. 051/305-123; 065/844-409.

Prodajem visoku prizemnicu sa dva

stan u Slatini na 1550 mŸ pod vo}em i

vinovom lozom, tel. 065/981-775.

Prodajem nedovr{enu ku}u, {upu i vo-

}e, struja, voda, telefonska linija,

put, sve 1/1 Drakuli}, Bawa Luka II,tel. 370-007.

Prodajem ku}u u Bawoj Luci Pobr|e,

blizu centra na placu od 360 mŸ sa cen-

tralnim grijawem u ulici Mile Beku-

te 30, tel. 051/-212-903; 065/965-117.

Hitno prodajem ku}u sa poslovnim

prostorom u Boriku, tel. 051/211-684.

Prodajem staru ku}u u dupleksu sa ga-

ra`om - radionicom i velikom oku}-

nicom kod bazena u Srpskim topli-

cama, tel. 065/531-927.

Prodajem ku}u i 8 dunuma zemqe u

Kowevi} poqu pored magistralnog

puta Zvornik - Sarajevo, mo`e i za-

mjena za Zvornik, Mili}e ili Bije-

qinu, tel. 065/941-742.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci ul.

Vidovdanska sa placem od 300 mŸ, i

urbanisti~kom saglasno{}u za grad-

wu ku}e 10 h 10 m sa podrumom i po-

slovni prostorom tel. 051/831-232;

065/663-787.

Prodajem stariju ku}u sa vi{e pla-

ceva i posebno plac u Drakuli}u, tel.

065/322-834; 051//212-628.

Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe po-

slovni prostor, sprat i potkrovqe

stanovi, nedovr{eni novogradwa, tel.

051/317-719.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objektom

i 3742 mŸ zemqe u centru Slatine, bez

posrednika, tel. 065/620-665.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci 70

mŸ, plac 235 mŸ, ul. Majke Jugovi}a,

tel. 051/831-232; 065/663-787.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h 9

m, na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232;

065/663-787.

Prodajem novu ku}u i dva dunuma ze-

mqe u Novakovi}ima J. Bjeli}a, ci-

jena 130.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ili mijewam ku}u u Kqu~u,

tel. 051/317-801.

Ku}a sa prate}im objektima, useqi-

va, vl. 1/1, 10 dunuma zemqe - [amac,

idealna lokacija sa poslovni pro-

stor, tel. 065/532-430; 054/614-111.

Prodajem prizemnu ku}u u centru na

placu od 610 mŸ, ul. Slobodana Jova-

novi}a 9, Bawa Luka.

Prodajem ku}u u B. Luci (Petri}evac,

Paprikovac do 50.000 evra i u [ar-

govcu do 35.000 KM), tel. 051/212-628;

065/3220834; 00385-989-645-745.

Prodajem nedovr{enu ku}u (viken-

dicu) visoka prizemnica u Debeqa-

cima, naseqe ^avrazi (na obali Vr-

bawe), povr{ine 110 mŸ sa oku}ni-

com. Prizemqe useqivo odmah, po-

sjeduje gradsku vodu, struju, kanaliza-

ciju, tel. 065/701-067; 065/386-253.

Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a

178 - Dervi{i, Bawa Luka, tel.

051/385-917.

Prodajem ku}u 11 h 9 m, dvori{nu

zgradu i 3,5 hektara zemqe, ~etiri

kilometra od Prijedora, u ul. T. Se-

qana, tel. 065/982-794; 052/232-590 -

zvati poslije 16 ~asova.

Prodajem veliko imawe u Kri{kov-

cima, ku}a, {tala sa gara`om, dvori-

{na ku}a, dvije gara`e, posebno, 13

dunuma zemqe, kraj puta voda i stru-

ja, ogra|eno, nova ograda, cijena po do-

govoru, tel. 065/573-210; 051/530-416.

Prodajem ku}u u ^elincu bez po-

srednika, tel. 00381-21-518-304.

Prodajem ku}u, 60 mŸ, prema Debe-

qacima, sa dvori{nim objektom i

oku}nice 700 mŸ, cijena povoqna,

tel. 424-233.

Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a 178,

Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/385-917.

Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5. na po-

vr{ini od 400 mŸ. ku}a se nalazi u Te-

sli}u, mo`e zamjena za stan u Tesli-

}u, po dogovoru, tel. 065/790-420;

053/436-551, do 21 ~as.

Prodajem staru ku}u na 300 mŸ placa,

ul. Sr|e Zlopogle|e, cijena 70.000 KM,

Obili}evo, u blizini \a~kog doma,

tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u [argovcu, cijena po-

voqna, tel. 065/694-653.

Prodajem ku}u v. pr., novogradwa 2004,

prizemqe, useqivo, voda, struja, tele-

fon, Rami}i "Unis#, kod kafea

"Romb#, cijena 48.000 KM fiksno, tel.

065/521-481.

Prodajem ku}u u Trnu, dunum zemqe i

dvori{nu zgradu, tel. 051/586-587.

Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a br.

4 u Bawoj Luci, tel. 051/380-258.

Prodajem ku}u, 100 mŸ, sa prate}im

objektima, 2.500 mŸ zemqe na glavnom

putu Srbac - Topola, selo Poveli~ -

mo`e zamjena za stan u Bawoj Luci,

tel. 051/464-665; 051/757-242.

Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom od

tri dunuma u Gorwoj ^esmi, cijena

120.000 KM, hitno, tel. 065/422-686.

Prodajem novoizgra|enu i useqivu ku-

}u sa svim prate}im objektima u selu

Potkozarje ili mijewam za odgovara-

ju}i stan u Bawoj Luci, tel. 065/582-

306.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u Ba-

woj Luci ili prodajem, tel. 065/305-892.

Prodajem u Glamo~anima (14 km od B.

Luke) nedovr{enu ku}u na tri eta`e,

oko 430 mŸ, mo`e i zamjena za ve}i stan,

tel. 065/649-232.

Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat, dje-

limi~no namje{tena, tel. 053/436-551;

065/790-420 do 21 ~as.

Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10 mŸ

i qetnu kuhiwu 6 h 3 mŸ i dunum i po

zemqe kod Zelene doline - Kiti}.

Prodajem ku}u sa poslovnim prosto-

rom i placem za gradwu, Zelengorska

65, tel. 051/213-781.

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole

Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/750-

553.

Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem

i dvori{nom zgradom na 360 mŸ placa,

ul. Pionirska, cijena 65.000 evra, lo-

kacija Obili}evo, tel. 065/935-191.

Prodajem staru ku}u na 500 mŸ placa,

Kumsale, ul. Savska br. 3, cijena 85.000

KM tel. 065/935-191.

Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 mŸ

placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Kar-

la Rojca, cijena 450.000 KM, tel.

065/935-191.

Prodajem mawu ku}u u centru Gradi-

{ke, hitno i povoqno, 051/816-764.

Prodajem ku}u u Obili}evu 12 h 9 -

P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u u Trnu 9 h 9 useqiva, ku-

}u 8,5 h 5 useqivu, fasada - gra|evin-

ska dozvola, plac 900 mŸ i gra|evinska

parcela - 120.000 evra, tel. 051/213-722;

065/239-082.

Ku}a u Lazarevu, prizemnica, 100.000

KM, Debeqaci - ku}a 37.000 KM, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u kod Novog Sada, cije-

na 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.

051/315-132; 065/988-698.

Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Du{a-

na 32, prvi plac do ulice 1.330 mŸ, ze-

mqe, tel. 065/915-730.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa dvi-

je gara`e, prate}im objektima i

oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. 065/950-

773; 051/371-366;

e-mail:[email protected] U Prije~anima prodajem namje{te-

nu ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve

1/1, cijena 60.000 KM, tel. 065/649-

064.

Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vr-

bawi ili mijewam za stan, tel.

051/351-478.

Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{e-

nu ku}u oko 400 mŸ, oku}nica sa {qi-

vikom na 5 dunuma,. sve ogra|eno ul.

Starine Novaka - Imamovac, tel.

061/420-923; 037/662-047

Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ stam-

benog prostora + zidana gara`a 16

mŸ +1200 mŸ zemqe pod vo}wakom,

cijena 33.000 evra, tel. 051/308-467.

Prodajem ku}u i prate}e objekte i

vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke,

cijena 20.000 maraka, tel. 065/841-

258.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na

placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020.

Prodajem ku}u u Kla{nicama na

sprat, 1/2 dunuma zemqe, tel. 065/432-

365.

Prodajem mawu ku}u u Prije~ani-

ma, tel. 753-396; 065/450-548.

Prodajem ku}u na tri eta`e na 680

mŸ placa, ul. Jovice Savinovi}a br.

103, cijena 250.000 KM, tel. 065/935-

191.

Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ

placa, Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u sa dubokim potkro-

vqem na 360 mŸ placa, ul. Pionirska

br. 28, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ,

placa, uz glavni put, Sara~ica, br.

435, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-

191.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim

prostorom (biv{i restoran "Tica#)

na 500 mŸ, palca, Ko~i}ev vijenac,

ul. Stevana Moqevi}a br. 8, cijena

160.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ

zemqe u Slatini, sa svim mogu}im

prikqu~cima, tel. 065/540-914;

065/633-035.

Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa pra-

te}im objektima ili mijewam za odgo-

varaju}u na moru, tel. 065/540-914.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu (no-

vogradwa), u Rekavicama na putu B.

Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-808;

065/635-354.

Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [ar-

govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.

051/304-954.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ (2.000

mŸ {ume) zemqe, 1 km od "Elektropre-

nosa#, Rami}i (cijena po dogovoru),

tel. 065/636-319.

Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ, no-

vogradwa, 300 m od bolnice, tel.

065/793-258.

Prodajem ku}u sa gara`om i 400 mŸ

oku}nice u centru Kozarske Dubice,

tel. 061/760-439.

Prodajem ku}u u ^esmi 9,5 h 8,5 1/1 na

500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{ena, tel.

065/748-126; 370-618.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objekti-

ma i vo}wakom u selu Laminci - Gra-

di{ka, cijena 20.000 KM, tel. 065/841-

258.

Prodajem ku}e u ̂ esmi i dunum zemqe,

tel. 585-926.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15 du-

numa obradive zemqe u Malom Qev~an-

skom Razboju, po~etna cijena 35.000

KM, tel. 051/316-433.

Prodajem novu ku}u, dupleks, svaki

stan ima 100 mŸ, i 30 mŸ placa, sre|en

unutra, sve cijena 40.000 KM, svaka po-

lovi~na, tel. 065/437-400.

Prodajem novu ku}u 9,5 h 8,5 m, visoka

prizemnica, 2,5 dunuma zemqe, struja,

voda - autobuska stanica 100 m udaqe-

na, cijena 40.000 evra, tel. 065/437-400.

Prodajem ku}u spratnicu, novu, 700 mŸ

oku}nice 125.000 KM, povoqno, tel.

065/437-400.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimenzi-

ja 10 h 7 m, na sprat, sa podrumom, ul.

Veselina Masle{e, naseqe Sewak, tel.

065/ 948-604.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br. 493,

tel. 273-001.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, 35.000 KM, tel.

051/316-433.

Prodajem ku}u povoqno, Kara|or|eva

423, tel. 065/546-654.

Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,

Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba monta-

`a, kqu~ u ruke, cijena po dogovoru,

tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u N. varo{i - Po+P-2,

ul. St. Markovi}a 17, cijena 300.000

KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u centru B. Luke, ul. Go-

rana Radulovi}a Bimbe - plac 243 mŸ,

cijena 162.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu (dvo-

ri{na zgrada, gara`a i plac 800 mŸ) ili

mijewam za sli~no u Bawoj Luci, 55.000

KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12 m, sa

stambeno-poslovnim prostorom (po-

voqno, hitno), tel. 065/974-496.

Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u cen-

tru Bawe Luke, sa dva izlaza na dvije

ulice, dozvoqena gradwa dvije ve}e

zgrade, 1/1, tel. 065/210-890; 051/300-

388; 065/490-327.

Prodajem ku}u u centru grada, ul.

Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.

Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi

stan u Bawoj Luci ili istu proda-

jem po vrlo povoqnoj cijeni, tel.

051/212-357.

Prodajem ku}u u centru ^elinca, tri

eta`e, informacije, tel. 065/499-199,

051/458-480.

Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-

ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena 30.000

evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.

065/978-407.

Prodajem ku}u u Obili}evu - trosoban

stan, kafi} (namje{ten) i frizerski

salon, 370.000 KM, tel. 065/643-621 ili

051/469-258.

Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim

objektima, zemqe 2060 mŸ u Poveli~u,

glavni put Srbac - Topola, tel. 051/464-

665; 051/753-139.

Prodajem ili mijewam za odgovaraju-

}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}nicom, ga-

ra`om, {talom, pu{nicom i drvarni-

com na ukupnoj povr{ini 1100 mŸ - Pri-

je~ani, tel. 051/385-330.

Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480 mŸ,

zemqi{ta sa odobrewem za gradwu no-

vog objekta po + p + m, 200 m iznad "Ko-

smosa#, tel. 065/511-121.

Prodajem povoqno dvije ku}e u Debe-

qacima, na sprat, odmah useqive, tel.

061/577-965.

Ku}u u Jajcu 14 h 10 m sa 2 poslovna pro-

stora po 2 eta`e, prodajem ili mije-

wam za zemqu u okoline Bawe Luke,

tel. 051/464-176.

Prodajem mawu ku}u u Lazarevu sa ga-

ra`om, novogradwa, 50.000 KM, tel.

061/577-965.

Prodajem mawu ku}u - Rosuqe dobra lo-

kacija, tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem mawu ku}u u Debeqacima,

samo 23.700 KM, tel. 051/217-448;

065/537-348.

Prodajem ku}u sa poslovnim prosto-

rom R. [ipke, tel. 051/217-448;

065/537-348.

Prodajem ku}u sa 1600 mŸ, zemqi{ta

- Zalu`ani, tel. 051/217-448; 065/537-

348.

Prodajem ku}u sa posl. prostorom

glavna ulica - Trn, tel. 051/217-448;

065/537-348.

Prodajem ku}u Po + P = M, central-

no grijawe kod restorana "Mir# - Bu-

xak, tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem ku}u 10 h 9 m (podrum, pri-

zemqe, sprat, potkrovqe useqiva, na

380 mŸ, placa u nasequ Lau{, tel.

065/511-121.

Prodajem ku}u 11 h 9 m (prizemqe,

sprat, potkrovqe) novogradwa neza-

vr{ena na 530 mŸ zemqi{ta, naseqe

Dervi{i, tel. 065/632-818.

Prodajem ku}u 10 h 10 m (prizemqe,

sprat, potkrovqe) sa tri stana, use-

qivo, ul. R. [ipke, Paprikovac, tel.

065/511-121.

Prodajem ku}u vp. 10 h 9 m (podrum,

prizemqe, potkrovqe), centralno gri-

jawe, gara`a, na 950 mŸ, zemqi{ta, Der-

vi{i, tel. 065/632-818.

skoro zavr{en, struja voda, povoqno,

38.000 KM, tel. 065/219-082.

Ku}a na `eqezni~koj stanici u cen-

tru Piskavice nova na sprat ispod je

kafana u funkciji, gore 3 stana sa cen-

tralnim i 2 garawe i 2 placa povoq-

no ili se mijewam za jednosoban stan

tel. 065/219-082.

Prodajem ku}u u Dervi{ima na sprat

novija gradwa i sve sre|eno sa gara`om

i plac od 600 mŸ, povoqno, tel. 065/219-

082.

Prodajem ku}u na Petri}evcu sa dva

dvosobna stan, podrum i gara`a, novi-

ja gradwa, preko puta crkve, 60.000

evra, tel. 065/219-082.

Prodajem ku}u na Petri}evcu sa ~eti-

ri jednosobna stana i dvori{nim

objektom, plac 500 mŸ ,150.000 KM, tel.

065/219-082.

Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr-

{enu ku}u, oko 400 mŸ, oku}nice sa

{qivikom na 5 dunuma, sve ogra|eno,

ulica Starine Novaka - Imamovac,

tel. 061/420-923; 037662-047.

Prodajem ku}u kod Kosmosa na tran-

zitu, prizemqe, plac oko 500 mŸ, povoq-

no, 65,000 KM, tel. 065/219-082.

Prodajem dvije ku}e u Obili}evu, po-

voqno, spratnica i prizemqe, tel.

065/219-082.

Prodajem dvije ku}e u Debeqacima, na

sprat, povoqno, 1100 mŸ i 1700 mŸ pla-

ca, tel. 061/577-965.

Prodajem novosagra|enu ku}u u gor-

woj Vrbawi, na sprat sa dva trosobna

stana, 720 mŸ, placa, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u sa dva trosobna stana,

na sprat, namje{teni, centralno gri-

jawe + poslovni prostor, podno`je

Star~evice, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u u odli~nom stawu u ul.

Bra}e Jugovi}a, Mejdan, 400 mŸ placa,

tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u na sprat bez placa, su-

per namje{tenu, Mejdan, tel. 061/577-

965.

Prodajem tri mawe ku}e na obali Vr-

basa na 184 mŸ placa, tel. 061/577-965.

Prodajem dvije ku}e na Rebrovcu sa

100 dunuma zemqe i 4 dunuma {ume,

tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u na sprat sa pekarom u

funkciji + tr`i{te, 600 mŸ, placa u

Glamo~anima, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u u Drago~aju, na sprat,

namje{tena, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u u Motikama, na sprat,

na 500 mŸ placa, tel. 061/577-965.

Prodajem posjed u Dervi{ima na 2,5 du-

numa zemqe, vo}wak, dvije ku}e, tri

stana, poslovni prostor i gara`a, tel.

061/577-965.

Prodajem ku}u u Trnu, na sprat 600 mŸ,

placa kraj Sarice, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u na sprat u Omladinskoj

ulici na tranzitu tel. 061/577-965

Prodajem ku}u u Buxaku, na sprat sa ga-

ra`om, 100 mŸ placa, 50.000 KM, tel.

061/577-965.

Prodajem ku}u na Hisetama, preko

puta "Kosmosa#, 65.000 KM, tel.

061/577-965.

Kupujem ku}u u okolini Bawe Luke

do 60.000 KM, tel. 065/239-082;

051/213-722.

Kupujem ku}u prizemnicu novu na re-

laciji Lazarevo - Lakta{i, tel.

051/310-933.

Mijewam ku}u na tri eta`e 10 h 7 - 4

dunum zemqe pod vo}em, 1 dunum ba-

{te 9 km od Bawe Luke (za trosoban

stan), tel. 065/624-480; 065/329-765.

Mijewam namje{tenu ku}u na sprat sa

dvori{nom zgradom, sa 6,5 dunuma ze-

mqe i {umom u Seferovcima op{ti-

na Gradi{ka za ku}u ili stan, za Za-

greb ili more, tel. 051/868-201;

051/307-516.

Mijewam ku}u i zemqu (u komadu 50 du-

numa) Kutawa, Dowi Vakuf, za sli~-

no od B. Luke do Gradi{ke, tel.

065/733-734.

Mijewam imawe od 50 dunuma u Hrvat-

skoj za pribli`no u Mi{inom Hanu,

tel. 065/969-764.

Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj Lu-

ci, uz doplatu, dokumentacija uredna,

tel. 051/225-951.

Mijewam ku}u sa imawem u Hrvatskoj

za odgovaraju}e u okolini Bawe Luke,

tel. 463-890.

Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ, za

stan u Bawoj Luci, tel. 065/220-528.

Mijewam ku}u na po~etku [u{wara,

10 h 7, ~etiri dunuma zemqe pod vo}em

i dunum ba{te za trosoban stan, tel.

065/624-480.

Prodajem vikend ku}u sa nekoliko du-

numa zemqe, u Bo{kovi}ima, tel.

065/706-431.

Prodaje se vikendica sa dvori{nim

objektom, 2.500 mŸ zemqe, jedan dio pod

vo}em, udaqeno od Lakta{a 3,5 km, kraj

asfalta, struja i voda Rije~ani - Lak-

ta{i, tel. 051/308-875.

Prodajem vikendicu u Kr~maricama,

tel. 065/568-800.

Prodajem vikendicu u Mi{inom Ha-

nu, ̂ elincu i Karanovcu, tel. 051/310-

933.

Prodajem hitno i povoqno devastira-

nu vikendicu i zemqi{te 1.500 mŸ u

Slatini (60 m od {kole), tel. 051/310-

933; 065/307-741.

Prodajem vikendicu, Lakta{i (Koba-

tovci), sa vo}wakom i {est dunuma ob-

radivog zemqi{ta, tel. 051/319-801;

065/620-186.

U Lakta{ima prodajem monta`nu vi-

kendicu - voda, struja, vo}e, ogra|eno,

dunum placa, povoqno, tel. 065/660-

459.

Prodajem vikendicu u ^arda~anima,

tel. 00491753636706.

Prodajem vikendicu u Kaocima, Sr-

bac, sa mawom dvori{nom zgradom,

2.050 mŸ zemqe, 18 plemenitih vo}aka,

voda prirodnim padom, Sava 300 m, pla-

nina 50 m, vrlo povoqno, tel. 065/717-

820.

Prodajem vikendicu kod ^elinca uz

Jo{avku rijeku, tel. 051/ 281-720;

065/650-422.

Ku}a u [argovcu, dva trosobna stana,

oku}nice 500 mŸ, cijena povoqna, tel.

065/694-653.

Prodajem vikend-ku}u sa prate}im

objektom, vo}wakom, dunumom zemqe,

171, u Dervi{ima, tel. 051/469-232.

Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ zemqe

u selu Kokori kod Prwavora - pored

puta, cijena po dogovoru, tel. 051/439-

576.

Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#,

1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. 065/585-

860.

Prodajem vikendice u Karanovcu, ̂ e-

lincu, Slatini i Mi{inom Hanu, tel.

051/437-934.

Prodajem povoqno vikendicu u Gorwoj

Slatini, ~vrsta gradwa, useqiva, stru-

ja, voda, odvod, uzemqewe i 500 mŸ pla-

ca sa vo}wakom, tel. 065/895-244;

065/448-640.

Slatina - prodajem useqivu vikend ku-

}u sa 2.000 mŸ vo}waka i gara`om uda-

qenu 150 m od puta Bawa Luka - Sla-

tina ili mijewam za stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/695-439; 065/695-439.

Predajem vikendicu u ^arda~anima,

tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem vikendicu na sprat sa gara-

`om, 1000 mŸ placa u Slatini, tel.

061/577-965.

Prodajem vikendicu u ^esmi, sa gara-

`om 2,5 dunuma zemqe pod vo}em tel.

061/577-965.

Prodajem vikendicu u Glamo~anima,

1500 mŸ, placa, tel. 061/577-965.

Prodajem vikendicu na sprat u Lakta-

{ima, 1000 mŸ placa, tel. 061/577-965.

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u Ma|iru

kod B. Luke, sa svim prikqu~cima, tel.

052/432-102; 065/427-478.

Prodajem vi{e placeva uredna i brz

prepis 1/1, ul. Slobodana Dubo~ani-

na 23, tel. 051/437-217.

Prodajem zemqi{te u Han Kolima

blizu asfalta 11 dunuma, tel. 051/463-

694.

Prodajem placeve ul. Jovana Bijeli-

}a, tel. 051/427-131.

Prodajem placeve u Zalu`anima Ne-

nada Kosti}a 63, tel. 065/537-344.

U Zalu`anima iznad "Betoware# ul.

Nenada Kosti}a 63 prodajem plac,

tel. 051/370-049.

Prodajem povoqno placeve za gradwu

ku}e za stanovawe, gradwa dozvoqe-

na cijena po dogovoru, ul. Franca

[uberta Lau{, Bawa Luka, tel.

051/437-862.

Prodajem imawe u Aleksi}ima op-

{tina Lakta{i povoqno, tel.

065/607-043.

Prodajem dva gra|evinska placa u Ra-

mi}ima kod `eqezni~ke pruge, tel.

065/938-930.

Prodajem plac u Gradi{ci povr{i-

ne 735 mŸ, ogra|en, dozvoqena grad-

wa, tel. 065/662-301.

Prodajem placeve na Paprikovcu, 700

mŸ, posjedujem gra|evinsku dozvolu,

1/1, uredna dokumentacija, tel.

065/520-356.

Prodajem placeve u Gradi{ci, regu-

lisana gra|evinska dozvola, sprove-

deni struja i voda, zvati na broj, tel.

051/830-688.

Prodajem plac u ^esmi 2.100 mŸ, cije-

na 50.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem osam dunuma zemqe (preko

puta "Vitaminke#), cijena 420.000 KM,

tel. 065/549-687.

Prodajem placeve 1/1 kod Qe{qanske

bawe, tel. 051/304-907.

Prodajem 30 dunuma gra|evinskog ze-

mqi{ta, zajedni~ko ulagawe, privred-

ni objekti ili izgradwa porodi~nih

ku}a, putna komunikacija [amac - Sa-

rajevo, tel. 065/524-003; 065/532-430.

Prodajem 1800 mŸ, zemqe u Poqu na po-

~etku [u{wara 200 m do glavne ce-

ste, autobus. stan, tel. 065/624-480;

065/329-765.

Prodajem 9 placeva + ku}a prizemni-

ca 60 mŸ, sa UT uslovima u [argovcu,

vlasni{tvo 1/1 za sve povoqno, tel.

065/950-370.

Prodajem plac 500 mŸ u Drago~aju, sta-

ra Prijedorska cesta 200 m od {kole,

zvati poslije 16 ~asova, tel. 051-380-

052; 065/364-802.

Prodajem placeve povoqne za viken-

dice u Babi}ima kod ^elinca, place-

vi su uz rijeku Vrbawu, asfaltni put,

struja, voda, telefon, tel. 065/965-205.

Prodajem zemqu u ̂ arda~anima, voda,

struja, telefon, tel. 065/243-216.

Prodajem zemqu 33 dunuma u jednom

komadu pored magistralnog puta B. Lu-

ka - Prijedor, op{tina B. Luka, tel.

065/489-819.

Prodajem plac, 500 mŸ, u Bile}koj uli-

ci ("Fis#, "Ideal pumpa#), papiri 1/1,

dozvoqena gradwa, tel. 065/694-653.

Prodajem hitno i povoqno plac za

gradwu u Kuqanima, blizu kla{ni~-

ke crkve, tel. 065/307-741.

Prodajem dva placa u Drago~aju, uz as-

falt, stara Prijedorska cesta, grad-

ska voda, telefon, struju, rasvjeta, tel.

065/612-983; 051/463-891.

Prodajem plac sa izgra|enim podru-

mom u Drakuli}u, 1.000 mŸ, ulica sa

dvije strane placa, voda, struja, tele-

fon, cijena 42.000 KM, tel. 065/437-

400.

Prodajem imawe u Drago~aju sa dva ne-

dovr{ena objekta, uz asfalt, struja,

gradska voda, telefon, rasvjeta, dva

ulaza, tel. 065/612-983.

Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na vi-

kendica, gara`a, sa komunalijama, vr-

lo povoqno, gudura, 400 m od bawe Lak-

ta{i, tel. 051/308-686; 308-686, zvati od

19 do 23 svaki dan.

Prodajem plac, 1.400 mŸ, vikend-nase-

qe Glamo~ani, 750 mŸ je {qivik, a 650

mŸ {uma, vrlo povoqno, plac je uz put,

spomenik Crni}a glavica, tel. 051/308-

686; 308-686, zvati od 19 do 23 svaki

dan.

Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Jazo-

vac, op{tina Gradi{ka, Bre`uqak,

povoqno za vo}arstvo, blizina asfalt-

nog puta, hitno - povoqno, tel. 065/801-

986.

Prodajem 17,5 dunuma zemqe u Jabla-

nu (voda - struja - telefon), cijena

25.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem plac u Lazarevu, 2.100 mŸ, po-

red "AC-Ne{kovi}# dozvoqen st. po-

slovni objekat Po+P+4+M, cijena

500.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem plac u Lazarevu 700 mŸ, po-

red "Krajinalijeka#, cijena 85.000 KM,

tel. 065/549-687.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom u

okolini centra Slatine, 1.650 mŸ, as-

faltni put, struja, voda i kanalizaci-

ja, sve prikqu~eno, tel. 051/588-150.

Prodajem placeve u Kuqanima na glav-

nom putu, tel. 385-086.

Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe

u Milosavcima, op{tina Lakta{i, uz

put, pogodna za gradwu ku}e, 1/1, cije-

na 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.

Prodajem plac sa {umom i pla`om na

Vrbasu, povr{ine 3.000 mŸ, Bawa Lu-

ka, naseqe Prije~ani, tel. 065/900-125.

Dajem {est dunuma zemqe da neko po-

kosi i o~isti, tel. 380-590.

Prodajem plac sa temeqom u Glamo~a-

nima kod "Agi} kompanije#, mo`e i

zamjena za automobil, tel. 065/577-753.

Prodajem 990 mŸ, zemqe u centru Ko-

zarske Dubice, gradwa dozvoqena, tel.

065/755-574.

Prodajem plac u Motikama 1.100 mŸ,

ima voda, struja, asfalt, izlazi na dva

puta, blizu stanice gradskog autobu-

sa, tel. 051/207-147; 065/566-505.

Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi-

{e na Star~evici, 2,5 km od kafi}a

"Voks#, povoqno za vikendicu, a i ci-

jena je povoqna, tel. 065/666-197.

Prodajem plac u Karanovcu, pored te-

~e potok, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem dva placa 894 mŸ, 662 mŸ, No-

va Topola, preko puta Fabrike sto~-

ne hrane, 1/1, vodovod, rasvjeta, tel.

051/581-528.

Prodajem placeve u Lakta{ima 500 m

od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Prodajem {est placeva u Rami}ima,

tel. 065/628-990.

Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u kod

crkve, UT uslovi, ekstra lokacija, tel.

065/514-117.

Hitno prodajem plac zemqe od 1.300 mŸ,

sa ozidanim objektom pod plo~om, ve-

li~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja Paro-

vi}a kod br. 95, Zalu`ani, {upa, stru-

ja, voda, tel. 065/691-542.

Prodajem osam dunuma zemqe u nasequ

Kraji{nika (Nova Topola), tel.

0038552543601 zvati od 10 do 20 ~aso-

va.

Prodajem dunum zemqe u Karanovcu,

tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem {est dunuma gra|evinskog

zemqi{ta, prikqu~ena voda, struja,

telefon, nasuto i uvaqano, tel.

065/518-181, 051/584-263.

Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ kod

stadiona "Naprijed# slobodna grad-

wa, tel. 065/638-200.

Prodajem placeve u Pavlovcu - povoq-

no, zvati od 16 ~asova, tel. 051/282-278.

Prodajem dva gra|evinska zemqi{ta

- dozvoqeno gradwa, asfalt, struja, vo-

da, tel. 281-349; 281-299.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

na putu za Slatinu, povoqno, tel.

051/501-412.

Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilometar

od "Elektroprenosa# (od toga 500 mŸ

Prodajem 6 dunuma gra|evinskog

zemqi{ta prikqu~ena voda, stru-

ja, telefon nasuto i uvaqano, tel.

065/518-181; 051/584-263. (000002 G)

Prodajem zemqi{te sa vo}wakom,

1.500 mŸ, ogra|eno, u Prijakovci-

ma, papiri 1/1, hitno, tel. 065/516-

809. (000029 G)

PRODAJA

ZEMQI[TA

VIKENDICE

ZAMJENA

KUPOVINA

Prodajem ku}u u Boriku sa tri

trosobna stana i poslovnim pro-

storom, u prizemqu i gara`a, u ra-

~un uzimam i stan; tel. 065/776-748.

(000028 G)

Hitno prodajem ku}u od 100 mŸ, tro-

soban i dvosoban stan gara`a od-

mah sa ulice useqiva odmah, tel.

065/920-803. (000004 G)

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

13

Page 47: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem
Page 48: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

{ume), cijena povoqna, tel. 065/636-

319.

Prodajem u Zalu`anima kod stadio-

na devet placeva, od 450 do 500 mŸ, sa

ucrtanim objektima, 10 h 10, tel.

065/499-179.

Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke pod

vodom, ima ribe za ribogojili{te,

cijena povoqna, tel. 065/303-860.

Prodajem plac, 500 mŸ, papiri 1/1, do-

zvoqena gradwa, Bile}ka, tel.

065/694-653.

Prodajem devet placeva zemqi{ta u

Zalu`anima kod stadiona, tel.

065/499-179.

Prodajem zemqu u Karanovcu pored

asfalta, jedna parcela pored poto-

ka, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(500 m od glavnog puta Kla{nice -

Slatina), komunalije obezbije|ene,

tel. 501-768.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda, stru-

ja i kanalizacija prikqu~ena, tel.

051/588-150.

Prodajem placeve u Gradi{ci, regu-

lisana gra|evinska dozvola, sprove-

deni struja, voda i telefon, tel.

051/830-688.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta 1,5 km od kasarne

Prodajem sedam dunuma zemqe u [u-

{warima, 3.000 KM po dunumu, ima

struja, voda i telefon, tel. 065/786-

832.

Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovcima,

naseqe Grmovac, op{tina Zemun - Sr-

bija, tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.

051/272-475; 065/837-884.

Prodajem vi{e placeva u Kuqanima uz

glavni put, na jednom od wih i staru

ku}u, tel. 065/638-300.

Prodajem plac na Petri}evcu, vlasni-

{tvo 1/1, tel. 065/902-598.

Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200 m

od Zalu`ana, tel. 065/306-147.

Prodajem zemqu u Karanovcu, tel. 427-

205; 065/794-153.

Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska bb,

Lau{, tel. 065/362-756.

Prodajem devet dunuma zemqe Razboj,

Lijev~e poqe, tel. 051/468-653; 065/306-

272.

Prodajem sedam dunuma zemqe u cen-

tru Slatine u komadu ili parcelama,

tel. 051/588-046.

Prodajem plac u centru Slatine, po-

voqno, tel. 588-095.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe u

Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel.

051/315-134.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno-poslovnu zgradu u Prwavo-

ru uz glavnu saobra}ajnicu, povoqno,

tel. 318-296; 661-165.

Prodajem {est placeva, dozvoqena

gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-

048 ili 065/384-102.

Prodajem zemqu sa vo}wakom u Veli-

kom Bla{ku, odli~no za vikendice,

put asfaltni, voda, struja, tel. 051/318-

609.

U Glamo~anima kod Trna povoqno pro-

dajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom, 12 du-

numa zemqe pod vo}em i dunum {ume,

tel. 051/214-427.

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{wa-

rima, struja, voda, telefon, asfalt,

gradski prevoz, tel. 051/216-140;

065/310-057.

Prodajem povoqno placeve na Kr~ma-

ricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ, tel. 065/595-

497.

Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma

zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene, tel.

asfalt, struja i voda, tel. 051/539-006;

065/650-289.

Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5 du-

numa zemqe, 1/1, mo`e i za placeve, as-

falt, struja, telefon, blizu novog au-

toputa, cijena 1 mŸ 12 KM, tel. 302-742.

Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma

zemqe uz asfalt, tel. 051/463-694.

Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje se

plac 516 mŸ sa svim papirima, vlasni-

{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel. 065/641-

017.

Prodajem plac u Drago~aju, voda, stru-

ja, asfalt, tel. 065/546-420.

Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu uli-

cu Kla{nice - Prwavor kod "\uki}#

pumpe u Drugovi}ima, tel. 065/267-635;

051/461-739.

Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci, po-

red puta ^elinac - Prwavor, tel.

065/561-600.

Prodajem {umu u Kara|or|evoj ulici,

Pavlovac, tel. 317-464.

Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa

dozvoqena, cijena povoqna, tel. 051/429-

762.

Prodajem plac u Kuqanima, Rebrovcu

i Drakuli}u, povoqno, tel. 051/212-628;

065/322-834; 065/277-647.

Prodajem gra|evinski plac 500 mŸ, u

Trnu kod "Parma trejda#, tel. 065/632-

818.

Gra|evinski plac od 1700 mŸ, uz auto-

put kod "petqe#, dozvoqena gradwa

poslovnog objekta, tel. 065/632-818.

Prodajem placeve na Star~evici, La-

u{u, Rami}ima, Tuwicama i Slatini

tel. 061/577-965

Prodajem trosoban stan 76 mŸ I sprat

u Boriku, tel. 051/437-934; 065/763-941.

Prodajem stan na Hisetama 52 mŸ; tel.

051/211-684.

Prodajem stan na Star~evci, 61 mŸ, tel.

065/696-604; 065/566-207.

Prodajem nov jednoiposoban stan 40

mŸ, plava zgrada kod AMD, naseqe Bu-

xak, cijena 56.000 KM, tel. 065/644-966.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, na Star-

~evici bez posrednika, tel. 065/971-

373.

Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cijena po

dogovoru, tel. 065/754-249.

Prodajem trosoban i 21/2 sobna stana

u centru i jednosoban stan na Star~e-

vici, tel. 051/212-628; 065/322-834.

Prodajem stan 84 mŸ, IV sprat u centru

(zgrada preko puta zgrade Vlade), pra-

zan, odmah useqiv, cijena 1.300 KM/

mŸ, tel. 065/549-687.

Prodajem dvosoban stan (60 mŸ) u ^e-

lincu, balkon, novija gradwa, central-

no grijawe, prizemqe, III sp. 850 KM/

mŸ, tel. 065/946-958; 051/305-504.

Prodajem trosoban stan Centar i jed-

nosoban na Ko~i}evom vijencu ili mi-

jewam za jednoiposoban, tel. 051/212-

628; 065/322-834.

Prodajem stan 72 mŸ u Turjaku (Gradi-

{ka), povoqno, zvati od 18 do 21 ~as,

tel. 051/352-643.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci 79

mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat, tel.

051/831-232 i 065/642-028.

Prodajem trosoban stan, centar 86 mŸ,

II sprat, novija gradwa, tel. 065/277-647.

Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cijena po

dogovoru, tel. 065/754-249.

Prodajem trosoban stan 60 mŸ, ul. Ive

Andri}a, tel. 065/642-028.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci 79

mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat tel.

051/831-232; 065/642-028.

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva bal-

kona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ, tel.

+381638853018.

Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva bal-

kona) u Mrkowi} Gradu, cijena povoq-

na, tel. 051/314-432; 309-185.

Prodajem u Gradi{ci jednosoban stan

41 mŸ, prvi sprat, centralno grijawe,

kablovska, telefon, pogodan za po-

slovni prostor, u blizini grani~nog

prelaza, tel. 051/814-584; 814-989.

Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000

KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.

Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ, Ko-

~i}ev vijenac, tel. 051/213-920; 065/497-

708.

Prodajem dvosoban komforan stan,

prizemqe, Ko~i}ev vijenac, tel.

065/828-005; 065/620-327.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci u

ulici Kozarskih brigada, povr{ine

82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel. 051/813-

525; 065/663-787.

Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ na

Paprikovcu, tel. 065/694-653.

Prodajem stan stan 84 mŸ u centru Ba-

we Luke, ili mijewam za Sarajevo, tel.

216-067.

Prodajem nov trosoban stan (dvoeta-

`ni), u u`em centru Prijedora, 80 mŸ,

tel. 052/242-110.

Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, renovi-

ran, zvati od 18 do 20 ~asova, tel.

065/744-509.

Prodajem stan 55 mŸ prvi sprat u Jaj-

cu, 1/1, hitno i prodajem dvosoban i

trosoban stan u centru Zenice odmah

useqiv, tel. 061/577-965.

Prodajem trosoban stan u Bawoj Luci,

tel. 065/513-407.

Bawa Luka, prodajem dvosoban stan -

Nova varo{, sa balkonom, mo`e za po-

slovni prostor, tel. 051/212-628;

065/322-834.

Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110 mŸ,

drugi sprat, salonski, centar, tel.

065/511-121.

Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,

lift, novogradwa, odmah useqiv, ul.

Gunduli}eva, tel. 065/632-818.

Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju po-

voqno, tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem stan, 67 mŸ, na ̀ . stanici, ul.

@. kolonija 1, prvi sprat, cijena 1.000

KM/mŸ tel. 065/549-687.

Prodajem stan u ulici Vase Pelagi}a

- 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ - novija

zgrada, tel. 065/785-526.

Prodajem novi dvosoban stan, drugi

sprat i mawu ku}u u centru Prijedo-

ra, tel. 065/515-589.

Prodajem trosoban stan u Boriku 1.

sprat, tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem trosoban stan u centru, tel.

051/217-448; 065/537-348.

Prodajem suteren na Star~evici, tel.

051/217-448; 065/537-348.

Prodajem dvosoban stan, S. [olaje v.

pr., tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem mawi dvosoban stan u Obi-

li}evu, 1. sprat, tel. 051/217-448;

065/537-348.

Prodajem dvosoban stan u Obili}evu,

tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem baraku u Lazarevu, 60 mŸ, tel.

051/217-448; 065/537-348.

Prodajem trosoban stan 70 mŸ, ul. Va-

se Pelagi}a, tel. 051/217-448; 065/537-

348.

Prodajem ekstra sre|en stan Jovana

Jan~i}a, 3. sprat, tel. 051/217-448;

065/537-348.

Prodajem jednosoban stan 34 mŸ VP,

novogradwa, useqivo po~etkom avgusta

ove godine u nasequ @ute zgrade Pe-

tri}evac, tel. 065/511-121.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II sp. no-

vogradwa, useqiv, ul N. Cerovi}a, tel.

065/632-818.

Prodajem dvosoban stan 59 mŸ, II sprat,

novogradwa, useqiv, ul. Aleja sv. Sa-

ve, Borik, tel. 065/511-121

Prodajem ~etvorosoban stan 110 mŸ, IIsprat salonski, pogodan za kancela-

rije, strogi centar, tel. 065/632-818.

Prodajem ~etvorosoban stan 106 mŸ, IIIsprat komplet saniran, ure|en, odmah

useqiv Borik, tel. 065/511-121.

Prodajem trosoban stan 82 mŸ, II sprat,

centar ul. N. Pa{i}a, tel. 065/632-818.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II sprat,

saniran, ure|en, u`i centar, ul. Je-

vrejska, tel. 065/511-121.

Prodajem trosoban stan kod glavnog su-

pa, 88 mŸ, tre}i sprat, tel. 061/577-965.

Prodajem nov neuseqen stan u Romanij-

skoj ulici, 74 mŸ, prvi sprat, tel.

061/577-965.

Prodajem trosoban stan na Star~evi-

ci, 82 mŸ, ~etvrti sprat, 85.000 KM tel.

061/577-965.

Prodajem novu garsoweru, 38 mŸ, dru-

gi sprat, bez poreza tel. 061/577-965.

Prodajem dvosoban stan na Star~evi-

ci, 58 mŸ, tre}i sprat, tel. 061/577-965.

Prodajem ~etvorosoban stan u ul. Si-

me Miqu{a 93 mŸ, drugi sprat, tel.

061/577-965.

Prodajem ~etvorosoban stan u ulici

Rajka Bosni}a 93 mŸ, drugi sprat tel.

061/577-965.

Prodajem dvoiposoban stan u ul. Jova-

na Jan~i}a, 74 mŸ, tre}i sprat, tel.

061/577-965.

Prodajem dvosoban saniran suteren na

Star~evici, povoqno tel. 061/577-965.

Prodajem barake u Buxaku 68 mŸ, 66 mŸ,

58 mŸ, povoqno, tel. 061/577-965.

Prodajem dvosoban saniran stan u ul.

Milo{a Obili}a 56 mŸ, tre}i sprat,

tel. 061/577-965.

Kupujem dvosoban stan pod Star~evi-

com bez posrednika, tel. 065/568-570.

Kupujem mawi dvosoban stan ili jed-

nosoban, u nasequ Obili}evo ili

Star~evica, tel. 065/696-579.

Kupujem garsoweru blizu centra, tel.

319-489.

Kupujem garsoweru ili jednosoban

stan, tel. 051/501-156.

Kupujem jednosoban stan na pravcu

Centar - Star~evica, tel. 051/318-359;

065/323-142, zvati od 20 do 22 ~asa.

Kupujem garsoweru ili mawi jednoso-

ban stan u Bawoj Luci, tel. 065/974-

337.

Kupujem dvoiposoban ili trosoban

stan u Bawoj Luci, bez posrednika,

tel. 065/627-591.

Kupujem stan novije izgradwe do tre-

}eg sprata, oko 65 mŸ, u centru Bawe Lu-

ke, tel. 065/720-174.

Kupujem mawi stan u Boriku ili No-

voj varo{i, tel. 065/526-543.

Kupujem stan u N. Sadu ili mijewam

za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.

Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, hit-

no, tel. 065/425-752.

Kupujem jednosoban ili mawi dvosoban

stan, tel. 051/308-925.

Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60 mŸ,

tel. 065/638-788.

Kupujem jednosoban stan ili garsowe-

ru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po mogu}-

nosti sa balkonom, tel. 065/322-834;

051/212-628.

Kupujem garsoweru ili mawi jednoso-

ban stan bez posrednika, tel. 065/579-

931.

Kupujem garsoweru ili mawi jednoso-

ban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem mawi dvosoban stan - bez po-

srednika, prednost A. Jaki}a i Nova

varo{, tel. 065/538-246.

Kupujem garsoweru u Boriku ili Star-

~evici, tel. 065/607-160.

Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.

065/425-752.

Izdajem apartmane - Zelenika kod

Herceg Novog, tel. 00381 88 644-133;

00381 69 417-273.

Izdajem tri novoizgra}ena jed-

noiposobna stana sa posebnim ulazom,

ul. Sime Mili} Jorgi} 27, tel. 065/901-

220

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

poseban ulaz, telefon, grijawe, use-

qiv odmah, ul. Jaroslava Ha{eka 1

"B#, tel. 065/900-283.

Qetovawe u Budvi, veoma povoqno,

sobe sa televizorom i upotrebom kuhi-

we, apartmani, voda non-stop, tel.

00381 86/454-241; 00381 67/508-754.

Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu

s centralnim grijawem i upotrebom

kupatila zaposlenoj mla|oj osobi, stan

je blizu Dje~jeg doma "Rada

Vrawe{evi}# u B. Luci, tel. 051/460-

135; 051/301-312.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

centru grada, ul. Bulevar Cara

Du{ana, 8 Bawa Luka, tel. 051/280-791.

Iznajmqujem garsoweru studentima

ili |acima, tel. 051/211-684.

Iznajmqujem stan na kod SUP-a, tel.

051/211-684.

Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu, kupati-

lo ul. Jovana Bijeli}a 126, poseban

ulaz, tel. 051/385-635; 051/468-094.

Izdajem povoqno sobe u Igalu, tel.

00381-67-835-368.

Izdajem ~etvorosoban stan u Boriku

400 KM, tel. 458-609.

Dvije djevojke tra`e dvije cimerke

dvosoban namje{ten u zgradi

Obili}evo, tel. 065/297-651; 051/469-

024.

Izdajem jednosobna stan sa central-

nim grijawem u Boriku, zvati posli-

je 17 ~asova, tel. 302-046

Izdajem sobu u blizini zgrade Vlade

za dvije u~enice ili u~enika, tel.

065/981-775.

Izdajem jednosoban nenamje{ten stan

42 mŸ, privatna ku}a u ul. Sr|e Zlo-

pogle|e 63 Obili}evo, blizu Fakul-

teta, tel. 051/469-318, 469-933.

Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen. gri-

jawem i upotrebom kuhiwe i kupati-

la, za dvije djevojke u ul. Stepe

Stepanovi}a br. 27, tel. 051/466-515;

218-021.

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B. Luke poslovn-

im qudima i strancima, tel. 065/618-

241.

Izdajem stan 70 mŸ na Lau{u kod

"Ko`are

"

, nova gradwa, bez gazda, ci-

jena 150 KM, tel. 051/359-600.

Djevojka tra`i cimerku u dvosobnom

stanu novoj zgradi kod Univerziteta

ekstra uslovi, 140 KM mjese~no, tel.

065/976-565; 051/318-232.

Izdajem sobe i apartmane, u ^awu -

Crna Gora, tel. 381-85377010; 069/735-

975.

Izdajem jednosoban stan sa central-

nim grijawem na Petri}evcu kod

{kole, tel. 051/301-689.

Izdajem dvori{nu zgradu namje{tenu,

poseban ulaz kod "Pekovite# jednom

studentu ili radniku, po mogu}nosti

mu{karcu, tel. 051/301-893.

Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu

sa odli~nim grijawem, naseqe Nova

varo{, tel. 051/315-890; 065/530-861.

Dvije djevojke tra`e cimerku posebna

soba u stanu u novoj zgradi kod Uni-

verziteta, 140 KM mjese~no, tel.

051/318-232; 065/976-565.

Izdajem namje{tenu sobu djevojkama,

ima grijawe, tel. 065/706-431

U centru Igala izdajem komforan

apartman (veoma povoqno), tel. 088-

330-100.

Izdajem prazan jednosoban stan ul.

Stojana Jankovi}a 33, tel. 051/370-036,

Lazarevo III.Iznajmqujem namje{tenu garsoweru,

tel. 065/776-172.

Iznajmqujem trosoban namje{ten stan

u centru grada kod Ekonomske {kole,

tel. 051/228-700.

Iznajmqujem trosoban namje{ten stan

u centru (kod Ekonomske {kole), tel.

065/464-376.

Izdajem stan od 60 mŸ za ~etiri djevo-

jke i ~etiri momka, studenta, |aka ili

radnika, sve novo, odvojen ulaz, cije-

na po dogovoru, ul. Jasimira Mal~i}a,

tel. 051/463-898; 063/819-288.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

tel. 051/316-696.

Izdajem trosoban namje{ten ili ne-

namje{ten stan i poslovni prostor u

istoj ku}i, tel. 065/791-287.

Izdajem sobe apartmanskog tipa ili

cijeli stan na obali mora u H. Novom,

tel. 065/549-294; 0038169221061.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

u`em centru grada, parno grijawe i

alternativno grijawe na du`i period,

tel. 065/512-207.

Iznajmqujem djevojkama dvije sobe,

centar grada, tel. 065/464-376.

Izdajem bra~nom paru ili samcu nam-

je{ten jednosoban stan, ul. Stepe

Stepanovi}a, povoqno, tel. 464-991.

Najpovoqnije qetovawe Biograd na

Moru, sedam dana 100 evra, obezbije|en

prevoz i smje{taj - blizu mora, tel.

065/837-805.

Izdajem garsoweru u strogom centru

grada, prizemqe, poseban ulaz, cen-

tralno grijawe, mo`e i kancelarija,

tel. 051/219-921; 051/219-051.

Povoqno izdajem sobe blizu mora u

\enovi}ima, tel. 0038167 390-835.

Izdajem dowi sprat ku}e u Kla{nica-

ma, namje{teno, tel. 065/432-365.

Izdajem prazan jednosoban stan u zgra-

di na Lau{u, tel. 065/846-494.

Izdajem prazan dvosoban stan sa dva

balkona na du`i period, 67 mŸ, drugi

sprat (Borik), ul. Rade Vrawe{evi}

br. 16, Bawa Luka, tel. 438-673.

Izdajem apartmane, III/43 a, Vodice,

tel. 00385(0)22441 230; 00385(0)98 832

904 E-mail: [email protected] mladom bra~nom paru ili dv-

jema studentkiwama ku}u u centru

Bawe Luke sa novim namje{tajem, tel.

065/510-196, 051/429-608.

Izdajem dvosoban namje{ten stan stu-

dentkiwama, tel. 051/463-950; 065/447-

070.

Izdajem renoviran dvosoban stan, IIsprat, namje{ten, centar grada na du`i

period, tel. 065/281-344.

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u

stanu, stan u zgradi, Obili}evo, tel.

065/297-651; 051/469-024.

Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu

sobu bez gazda sa upotrebom kuhiwe i

kupatila, sa centralnim grijawem, u

Bawoj Luci, u nasequ Sunca, tel.

065/523-768.

Izdajem sobe u Zeleniki kod H. Novog,

sa kupatilom i upotrebom kuhiwe,

blizu pla`e, tel. 00381-88 678-251.

U ulici Koste Jari}a izdajem povo-

qno jednosoban stan sa centralnim

grijawem i posebnim ulazom, tel.

065/679-057.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

centru grada, tel. 065/656-377; 065/241-

551.

Izdajem dvosoban namje{ten stan, tel.

051/351-681.

Izdajem jednosoban namje{ten stan u

Obili}evu, tel. 051/218-959; 065/644-

931.

Izdajem garsoweru u strogom centru

grada, prizemqe, poseban ulaz, cen-

tralno grijawe, mo`e i kancelarija,

tel. 051/219-91; 051/219-051.

Izdajem stan u centru Lakta{a, nam-

je{ten 52 mŸ, sa grijawem, tel. 533-531;

065/765-066.

Bao{i}i kod Herceg Novog, izuzetno

povoqno izdajem sobe i apartmane, 100

m od mora, tel. 033/641-793; 00381 88

671 134.

U ul. Jasmira Mal~i}a br. 11 izdaje se

namje{tena garsowera, tel. 065/519-

100.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

tel. 439-117

Izdajem garsoweru u ul. St. Ste-

panovi}a 133 kod Studentskog doma,

tel. 065/919-636.

Izdajem garsoweru na spratu ku}e sa

centralnim grijawem, poseban ulaz,

namje{teno, tel. 051/362-794.

Izdajem dvosoban stan zavr{etak

Kara|or|eve, zvati na tel. 272-195.

Izdajem jednosoban i dvosoban stan,

ul. Bo`idara Axije 12, tel. 051/281-

491.

Izdajem mu{karcu sobu, sa posebnim

ulazom, kupatilom, centralnim gri-

jawem, pored Gradskog mosta, tel.

051/462-986 i 065/558-197.

Izdajem sobu dvjema djevojkama, imaju

sve {to im treba, zvati od 8 do 23 ~asa

B. Luka, Borik, Beogradska 2, tel. 300-

587.

Izdajem garsoweru sa centralnim gri-

jawem, ul. S. Stepanovi}a 220, tel.

051/429-694.

Izdajem jednoj djevojci garsoweru, tel.

212-339

Mijewam dvosoban stan, 63 mŸ, u ul. \u-

re \akovi}a u Bawoj Luci za odgova-

raju}i na hrvatskom primorju, tel.

004917625573776.

Mijewam dvosoban stan 64 mŸ u Bori-

ku za jednosoban stan na 1. spratu ili

prizemqu po dogovoru, tel. 051/305-

307.

Mijewam jednosoban stan 30 mŸ, I sprat

na Mejdanu za mawi dvosoban na istoj

lokaciji ili Borik, tel. 051/437-934;

065/763-941.

Mijewam stan 47 mŸ, ulica Radoja Do-

minovi}a za mawi (25-30 mŸ), tel. 464-

176.

Mijewam komforan dvosoban stan IIIsp., 60 mŸ, sa balkonom, novija gradwa

u centru ^elinca, za jednosoban u B.

Luci, bez doplate, tel. 065/946-958;

051/305-504.

Mijewam trosoban stan u Gradi{ci

82,50 mŸ, za stan u Biha}u, tel. 051/831-

232; 065/663-787.

Mijewam dvosoban stan, 64 mŸ, u Bori-

ku za jednosoban na 1. spratu ili pri-

zemqu po dogovoru, tel. 051/305-307.

Mijewam trosoban stan u Novoj varo-

{i, Bawa Luka, 78 mŸ, za jednosoban uz

doplatu, tel. 065/519-628.

Mijewam trosoban ure|en stan, 76 mŸ,

III sprat, sre|en, Borik, za dvosoban

do tre}eg sprata u nasequ Ante Jaki-

}a i bli`oj okolini, tel. 065/696-347;

065/696-422.

Mijewam jednosoban stan u Boriku, 39

mŸ, za dvosoban uz doplatu, tel. 065/538-

109.

Mijewam garsoweru u prizemqu 22 mŸ

- [argovac, pogodno za poslovni pro-

stor za jednosoban stan, tel. 065/450-

308, 065/209/743.

Prodajem motel u izgradwi, nalazi se

na auto putu u Trnu, - B. Luka, tel.

065/512-677.

Izdajem namje{tenu pekaru sa prodaj-

nim mjestom na atraktivnoj lokaciji

+ namje{teno prodajno mjesto u zgra-

di, tel. 051/304-333.

U u`em centru Gradi{ke prodajem po-

slovni prostor od 230 mŸ, tel.

065/861/770.

Izdajem poslovni prostor u samom cen-

tru Prwavoru, preko puta hotela "Na-

cional#, 46 mŸ tel. 065/754-249.

Izdajem poslovni prostor, tel. 450-

281.

Izdajem pos. prostor od 19 mŸ, ul. Ale-

ja sv. Sve, tel. 065/639-083; 051/216-231.

Izdajem poslovni prostor 28 mŸ, na pr-

vom spratu poslovne zgrade "Ekvator#,

tel. 065/673-357.

Prodajem ili iznajmqujem lokale u

novoizgra|enom objektu kod restora-

na "Sirano# povr{ine 70, 60 i 30 mŸ,

tel. 213-072; 213-700.

Prodajem poslovni prostor u centru

kod Karingtonke 22 mŸ, odmah useqiv,

tel. 051/215-656.

Prodajem poslovni prostor u Rosuqa-

ma, tel. 051/217-448; 065/537-348.

Prodajem motel u izgradwi, nalazi se

na autoputu u Trnu, tel. 065/512-677.

Prodajem poslovni prostor u Gradi-

{ci, zanatski centar, autobuska sta-

nica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa dobrim

podrumom u kojem je smje{ten i sani-

tarni ~vor, tel. 051/831-232; 065/642-

028.

Prodajem ili mijewam lokal u Gradi-

{ci za odgovaraju}i u Bawoj Luci, 55

mŸ, nov, useqiv, pogodno za slasti~ar-

nu ili sli~no, tel. 065/526-426.

Prodajem u Rogatici stambeno-poslov-

ni objekat povr{ine 250 mŸ, na parce-

li od 5.000 mŸ, u blizini rijeka, potok

i put, cijena 135.000 KM, tel. 065/678-

505.

Prodajem poslovni prostor, 410 mŸ, na

povr{ini zemqi{ta, 6.000 mŸ, u Dra-

go~aju, tel. 065/512-893.

Prodajem ugostiteqsko-monta`ni

objekat preko puta osnovne {kole u

Bawoj Luci - brza hrana, tel. 065/900-

125.

Prodajem poslovni prostor 36,50 m,

ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije br. 18,

tel. 065/681-347.

Prodaje se ili izdaje poslovni prostor

32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor, tel.

052/214-616; 065/907-827.

Prodajem ili mijewam lokal u Gradi-

{ci 55 mŸ, nov, sa gara`om za stan ili

lokal u Bawoj Luci, useqiv 1/1, tel.

065/524-646.

Povoqno prodajem lokal u Gradi{ci

32 mŸ, nova gradwa; 065/220-528.

Iznajmqujem poslovni prostor od 110

mŸ, u Mrkowi} Gradu, uz tranzitni put,

tel. 065/538-925.

Izdajem poslovni prostor u samom cen-

tru Prwavora, preko puta hotela "Na-

cional#, 46 mŸ, tel 065/626-782.

Izdajem poslovni prostor i dvije kan-

celarije sve ukupno 82 mŸ, zvati od 8

do 22 ~asa, Tina Ujevi}a br. 9, tel.

065/767-153.

Izdajem poslovni prostor u ulici Zmaj

Jovina i Simeuna |aka 74, zvati na

tel. 427-242.

Izdajem poslovni prostor 55 mŸ, sa

upotrebnom dozvolom ul. Branka Po-

povi}a 97 A B. Luka, Lazarevo, tel.

051/371-475; 065/437-589.

Izdajem vi{e mawih stanova garso-

wera i soba namje{teno ili prazno,

jedno dajem `enskoj osobi za mawu po-

mo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691.

Izdajem poslovni prostor 14 mŸ sa upo-

trebnom dozvolom, naseqe Nova va-

ro{, tel. 051/315-890; 065/530-861.

Izdajem namje{ten poslovni prostor

od 70 mŸ, u ulici Stepe Stepanovi}a

za trgovinu ili predstavni{tvo, tel.

051/316-433; 065/707-190.

Izdajem poslovni prostor od 60 mŸ, i

stambeni prostor za stanovawe i iz-

dajem stan na Paprikovcu, tel. 051/212-

628; 065/322-834.

Izdajem dvori{nu zgradu sa kupati-

lom ure|enu, na Star~evici, tel.

065/274-294.

Izdajem dvokrevetne, trokrevetne i

~etvorokrevetne sobe sa kupatilom i

kuhiwom u Bo{i}u, kod Herceg No-

vog, povoqno, tel. 065/626-442;

0038167366085.

Izdajem poslovni prostor 40 mŸ, na

Malti, tel. 065/607-942.

Izdajem novoure|eni poslovni pro-

stor od 36 mŸ, za sve djelatnosti, kom-

pletna infrastruktura rije{ena, Ja-

seniko b. b. 76230 [amac, tel. 065/524-

003; 065/532-430.

Prodajem i izdajem pod zakup 700 mŸ,

pod krovom, na ogra|enom skladi{nom

prostoru, od 4000 mŸ, kompletna in-

frastruktura rije{ena - [amac - Sa-

rajevo, tel. 065/524-003; 065/532-430.

Izdajem poslovni prostor u Gradi-

{ci, 30 mŸ, regulisana upotrebna do-

zvola, zvati na broj, tel. 051/830-688.

Izdajem poslovni prostor 35 mŸ, cen-

tar, preko puta Medicinskog fakul-

teta, ul. Save Mrkaqa 13, tel. 242-350

od 8 do 16, tel. 051/242-350.

Tra`imo poslovni prostor do 70 mŸ, u

Gospodskoj ili u`i dio Gospodske, tel.

063/496-900.

Izdajem poslovni prostor u "Zenitu#,

tel. 065/518-910.

Izdaje se poslovni prostor u Lakta-

{ima, ul. Kara|or|eva 112, uz glavni

put, a mo`e i za kancelariju, tel.

065/537-210; 051/530-416.

Izdaje se poslovni prostor u B. Luci,

ul. Frawe Supila 12, 28 mŸ, mo`e i sa

kancelariju, cijena po dogovoru, tel.

065/537-210; 051/530-416.

Izdajem poslovni prostor u ul. Vojvo-

de @ivojina Mi{i}a b. b., tel. 065/542-

621.

Izdajem 72 mŸ poslovnog prostora (4

kancelarije), u J. Du~i}a 55, sa upo-

trebnom dozvolom, tel. 065/286-621 i

065/228-870.

Iznajmqujem frizerski salon sa in-

ventarom i opremom, tel. 051/315-827.

Iznajmqujemo poslovne prostore u ul.

V. Masle{e 3, ekskluzivni prostor za

trgovinu, vel. 220 mŸ, kancelarijski

prostor 100 mŸ, opremqeno, i 50 mŸ i

100 mŸ, prazan prostor - prostori su

klimatizovani, imaju obezbje|ewe i

odr`avawe, tel. 065/522-802; 051/216-

384.

Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,

preko puta "Karingtonke#, vi{ena-

mjenske svrhe, tel. 051/ 363-314; 065/494-

157.

Izdajem poslovni prostor dvije

kancelarije 40 mŸ, u centru gra-

da na Trgu Krajine, tel. 065/306-

783. (000010 G)

Iznajmqujem u ul. V. Masle{e

br. 3, B. Luka ekskluzivne pro-

store za trgovinu, veli~ine 220

mŸ u 33 mŸ, kancelarijske prosto-

rije vel. 100 mŸ, opremqen u 50 mŸ

i 100 mŸ prazan prostor -prosto-

ri su klimatizovani i imaju obez-

bje|ewe i odr`avawe, 051/216-384;

065/522-802. (000009 G)

Izdajem poslovni prostor u Tr-

nu na glavnoj cesti 300 mŸ, 4 m vi-

sine asfaltirano dvori{te, upo-

trebna dozvola centralno grija-

we, i ogra|eno, tel. 065/518-181,

051/584-263. (000002 G)

Izdajem u zakup pet kancelarija,

ul. [o{e Ma`ara 52, u`i cen-

tar grada, tel. 218-345. (G)

IZNAJMQIVAWE

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

ZAMJENA

IZNAJMQIVAWE

KUPOVINA

Povoqno prodajem odmah useqiv

stan u nasequ Sunce - Papriko-

vac, 75 mŸ, tel. 065/583-235.

(000006 G)

PRODAJA

STANOVI

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 27. jul 2006.OGLASI

14

Page 49: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA

UNAPRIJED.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182

E-mail: [email protected]

001551 S.G.

Page 50: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Prodajem limenu gara`u, u ul. Cara

Lazara 14, tel. 051/463-569; 065/317-411.

Izdajem novu zidanu gara`u u Obili-

}evu, preko puta male pijace, tel.

051/463-641.

Prodajem zidanu gara`u u centru gra-

da kod kwi`are "Kultura# i robne ku-

}e "Adrija#, tel. 215-183.

Prodajem ili izdajem zidanu gara`u u

centru grada, kod kwi`are "Kultura#

i robne ku}e "Adrija#, tel. 215-183.

Hitno prodajem razmontiranu metal-

nu gara`u u B. Luci, ul. Starine No-

vaka 12/II - Obili}evo, dimenzije 5,40

h 40 sa krovom i vratima, cijena 200

KM, tel. 065/668-946.

Izdajem gara`u u ul. Du{ka Ko{~ice

br. 2, tel. 218-028; zvati od 14 do 19 ~a-

sova.

Prodajem gara`u u ulici Tarasa [ev-

~enka, Nova varo{, izme|u zgrade br.

4 i br. 6; tel. 065/526-343, 065/612-674.

Prodajem zidanu gara`u sa kanalom, 16

mŸ, Star~evica, Srpskih dobrovoqa-

ca 20, tel. 051/302-210.

Prodajem zidanu gara`u, 16 mŸ, kod

Ekonomske {kole, tel. 065/620-463.

Perspektivan i mlad gra|evinski in-

`ewer iz Bawe Luke tra`i posao u

visokogradwi, tel. 065/439-900.

Potreban kuvar ili kuvarica u klasi~-

nom restoranu sa iskustvom, smje{taj

i hrana osigurani, tel. 00381-69041054

u Herceg Novom, Crna Gora.

Brzo i kvalitetno kucam i {tampam

diplomske, seminarske maturske i dru-

ge radove, tel. 051/469-516; 065/581-738.

Dajem instrukcije iz matematike i

eklektrotehnike, povoqno. Profesor

dipl. in`. elektrotehnike, tel.

051/218-568; 065/632-890.

- Izvodimo sve vrste molerskih rado-

va, lakirawe i farbawe stolarije,

gletovawe, tapeta, tel. 065/226-848;

051/219-572.

^uvala bih djecu, tel. 065/996-688.

Usisavawe ku}ne pra{ine, potpuno

uni{tewe griwa, tel. 065/575-254.

Dajem ~asove engleskog zvati ujutro,

tel. 051/462-086.

Novotvorenoj firmi potrebno 10 rad-

nika, tel. 051/466-701; 061/834-506.

Punim tonere, dolazim kod vas po pra-

zan i vra}am napuwen, najpovoqnije,

[email protected], tel.

065/497-141.

Rje{avawe problema sa zvukom, slikom

i konekcijom na ra~unaru. Servisira-

we svih kvarova,

[email protected], tel.

065/497-141.

Dajem instrukcije iz matematike, po-

voqno, profesor dipl. in`. elektro-

tehnike, tel. 051/218-568; 065/632-890.

Viklujemo elektromotore, od 0,25 KWdo 250 KW, tel. 450-281.

Povoqno, brzo i kvalitetno posta-

vqawe laminata i ostalih podnih i

zidnih obloga, tel. 065/220-868.

Kvalitetno i brzo postavqawe kera-

mi~kih plo~ica, tel. 065/220-868.

Izvodim instrukcije iz hemije za |a-

ke i studente, vr{im pripreme za po-

pravne ispite, tel. 065/833-345.

Izrada ormara, plakara, cipelara,

kompjuterskih stolova i ostalog namje-

{taja po va{oj ̀ eqi, tel. 065/220-868.

Ozbiqna ̀ ena tra`i da weguje stari-

cu ili da ~uva djecu, tel. 065/611-155.

^istim veoma povoqno dimwake, tel.

051/483-133.

Perspektivan i mlad gra|evinski in-

`ewer iz B. Luke, tra`i posao u vi-

sokogradwi, tel. 065/439-900.

Predstavni{tvu internacionalne

kompanije u formirawu u Bawoj Lu-

ci potrebno vi{e saradnika na razli-

~itim pozicijama: uslovi minimum

SSS, posjedovawe vlastitog automobi-

la, komunikativnost, starosti od 23

do 45 godina, pozvati radnim danom od

8 do 16 ~asova, tel. 065/623-683.

Instrukcije iz hemije, pripreme za

popravne, tel. 065/833-345.

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa

automobilskih sjedi{ta, tapaciranog

namje{taja, tepiha i sli~nih podnih

obloga, prawe i polirawe automobi-

la, Bawa Luka, tel. 065/581-791; 065/641-

010; 063/844-644.

"Logos Lambada# d. o. o., servis ra~u-

nara, {tampa~a, kopir aparata, puwe-

we, reparacija i zamjena ketrixa, tel.

051/228-941; 051/228-951.

"Logos Lambada# d. o. o. prodaja ra~u-

nara, {tampa~a i ostale ra~unarske

opreme, tel. 051/228-941; 051/228-951.

Brusim i lakiram parket brodski pod,

tel. 051/428-070, 065/545943; 065/785-

769.

Gra|evinsko preduze}e u Bawoj Luci

prima radnike - tesare, zidare, kera-

mi~are, molere, bravare i pomo}ne

radnike, prijave na tel. 213-700; 213-

702; 211-072.

Sudski tuma~ za wema~ki jezik, brzo

i kvalitetno, kompjuterska obrada,

li~na dostava dokumenata, tel. 051/385-

957; 065/669-417.

Pouzdan, zdrav i povjerqiv tra`i mje-

sto no}no ~uvara, tel. 051/301-951.

Autoelektri~ar s radnim iskustvom

tra`i posao, u obzir dolazi i posao

voza~a "B# kategorije, tel. 065/666-

197.

Instrukcije iz engleskog jezika za

osnovce - sat - 5 KM, tel. 051/211-057.

^uvala bih dijete uzrasta od dvije do

~etiri godine, stan u zgradi, tel.

065/432-365.

Instrukcije - {panski i francuski

jezik - povoqno, tel. 062179-947 (Bawa

Luka).

Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80

KM/A-4, mogu}nost narezivawa na CD

ili lasersko {tampawe, tel. 065/518-

124.

Dipl. in`. elektrotehnike daje in-

strukcije iz matematike i elektro-

tehnike, povoqno, tel. 051/218-568;

065/632-890.

Pru`am kwigovodstvene usluge kva-

litetno i povoqno - licenca, tel.

065/914-766.

Dipl. in`. elektrotehnike daje in-

strukcije iz matematike i elektro-

tehnike, povoqno, tel. 051/218-568;

065/632-890.

Vo|ewe poslovnih kwiga, iskustvo,

licenca, tel. 065/300-306.

Profesorka matematike daje ~asove

iz matematike, finansijske matema-

tike i statistike za sve sredwe {ko-

le i fakultete, tel. 051/387-456.

Radim metalne ograde, kapije, tende,

kioske i zatvaram balkone, tel.

051/467-806.

Potrebna konobarica, stan i hrana

obezbije|eni i prijava penzionog i so-

cijalnog, tel. 065/954-706.

Sudski ovla{}eni vje{tak procjeni-

teq za oblast ma{instva, ma{ine, mo-

tori - motorna vozila, radi procjene

vrijednosti kapitala, tel. 065/337-840.

Profesor dr`i instrukcije iz mate-

matike i fizike za sredwo{kolce tel.

051/318-071; 065/384-495.

Kucam sve vrste tekstova - seminarski,

diplomski, ugovore, kwige i sl. tel.

065/224-551.

Vo|ewe poslovnih kwiga, licenca, is-

kqu~ivo, tel. 065/300-306.

Povoqno izvodimo molerske radove,

tel. 051/218-228.

Prodajem {ator sa tendom, tel.

065/224-642.

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa

automobilskih sjedi{ta, tapaciranog

namje{taja, tepiha i sli~nih podnih

obloga, prawe i polirawe automobi-

la, Bawa Luka, tel. 065/531-791; 065/641-

010; 063/844-644.

Ku}ni majstor radi popravke: voda,

struja, moleraj, pro~i{}avawe cijevi

i ostalo, tel. 051/438-116; 065/882-511.

Dimwa~ar, ~istim dimwake, pe}i za

centralno grijawe i kotlove, tel.

065/670-639; 051/483-144.

Zaradite u vlastitom domu, pakuju}i

koverte, tel. 065/801-652.

Dajem instrukcije iz wema~kog jezika,

5 KM/sat, prevodim tekstove, doku-

menta, rje{avam sve probleme vezane

za penzije iz Wema~ke, Austrije i

[vajcarske, tel. 065/282-750.

Ozbiqna gospo|a ~istila bi poslov-

ne prostore, ordinacije, stanove, pe-

glala ve{ i ostalo, tel. 065/305-892.

Djevojka, medicinska sestra, polo`en

dr`avni ispit, hr. paso{, tra`i po-

sao, tel. 065/305-892.

VK automehani~ar i autolimar kvali-

tetno obavqa sve poslove uz garanci-

ju, tel. 065/577-115.

Zaradite pakuju}i koverte u va{em

domu, primawa od 150 do 200 nedjeqno,

tel. 065/386-293.

Dajem instrukcije iz engleskog jezika,

cijena 5 KM sat, tel. 065/387-656.

Sastavqam tu`be, ugovore, ̀ albe, za-

htjeve, prijedloge, molbe punomo}ja i

registracije preduze}a DOO, tel.

065/518-079.

Povoqno pravim kuhiwe, ormare, re-

gale, kompjuterske stolove, ameri~ke

plakare i ostali plo~asti namje{taj,

tel. 065/662-219.

Salivam stravu, skidam crnu magiju,

bolovi glave, gu{ewe u prsima, tel.

065/303-860.

Izvodimo sve vrste molersko-farbar-

skih radova, kre~ewe 00,60 KM/mŸ, gle-

tovawe, dekorativne tehnike, fasad-

ni program, 1 mŸ demit fasade ko{ta

25 KM (posjedujemo sopstvenu skelu),

popust penzionerima, tel. 065/935-412.

Problem sa kompjuterom. Sa progra-

mima ili ure|ajima.

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.

VKV zidar - jeftino i kvalitetno mal-

terisawe samo 3 KM/mŸ, tel. 065/617-

177.

Stolarske usluge i ugra|ivawe pla-

kara, tel. 051/351-345.

Popravke u stanu, mawe i ve}e, voda,

struja, aparati pro~i{}ewe, ostalo,

tel. 314-671; 065/882-511.

Pakovawe koverti, sklapawe bi`ute-

rije, rad u vlastitom domu, tel. 051/663-

531.

Spremawe stana, dubinsko usisavawe

ku}ne pra{ine, potpuno uni{tewe

griwa, prawe i usisavawe tepiha, iti-

sona, auto-siceva - povoqno tel.

065/575-254.

Popravqam okvire nao~ara svih vrsta

brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save

br. 16, tel. 051/318-227.

Prevodim sve vrte tekstova sa engle-

skog na srpski i sa srpskog na engle-

ski A-4 = 5 KM, tel. 065/954-351.

Dajem ~asove na harmonici i sinti-

sajzeru, na programu su narodne pjesme

i kola, cijena povoqna, tel. 303-011,

Bawa Luka.

Mjerim prijem TV signala i posta-

vqam zemaqske i satelitske antene,

tel. 065/832-122.

Popravqam sve vrste fotoaparata -

Miki, tel. 065/573-349.

Prodajem dvije grobnice dubinske za

~etiri mjesta na Novom grobqu pra-

voslavno Bawa Luka, tel. 065/697-037.

Prodajem elektri~ne ma{ine za mqe-

vewe vo}a za rakiju, cijena 200 KM,

tel. 051/352-637.

Prodajem kompresor "atlas-kopko#,

dve radijalne bu{ilice, elektro mo-

tor 22 W, mje{alicu za beton - osovi-

ne za vitlo, tel. 051/318-487; 065/485-

805.

Prodajem grobnicu za {est osoba na

Perduvovom grobqu, tel. 065/952-177.

Prodajem dvije zvu~ne kutije "LEM#

(12 incha, 120-120W, 300 KM-obe) i nov

fotoaparat Canon "Pruna zoom 85 N#

(38-85 mm f/4 lens), tel. 052/233-550,

065/360-724.

Prodajem novu poslovnu torbu (5 ve-

likih pregrada i 3 male-za mobilni,

kalkulator i olovke, 20 KM) i nov pr-

sluk za lov i ribolov (qetni, vel. 54,

proizv. SCG, 30 KM) tel. 052/233-550;

065/819-819.

Prodajem regal sa staklom, pult sa po-

licama o kanc. sto namjena za apoteke

i prodavnice, tel. 065/568-855.

Prodajem pe} dobro grije, malo tro{i

drva i lijepo izgleda, tel. 051/308-217.

Prodajem fri`ider gorewe, televi-

zor, sudoper - jednodjelnu, kuhiwski

element 3 kom. - zidanu, klasi~ni or-

mar, mikrovalna pe}, album sa 700 po-

{tanskih markica, napa, gorewe ve{-

ma{ina "Gorewe#, tel. 065/662-478.

Prodajem dva filendrendona za 55 KM

oba zajedno ili za 30 KM jedan na pro-

daju si razli~ite dekorativne sobne

biqke u saksijama cijena po dogovoru,

tel. 051/460-135; 065/350-556.

Prodajem francuski le`aj cijena vr-

lo povoqna, tel. 307-778.

Prodajem u komadu 1000 kg robe iz uvo-

za za second hand shop, kao i cjeloku-

pan inventar (lutke, ofingeri, nosa-

~i), tel. 065/601-444; 051/208-755.

Sve vrste retrovizora za autobuse, ka-

mione i kombi vozila te kriva i re-

zana ogledala sa ugradwom za putni~-

ka kola. Majstor minuta, tel. 065/538-

048.

Prodajem grobnicu tricu u Perduvi-

ma, tel. 051/317-719.

Prodajem brentu Tip 1000 sa kolici-

ma i opremom mo`e i kompenzacija,

tel. 065/518-181; 051/584-263.

Veliki qetni popust za sva izdawa

"Glasa crkve# Vaqevo, kao i za kom-

plete Vladike Nikolaja Velemirovi-

}a, kod na{eg zastupnika u B. Luci na

tel. 465-603, poslije 17 ~asova.

Prodajem ma{inu za {ivawe i ma{i-

nu za mqevewe vo}a, tel. 429-307.

Prodajem original sef velike te`i-

ne, zakqu~avawe {ifre - kqu~, sigu-

ran za ~uvawe vrijednosti, tel. 065/400-

406.

Prodajem dobru i pravu rakiju {qi-

vovicu, iz Potkozarja, tel. 390-017.

Prodajem povoqno o~uvan trosjed, dvo-

sjed i fotequ, tel. 051/468-834; 065/932-

592.

Prodaje industrijski sto za peglawe

sa kotlom i peglom, tel. 065/723-032.

Prodajem veoma uspje{an biqni pre-

parat protiv masno}e u krvi, (holeste-

rol), tel. 065/648-490; 051/481-733.

Hitno prodajem traktor "ferguson

565# u dobrom stawu, nove gume, cije-

na povoqna, tel. 065/610-109.

Prodajem zamrziva~ "bo{# - ladi~ar,

fri`idere kombinovane i obi~ne, kao

i solarijume, tel. 065/644-500.

Prodajem vise}u kuhiwu, tri elemen-

ta i sudoper - jeftino, tel. 051/314-

452.

Prodajem traktor "ferguson 539#, sa

kabinom i kompresorom u odli~nom

stawu, 1450 radnih sati, tel. 051/811-

174.

Prodajem hrastove hranilice za svi-

we sa ko{em za hranu; 051/811-174.

Prodajem motokultivator dizel, 14 KS,

tel. 065/379-676.

Prodajem sef velike te`ine, visina 1

m, unikatan, proizvodwa Wien, tel.

051/811-174.

Elan gliser sa prikolicom, dobro o~u-

van, povoqno prodajem, tel. 051/218-220.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe#, po-

voqno, tel. 051/303-212.

Prodajem traktor "ferguson 539# u od-

li~nom stawu, 1.463 radnih sati, tel.

065/841-258.

Prodajem IMT 540 u dobrom stawu,

zvati poslije 14 ~asova na tel. 051/814-

054.

Prodajem univerzalni mlin UM-11

"standard Osijek# sa {est operacija

za drvo, nov, vrlo povoqno, tel. 051/308-

686. zvati od 19 do 23 ~asa svaki dan.

Prodajem dva grobna mjesta na Novom

grobqu (Gradsko grobqe), tel. 065/294-

053.

Prodajem traktor "vladimirac# sa ko-

silicom god. pr. 1981, cijena 3000 KM,

tel. 065/672-784.

Prodajem auto-prikolicu, fabri~ka

izrada 170 h 110 h 40 cm, skoro nova, po-

voqno, tel. 051/308-686, zvati od 19 do

23 ~asa svaki dan.

Prodajem veliki akvarijum 240 l, di-

menzija 100 h 55 h 45 cm, tel. 065/780-565.

Prodajem povoqno vezene pe{kire, tel.

051/896-073.

Prodajem 500 litara garantovano ~iste

prepe~enice ({qiva) ja~ine 19 gradi,

cijena po dogovoru, tel. 065/718-340.

Prodajem bagremovo koqe za ograde,

vinovu lozu, pulceve za gra|evinare i

10 m bagremovih drva, iscijepana za

{poret prodajem novu harmoniku, 60

basova 3 registra i polovnu 80 baso-

va 8 registara, prodajem TV "simens#

sa daqinskim, ekran 66 cm odli~an,

ispravan, tel. 051/370-711; 065/206-060.

Prodajem nova klizna vrata dimenzi-

ja: visina 260 cm, du`ina 280 cm, tel.

065/684-028.

Prodajem trofazni mlin, tel. 525-200.

Prodajem nov PVC prozor dvokrilni,

du`ina 130 - {irina 120 cm, tel.

065/900-365.

Prodajem monta`ne police za prodav-

nicu ili sli~nu djelatnost, tel.

065/347-247.

Prodajem rakiju {qivovicu, tel.

051/390-017.

Prodajem 50 l ~iste {qivovice sta-

re tri godine po 10 KM litar, tel.

065/636-393; 051/350-753, zvati poslije

19 ~asova.

Prodajem karabin lova~ki kalibar

308 W, lova~ku pu{ku "hamerles# ka-

libar 16 i pi{toq TT 7,62 mm, tel.

051/552-813, 065/419-874.

Prodaje se bukova i lipova oblovina,

tel. 052/216-734.

Prodaje se lova~ka pu{ka, {esnaest-

ka ruska ravna, tel. 052/216-734.

Prodajem {poret na drva, skoro nov,

povoqno, tel. 436-505.

Prodajem trgova~ku vagu - atestira-

nu, Doboj, tel. 054/347-247.

Prodajem kvalitetan metalni kiosk

4 h 5 m u Gradi{ci, kompletno opre-

mqen za djelatnost, tel. 051/813-525;

065/642-028.

Prodajem police za trgovinu sa pul-

tom i vatrogasnim aparatom, tel.

065/697-062.

Prodajem rashladnu vitrinu LTH, Gra-

di{ka, tel. 051/813-525; 065/642-028.

Prodajem solarijume ku}ne i salon-

ske, kao i kamere, soni JVC, "Pen-

taks#, prodajem bijelu tehniku {po-

ret, ugradne fri`idere, zamrziva~,

faksove, tel. 065/644-500.

Prodajem dvije harmonike wema~ke

proizvodwe 32 i 40 basova, 3 registra,

ma{inu za mqevewe mesa sa trofa-

znim motorom, bagremovo koqe za ogra-

de, 10 m bagremovih drva, izrezana is-

cijepana za {poret, kozarsku {qivo-

vicu 18 grad, 1 l 8 KM, tel. 051/370-711;

065/206-060.

Prodajem 25 m du`nih ukrasnog zim-

zelena, visok 35 centimetara, tel.

051/353-461.

Prodajem pravu {qivu ja~ine 50 ste-

peni, 1 l - 9 KM, prodajem poqsku pum-

pu za vodu sa priborom, sve novo, veo-

ma povoqno,

Prodajem, rakiju {qivovicu 20 stepe-

ni 50 l, cijena 10 KM, tel. 065/662-478.

Prodajem ~istu doma}u {qivovicu sta-

ru tri godine po 10 KM, tel. 051/350-

753, zvati poslije 20 ~asova, tel.

065/636-393.

Prodajem telefaks "filips#, cijena po

dogovoru, tel. 065/937-708; 055/206-715.

Doma}a {qivovica neprepeka, 43 ste-

pena, stara ~etiri godine, neprskana,

{qiva, "savka#, 10 KM/l, tel. 065/286-

555.

Prodajem solarijume velike i male,

ku}ne, salonske, tel. 065/644-500.

Prodajem jabukovo sir}e od divqih ja-

buka, ul. Srpskih pilota br. 56, tel.

051/318-609.

Prodajem "krcko# sir}e od divqih ja-

buka, Kraji{kih brigada, 115, Bawa

Luka, tel. 051/359-650; 359- 150; 065/419-

229.

Prodajem dvoja invalidska kolica, jed-

na sa stolicom za WC, jedna elektri~-

na, vazdu{ni jastuk za sjedewe, sve no-

vo, vrlo povoqno, tel. 380-822.

Prodajem 50 litara rakije {qivovi-

ce i pumpu za vodu, tel. 214-114.

Prodajem rakiju 50 stepeni 10 KM po

litru, tel. 051/282-466.

Prodajem doma}u {qivovicu ja~ine

52 stepena, litar - devet KM i na vi-

{e, tel. 065/638-986 i 051/381-320.

Prodajem auto "lada 1200# u ispravnom

stawu, tel. 065/366-130.

"Golf I# benzinac 1982 u voznom stawu

istekla registracija mo`e komplet za

dijelove povoqno, tel. 065/ 692-824.

Prodajem "pe`o 306 1,9 D#, god. pr. 2000,

prva registracija 09.2001, 5 V, sve osim

ko`e, tel. 062/182-238

Prodajem "mercedes 200 E#, god. pr. 91

metalik crni, CE, {iber, el. podiza-

~i, registrovan do 5. jula, cijena 9500

KM, tel. 065/572-229.

Prodaje se "jugo 45#, god. pr. 1988. regi-

strovan godinu dana, tel. 065/418-439.

Prodajem "pe`o 306 1,9 D#, god. pr. 2000.

prva registracija 09.2001., 5 V sve os-

im ko`e, tel. 062/182-238.

"Opel omega# proizvodwa 89 boja crve-

na 2,0 an{pric, dovezena iz Wema~ke,

servo volan u dobrom stawu cijena po

dogovoru, tel. 065/767-503.

Prodajem kamion zastava od 2,300 tone

u voznom stawu, prvi vlasnik 1991 g,

tel. 051/437-217.

- BMW 520, ispravan mijewam za mawi

auto do 1300 kubika, tel. 065/658-855.

Prodajem vrlo o~uvani fijat tipo uve-

zen iz Italije registrovan do 21.6.2007.

godine, tel. 051/218-971.

Prodajem ford fijestu u voznom sta-

wu 1978, god. istekla registracija fik-

sno 300,00 KM, tel. 065/974-991.

Tra`im ukradeni "audi A 4# wema~-

ke registracije, slijedi nagrada, tel.

065/517-884.

Prodajem opel kadet g.p. 83, tel.

065/242-695;

Povoqno "lada samara#, tel. 065/685-

779; 065/371-260.

Prodajem "clio 1,2#. 2001. god. pr, me-

talik, pre{ao 28.000 km, prvi vlasnik,

kao nov, cijena 11.000 KM, tel. 065/354-

911.

Kupujem "mercedes 207-307#, sa cera-

dom ili "tami}a 75#, kratki, tel.

051/280-717; 065/575-157.

Prodajem "fijat punto# god. pr. 1999.

registrovan do 16.6.2007. godine, cije-

na po dogovoru, tel. 065/565-209.

Prodajem "ladu nivu# 1,7 + 4 h 4, kraj

2004. godine, tel. 051/380-964.

Prodajem novi "reno megan#, crveni

(sedan), tel. 065/523-765.

Kupujem "jugo# ne stariji od '89. god.

do 1.200 KM, tel. 065/799-330.

Prodajem "zastavu 101 skala#, u odli~-

nom stawu, g. pr. 1990, crvena boja, tel.

065/712-334.

Prodajem "audi 80# sa skoro novim di-

zel motorom 1,6 l, godina proizvodwe

1980, cijena 1.250 KM, tel. 065/611-872.

Prodajem "tojotu tercel# 1.3 benzin

1983, u dobrom stawu povoqno, tel.

065/966-210.

Prodajem "reno# furgon F-40, dizel,

proizveden 1991. godine 1500 kubika,

40 kilovata u dobrom stawu, tel.

051/813-525; 065/642-028.

Prodajem trabant i kamion TAM, tel.

525-200.

Prodajem kamion "mercedes 1213#, '89.

god. pr., u odli~nom stawu, tel. 065/528-

882, 051/309-099.

Prodajem kombi teretni, dizel 1987.

god. ispravan, povoqno, tel. 065/387-

006.

Prodajem "audi# 80, 1982. god. proiz-

vodwe, benzinac 1.600 ccm, registro-

van do novembra 2006, cijena 1.100 KM

tel. 065/222-940.

Prodajem trabant, TAM i traktor,

tel. 581-202.

Prodajem TAM 2001. generalno ura-

|en, o~uvan, tel. 051/586-261; 065/791-

259.

Prodajem "hjundai galoper# 2,5 dizel

97, prva registracija do 12.1998, kli-

ma, u odli~nom stawu, prvi vlasnik,

tel. 065/513-968.

Prodajem kombi "reno trafik#, god.

pr. 86., generalno ura|en, istekla re-

gistracija, cijena fiksna 1.800 KM,

tel. 065/510-766.

Slobodan mu{karac (42) ̀ eli da upo-

zna ̀ enu iz Bawe Luke ili okoline ra-

di ozbiqne veze, tel. 065/781-237 VKM.

Slobodan mu{karac `eli da upozna

`enu iz Bawe Luke ili okoline radi

ozbiqne veze, povremeno dolazi u B.

L., SMS na tel. 0031612380178.

Slobodan mu{karac 35 g. bez obaveza

iskrene naravi tra`i `enu do 35 go-

dina ozbiqna ponuda, tel. 065/431-702.

Tra`im slobodnu ̀ enu do 40 godina ra-

di braka, `ivjela bih u Norve{koj,

tel. 004747365186.

Ako ste jedna od onih zgodnih i qepu-

{kastih Bawolu~anki od 28 do 36 go-

dina, a `eqele biste da probate `i-

vjeti i raditi u SAD, javite se mu-

{karcu, 46/165/62, radi sklapawa for-

malnog braka. Ko zna, mo`da postane-

mo i vi{e od cimera. Poznavawe en-

gleskog po`eqno, tel. 065/709-526.

Odgajiva~ica wema~kih ov~ara

"SERVICIJUM# FCI 7/05; prodaje

{tenad profesionalnog odgaja iz

dva legla, od vrhunskih roditeqa,

tel. +387 51 830 053; +38765716802;

tel./faks. + 38751 830-192.

Odgajiva~ica wufaundlendskih pa-

sa "darius land# prodaje {tenad iz-

lo`benog kvaliteta od roditeqa

{ampiona, tel. 065/646-284.

Prodajem {tenad zlatnog retrive-

ra vrhunskog kvaliteta, tel. 065/624-

611.

KU]NI

QUBIMCI

LI^NI OGLASI

Autoradar - laser, detektori {ti-

te od ure|aja za kontrolu, brzine.

Upotreba je dozvoqena u ve}ini

dr`ava EU, kao u BiH i u SCG. Is-

poruka, na teritoriji BiH. Tel.

051/481-692; 065/466-666 www.free-webs.com/radardetektori. (000052 G)

"Nisan almera#, 98. godina pro-

izvodwe 2.00 dizel, ful. oprema,

registrovana, malo o{te}ena, ci-

jena 3.500 evra, tel. 065/976-359.

(000008 G)

AUTOMOBILI

RAZNO

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA

UNAPRIJED.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182

E-mail: [email protected]

001551 S.G.

Predstavni{tvu internacional-

ne kompanije u formirawu u Ba-

woj Luci potrebno vi{e saradni-

ka na razli~itim pozicijama.

Uslovi: minimum SSS, posjedova-

we vlastitog automobila, komu-

nikativnost, 23-45 godina zvati

od 8 do 16 ~asova, tel. 065/630-548.

(000013 G)

Firma sa stranim ulagawem i du-

gogodi{wim iskustvom na poqu

trgovine otvara novo preduze}e

i u Bawoj Luci, pru`a mogu}nost

zapo{qava 10 radnika razli~i-

tih profila, tel. 051/466-701;

061/834-506. (000008 G)

"VELA in`ewering# gra|a od

temeqa do krova, izvo|ewe svih

gra|evinskih radova instalaci-

ja, vodoinstalacije, keramika, ri-

gips, fasada svih vrsta, moleraj,

adaptacije ku}a i krovi{ta, tel.

065/518-181, (000002 G)

Potrebna `ena za pomo} pri ~u-

vawu starije `enske osobe, pla-

ta po dogovoru, plus mogu}nost

stanovawa, privatna ku}a u Ro-

suqama kod "D# marketa, tel.

065/611-616. (000038 G)

STR "KOMPO# Bawa Luka, vl.

Nenad Popovi},

- distribucija plina,

- dostava na ku}nu adresu,

- garantovano:

- 10 kg plina u boci,

- kvalitetan plin,

- atestirane boce,

Tel. (051) 301-983; 065/611-617.

Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova.

(000015 G)

U S L U G E

POSAO

GARA@E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 27. jul 2006. OGLASI

15

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Page 51: U ULOG OD 650 MILIONA EVRA · 2020. 12. 17. · ^ITAVA je 1941. godina za nas bila dra-mati~na, ali su ipak najdramati~niji bili julski dani. Rat je otpo-~eo `estokim bombar-dovawem

Vrawe{

hvali

igra~e

FUDBAL

Leotar

ja~i za

Magazina

ODBOJKA

Qubiwe

u te{koj

situaciji

Strana 4.Strana 2.Strana 2.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA@eqko

Vrawe{

Danilo

Ru`i}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

BSK NEKTAR

Bojan

Magazin

RIM - Federalni sud u Ri-

mu ubla`io je kazne klubovi-

ma umije{anim u fudbalski

skandal. Lacio i Fiorentina

}e ipak sqede}e sezone igrati

u "Seriji A#, Juventus ostaje u

drugoj ligi, ali }e takmi~ewe

po~eti sa mawim bodovnim mi-

nusom, dok je Milan najboqe

pro{ao, po{to mu je dozvoqe-

no da u~estvuje u kvalifika-

cijama za Ligu {ampiona.

Razmatraju}i `albe ~eti-

ri kluba na prvu presudu, sud je

odlu~io da Lacio i Fiorenti-

nu vrati u elitni rang takmi-

~ewa, ali }e rimski klub pr-

venstvo po~eti sa 11, a Fioren-

tina sa 19 bodova "minusa#.

"Stara dama# }e morati da

se takmi~i u "Seriji B#, ali sa

daleko ve}im {ansama da se br-

`e vrati u elitu, po{to }e

umjesto sa 30, startovati sa 17

bodova "minusa#. Gradona~el-

nik Torina Ser|o Kjamparino

pozdravio je odluku o ubla`a-

vawu kazne, iako je ocijenio da

je prestroga.

- Iako je ovo `estoka kazna

za Juventus, boqe je nego {to

je bilo. Sada postoje uslovi da

avantura u "Seriji B# potraje

samo jednu sezonu i da se klub

odmah vrati u elitu.

S druge strane, advokat "za-

bri# ]ezare Zakone nije bio

nimalo zadovoqan:

- Ova odluka je nevjerovat-

na. Klub }e se `aliti i sport-

skim i civilnim sudovima ako

bude potrebno.

Najzadovoqniji novom pre-

sudom mogu da budu u Milanu.

"Rosoneri# }e prvenstvo zapo-

~eti sa samo osam, umjesto 15

bodova zaostatka, a omogu}eno

im je i da se ove sezone takmi-

~e u Evropi, tako {to }e se

ukqu~iti u tre}e kolo kvalifi-

kacija za Ligu {ampiona.

Tako }e Inter i Roma biti

direktni u~esnici elitnog

klupskog takmi~ewa, dok }e Mi-

lan i Kijevo igrati u kvalifi-

kacijama. Potvr|ena je i odlu-

ka da se Juventusu oduzmu titu-

le osvojene u posqedwe dvije se-

zone, ali jo{ uvijek nije odlu-

~eno kome }e biti dodijeqene.

Sud je potvrdio petogodi{we

suspenzije biv{im funkcione-

rima Juventusa Lu~anu Mo|iju

i Antoniju \iradu, qudima zbog

kojih je i izbio skandal zbog na-

mje{tawa me~eva. ¥

\Alberto \ilardino (Milan): Ipak u evropskoj eliti

SUD UBLA@IO KAZNE ITALIJANSKIM KLUBOVIMA

Tim sa

"

San Sira" novu sezonu }e zapo~eti sa samo osam

bodova

"

minusa", a nastupa}e i u Ligi {ampiona

LE]E I TREVIZO

Poslije novih odluka u ve-

zi sa skandalom, mo`e se re}i

da su najgore pro{li klubovi

koji uop{te nisu bili uplete-

ni u aferu - Le}e i Trevizo.

Ova dva tima trebalo je da za-

uzmu mjesto Lacija i Fiorenti-

ne u "Seriji A#, ali ih je nova

odluka ipak poslala u ni`i

rang.

HOKENHAJM - Kako sezo-

na "formule 1# odmi~e, borba

za titulu postaje sve uzbudqi-

vija. Ferari je prekinuo Reno-

ovu dominaciju i slavio na po-

sqedwe dvije trke, te tako do-

{ao u situaciju da ozbiqno

ugrozi lidera i na kraju do|e do

lovora.

Me|utim, ~ini se da su te

pobjede vi{e posqedica veli-

kog napretka Brixstona, ~ijim

gumama se snabdijeva tim iz Ma-

ranela. Toga su svjesni i u fran-

cuskoj ekipi.

- U odnosu na pro{lu sezo-

nu, poboq{ali smo bolid u sva-

kom pogledu, osvojili vi{e bo-

dova i trka, ali to ove godine

nije dovoqno. Gume imaju ve}i

uticaj na ukupne performanse

bolida nego bilo

koji drugi fak-

tor. Na primjer,

u Francuskoj bi

pet odstotni na-

predak u pode{a-

vawu bolida do-

nio 0,3 sekunde

po krugu, dok bi

isto toliki na-

predak u pove}a-

wu performansi

guma donio ~ak

cijelu sekundu -

rekao je strateg

Renoa Pet Saj-

monds.

Ferari i Re-

no ove sezonu ima-

ju i pouzdanost i

brzinu, ali Mi-

{lenovi pneuma-

tici na posqedwa

dva takmi~ewa

nisu bili na ni-

vou koji se od wih

o~ekivao.

- Kada upore-

dite karakteri-

stike na{eg i Fe-

rarijevog bolida,

vidje}ete veliku ujedna~enost.

Upravo zbog toga performanse

guma postaju kqu~ prvenstva i

smatram da }e one i da odlu~e

o tituli - jasan je Englez.

Sajmonds vidi i rje{ewe za

izlaz iz ove situacije:

- Moramo bolid da razvija-

mo mnogo br`e jer samo tako

mo`emo da ostanemo u igri. Ta-

ko|e, na trkama moramo biti

jo{ agresivniji, {to je puno za-

bavnije i za nas, ali i publiku.

Sqede}a trka "najbr`eg

cirkusa# vozi se predstoje}eg

vikenda u wema~kom Hoken-

hajmu. ¥

[AMPIONAT

"

FORMULE 1" SVE ZANIMQIVIJI

GUME DONOSE TITULU

Performanse guma postaju kqu~ prvenstva i smatram da }e

one i odlu~iti kona~nog pobjednika, ka`e Pet Sajmonds

\Pet Sajmonds: Moramo biti

agresivniji

MEKLAREN MERCEDES

Pro{le sezone glavni

konkurent Renou bio je Me-

klaren Mercedes. Tada su se

"`uto-plavi# odlu~ili na

druk~iju strategiju u odnosu

na ovu sezonu:

- Taktika koju koristimo

ove godine je sasvim druga~i-

ja od one koju smo koristili

pro{le sezone. Tada smo se bo-

rili sa Meklarenom, koji je

imao prednost u brzini, ali

wegova "Ahilova peta# je bi-

la pouzdanost bolida. Bili

smo na istim gumama {to zna-

~i da se bilo te{ko trkati s

wima pa smo se odlu~ili na

malo konzervativniju strate-

giju gdje smo profitirali od

wihovih problema s pouzdano-

{}u - objasnio je Sajmonds.

NION - Izaslanik UEFA,

Mi{el Platini, otputova}e u

Skopqe po~etkom avgusta, kako

bi ispravio nepravdu u~iwenu

prije 15 godina. Francuz }e

Darku Pan~evu uru~iti "Zlat-

nu kopa~ku# za najboqeg evrop-

skog strijelca u sezoni 1990/91,

kada je tada{wi napada~ Crve-

ne zvezde postigao 34 pogotka u

Prvenstvu Jugoslavije.

UEFA je sve do sezone

1990/91. dodjeqivala ovo pri-

znawe najboqem strijelcu u bi-

lo kom evropskom {ampionatu,

ali je zatim suspendovala do-

djelu na pet godina, poslije po-

jave prave "poplave# golova,

prije svega u zemqama biv{eg

Sovjetskog Saveza. Od 1996. go-

dine uvedeni su koeficijenti

prema kojima se ra~una ukupan

broj golova, pa se tako u najja-

~im zapadnoevropskim {ampi-

onatima pogoci mno`e sa dva,

u Holandiji i Belgiji sa 1,5...

S obzirom na snagu tada-

{we lige u SFRJ, a svakako i

~iwenice da je Crvena zvezda

upravo te sezone bila evrop-

ski i svjetski {ampion, Evrop-

ska "ku}a# fudbala je odlu~i-

la da ispravi nepravdu i Dar-

ku Pan~evu 4. avgusta u Sko-

pqu opravdano dodijeli "Zlat-

nu kopa~ku#. ¥

DARKO PAN^EV 4. AVGUSTA DOBIJA

"

ZLATNU KOPA^KU"

\ Darko Pan~ev: Kona~no dobija nagradu

Ispravqena nepravda

LAS VEGAS - Spisak ko-

{arka{a na koje selektor

ameri~ke ko{arka{ke repre-

zentacije Majk Kri`evski mo-

`e da ra~una iz dana u dan je

sve kra}i. Nakon {to su nepo-

sredno prije okupqawa u Las

Vegasu nastup otkazali Lamar

Odom, Pol Pirs i Xej Xej Re-

dik, dok je Kobi Brajant ope-

risao koqeno i wegovo u~e-

{}e na Mundobasketu je pod

znakom pitawa, najnoviji ko-

ji su se zahvalili na pozivu

su [on Merion i ^onsi Bi-

laps.

Krilo Feniksa odustalo je

zbog povrede koqena, dok je

plejmejker Detroita po`elio

da vi{e vremena provede sa no-

voro|enom k}erkom, pa ni on

ne}e putovati u Japan.

Tako je na spisku selektora

ostalo 17 ko{arka{a, a s obzi-

rom na to da se Kri`evski za-

hvalio Adamu Morisonu i Lu-

ku Ridnoru, pripreme za Svjet-

sko prvenstvo }e nastaviti sqe-

de}i igra~i: Lebron Xejms

(Klivlend), Karmelo Entoni

(Denver), Dvejn Vejd (Majami),

[ejn Batije (Memfis), Kris

Bo{ (Toronto), Brus Bouven

(San Antonio), Elton Brend

(LA Klipers), Dvajt Hauard

(Orlando), Entoan Xejmison

(Va{ington), Xo Xonson (At-

lanta), Bred Miler (Sakramen-

to) Kris Pol (Wu Orleans),

Gilbert Arenas (Va{ington),

Amar Studemajer (Feniks) i

Kirk Hajnrih (^ikago). ¥

NOVI PROBLEM ZA AMERI^KU KO[ARKA[KU REPREZENTACIJU

Otkazali Merion i Bilaps

NION - Danas su na progra-

mu revan{ me~evi prvog kola

kvalifikacija za Kup UEFA, a

najlak{i zadatak ima}e Rapid iz

Bukure{ta, koji u goste Slije-

mi putuje sa pet golova vi{ka.

Parovi: Tobol - Bazel (pr-

vi susret 1:3), Kairat Almati -

Fehervar (0:1), Banants - Ame-

ri (1:0), VIT - Petr`alka (0:2),

Skonto Riga - @enes E{ (2:0),

Karabah - Zimbru (1:1), Tirana

- Varteks (1:1), Suduva - Ril (0:0),

Dinamo Minsk - Zaglebie (1:1),

Flora Talin - Lin (1:1), Ecela

Etelbrik - Atvidaberg (4:0),

Renxers - Sarajevo (0:3), HAKA

Valkeakoski - Levadia Talin

(0:2), Nistru Ota~i - BATE Bo-

risov (0:2), Sliema Vonderers -

Rapid Bukure{t (0:5), CSKA

Sofija - Dinamo Tirana (1:0),

Gpta - Ventspils (1:2), Kaunas -

Portadaun (3:1), Omonia - Rije-

ka (2:2), Start Kristiansand -

Skala (1:0), Trnava - Karvan

Evlak (0:1), Bran Bergen - Glen-

toran (1:0), Makedonija - Loko-

motiva Sofija (0:2), Vaduz - Uj-

pe{t (4:0), Jang Bojs - Mika

(3:1), Liteks - Koper (1:0),

Akranes - Randers (0:1), Dina-

mo Bukure{t - Hibernians

(4:0), Roselar - Vardar (2:1),

Dom`ale - Ora{je (2:0), Deri

Siti - IFK Geteborg (1:0), La-

neli - Gefl (2:1), Drogeda Junaj-

ted - HJK Helsinki (1:1), Valur

- Brondbi (1:3), Murata - APO-

EL (1:3). ¥

LIGA [AMPIONA

Ekranas se

ve} oprostio

NION - Fudbaleri zagre-

ba~kog Dinama ostvarili su ubje-

dqivu pobjedu na gostovawu

Ekranasu (4:1) u okviru drugog

kola kvalifikacija za Ligu {am-

piona, te tako ve} sada elimini-

sali litvanskog predstavnika.

Gosti su poveli preko Da

Silve ve} u {estom minutu, da bi

Luk{is {est minuta kasnije iz-

jedna~io. Buqat je u 31. minutu

vratio prednost na stranu hrvat-

skog predstavnika, da bi u na-

stavku, preko Da Silve i Vugri-

neca Dinamo stigao do ubjedqi-

vog trijumfa, prvog gostuju}eg u

posqedwe ~etiri godine na

me|unarodnoj sceni. ¥

REVAN[ ME^EVI PRVOG PRETKOLA KUPA UEFA

Rapidu najlak{i zadatak

MILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVANMILAN POMILOVAN