Transeuropski_projekti

7/25/2019 Transeuropski_projekti

http://slidepdf.com/reader/full/transeuropskiprojekti 1/20

VELEUČILIŠTE U RIJECI

PROMETNI ODJEL U OGULINU

Boris Kosić

KORIDORI X I Vb I NJIHOVO ZNAČENJE

ZA LUKU RIJEKA

SEMINARSKI RAD

O!"i#$ %&'()



VELEUČILIŠTE U RIJECI

PROMETNI ODJEL U OGULINU

KORIDORI X I Vb I NJIHOVO ZNAČENJE

ZA LUKU RIJEKA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekonomika cestovnog prometa

Mentor: dr. sc. Drago Pupavac

dr. sc. Ozren Rafajec

Student: Boris Kosić, Izvanredni student, 24290!"0#"

2



O!"i#$ si*+,-#* %&'()



SADR.AJ

') UVOD))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'

%) SUSTAV EUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))%

2$"$ %&'(&)%I'E K&*&K+E*IS+IKE E*-PSKI. P*-/E+%I. K-*I-*&$$$$$$$$$$$$$$

2$2$ K&*&K+E*IS+IKE 1$ P&%E*-PSK- K-*I-*&$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$4

2$$ K-*I-* (B$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$3

/) LUKA RIJEKA)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))0

$"$ *&(I'E%-S+ 5KE *I'EK&$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"0

$2$ P*-/E+ 5KE *I'EK&$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$""

$$ P*-'EK6I'& +E*E+%- P*-/E+& 5KE *I'EK&$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"2

$4$ 6I5'E(I I*&E ESE+--I7%'E P5&%& *&(I+K& 5KE *I'EK&$$$$$$$$$$$"

1) ZAKLJUČAK)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'2

LITERATURA)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'1Po3is s"i4-)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'(

Po3is 5-b"i6-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))'(



') UVOD

Cilj seminarskog rada objasniti zajedničke prometne politike a to je stvaranje jedinstvenog

prometnog tr!i"ta. #a ideja i cilj se posti!e kroz projekte na razini članica $uropske %nije to su

projekti #$&'# mre!e i kroz projekte na razini dr!ava $urope koje su mlade članice ili u postupku

pregovora.

(vr)a rada je definirati koridore koji su obu)va*eni prometnom politikom donesenom u listopadu

+,-. godine i dionice prometnica. % poglavlju +. pobrojani su i ukratko opisani koridori i koje

prioritetne projekte obu)va*aju.

Poglavlje . bavi se samim prioritetnim projektim susjedni) zemalja Republike /rvatske0 Ma1arska

2talija i (lovenija.

% poglavlju 3. prikazan je polo!aj Republike /rvatske u europskoj mre!i te dan popis projekata

kojima se R/ u razdoblju od +,-3'+,+,. aplicira za europske fondove.

"



%) SUSTAV EUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA

$uropska komisija je -445. godine s odre1enim korekcijama -446. godine utvrdila i oblikovala

#ranseuropsku mre!u prometnica 7#$&8 kojoj je glavni cilj izgradnja potrebni) prometnica radi

bolje prometne povezanosti dr!ava $uropske unije u jedinstvenu europsku mre!u čime bi se

uklonila uska grla a udaljenije regije povezale u zajednički sustav europski) prometnica.-

Paneuropsku mre!u prometni) koridora čine dr!ave istočne jugoistočne i dijela (rednje $urope koja

je uspostavljena tijekom tri Paneuropske konferencije. Cjelokupni koncept Paneuropski) koridora

razvijen je na prvoj konferenciji u Pragu u -44-. Devet Paneuropski) prometni) koridora definirano

je na drugoj konferenciji na 9reti -443. dok je deseti Paneuropski koridor definiran na tre*oj

konferenciji u /elsinkiju -446. Paneuropski prometni koridori uključuju prekogranične cestovne i

!eljezničke prometne pravce izme1u dr!ava $uropske unije (rednje i 2stočne $urope kao i zračne

morske i riječne luke te potiču usmjeravanje ulaganja na razvoj infrastrukture prioritetni) koridora

na bolju komunikaciju me1u dr!avama obu)va*enim na pojedinom koridoru kako bi se izme1u

ostalog unaprijedio protok graničnim prijelazima te poticao razvoj intermodalnog prometa.

9oncept Paneuropske prometne mre!e uspostavljen je kako bi $uropska unija pomogla dr!avama

kandidatima za članstvo u $uropsku uniju postaviti temelje za razvoj prometne infrastrukture koja

*e potaknuti trgovinu izme1u dr!ava članica pro"irenje robni) tokova omogu*iti lak"i protok

prometa te pobolj"ati dru"tvene odnose. 9rajnji cilj je stvaranje jedinstvene prometne mre!e $urope

koja bi nastala integracijom #$& 7#ranseuropean &etork8 i Paneuropske mre!e kada se te)ničke

norme i parametri na Paneuropskim koridorima usuglase s elementima #$& mre!e.+

$uropska komisija i ministri prometa zemalja članica $uropske unije na skupu u listopadu +,-.

godine donijeli su konačnu odluku o smjernicama nove prometne politike $%. (kup je odr!an u

gradu #alinu u $stoniji pod nazivom ;#$&'# Da<s=. %redba je temelj za najtemeljitiju reformu

" /inistarstvo pomorstva, prometa i in8rastrukture, ttp:##$mppi$r#de8au;t$asp<=id>"09"

2 +rans european transport netork 20", str$ 3ttp:##$tentda?s20"$eu#oc#@"A20"A@rocureA;ores$pd8

2

http://www.mppi.hr/default.aspx?id=10391

http://www.tentdays2013.eu/Doc/b1_2013_brochure_lowres.pdf





infrastrukturne politike kojom se postoje*e europske prometnice !ele povezati u jedinstvenu

transeuropsku prometnu mre!u 7Trans - European Network – Transport, TEN-T 8. >lavni cilj

povezivanja europski) prometnica u u jedinstvenu prometnu mre!u jest uklanjanje uski) grla na

prometnim pravcima pobolj"anje infrastrukture i povezivanje različiti) vrsta prijevoza u

multimodalni promet cijelom $%. 7?eljezničar +,-. str.-+8

S"i4- %)')P-#+ro3s4i 4ori7ori$ Kr+5- '002) H+"si#4i '008)I9:or; <553;==>>>)?33i)<r=!s+r7o6si?-+s=%&&1=s:i@4ori7ori)*3

%)') N-*:-#i*+ 4-r-45+ris5i4+ +!ro3s4i< 3ro?+5#i< 4ori7or-

Paneuropska prometna mre!a uključuje -, Paneuropski) prometni) koridora čija ukupna mre!a

iznosi:

− +,.4,, km !eljeznički) pruga− [email protected],, km cesta− @5 transportni) terminala

http://www.mppi.hr/userdocsimages/2005/svi-koridori.jpg

http://www.mppi.hr/userdocsimages/2005/svi-koridori.jpg



− 3.,,, plovni) putova u unutra"njim vodama− A@ riječni) luka− +, morski) luka− 3,aerodroma.

T-b"i6- %)' Dr-:+ 4ro9 4o*+ 3ro"-9+ P-#+!ro3s4i 4ori7ori

Paneuropski

koridoriDržave

I $stonija Binska atvija itva Poljska RusijaII jelorusija &jemačka Poljska RusijaIII &jemačka Poljska %krajinaIV Eustrija ugarska Fe"ka >rčka &jemačka Ma1arskaRumunjska (lovačka

#urskaV 2talija (lovenija Ma1arska %krajina /rvatska osna i /ercegovina (lovačkaVI Fe"ka (lovačka PoljskaVII Eustrija ugarska /rvatska (rbija Crna >ora Ma1arska &jemačka Moldavija

Rumunjska (lovačka %krajina

VIII Elbanija ugarska Makedonija 7do granica >rčke 2talije i #urske8IX jelorusija ugarska Binska >rčka itva Moldavija Rumunjska Rusija%krajina

X Austrija, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, akedonija,a!arska, S"ovenija

I9:or; <553;==>>>)i5"ob-")or

%)%) K-r-45+ris5i4+ X) P-#+!ro3s4o 4ori7or-

G. Paneuropski koridor najmla1i je i posljednji Paneuropski koridor jer se u ovu skupinu uključio

tek na #re*oj paneuropskoj konferenciji -446. godine u /elsinkiju. Ovaj koridor je bio jedan odglavni) prometni) koridora prije ratova na području biv"e Hugoslavije posebice za promet izme1u

zapadne $urope >rčke i #urske. % eču je pod posredovanjem austrijski) !eljeznica osnovan

Centar za upravljanje koridorom a u svibnju -44@. godine potpisan je (porazum !eljeznica

uključeni) ili zainteresirani) za promociju modernizaciju rekonstrukciju i razvoj !eljezničkog

prometa. &acrt Memoranduma o razumijevanju koridora pri)va*en je na prvom sastanku

Ministarstva prome'ta pod predsjedanjem >rčke koji je odr!an -44@. godine u (olunu. Ibog

političke situacije u regiji Memorandum o razumijevanju potpisali su ministri prometa tek -A.

o!ujka +,,-. godine za vrijeme Ministarskog sastanka odr!anog u (olunu. % (olunu je tako1er

osnovano i #e)ničko tajni"tvo. G. Paneuropski koridor prolazi kroz osam dr!ava 7Eustriju

(loveniju /rvatsku Ma'1arsku (rbiju ugarsku Makedoniju i >rčku8 i obu)va*a +.,, km cesta

4

http://www.itfglobal.org/

http://www.itfglobal.org/



i +.A+4 km !eljeznički) pruga -+ aerodroma i četiri pomorske luke. % tablici +.+. prikazane su

glavne karakteristike G. Paneuropskog koridora a njegov prikaz je na slici +.+..

T-b"i6- %)% K-r-45+ris5i4+ X) P-#+!ro3s4o 4ori7or-

Države Austrija, S"ovenija, Hrvatska, a!arska, Srbija,Bugarska, akedonija, Grčka

Jrste prometa Cestovni !eljeznički

#načajkein$rastrukture

Cesta +.,, km/rvatska K 5A km

?eljeznica +.A+4 km

/rvatska K 33 kmroj zračni) luka -+

roj

pomorski) luka

3

S"i4- %)% X) P-#+!ro3s4i 4ori7or

.;aa, B$: prav;CanCe prometnim koridorima, (e;eui;iDte u *iCeci, *iCeka 20""$, str$ "03$



2z pregleda strategija projekata i inicijativa koje su ra1ene za područje $urope kao cjeline te

područje Hugoistočne $urope vidljivo je da je deseti ko'ridor prisutan u svim slučajevima kao jedan

od najva!niji) koridora na tom području. &jegova uloga je vi"estruka. Deseti koridor je:

− europski koridor koji omogu*uje povezivanje sjeverozapada s jugoisto'kom $urope. On

omogu*uje najpovoljniju kopnenu vezu izme1u dr!ava (rednje $urope s ugarskom#urskom te dalje prema Maloj Eziji i (jevernoj Efrici

− jedan od najznačajniji) koridora dr!ava jugoistoka $urope za nji)ovo me1usobno

povezivanje− zajedno s koridorom Jb omogu*uje kombinirani prijevoz izme1u pro'meta morem i riječnog

prometa uz posredovanje !eljezničkog i cestov'nog prometa. Drugim riječima omogu*uje

kombinirani prijevoz izme'1u luka (jevernoga Hadrana 7Rijeka 9opar i dijelom #rst8 a

pobolj"a'njem !eljezničke veze prema (rednjoj Dalmaciji tu se priključuju i luke Iadar

Libenik i (plit s plovnim dijelom rijeke (ave 7sada je to dio rijeke (ave od (iska do u"*a uDunav odnosno veza na J22. dunavski paneuropski koridor8

− okosnica prometnog sustava /rvatske zajedno s koridorom Jb i s od'vojnim prugama

povezuje me1usobno ve*i dio /rvatske− na pojedinim dionicama obna"a ulogu va!nu za regionalni i lokalni promet unutar /rvatske.

%)/) Kori7or Vb

9oridor Jb je jedna od grane J. Paneuropskog koridora. J. Paneuropski koridor započinje u vi"e

gradova na jugu i jugoistoku $urope. >lavni krak prote!e se od Jenecije preko #rsta i jubljane do

udimpe"te. &a tom kraku je i ogranak koji počinje u 9opru 7(lovenija8 i u Divači 7(lovenija8 se

priključuje na glavni krak.

?eljeznička trasa na koridoru Jb sastoji se od sljede*i) dionica3:

− 7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo K Iagreb

>k K 9arlovac K O"tarije K Delnice K Lkrljevo K Rijeka K Lapjane K 7dr!avna granica/rvatska K (lovenija87postoje*a glavna trasa +,,@.80

4 .;aa, B$: prav;CanCe prometnim koridorima, (e;eui;iDte u *iCeci, *iCeka 20""$, str$"32F"33$

3



− 7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo K Iagreb

>k K 9arlovac K (kradnik K Dre!nica K 9rasica K Rijeka K Lapjane K 7dr!avna granica

/rvatska K (lovenija87budu*a glavna trasa +,+,. s novom dionicom izme1u Iagreba >k i Rijeke80

− #ijani K Matulji K orut7veza na budu*i novi produ!etak8 9rasica K 2vani 7veza na budu*i novi produ!etak8

Postoje*i glavni pravac 7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo

K Iagreb >k K 9arlovac K O"tarije K Delnice K Lkr'ljevo K Rijeka K Lapjane K 7dr!avna granica

/rvatska K (lovenija8 !eljeznički je pravac na sveeuropskom koridoru Jb duljine A4A km koja se

sastoji od četiri karakteristične dionice 7uzimaju*i u obzir protok te te)nologiju i orga'nizaciju

prometa8:

− 7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo7jednostruki kolosijek duljine 645 km8

−Dugo (elo K Iagreb >k7dvostruki kolosijek duljine +-+ km zajednička dionica s glavnom trasom

−Iagreb >k K 9arlovac K O"tarije K Delnice K Lkrljevo K Rijeka7jednostruki kolosijek duljine ++6@ km8

−Rijeka K Lapjane K 7dr!avna granica /rvatska K (lovenija87jednostruki kolosijek duljine ,4 km8.

udu*a *e glavna trasa +,+,. godine 7dr!avna granica Ma1arska K /rvat'ska8 K otovo K

9oprivnica K Dugo (elo K Iagreb >k K 9arlovac K (kradnik K Dre!nica K 9rasica K Rijeka K

Lapjane K 7dr!avna granica /rvatska K (lovenija8 biti !eljeznički pravac na ogranku sveeuropskog

koridora Jb duljine ,@ km a činit *e ga četiri karakteristične dionice 7uzimaju*i u obzir protok te

te)nologiju i organizaciju prometa8:

−7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo7dvostruki kolosijek duljine 6@+ km8

−Dugo (elo K Iagreb >k7dvostruki kolosijek duljine +-+ km zajednička dionica s glavnom osi8

−Iagreb >k K 9arlovac K (kradnik K Dre!nica K 9rasica K Rijeka7dvostruki kolosijek duljine -6A km8

−Rijeka K Lapjane K 7dr!avna granica /rvatska K (lovenija8 7jednostruki kolosijek duljine ,4

km8.

G



S"i4- %)/ Kori7or Vb

% budu*nosti se na glavnoj trasi očekuje značajan rast teretnog prometa iz (rednje $urope i

sjevernog dijela /rvatske prema me1unarodnoj luci Rije'ka na Hadranskom moru. #renutno je

dionica 7dr!avna granica Ma1arska K /rvatska8 K otovo K 9oprivnica K Dugo (elo pruga s jednim

kolosijekom dijelom u osrednjem ili lo"em stanju a vo!nja se odvija brzinom od 5, ' -3, km).

Opremljena je elektrifikacijskim sustavom EC +A kJA,/z a signaliza'cijski je sustav pod lokalnim

nadzorom. Ibog nedostatnog kapaciteta pruge ta *e se dionica nadograditi a bit *e izgra1en i drugi

kolosijek. Do +,+,. godi'ne najve*a dozvoljena brzina bit *e -5, km) bit *e opremljena

signalizacij'skim sustavom $#C( ->(M'R a dionica *e biti u dobrom stanju.

!



/) LUKA RIJEKA

uka Rijeka je na -,. mjesto me1u europskim lukama iza Emsterdama a ispred Jenecije.

Rapallskim ugovorom priznata je sloboda i nezavisnost Dr!avi Rijeci i definiran polo!aj grada i

luke. Rimskim ugovorom 2taliji je priznata aneksija Rijeke. uka Rijeka postaje glavna tranzitna

luka podunavskim zemljama u zale1u. 2zgra1ivanjem terminal za rasuti terete u to vrijeme luka

dobiva status jednog od najmoderniji) terminala u $uropi. -46@. 2zgra1en je pozadinsko ' skladi"ni

kompleks Lkrljevo.

-464. do +,,,. >odine 2zgra1eni su : 9ontejnerski terminal na rajdici u (u"ačkom dijelu lučkog

bazene terminal za fosfate i silos za !ito u riječkom bazenu terminal za drvo u r"ici lučki bazen

Ra"a terminal za stoku u r"ici lučki bazen Ra"a terminal za generalni teret sa ro'ro rampom na

obali >oranin lučki bazen akar

+,,,. Potpisan je %govor o prvenstvenoj koncesiji na -+ godina čime je uka Rijeka d.d. dobila

zakonske okvire za gospodarsko kori"tenje pomorskog dobra u riječkom lučkom bazenu.A

S"i4- /)2 Ri*+,4- "!4- 3ri*+ ?o7+r#i9-6i*+

uka Rijeka smje"tena je u sjevernom dijelu 9varnerskog zaljeva gdje se Hadransko more najdublje

uvlači u europski kontinent ta lokacija predstavlja najpovoljniji izlaz na otvoreno more za /rvatsku.

Riječka luka je vi"enamjenska luka gdje se manipulira s gotovo svim vrstama tereta uključuju*ikontejnere rudu rezanu gra1u.!ito fosfat te sirove i rafinirane naftne proizvode. 5 6Pri)va*a sve

vrste brodova uključuju*i tankere brodove za prijevoz su)og tereta kontejnerske brodove brodove

6ro in8o$net H *iCeke poviCesne razg;ednice$ $croin8o$net

9

http://www.croinfo.net/

http://www.croinfo.net/



za generatlni teret te putničke i Ro'Ro brodove. Rijeka je s $uropom povezana s dvije !eljezničke

linije preko Iagreba i preko jubljane dok cestovni pravci postoje prema Iagrebu jubljani #rstu i

Dalmaciji. &aftovodo započinje od 9varnera vodi prema rafinerijama nafte u /rvatskoj

Ma1arskoj Eustriji (rbiji Republici Fe"koj i (lovačkoj.% obli!njem gravitacijskom području luke

koje konkuriraju Rijeci su #rst i 9oper. &a području su)i) rasuti) roba kao "to su ugljen ruda i

drvena gra1a koje i za Rijeku predstavljaju glavne robe.

/)') R-9:i*+#os5 L!4+ Ri*+4-

Ibog svog zemljopisnog i prometnog polo!aja Rijeka je dobila najve*u nacionalnu i putničku luku u

/rvatskoj. % Rijeci je sjedi"te vode*i) teretni) i putnički) brodova a u funkciji luke i brodova

sudjeluju brojna uslu!na poduze*a.

uka rijeka je smje"tena u sjevernom dijelu 9varnerskog zaljeva gdje se Hadransko more najdubljeuvlači u europski kontinent.@ Riječka luka je vi"enamjenska luka gdje se manipulira sa svim vrstama

tereta. učki sustav posluje unutar konvektorskog zaljeva na lokacijama :

-. Rijeka K konvencionalni generalni teret drvo+. (u"ak K kontejnerski terminal konvencionalni generalni teret drvo. akar K terminal za rasute terete RO'RO terminal3. Ra"a ' r"ica K terminal za stoku RO K RO terminal drveni terminalA. Lkrljevo ' pozadinska skladi"ta5. Omi"alj K naftni terminal

%ab"i&a '(' Di)en*ija triju g"avni+ ba*ena u "u&i ijeka

-učki ba*en Dužina .)/ Dubina .)/

Rijeka +A3A A'-+.@(u"ak +3,, A.A'-+akar 36,, +5

I*vor0 Statistički poda&i -uke ijeka d( d(, ijeka, 1232(

3 Statistiki podaci 5uke *iCeka d$d$,*iCeka,20"0$

G H"-,-$ B); U3r-:"*-#*+ 3ro?+5#i? 4ori7ori?-$ V+"+!,i"i5+ ! Ri*+6i$ Ri*+4- %&'')$ s5r)%'2@%'1

! 5uka uprava *iCeka, $portautorit?$r

"0

http://www.portauthority.hr/




/)%) PROMET LUKE RIJEKA

Riječka luka je univerzalna luka za sve vrste tereta: generalne rasute i teku*e terete. učko područje

luke sastoji se od kopnenog i morskog dijela a prote!e se od Ra"e u 2stri do Omi"lja na otoku 9rku

7kopneni dio8 te na 9varnerski zaljev 7morski dio8.Enaliza kretanja ukupnog prometa u luci Rijeka

ukazuje na to da je nakon desetak godina riječka luka +,,6.godine zabilj!ila rekordan promet od

-++4 milijuna tona od čega se A55 milijuna tona odnosi na promet generalnog i rasutog tereta te

promet drva koji je realiziran u sklopu poslovni) aktivnosti uke Rijeka d.d. dok se ostatak od

6A4 milijuna tona odnosi na promet teku*eg tereta koji je ostvaren na naftnom terminalu u lučkom

bazenu Omi"alj. Riječka luka je u +,,@.godini zabilje!ila promet od -+3 milijuna tona od čega se

oko 5 milijuna tona odnosi na promet generalnog i rasutog tereta te promet drva.% tablici .+.

prikazuje se promet luke Rijeka po strukturi tereta od +,,-.do +,,4.godine.4

T-b"i6- /)2 Pro?+5 "!4+ Ri*+4- 3o s5r!45!ri 5+r+5- o7 %&&')7o %&&0)o7i#+ ! ?i")5o#-?-)

Vrsta tereta +,,-

.

+,,+. +,,. +,,3. +,,A. +,,5. +,,6. +,,@. +,,4.

>eneralni ,@ ,64 -,5 -4 -33 -A6 +-5 +6 +--Rasuti -4, -6 + ,@ -4 +, -3 @ +@6

Drvo ,-A ,+, ,-6 ,-@ ,++ ,+3 , ,+@ ,++

#eku*i 344 A+3 5+5 54+ 6,+ A@@ 6A4 55 5,

%kupan

promet

6@6 645 4@+ --A6 --@6 -,@4 -++ -+4 --+3

I9:or; S5-5is5i,4i 3o7-6i L!4+ Ri*+4- 7)7)$ Ri*+4-$%&'&)

&ajbolje rezultate u luci Rijeka u razdoblju od +,,-.do +,,@.godine ostvario je upravo kontejnerski

terminal na kojem je nakon modernizacije krajem +,,+.godine promet pove*an za vi"e od deset

puta.% +,,4. godini promet kontejnera iznosio je -,.63, #$% jedinica Lto u odnosu na pret)odnu

godinu predstavlja pad od -4N a "to je rezultat globalne recesije i njenog utjecaja na prometni

sektor riječkog prometnog pravca.7tablica .+.8

T-b"i6- /)1 Ko#5+*#+rs4i 3ro?+5 ! "!6i Ri*+4- o7 %&&')7o %&&0)o7i#+

Godina +,,-. +,,+. +,,. +,,3( +,,A( +,,5. +,,6. +,,@( +,,4.#$% -+.6-- -A.+-A +@.+,A 5,.@53 65.+A@ 43.4, -3A.65

-

[email protected]

-

-,.63

,

9 Statistiki podaci 5uke *iCeka d$d$, *iCeka, 20"0$ St$

""



mil.ton

a

,-,6 ,-, ,+36 ,A,, ,A@+ ,6+, --46 -3+ --54

I9:or; S5-5is5i,4i 3o7-6i L!4+ Ri*+4- 7)7)$%&'&)

Enaliza putničkog prometa u luci Rijeka 7tablica .8 ukazuje da se promet putnika u riječkoj luci

ve*inom odnosi na promet putnika brzobrodarskim linijama prema otocima Cresu o"inju i Rabu i

taj promet je u konstantnom porastu s izuzetkom +,,4.godine kada je promet putnika za 5+N i

vozila za A+N manji od pret)odne +,,@.godine.

T-b"i6- /)( Pro?+5 3!5#i4- I :o9i"- ! "!6i Ri*+4- ! r-97ob"*! o7 %&&')7o %&&0)o7i#+

Godina +,,-. +,,+. +,,. +,,3. +,,A. +,,5. +,,6. +,,@. +,,4.

Putnici --+.6-A -A.44- [email protected]+ -46.44@ +-5.,4+ ++-.@5, +--.4@@ +-6.+3 +,.4A3

Jozila +.6@, +3.A4 +3.5-3 +-.333 -3.3+A --.-A5 -,.A46 -,.56@ 4.,,A

I9:or; S5-5is5i,4i 3o7-6i L!4+ Ri*+4- 7)7)$%&'&)

/)/) PROJEKCIJA TERETNOG PROMETA LUKE RIJEKA

Masterplan luke Rijeka a!uriran je +,,@.godineon prikazuje projekciju prometa prema metodama

stranog konzultanta Rotterdam Marittime >roup iz &izozemske za različite vrste tereta s naglaskom

na prognozu kontejnerskog prometa. Masterplan luke Rijeka polazi od globalni) gospodarski)

kretanja u svijetu $uropi te u susjednim dr!avama koje gravitiraju riječkom prometnom pravcu.

Prema procjenama iz Masterplana mo!e se očekivati dugoročni rast DP'a u sljede*i) -A'+,

godina po stopi izme1u + 2 3N 7 niski scenarij8 i izme1u 3 2 5N 7visoki scenarij8.-,

T-b"i6- /)8 Pro*+46i*- b!7!ć+ 3ro?+5- "!4+ Ri*+4- 3o os#o:#i? s4!3i#-?- rob- ! ?i")5o#-

Vrste tereta +,,5. +,-5. +,+5.%gljen -5 +, +,?itarice ,- ,A ,A(oja ,,A@ ,A ,ARudača ,33 ,5 ,@Ostali rasuti tereti ,A ,AA ,4Lljunak ,35 -, +.,

I9:or; M-s5+r3"-# U37-5+ FPor5 o7 Ri*+4- $ i#-" R+3or5$ Ro55+r7-? M-ri55i?+ Gro!3$ Ro55+r7-?$N+5<+r"-#7s$%&&$3)%1)

Ia projekciju budu*i) tokova kontejnera kroz riječku luku mjerodavni su sljede*i čimbenici :

− rast prometa kontejnerima doiz gravitacijskog područja

"0 .;aa, B$: prav;CanCe prometnim koridorima, (e;eui;iDte u *iCeci, *iCeka 20""$,2"!F2"9$

"2



− konkurentski polo!aj ruta preko jadranski) luka 7Rijeka 9opar #rst8 naspram

konkurentski) ruta preko Enterpena Rotterdama i /amburgaremena 7Prioritetni projekt+38

− planirana dinamika članstva /rvatske u $%− budu*i razvoj !eljezničke i cestovne povezanosti sa zale1em− ograničene mogu*nosti "irenja tr"*anske luke

− tempiranje planiranog "irenja riječke i koparske luke.

/)2) CILJEVI IZRADE DESETOGODIŠNJEG PLANA RAZVITKA

LUKE RIJEKA

#emeljni ciljevi izrade Destogodi"njeg plana razvitka luke Rijeka jesu:

− kvalitenije i racionalnije sagledavanje geoprometnog polo!aja riječke luke njenog značenja

za prometno povezivanje Republike /rvatske s prekomorskim dr!avama i drugim dr!avama.

− valorizacija mogu*nosti srednjoeuropskog tranzita preko riječke luke osobito povezivanjemPodunavlja i Hadrana

− sagledavanje uski) grla vezani) za razvitak riječke luke u prometnom povezivanju i

mogu*nosti prostornog povezivanja pojedini) dijelova riječke luke− sagledavanje uskla1eni) mogu*nosti istodobnog kvalitetnog razvitka Riječke luke i >rada

Rijeke te pojedini) dijelova Primorsko'goranske i 2starske !upanije− sagledavanje mogu*nosti na ostvarenju pretpostavki "to ve*e atraktivnosti zlagačima u

razvitak luke uz za"titu interesa >rada Rijeke akra i Ra"e i dr!avni) interesa.--

"" .;aa, B$: prav;CanCe prometnim koridorima, (e;eui;iDte u *iCeci, *iCeka 20""$str,22G

"



1) ZAKLJUČAK

Prometna mrea +E%F+Ha, zaCedno s koridorima osnovne mree, pridoniCet će europskoCkoeziCi i oCaati interno triDte$ Smatra se da će se konkurentiCim gospodarstvom smanCiti

nezapos;enost$ Inovativnim teno;ogiCama i po@o;CDanim priCevozom na e;Cenzicama uz

unutarnCe p;ovne putove i pomorske strukture smanCit će se guve na cestama i sigurnost

prometa će se po@o;CDati preusmCeravanCem prometa sa cesta$

-snovna prometna mrea sastoCi se od devet koridora, od koCi dva pro;aze kroz .rvatsku

F mediteranski koridor i na koridor *aCna H unav$ /editeranski koridor povezuCe Cug

I@eriCskog po;uotoka, preko DpanCo;ske i 8rancuske mediteranske o@a;e pro;azi kroz &;pe nasCeveru Ita;iCe, potom u;azi u S;oveniCu i nastav;Ca da;Ce prema maJarskoFukraCinskoC granici$

%Cegov sastavni dio Ce i pravac *iCeka H agre@ H BudimpeDta$ %a mediteranski koridor

nastav;Ca se cestovni i e;Cezniki pravac agre@ H S;oveniCa$ Preko toga koridora .rvatska

će @iti spoCena i na @a;tikoFCadranski koridor$

Europski novac Ce na sto;u, a na dravama ;anicama Ce da izrade konkretne proCekte$

"4



LITERATURA

9njige:

- /laca .: %pravljanje prometnim koridorima Jeleucili"te u Rijeci Rijeka +,--.

Flanci u časopisima:

+ ?eljezničar 2(# /? /RJE#(9$ ?$H$I&2C$ /OD2&>E d.o.o. broj @-5 studeni +,-.

.)zinfra.)rlgs.aQdtS-5TidS--534

Ostali izvori:

Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture )ttp:.mppi.)rdefault.aspQidS-,4-

7--.,-.+,-5.8

3 Obavijest $uropske komisije europa.eurapidpress'releaseUM$MO'-3'A+AU)r.doc7--.,-.+,-5.8

A #rans european transport netork +,-)ttp:.tentda<s+,-.euDocb-U+,-Ubroc)ureUlores.pdf 7-+.,-.+,-5.8

5 učka uprava Rijeka .portaut)orit<.)r 7-+.,-.+,-58

"










Po3is s"i4-

S;ika 2$"$Paneropski koridori, Kreta "994$ .e;sinki "99G$

S;ika 2$2 1$ Paneuropski koridor$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$

S;ika 2$ Koridor (@$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$!

S;ika $" *iCeka ;uka priCe modernizaciCe$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$9

Po3is 5-b"i6-

+a@;ica 2$" rave kroz koCe pro;aze Paneuropski koridori$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$4

+a@;ica 2$2 Karakteristike 1$ Paneuropskog koridora$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$+a@;ica $" imenziCa triCu g;avni @azena u ;uci *iCeka$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"0

+a@;ica $2 Promet ;uke *iCeka po strukturi tereta od 200"$do 2009$godine u mi;$tonama$L

$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$""

+a@;ica $ KonteCnerski promet u ;uci *iCeka od 200"$do 2009$godine$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$""

+a@;ica $4 Promet putnika I vozi;a u ;uci *iCeka u razdo@;Cu od 200"$do 2009$godine$$$$$$$"2

+a@;ica $ ProCekciCa @udućeg prometa ;uke *iCeka po osnovnim skupinama ro@a u

mi;$tonaL$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$"2

"3

Documents

Transeuropski_projekti