Tinjanski list 2014

Tinjanski listBroj 3 Prosinac 2014

Općina Tinjan nadaleko je poznata, i davno smo prestali biti tamo neko mjesto u središtu Istre. Poznaju nas po Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP-u), izvrsnim pršutima, kvalitetnim vinima i siru... Ali znaju nas i po Zavičajnoj zbirci Enriko Depiera, raspoznat će nas i po kosirima, Kumpaniji “Kosirići”, pljočkarima, karatistima, boćarima i boćarskim turnirima. Mnogi znaju i za tradicionalna druženja - Šimunju, Rokovu, Sv. Mariju Veliku, prepoznat će nas i po legendama, prekrasnim vilama...

Za sve to zaslužni su ljudi, marljivi žitelji naše općine.

2 3Tinjanski list Tinjanski list

Trudimo se realizirati proj ekte za bolju budućnost našeg kraja

NAČELNIK OPĆINE TINJAN GORAN HRVATIN O DOSADAŠNJIM AKTIVNOS TIMA I BUDUĆIM PROJEKTIMA

Trudimo se realizirati proj ekte za bolju budućnost našeg kraja

Dosta se napredovalo, puno se toga promijenilo na bolje • Mislim da imamo puno potencijala

Gospodine načelniče na ovoj ste funkciji oko godinu i pol, jeste li se

u ovom vremenu puno puta zapitali što mi je to trebalo?Nisam baš često. Okružen sam ljudima koji zaista žele dobro svom kraju, koji svoj posao odrađuju profesional-no i korektno. Moram pohva-liti i sve udruge koje djeluju na području naše općine u kojima se ljudi zaista trude i zalažu. Kada sam se odlučio kandidirati za načelnika znao sam da ću većinu svog slo-bodnog vremena koristiti ra-deći za opće dobro i to zaista i činim. U proteklih nešto više od godinu i pol dana koliko smo na vlasti u Tinjanu i ja i moji suradnici nastojali smo biti na usluzi našim sumje-štanima, podržati sve krea-tivne i inovativne projekte i svu energiju usmjeriti na ra-zvoj općine. Vjerujem da naši mještani to znaju prepoznati.

Sve vlasti do sada željele su da općina Tinjan bude pre-poznatljiva ruralna destina-cija Središnje Istre. Koliko ste u tome uspjeli?Da, to je i naš cilj i mislim da smo na dobrom putu – iz dana u dan sve smo više poznati po vrhunskim autohtonim proi-zvodima (pršut, sir, vino, ma-slinovo ulje), bogatoj gastro i eno ponudi, lijepo uređenim smještajnim kapacitetima u obiteljskim domaćinstvima. Mogu to potkrijepiti i brojka-ma. Iz godine u godinu raste

RAZGOVOR:

broj ostvarenih turističkih no-ćenja. Ove godine ostvareno je 35 tisuća noćenja uglavnom u ruralnim vilama. Do sada smo se trudili, a činit ćemo to i dalje da što bolje brendi-ramo našu općinu i da zaista bude prepoznatljiva sredina i domaćim i stranim gostima.

Jedan od široj javnosti naj-poznatijeg brenda Tinjana je pršut, koliko ISAP dopri-nosi većoj prepoznatljivosti Tinjana?Naravno da je sajam pršuta nešto po čemu smo pozna-ti u Istri i Hrvatskoj, pa čak i dijelu Europe. Ove godine u dva dana ISAP je posjetilo 20 tisuća ljudi, broj zainteresira-nih izlagača sve je veći. Značaj ISAP-a je i u tome što lokal-ni proizvođači plasiraju svoje proizvode, a ako im to poveća-va prihod odnosno dobit, onda i čitava zajednica od toga ima koristi kroz poreze koje iz te

dobiti plaćaju. Sajam donosi i posrednu korist kroz potroš-nju, boravišne pristojbe, pove-ćani broj noćenja. Zahvaljujući pozitivnom imidžu ISAP-a svi tinjanski poduzetnici u svom poslovnom okruženju posti-žu prepoznatljivost kao ljudi iz kraja u kojemu su dobri pršuti, kao poslovni partneri iz “općine istarskog pršuta”. Vrijednost takvog jednog ori-ginalnog imidža, kakvog ne može imati poduzetnik iz niti jedne druge općine, ne samo istarske, nego šire hrvatske je sigurno neprocjenjiva.

No, još ima dosta posla na gradnji imidža općine istar-skog pršuta, što nedostaje?Dosta se napredovalo, puno se toga promijenilo na bo-lje, ali neke bitne stvari još uvijek nemamo. Primjerice, nemamo središnju kušao-nicu u kojoj bi se mogli ku-šati, a i kupiti, istarski pršuti svih proizvođača. Općina u suradnji s turističkom za-jednicom planira ljeti orga-nizirati dane pršuta, ili dane otvorenih vrata u ovdašnjim pršutanama, a i naši vinari, koji su uključeni u vinske ceste i programe dana otvo-renih vrsta vinskih podruma, također bi se rado u takvu manifestaciju uključili.

Ove su godine Tinjan tije-kom ISAP-a posjetili svi značajni mediji, tome je zasigurno doprinio i posjet premijera Zorana Milano-vića i brojnih ministara iz Vlade RH. O čemu ste s pre-mijerom razgovarali?Premijer je prvi put bio u Ti-njanu, a mislim da je i svojim dolaskom, ali i činjenicom da je na ISAP zajedno s njim došao i poveći broj ministara zorno pokazao da želi brinuti o svim krajevima u Hrvatskoj, pa i o općini koja ima „samo“ 1.680 stanovnika. Razgova-rali smo o vrtiću i njegovoj budućoj gradnji, a premijer je obećao da će nam Vlada od-nosno Ministarstvo prosvjete i sporta pomoći. U razgovorima smo se dota-kli i škole za koju želimo da bude energetski učinkovita, a što iziskuje izmjenu stola-rije, novu fasadu i krov. Raz-govarali smo i o EU fondovi-

ma te našim mogućnostima da se svojim projektima kan-didiramo za njihova sredstva. Primjer Milanović iskazao je velik interes i za ISAP, a kao što ste mogli vidjeti u medi-jima obišao je sve pršutare. Predstavili smo mu općinu i naš rad.

U općini Tinjan ima značajnih gospodarskih subjekata. Ko-liko njima možete pomoći?Trudimo se biti im na uslu-zi, poštujući prije sve činje-nicu da su to ljudi koji rade nesebično ne samo u svojim tvrtkama već i na dobrobi-ti Tinjana. Na općini Tinjan djeluje više od sto malih i srednjih poduzeća i obrta u svim branšama. Zapošljava-ju ne samo ljude iz naše op-ćine već i iz drugih krajeva. I zahvaljujući njima naša se općina razvija i sve više po-staje općina ugodnog življe-nja.

Kriza je, demotivira li vas to u ostvarenju vaših ciljeva?Mi se zaista trudimo realizi-rati projekte koji će stvarati novu vrijednost i rezultira-ti boljim životom u našem kraju. To zbog krize nije uvijek lako, ali mislim da imamo puno potencijala i vjerujem da ćemo do kraja ovog mandata ostvariti ve-ćinu planiranog. Do sada smo realizirali nekoliko ve-ćih i puno manjih projekata, te smo kao Općina već go-dinama aktivno uključeni u EU projekte. Realiziran je projekt asfaltiranja neraz-vrstanih cesta unutar Pro-grama IPARD mjera 301, gdje su nam sva ugovorena sredstva isplaćena u gotovo stopostotnom iznosu. Škola u Jakovici obnovljena je kroz javno-privatno par-tnerstvo unutar Mjere 302, objekt je ove godine otvoren ima ugostiteljsko-turističku

namjenu. U prostoru nekad stare škole danas se može smjestiti 18 osoba. Realizirali smo i dva projekta iz Programa Europa za gra-đane.

Vrtić je jedan od najznačaj-nijih projekata?Da svakako. Uskoro ćemo o tom projektu razgovarati i na Općinskom vijeću i nadam se dobiti podršku svih vijeć-nika. Podrška naših sumje-štana je neupitna. Projekt izgradnje vrtića nam je tre-nutačno najvažniji jer se iz godine u godinu povećava broj novorođene djece i zbog toga smo sretni.

Koje biste još važne projek-te istaknuli?Radimo na projektu izgrad-nje poslovne zone, kao što znate raspisali smo natječaj za energetsku učinkovitost obiteljskih kuća u općini Ti-njan, radimo na projektu modernizacije javne rasvjete u svrhu energetske učinko-vitosti te na projektima ob-nove starih škola u Kringi i Muntrilju. U tijeku je izrada dokumentacije za igralište u Muntrilju kojeg planiramo asfaltirati, uz već postojeća igrališta u tom bismo mjestu zaokružili, da tako kažem, sportski kompleks. U Kringi će se na malonogometnom igralištu postaviti reflektori kako bi se mogle sportske aktivnosti odvijati i noću. Nadamo se da ćemo iznaći sredstva za asfaltiranje pre-ostalih nerazvrstanih cesta. Bavimo se i projektima koji su se kandidirali za EU fon-dove s područja kulture, te još nizom projekata čija će realizacija zavisiti od finan-cijskih sredstava. Upravo su u izradi oglasne ploče koje ćemo postaviti po cijeloj op-ćini.

Financijsku potporu dajete i udrugama, žiteljima slabi-jeg imovnog stanja…Koliko nam god to sredstva budu omogućavala podu-pirat ćemo i u narednoj sve udruge. Točno je da finan-cijski pomažemo naše žite-lje slabijeg imovnog stanja. Redovno neku od aktivnosti umirovljenika, a krajem go-dine darujemo im i prigodni paket. Financijskim sred-stvima podupiremo i školu u Tinjanu, a dajemo učeničke i studentske stipendije.

U prošlogodišnjem pro-računu od planiranih 7,97 milijuna kuna ostvareno je 7,73 milijuna kuna. Ve-ćina financijskih potenci-jala općine iskorištena je za plaćanje kredita i ranije obavljenih radova. Kakva je situacija ove godine?U godinu i pol koliko smo na vlasti dobivena su IPARD sredstva za nerazvrstane ceste kojima je vraćen sko-ro sav dugoročni kredit uzet u svrhu financiranja njihove izgradnje. Ta nam je obve-za bila teška 2,1 milijuna kuna. Smanjili smo javni dug za više od 2 milijuna kuna i nadam se da ćemo do kra-ja proljeća iduće godine ot-platiti još jedan kratkoročni kredit. Redovito plaćamo i još jedan dugoročni kredit, a možemo biti zadovoljni da redovito podmirujemo sve obveze. Proračun za narednu godinu prošao je prvo čitanje bez primjedbi, a planiran je u iznosu od 10,7 milijuna kuna. U proračunu je šest miliju-na kuna planirano za grad-nju nove zgrade vrtića. Sve ostale stavke u proračunu na razini su prošlogodišnjih, s time da smo planirali 300 ti-suća kuna manje prihoda od poreza i prireza s obzirom na novu zakonsku regulativu.


Interesantno kako se sve vrti u krug, a početku svake nove godine pristupamo s novim entuzijazmom, isto kao i svakom novom zadatku, projektu, ideji... Isto tako pri-stupamo ljudima koji uporno funkcioniraju po istom ustaljeno lošem obrascu, rješavamo svakodnevne zadaće, zahtjevne predmete, nerješive situacije, uvjereni da ćemo možda u određe-noj situaciji, uz pomoć još više uloženog truda i još više optimizma učiniti pozitivne pomake.Iako su male općine zamišljene da besprijekorno funkci-oniraju kroz jedinstveni upravni odjel (JUO), to je realno nemoguće. Naime JUO-u nedostaje i ljudi i struke s ob-zirom na obim i prirodu poslova u njegovoj nadležnosti. Jedinstveni upravni odjeli zaduženi su za gospodarski razvoj, prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, proračun, imovinu, pripremanje i izvršavanje akata, europske fondove, rješavanje pitanja iz područja soci-jalne skrbi, zdravstva, predškolstva, školstva, sporta, organizacija civilnog društva, pripremaju manifestacije i rade još mnogo štošta. Usporedimo li se sa gradovima vidjet ćemo da oni isto to odrađuju sa nekoliko upravnih odjela i nekoliko desetaka ljudi različitih struka. JUO čak ne bi bili toliko loše zamišljeni kada bi općinski proračun podržavao angažman vanjskih stručnjaka i suradnika, međutim to naravno nije tako. Postavlja se pitanje kako onda odraditi sav taj posao?Odgovor je: pomoću suradnje, kvalitetne komunikacije, nesebičnosti i međusobnog poštivanja. S obzirom na mali broj ljudi koji radi u Općini i na skroman proračun mišljenja sam da je Općina Tinjan zaista vrlo aktivna općina, a što dokazuje činjenica da smo samo u proteklih pet godina uspješno odradili četiri natječaje iz Europskih fondova (IPARD Mjera 301 i Mjera 302, Europa za građane), nekoliko natječaja Fonda za zaštitu okoliša („zeleni otoci“, energetska učinkovitost). Naše projekte iz područja poljoprivrede, kulture i turiz-ma prepoznaju resorna ministarstva, turističke zajedni-ce i Istarska županija za što nas i financijski podupiru.Provođenje projekta od ideje do realizacije nikada nije jednostavno, niti se rezultati podrazumijevaju već je po-trebno uložiti dodatan trud, znanje i vrijeme, a najčešće se ulaže i puno slobodnog (neplaćenog) vremena.Trudimo se naći rješenja za sve potrebe stanovnika općine Tinjan i na što efikasniji i realniji način iskoristiti skromna proračunska sredstva.

VIJEĆNICI OPĆINSKOG VIJEĆA TINJANA O SVOM RADU

Vijećnike Općinskog vijeća Tinjana zamolili smo da nam kažu što misle o dosadašnjem radu. Evo što su odgovorili:

MIRJAN BRATUlIć (Nl VI): Dužnost vijećnika obnašam drugu godinu u ovom mandatu, ono što mogu uočiti kao čovjek, koji se nije do sada bavio politikom, je da su učinjeni veliki pomaci u zadnja tri mandata na području Tinjana, Kringe i Muntrilja. Pomaci se vide u izgradnji kapelice, društvenih domova. Asfaltirano je više od 30 ki-lometara nerazvrstanih cesta, te županijska cesta Tinjan - Sv.Petar u Šumi …Sada, u ovom mandatu prvi zadatak je izagraditi dječji vr-tić. Nadamo se pomoći EU fondova, jer to su jedini novci s kojima bismo mogli završiti projekt u roku par godina.Kada bismo mogli postaviti javnu rasvjetu u selima gdje je nema i asfaltirati dio županijskih cesta, a to je nekih deset kilometara, mislim da bi to bio uspjeh ovog Vijeća i načelnika. Želim naglasiti da je ISAP jedna od najboljih manifestacija na koju trebamo biti ponosni i moramo se potruditi da joj još više podignemo razinu. MIRJANA FABRIS (IDS): U ovom su nam sazivu sjednice Općinskog vijeća mirne, vjerojatno zbog manjka novca i naše državne uprave, pa ni lokalna zajednica ne može doći do izražaja. Nadam se da će tijekom ovog mandata ovo Općinsko vijeće i načelnik uspjeti povući neki novac iz Europske unije. Bilo bi idealno kad bi se iz EU fondova uspjela dobiti sredstva za obnovu škole u Kringi. Željela bih da se pokrene inicijativa te procesi rješavanja imo-vinsko-pravnih odnosa za gradnju zaobilaznice u Kringi, te da se riješe dokumenti potrebni za asfaltiranje ceste Kučići-Radetići.

TONI PINčAN (SDP): Drago mi je da izlazi „Tinjanski list“, kako bi stanovnici cijele općine imali informacije o našem radu, a mislim da se možemo ponositi do sad učinjenim. Izgrađene su kapelice u Tinjanu, Kringi i Muntirlju. Izgra-đeni su domovi, igrališta…Mislim da je sada najvažniji pro-jekt gradnja vrtića, a vjerujem da će se izgraditi betonsko igralište u Muntrilju te riješiti problem javne rasvjete.

VLADO IVETIĆ, PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

ERVIN ŠTIFANIĆ, ZAMJENIK NAČELNIKA

JASMINA CVITAN LAKAČA, PROČELNICA JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA OPĆINE

Trudimo se naći rješenja za sve potrebe stanovnika općine Tinjan

Suradnja vijeć nika je dobraPoštovani mještani

Općine Tinjan, dragi prijatelji, drago mi je

da se preko „Tinjanskog li-sta“ mogu obratiti prigodno pred božićno - novogodišnje blagdane. Kao predsjednik Općinskog vijeća Općine Ti-njan mogu biti djelomično zadovoljan godinom koja za-vršava. Koliko god se trudili u ova krizna i teška vremena jako se teško nositi sa bes-paricom koja vlada u općin-skoj blagajni. Uz sva obeća-nja prethodne i ove današnje državne vlasti da će se desiti decentralizacija i da će pri-ljev novca u lokalnu samo-upravu biti veći, ništa se od najavljenog nije dogodilo. Dapače, još će nam sada uzimati više nego prethodnih godina.No, unatoč krizi i svemu ostalome, nastojimo preko

Želimo da naši sumještani budu upoznati s našim radom

U proteklih godinu i pol dana napravljen je velik

korak prema racionalnijem trošenju proračunskog nov-ca i smanjenju rashodovne strane. slijedom toga je i dugovanje općine prema do-bavljačima i bankama sma-njeno za više od dva milijuna kuna, a pridodamo li i povrat sredstava iz iParD progra-ma dolazimo do brojke od više od četiri milijuna kuna vraćenih dugovanja. Uz najvažniji nam projekt izgradnje novog dječjeg vr-tića, radimo i na projektu

zamjene postojeće javne ra-svjete za ekonomičniju LED rasvjetu, postavljanju javne rasvjete u još neosvijetljena mjesta, izgradnji sportskog igrališta u Muntrilju, obnovi sportskog igrališta u Tinjanu i drugim projektima. Nedavno smo sklopili spora-zum o suradnji s gradom Po-rečom i općinama Funtana, Tar-Vabriga, Kaštelir-Labin-ci, Sv. Lovreč, Višnjan, Viži-nada i Vrsar o izradi plana razvoja širokopojasnog pri-stupa Internetu koji će nam omogućiti da se prijavimo na

natječaj za dodjelu sredsta-va iz EU fondova za izgradnju širokopojasnog pristupa In-ternetu u nekomercijalnim zonama. Time bi svakom ku-ćanstvu u općini Tinjan omo-gućili priključak na široko-pojasnu mrežu sa brzinama većim od 30/30 Mb/s.Cilj nam je da naši sumje-štani budu upoznati sa ra-dom općinske uprave i svim zbivanjima u našoj općini, da informacije budu svima dostupne i zbog toga smo otvoreni za sve prijedloge, savjete, ali i kritike.

EU fondova doći do odre-đenih sredstava za razvitak naše općine. U prošlom je mandatu riješeno asfalti-ranje nerazvrstanih cesta, i sada ćemo pokušati preko EU fondova doći do određe-nih sredstava. Prvi projekt kojeg ćemo kandidirati za sredstva EU fondova bit će gradnja dječjeg vrtića. Na-damo se da će gradnja po-četi sljedeće godine, pa bi za godinu, dvije i gorući pro-blem smještaja naše djece u vrtić bio riješen. Svima nam je ove godine bilo jako teško kad se sva djeca nisu mogla upisati u vrtićke programe.Kao predsjednik Općinskog vijeća mogu reći da je surad-nja vijećnika u ovom općin-skom tijelu dobra. Ponekad se razilazimo u razmišlja-njima, ali to je normalno u demokraciji.


U proračunu za 2015. godinu planirano šest milijuna kuna za vrtić

DARKO BANKO (Nl VI): Ostavljamo iza nas još jednu vrlo zahtjevnu godinu za sve nas gospodarstvenike, ali i vijeć-nike. U ovo je vrijeme najvažnije naći način kako održati sve zahtjevniju likvidnost poduzeća i Općine te omogućiti normalno funkcioniranje i izvršavanje tekućih obveza. S obzirom na okolnosti u okruženju, sada je potrebnije nego ikada prije, udružiti sve one koji žele na bilo koji način pomoći svojoj zajednici, kako bi došlo do realizacije bilo kojeg projekta u našoj općini. Smatram da naša općina ima izrazito veliki potencijal u mladim ljudima koji bi tre-bali preuzeti i naše funkcije u Općini, ali i gospodarstvu te ih pozivam da se i sami više uključe u organizaciju raznih manifestacija te provedbu projekata. Nakon što smo ušli u Europsku uniju bit će bolje samo onima koji budu znali iskoristiti njihova sredstva koja su nam na raspolaganju i moja je želja da što je moguće više tih “šoldi” dođe u našu općinu. Ja vjerujem da je to moguće.

BORIS MOFARDIN (HDZ): Općinsko vijeće u sadašnjem sastavu djeluje korektno i profesionalno prema svim svojima zadaćama. Kroz zadnje razdoblje ostvareno je više kvalitetnih projekata koji su planirani duže vrijeme, te su najavljeni novi, koji su koncipirani tako da podignu razi-nu kvalitete života u zajednici. Vijeće odlično prepoznaje i razabire ideje koje su važne za cijelu općinu. Trenutni nedostaci u djelovanju se dobrom međusobnom surad-njom svih vijećnika uredno rješavaju. Polažem svu vjeru u daljnji rad na saniranju postojećih nedostataka i ulaganje u buduće razvojne programe za lokalnu zajednicu za koju se posebno zalažem.

DANO čERVAR (IDS): Godinu 2014. pamtit ću po tome što su kolege u Općinskom vijeću Tinjana prihvatile inicijativu za izgradnju dječjeg vrtića uz Osnovnu školu „Tinjan“. Ova inicijativa, na žalost, traje već pet godina. Želim zahvati na podršci i gradonačelniku Pazina, ravnateljici škole i dječjeg vrtića. Posebno zahvaljujem upornim mamama koje svoju djecu nisu uspjele upisati u vrtić zbog nedostat-ka prostora. Na žalost, ista je priča i s državnom cestom Pazin – Poreč, cesta će biti obnovljena bez proširenja za lijeve skretače. Sedam poginulih na raskrižjima u proteklih deset godina čeka nova događanja. Općina nema sredstava za projekte, gospodarska kriza usporila je sponzorstva, a o sigurnosti prometa ne raspravljamo puno.

DAVOR SIROTIć (Nl VI): Prisjećajući se samog početka mog angažmana kao vijećnika u Općinskom vijeću, mogu zaključiti da se tijekom godina situacija znatno poboljšala. Uspjeli smo timski i uspješno realizirati razne planove i projekte. Kao predstavnik Muntriljštine u Općinskom vijeću u stalnom sam kontaktu sa svojim sumještanima. Želja nam je da se u naredno vrijeme asfaltira parkira-lište u Muntrilju,te da se uredi malonogometno igralište za djecu i mlade kako bi mogli korisno provoditi slobodno vrijeme. Također, bio bih vrlo sretan da se do isteka mog mandata proširi mjesno groblje u Muntrilju. Zahvaljujem se svim kolegama vijećnicima i djelatnicima Općine Tinjan na dosadašnjoj suradnji, te se nadam da ćemo uspješno i zadovoljni postignutim rezultatima privesti svoj mandat kraju.

DAlIBORKA SIROTIć MIlOTIć (IDS): Kao vijećnica želim istaknuti da nije lako rješavati sve probleme i projekte koje želimo ostvariti na području općine, ali drago mi je da je jedan od prioritetnih u početku realizacije, a to je dječji vrtić. Svaki sastanak nosi neki novi zadatak, trudimo se na-praviti najbolje za Tinjan, Kringu i Muntrilj, sva okolna sela, i za sve stanovnike. Željela bih da se svi zajedno, pritom ne mislim samo na vijećnike već na sve stanovnike općine, više uključimo u rad i “život” općine Tinjan. Koristim priliku da se i kao član „Kosirića“ zahvalim načelniku, općinskim djelatincima i suradnicima na pomoći i podršci u realizaciji manifestacija i projekata Kumpanije “Kosirići“ koja nosi najveći dio kulturnih događanja na području općine.

NIKOlA POROPAT (IDS): Zadovoljan sam radom Vijeća. Dokazali smo da stranačka pripadnost nije bitna i uvijek smo kada je trebalo našli zajednički jezik. Dokaz tome su organizacija ISAP-a, projekt dječjeg vrtića pokraj osnovne škole, te mnogi drugi projekti.Ulaskom Hrvatske u zajednicu europskih zemalja otvorile su nam se brojne mogućnosti koje nažalost nismo dovolj-no iskoristili. Mislim da bi se u budućnosti morali manje brinuti o tome gdje pronaći uštede, u ionako „premršavom“ proračunu, te se više posvetiti tome da proračun postane što veći, prvenstveno pomoću EU fondova. Zbog okruženja u kojem živimo nerealno je očekivati „industrijsku revoluci-ju“ u gospodarskim zonama općine kada zone u koje smo uložili puno energije i sredstava konačno budu u funkciji.

GRADNJA NOVE ZGRADE ZA MALIŠANE NAJVAŽNIJI PROJEKT

U proračunu za 2015. godinu planirano šest milijuna kuna za vrtić

Gradnja nove zgrade dječjeg vrtića najvaž-niji je projekt na kojem

se već poduže vrijeme radi. Konačno je rješenje prona-đeno, naime, vrtić bi se iz-gradio uz zgradu Područne osnovne škole u Tinjanu, u kojoj je i sada smještena jedna vrtićka grupa. S vla-snikom zemljišta Osnovnom školom u Pazinu dogovor je postignut, načelnu sugla-snost za takvu gradnju dao je i osnivač škole Grad Pa-zin, ali još uvijek predstoji donošenje konačne odluke na Gradskom vijeću. Izrada idejnog rješenja povjerena je tvrtki Draginvest d.o.o. iz Maribora, te će uz određene izmjene konačno rješenje biti gotovo do kraja prosinca. Naime, početkom prosinca prvo idejno rješenje pred-stavljeno je načelniku i nje-govom stručnom timu pa u novo rješenje treba ugraditi i njihove primjedbe. Novi zgrada vrtića rasprosti-

rala bi se na oko 900 četvor-nih metara neto površine, a prema prijedlogu arhitekata, novi vrtić imao bi jednu poli-valentnu dvoranu, tri dnevna boravka te kuhinju, trijem i niz drugih prostora koje ta-kav objekt prema standardi-ma i mora imati. U vrtiću će se moći smjestiti tri vrtićke i jedna jaslička grupa. U pro-računu za sljedeću godinu izdvojit će se šest milijuna kuna za gradnju ovog objek-ta i pripremu dokumentaci-je, a projekt gradnje vrtića prijavit će se i na natječaje EU fondova.


Prikupljajte otpad selektivno

POSTAVLJENO OSAM „ZELENIH OTOKA“

Prikupljajte otpad selektivnoopćina Tinjan je tije-

kom 2014. godine sudjelovala u natje-

čaju Fonda za zaštitu oko-liša za nabavu kontejnera za ‘’zelene otoke’’. Radi se o natječaju u kojem Fond za zaštitu okoliša sufinancira nabavku kon-tejnera za selektivno pri-kupljanje otpada u visini od 40 posto sredstava, dok jedinice lokalne sa-mouprave preostalih 60 posto iznosa osiguravaju u svojim proračunima. Ukupna vrijednost nabav-ljenih kontejnera je oko sedamdeset tisuća kuna. Formirano je ukupno

osam ‘’zelenih otoka’’ na način da su kontejne-ri postavljeni na ukupno osam različitih lokacija u namjeri da budu lako do-stupni i pristupačni svim stanovnicima općine. ‘’Zeleni otoci“ su opre-mljeni sa tri kontejnera za selektivno prikupljanje različitih vrsta otpada i

to: plavi za papir i karton, zeleni za staklo te žuti za plastičnu i metalnu am-balažu. Budući da je otpa-da svakim danom sve više recikliranje je zaista nuž-nost, jer jedino na taj na-čin možemo spasiti okoliš pa se pozivaju svi stanov-nici općine na selektivno prikupljanje otpada.

“BAL VAMPIRICA“

Paralelno s ishodovanjem lokacij-skih dozvola za projekte predvi-đene u Zoni proizvodne i poslovne namjene Finida gdje je planirana izgradnja bioplinskog postrojenja, Zoni proizvodne i poslovne namjne Brečevići gdje je planirana izgradnja centralne klaonice papkara kao i pogon za preradu šumskih plodo-va, te u Zoni proizvodne i poslovne namjene Muntrlj gdje je planirana izgradnja solarne elektrane, zapo-čet je postupak rješavanja imovin-sko pravnih odnosa sa Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, budući da su predmetne poslovne zone formirane na zemlji-štu u vlasništvu države. Tijekom prošlih nekoliko godina održano je niz sastanaka i izrađeno podosta dokumentacije, sve u cilju rješavanja toga pitanja. U među-vremenu je Državni ured ukupno tri puta promijenio svoj naziv i strukturu ljudi, zahvaljujući čemu je predmet još uvijek u rješavanju. Za predmetne zone doneseni su Urba-nistički planovi uređenja, provedene su parcelacije za osnovnu infra-strukturu te su u tijeku završni do-govori sa nadležnim Ministarstvom poduzetništva i Državnim uredom za upravljanje državno imovinom.

Zone proizvodne i poslovne namjene Finida, Brečevići i Muntrilj

Sv. Marija Velika tradicionalno se obilježava u Kringi

Blagdan Sv. Marije Velike (15. kolovoza) u Kringi se tradicionalno slavi već dugi niz godina, a proslava je poznata diljem Istre. Prilika je to za druženje Križanaca i njihovih gostiju najprije na Sv. misi, a zatim kroz sportske programe koji su ove godine potrajali čak pet dana tijekom kojih su održani nogomet-ni turniri, boćarski turnir, turnir u pljočkanju,Croatia cup u daljinskom jahanju, aeromiting te tradicionalna utrka u karjolama. Održan je i kul-turno-umjetnički program u organi-zaciji Kumpanije “Kosirići” i Društva tjelesnih invalida Pazin, a za plesnu zabavu koja je potrajala do jutarnjih sati bili su zaslužni Ivana Kovač i Provin band.

PROJEKTI OBNOVE STARIH ŠKOLA

Osigurana sredstva za pripremnu dokumentaciju škole u Kringi s tare škole na području Tinjan-

štine zanimljivi su objekti, čija je obnova financijski vrlo zahtjev-

na. Od ukupno tri škole na području općine (Jakovica, Kringa, Muntrilj) do sada je obnovljena škola u Jakovici i to po modelu javno-privatnog partner-stva, uz sufinanciranje iz EU fonda po Programu IPARD Mjera 302 – „Diversi-fikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ sektor ruralnog turizma. Za preostale dvije zgrade starih škola također se planira obnova te njihovo cjelovito privođenje namjeni. Tako bi u Kringi na prvom katu trebao biti svojevrsni općinski kulturni centar, za što je u proračunu za 2015. godinu za početnu dokumentaciju planirano trideset tisuća kuna, a za realizaciju obnove objekta namjeravaju se iskori-stiti sredstva EU fondova. U Muntrilju se planira drugačije cjelovito rješava-nje društvenog prostora.

Križanci dobili Društveni dom, uskoro otvorenje u MofardinimaLani su Križanci su dobili Društven dom “Takala”,

uz kojeg je uređeno i asfaltirano malonogometno igralište. realizacija projekta započela je na poticaj lovaca koji će također koristiti njegove prostore. Vrijednost izvedenih radova je oko 650 tisuća kuna, a najveći dio posla odradili su i financirali sponzori, ljudi iz Kringe i okolice koji žive i rade u drugim krajevima. Četrdesetak je njih na razne načine pomoglo gradnju “Takale”. Bez njih ovaj dom, čiji je vlasnik Općina Ti-njan i Lovačka udruga „Golub“, nikad ne bi bio završen. Prošle je godine otvoren i Lovački dom u Jurasima, vrijedan je oko 250 tisuća kuna, a kombinacija je montažnog i zidanog. Uskoro će biti otvoren Druš-tveni dom u Mofardinima, zajednički su ga financira-li Općina, sponzori i lovci, vrijednost mu je stotinjak tisuća kuna.

Novi iskorak u promociji legende o Juri Grandu

U duhu lokalne baštine i legende o najstari-

jem europskom vampiru juri Grandu, održan je po-sljednjeg dana listopada u Kringi prvi „Bal vampirica“. Kostimirani posjetitelji u konobi Danijeli uživali su u „vampirskoj večeri“, u ve-likom šatoru podignutom na mjesnom igralištu u Kringi, izvedena je predstava “Grando - legenda o istar-skom vampiru” zagrebačkog Teatra Pierre Vally, pa je teatarski jure Grando ovom izvedbom prvi put posjetio svoj za-vičaj, a „Bal vampirica” je zatim nastav-ljen kostimiranim plesom, uz prigodnu ponudu “vampirskih” koktela i jela s nogu. ovaj novi i zanimljiv iskorak u bav-

ljenju legendom o vampiru juri Grandu kroz turizam, gastronomiju i kulturu tre-bao bi postati i tradicijom. Već je u niz navrata dokazano da se novi brendovi u turizmu mogu graditi upravo kroz speci-fične oblike nematerijalne kulturne ba-štine, jure Grando, prvi europski vampir stariji i od samog Drakule, zasigurno je brend čije vrijeme tek dolazi.


OSMI INTERNACIONAlNI SAJM PRŠUTA: SEDAMDESET IZLAGAČA, 20 TISUĆA POSJETITELJA ,TRI DANA ODLIČNE ZABAVE

ISAP I TINJAN MO rATe POSJeTITIosmi Internacionalni

sajam pršuta “ISAP 2014” na kojemu je

ove godine sudjelovalo 38 pršutara, jedan proizvođač sira i pet vinara, posjetilo je više od 20 tisuća posjetitelja. Pršutari su ove godine stigli iz osam zemalja - Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Austri-je, Španjolske i Slovenije.Internacionalni sajam pršuta ove je godine posjetio i pred-sjednik Vlade RH Zoran Mila-nović, a svečanom otvorenju nazočili su i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar turizma Darko Lorencin. U Tinjanu su bili i istarski žu-pan Valter Flego, saborski zastupnici, zastupnici u Eu-roparlamentu te brojni na-čelnici i gradonačelnici. Posjetitelji sajma na jednom mjestu, već su tradicionalno, mogli probati najbolje pršute i uživati u ovoj vrhunskoj ga-stronomskoj deliciji. Mirisi i okusi pršuta i drugih mesnih delicija dva su dana vladali glavnim sajamskim šato-rom, u kojem se pak izmije-nio cijeli niz izvođača, a sve da bi posjetiteljima bilo što ugodnije i zabavnije. Interna-cionalni sajam pršuta u Ti-njanu još je jednom pokazao i dokazao da je s razlogom najznačajnija manifestacija Središnje Istre koja se doga-đa u vrijeme kad turistička sezona nije u punom jeku. Manifestacija je to koja puno znači i gospodarstvenicima

koji ne prodaju samo svoje proizvode već se međusobno druže i izmjenjuju svoja isku-stva, ne samo u proizvodnji pršuta već i u njihovoj pro-daji, ali i pozicioniranju na tržištu. Zanimljivo je reći da je sajamski šator iz godine u godinu sve veći, jer nema do-voljno mjesta za sve one koji se u Tinjanu žele predstaviti.Na vanjskom dijelu izvan glavnog šatora raznolike proizvode je nudilo još se-damdesetak izlagača, pro-davali su štošta – od meda, kestenja, slatkih delicija do nakita, proizvoda od masli-novog drveta… Posjetitelji sajma mogli su ponijeti ne-što od ponuđenoga doma. I mnogi su to i učinili. Sajam pršuta u Tinjanu ima još jed-nu važnu dimenziju, ljudi se druže, sreću nakon drugo vremena, „proćakulaju“, za-kantaju, zaplešu... Srećom, ove je godine i vrijeme bilo lijepo pa je ugođaj na sajmu bio zaista pozitivan. Treba reći i to da ISAP ima pozi-tivne vibracije i zahvaljujući brojnim volonterima koji na njemu rade, a sve sa željom da svi koji svrate do Tinjana tih dana zaista i uživaju. Prvoga dana ISAP-a progla-šeni su i najbolji pršutari, Blanka Sinčić Pulić, pred-sjednica Udruge senzornih analitičara istarskog pršuta, izvijestila je kako je petna-estočlana komisija kušala i ocijenila 31 pršut razvrstan u četiri kategorije. Titule šampiona osmog ISAP-a pripale su pršutani Antolović iz Tinjana u kategoriji istar-

skog pršuta, te obrtu Mrki iz Trogira u kategoriji dimlje-nog pršuta s kožom.Iako su kriteriji ove godine bili stroži, u svim kategorija-ma dodijeljene su samo zlat-ne i srebrne medalje, zbog toga što su su svi proizvodi u konkurenciji, bili izuzetne kakvoće. Tako su zlatne me-dalje u kategoriji istarskih pršuta osvojili pršutane Mi-lohanić iz Tinjana, Pisinium iz Pazina i Tomaso iz Sv. Lo-vreča; u kategoriji dimljenih pršuta s kožom zlatom su se okitile Mesnice Lukin iz Babinduba, te Kulina Nova Sela, a u kategoriji nedimlje-nih pršuta s kožom zlatnom je medaljom nagrađen špa-njolski pršut (jamon iberico) pršutane Aquilino. Svi su ostali pršuti u konkurenciji osvojili srebrne medalje.Organizatori ISAP-a bili su

Općina Tinjan, Udruga pro-izvođača istarskog pršuta i LAG „Središnja Istra“. Nije na odmet spomenuti da iako Općina Tinjan organizira sa-jam iz svog proračuna ne izdvaja sredstva za tu ma-nifestaciju već se ona sama financira. Sajam donosi cijeli niz po-pratnih manifestacija koje su redovito dobro posjećene i prihvaćene. Spomenimo tradicionalnu izložbu kosiri, turnir u pljočaknju, rekrea-tivnu biciklijadu, potezanje konopa, i niz koncerata na kojima su nastupili Neda Ukraden, Maja Šuput i Mla-den Grdović, na sajmu su još svirali i Replay band, Ri-balta Band, Kvintet barique, DJ Hoki, Fenix band, Provin band, Magnolija, Tu i tamo bend i Acord band, etno gru-pa Veja, te Tići, Alfa time

band i Laguna band. Dvije su atrakcije ove godine ponuđe-ne sajamskim posjetiteljima po prvi puta, bilo je to natje-canje u rezanju pršuta i izbor kraljice pršuta. U natjecanju rezača sudjelovalo je petero natjecatelja, a najspretniji u rezanju pršuta bio je Milan Buršić iz Vodnjana. Sedam djevojaka natjeca-lo se za titulu prve kraljice pršuta. Kandidatkinje, osim što su morale biti lijepe i seksipilne, odgovarale su i na stručna pitanja o svinjo-gojstvu i proizvodnji pršuta i koječemu drugome.Titulu prve kraljice pršuta ponijela je Tony Laganis iz Motovuna, a umjesto naslo-va pratilje, drugoplasiranoj i trećeplasiranoj djevojci ta-kođer su dodijeljene titule: Jelena Mugoša iz Poreča po-stala je miss simpatičnosti,

a Dorotea Mirčetić iz Vrsara miss ISAP-a 2014. godine.LAG „Središnja Istra“ or-ganizirao je dobro posje-ćen program Edukativno popodne, tijekom kojeg su predstavljeni rad i aktivno-sti LAG-a, govorilo se o EU fondovima u funkciji razvoja gospodarstva i turizma u lo-kalnom prostoru, te o novim mogućnostima plasiranja lokalnih proizvoda na tržište, bilo je govora i o primjeni ekoloških principa u uzgoju životinja, a predstavljeni su i neki novi projekti. Pokrovitelji ISAP-a bili su Istarska županija, Pred-sjednik Republike Hrvat-ske, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, glavni sponzori bili su „Be-toncomerce“, „Ghiastaff pro sport“ i „Gratis“.


ŠKOLU U TINJANU POHAĐA 109 UČENIKA

Uče, pišu za svoj list, imaju svoj vrt…

Škola Tinjan u današnjoj zgradi djeluje od 1977. godine, a obrazuje

djecu od prvog do osmog ra-zreda. Nastavne programe škole pohađa 109 učenika. Područna škola u Tinjanu dio je matične Osnovne ško-le „Vladimira Nazora“ Pazin. Učenici nižih razreda uklju-čeni su u izvannastavne ak-tivnosti kao što su mješovite grupe i mali knjižničari, dok su učenici predmetne nasta-ve uključeni u dramsku, lite-rarno-novinarsku i sportsku grupu te zbor. U školi je or-ganizirana izborna nastava iz vjeronauka, talijanskog jezika i informatike. Tijekom školske godine uče-nici su uključeni u razredne i školske projekte kao što su Moja prva slovarica, Razred-ni prijatelj, Razredna naprt-njača (U obitelji čitamo svi), Putujemo,putujemo, Zagreb, Glagoljica-jučer i danas (hr-vatski jezik), Marijini obro-ci (vjeronauk), Energetska učinkovitost (tehnička kul-tura), Kutija eksperimenata-

eTwinning projekt (fizika), Sve o meni (engleski jezik), Italia a tavola i Le feste e le tradi-zioni italiane (talijanski jezik).Od školskih projekata naj-značajniji su projekti koji traju više godina i obuhva-ćaju sve učenike, kao što su Školski vrt i školski list „Nad Dragom“ kojeg izrađuje lite-rarno-novinarska grupa pod vodstvom učiteljice Snježane

Banovac. List izlazi jednom godišnje, a predstavlja se na priredbi u povodu Dana ško-le. Objavljuje literarne i likov-ne uratke učenika, izvješće o uspjesima naših učenika na natjecanjima kao i realizacije terenskih nastava. Projekt Školski vrt provodi se uz vodstvo nutricionisti-ce Jasne Trdoslavić Rusac, a cilj mu je pobuditi interes

za prirodno i razvijati u što ranijoj dobi intenzivnu vezu učenika i prirode, te stjecati znanja o pojedinim kultura-ma (voće i povrće). Jedan od ciljeva je i razvijanje kultu-re zdrave prehrane u školi i obitelji te stvaranje eko-vrta. Učenici sudjeluju na brojnim natjecanjima, uglavnom žu-panijskim, na kojima postižu zapažene rezultate. Prošle godine na državnom natjeca-nju iz informatike sudjelovala je učenica 7. razreda Vanesa Antolović, a kao dio odbojkaš-ke ekipe OŠ „V. Nazora“ Pazin na državnom natjecanju su-djelovale su osmašice Nikoli-na Fabris, Patricija Smolica i Dijana Golčić. Nikolina Fabris sudjelovala je na državnom natjecanju u atletici, opet kao dio ekipe matične škole.

UDRUGA UMIROVLJENIKA

Druže se, putuju, pomažu starijima i nemoćnimaUdruga umirovljenika

djeluje na području Tinjana, Kringe i Mun-

trilja i pokriva cijelo područje općine Tinjan. Udruga broji stotinjak članova koji pla-ćaju članarinu. Na području općine ima više od 430 umi-rovljenika. Aktivnosti udruge tijekom 2014. godine bile su brojne - u povodu Dana žena organizirano je druženje i ples, a damama je poklonje-no cvijeće. Organizirana su tri izleta, posjetili su Izolu, slovenski Tinjan, Buje, Mo-mjan i Grožnjan, a druže-nje su završili zajedničkom večerom. Na večeri su se družili i nakon posjeta Aqua-parku „Istralandia“, kad su „skočili“ i do jame Baredi-ne i muzeja. Tijekom trećeg izleta posjetili su Brijune, a završili su ga uz večeru i ple-snu zabavu.Organizirali su i sakupili više od 150 paketa pomoći za po-plavljena područja u Posavni, a akciju su pokrenuli u surad-nji s Crvenim križem Pazina.

Izvršni odbor Udruge umi-rovljenika broji sedam čla-nova, a u suradnji s načel-nikom i vodstvom Općine Tinjan pomažu svim stari-jima i nemoćnima koji žive na našem području. Za 20. prosinca pripremaju još jed-

no druženje uz večeru i ple-snu zabavu, a 23. prosinca uz pomoć Općine počet će s podjelom paketa u povodu nadolazećih blagdana.Tijekom cijele godine umi-rovljenici pomažu u organi-zaciji niza aktivnosti kao što

su obilježavanja Sv. Marije u Kringi, Rokove u Muntrilju, Dana općine, ISAP-a i svih drugih manifestacija. Surad-nja s Općinom je odlična. Predsjednik Udruge umi-rovljenika je Vladimir Anto-lović.


KUMPANIJA “KOSIRIĆI”

ČUVAJU TrAD IcIJU, OSVAJAJU NAGrADe

Kumpanija „Kosirići“ Tinjan folklorno je društvo koje uglavnom

okuplja mlade s Tinjanštine i okolice. Osnovano je 2006. godine s glavnim ciljem očuvanja narodnog plesa i pjesme. Tijekom godina djelovanja kroz društvo je prošlo više od stotinjak čla-nova koji su se upoznali s narodnim plesovima, glaz-bom i pjesmama našeg kra-ja, ali i plesovima Slavonije i Slovenije, te sa sve manje prisutnim običajima i igra-ma. Kumpanija „Kosirići“ do sad je organizirala više ma-nifestacija, od kojih su neke postale tradicionalne, kao Večer folklora „Kumpanija Kosirići i gosti“ koja se or-ganizira u mjesecu svibnju u povodu Dana Općine Tinjan.

LOVAČKA UDRUGA “GOLUB”

Lovci sagradili četiri nova lovačka domaLovačka udruga “Golub” djeluje već dvadesetak godina, ali precizniji podaci kazuju da postoji još od 19. stoljeća i među najstarijim je udrugama u Istri. “Golub” broji 126 članova, a uvijek je zanimljivo naglasiti da je svaki 13. stanovnik općine Tinjan lovac. Sveukupno love na 5.300 hektara površine, pa zapravo na svakih 39 hektara dolazi jedan lovac. Prosječna starost lovaca je 49 godina. Tijekom zadnjih 5-6 godina sagradili su četiri nova lovač-ka doma (Brečevići, Rupa –Tinjan, Jurasi-Muntrilj, Krin-ga) te obnovili lovački dom u Mofardinima. Ovakav broj lovačkih domova nema ni jedan lovačka udruga u okolici, a vjerojatno ni u Istri. Članovi udruge redovito rade u lo-vištu (sječa i malčanje putova, livada i pašnjaka), obrađu-ju oranice i zasijavaju poljoprivredne površine (kukuruz, pšenica, ječam, zob). U lovišta puštaju divljač (zec, fazan) radi održavanja genetike i sprečavanja zaraznih bolesti. Tijekom godine love sami, a bave se i lovnim turizmom, najčešće ugošćuju lovce na šljuke iz Italije. Članovi udruge već 10 godina na dan 3. studenog slave blagdan Sv. Huberta zaštitnika lovaca kada se lovcima dodjeljuju odlikovanja, te odlaze na Svetu misu koja se svake godine organizira u drugoj župi.Udruga organizira i izložbe pasa te natjecanja u gađanju glinenih golubova i to za Dan Općine Tinjan, za blagdan Sv. Šimuna i Jude Tadeja, za Sv. Mariju i za Sv. Roka.Predsjednik udruge je Goran Hrvatin, dopredsjednik An-ton Rajko, tajnik Boris Mofardin, a lovočuvari su Dragan Brečević i Franko Levak.

Ove godine bila je organizi-rana osmu godinu zaredom.U povodu Dana vode u ožuj-ku organiziran je susret na izvoru , najmlađi čanovi Kumpanije „Kosirići“ izveli su igrokaz i zaplesali. Su-djelovali su i učenici viših ra-zreda Osnovne škole Tinjan za koje su bile pripremljene edukacijske i zabavne igre.Društvo je sudjelovalo na manifestaciji u povodu Svjet-skog dana plesa u Pazinu, te već tradicionalno na smotri najmlađih folkloraša Fažan-skom tancu u Fažani. Su-djelovali smo i na susretu KUD-ova „More i ravnica“ u Novom Vinodolskom te na VI. Večeri pisme, folklora i starih običaja „Dođi diko u Kotare ravne“ u Zemuniku. Sviračka skupina sudjelovala

je na sviračkim manifestaci-jama u Istri: „Supci pud ma-vricun“ u Grimaldi, „Zasopi-mo na organić“ u Gračišću, „Z armoniku v Roč“ u Roču

gdje je Roni Banko nagrađen kao svirač debitant, „Meh na srcu“ u Raši, i „Bajsi u Dra-guću“ u Draguću. Posebno treba istaknuti nastup na 33. „Mantinjadi pul Ronjgi“ gdje su Vanesa Antolović i Sven Šušnjar osvojili treće mjesto u kategoriji sopci i sopčice na sopelama do 16 godi-na i Vanesa Antolović treće mjesto u kategoriji sopci na jednom tradicijskom glazba-lu, a Petra Štifanić dobila je diplomu kao najmlađa sudi-onica susreta.Kumpanija „Kosirići“ su-djelovala je na proslavi Sv. Marije u Kringi, a u sklopu ISAP-a organizirali su drugi susret dječjeg folklora gdje su ugostili: dječje folklorno

društvo KUD Barban, dječji vrtić Pazinski Novaki - mje-šovita skupina „Frndalići“, Učeničko kulturno umjetnič-ko društvo „Mladice“ iz Žmi-nja i dječju folklornu skupinu Zajednice Talijana „Armando Capolicchio“ iz Galižane. Organizirana je i XIX. izložba kosira (drugi put u organi-zaciji Kumpanije „Kosirići“) „Dobro jutro s kosirićen“ u POSTi. U dvodnevnom tra-janju izložbe posjetitelji su mogli glasati za najljepši kosir, a pobijedio je Atilio Prelac. U sklopu izložbe ko-sira bili su izloženi i radovi lokalnog umjetnika Branka Banka. Predsjednica društva je Ma-rina Jakus Buršić, koja je

ujedno i voditeljica starije plesne skupine, dok su Ivana Šušnjar i Daliborka Sirotić Milotić voditeljice dječje sku-pine. Koreograf društva je Stjepan Celić. Sviračku (mih, roženice, vidalice) i pjevač-ku skupinu vodi Miho Orlić, a Dragan Žunta uvježbava harmonikaše. Sada su u tijeku pripreme za Božićni sajam koji će se i ove godine održati u tra-janju od dva dana (19. i 20. prosinca) gdje će posjetitelji imati priliku vidjeti prigodan program Osnovne škole Ti-njan, Dječjeg vrtića Tinjan, Kumpanije „Kosirići“ i dru-gih sudionika te pogledati i kupiti proizvode izlagača na Božićnom sajmu.


KARATE KLUB “TINJAN” NIŽE USPJEHE

Karatistima više od 80 medaljaU protekloj 2014. godini

karatisti iz Tinjana na-stavili su nizati sport-

ske uspjehe. Sudjelovali su na ukupno 16 turnira, od županijskih pa sve do jakih međunarodnih natjecanja i osvojili više od 80 medalja. Prva mjesta u pojedinačnoj konkurenciji osvajali su: Ma-rina Rotar, Alanis Mirko, Teo Osmić, Matej Defar, Donald Mendiković, Matej Oplanić, Anamarija Ritoša, Iva Šan-dak, Samanta Mendiković, i Patrik Medica. U ekipnim katama županijski prvaci u protekloj godini bili su ti-movi: mlađi učenici (Josip Đurić Vadinjof, Anton Starić, Donald Mendiković), učenici (Donald Mendiković, Marina Rotar, Patrik Medica), mlađe kadetkinje (Alanis Mirko, Iva Šandak, Vanesa Antolović, Rea Maroević, Glorija Pahor) i kadeti (Teo Osmić, Darian Milohanić, Alanis Mirko). Juniorski kata tim u sastavu Martin Rajko, Darian Milo-hanić i Teo Osmić ostvario je

vrijedne rezultate i na među-narodnoj razini osvojivši sre-bro na Croatia openu (otvo-reno prvenstvo Hrvatske) i zlato na Maribor openu. Na županijskoj karate ligi KK Tinjan je u ukupnom poret-ku klubova zauzeo 3. mjesto. Bez obzira na medalje, najvi-še pobjeda u protekloj godini

imali su Donald Mendiković (19 pobjeda), Alan Legović (15) i Marina Rotar (14). Osim spomenutih natjeca-telja u Karate klubu „Tinjan“ trenira još mnogo mladih od 7 do 20 godina. Na je-sen je počela s radom nova početnička grupa koja broji 15 najmlađih članova koji

polako usvajaju prve kara-te pokrete. U klubu djeluje i Crossfit grupa koja oku-plja srednjoškolski i stari-ji uzrast. Sve informacije i novosti u vezi kluba mogu se pratiti na web stranica-ma kluba www.karateklub.net/tinjan ili na Facebook profilu.

DJEČJI VRTIĆ U TINJANU PODRUČNO JE ODJELJENJE PAZINSKOG

“IGLIce” I “cMOKOVcI”od najranijih dana uče o poduzetništvu

D ječji vrtić u Tinjanu područno je odjeljenje Dječjeg vrtića „Olga

Ban“ Pazin. Vrtić je predš-kolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu.Vrtić se nalazi na dvije lo-kacije i ima dvije mješovite odgojno-obrazovne skupine popularno nazvane „Iglice“ i „Cmokovci“. Poludnevni (6 satni) program polazi 16 dje-ce („Cmokovaca“) u dobi od 4 do 6 (7) godina, a cjelodnevni (9,30 satni) program polazi 24 djeteta („Iglica“) u dobi od 3 do 6 (7) godina.Uvažavajući posebnosti kra-ja u kojem živimo u vrtiću nastoje osuvremeniti i pri-lagoditi odgojno-obrazovni rad dječjoj prirodi i stvarnim društvenim potrebama. Jed-na od bitnih zadaća je una-pređivanje kvalitete surad-nje s roditeljima i lokalnom

Djeca kažu:“Meni je bilo naj-bolje kad saM si kupio moje fuže. Pojeo saM ih i bili su fini.” (l.m.)

“Moja nona Ma-rija je kuPila ukrasnega ježića, a nona lučana paprike.” (m.m.)

“Vidjela saM da sMo skuPili Puno šoldi, mogli bi si kupiti bičiklete.(n.p.)

“od šoldi si može-mo kupit čarobni štapić i nešto za se PretVorit u maškare.” (e.k.)

zajednicom. U skladu s tom zadaćom ove pedagoške go-dine postali su aktivni sudi-onici 8. ISAP-a u Tinjanu. U redovni odgojno-obrazovni rad uključili su none i zajed-no s njima uživali u stvaranju tjestenina (fuži, pljukanci,

lazanje), te posjetili plaste-nik i napravili paprike kise-le i slatke. Te prehrambene proizvode prodavali su na sajmu. Na taj način počeli su učiti o poduzetništvu i čuva-nju tradicionalnih vrijednosti našeg kraja.Za Dan općine plakete najzaslužnijima

Već tradicionalno u svibnju se svečanom sjednicom općinskog

vijeća i nizom prigodnih programa obilježava Dan općine Tinjan, pa je tako bilo i ove godine. Tinjan je za svoj dan izabrao dan kada je oslobođen 1945. godine. na svečanoj sjedni-ci općinskog vijeća dodijeljene su plakete stanovnicima koji su osobno doprinijeli razvoju općine Tinjan. ove godine nagrađeni su obrtnik Dario cvitan, kamenoklesar serđo Kriz-manić, kolekcionar i donator Enriko Depiera te župnik stipan Bošnjak.


BOĆARSKI KLUB „ŠTANDAR-MUNTRILJ“

Sloga kuću gradi – dva kluba ujedinila se u jedan

Boćarski klub “Muntrilj” je klub s du-gom i bogatom tradicijom osnovan još davne 1983. godine. Sve te godine pa i

dan danas klub aktivno djeluje i sudjeluje u boćarskim ligama. Tijekom godina uspjeli su iz općinske boćarske lige doći do 2. županij-ske boćarske lige. Sudjeluju na raznim tur-nirima diljem Istarske i Primorsko – goran-ske županije i ostvaruju odlične rezultate. Klub organizira tradicionalni boćarski turnir “Rokova” i to 5. kolovoza. Boćari su željeli da se napravi novo boćalište i to se i ostvarilo (2007./2008. godine) uz ve-liku pomoć i financiranje Općine Tinjan i ra-znih sponzora. Također, dobili su i Boćarski

dom (2010./2011. godine).Petnaestak godina na području Muntriljštine aktivno su djelovala dva boćarska kluba, a to je uz BK “Muntrilj” i BK “Štandar”. Tokom se-zone 2012./2013. odlučili su se ujediniti u jedan klub i sad se zovu BK “Štandar – Muntrilj”.Predsjednik kluba Davor Sirotić više je nego zadovoljan postignutim rezultatima, podrš-kom Općine Tinjan i brojnih sponzora. U ime kluba zahvaljuje se Općini Tinjan na pomoći i financiranju novih klima koje su postavljene u Boćarskom domu u Muntrilju. U planu im je uređenje prostora za druženje u Boćar-skom domu u Muntrilju. U izgradnji kamina sudjeluju svi članovi, a pomaže im Općina.

20 LIT PLJOČKANJA U TINJANU

Hitaju grote, druže se i ostvaruju izvrsne rezultate

Pljočkarski klub “Tinjan” ove godine proslavlja dvadesetu obljetnicu

svoga rada. Ovaj značajan jubilej obilježen je tijekom ovogodišnjeg ISAP-a kada smo zajedno s prijateljima, a pod pokroviteljstvom Općine Tinjan organizirali druženje pljočkara Istre i Slovenskog Primorja.Prvo natjecanje u pljočkanju organizirala je 1994. godine grupa od desetak zaljublje-nika u tu starinsku pastirsku igru. Izgledalo je to ovako: dovezlo se dvi karjole škrilja i svaki si je učenija pljočku na svoj mod. Igrači i publika su uživali. Povijesni prvi susret prije dva desetljeća održao se u okviru Dana istarske ku-hinje u selu Šurani i od tada se pljočkarsko natjecanje u Tinjanu održava dva puta go-

dišnje. I to u svibnju za Dan Općine Tinjan kada se igra na Memorijalnom turniru: Kriz-manić, Brečević, Monas u čast preminulih pljočkara kluba, te u listopadu u povodu ISAP-a.U početku je igranje bilo jed-nostavnije i više prijateljski. Pobjednici bi dobili purane ili pulaštre, kuneliće, kosire,

suvenire, boce vina i razne druge stvari. U tih 20 lit ko-liko pljočkari u Tinjanu dje-luju puno se tega gambijalo, došlo je puno novih pravila. Promijenila se i vrsta pljočke, danas se sve manje hita gro-ta, a zamijenio ju je aluminij. Tinjanski pljočkari ostaju vjerni tradiciji i dalje igraju s

grotom. Pljočkanje s groton ima i du-blji razlog, naime tinjanski pljočkari smatraju da je to je-dan od načina čuva-nja kulturne baštine Istre. Ali pljočkanje za njih znači i dru-ženje te širenje pri-jateljstva. Upravo iz tog razloga pljoč-kari kluba “Tinjan” redovito sudjeluju na turnirima širom

Istre i Slovenije. U samom su vrhu istarskog pljočkanja i dobitnici su mnogobrojnih priznanja. U šali kažu: „Drita ruka, bistro oko i malo sri-če i rezultati dolaze“. Njihov rad podržavaju mnogobrojni sponzori i Općina Tinjan, na čemu su im zahvalni. Pred-sjednik kluba je Davor Šuran.

IVAN MACINIĆ, ŽUPNIK ŽUPE TINJAN

Odrecite se bezbožnosti i svjetovnih požuda, živite razumno i pobožno

Koncem svake građan-ske godine slavimo velika otajstva kršćan-

ske vjere: Utjelovljenje Isusa Krista (Božić), blagdan sv. Stjepana prvog mučenika za Krista, sv. Obitelj, Prikaza-nje Isusovo u hramu (Nova godina) i Bogojavljenje (Tri Kralja). Prvi se događaj zbio u skrovitosti i ni po čemu važ-nog Nazareta. Međutim je to događaj koji je preusmjerio svjetsku povijest u nove tije-kove. Pobijedio je poganstvo i proširio Radosnu vijest ši-rom svijeta. Za tu istinu prvi je Stjepan položio svoj život. Zajednica sv. Obitelji je uzor svim našim obiteljima, jer u svakom članu te obitelji imamo svoj uzor: majkama je primjer Marija, očevima Josip, a Isus je primjer djeci i svakom dobronamjernom čovjeku. Budući da su to do-gađaji važni za svekoliku ljud-sku povijest, treba se na njih pripremiti na adekvatan na-čin. U kršćanskim se zajedni-cama kroz vrijeme pripreme (Došašće) vjernici pripremaju

adventskim misama (negdje zornicama, rano ujutro, još za mraka), čitanjem Sv. Pi-sma i drugog duhovnog sa-držaja, a posebno primanjem sakramenta. To je način na koji se rješavaju mnogi dru-gi životni problemi: mijenja li se čovjek, mijenja se svijet na kojem on živi. Tada ne bi bili potrebni sudovi ni zatvori, opomene ni kazne. Riješen bi bio položaj siromaha, kojih je na svijetu sve više, beskućni-ka, ratova, ekonomije, politi-ke i svega ostaloga. Mi iščekujemo i Kristov drugi dolazak, onaj na kraju ljud-ske povijesti. Zato će nas sv. Pavao potaknuti na budnost i ljubav, mir, velikodušnost i radost u zajednici. Kršćani

moraju ljubav najprije živjeti međusobno, unutar zajed-nice i tako postati svjedoci pred svim ljudima koji nas promatraju. To ne znači da se ikoga isključuje. Ta je lju-bav počelo zajedništva među ljudima danas tako potreb-na. Kršćansko ćudoređe u mnogočemu se podudara sa svjetovnim, no njegov je smisao sasvim drukčiji i ute-meljen je u Kristu. Kršćani su zaista pozvani na rast u ljubavi, te tako ljubeći jedni druge, još dublje spoznaju i proniknu Boga, pa uvide što im je činiti kako bi bili spre-mni za “Dan Kristov”. Tako će biti puni ploda pravednosti po Isusu Kristu, čime će nad-mašiti sve zahtjeve Zakona i

sve propise. Tako će postati “slava i hvala Božja”. Stoga je nužno obraćenje - odreći se bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu.To su i principi djelovanja u ovome svijetu u kojemu živimo. Potrebno je uložiti sve svoje snage kako bismo ga što bolje izgradili i kako bi bio pravi dom za svakog dobronamjernog čovjeka. Uostalom to je i zadatak po-vjeren od samog Stvoritelja. Svijet je prepušten čovjeku da za sebe stvori ugodno prebivalište.Svima želimo ugodne i sret-ne božićne blagdane te Božji blagoslov u idućoj 2015. go-dini.

20Tinjanski list

iZDaVaČ: općina Tinjan • Za naKLaDniKa: Goran Hrvatin • UrEDnica: Eni aMBroZiĆ TisaK: radin Print • naKLaDa: 1.200 komada

oPĆina Tinjan • www.tinjan.hr • E-MaiL: [email protected] • TEL: 052/626-290 • Fax: 052/626-090

Impressum >

Kontakt >

VITO BANKO10. 10. 2014.Roditelji: Toni i Dajana

EMIlI SRDOč21. 2. 2014.Roditelji: Dino i Valentina

FIlIP lUKEž9. 4. 2014.Roditelji: Ivan i Blanka

TOMAS BUčIć31. 7. 2014.Roditelji: Paolo i Maja

lOREN PAJCA10. 3. 2014.Roditelji: Vedran i Branka

NICOl MODRUŠAN18. 8. 2014.Roditelji: Igor i Sanja

KARlO IVETIć17. 2. 2014.Roditelji: žarko i Martina

MIHAEl MOFARDIN29. 5. 2014.Roditelji: Danijel i Milena

ZVANE POROPAT4. 7. 2014.Roditeljie: Nikola i Maja

AURORA žUžIć23. 9. 2014.Roditelji: Adriano i Kristina

lEON SMOlJAN23. 1. 2014.Roditelji: Ivan i Ivana

MIA ŠTIFANIć17. 1. 2014.Roditelji: Alen i Marina

lUANA VlAHOVIć2. 10. 2014.Roditelji: Dragan i ljiljana

GABRIJEl JAKUS30. 7. 2014.Roditelji: Danijel i Mateja

lEON STANIŠIć23. 6. 2014.Roditelji: Marin i Ajrin

Bebe rođene od 1. siječnja do 31. listopada 2014.

Općina Tinjan skrbi i o najmlađima pomažući njihovim roditeljima. Obiteljima u koje stigne prva prinova daje se dvije tisuće kuna, za drugo rođeno dijete potpora je tri, za treće dijete pet i za svaku sljedeću novu bebu u obitelji deset tisuća kuna.

Tomas

MiaLuanaLoren

Mihael

Gabrijel

Leon Leon StanišićKarlo

Zvane

Documents

Tinjanski list 2014