42
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE Ivana Grgić, Ljerka Košak, Sanja Miler, Sonja Karlovčec, Tanja Liber

trigonometrija (1)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: trigonometrija (1)

TRIGONOMETRIJSKEFUNKCIJE

Ivana Grgić, Ljerka Košak, Sanja Miler, Sonja Karlovčec, Tanja Liber

Page 2: trigonometrija (1)

Sličnost trokuta

Za likove koji imaju isti oblik ali se razlikuju po veličini, kaže se da su slični.

Page 3: trigonometrija (1)

Nacrtajmo dva trokuta različitih veličina koji imaju unutarnje kutove jednake 30°, 60° i 90°.

A1

B1 C1

A2

B2C2

Sličnost trokuta

Unutrašnji kutovi trokuta A2B2C2 sukladni su unutrašnjim kutovima trokuta A1B1C1

Page 4: trigonometrija (1)

Usporedimo li duljine onih dviju stranica nacrtanih trokuta koje su nasuprot sukladnim kutovima, dobivamo:

2

2

2

1

2

1

2

1

2

ccbbaa

Sličnost trokuta

12 2 aa

12 2 bb

12 2 cc

Page 5: trigonometrija (1)

Omjeri duljina stranica koje su nasuprot sukladnim kutovima nacrtanih trokuta isti su i jednaki 2. Tada možemo pisati ovako:

Sličnost trokuta

1

2

1

2

b

b

a

a

1

2

1

2

c

c

a

a

1

2

1

2

c

c

b

b, ,

1

2

1

2

1

2

c

c

b

b

a

a

Trokuti na slici očito su slični (istog oblika) pa ćemo na isti način i općenito odrediti slične trokute.

Page 6: trigonometrija (1)

Sličnost trokuta

Dva su trokuta slična ako su kutovi jednog trokuta sukladni s kutovima drugog trokuta i ako su im omjeri odgovarajućih stranica trokuta jednaki.

Da su trokuti slični kraće pišemo A2B2C2 ~ A1B1C1

Page 7: trigonometrija (1)

Mjera kuta pVq je neki broj iz skupa {θ + k 360°, k Є Z}

Kutevi

Kut je uređen par (p,q) dviju zraka kojeimaju isti početak V.

p

qV

Page 8: trigonometrija (1)

Radijani

O r

r s = r

1 radian

s

rO

r

Radijanska mjera kuta određuje se kaoomjer duljine luka prema polumjeru luka.

Pretvaranje radijana u stupnjeve:

180

θ rad =

θ rad =r

s

Page 9: trigonometrija (1)

Brojevna kružnica

Svakom broju t brojevnog pravca pridružena je točka T na brojevnoj kružnici.

E(t) = T

To pridruživanje nazivamo eksponencijalno preslikavanje!

Page 10: trigonometrija (1)

TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA

Grčki trigonon = trokut

metrein = mjera

Page 11: trigonometrija (1)

ab

a'b'

ac

a'c'

bc

b'c'

ba

b'a'

ca

c'a'

cb

c'b'

Trigonometrijske funkcije šiljastog trokuta

β

α

β

aa’ c

c’

b’

b

Page 12: trigonometrija (1)

Prema položaju stranica a i b u odnosu na kut α, stranicu a nazivamo NASUPROTNA KATETA, a stranicu b PRILEŽEĆA KATETA.

Pravokutni trokut

α A

B

C

Page 13: trigonometrija (1)

Omjeri kateta i hipotenuze u pravokutnom trokutu

sinus c

a

hipotenuza

katetaprotnanasu

_sin

kosinusc

b

hipotenuza

katetapriležeca

_cos

tangensb

a

katetapriležeca

katetauprotnanastg

_

_

kotangensa

b

katetaprotnanasu

katetapriležecactg

_

_

Page 14: trigonometrija (1)

Za svaki šiljasti kut α uvijek vrijedi:

0 < sin α < 1 0 < cos α < 1

jer su u pravokutnom trokutu katete manje od hipotenuze.

Vrijednosti trigonometrijskih funkcija

Vrijednosti funkcija tg α i ctg α mogu biti po volji odabrani pozitivni brojevi, jer takvi mogu biti omjeri kateta.

A1

B1 C1

Page 15: trigonometrija (1)

-1 -0.5 0.5 1

-1

-0.5

0.5

1

Sinus i kosinus

x

y

Page 16: trigonometrija (1)

Sinus i kosinus po volji odabranog kuta

Neka je t po volji odabran realni broj, T = E(t) njemu odgovarajuća točka na brojevnoj kružnici. Tada je

T = (cos t, sin t)

Vrijednost funkcije kosinus (cos t) je apscisa, a vrijednost funkcije sinus (sin t) je ordinata točke T = E(t).

Page 17: trigonometrija (1)

Temeljni identitet

Za svaki realni broj t vrijedi

cos2t sin2t 1

Page 18: trigonometrija (1)

Tangens

Vrijednost funkcije tangens (tg t) je ordinata točke u kojoj pravac OP siječe tangentu p.

-1 -0.5 0.5 1

-1

-0.5

0.5

1

tO

P

p

Page 19: trigonometrija (1)

Kotangens

Vrijednost funkcije kotangens (ctg t) je apscisa točke u kojoj pravac OP siječe tangentu q.

-1 -0.5 0.5 1

-1

-0.5

0.5

1q

O

P

Page 20: trigonometrija (1)

Predznaci trigonometrijskih funkcija

Koordinate točaka na brojevnoj kružnici mijenjaju predznak pri prijelazu u novi kvadrant.

Sinus i kosinus će mijenjati svoj predznak kad točka T obiđe brojevnu kružnicu.

cos x

sin x

(1,0)(-1,0)

(0,-1)

T

tg x

ctg x

(0,1)

Page 21: trigonometrija (1)

Predznaci trigonometrijskihfunkcija

KVADRANT KVADRANT KVADRANT KVADRANTI II III IV

+ + – –

+ – – +

+ – + –

sin x

cosx

tg x

ctg x

cos

sintg

to će tg i ctg biti pozitivni tamo gdje su sinus i kosinus istog predznaka: u I i III kvadrantu.

sin

cosctgKako vrijedi:

Page 22: trigonometrija (1)

Parnost i neparnost

Funkcija f je parna ako za svaki t iz njene domene vrijedi f (-t)= f (t).

Jesu li trigonometrijske funkcije parne ili neparne funkcije?

Ona je neparna ako za svaki t iz njene domene

vrijedi f (-t)= -f (t).

Page 23: trigonometrija (1)

Točke E(t) i E(-t) simetrične su s obzirom na os Ox. Zato se njihove apscise podudaraju, a ordinate razlikuju u predznaku:

Parnost i neparnost

sinus je neparna, a kosinus parna funkcija.

tangens i kotangens su neparne funkcije

cos (-t) = cos (t) , sin (-t) = -sin (t) tЄR

tg (-t) = -tg (t) , ctg (-t) = -ctg (t) tЄR ,

kt

2kt

Page 24: trigonometrija (1)

Za funkciju f kažemo da je periodična ako postoji pozitivan realni broj P takav da za svaki t iz domene funkcije f vrijedi

Periodične funkcije

Broj P zove se period funkcije f. Najmanji

takav pozitivni broj (ako postoji) zove se

temeljni period funkcije f.

f (t) = f (t + P)

Page 25: trigonometrija (1)

Periodičnost funkcija sinus i kosinus

Brojevima t i t + 2π odgovara ista točka T na brojevnoj kružnici. Zato vrijedi za svaki realni broj t

sin (t+2π) = sin t , cos (t+2π) = cos t

Ovo se svojstvo naziva periodičnost funkcije sinus, odnosno kosinus.

Page 26: trigonometrija (1)

sin (t+2kπ) = sin t , cos (t+2kπ) = cos t

Sinus i kosinus su periodičke funkcije s periodom 2π.

Periodičnost funkcija sinus i kosinus

Da bismo odredili vrijednosti trigonometrijskih funkcija sinus i kosinus, dovoljno je poznavati njihove vrijednosti unutar intervala [0,2π].

Page 27: trigonometrija (1)

Periodičnost funkcija tangens i kotangens

tg (t+π) = tg t , ctg (t+π) = ctg t

tg (t+kπ) = tg t , ctg (t+kπ) = ctg t .

Tangens i kotangens superiodičke funkcije s periodom π.

Page 28: trigonometrija (1)

GRAFOVI TRIGONOMETRIJSKIH

FUNKCIJA

Page 29: trigonometrija (1)

Graf funkcije sinus

x

y

1

-1

0

2

3

4

–2

Page 30: trigonometrija (1)

Graf funkcije sinus

Page 31: trigonometrija (1)

Ponašanje funkcije sinus

Funkcija f(x)= sin(x) ima sljedeća svojstva:

xsin (x)

00

π/21

π0

3π/2-1

2π0

1. Nultočke funkcije su brojevi kπ, kЄZ.2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=π/2 +2kπ, kЄZ.3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=3π/2 +2kπ, kЄZ.4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je:

5. Funkcija je periodična s periodom 2π.

Page 32: trigonometrija (1)

Graf funkcije kosinus

x

y

1

-1

0 2 3 4 – –2

Page 33: trigonometrija (1)

Graf funkcije kosinus

Page 34: trigonometrija (1)

Ponašanje funkcije kosinus

5. Funkcija je periodična s periodom 2π

Funkcija f(x)= cos (x) ima sljedeća svojstva:

1. Nultočke funkcije su brojevi π/2+kπ, kЄZ.2. Maksimum funkcije je 1, a poprima se za x=2kπ, kЄZ.3. Minimum funkcije je -1, a poprima se za x=(2k+1)π, kЄZ.4. Na intervalu [0,2π] tijek funkcije je:

xcos (x)

01

π/20

π

-13π/2

02π1

Page 35: trigonometrija (1)

Graf funkcije sinus i kosinus

Page 36: trigonometrija (1)

Graf funkcije tangens

y

2 –2 – 0

1

–1

5 2

3 2

2

–5 2

–3 2

–2

x

Page 37: trigonometrija (1)

Graf funkcije tangens

Page 38: trigonometrija (1)

Ponašanje funkcije tangens

4. Funkcija je periodična s periodom π.

x 0 Pi/2 Pi sin (x)

0 §§§ 0

x

tg (x)

0 π/2

0

π

0

Funkcija f(x)= tg (x) ima sljedeća svojstva:

1. Nultočke funkcije su kπ, kЄZ.2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = π/2 + kπ, kЄZ.3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je:

Page 39: trigonometrija (1)

Graf funkcije kotangens

2 –2 – 0

–2

x

y

1

–1

3 2

2

–3 2

Page 40: trigonometrija (1)

Graf funkcije kotangens

Page 41: trigonometrija (1)

Ponašanje funkcije kotangens

4. Funkcija je periodična s periodom π.

Funkcija f(x)= ctg (x) ima sljedeća svojstva:

1. Nultočke funkcije su π/2 + kπ, kЄZ.2 Vertikalne asimptote funkcije su pravci x = kπ, kЄZ.3. Na intervalu [0,π] tijek funkcije je:

xctg (x)

0 π/20

π

Page 42: trigonometrija (1)