TISZAPOLGARTISZAPOLGAR BODROGKERESZTURBODROGKERESZTUR

HUNYADIHUNYADI--VAJSKAVAJSKA

TISZAPOLGAR KULTURATISZAPOLGAR KULTURA eponim: eponim: TiszapolgarTiszapolgar--BasatanyaBasatanya, op, opććina jugoistoina jugoistoččno od no od MiskolcaMiskolca

(okrug (okrug

HajduHajdu--BiharBihar) ) Rasprostranjenost: plavna podruRasprostranjenost: plavna područčja istoja istoččno od rijeke Tise, tj. no od rijeke Tise, tj. istoistoččnoslovanoslovaččkaka

nizina, na sjeveru do izvora rijeke Tise i Bodroga, nizina, na sjeveru do izvora rijeke Tise i Bodroga,

AlfAlfööldld, zapadna Transilvanija, rumunjski Banat, Vojvodina , zapadna Transilvanija, rumunjski Banat, Vojvodina --

Banat, Banat, istoistoččna Bana Baččka i istoka i istoččni Srijem, juni Srijem, južžna granica Dunav od Beograda do na granica Dunav od Beograda do ĐĐerdapaerdapa

IstoIstoččna mana mađđarska ravnica (arska ravnica (AlfAlfööldld) prije ) prije novovjeke regulacije bila je plavno i novovjeke regulacije bila je plavno i momoččvarno podruvarno područčje je -- vlaga i tlo pogodno u vlaga i tlo pogodno u prvom redu za uzgoj stoke, ali i za prvom redu za uzgoj stoke, ali i za poljodjelstvo; vodeni tokovi rijeke Tise i poljodjelstvo; vodeni tokovi rijeke Tise i njezinih pritoka povezuju to podrunjezinih pritoka povezuju to područčje s je s rudonosnimrudonosnim planinama uokolo (najprije planinama uokolo (najprije kamen i sol, potom kovine)kamen i sol, potom kovine)

Iako tu veIako tu većć u kasnom neolitiku postoje u kasnom neolitiku postoje predispozicije za razvoj predispozicije za razvoj eneolitikaeneolitika, do bitnih , do bitnih promjena dolazi tek s promjena dolazi tek s tisapolgarskomtisapolgarskom kulturom: kulturom: nestaju naselja tel tipa (izuzetak Crna Bara u nestaju naselja tel tipa (izuzetak Crna Bara u Vojvodini), novi oblik naselja uvjetovan je Vojvodini), novi oblik naselja uvjetovan je promjenama u gospodarstvu (vepromjenama u gospodarstvu (većći udio i udio stostoččarstva u odnosu na poljodjelstvo i lov); arstva u odnosu na poljodjelstvo i lov); groblja se odvajaju od naselja (ukopi u groblja se odvajaju od naselja (ukopi u redovima, poloredovima, položžaj pokojnika odreaj pokojnika određđen s obzirom en s obzirom na spol, strogo definirana orijentacija, vanjsko na spol, strogo definirana orijentacija, vanjsko obiljeobilježžavanje grobova, spaljivanje kao novi avanje grobova, spaljivanje kao novi ritusritus-- posljednje dvoje ipak nije opposljednje dvoje ipak nije općći obii običčaj)aj)

Bakreni predmetiBakreni predmeti (sjekire(sjekire--ččekiekićći) svjedoi) svjedočče o vee o veććvisokom stupnju metalurvisokom stupnju metaluršške tehnologije; dokazi o ke tehnologije; dokazi o lokalnoj metalurlokalnoj metaluršškoj produkciji ustanovljeni su na koj produkciji ustanovljeni su na lokalitetima lokalitetima LuLuččkyky, , TibavaTibava, , TiszapolgTiszapolgáárr--HajdunanasiHajdunanasiúúttKeramikaKeramika: specifi: specifiččni uniformni stil obiljeni uniformni stil obilježžava ava nestanak slikanja, a nestanak slikanja, a ččeeššćće korie korišštenje plastitenje plastiččnih nih (reljefnih) ukrasa na tamnoj, sjajnoj povr(reljefnih) ukrasa na tamnoj, sjajnoj površšini, te ini, te urezivanje i ubadanje /istourezivanje i ubadanje /istoččni i jugoistoni i jugoistoččni susjedi u ni susjedi u vrijeme vrijeme tisapolgarsketisapolgarske kulture zadrkulture zadržžavaju joavaju jošš slikanje slikanje kao dominantni ukras: Petrekao dominantni ukras: Petreşşti i ti i AriuAriuşşdd--CucuteniCucuteni--TripoljeTripolje, dok na zapadu kasne , dok na zapadu kasne lenlenđđelskeelske kulture kulture takotakođđer zanemaruju slikanje/er zanemaruju slikanje/

kronologijakronologija

50tih godina uspostavljen je 50tih godina uspostavljen je relativnokronolorelativnokronološškiki slijed za slijed za istoistoččnu Manu Mađđarsku arsku TiszapolgTiszapolgáár r –– BodrogkereszturBodrogkeresztur --BadenBaden, a 6, a 60tih 0tih i 7i 70tih 0tih za zapadnu Maza zapadnu Mađđarsku arsku LengyelLengyel --BalatonBalaton//LasinjaLasinja -- BadenBaden60tih j60tih je utvre utvrđđena istovremenost maena istovremenost mađđarskog arskog eneolitikaeneolitika s s Trojom ITrojom I--V, a to znaV, a to značči 2300i 2300--1900/1850. g. pr. 1900/1850. g. pr. KrKr..s pojavom C14 datuma ovo je kronolos pojavom C14 datuma ovo je kronološško odreko određđenje enje uzdrmano, pa veuzdrmano, pa većć 1963. I. 1963. I. BognarBognar--KutzianKutzian opredijeljujeopredijeljuje mamađđarski arski eneolitikeneolitik u razdoblje izme u razdoblje izmeđđu 3300. i u 3300. i 2400./2300. pr. 2400./2300. pr. KrKr..

70tih godina na temelju analize zlatnih 70tih godina na temelju analize zlatnih privjesaka i bakrenih artefakata maprivjesaka i bakrenih artefakata mađđarski arski eneolitikeneolitik je pomoje pomoćću nekalibriranih C14 datuma u nekalibriranih C14 datuma smjesmješšten izmeten izmeđđu 3600./3500. i 2300./2200. g. u 3600./3500. i 2300./2200. g. pr. pr. KrKr..kalibrirani C14 datumi smjekalibrirani C14 datumi smješštaju taju eneolitkeneolitk Karpatske kotline izmeKarpatske kotline izmeđđu 4300. i 2900. g. pr. u 4300. i 2900. g. pr. KrKr..posljednji prijedlog I.B.K. na temelju kalibriranih posljednji prijedlog I.B.K. na temelju kalibriranih C14 datuma bio je:C14 datuma bio je:rani rani eneolitikeneolitik

42104210±±220 220 --

38003800±±200200

srednji srednji eneolitikeneolitik

40104010±±220 220 --

35953595±±170170C. C. RenfrewRenfrew::rani e. 4500/4400 rani e. 4500/4400 ––

4000 B.C.4000 B.C.

srednji e. 4000 srednji e. 4000 ––

3600/3500 B.C.3600/3500 B.C.kasni e. 3600/3500 B.C. kasni e. 3600/3500 B.C. ––

2600/2500 B.C.2600/2500 B.C.

-- prva prava prva prava eneolitieneolitiččkaka kultura, mada bakrene kultura, mada bakrene predmete vepredmete većć poznaju i rabe i nepoznaju i rabe i neššto starije to starije kulture kao kulture kao vinvinččanskaanska, , HerpalyHerpaly--CsCsööszhalomszhalom, , OborinOborin, rana , rana SalcuSalcuţţaa, ali tek u , ali tek u tisapolgarskojtisapolgarskojkulturi bakar dobiva i gospodarsko znakulturi bakar dobiva i gospodarsko značčenjeenje-- neki su autori drneki su autori držžali ali tisapolgarskutisapolgarsku i i bodrogkeresturskubodrogkerestursku kulturu neodjeljivom kulturu neodjeljivom kulturnom cjelinom u kojoj je B. zapravokulturnom cjelinom u kojoj je B. zapravo mla mlađđi i razvojni stupanj razvojni stupanj

-- slovaslovaččki autori (S. ki autori (S. ŠŠiišška) pak govore o ka) pak govore o polgarskompolgarskom kulturnom kompleksukulturnom kompleksu::

POLGAR I POLGAR I -- HerpalyHerpalyPOLGAR POLGAR IIaIIa -- HerpalyHerpaly--OborinOborin IIPOLGAR POLGAR IIbIIb -- prototiszapolgarprototiszapolgarPOLGAR III POLGAR III -- TiszapolgarTiszapolgarPOLGAR IVa POLGAR IVa -- BodrogkereszturBodrogkeresztur IIPOLGAR POLGAR IVbIVb -- BodrogkereszturBodrogkeresztur IIIIPOLGAR POLGAR IVcIVc -- LaLažžnanynany

na podruna područčju ju TiszapolgTiszapolgáár r BasatanyaBasatanya

proteprotežže se e se obronak breobronak brežžuljka na kojem je 1929.uljka na kojem je 1929. g g. . MaMađđarski narodni muzej otkrio arski narodni muzej otkrio ranoeneolitiranoeneolitiččkoko groblje; izmegroblje; izmeđđu 1950. i 1954. Akademija je u 1950. i 1954. Akademija je iskopala cijelo groblje: 156 iskopala cijelo groblje: 156 eneolitieneolitiččkihkih

grobova i grobova i

1 germanski grob, ali bilo je i 1 germanski grob, ali bilo je i naseobinskihnaseobinskih nalaza: neolitinalaza: neolitiččkih (kih (SzilmegSzilmeg

skupina), skupina),

kasnoeneolitikasnoeneolitiččkihkih

((VissViss

skupina skupina badenskebadenske kulture), kulture), bronbronččanodobnihanodobnih

(rana (rana NagyrevNagyrev

kultura), kultura), žželjeznodobniheljeznodobnih

i i sarmatskihsarmatskih..eneolitieneolitiččkoko groblje koriste nositelji groblje koriste nositelji TiszapolgTiszapolgáár i r i BodrogkeresztBodrogkeresztúúr kulturer kulture

Regionalne skupineRegionalne skupine

LuLuččkyky ((LucskaLucska) ) -- uz gornji tok rijeke Tise, uz gornji tok rijeke Tise, istoistoččna Slovana Slovaččka, dio Ukrajineka, dio UkrajineBasatanyaBasatanya -- AlfoldAlfold sjeverno od rijeke sjeverno od rijeke MarosMaros, pa , pa do podnodo podnožžja Bja Büükkkk i i ZemplinZemplin gorja, na istoku do gorja, na istoku do transilvanskih transilvanskih AlpiAlpiTiszaugTiszaug -- prostor izme prostor izmeđđu rijeka Tise i u rijeka Tise i KKöörröössDeszkDeszk -- uz donji tok rijeke Tise: Vojvodina, uz donji tok rijeke Tise: Vojvodina, rumunjski Banat, zap. dio Transilvanijerumunjski Banat, zap. dio Transilvanije

NaseljaNaselja

--

daleko rjedaleko rjeđđa od a od grobaljagrobalja

--

nijedno nije u potpunosti istranijedno nije u potpunosti istražženoeno--

najvenajvećća su a su BasatanyaBasatanya, , LuLuččkyky

i i DeszkDeszk, u skupini , u skupini TiszaugTiszaug

nije nije istraistražženo niti jednoeno niti jedno

--

najnajččeeššćće su smjee su smješštena u plavnim podrutena u plavnim područčjima na jima na lesnimlesnim gredama (nakon povlagredama (nakon povlaččenja vode u proljeenja vode u proljećće ostaje tlo pogodno e ostaje tlo pogodno

za poljodjelstvo i stoza poljodjelstvo i stoččarstvo), nisu arstvo), nisu utvrutvrđđena (dokaz da je rijeena (dokaz da je riječč o mirnom razdoblju, pa ni arheoloo mirnom razdoblju, pa ni arheološški materijal ne pokazuje ki materijal ne pokazuje

stranih utjecaja stranih utjecaja -- granice me granice međđu pojedinim skupinama nisu u pojedinim skupinama nisu oošštre) tre) --

izuzetak je naselje izuzetak je naselje LuLuččkyky

koje je s najpristupakoje je s najpristupaččnije nije

strane bilo zastrane bilo zašštitiććeno drvenom palisadomeno drvenom palisadom

--

kukućće duguljastog i lagano trapeznog tlorisa, nadzemne, drvena e duguljastog i lagano trapeznog tlorisa, nadzemne, drvena gragrađđa poduprta okomitim stupovima a poduprta okomitim stupovima --

gradnja kugradnja kućća ne a ne

pokazuje bitan napredak u odnosu na kasni neolitik pokazuje bitan napredak u odnosu na kasni neolitik –– gra građđene ene su od tanjih stupova i zidova, pa su i podlosu od tanjih stupova i zidova, pa su i podložžnije propadanju; nije propadanju; Crna Bara Crna Bara --

tragovi nadzemnih nastambi u tehnici lijepa, tragovi nadzemnih nastambi u tehnici lijepa,

naboja, pletera i kolja naboja, pletera i kolja --

ognjiognjiššta su pronata su pronađđena samo izvan kuena samo izvan kuććaa

--

jame, okrugle ili ovalne, rjejame, okrugle ili ovalne, rjeđđe e ččetverokutne, etverokutne, ššire se ili ire se ili susužžavaju prema dnu koje je ravno ili blago konkavno avaju prema dnu koje je ravno ili blago konkavno --

veliveliččine 120ine 120--140 cm 140 cm u promjeru u promjeru -- uglavnom su nastale uglavnom su nastale vavađđenjem gline, a sekundarno se koriste za bacanje otpadaenjem gline, a sekundarno se koriste za bacanje otpada

PokapanjePokapanje

groblja se lociraju izvan naselja (dokazano za sve skupine, pa jgroblja se lociraju izvan naselja (dokazano za sve skupine, pa je e vjerojatno i za vjerojatno i za TiszaugTiszaugneka su dugotrajna: neka su dugotrajna: BasatanyaBasatanya, , DebrecenDebrecen--NyulasNyulas, , LuLuččkyky, , TibavaTibava, , DeszkDeszk, Srpski , Srpski KrsturKrstur, , TiszaugTiszaugsmjesmješštena su na izdignutim bretena su na izdignutim brežžuljcima, gredama i padinama, uljcima, gredama i padinama, takotakođđer u blizini vode (zbog transporta i laker u blizini vode (zbog transporta i lakšše orijentacije)e orijentacije)prevladavaju kosturni ukopi, ali sporadiprevladavaju kosturni ukopi, ali sporadiččno dolazi i kremacija u no dolazi i kremacija u LuLuččkyky skupini. Prvi paljevinski ukopi otkriveni su 1880. g. u skupini. Prvi paljevinski ukopi otkriveni su 1880. g. u LuLuččkyky: 4 : 4 u u žžari i 3 rastresita. ari i 3 rastresita. TibavaTibava je je biritualnabiritualna nekropola s oko 10% nekropola s oko 10% paljevinskih grobova.paljevinskih grobova.grobne jame pravokutnog ili ovalnog oblika, obiljegrobne jame pravokutnog ili ovalnog oblika, obilježžene vijencem ene vijencem kamenja ili im je dno ispunjeno oblucima kamenja ili im je dno ispunjeno oblucima -- no to nije uobino to nije uobiččajeno ajeno pravilopravilokosturni ukopi najkosturni ukopi najččeeššćće su e su zgrzgrččencienci, a rje, a rjeđđe isprue ispružženi na leeni na leđđima ima --

ččvrsto odrevrsto određđen poloen položžaj prema spolu (muaj prema spolu (mušški na desnom boku, ki na desnom boku, žžene ene na lijevom) na lijevom) --

orijentacija orijentacija uglugl. istok. istok--zapad uz manja odstupanjazapad uz manja odstupanja

veveććina grobova ima priloge: bakrene narukvice ina grobova ima priloge: bakrene narukvice u muu mušškim i djekim i dječčjim grobovima, a ogrlice od jim grobovima, a ogrlice od kremenih zrna u kremenih zrna u žženskimenskimuouoččljiva socijalna diferencijacija: bogati i ljiva socijalna diferencijacija: bogati i siromasiromaššni grobovini grobovisimbolisimboliččni ukopi u ni ukopi u BasatanyaBasatanya i i BodzBodz��spartspartgrobovi u redovima grobovi u redovima -- horizontalna horizontalna stratigrafijastratigrafija --vjerojatno su imali vanjska obiljevjerojatno su imali vanjska obilježžja jer nema ja jer nema preklapanja izmepreklapanja izmeđđu starijih i mlau starijih i mlađđihihukopi u naseljima su rijetki, a kad i postoje onda ukopi u naseljima su rijetki, a kad i postoje onda su smjesu smješšteni u naputeni u napušštenim dijelovimatenim dijelovima

GospodarstvoGospodarstvo

StoStoččarstvo prevladava: dokazan uzgoj goveda, ovaca, koza, ali i psaarstvo prevladava: dokazan uzgoj goveda, ovaca, koza, ali i psa--

svinje se pojavljuju samo kao juvenilni primjerci (uzgoj zbog msvinje se pojavljuju samo kao juvenilni primjerci (uzgoj zbog mesa), dok se esa), dok se

goveda, koze i ovce uzgajaju i iz sekundarnih potreba (mlijeko, goveda, koze i ovce uzgajaju i iz sekundarnih potreba (mlijeko, vuna, vuna, kokožža), a to dokazuje veliki broj odraslih a), a to dokazuje veliki broj odraslih žživotinjaivotinja

--

jedini nalaz konja: grob 3 iz jedini nalaz konja: grob 3 iz DeszkaDeszka

B (B (domesticiranidomesticirani

mali stepski konj)mali stepski konj)-- vavažžan udio u privredi imaju lov i ribolov, ali daleko manji nego u an udio u privredi imaju lov i ribolov, ali daleko manji nego u prethodnoj prethodnoj potiskojpotiskoj kulturi kulturi -- divlje divlje žživotinje: bivol, jelen, veparivotinje: bivol, jelen, vepar-- poljodjelstvo prisutno, ali s manjim znapoljodjelstvo prisutno, ali s manjim značčenjem nego stoenjem nego stoččarstvo arstvo -- rijetki su rijetki su nalazi nalazi žžitarica itarica -- prevladavaju u prevladavaju u jujužžnijimnijim predjelima, poglavito u Vojvodinipredjelima, poglavito u Vojvodini

metalurgija je koncentrirana u sjevernoj skupini metalurgija je koncentrirana u sjevernoj skupini LuLuččkyky, u ostalim nalazimo samo gotove , u ostalim nalazimo samo gotove proizvode od bakra (najproizvode od bakra (najččeeššćće e ččekiekiććaste sjekire)aste sjekire)prva pojava zlatnih predmeta u tom prostoru: prva pojava zlatnih predmeta u tom prostoru: privjesci u obliku diska s 2 ili viprivjesci u obliku diska s 2 ili višše rupica koji e rupica koji imitiraju one starije od imitiraju one starije od spondilusaspondilusa –– u nekropoli u nekropoli TibavaTibava prona pronađđeno je devet privjesaka od tankog eno je devet privjesaka od tankog raskucanograskucanog lima, krulima, kružžnog oblika, promjera 1,5nog oblika, promjera 1,5--2,5 cm 2,5 cm -- tipolotipološški su najbliki su najbližži privjescima i privjescima (idolima?) (idolima?) GumelniGumelniţţa kulturea kulture

BodrogkeresztBodrogkeresztúúrr

EponimnoEponimno groblje groblje BodrogkereszturBodrogkeresztur -- iskopavao iskopavao LajosLajosBellaBella 19201920--22. i odredio kao 22. i odredio kao eneolitieneolitiččkoko s obzirom s obzirom na nalaz bakrenog nona nalaz bakrenog nožžaaPusztPusztááistvistváánhnhááza za -- nekropola koju je iskopavao nekropola koju je iskopavao J.J.HillebrandHillebrand i uoi uoččio da je rijeio da je riječč o istoj kulturi, pa ju je o istoj kulturi, pa ju je nazvao nazvao bodrogkeresturskombodrogkeresturskom:Kronolo:Kronološški ju je smjestio ki ju je smjestio u pou poččetak etak eneolitikaeneolitika zbog prisutnosti samo zbog prisutnosti samo jednostavnih bakrenih predmetajednostavnih bakrenih predmetaJJáászladszladáányny grob 18 grob 18 -- 1935. u njemu je otkrivena 1935. u njemu je otkrivena sjekira s 2 osjekira s 2 ošštrice, tzv. kritrice, tzv. križžna sjekira i otada je na sjekira i otada je pripadnost brojnih takvih nalaza sjekira odrepripadnost brojnih takvih nalaza sjekira određđena ena bodrogkeresturskojbodrogkeresturskoj kulturi, a potonja smjekulturi, a potonja smješštena u tena u razvijeni ili srednji razvijeni ili srednji eneolitikeneolitik

RasprostranjenostRasprostranjenost

AlfAlfööldld, pjeskovito me, pjeskovito međđurijeuriječčje Dunava i Tise neje Dunava i Tise neššto to rjerjeđđe, u e, u sredogorjusredogorju

istoistoččno od Budimpeno od Budimpeššte te

mijemiješša se s a se s LudaniceLudanice

kulturom; istokulturom; istoččna Bana Baččka, ka, Srijem i Banat, Srijem i Banat, najjunajjužžnijenije

nalazinalaziššte te ViViššesavaesava

kod kod

BajineBajine

BaBašštete, sredi, središšnja Transilvanija (izolirana nja Transilvanija (izolirana pojava, pojava, vjvj. du. dužž

rijeke rijeke MarosMaros

--

DeciaDecia

MuresuluiMuresului), ),

istoistoččna Slovana Slovaččka (koegzistira uz lokalnu ka (koegzistira uz lokalnu LaLažžnanynany skupinu); najkasnija faza kulture ustanovljena je skupinu); najkasnija faza kulture ustanovljena je

u u ŠŠleziji, pa i istoleziji, pa i istoččnije sve do Krakovanije sve do Krakova

NaseljaNaselja

slabo istraslabo istražžena: ena: TarnabodTarnabod, , SzekelySzekely, , DerecskeDerecske(povr(površšinski nalazi, jame, nema tragova kuinski nalazi, jame, nema tragova kućća)a)Crna Bara Crna Bara -- naselje tel tipa (naselje tel tipa (stratigrafijastratigrafija: : IaIa potiska potiska kulturkulturII II tisapolgarskatisapolgarskaIII III bodrogkeresturskabodrogkeresturskaGomolovaGomolova II II -- eneolitieneolitiččkiki humus humus -- momožžda i da i kratkotrajna prisutnost kratkotrajna prisutnost bodrogkeresturskebodrogkeresturske k.k.

GrobljaGrobljabrojnija, izdvojena iz naseljabrojnija, izdvojena iz naseljau razvijenoj fazi kulture strogo odreu razvijenoj fazi kulture strogo određđena orijentacija ena orijentacija grobova u redovima (istokgrobova u redovima (istok--zapad), polozapad), položžaj pokojnika aj pokojnika prema spolu, toprema spolu, toččno odreno određđen raspored priloga (primjerice en raspored priloga (primjerice ““MilchtopfMilchtopf”” uz karlicu ili glavu (uz karlicu ili glavu (MagyarhomorogMagyarhomorog), ), kalotastekalotaste zdjele oko glave, kremeni nozdjele oko glave, kremeni nožževi ispod lubanje evi ispod lubanje ili uz bok kod muili uz bok kod mušškaraca, a uz bok kod karaca, a uz bok kod žžena, zlatni ena, zlatni privjesci kod privjesci kod žžena na grudima (moena na grudima (možžda su da su visilivisili oko oko vrata), krivrata), križžne sjekire kod ne sjekire kod ččela ela -- drdržžak je ak je vjvj. bio u lijevoj . bio u lijevoj ruci ruci Prevladavaju kosturni ukopi u zgrPrevladavaju kosturni ukopi u zgrččenom poloenom položžaju aju --izuzetak su dva paljevinska ukopa (Jizuzetak su dva paljevinska ukopa (Jáászladszladáányny grob 29, grob 29, FFöönyeslitkenyeslitke grob grob 4) 4) u kojima je paljevina rasuta u jami u kojima je paljevina rasuta u jami izmeizmeđđu posudau posudanositelji rane nositelji rane bodrogkeresturskebodrogkeresturske kulture svoje pokojnike kulture svoje pokojnike ččesto pokapaju u grobljima esto pokapaju u grobljima tisapolgarsketisapolgarske kulture, ali ne kulture, ali ne uniunišštavaju starije grobove (T. tavaju starije grobove (T. BasatanyaBasatanya, , TiszavalkTiszavalk--KenderfKenderfööldld

PeriodizacijaPeriodizacijaI.B.I.B.KutzianKutzian -- na osnovi horizontalne na osnovi horizontalne stratigrafijestratigrafije T. T. BasatanyaBasatanya::starija faza starija faza -- jojošš su uosu uoččljivi elementi ljivi elementi tisapolgarsketisapolgarske kulturekulturemlamlađđa faza a faza -- prisutnost elemenata prisutnost elemenata HunyadyHunyady--VajskaVajska((ScheibenhenkelScheibenhenkel, kratki vrat na posudama koji se prema , kratki vrat na posudama koji se prema vrhu suvrhu sužžava, posude koje kao da se sastoje od 4 ava, posude koje kao da se sastoje od 4 mjehura, 4mjehura, 4--kutne posude, pojava kutne posude, pojava ““FurchenstichaFurchensticha””DimitrijeviDimitrijevićć: : BodrogkeresztBodrogkeresztúúr I r I --

T. T. BasatanyaBasatanya

--

nastavlja se nastavlja se

tisapolgarskatisapolgarska

tradicija ukratradicija ukraššavanja avanja rogolikimrogolikim

izboizboččinama inama i ubodnoi ubodno--žžigosanim ukrasimaigosanim ukrasimaBodrogkeresztBodrogkeresztúúr II r II --

PusztPusztááistvistváánhnhááza, za, KetegyhKetegyhááza, za,

JJáászladszladáányny, , SzentesSzentes--KistKistöökeke, , --

bogato ukrabogato ukraššavanje avanje urezivanjem kao naslijeurezivanjem kao naslijeđđe e TiszaugTiszaug

skupine; pojava skupine; pojava

kantarosakantarosaBodrogkeresztBodrogkeresztúúr III r III --

HunyadyHunyady--VajskaVajska

KeramikaKeramika

uglavnom grobna, uglavnom grobna, naseobinskanaseobinska slabo poznata slabo poznata --slabije kvalitete u odnosu na kasni neolitik i rani slabije kvalitete u odnosu na kasni neolitik i rani eneolitikeneolitik, kvaliteta ovisi i o veli, kvaliteta ovisi i o veliččini posuda ini posuda (manje bolje, ve(manje bolje, većće loe loššije); sjajno glaije); sjajno glaččana i ana i poliranapoliranagruba keramikagruba keramika-- crveno pecrveno peččenaenaukrasukras: plasti: plastiččne izbone izboččine (naine (naslijeslijeđđe e tisapolgarsketisapolgarske); urezivanje s ubadanjem (mre); urezivanje s ubadanjem (mrežže, e, ššahovnice, ahovnice, ljestviljestviččastiasti motivi, motivi, meandarskimeandarski + + bijela bijela inkrustacijainkrustacija))

Szentes-Kistöke

MilchtopfMilchtopf = lonac za = lonac za mlijeko (10mlijeko (10--30cm 30cm visine), trbuvisine), trbuššasto asto tijelo, dugatijelo, dugaččak vrat ak vrat (ina(inaččice s ice s naglanaglaššenim i enim i nenaglanenaglaššenim enim prijelazom), 2 male prijelazom), 2 male ruruččke uz obodke uz obod

zdjele: zdjele: polukuglastepolukuglaste, , ččesto s esto s omfalosomomfalosom, , ravan obod ravan obod duboke duboke polukuglastepolukuglasteili cilindriili cilindriččne s 2 ne s 2 ruruččkicekice uz oboduz obod

Zlatni predmetiZlatni predmeti

privjesci: ploprivjesci: ploččasti i prstenasti asti i prstenasti -- dolaze u dolaze u žženskim enskim grobovima na prsima, mogrobovima na prsima, možžda su da su visilivisili na ogrlicina ogrlicikonikoniččnana pucetapucetaperle: perle: bikonibikoniččnene, ba, baččvaste, cjevvaste, cjevččice, glatke i ice, glatke i narebrenenarebrenešštapitapićći: obii: običčni ili poput ni ili poput žžezla, ezla, vjvj. dio ukrasa na . dio ukrasa na glaviglaviprstenjeprstenjenarukvice: narukvice: žžiiččane, spiralneane, spiralneMramorne perle Mramorne perle -- najbrojniji najbrojniji žženski nakitenski nakit

Progar

Metalni predmetiMetalni predmeti

najvinajvišše u matie u matiččnom prostoru nom prostoru AlfAlfööldalda i u Erdelju i u Erdelju -- preko 200 kom bakrenih sjekirapreko 200 kom bakrenih sjekiraveveććina bakrenih predmeta dolazi kao prilog u muina bakrenih predmeta dolazi kao prilog u mušškim grobovimakim grobovimaigle i igle i ššila: okruglog ili ila: okruglog ili ččetvrtastog presjeka, kratki (ispod 10cm) i dugi (12etvrtastog presjeka, kratki (ispod 10cm) i dugi (12--22cm), 22cm), vjvj. im je . im je bila razlibila različčita funkcija; poloita funkcija; položžaj u grobu blizu noguaj u grobu blizu noguNoNožževi: tanke, uske oevi: tanke, uske ošštrice (12trice (12--19cm) deltoidnog oblika; polo19cm) deltoidnog oblika; položžaj u grobu uz bedroaj u grobu uz bedrodlijeta: uska (dlijeta: uska (do 12do 12cm) rcm) rjejeđđi nalazii nalazisjekire:sjekire:plosnate plosnate -- pretepretežžito ito tzvtzv. . SzakSzakáálhlháát tipa (jedan dio povrt tipa (jedan dio površšine sasvim ravan, a drugi zaobljen, ine sasvim ravan, a drugi zaobljen, sjesječčivo lepezastoivo lepezastoččekiekiććaste aste -- samo tip samo tip ApApáátkereszttkeresztúúr (pentagonalnog oblika, otvor blizu tjemena)r (pentagonalnog oblika, otvor blizu tjemena)jednosjeklejednosjekle -- prijelazni oblik, luprijelazni oblik, luččno povijena osovina i profilirane oko otvorano povijena osovina i profilirane oko otvoradvojne ili kridvojne ili križžne ne -- tip Jtip Jáászladszladáányny, velike, , velike, vjvj. slu. služžile kao simbol moile kao simbol moćći (sjekira iz Osijeka s i (sjekira iz Osijeka s bakrenim drbakrenim dršškom tekom tešška 17 kg, ukraka 17 kg, ukraššena!)ena!)bojne bojne -- tijelo okruglog ili ovalnog presjeka, tip tijelo okruglog ili ovalnog presjeka, tip ČČokaokaNakit: perle, prstenje, narukvice, ukrasne igle s Nakit: perle, prstenje, narukvice, ukrasne igle s veslastomveslastom glavicom ili glavicom ili tordiranimtordiranim tijelomtijelom

MagyarhomorogMagyarhomorog

Magyarhomorog

HUNYADIHUNYADI--VAJSKA SKUPINAVAJSKA SKUPINA

Nositelji Nositelji ČČernavodaernavoda III kulture pod pritiskom III kulture pod pritiskom stepskih populacija stepskih populacija ššire se iz donjeg Podunavlja ire se iz donjeg Podunavlja u u OltenijuOlteniju i Banat gdje nailaze na starosjedilai Banat gdje nailaze na starosjedilaččka ka naselja naselja SalcuSalcuţţa IV kulture. Ovi pak lana IV kulture. Ovi pak lanččanom anom reakcijom krereakcijom krećću dalje na zapad i jug (u dalje na zapad i jug (PrigrevicaPrigrevica i i BarandaBaranda u jug. Banatu). Sjevernije zalaze u u jug. Banatu). Sjevernije zalaze u podrupodruččje je BodrogkereszturBodrogkeresztur kulture gdje kao kulture gdje kao rezultat mijerezultat miješšanja oslabjele anja oslabjele SalcuSalcuţţa IV i a IV i autohtonog autohtonog stanovnistanovnišštata nastaje jedna specifinastaje jedna specifiččna, na, ali i kratkotrajna pojava ali i kratkotrajna pojava HunyadiHunyadi--VajskaVajska. .

Jedno od osnovnih Jedno od osnovnih njezinih stilskih njezinih stilskih obiljeobilježžja je pojava ja je pojava ploploččastih zavrastih završšetaka etaka ruruččki (tzv. ki (tzv. ScheibenhenkelScheibenhenkel) ) kakve se nalaze i na kakve se nalaze i na posudama posudama SalcutaSalcuta IV. IV.

VajskaVajska

(jugozapadna Ba(jugozapadna Baččka) ka) --

groblje od 6 groblje od 6 kosturnih kosturnih zgrzgrččenacaenaca s rukama kod brade, s rukama kod brade, odreodređđeni poloeni položžaj na lijevom (aj na lijevom (žžene) ili ene) ili desnom (mudesnom (mušški) boku prema spolu, ki) boku prema spolu, orijentacija Iorijentacija I--Z; grob 5 (Z; grob 5 (žženski) sadrenski) sadržži kao i kao priloge 3 posude i 2 zlatna privjeska s priloge 3 posude i 2 zlatna privjeska s rupicamarupicama

HrvatskaHrvatskaI I bodrogkeresturskabodrogkeresturska kultura i kultura i HunyadiHunyadiskupina u Hrvatskoj se pojavljuju samo skupina u Hrvatskoj se pojavljuju samo kao rubne pojave uglavnom u istokao rubne pojave uglavnom u istoččnim nim dijelovima, ali su ostavile uodijelovima, ali su ostavile uoččljive utjecaje ljive utjecaje u drugim u drugim eneolitieneolitiččkimkim kulturama. kulturama. MijeMiješšani horizont ani horizont SalcuSalcuţţa IV a IV ––BodrogkereszturBodrogkeresztur -- LasinjaLasinja u Vinkovcimau Vinkovcima

Grobni nalaz iz Velike Skele u Vukovaru s Grobni nalaz iz Velike Skele u Vukovaru s bakrenim nakitom bakrenim nakitom -- Z. MarkoviZ. Markovićć pretpostavlja da pretpostavlja da pripada pripada VajskaVajska--HunyadiHunyadi skupini (skupini (VajskaVajska je naime je naime blizu Vukovara). blizu Vukovara). Istoj skupini MarkoviIstoj skupini Markovićć pripisuje i bogati grobni pripisuje i bogati grobni nalaz iz Vukovara (kosturni ukop sa sedam nalaz iz Vukovara (kosturni ukop sa sedam bakrenih priloga: dijadem, bakrenih priloga: dijadem, ččetiri spiralne etiri spiralne savijene plosavijene pločče, dva duguljasta navoja; pet zrna e, dva duguljasta navoja; pet zrna od od spondilusaspondilusa ili kamena), koji je N. ili kamena), koji je N. KaliczKaliczpripisao pripisao BalatonBalaton IIII--III skupini tj. III skupini tj. RetzRetz--GajaryGajarykulturikulturi

Nalazi iz Nalazi iz OrolikaOrolika (iz iskopavanja) i (iz iskopavanja) i OpatovcaOpatovca(povr(površšinski nalazi s viinski nalazi s viššeslojnog naselja, naeslojnog naselja, nađđeni eni zajedno s materijalom zajedno s materijalom ranobronranobronččanodobneanodobnevinkovavinkovaččke kulture): keramike kulture): keramiččki ulomci s tipiki ulomci s tipiččnim nim ruruččkama plosnatog zavrkama plosnatog završšetka, okomitim i etka, okomitim i vodoravnim plastivodoravnim plastiččnim rebrima s otiscima nokta nim rebrima s otiscima nokta ili prsta ili prsta Zlatni nalaz SplitZlatni nalaz Split--Gripe neki takoGripe neki takođđer povezuju s er povezuju s bodrogkeresturskombodrogkeresturskom kulturom jer je spomenuta kulturom jer je spomenuta ostava sadrostava sadržžavala i bakrenu sjekiru kriavala i bakrenu sjekiru križžnog tipanog tipa