Upload
dzenky87
View
93
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
trig. nivelman,,,
Citation preview
1Merenje visinskih razlika - nivelman
U geodeziji se retko mere nadmorske visine, naee se mere visinske razlike, a nadmorskevisine se dobijaju raunskim putem.
Visinske razlike se mogu meriti na sledee naine:
Geometrijskim nivelmanom
Trigonometrijskim nivelmanom
Hidrostatikim nivelmanom
Barometrijskim nivelmanom
Priruno: ravnjaa i podravnjaa
Pomou GPS
2Merenje visinskih razlika geometrijskim nivelmanom
Instrument za merenje visinskih razlika se naziva nivelir.
Nivelman je postupak merenja visinskih razlika!!!
3Za razliku od teodolita, kod nivelira vizura uvek u toku merenja stoji horizontalno.
Horizontalnost vizure se postie vezivanjem libele za durbin (stari instrumenti) ili pomou automatskog ureaja kompenzatora.
4Na take izmeu kojih se meri visinska razlika se postavljaju nivelmanske letve.
Izmeu ovih taaka se postavlja nivelir na stativu.
Prema poloaju nivelira u odnosu na take, razlikujemo:
nivelanje iz sredine
nivelanje s kraja
U zavisnosti od konstrukcije nivelira i letava, tanost merenja visinske razlike je od nekoliko mm do nekoliko stotih delova mm.
5ab
NNP
Ha Hb
l'bal'
bDDa
a
la
blb
H
Greka zbog nehorizontalnosti vizure
' 'a bH l l
'a a al l
'b b bl l
*a aD tg
*b bD tg
6Nivelanje iz sredine
a bD D tako da je a b
' 'a b a a b b a bH l l l l l l
Nivelanje s kraja
a bD D tako da je a b
' 'a b a a b b a b bH l l l l l l
Ako se visinska razlika meri nivelanjem iz sredine, eventualna nehorizontalnost vizure nee se odraziti na izmerenu visinsku razliku.
Pri nivelanju s kraja, ova greka ostaje u izmerenoj visinskoj razlici
7Merenje visinskih razlika kada su take na veem rastojanju
R1
a
bR2
NNP
HR1Ha
Hb HR2
lR1
l'al'b
lR2
la
bl
1 2 3H h h h
Pomone take nazivamo vezne take. To su privremene take koje se na terenu definiu koiima ili nivelmanskom papuom.
8Trigonometrijski nivelman
Z D
Dkoso
hor
H'
i
lr
H
' coskosoH D Z ' rH H i l
coskoso rH D Z i l
9Hidrostatiki nivelmanKoristi se gumeno crevo napunjeno vodom - vagris. Na krajevima su staklene ili plastine posude. Po zakonu spojenih sudova, nivo tenosti u jednom i drugom sudu je isti. Osim vizuelnog oitavanja mogu se koristiti posebni ureaji za precizno oitavanje nivoa tenosti
10
Barometrijski nivelman
Vazduni pritisak pada sa poveanjem nadmorske visine.
Za merenje se koristi aneroid sa izbadarenomskalom u metrima nadmosrke visine.
Merenje poinje i zavrava na taki sa poznatom nadmorskom visinom, gde se kalibrie skala aneroida.
Promena pritiska se registruje na poetnoj taki nakon obavljenog merenja i izvre se eventualne korekcije visina izmerenih taaka.
11
GPS GlobalPositioning System
12
Kosmiki segment navigacioni sateliti
Kontrolni segment kontrolne stanice
Korisniki segment - prijemnik
GPS sistem za odreivanje pozicije na Zemlji i iznad nje na osnovu prijema signala sa navigacionih satelita. Sastoji se od tri segmenta:
13
Kosmiki segment:24+ navigaciona satelita,
Orbite su na 20200 km
Obiu Zemlju za oko 12 h
Emituju dva kodirana signala na frekvencijama 1.2 i 1.6 GHz
14
Glavna kontrolna stanica
Kontrolana stanicaZemaljska antena
ColoradoSprings
Hawaii AscensionIslands
DiegoGarcia
Kwajalein
Kontrolni segment:
15
Korisniki segment:
Prijemnik na Zemlji, koji na osnovu prijema signala sa najmanje 3 ili 4 satelita odreuje svoju poziciju.
16
Kako sistem funkcionie:
Sateliti emituju kodiranu informaciju o trenutnom poloaju i vremenu emitovanja. Pozicija se odreuje na osnovu merenja na kontrolnim stanicama i prenosi na satelite. Tano vreme je jako bitan faktor, na svakom satelitu se nalaze 4 atomska asovnika.
Na osnovu vremena primljenog signala na prijemniku korisnika, odreuje se udaljenost (velika preciznost asovnika, radio talasi se ire brzinom svetlosti) od prijemnika do satelita.
Na osnovu rastojanja od satelita i pozicije satelita, odreuje se pozicija antene prijemnika.
17
Ako se za merenje prima signal samo sa 3 satelita, nije mogue odrediti nadmorsku visinu.
Za potpuno pozicioniranje potrebno je primati signal sa najmanje 4 satelita. Nepoznate veliine su X, Y, Z i t(popravka za asovnik samog GPS prijemnika).
Tanost pozicije zavisi od mogunosti prijemnika da prima delove koda, poloaja satelita, uslova u atmosferi, okolnih prepreka itd. Postie se tanost od nekoliko metara do manje od 1 m.
Povoljan raspored Nepovoljan raspored
Diferencijalni GPS
19
Mrea permanentnih GPS stanica na teritoriji Vojvodine
20
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4
Svojstva sluajnih greaka (podleu normalnoj raspodeli)
1. Vea verovatnoa pojave manjih greaka nego veih
2. Ista verovatnoa pojave pozitivnih i negativnih greaka
3. Verovatnoa pojave velikih greaka tei nuli
Uzroci:
Nesavrenstvo instrumenata, operator, spoljni uslovi
Otklanjanje:
Viestruka merenja iste veliine i uzimanje aritmetike sredine za konanu vrednost, izbor uslova pri merenju
21
Sistematske grekeDeluju uvek u istom smeru na rezultat merenja, nekada je taj smer nepoznat
Primer: dua pantljika od deklarisane, nehorizontalnavizura kod nivelira ...
Uzroci: Nesavrenstvo pribora i instrumenata za merenje, operator, spoljni uslovi
Otklanjanje:
Rektifikacija instrumenata
Uvoenje popravke
Izbor metode merenja
Izbor spoljnjih uslova za merenje
22
Grube greke
Uzroci: iskljuivo ljudski faktor (permutacija cifara, pogreno oitavanje)
Prepoznaju se poto odskau od ostalih rezultata
Otklanjanje: ponovno merenje uz veu koncentraciju ili bolju obuenost operatora
23
Ocena greaka
Istinita greka
Najverovatnija greka
i iA - l
i iL - l
Srednja kvadratna greka
2
1i( L l )m
n
2i( A l )
n
24
Prosta aritmetika sredina
1 2 nl l ... lL
n
Opta aritmetika sredina
1 1 2 2
1 2
n n
n
p l p l ... p lLp p ... p