Ti i on (1943) - Hardy Schilgen

7/24/2019 Ti i on (1943) - Hardy Schilgen

1/81

IIffRD U sc lrr0En

I


2/81

. -

. . | ? ' l r l

f|lorcty Jcnrfgen

I

*

TIIONoJEVoJ KA pFIEMA M.LADICU

a

DFIUGO IZDANJE

zAaREq 19 ' 13

,..

ii- J

I- l, fr-. .',


3/81

TISKARAATICE RVATSKIHKADEMICARALICA 4

PRISITUP HBVATSKOM'IZDANJU

tJ pristypu prvonx i'zdanju iznio ie autor miNi, koieosujetljujw samo dielo. Istiiq enu poz,ncLtw aiaou u Eenskontsointu, kako', nai,me muEkarac niie kadar napisati wakouu.knjigu, buduti, d,a ne pozrm ilouolino d,enske psilrc. - Pri'Qworje opraudan. Pq,te netko je rekao ieilnom prilikom, da rnuEkaruckad,a twili, ako skroz i pdstsema proriie d,w\w Eene, ue| trmedokazuje, da je wobte ne raawmiie.

U ouoj se knjizi, tte iile aa ti.nt, dn se d,o w tan1ine oilkri'je'd,uia iene. Valia iztati', kako se po ounj\ti,nr' i uanjsl+otn'.djelouanju Eene, rnogT upeznati' njeai,ne misld i nakane.Du\obri\nik rw gkila tek aanjski lr,vot, uet ima prih'ku, ilnduboko zagledn i, u du\u Eotsieka. Konatno, jer se dena ne ilnskroz na skroz upoznati, mode to bi,ti, azlogom, d,a oua okolnosti,gra uidnw ul,oga d u izdanjw ouo,kooe knjige, te se moEe uouoj ili, onoj pojedinosti, nudno i, obi,touati, po koji nedostatali.Pa ipuk kraj suega toga, ueli, autor, odlu,iio satru izdati oott,.knji,gu s takrenom \el,jom, de u ouako ua2nom pitanjupomognenx mlad,oj djevojci, bud,wti, da d,osad,a nerna ko( , nas otom pi.tanju katolitke knjige, q, n1,ene u tzridtto s ar$e stranq,za to i molili..

ieleii (la u knjtai iloile do izru1ajia i suil, Eerw, ilaaao samrukopis na ittanje mnogtrn denama, kojtrna otstm,e tartdewaahualu na d,ragocjeni,m opazkama i pnmjedba,rnq, Suatko 6epametan, ditajudi, pojed,ina,ine iatsodp u knji,zi, lako zapazrtt,

kako su t, Eenn suiljelouale. - Jesno je, d.a je w prosuiliuanjwpojedinih pitanja nemogute c?nv,eti, ve mogude uarinnte. Uknjtai se iznose samo glaunc naielne misl,i, l*ojimu se mogw tmor a u primi,eni,ti po ed,ino ti razliEi,tih sluEa eu a.

Uojeren sann, ueli, au,tor, d,a 6e gd,iekoji, u nekim pitanjimaoStro lcri,tiairati, moj suil, jer je nauod,no koil, njihoue kieri,stuar nemoguta. Valja imatr, na pameti, da je knji,gu napi,saahatoli\ki, sue6enxlc, oji, tem,elji, suo,j sud, na ulastitom tzkwstuu,na suilw mnogobrojnth duEobrid,nika i

'rod,i,telja.Na osnoui

sDegq oUoga mogq'o se uujertti,, kako se ono, \to se u podetkuiinilo neraaborito, lcona,tno pokazalo muilri,m i, kako je ne\to,,\to su rodi,telii koil, suoje iljece

-smatralipoarc iaklju,ieni,rn,

D


4/81

btil,o lmmo 6 ila'vno hinienica. - Uprooo ie npaieroiatno, kaka

ii w tlm stn.lorima naiiliri tctugorti oa,nreilno ttaraiu' Aesto se

i*lt, ao 6e se 1uil,medrw okolnosti i poglhti ael time odstr-aniti,aieo se ninbu il'i nede da o4da. Dana&nie wbme traEi' oitr nns"ila ojaEamo tllr,i ilieooktiki svint u niegwoi unutrainiosti' dn|orsio d sigurno btupo k sooiem ofliu i ila pri tqrn, ne kgwiti'suogu dostoianstvo'.

IJ ilarw, kada ie kqil' nas pornografska literaturo poplauila'trEi,ilte, d,ol,apioaa lcniiga h,ruatskim itieuoiltnma kao narudenn.Tko pametan lnoEe da zarnierd katolrikoi dievoici, iln u Easusuoje zrel,osti, za qdaiu, traEi od,gottor na tolikit' ilnl'ikatnupitanja, koia ie,nuEno zanim,aiu. Tko 6e ioi polcazati yut?'Tko 6e joj iakreno, staarno, praktiino'odgovatiti...? Tu io i

usl,ugune mpEe nr,kalco uEiniti wurenprut pmnograf ska

l,iterutilra.Kao 6to u kniidi >TI ; ONA< taka ie tnnogo surad,i,aas'

i u woj knjizi uekuE. gosp. Milan Lang, uEitelX u n.'w

Samoboru, te nxu izilauaE i wim putem zahoaliuie.

IZDAVA6

PR,EDGOV OR, DR,U GOM IdD AN JU

Krutko urieme, i koiem le raspaEana prod naklada oue'knjige, u raznlerno aelikoi nakladi za na\e'trEtlte, ilnka'zomje, dn je knji,ga iInEIa u sto ilobrih 6a'sa. Kako ie oe| pri krairc

-

pru-c iailanje, po,urimn se s drugm,Kolouoz 791t3. IZDAVAC.

ufonZelim da se porazgovorimo o jednom ozbiljno,m, dapade

vrlo vaZnom pitanju. \lsizmjerno mnogo ovisi o naCinu, iako6es ga riesiti. Jedino pravo rjesenje donosi ti zadovoljstvo,ono ponosno duvstvo, da si dobro radila, a i sredu bez kajanja-Krivo pa-k rje5enje tiSti

'tvojusavjest, i moZe se izrocliti za

tebe i za bezbrc;' drugih u nebrojene zle posljedice. ,K tome je joi to pitnnje, koje

ne 4oZe5mimoi{i prije

ili kasnije mora$ da :auzme$ Irrema njemu osobno stanovHtl.Yaino je, da promisliS u samoCi i mini, kako 6ei se odluditii da ne ostavljaS to rje5enje draZi jeflnog dasa.

Izpravno r,'canovi$te u tom pitanju nije tako lako.Raz.novrstni utjecaji Zele te odvu6i stranputicom, gtlje vreba=a 'ce propasl Poput biljke kaljuZnice vreba na te puteainagon, a tkr Zeli tla se tom kaljuZricom oliti, lako i sa-zapadz u kalju-f-r,

Miadost vedinom fu svom neznanju i neizkustvu ne pazina grozne posl.iedice, koje moZe pospieliti, a desto i pospjeiuje,samo jedan nepromi5ljeni korak. Da su poili stranputicom,mnogi to spoznaju tek na razvalinapr, koje su si sami stvorilii koje im tako zatraraju put'do pra re sreCe. Mjesto odekivaneradost nalaze gorku bol, mjesto mira i blaZenstva - griZnjusavjestl-'

Rado bih ti stoga lio vodid, da te oduvarn od nesredei sramote. Ne moraS me sliepo sliediti. Zelim, da sama u,id,i,Ji spozna\, Sto od tebe oCekuje tvoje dostojanstvo i Zivotnazadafla, koju ti je Bog namienio.

ditaj mimo ovu knjigu i prondsli pred Bogom i svojonsayje5du, 5to ti je drrinost. dpaziit ti kod pojedinih izvodaneku suprotnost, tad.a d.obro pazi, nije li to samo znak, da jeto nelagodno nizkoj prirodi, premda to odobrava i prihvadatvoj duboki bolji >Ja


5/81

redenicu, koju one shva6aju na svoj nadin i nepazedi na

,""". iia"f.f-. mora5 paziti,"d"," ,ru sp-otuto.5 o samu poiedinu

;ird, ;; da znadeS nq6i nutarnju vezu s pravim izvodom'm.a

a; ;" tebi to mjesto ne Eini izpravnim' Inade ti semoZe

O""iti, da ti se poslije dokaZe, kako to uopde ne stoji' 5to

si ti proditala na pojeclinom mjestu'

Moram li osudivati na kojem mjestu, to je samo radi

toga, da ti pokaZem ludost i neizpravnost tvoga neZenskog

tru?iou. naao Uifr tebe-samu pbdigao, a i potaknuo te, da se

nastojG vinuti do pravoga dostojanstva punoga Zenstva'

BoZji blagoslov neka te Prati

8

POGLED U PLANPROVIDNO'STI STVOR,ITEIJA

U cielomu planu stvaranja vlatla osnovno pravilo: SfcBog moEe stuortti po d,rugom'e, o ne tini sam. On se sluZive6 stvorenim stvorovim-a, da postigne svoj cilj. Sviet jeneopisivo mudro umjetnidko djelo, u kome dalje djeluju napodetku uloZene sile i sposobnosti, koje se uviek obnavljaju

i napreduju, a da Stvoritelj nikada ne morapruZati

izvanreitnu'oomo6.Posebna pojbva u ovome. vidljivom svietu jest - dovjek.

jer je samo on slobodan. Sva ostala stvorenja sliede po potrebisvoje prirode njima nametnute zakone, tako da se u njihovucarstvu nuZdno postizavaju namisli BoZje. eovjek se nasuprotmoZe odluditi, ho6e li on na njih pristati ili ne.

No Bog znade posti6i svol' cilj unatod slobocli dovjeka.On je naime usadio u iovjeku nagone i dao mu podraZaje,koji tako snaZno djeluju na, te nagone, da se on stvarno tomepritisku i mamljenju uop6e ne moZe oprietl K tome mu jestrogo zabranio ploporabu i tako je uredio, d.a dovjeka plaieod toga pogubne posljedice.

Kako nas udi najstarija poviest svieta, Bog je stvoricSedan roditeljski par ljudi. Od njih su morali po BoZiojnamjeri pote6i svi ljucli. Zato jd clao dovjedjoj priroclisposobnost da daje Zivot drugim ljutlima. Bog je dudesnouredio da i dovjek i clrugi stvorovi ne gube tim obnavljanjemi da pod redovitim okol.nostima po njemu rodena djeca buduLsto toliko puna vrednote, kao Sto je i on sam.

BoZji se planovi mogu posti6i samo onda, ako se ljudisluZe tim sposobnostima. Istina je, da su uZitci roditeljskinada sve iiepi i puni sre6e, ali djeca donose i teret, brigu,nuku i bol. Tako je nastala mogu6nost, cla se mnogi ljudiradi njih boje braka i po tome ljutlski rod dotle u opasnostda. izumre. Zato se Bog morao pobrinuti, da se ljucli ve6irndielom odlude na brak. U nadinu, kako je to On udinio, oditujese divljenja wiedna Njegova muclrost i dobro'ta, koja sve ta.koureduje, da Njegove uredbe postizavaju svoj uzviSeni eilj, auz to iu dovjeku izvor distih zemaljskih radosti. -


6/81

l '

Ponajprije je Bog stvorio mui'a i Zenu t'osve ""tti{*Njth;;;;iJt rii, aiiho" znalai i njiho-v na'din miSljenir

tako

"riorria"i, da bi se moglo pomis[L da muZ imade drukdiju

i"f",""i"

li Zena. Ali 6 nije ta^ko' Nema uikakovih muZkih

ifi Z"*nn duia, ved sa"mo liudskih, i te su jedr\ake o "".+i:-".ai nazfiAnost stvorova imade doista svoju osno-vu,- emelj'

lJi"o u razlidnim svojstvima tiela, pa 6e tako du5a, katlaje

b;;;;"" i uclahnjuje u klicu, misliti i osjiati kao muZko ili

l"riao, ved prema tome, da Ii se klica razvije za muZko ili

Zenskq tielo. Po orgauima naime, koji su spolovima svojstveni'p""iru"a" se sokovi (hormoni),pa se-tako zvangm ""I?*jo.T,iekrecijom< prenose u krv, te proizvode

.razlidnesktonosti'

spcsobnosti i ttuhov4e Potrebe.

U novije vrieme poEelo se wtxaiivaticluSevne osobitosti

mu4karaea-i Lenu Najsigurnljl ie posljeclak posti3nut ko'i

muillze i Zenske sveudiliBtne mladeZi, jer svi ti lmadu jeclnako

obrazovanje i slu5aju ista predavanja. Svrrda se utwdilo, tla

sveudili5tarke daleko prestizavaju sveuiildtarce svojim maromu sarnome studiju i polazkom predavanja. Isto se tako moralopriznati da one imadu mnogo bolji ctar shva6anja i opaZanjai au i* je popreino bolji uspjeh ua izpitima' U ostalom supak bili

"er,tttatipovoljniji za sverr6iliStar ce. Najiasnije se to

pokazalc u odgovorima na pitanje, koie je obi5lo nizozemskaSveudilista, a krjb sL' podudarajrr s drugim motrenjimr'postavilo se niz pitanja, na kc-ia se inralc protezatt iztraaivtniz.Uzelo se u obzir samo ono' u 6em'.r se slaZe prosurlivanjemuZkih i Zenskih posmatrada. Pitanja su se ticala:

a) obde sposobn;sti. da se ono, 5to se naudilo upodpunivlastitim umovanjem ili.vlastitim iz1.rlaZivaniem.

b) znanstveni racl, neovirsan od izpita,

c) kritika o naudenom ili-proitanom, te izrieanje vlastitogmiiljenja o tome,d) disto struino zanimanje za znanslvena pit:rnja,e) redovito pohadanje predavatrja i vjeZbi,f) razboriti (ne Skolski) nadir'. stucliranja,g) oposobnost Prosuitivanja,h) logika,i) abstrakcija,k) bogatstvo kombiniranja,

' l) samostalnost u iztraiivani:u,m) veselje kod vlastitog iztraLivanja,n) znanstveni rad iza svr3etka sveudiliSta.

1 f l

U ovsm prikazu posljedke oznaduju brojevi prvog redk+

u koliEo su slucajeva bili povoljni posljettci za sveudiliBtarce,

u drugome se redu prihazuje, u demu su sveudiliStarkenadvladale sveudilGtarce, u trecem redu' koliko puta suposljetlci bili jednali

a - d c d e f c h i k I m n

51 44 46 40 1 45 27 47 40 34 37 34 34

0 1 2 1 5 4 0 1 0 1 0 0 3 0 '

3 3 7 8 1 5 5 1 4 5 5 9 5 7 2 1

Dakle uzp-rkos znatiro v ede revnosti svzudiliSta rke suobdenito, 5to se tiCe.abstraktnog, logidnog mi5ljenja, slobodnogaocl duvstvenog ui:eaja, iza sveudiliitaraca. Ova osobitost ne

dopu5ta Zeni da se u teo'retskim znan:stima udomi.Mi s-tojimo naclalje precl iinjenicom, da se u pcpisu

najvedih majstora na pgdrudju glasbe, slikarstva, plastike idrame iztidu muikarci premda Zene mnogo daju reprodukcijomumjetnidkih cljela. Iztaknutu stvaraladku djelatnost na svimovim podrudjima Zenlke do sada nisu pokazale.

Prelazilo bi granice-ove knjige, ako bih htio prikazatirazliku duievnih osobitosfi izmedu muZkarca i Zenskg kojasc svuda opaZa u cieloj biti, u nastojanju i radu. Zato sarnupozorio samo ukratko na najvaZnije razlike. Bog je ubravoprema nJ'ihovim raznolikim zadaiama dao svakome oC njilrza njegov djelokrug ootrebne sklorcsti.

MuZkarca sili njegovo odredenje na vanjski rad. Drali ga,da odkriva sile prirode, da ih udini sebi koristnim, da organizira,da izgratluje i da stvara. Zato mu je potreban triezan, bdtiCani o5tar um, koji ga upravlja neumomo i uztrajno prema cilju,um, koji se ne da zastra5iti poteZko6ama, koji pa.de sav -svoj

ponos stavlja u to, da ih svlada. Njemu je njegovo djelo svei on je u stanju, da se Zrtvuje zanj.

Posve drugdiju 'zadaiu odredio je Stvoritelj Zeni. Dano;oj je materinstvo. Ono je veLe za dom i prema tome je pos.reprirodno, da ona preuzima bfigu-z,a cielo kudanstvo. Prije svegatreba. da nastoji, da dom udini privladivim muZu i djeci. O'reduZnosti zahtievaju posve druge sposobnosti, nego li djelatnost:muZeva. Upravo je zadudnci, kako je Bog opremio Zensko srdce'divnim svojstvima, k;;e moZemo skupiti u jetlnu rieC:>materinstvt>


7/81

/

spojeno sa leljom da pomogne, da se smiluje'tla tje3i" da

liedi, da razveselr.Sve su to vlastitosti srtlca 'One su bogatstvo- 1.

j"kTl

Zene, koja se nikada ne osjeda sretnijorn, ""9."k11T-1:,:i

podpuno ruwiti. Ona Zeli, i mora sa svim svo'iim srcrcemorlr

kod svegao a jer joj srdce Zeli svutla da govori] slGa ona-kod

rAf"fi""+:" p".tao: ne samo glas razbora, ve6 i srtlca' i rjeSave'

r*to pollaiode samo po duvstvu. U T'o*i* "" PilYY,,:iivotu- moZe prema tome njeninr sudom na wiedan

nacrn

iopuniti pade i popraviti muZev sud, koji Cesto promatra

odviie sa stanovGta tazbora.

Sada razumijemo za5to Zena obidno zaostaie z'a muLkarcem

u disto'znanstveni4 pitanjima, kotl kojih samo razbor smije

Au govo"i. Zato se i Urro smu6uje u nje mirna djelatnosi'iu,^:^u iim neko pitanje tljeluje na njene osjedaje' ZaLo ona

pot""oj" malo ili .gotovo nikakvo zanimanje -za- teor.etska

iaz-atr.uja, za logiku, i misli bez osjecaja' ako se nikakc

ne oclnose-'na praktidni Zivot i viclljivu korist' Sve se ove

vlastitosti i karakteristike - muZeve nje malo tidu,jer ne

nalazc odziva u njenome srclcu.

Rizsiotrimo li joE pomnije zada6u Zene, to demo ve6 i unjenom najve6em razvitku, cla bude maikQm, uvidjeti i njenoo&redenje: da trpi, da poclnosi i cla se brine za druge. To ieprava ljubav, o kojoj. pjesnik Chamisso liepo pjeva:

>>O, ar crl boli ne Zivi ljubav'a od ljubavi Zivot?Isto je toliko Po-

trebna koliko Xouna*pojavt' gl t ienskompokretu-odluduju

ii"T#i:i*-uoie miste'kao muZkarci' a' za kojeprirctlni djelo-

krug Zene znaei nepoanosivo ogranidenje' Nozar ne bis-f

dosli^rdo zrodenja lfi;;;; "o-a",aua-ui ilena izgubita dlir-

Bevnu vezu s priroaoil, po?oai"o- i djecom?Njegovati- pak

il; pojavu ir"oa*ja'ne moZe nika'da biti zatla'cazdtava

odgoja i kulture.


9/81

je Bismark iziavto' clasvoioj' treni zahvaljuj e

''a' clo' Bto je

pst"*smij mometlutin lecleqlli-l: ::; 1"*", iti$f;;,*uiii,"u.oig-n"u11.:ffi""lt""]""fl,1?m"*"',*"*n

u javnostl Kry ":-"];*"Ju kurturnoj vr:t*Tlitt,fflf#":ift"';; """r#depogredujavnosti'

Nemogpda e prema ong gr*r"d :,:"zn*i zenskih vla-

sritosti, abise o.rio"i"o"outrto11"f:TllJjiui$t;t.Hf,

1Ti#:i&fr"fJffi'T"l?ru:"#lg:';i:t*?;*s:rJ:T"r*:ffi:'s?"#i:::##r""Jitn:x'*ixH:i**i,"1*;f3fif{l'"ffii:T"'ift""1"i",'*l;l;iieta svojih vlastrtosti niekala

*.: t"-,x}il'"'#o i -torj"g"

ili"lsi"-i *tzrt""""' ona bit9'tig''"-i

istu wietlnost'- KoJu;i.l;;";t bi6a' a cla pak ne

bi posugl*J;r"":"i"*i"t";"

ima muZkar ac'':ali"*t*:J'p9

^Zensxo'mustroju primjereue

trielatnostzeninanff'"a*s"li'i'.""-lffJii.?S#.J#:T.:;ifffi;" *i"aou' e6e :ayxa1.]ltT:#;fi'"ri ui-m1ti pretedi' strna' ra'd muiev ""t"pi -:X;tJi""if,"i"Ji-""4": t"iii"-r",tn""ra"::*"Flm*f#,J;fitfiH'q1+ovako kriva, pret1ilffi d;fi;;r,. t"x" mqZe la "tl=tiy.:-se lako uo d-":i:^:tie sva}o clublje razumievanje za neprocie-onaj' kome "11?i?; ;;i koji prosuduje sa"mo o

vanjs*omnjiv i nenalcnacllv ra(r

'bvge L avJ- F-

sjaju. osobito znadenje-len-Nar epreseina arad"i"ifYllu-"""T$#o""ffifi t;;

skqga jelovanjan"o[o' o1'u:*l $:uTffi#;Ht""T:# t["ri, n""ri, brani,n egu e. :dg.i]1_1ij il ;lra;;", tua"Zivotu. Sto bi po'*fo'oi *uih

bezbrojnih tliela muZlrara&a'r,a1

irrne i ZeneuvirJ,"i"-q"r,"r",""*ffii* #:f;;:1"*3"1ire;Liv" i" vrietlnosti djelovanie

ucn

vista,oagoit"r:i"I"Ji"""'"**l::,'I',#;HHt"T?3fJf}iT."A;I; ie troi zena omocll:?.-'

' jim ratlom '"""go nft"z" i omogu6ujumuZevima njihovo cae-

iovane zato#iilil, i i@;*:"-""ff t*:Hj;;1t*Et;t?ili "ii""aj

na svojuo{o-1i"1'"".t:1"."*". *t iu"to: a" tuu"iL"vaznosti''i"'" seui osi'x'-i'fThK"*J*::itli ""oJ*tis iaa usPi5es svome vanJukorist mnogima'

16

Odgoj mlade djevojke' a i.-ona sarna' morateZiti za tim'

a" t""J'":",r: Sto viSL razvijaiu Zenske osebine'da moZe kasnije

;";; Ii"to:"o- druZicom muZkarca'ili da moZe koristno

i;;fil "f"-ii arusom zvanju, ko e pristaje njezinim prirode-

;1; ;n;";;;ostima.. ona 6e samo ada postidi pravi poloZajDrema muZkome svtetu, ako' je posve sviestna svojih vlasti-

iosti i ako ih zlrade saduvati'

Vlastitosti mulkog i Zenskog biia pokazuju se ve6 u die-

tinioi dobi i sve se viSe i vise razvijaju uzprkos istoj okolini

i *"irrronrrom saobra6aju s bra6om i .sestrama, dok se nepo'

i"Z.-p"ap"no u mlaclome momku i procvaloj cljevojci u svoj

svojoj ljePoti.Djedaka sili narav, da ne5to radi, da stvara' Svucla izkit-

Sava svoju snagu'svoju mo6. Neprestano izttailuie, pravi pla-

rorr","-*iSlja

o onom, Sto bi jedno6 mogao da nadini' Ne3tog"'i:"rr, da ude u Zivot, da pokaZe svoju odvaZnost, da prkosi

ipas-nostlma, da svladava telkoie. Ali i uzprkos svojoj divlioj

n^aravi, oporoj 6udi, zna biti njeZno odan svojoj majci, poilpun

vitez prama svojim sestricama, slu3a njihove savjete i daclese od njih voditi. Djevojka naprotiv nije nikada zadovoljnija,nego kada igra ulogu majdice, doma6ice. Njena naklonost ideku6nim poslovima, ve6 u igri s lutkom pokazuju se sve oneosobitosti, koje 6e je kasnije o'dlikovati kao vjernu i briZljivumajku. Ona se rado naslanja na oca, u kojega gleda sa svimStovanjem, i trudi se, da ga na svaki nadin razveseli.

U mudroj svojoj Providnosti usadio je Stvoritelj u srdcesva"koga dovjeka naravnu sklonost, koja snaZno privladi osobujednoga spola k osobi drugoga spola. Bila bi zablutla, katt bise ova sklonost htjela prikazati kao jeclnostavni nagon, kojise sarno svojom Zestinom u razlidnim ljuclima razlidno izpo-ljuje. Ve6 samo to, 5to taj nagon obuhva6a tielo i du5u, ka-zuje da se mogu u njemu razlikovati razlidne strane. Ako snekim moderirim psihologom oznadimo tri elementa, ocl kojihje sastavljen spolni nagon, to pu5tamo s vida pitanje o pravuovog razdieljenja u troje. Prihvatimo ga i mi kao najpodesnije'jer se po ovom razlikovanju clade mnogo toga jasno i stvarnoprotumaditi. Tri elementa, koja se nalaze u razliditoj mje5a-vini kod pojedinaca, on nazivlje:

1.) Nagon du5e, t. j. helja ljubiti i biti ljubljen.2.) Nagon prirodni, koji je u samome tielu (dakle kad se

govori u ovoj knjizi o prirodnom nagonu, razumievam podtim uviek tjelesni elemenat spolnoga nagona, koji samo sje-tilno sadovoljava).

T i i o n 2 17


10/81

3.) Nagon zamnoi,enjem, t. j. teinia za vlastitom djecom'

Posljedica ie zadatka, koji zapada muZa u braku, da je u

njega jako razvijen prirodni nag:on' dok se u normalnoj, ne'pot vutet ol djevojci ne javlja. Ona redovno nema pojma o

ino*", Sto mladoga dovjeka gdje.kada strdstveno uzbucluje, Istoji prema tome nagonu pasivna. Istina, prirodni se nagonmoZe i u njoj probuditi i da se tada razvije do stra5ne sile'No kako iztaknuti autoriteti izridno uvjeravaju, ima se tosvesti svagda na vanjske utjecaje, kao: kino, lektira, tazgo'vor, zavodenje, ako nema zd to koje druge nemoralne podloge.

Nasuprot, du5evni je nagon u djevojke puno jade razvi-jen no u mnika"ca. U normalnome Zivotu ona teLi za odvai'-nim, jakim, poduzetnim muZem, uz koga 6e se privinuti' lra

koga moZe s ponosom gledati, pocl dijom se za^Stitom osje6asigurna i dobro zakriljena. Zato ona prije svega nastoji okoto$a, da je muZ ljubi kao ravnopravnu druZicu i da s njometako postupa.

Ali i u muSkarca se nalazi taj du5evni nagon' koji se umladiia to jade zapala, Sto je on znao obuzdati priroclni nagon'BoLja ried vriedi jo3 clanas: >Nije dobro, da je dovjek sarn' na-iinimo mu pomo6nicu jednaku njemu.< Plemenit, odrastaomladi6 osje6a pomalo prazninu u svome Zivotu. On teZi za dru-Zicom Zivota".koja 6e mu Zivot uljep$ati svojim blagim, dobro-stivim, vedrim licem, koja de ga razumjeti, koja 6e pratitisvom du5om njegove interese, koja 6e ga bodriti, tje5iti u te-gotnom poslu i nepogodama Zivota, koja 6e mu dom diniti pri-vtadlvim i udobnim. Rad 6e mu tada biti dvostruko lagan, kadaznade, da radi za ljubljenu Lent, az koju 6e na.kon dnevnogai napornoga truda nalaziti ugodan odmor i oporavak.

A i nagon za vmnoLavanje je u djevojke nmogo jadi nego

Ii u muZkarca. Prava je Zena tek onda posve zatlovoljna, kadamoZe bilo na koji nadin ostvariti svoje materinstvo u nesebi6-nom radu i brwi za dobrobit bliZnjega. Da, s ne5to pretjera-nosti smijemo reii: >Svaka Zilica u njoj kao da dr56e zt dietetom.< UvaZeni neki autoritet u spolnom pitanju veli: >>Zenaokoja nede djece, neprirodan je stvor.< Ali i u muZkarca je raz-vijena teLnja za diecom, u kojoj ho6e da nastavlja svoj Zivot'i koja treba da postanu kao njegov bolji ja.

Taj od tih triju elemenata u razlidnim mjeiavinama ra-stavljen spolni nagon driema u normalnom djetetu. Premclase muZke ili Zenske osobitosti oiituju vec u najranijoj mlaclo-sti, ipak se joB ne moZe govoriti o pravom spolnom osjecanju,

18

osim da se ono bolestnim sklonostima ili,izvanjskim podraZi-. vanjem prije dobe probudi. Kod normalnog dovjeka podinje

budenje spolnoga nagona u podetku tek posve nejasno i mutno;tek na ulazu u doba razvitka, i posljedak je gore spomenutihizlud,ivanja. To je naime do,ba, u kome treba da diete dozrijeza mladi(a ili djevojku.

Daljnji posljedak zapoi,etog dozripvauja sastoji u tome,Sto rnladi6 i djevojka, koji su se do tada hirno zajedno igrali"sada osjedaju jedno prema drugom neko odbojno duvitvo,kako to Schi_ller oznaduje: >Od djevojke se oholo odvra6a dje-iak.< On sada s prezirom i omalovaZavanjem promatra slabijudjevojku. Odu5evljava se za junadka djela, i voli igre, u ko_ji-a moZe da pokaZe odvaZnost i svoju snagu. njevojka se na-suprot osjeda zapostavljena divljim i beznbzirnim itrdrrr3u^djedakovim, te i ona sa svoje strane gleda gnjevno i prezilrnotoga >neotesanca


11/81

gon probualiti i opei-ponovno razpla^msati taJroda posve obu-

hvati mladenadko srdce'"""i6i"rlioiiiie p"itG mogu dati povocla' da se l tld:"

probudi sklonost ^ o"oU"-O"igogt tdolu' Uzwati li seta sklo-

;;;;, ;; ouoj" ,"rr.'u eu-,i"i', f,tJ"ottuo' koie sene da opisati'

Sto ti sve nisu pjevali pjesnici sviju vremeni ijezika' -{u- 9Pi5o

sredu mladenadke 'rSunlvil Samosviest' da smijeSljubljenu

osobu posve i jeAino'svojom zvati, . biti odnje ljubljen i nju

smjeti ljubiti, orpttju-oloje neizmjernom radoS6u'Oni misle

d";;;J;tetniji ljudina zernatjsxoj tugti i drZeda njihovoj

sre6i viSe niSta ne t""U"' Sve, 5io iora da Zrtvujuljubljenoj

r""ti,'tui im se cla :" "iSt"u poredbi s time' Sto su postigli'

Ljubav vodi, $to je i prirodno, $g.zclruZenja'Zaljutljeui '

Z"re liii"uj"aoo.

Ne"mog-u Ii biti uistinu zajeclno' tltu- iP

misli lete od jednog t at"io*". Razstanak zadaie bot ideZnju

""f:"tfJ""i*'i moie tofift" da mudi srdce' da vi5e ne mari .ni

;; il;-A;s;. i wu6om Zeljom odekuju.das' koji 6e ih opetsje-

iltriti f,:"tu" ih vodi i claije da si svoju-sklonost iskazujumi-

il-"*:#, i nije zatlovotjna tako dugo, dok ne dode doonoga

p"ap.i'"" taanog sjettinjmja u braku, koje je Bog zato odreclio'

Posebni i zatlnji cilj, koji Zeli Bog s onim spolnim nago-

nom u dovjeku, jest - cliete' To se zapravo ne moZe dosta

;;;;"""gi";iti:

zactnii cilj raznolidnosti muZa i Lene' slavni

cilj ljubavi sa svom ij"oo* poezijom i svom sre6om' kao i

Z"rrit5u sa svojom r""Zoot i iadostima, nije zaclovolje-nje vla-

uUiiU Z"t;'t, nijl osobui uLilak, niti dobrobit bradnih clrugova'

e i ; - ; " ' j " - d ie te . Sve eZi za l im da se dje te tu dade z i -

vot- Nije tJ dakle, kako neki misle, vGe ili manje ugotlnipri-

aoLtut bradne raclosti, ve6 je to prvi i glavni cilj Zenitbe'

Dakle, ako mlacla djevojka osjeti sklonost prema mlacli6u'ako se osje6a sretnom i btaZenom, cla ga je na5la, i da ga moZe

zvati svoiim, ako njeno' srdce izpunja neizrecivd radost' te

vjeruje, da njenoj sie6i vGe niSta ne treba: tacla neka joj budejasno; tla joj sve to nije clano prije svega u njenom vlastitorn

int.".ru, o"e a* je to meka z.a btak, da postane majkom' Tada

Z" p"a ioplim ,i"k^ ^ ovog divnoga srurca uzajamne ljubavi

muia i Leie wtasti i procvasti njeZne biljke ljuctskih bi6a'

Istina, mnogi misle stupajuii u brak nada sve na osobne

interese, koji in dekaju. Ali ve6ina ih se uzimlju iz uzajavnne

naklonosti. Nekoji se Zele materialno obskrbiti, a drugi teie

cloci clo bogatstva ili tlrugih zemaljskih interesa i za.to stupaju

u brak. Oni, to5i manje plemenito misle, dfie da su njihovi

20

sjetilni uzici ono jetlino radi iega su za Zenitbom teZili. Ali *

k-ako ,svi putovi vode u RimTako 6e ostaviti dovjekotca svojega i mater svoju, pa ie prionuti za, ienu svoju i bitde dvoje u tielu jednompjesmi nad pjesmamaBlagotvorna je sila vatre,Kacl dovjek njome vlada.Ali jao, kada ta silabjesni, raste bez otpora < - -

Sada razumijeS smisao, potrebu i pravo Seste devete za-poviedi. Isti onaj Bog, koji je usaclio u iovjeka spolni nagon,veli nama punim svojim autoritetom: >Ne smijeS na nedozvo-ljeni nadin popustiti spol,nome nagouu < To je smisao Njeg*vih zapoviedi. Bog nije stvorio veselje i uLitak, koji su spojenisa zadovoljenjem nagona radi njih samih, ve6 da ljude privudeu brak; ali Njegova se namjera ne bi mogla posti6i, kacla bibilo dozvoljeno ste6i ove ugodaosti neovisno otl brala. Zato jeto Bog morao zabraniti. eovjek dakle smije popustiti nagonusamo na nadin, koji njegovu cilju odgovara, t. j. u zakonitombraku.

I tako ti sada stojG pred odludnim pitanjem: ho6e5 li sepokoriti BoZjim zapoviedima ili ne? Valja se odluditi Tomene moZe izmaknuti ni jedan dovjek. Temeljito ti se valja odlu-diti. Veliki dio ku5nja, Sto ih moramo ovdje na zemlji tzdrLati,sastoji u tome, da zauzmemo izpravan stav prema Sostoj i de-vetoj zapoviedi BoZjoj. dovjek smije jedino u braku popustitinagonu i to na nadin, koji je Bog dopustio, inade s: mora od-re6i svakoga svojega zadovoljavanja. On je Gospodar Onjedini ima neogranidenu vlast, da zapovieda, a na"Sa e neukle.niva duZnost da se Njegovoj volji pokoravamo

24

Nedistodom nazivljemo, ako netko popusti naSonu na ne-dozvoljeni nadin. Spasitelj kaZe: >Svaki' koji gieda s poZudomLenu, ved je udinio s njome preljub u srdcrr svomu


14/81

po naravi stvari moralo ili moglo kod sama sebe ili drugogaoroizvesti, ako za to nema ozbilian uzrok i ako se ne pristaje

ia nedopu5tene osje6aje. - Ne smije se dovjek zabavljatipredodbama nedudorednih stvari, a joB manje nepotrebno se-zadrLavati

u takovim mislima, koje dovjeka tzvtgavaju gole-

moj pogibli, da padne u teZke grjeine Zelje ili djela. :- Nesmiju se pripoviedati neslane Sale i pridati pride, Sto proizlazeiz zaclovoljstva zbog zabranjenog spolnog uLrIka ili s namje-rom, da u dnrgih nastanu, ili koje su u stanju da zavedu u ve-liku pogibao grieha onoga, koji govori, ili koji ga slu5aju' a'da, z.ato nema vaZnoga razloga. - Ne smiju se ditati takoveknjige, gletlati slike, predstave u slikokazu, kazaliitu, i t. d.,koje svojim ne6udorednim karakterom tzazivliu zatlovoljenjeu teZko grje5nim stvarima, ili neclo'pu5tenim teZnjama, ili na*

punjaju duh poZudnirn pretlodbama, koje draZe na grieh. Samovaian raalog moZe sve to dopustiti, ali treba da smo oclludnii da sve udinimo, Sto je potrebno da se ne popunti ovim za"'m.a:nnostima na glieh, i da smo uvjereni, da se svemu tomemoZemo oduprieti. - Ne smijemo sudjelovati kocl plesova, kojisu'po svojoj naravi ili poi nadinu, kako se izvode, izraz nedo-pu5tenih poZuda ili bude u nama pohote'

Da Sto,bolje upoznaS, u demu sastoji bit neiistode, 5to je

grieh, a 5to nije grje5no, hodu da li razloiim, Sto ni'ie neEisto'

1) Tielo, kako ga je Bog stvorio, nije nedisto. Bog ne raclini5ta nedisto. Tielo je u svim svojim dielovima dobro i disto"Samo zloupotreba je grieh. Kao katolici osim toga znamo daje tielo hram Duha Svetoga i da su bradni drugovi radi svo-gLzvi5enoga svetoga poziva ---- da djeci daruju Zivot i da ih otl-gajaju - posebnim sakramentom blagoslovljeni i posve6eni'Prum, tome je potrebno da imade3 poditanje prema tielu, po-gotovu prema ovim tako vaLnim organima, i k tome da si usa-

di5 u srdce onaj njeZni osje6aj stida, koji uzmide izpred svakeneuljudnosti i prostote. - Sto zahlieva ztlravlje i disto6a' npsamo da se to smije, ve6 se mora diniti. Gospoclin Bog ipak ne6enikalove nedisto,6e. Ona moZe lako prouzroditi dosaclni svrbeZ,i nikako ne vatja da se uklanja trljanjem. Nasuprot jedino je

izpravno da se ono mjestor drZi disto pranjem i Sto je jo5 po-trebno, a da se upravo tano pere, gdie se swbeZ osje6a, sveto smijeS mirno diniti. Ali uviek ozbiljno. Bez draZkanja, igra-nja. Jednostavno, kao ne5to samo po sebi shvatljivo' Sto u do-vjeku nasta e bez njegove krivice kod obavljanja poslova, 6toih zahtieva tejelesna njega, to nije grje3no, clok se u tom Denalazi naslatla. To vriedi i onda, kad on ve6 unapried zna, da

26

6e kod Loga ta naslada nastupiti, ali on zna da ima dovoljno,snage, te ne 6e svojom unutra.Snjosti na nju privoljeti.

2) Obavljanje potrebe i sve, Sto se na to odnosi, nema J.distoiom nikakove veze. Ali i to mora5 obavljati pristojno.Protivno je tomu nepristojnost, ali to nije neiisto6a, ne6udo-

. r'ednost. To vriedi i za rieii i Sale koje su s tim u vezi.3) Redovite mjeseine pojave, koje dolaze oko detrnaeste

godine, isto ta^ko nisu ni u kakvoj vezi s nedistodom. No njeZniZenski osjedaj ne 6e ni na koji nad.in dopustiti, da se primieteove pojave. Ti 6e5 se, istina, osje6ati tada ne5to umorna, po-ti3'uena. Dobri ti je Bog dao ovdje priliku-, da se naudiS nad-viadati samu sebe, time da nikako ne popuSta ovome razpolo-Zenju, ve6 da si isto tako vesela i ljubezna kao obidno, te idalje revno izvr3ujei svoje duZnosti. U tim se danima" odlu-duje, hodei li biti kasnije djevojka ili Zena dvrste volje, kojaie onda i svojoj djeci modi dati dio sVoje jake duSe, li ie6 poslaboj volji popu5tati svima razpoloZenjima i hirima. Upri svojponos, pa da nitko i ne nasluti da ima3 svoje dane. Sto zahtievazdravlje i distoda - razumije se samo po sebi - obavljaj rmirom. Imade medutim sludajeva u kojima bolne pojave premaodredbi liednika ili majke iziskuju posebnu paZnju. Izbjegavaj'tada briZno sve Sto je napadno i ne pravi se vaZnom. - Sve,Sto iu niZe reci o radoznalosti, vriedi i ovdje. Suvi5an razgova:.o tim stvarima nije dodu5e nedist, ali se ne pristoji, te uviekje opasnost da ne krene pogibeljnim smjerom-

4) Izvjestna radoznalost nije uedisto6a. Svatko smijeimati o uredbama BoZjim znanje, koje odgovara njegovoj dobii okolnostima- :-- Ti znade5, da svi udthelji i uditeljice na iko-la.ma, gimnszijama i sveudiliStima imaju dugi studij i da mo-raju polagati izpite, prije nego im se dopusti da poudavajumladeZ. Nju naime treba po'udavati na izpravni nadin. Zz sva_koga je od najvece vaZnosti, da se znade izpravno odluditi osvemu, Sto se oclnosi na disto6u. Kod toga je gotovo nepojmi_vo, kako se mnoge dadu poudavati od pokvarenih ljudi, ili pozlim knjigama. Ne budi tako luda cla utaZi5,svoju Zedu zazia-njem u kaljuZi nedistoCe. eli5 li Sto znati, a ti pitaj svoje ro_ditelje, svog izpovjednika, duhovnog vodu, ili kojeg drugogozbiljnog i plemenitog dovjeka. Treba dobro razlikovali prpors_nost od radoznalosti Njoj nije stalo toliko do znanja, t ofimdo sjetilne pohote koja traZi poloZaj za svoje zadovoljenje.

- 5) Pokreti spolnoga nagona niesu nedisti, ve6 je to nestoprirodno, 5to Gospodin ho6e. Grie5i se tek tada, akJ im se po_pu5ta na neuredni nadin. TeZi li netlo da stupi u brak, zito

27


15/81

,da uLiva njegove radosti, vesele ii se zarudniei' 5to 6e se na-

skoro mo6i posve predati iedno drugome, onda to nije grje5no'

bni samo Lite aa popuste spolnome nagonu na dopu3ten nadin'

Xo o"i si ne smiju ono, Sto je u braku dopu3teno, preclstavljati,tako Zivo, da bi ve6 unapriecl okuSati'te ugodnosti'

Ti moraB biti na distu i s time, da tek ontlir grie3i5, irko

surestno rad,i,S roti zapouted,t, Bodioi, d,akk proti glnsu stto.i.e.saujesti. Nepromi5ljenost io3 nije grieh, barem ne teZki' Nijeni na koji nadin grje5no, a,ko se bez posebne naajere sludajn-oito vidi iii duje, aotife; ako se rode nediste misli ili Zelje u duSipojedinaca, ali on smjesta poslu5a glas savjesti kacta opominje:,tL t" smije5


16/81

kuda mu onda snage da se odludno opre groznoj modiputene

*;J"? - iur*oZ,.tna je sticlljivost prije svega -.uspjeina

"b;;protiv zavodnika. Diete koje s izvjestnim Stovanjem

p""l"p""tt svojim tielom i kloni se 'svega, Sto je n'pristcjno'

1iii"ft ne ie dopustiti, da ga drugi nedostojno dira ili dot'de'- Zato su i na5i biskupi uviek izticali i davali veliku vaZnost

stidljivosti.Bio bi posve nemogu6 posao, kad bismo htjeti toino odr.e-

diti, gdje poeitt3" teZki grieh, cla si uzmognemo dotle dopustiti

"uuio'jutu-"loUo5tine.Ako igdje, to ovdje vried'i stara poslo-

vica: lPrincipiis obstaSasvim svojim uplivom, koji mislim da imam na temelju rno3izkustva i moga autoriteta tvrdim, da nikada dovjek nije imaobilo kakove prednosti od nesuzdrZljivosti ili kakovu Stetnu po-sljedicu od suzdrZljivosti>Vjerujem, da nitko jo5 nije obolio od suzdrZljivosti, negosigurno od toga, 5to je svoju fantaziju hranio samo spolnimstvarimaU mojoj tridesetgoilisnjoj,sigurno velikoj praksi, imao sam priliku da saZiljujem pre-mnoge Zrtve pale na polju bludnosti, ali ni jedne jedine Zrtvekrepostne suzdrZljivostiDrZi se, da je suzdrZljivost od

spolnog Livota. Stetna, a to nijeispravno, jer nam izkustvo kaLe, da i nebradni, ali ujedno idisti Zivot moZe isto tako dugo i sretno potrajati kao i bradniPodpuno je krivo mi5lje-:rje, kada se radi susprezanja od ovih funkcija Zeli izvesti nekrStetaNikada nisam zapaaio da bi upolnasuzdrZljivost izravno bolestno djelovala


17/81

rnirogo lak5e od muikaraea. Mnogi sludajevi histerije' koji na-vodno, proizLaze od seksualnosti, mogu se na drugi nadin pro- ,tumaditiSuzclrZlji-vost nije Stetna po zdravlje, ona je izvor najjadeg razvitkavolje, koji samo pogoduje usavr5ivanju u zvanju


18/81

SLTDBINA ZENE

Postati majkom, znali inranretlnu sre6u. - Kada je Go-spodin Bog stvorio iovjeka, bilo mu je na volju otlrediti" da bisvaki dovjek dobio iivot samo od Mega, isto kao Adam i Eva.Kako bi tada izgledao sviet Mi ne-bismor imali ni 'otca nimajke., Ne bi bilo tada muia ni Zene, ni bra6e i sestaia, ni po-rodice. Sve ove njeine srdadne veze, koje zajednicu krvi ovi-jaju oko ljudi, ne bi postojale. Izvor naime tople, sundane Ere6eje

ljubav.To zapaiamo ve6 u BoZanstvu. Tri su BoZanske Osobeneizmjerno sreine u svojoj uzajamnoj ljubavi, a ova se temeljina tom, Sto na tajnoviti i nama nerazumljivi nadin Otae radaSina, a Duh Sveti proizlazi od Otca i Sina. I tada je Gospodinvidio mogudnost, kako bi dovjek i po, tome mogao biti Njego'raslika i prilika, da I on nadte zemal.jsku sredu u uzajamnoj lju-bavi, koja se temelji na tome, da roditelji daju Zivot djeci.

I tako on otlludi d.a ljucte udini na neki nadin sudionicimrSvoje stvaraladke mo6i. To j_e edino i pravlastito pravo BoZje:da stvara, da iz ni5ta ne5to udini, kao da udini zahvat u ni5ta-vilo i da iz rtjega vadi stvorove, koji prije nisu postojali i inadeih ne bi nikada bilo. Gospodin je htio, da i ljudi budu sudio-nici ove radosti i Casti stvaranja, dav5i im sposobnost, damogu darovati Livot. djeci. Ova sreia, ovq dast, ne da se shva-titi ni opisati. Niti je ne 6e5 nikada mo6i zamisliti i izku5ati,ako Gospodin ne odredi da postane5 majliom. Koliko ie,5 bla-Zenstvo osje6ati, katl bude5 mogla dfrati na svojim ruka^madrago stvorenje, koje 6e te gledati velikim i clubokirir oiicama,iz kojih se zrcali ciela njegova du5a, kada pomisli5, da onamora vjedno dalje Zivjeti, da je Sin BoZji za nj umro,.da uza njbdije nebeski vladar, i ti si tada govori5:.>To je moje diete.Ja sam mu daJa Zivot inade ga ne bi nikada bilo


19/81

djeteta r'nzle i opet za nju ne sa"no n$vede blaienstvo, vef I

,iitj" neugodnosii i boli, i uviek nemilosrdno izrskuje odri-ganje i spremnost na sluZbu- Pottnositi i trpjeti, to je iens&ipoziv, ako je pa,k vZaren distom ljubavu onda je ne samo je-

ian,. ved jedinl izvor njene najttublie srede i najblaZenijq'ruzvi5enog osjedaja

No moci postati majkom, zrraLi za djevojku i veliku pogr-bao. To joj moZe otvoriti vrata neizmjerne sre6e i dovesti je

do najljep5ega ra.scvata njezina Zenstva - ali moZe da Ip-stane za n3u i najgroznije zlo, ako se pogazi z.akoa,6to ga je

Bog odredio, pa tazttzdanost dode na njegovo mjesto- Bra'k'maierinstvo i ljubav prema muZu - sve je to neopisivo trzvi-Senq sveto i njeZno. Tome se ljutli smiju priblifiti salno tia

svetim strahopoditanjem,distim mislima i plemenitom ljubav-

lju. Ratli iztoCnoga pak grieha postoji za svakoga dovjeka pegibao da 6e strast ovo polje oskvrniti i opusto5iti, a Stetu odioga nosi uglavnom - Lena. To je njezin udes, koji joj stalnoprieti.-

NeizbjeZiva je predpostavka materinstva tjelesno sjedi-njenje auria i Zene. To je BoZja volja i odredba- A 3to Bog od-reduje, plemenito je i dobro. On je ulio onu duboku, silnuljubav u muZa i Zenu, koja nalazi svoj najviSi iztaz t podpu-noj predanosti.

Ljubav je po Svojoj najdubljoj biti nag:ruce iz po'itovanja->Nekoga voljeti< ne znadi nikako, da je to sva.ki put i ljubav-Tada bi se moralo takoder zvatil jubavlju, 5 o zvier osjeda'kada bljeStedim oiima weba na svoj plien- Ona voli svoj plier'silno voli, ali svaki Covjek zahvaljuje na ovakovoj ljubavi- Paipak imacle ljudi, koji zbore o ljubavi, dok se u istinu radisarno o ovakovom voljeuju jedne zvieri. Prava, dista ljubavizkljuduje svaku sebidnost. Ona se nasladuje ljepotom i dobro-torn onoga, koga voli. Radi njih mu je ona odana i teZi da gaposjeduJe, da se s njim sjedini, te mu u isti das izka.afie nai-srdadniju dobrohotnost iz ljubavi i naklonosti, Zeli mu dobro'samo dobro i po mogudnosti Bto vi5e dobra.

Spolna je ljubav posve osobite vrste. Ona z.abva6& svoltlsilom osobu, koju voli, diji su je dari posve osvojili, pa teLi zanjezinim jedinim posjedovanjem, kad 6to se i ona hode sva iza uviek da datle njemu..Ona nalazi u bradnome predanju onaiodgovaraju6i tzraz Lelje za sjedinjenjem i izraz predanja samrsebe, kako Bog ho6e.

No u isto je vrieme ova predanost izpunjenje ielia, priro'denoga nagona, a.radi stra3ne snage, koju ovqj ima u sebi,

36

oostoji opasnost, da on padvlada duh i svojim r'ahtianom z'a'ilugi lt'ul"v, te da beyotyzirno zabaci svaki uzvi5eni interes,

T*o da predanost na prvome mjestu znadi izpunjenje teZnjeprirodnog hagona

Mi smo ved prije sllomenuli, ala je prema zadatku, koiide&a muZkarca u braku, prirodni nagon u njega jade raavijen'neso li u djevojke. Ve6 u posve normslnim prilikama za'htjevase-desto od mladida veliki napor da'se otlupre svojih zahtie'vima i iednjqma. Samo a.ko ga btr/a-o- njegov odgoj u Cistosivodi tomrl ako savJestno izbjegava sve, 5to razttzdzva njegovustrast, a"ko si usrdnom molitvom i Cestim primanjem sv. Pri-{sstf izmsli jakost za Eisti Zivot, samo mu tada uspieva daprkosi svojim zahtjevima i pobtrdama.

>Nije naZalostna5a kultura samo potisnula nararrne sek-sualne odnose i djelomice ih tpZko povriedila svojim dudoredem" ved itr je na svoj na.din urnjetno veorta izr:akazila. . . Va-boravljaudi prirodni cilj spolnoga nagona Covjelja ga je kul-tura odgojila za umjetni uZitak i izmislila s-va riroguda sred-stva, da povisi osjetni uZitk i da mu dade promjenu. . . Mo-der:na je rrmjetnost prije svega pootala u mnogome izvanretlnopomodno sredstvo za pndraLivanje osjetnih naslada, ili recimoizravno, postala je saveznicom mra.Cne, bgzsrapne literature.Licemjemom srdibom protiv onih, koji drugatije misle, Cestose najnevjerojatnija erotska sredstva podraZivanja brane idaste pod krinkom umjetnostl Ukratko, r'mjetno je uzgajanjenarrynoga nagona muZeva postalo prava visoka Skola opa-,dina . . . Nema nikakove sumnje, da se neprestano opetovanimumjetnim potlraZivanjem u svim mogu6im promjenama, kojejoi umnaZaju objekte seksualnih-zahtjeva i zaodievaju poseb-nom privlaEivoldu, da se tim strast joi vGe razpiruje. Takovaumjetna seksualna opdraZivanja ratlaju mettu muZkarcimaogavne obidaje, koji sa sobori donose najgore posljedice...Nekoji mladidi misle, da se moraju fuZivjeti, jer inade ne bibili pravi mu.Zevi. Ovo glupavo prikazivanje bude time jo5ve6e, Sto onog:a, koji je nevje5t u seksualnim stvarima, ili kojiih se stidi, otvoreno izsmjehavaju... Ako se ovo.uzbudljivostanje seksualnoga nagona /neprestano umjetno potlraZuje, bezveze s viSim, 6udoreclnim ciljem, ved samo na temelju Zivo-tinjske putenosti, to se u itu5i pojeclinca prema tome stvarajuili odrazuju slike, koje se mogu oznaditi iraznm,pornografskiduh'. * Sva je fantazija qvakovih ljudi izpunjena ova^kovim

37


20/81

DoZludnim predoibama' tako da je njima oznalenp sve njihovor

;;t5ij""j" i osje6anje. lf nainecluZniiim stvarima nalaae oni'

"-*"ir:i"",po""joif" prljave seksualne odnose' Zenu smatraju

iol **otr.uo p"ua*"t seksualnog uZivanja'- Najniie stvari

saCinjavaju *ulo ttu jedini pretlmet misli i tazgovota cvako-

vifr aulova. Svaki bi pri tom htio da nadbije drugoga, i svu

njihovu vje5tinu na tome potlrudju nadilazi samo njihova du-

frovna po"toS i neznanje na svim ostalim potlrudjima: ' ' ryose prik-azivanje moZe u otmjenom druZtvu diniti pretjeranuT'jer fine i otmjene naravi obidavaju ractiti isto 5to i ptica noj'te s gadenjem odvra6aju oii od smrada i instinktivno mu seuklanjaju


21/81

gradene nego Ii muZkarcl Kalro sam prije rekao prirodni na-gon posve driema u norualno razvijenoj, nezavedenoj djevojci.Ona u najviie sludajeva nema ni pojma o tom, da muZkaracmisli i oojeda posve drugaCije. I tako stoji bezpomodna premaovoj.groznoj i neprijatnoj no6l Ona ne sluti" 5to zapravo Zelizavodnik, koji je s njom tako ljubezan, budu6i da uob6e nepoznaje iz vlastita izkustva to pobutle strastl Ta&o ona i heuvitta, kolilra pogibao na nju vreba, ako se upusti u odnose Emladiiem. Ta ona ne6e ni3ta zle.- W ie uvjerena dra ni on, kojijoj je toliko dobar i drag, ta-koder ne,6e niSta zl4 i da on istotako misli i osjeda kao ona-

Za nju je naclalje kobno, 6to ona uslied svojih duhovnihgklonosti ne stvara nikakovih zakljuda^ka iz Einjenica,-koje rujoj pozrate. Ona Cuje i Cita o groain zablutlama i prekr$a-jima, no butludi da ona u sebi ne osjeda nilta orl te 6trasti,&oja do toga dovodi, zato ne shva.Ca, LaLo dolaze [udi do takogra^m.otnih djela Ona poanaje sa.mo lnjedine slu6ajevg ali ne

"akljuduje cla postojijedna njoj nepoznata, ali u mutrkarcu

veoma, razvijena prirodna sila, koja Zestoko traZi zadovoljenjei koja ga tjera na ovakova gqje$na djela"

Kobno je napokon i to, Bto obratno mlatli6 ponajvedma iemq da ona ne osje6a tako kao on. Prema tome on drZi.nje-zinu nametljivost" njene zahtjeve za njeZno5drl Sto je traZisamo duSevni nagon i potreba ljubavi, on to drZi aa,kom, dai ona teZi za pohotnim zadovoljenjem.

Po$to se dakle posve prirodno probudi u raavijene dje-vojke spolni nagon, i to pr"ema njezinim osebinama, prije svegadu5e.rni nagon, ,potreba ljubavi, zato or:a Cesto lakoumno od-bacuje opomene savjesti, roditelja, a i Crkve, koji joj, ka^tsoona misli, nede da priuite ove nevine radosti. Tz'lrusi i pak jed-

nom milovanje, tada viSe ne moZe da se odupre mlaclidu - inesre6a je tu.

Medutim, ako se ugodnosti, koje je Gospotrin povezao saspolnim nagonom, traie neovisno od njegova uzviSena cilja,ve6 samo radi sebe; aho tljevojka sliedi potrebu svoje ljubavi,a mu-Zkarac svoj prirotteni nagon, bez ozbiljne nakane; akotako podavanje nije wraz Ewtn, sv. sakramentom posvedeneljubavi, ve6 grje5na strast: tada tljevojka postaje prosto sred-stvo muZkarteve strasti: njena je da.st poga^Zena samo o pri-likama, koje nisu-u njenoj vlasti, ovisi, kako 6e daleko dociovaj njezin pad. Ona, ponajvedma samo ona, mora da snosisve posljedice i iesto puta zajedno s najvi5im svojim Zivotnim

40

wednota^ma. Pa i u samom braku prieti Zeni pogibao, da budever,a;Ba uz muLa" kome predanost nije inaz plenenite ljubavi,ved sreclstvo za, zadovdljenje priroclnog nagona; i kojega onazato ne moi,e niti Stovati, a jo'1 manje ljubiti. To J: kobir;rle, koia joj se Prieti

Goethe je u Faustu u slici Grete ocrtao sutlbinu mnogihdjevojaka. U podetku je to >posve neduZna stvar, i nije nuttlno

.zbog toga upravq na izpovie'dzrrjerska ljubav


22/81

Da, to bija^5e njepa kob Ona nije ni slutjel4 tlo Cega ie

F;_t" 7rp"""" [r1o toliko stalo. ona se da.la zatu6iti ugoclno-

Ji*u oOAu"ja s njime, koji su joj se dinili >tako dobri i mili


23/81

. t

Ti nisi na zeuriji, da uZiva3 Zivot" Sto vife, da si i dopu5taS,eve radosti, koje se samo zamisliti tlatlu. Ti si sa,mo zato stvo-reDa, da Njega slaviS time, Sto Ga priznaje6 za" 8v9ga' Gospo-dara i eoga i pokorava.S se Njegovoj svetoj volji. Tada 6eS u

sve vieke uiestvovati u neizmjeruoj radosti Njeglove bezkrajneslave. Jedan od najglavnijih naCina, kako ga moraS priznatikao Gospodara sastoji u tome, da ne zlorabi6 njegove odredbeo razvitku dovjeCansiva. Samo tada, a.ko se bmde3 toga spomi-njala u napastima; ako ona ozbiljna: >Ja sam Tvoj Go5podar,tvoj Bog < ozvanja dvrsto u tvojoj dufi, kada god te strast'poZutla ili sviet hoce da zavedu, da radi5 protiv Njegove svetevolje,'tet tatta 6ei se moii otlluiiti da se odrekn5 svih nedo-puitenih ratlosti. Sna,gu, da pnovedeS ovu svoju odluku' itat6e ti'samo milost, koju si morai izprositi molitvom i Eestim

primanjem nvetih rakramenata.No da uzmognei odluCno svladati napa.st, morai zna'ti da

je ne3to doista zabranjeno i da ne moie biti dopuiteno' Lal-co'irmno misli neizkusna i bezazlena' mlad&, koia drZi ila neStonije ba5 tako zlo i da to ipak ne moie biti za,lrranjeno Ona nevidi ni5ta, opasro u nekim stvarima, koje su vec vrlo opa.sne'Zatn hotu tla ti otvorim oCi i da te upozorim na posljedice'koje moZe imati lakoumnost i nepromi5ljenost, pa da tim upo-zna^$ kak-o je BoZja zapovied opravdana. Valja ti uvidjeti' Etose krije poa izrazima >treba se nauZiti


24/81

mogu Skoditi zdravlju. U isto vrieme neka ga oclie-Io-.i t{:i

"Jf.?-"i"g"t"prirodnu ljepotu, koja se pokazuje naivi5e u licu

i u drZanju, upodPunjuje i v?AiLe'

Tu je sada na pryom mjestu'Zenska tei'nja dopasti Be'.Zena

,,"stoji ha svoiu vanj5tinu na svaki naiin udini privladivom'

Priroda joj i u tome pomaZe, time 5to joj-cl'aje fini osjegai_-

obidno su taz" ukus - za milinu i ljepotu' Ta^ko dugo, dok se

ovo nastojanje ograniduje gamo na clopadnost i liepo odijeva-

;j;, ;; ;#dseiipostolsuditi' Mettutim postoii opasnost' da

"iorro izrodi u pohlep,t, koja zavlada svln mislima i djelova-

"ju*aj""ojdini-8, te posiZe za opasuim i nevaljanim sred-

stvima.

Ta se pogibao oiituje, kako poviest udi' osobito onda, kada

ima previSi tl-ievojala; ta se pogibao silno povedava disto.svje-tovnim zemaljskim naziranjem. Zdto ie po dana'Snjem silnom

vi$ku od dva milijuna djevojaka jasno, da je ova pohlepa spo-pala najSire slojeve mladih djevojaka'i da pravi najvede glu-

iosii. li"al, spietni trgovci, znaitu izrabiti ovu poblepui

itp"uuo je nevjerojatno, kolikom se hvalom obasiplju prenmogapo*ugtiu ljep-ote, koja spadaju dakako na toaletni stoli6 svake

"a"-"u,>koja ne5to do sebe drZiTa5te V'ete ne iz'rabljuju prirodeiru ljubkost i ljepotu svoga spola i svoje osobesamo zato da inuZkarce narname i da se-njima svidaju' vec izaIo, da se iztidu medu seli ravnima, i da d.n-rge Zene-zasjenesvojom ljepotom ili svojom pristaloSdu- Upravo je nevjerbjatnokolika umie6a upotrebljavaju koketne Zene. Sve gu njihovemisli i nastojanja uperena. na sjajne kostfune, rafinirane toa-

46

letne domiSljatosti, pudere, mazanja i dotjerivanja njihovihdraZi. Kako se glupavo i sitnidavo ovo Cesto dogada, jasnoozr;ailaje ovu Zensku slabost. Sve su ovo odsjevi seksualnoglagona, pohlepe, da se svide muZkarcimaljepotica< ?

Sto se vGe vriednosti i brige polaLe na vanjitinu; to semanje imade wemena za nutqinu. Ljurti divna lica imadu Cestohladno, twdo srdce. Kako traic da se svide vanjskom ljepo-'tom, ne ctaju si nikakova truda, da se preporuduju plemenitimsvojstvima Upravo one, koje znadu da su liepe, previ5e lakozanemaruju obrazovanje srdca, jer sb i bez toga svidaju.

Pretjerana dopadnost dini djevojku robkinjom drugih.Ona mora da se obazire ta njihwe Zelje. Uviek misli, 5to 6eoni re6i. Ona ne Zivi vlastitim samostalnim Zivotom, za nju jeodlud.an sud drugih.

Zata joj se posvo izrodi sud o wiednosti pojedinaca. Onapolai,e svu wiednost na vanj5tinu iovjeka Katalog >>sredstavai pomagala za ljepotuOplemeni i njeg-rj svoj ,Ja'>ja< azumieva, ko-lika nwjero jatna zbrka pojmova nastaje pretjeranim njegova-njem vanjske ljepote. Zar je tvoja vanj$tina tvoj pravi, du-boki >Ja< ?

Promotrimo li izbliza tiek misli djevojalca, kojima je glav-na briga da nebrojenim sredstvima uzdignu vanjsku svoju lje-potu, to 6emo uvidjeti, da one jedva imaju neki pojam o biv-stvovanju neumrle cluie u njihovoj nutrini. Nemaju nikakova

razumievanja za svoju dast i velidinu i unutarnju ljepotu. Mje-sto da se njihov duh tnrdi, da njeguje nedokudivu slavu nad-naravnoga Livota milosti,, on se bavi jedino time, da umjetnimsredstvima uzdiie zavodljivu ljepotu tiela, niZega diela nabega>Ja


25/81


26/81

SANJAB,ENJE - SNAIBENJE

Kod mladih djevojaka - ako i ne- z$judivo, ali tt-*

uglavnom kod. onit', koje niesu cieli dan dosta zaposlene- p-o-

j.]"f:"i" se u wieme rlzvitka >sanjarenje< (snatrenje)' Y9tio joS-i kasnije nastupifi, pade i tada, kada bi se moglo misliti

da-se

poodmalla dob iigla nad ove mladenadke pojave'

VuZ"o ie, da su tiposve jasni uzrok i z'"ade&je'ove pojave'

pa da te ne zavedu na glupost, vC tla sluZe obrazovanju tvoga

karakteraDo trinieste godine po prilici djevojka je diete' Tada po-

Cinje tloba razvitka. Ona e razvija tlo tljevoike, tjelesno i du-

3evno. S tim je rastom vezan i razvitsk spolnoga naEona' {o-r-malno, o" .rJd"oo diete, ne moZe jo3 uikako tla misli i osje6aseksualno. Satla to biva drugadije. Kao Sto cio Covjek za wiemerazvijanja lagano sazrieva, dakle za to vrieme io3 niie gotov'

isto je tako i sa sp6l"i- nagonorL Ovo cloba sazrievaqja tlo-nosi sa sobom vanredno Zivahnu razdraZljivost. MladeZ se

kredd u ekstrbmima, u protuslovlju. Upravo joj jo3 nedostajezrelosti, jasno6e, izravnjanja. Drugo se i ne moZe odekivafi' Uproljede se jo5 ne skupljaju nikakovi plodovi.-

No opasno bi bilo, kada bi se bez zapreke podavala svimutjecajima.i svakome ra4roloZenju. Duh mora i ovdje uzetiuzde u svoje ruke. Lakoumnost, nepromi3ljenost, povr5nost'mora da se nadvlada. Prije svega manjka mladeZi job Zivotnamudrost, izkustvo, koje si mora malo po malo usvojiti, da noieuoditi vaZnost i teZinu posljedica pojetlinih djela, koja joj sedine posve neoparina, te tako da se oiuva od >mladenadkihpodvfoau, toji Ui moZda. mogli da uniite njenu cielu Zivbtnusredu.

Kod razvijene djevojke raziija se sada prema njenoj ose'bini, prije svega duS\lri nagon. On se odmah ne pojavljujetako, kako se iztide kod podpuno razvijene djevojke. On ie naj-prije jo3 neodreden. Polrazuju se nejasna osje6anja, neizvjestnoieznu6e provladi se cielim bi6em, r da djevojci nije jasno, kojije cilj ove deZnje. fstovremeno se zapaLa zahtjev, cla se na ne-koga osloni, da kod. njega nade sigurnost i upoclpunjenje vla-stitoga biia-

50;

I tada kao da podinje potraga za predmetom ove deZnie.Neaeo mladi6 ne moZe joj ni5ta pruZiti. S puno prezira gldaona na divljega >deranaosobitoslavne offtbe< vrlo sumnjive wiednosti, ipak nalaae>Stovateljicaza-nosllo


27/81

nedopu$teni naCiru ': Bilopodavala takovim inliana,rddne.

bi ipalr qpasno' kada bi se sUePokoje su same Po sebi Posve Pri-

Svaki se mladi Covjek mora nauCiti, da se ne da voditi

o"i;;;;1"Gt"J.ro" i razborom' To j" zd mlade dier'oikgzato os,obito vaEnq jer kod njih i onako prevladava duvstveniZivo:t Zivot treba karaktera, koji ne obazirajudi se na r?'.po-

ioZ*:" i osjedaje p*t'"ai svoj Zivotni "rl "yi"Tom {lgj1-

"*iriduZnJsti,'a ne leptira, ["4 ol3to lepr$a bez ottredena

nu1J, t"Jog" predo'"Gtjanja. Tkoje ppo iz >suatrenia< za

;tr;-;tit lja marljiv i-postusan ne-de to viSebiti' cim ue-

li""u-"uin UiU- fi *or"5 nastojati da ne ovisi5 o ovakovim

sludajnostima

JoB e vaZnije da se ne daded zavarati v.a1-jftiqgn' Nekoiivjeruju da u nekoj osobi vide utjelovljen svoj ideal' te u 1vom9ti"i"i'-t"- oduiJvljenju ne vitle nik-akoyitr nedostatalra' ni

;[.#usit' lri iza ioel aobzi-gio. x'9 do bezgraniinarazo'

Caranja. Kako su se-mnogoi

tljevo-jci, koja se >smrtno zalju-

Uita,, u mladi6a, grozno oWorile &i tza viendanja A za sva-4""" iu 6tiv-'iekareZak utlarac, kacl uvidi da se prevario u-8v9*iff;dJ;. r, La"j" dosta i neizkusnost i takovjemost" katl,a

i" a"Au zasliepiti kojom osobito5du druge osobe' k tome ponal-

"iSe."a"iSti"o--io,d.-ju kao >o-boZava


28/81

IJT]BAKANJE

Zivimo u doba dubokog moralnog propadanja' -Zatp nes

o" ,*ijo zavaravati neodeklvani uspjisi na tehnidkom poljq'

N"ti-i"ai:tf.i katolik' koji je nedavno boravio u Njemadkoj',g"Ei"

".i ""dsloboclom, ojom'saobra6ajy mlatlidi i djevojke'

i j;;;k;tvrio ozbiljnoi uro ne moZe urotliti dobrim plodomIjubawe pustolovineljubakanjemljubakanialjubakanje< postaje odnoSajem.

Da se uklone nesporazumci, evo prije kratka napomena.U prijateljskom saobraCaju porodica moile se desiti, da bi dvo-je mladih liepo pristajali jedno drugome. Oni se pade svidajujetlno rugome i naskoro je niima i njihovim roditeljima jasno,da 6e se poslije uzeti, Oni se susredu prigotlice u krugu-poro-dice, ali se inade ne susredu nikako. Oni upravo Cekaju ieclno

na drugoga, mole jedno za drugoga sve do onog vremenao kada6e se uzeti.Tome se ne moZe niita prigovoriti. Oni 6e popustiti spol*

nome nagonu tek na dopu3teni nadin u braku. To moZe padeza oboje biti od velike koristi, dla su se ve6 na5li, jer bi im.seintimnost s nekim drugim mogla pridiniti kao sramotD& re-vjera. Oni moraju ostati vjerni, jeclno drugome, ali moraju seodredi medutim svakoga bhircga saobradaja izvan poroclice, imoraju misliti na fo, da se izobraze za podpune i vriedne osobe,koje 6e poslije moci jedno drugog usreiiti. O tome uostalonnije govora, ved se govori o ljubavnim tridarijama mladih lju-di, koje se vode bez ikakve ozbiljne na mjere ili u doba, laclajo3 ne mogu ni pomisliti na Urak.

DO


29/81

MoZe se iak dogoditi" da jog nepokvareni mladid i die-vojka na poietku dobi raznitla' bezpprave skloqmsti ve6 samoza,tn, jer je to >moda< i trdkaraju kojekuda zajedno, a da toodmah ne vo'di do zlih posljedica, kako to ilokaauje sliededepriaanje: >Kada smo bili u II. razredu, ja sam inao Cetrnaesti po godina, bila je parola, da svaki od nas ima >puculjubakanje< moZe bili za cljevoiku po-

Cetak propasti. Ona se,naudila tla imade Stovatelja' ona je oku-Sala uiotlnosti ta.kvih ljubakania. A a.ko se ovakav saobraiaj -

prefrine bilo kojim povodom: ona tad zapoiinje nsvi saobrafaj'j"" s" vi$e ne msZe odredi >ljubakanjaSetnja-ma po mjesediniljubavnih pisama< i smie3nim.ieznudem- Mnogr su mladi ljutli priznali da su govoiili samo>glupostiJaNjegov gordi kora}g )plemenit njegov lik,smieiak njeg'vih usta'

- Car njegovih oiijui ujegova govora

daroban tiek'stisak njegove ruke'ah, i cjelov njegovJaxslobodnada mi se ri" nje-govim poljubcima razplinuti.< AIi i to ne donosi jo5 poclpungispunjenje onoga, zaEim se teZi. I tako nagon tjera uviek dalj6,Neprestano on ne5to zapaLa, ali u isti das i draZi deinju za,onim, Sto obedaje tlalje i 5to ve6 daje oku5ati nekom slutnjom.

59 .


31/81

Sjeti se sada onoga, 5to sam pisao u lfanku o Zeninoj sud-

fini,-pa e* razumjeti it"fo t ovim njeZnostima nuhio budi

;"i.;d;i sagon mladi6a. Mnogr mi je priamo, daje izprva liu-

i"X"o bez ikakove zle pomisli' ali da je neskoro uvidio' ila

mora prekinuti, ako ne ie da sebe tlievojku unesrrcdlti tljevojci se po spomenutim- ve6 riedima prof' Forella'

uprobutlilo neko stanje uzbudenja, koje Cesto graniii s'odu5ev-tj^enjem, te koje lomi,sva,ko opiranje volje. Ona podlie'Ze grlje'

.i5r.-*n1a."".a, sliedi ga W, opiranja i u tome je stanju spo-

.sobna i spremna na eve ludosti


32/81

reci sutl o dopu5tenosti poljubca, moramo se sjetiti" daje-Zelia'

i" -oZe-o dsobu drugoga spola zvati svojom' samo tada- do-

puSl""u, kada se racli o njezinom dopu5tenom 'posjedovanju u

Lraku. prema tome moZe se 6vakovoj Zelji cjelovom dali iz. az,.samo,tada, ako je ona clopustena. Kao znak nedopuStene zelje'poljubac ie grjeian.-

Treba naautje inati na umu, da spolni nagon' a priie.svega'duievni nagon' toZi a" zavede dudoredne mlatle ljud'e time'

5to ponajpr-ije dolazi sa slabim clraZima' bududi da u niima

tudi zanllev za sjetilnim ugodnostima, koje jo5 nisu izravng

,grje5ne. Tko o"-t snage' da se odupre ovom mamljenju, ve6Je-nasladuie takovim njeZnostima, dolazi u pogibao da ga sve

datje odmami, kako ie to ve6 prije spomenuto'Isto se tako tloiadla ne ba5 riedko, dr mladi ljudi, koJi

hoce da zavedu cljevoiku na grieh, ponajprijepoku3avaju, da

li ona dopuita ovakove njeZnosti. Iz njena clrZanja spoznaJu

tada, da ii i-uae rzgleda njihova daljnia Zelja' Prerna tom

moZe se pad djevojke oclpoieti time, Sto tlopuita-takove namet-

ljivosti. - Jednako tako postoji opasirost' da dievoika ugubr'oim5eno stsztez'anie, stanovitu nepribliZivost prema mpclidial

ako se lakoumno na pr. kocl igre >zalo$a< ili u drugim prili-

kama dade ljubiti. Ona pomalo ne vidi u takovim njeZnostimani5ta, pade joj se i svidaju, traZi ih i na taj oryio jo5 lak5epostaje Zrtvom zavoclitelja. Ova se pogibao povedava jo3 time'da miacti6i i ovdje zakljuluju po njezinom slobodnom pona3a-

nju, da je takovb i njeno nutarnje mi5ljenje' DrZe je sposob-'nom i ,u aufjtti* >slobo5tineTi si, djevo, kaol ruZa,tako mila, krasna, Cista.Pogledam te i ve6 sjetau grdce se moje Sulja-I bude mf ko tla bi ruku .na glavu ti stavit trebo,

. mole6 cla te Bog vzdrlitako distu, krasnu, nilu.Najvede dobrodinstvo 5toga je Gospodin clao Covjeku u retlu naravi, bez sumnje je do-bro latoliika majka,... Neizrecivo je sretno ono diete, koje uistinu imade dobru katolidku majku, sve da odraste u dronj-cima i u njima da lieZe u grob. . . Poput kuge zlo djeluje ne'krS6anska majka na diete, ma da se naziva kriianskon, a kakoblagoslovno djeluje klica, Eto je usatli dobra majka u srdce'svoga djeteta Pa ako ve6 i majka odavna leZi u grobu, a sinjoj je zahvaden burama hvota. i bacan amo tamo, blizu pogibli

cla izgubi vjeru i 6utlorednost, pa fu propane zauviek, ipak 6emu jo5 tada pred odima osvanuti lik drage pokojne majke, i Cu-desnom 6e ga silom opet dovesti na put vjer.e i krepostimajka< i-a za lasposeban topao zvuk. U njemrr leZi more dobrote, ljubavi, bla-gosti, obzirnosti, strplijvosti i poZrtvovnosti, nesebid.nosti ipovjerljive srdadne ljubavl Dobra je majka svom djetetu svei sva. U svim nevoljama utjede se samo njoj. Majci se izjada usva^koj nevolji, svakoj boli. U dvojbama se savjetuje opetsamo s majkom. Pogrie5i li, sve prizna majci . . . Potreslo nas

65


34/81

je u du5i, kad smo za svjetsfoga rata Citali, kako su Ef.adiratnici na bojnim, poljanama u straSnim muka,ua zazivali ime>majko, majko


35/81

,--=-

rLIBT

N e k o l i k o r i j e c i o f li r t u . P o j a m > f l i r t muZkarca smotajuJa


36/81

Djevojka, koja ne ZeIi jednom da' postane nakaza'odfune'

**;iliii;*o o tuit"oijojlmladosti proZetoljepotom' uzvi5e-

;;5;,-;ii"it" znadenjem- i srecom rnajdinstvaili Bogu tr)o{we-

6ena djevidanstva. Oo":la""f *o"" ot't branitiprotiv flivolnog

duha vrertrena i poZucli niske naravi' Snagu' kojajoj je potre-

bna zato, ne nalazi on'a u samoji sebi; moraju traziti i na6i u

duboko vjerskom, kr36anskom Zivotu'

?0'11

'PEIJATEIJSTVO(

Zar ne moZe biti >prijateljstva< izmedu mladida i djevoj-ke? Ta se ried mdza razvrnievatiu Sirem i u ui,em smislu.Jasno je, da se prijateljski saobrafaj, kal


37/81

i zabrani odrjeSito svaku nepodopStinu. S druge strane moZedsi upravo u ovakovim prilikama prisvojiti sigumost nastupai poznavanja ljucli, time da prijazno, drugarski s niima saobra-6ai i da uznastojiS bistrim i mirnim pogledon upoznati svojedrugove.

Gospodarski preokreti iza ratA" stvorili su za saobradajmlactih ljutli podpuno nov poloZaj. Prije su rasle mlade djevbjkeponajviSe odvojeno od mladi6a. Sada pak tzobrazba za njihovpoziv ili sam poziv dovodi njih oboje desto zajedno. K tomedolazi jo,i i to da je nastoj4nje,- koje bo6e da postigno >izie'dnaCenje spolovakulture goloti:rje


38/81

obvez.a. Sada 6emo mirno promiSliti, cla li uobde noiepo'sto-'

:""Jilp"i:"teljstvoJedan koji si

-:"ir**6 jeclan tlrugi Zivotni paziv, upoznao se s djevojkom'

. ir""*n kojoi je osjetio sklonost. Onaje znaJa za njegov Zivotni

;;t".-d;; njih ie trebalo da postoji iistoplemenito priia-

ieljstvo.Nisu poznavali nikakova ljubahanja, nikakovih po-

U*L""* Iza ocltaska mladoga dovjeka bili su nekoliko mjeseciirzstu.utj"tti, a kacla se on vratio, izjavi joj, tla je njegova

dvrsta odlokr ostati doeljedan zivotnorn pozivu. ona odgovori:>Mo'rala bih se tome ve"seliti, ali ti shva6a^5, la mi je to teZko>Ja u, - tako bar drZim - modi doprinieti irtvu- Hode li toonamo6i, ne znam < )A sto 6ed uiiniti, ako' ona izjavi da ne moZe?Da ne moLe Livjeti bez tebe, da 6e biti nesretna? MoZe si iudiniti Stogod>. I nije dugo potrajalo, a on se odludi, da napustinakanjeni studij i nju ofunl

Pet podpuno idealno nastrojenih gimnaziraiaca u dobi od18-19 godina odrZavalo je literarna sijela. Pade iri, ns, pamet,ne bi li pozvali i nekoliko djevojal


39/81

MoZe se dovjek 5", Slsclljivih posljedica poclpuno 4"{ 9"popuita spolnome nagonu' pa tla suzlija nidgove navale'Ka'ko

ioio""A iore vidieti, moi'e u wlo rietlkim sludajevimada.po-

*alt n"t:i*tlstvti toa posve zretih ljuili 6ijaje du$a staloZena

i"ittt*

zvanje Zivota posve im zatlovoljava duSu'

Mladi, ali ne zreli ljudi, koje nalaze zatlovoljstvo upo-

vjerljivom obdenju s osobom drugoga spola, sliede time u sva-'

tom-sludaju du5evni nagon' smatrali se oni i fuZali kao brat

i sestra. Po prirotlnol nuZai teZi sklonost, koja se obcenjern

:*" "*"po sebi, za svojim dalinim razvitkom' Neprirodno

ju t"a" sitom 5e priediti, te ovakova sila mora vuf;i za sobom

t"to" posljetlice. bo""o

se doista i pokazale kod takovih' koji

t" g":iil >6ratski< saobradaj' Kako se ra'di o nasilnom potiski-

.,rroJo doS"una nagona' pojavljuju.se-3tete vi5e kod djevojaka'jer se on u njih uviek osjetljivije osjeda

Vrlo je poudno, da se ovakav >bratski


40/81

PreEesto se dogada, da se oboje u svojoj ""ll"Pll*"*lijoB prrje braka, ?";;

jedan u a"ugo-e' U zaljublienosti

nrelako se pregreoalo pogr"gt" i nesavrdenosti" tlok seodlike

ili#'i l"r-g"i"i.tl tar se u braku osvieste' U stalnomzaje-

a"iJxJ- Zivotu pokaZu se, kakovi doistajesu' Sada trela fa

;;;;;*l*a zaaalq da se uZive iedno u tlrugo' Zato .trebaa.

"rrproZeti odlukom: nas oboje spada-zajedno' ovisni smo

jeclno o drugome, treba da s" sluZu-o' ilena mota stoga tla

pripada sarno svome muiu, kao 5to inaEe ne pripada yfome'

i.lo-orr" je prije pri,padala prijatelju, s kgjim je veZu duievne

voze. Te se}e-aJaU jednostavno razkinuti. Uviek se u njenom

srdcu i.anova diiu u*po*"o" na nj, stavljaiu6i se izmettu njei

;l;";g muZa. To de sie pokazati upravo na strahovit nadin' ako

o"" pli-iuti da se t u "tr"Z"sa svojim zakonitim muicm tako

kao svojim prijateljem. Svaki puta, kactjoj

se neito nesvitla

loA *"L, ona misli na svog prijatelja, ka"ko bi se on tr)osvearugadije Ponb, nikada to ne li od nje zahlievao' njoj

ovako

itd udinio Umjesto da^kle da dobro promisli, kako bi se 'sloZila

sa svojirb muZem, pomisao na prijatelja povedaje nesporazum'

""aZt"i razodaranje. Ona poslaje sve vo6ma nezailovoljna i

t*a"ua:iu". Nastaju sva'de i prepirka' Ona bi rado dase

rzjada, izgovori. Kome ce Poci? 'Pogiiao moZe talroder tek kasnije natlo'6i' ifi

jo5 porastit

lrada 'sJprijainji nje'zin prijatelj olen|.i poslije nekog vremna'

"Jf."f:"ou ufid* tttditt, dt * oo ne moZedobro sporazum'jeti sa

t""l"i^ L'enom, kao neko6 sa svojom prijateljicom' Tada uzkr-

sne u njemu rutpomena na nju i njegova falnitaziia shka- b]a;

Zenstvo,-foje bi osjetio, kad bi ona bila ujegova- Mo-gu doii i

bolesti Zene i druge prilike, koje mu nalaZu suzd'rZavanje'

Nj";;"" misli i Zetje iete tada i odvi$e lako nekatla5njojpn-

jateijici, a mnogi i nadu Put do nje'-

iPi6tolj,

leZi sprman, a ta,ne je unutra-

za mojuZenu, ode li jo6 jettnom svome prijatelju nedu.Znim prijateljstvom < - fako nije nuZdno da touyiek ovako izpadne, n;oy'zn tako da bude, i nitko ne moZereci niti s malo sigurnosti, da se kod njega ova^ko Sto ne moZedogoditi- Tko se u mladosti upuita u intimni odno$aj s mladimiovjekom, bude nevidljivim nitima koje se'time pletu, upletenu kobnu mrEZu i kasnije ne 6e znati, ka,ko da se osto;Uodi.-tog"se treba viSe bojati,:alro se medutim dogodilo ne3to nedopu-Steno. Sto ie ona da uradi, a.ko joj on prieti, ili a"ko se onaboji, da de on to sve odkriti njenom muZu, alo ne popustiponovno njegovoj volji? .

Iloce li djevojka da bude sigurnq pu. d.r ne'bode kasniJeupletena u bilo kakovu obiteljsku tragediju ili kakav skandal,ae smije se upustiti u povjerljiv odno6aj, ili kako to ona nazivaprijateljstvo s mladim dovjekom. Ona mora nastojati, da jeposve slobodna od. ova.kovih okova, koji bi je moZda kasnijeokovali aerazrjeiivom sudbinom muZa Ona se smije samotacla pribliZiti mlad.ome dovjeku, ako ima doista ozbiljnunerr,ojeru opravdan izgled' da 6e ga kasnije uzeti. Nije nemo-gu6e da o tome sudi s ka^kovom sigunrb56u u doba razvitka,kada u njoj joB sve buji, kacla se neprestano mienjaju naz,orii razpoloZenja. Akoi se pak u iznim:roln sludaju nailo dvoje ve6rano u faniliarnom drugovanju, tarla vriedi ond ve6 prije re-ieno: >Oni smiju jedan na drugo dekati, ali ne smiiu JAno.drugome priparlatk.

79


41/81

I

Ako dakle orra, opazi, ae joj se mladid osobito svidg' kad

*pe"- A" je ne5to I njemu vude, da je nepr'estanrc progoni

-it*.'tta nj, neka to shvati kao zgodnu priliku da zagospa-

aarl svojim srclcern" jer to moZe i kasnije opet cla nastupi'

N"t" -oZ" biti osobito sretno udats, imati odlidnog mvi4 pa

ipak moZe jetlnoga ttana upozmati tlrugpga muia' koji je toliko

Jaofupi, tla. treba upravo sile cla ne podlegne njegovu utjeca-ju'Prema tome mora sva.ka tljevojka da nauii drZati uzcle srdca

svoga, da je ne prwari. Ona mora nauditi da butle s njimeprij-az"na i pailjiva, ati da mu se ne priblili odviSe, a prii

i*r"g" ttu smije dopustiti da on opazi, da-ona osjeca sklonostprema njemu.

Osobito veliko Zivotno izkustvo i tluboku mudrost krijurijedi Colome u njegovu rornanu >BOYU Zivotu muZevu

imacle za;pravo mjesta samo za dvie Zene: za njegovu majhr iza majku njegove tljece. Sto prelaai i'--nacl ove dvostruke6iste i svete ljubavi, pogibeljna je nastranost ili grje5na za-bludaprijateljstvo< ili opa.sna. stra^mputica iligrje5na zabluda. Treda mogudnost ne postojl

Djevojka dakle nema pravo da po svome mi$ljenju podr-

Zava ddnose s mladim dovjekom, ona sd mora ravnati po voljiBoZjoj. A on dozvoljava sa"mo tada Zelju, tla jednog mu-iJliar:ca nazivlje svojim muiem' a,ko se radi o dozvoljenom po"

sjedovanju u bra.ku- Svaki drugi bliZi otlnos prerna mladomCovjeku krije pogibao, da ona patlne u teZki grieh, da se da-de zavesti i da se razorL kasnije njezina i njegova Zivotna sre-6a- Toj se pogibli nitko ne smije izloziti

80

ODNOSAJ

Nastava^k.ljubakanja, kako smo vidjeli, vodi po svojojnaravi do grieha i time do nedudorednoga- odnosa, ako se ne:prekine ha Vrieme.

Bila bi zabluda, kada bi ge tlrZalo cla cljevbjka odrrah nb-puita odnos s mladitem, ako je on ne6udoredno napastuje.Bezbroy njih ne nalazi za to snage. One su se dale tako za-plesti od osjetltrlin ugodnosti, da se toga ne mogu yi5e odre6i.

Jedan mlatlii priznaje: >Bio sam u druZtvu s djevojkama. Onesu mi se priljubljiVale, pritiskivale. Pa.de doilo je i do toga,da'sam dobiro prvi poljubac. Time sam stvarao svaki putmi5ljenje, da su jo5 nepokvarene. I to je mene draZilo. Pokre-nuo sam sve poluge i sve su redom podlegle. Tacla su doBlasmuiena lica, brzi rastanak. Drugo. vede stajalo me manjemuke, a trede jo$ manje.'Sada tek uvitlarn, da se ovo popuita-nje zbivalo samo od straha, da me za sebe zadrile, da me neizgube. Kada je tako daleko do3lo, gadilo mi se, i ja sam udi-nio kraj. Naskoro sem imao drugu, i zapodnem istu igru. Ni-kada nisam i-ao obzira, ako je koja plalasta < Po svemu su-de6i sve su to bile stvarno jo5 nepokvarene djevojke, koje suse pade tada, kada ih je zaveo na grieh, vra6ale k njemu, rlaga ne izgube.

Kako sam spomenuo, zapodeli su mnogi mladidi odnosizravno s nedudorednom namjerom, ali nisu pustili, da to dje-vojka odmah z.apazi. Mnogo je puta Zalostna nedudoredna

surovost mladida, diji je naravni nagon uzbuilivan bezbrojnimspolnim podraZajirna. Neka ti to poka"Zu neke izjave: >Mienjatidesto djevojke, da grie5im, drZao sam kao posve razumljivoOna me voljela, veoma voljela, a ja nju samo zato, da za-dovoljim svoju putenu nasladu


42/81

tako daleko, da je bila posve, irosve mo,ja. Tada sam je odgur-nuo nog:om. ,Tvoja - i U je puitai da padne'. To je bilo-na-ielo Kod toga nisam nikada osjetio kajanja" ved samo sladkiosjecaj, b'iti - pobjednikDosada iram smatrao djevojku s"*" f.""orude, kojim moZe muZkarac zadovoljiti svoju putenu na_sladu


43/81

sre6e..Ona ved sada. pnrazdaje osjecajg koje za to treba, a Lodno$e prema njenom muZu guraju'se kasnije.uspomene, kojejoj smetaju i predbacuju njezine prija5nje dine; Prava, pun^abradna,sreia, moZe se sarno tada zamisliti, karla se mche uii-vati, s neslomljenom $ragom.' Zato Je upravo zlodiristvo protivvlastite isreie, kada mlada djbvojka podieli prve njeZne os3'e-6aje, sklonosti svoga srdca u odno5aju s jednim mladi6em, kojinje nije vriedan tako, da joj kasnije za muLa preostanu jo3samo biedni ostatci.

'Vddina djevojaka poiinje odno$aj s mladim dovjekom unadi, da ie se kasnije za nj udati. No ka^ko bi to mogao bitisreta;n, od Boga blagosloveh brak, ako se 'oboje pripravljana nj na ovakavinadin. " .t ? \re6im,dielom ne misle mladi6i nato, kako smo to ve6 vidjeli. Osebina je pak djevojke, da se onaipak nada, makar i ne imala nika^kova izgleda. Ona slu5a nprvome redu skl,onost srd.ca, dok rnladi6 f,ro6e d.a zadovolji prijesvega prirodni,nagon. Sa svom toplinom svoga srdca oDa obu:hva6a svoga dragana, a naklonost utiskuje svoj korien du-boko, u cielo ujeno mGljenje i nastojanje. Ona naime misli,da mladi dovjek osjeda upravo:kao i ona, pa drLi, da je nevjerakod njega nemo,guda. Ona ne moZe i ne6e dp vjeruje, da bi jeon napustio,, pa ta"ko izpunja sve njegove Zelje. Razodaranjeje tada tim ve6e, kada on prekida odnos. Posljedica su: teZkidu5evni potresi. Mnoga djevojka nije mogla godinama pretr-pjeti boli, Sto je bila napuitena. Druge su se odrekle Boga iCrkve, jer nisu mogle shvatiti, da ovako 5to moZe udiniti je-dan katolik. Jeclan je mladid htio odpraviti djevojku novcem,ali ona rede: >Ne 6u njegov novac, ho6u njega .Nikad viSe ne 6u biti vesela.Tako je prohujalo veselje i cjelov,i vjernost isto tako

. Sve je to jedno6 moje bilo,Sto je tako rlragocjeno.Da se to na svoju muku,nikada zaboraviti ne cla Ve6 smo ga usrnrtiliSta to znaii, da ne nosinr imena svoga

otca?


45/81

stra5nijega razodaranja od lakou'nne k6eri, paJe djevojke.Sundane su tada zrake i5dezle iz kuee i ne de se vi5e vratiti.MoLda i to dovodi roditelje u prerani grob, jer im je ova tugaotela veselje i snagu za iivot, slomila im srdce.

A ova Zalostna sudbina sa svojom biedom, koja desto dje-luje sve dalje i dalje, zapoiela je moZda s jednim cjelovom, sjednim - kako je ona mislila - nevinim ljubakanjem, jednimmalim povjerenjem

B8 89

PRIGODNO OBEENJE

Kod >odno5aja< sam predpostavi,o da se radi o odnosu sjed,nim mladi6em. Tam.o ocrtane grozr.e posljedice joS su mnogopogubnije za djevojku, ako se upuita la^koumno sad s ovimsad s onim mladiiem.

Gospodin je BoS upravo djevojci usadio u srdce jedannada sve njeZan osje6al stida, koji. je nehotice suzdrZava odpodavanja. Ona vidi u'njemu neko izvjestno izlaganje osobni-jega i najintimnije tajne, te kako ovo donosi sa sobom igubitak djeviianstva. Sve, Sto je drsko i bez Stovanja, odbijaiz najdublje dubine du.5e. Jedino sviest, da samo po salramentubraka imade pravo podavanja, 6ista plemenita ljubav premamu-Zu, koja nalazi svo j najve 6i tzraz u tjelesnorn sjeclinjenju,te EeLnja za materinstvom, demu je ta ljubav preduvjet, moZeda svlada ovo njeZno duvstvo bez pogibli za du5lr.

Kakova nevjerovatna.dudoredna surovost, kakovo stra5noopustoienje toga njeZnog osje6aja mora nastupiti u srdeudjevojke, kada se bez stida podaje muZkarcima, koji je zlorabesamo da zadovolje najniZu strast. To ukljuduje u sebi tzlaga-nje zadnjega ostatka njeZnog i 6udoreclnog osje6aja, te jeponizuje i opoganjuje na neizreciv nadin. Svi su viBi obziri,osje6aji, nastojanja izkljudeni. Gospoduje prosta5tvo nizkihnagona.

T\r vreba joS jedna druga opasnost. Racli se naime ozaraznim bolestima, koje se kod mienjanja odno5aja osobitojako Sire, te izlievaju neizrecivu biedu na'Livot po'jeclinca icielih porodica. Ve6 jedan jedini prekr5aj desto je neizledivootrovao cielu Zivotnu i porodidnu sre6u dotidnika.

Uglavnom dolaz,e u obzir dvie bolesti. Prva je tako zvanikapavac (triper ili gonoroja). Njegov zadetnik jesu sasvimmale bakterije, koJe se mogu vidjeti. tek ako se nekoliko sto-tina puta povecaju. One se prerfose spohlim ob6enjem, naglose umnaZaju i izazivaju za nekoliko dana prve pojave bolesti,gnojno teEenje. Dok se ta bolest m&e nzmjerno lako izlieiiti$od mladoga dovjeka, al


46/81

oboljmja bubregao upala srdianih klietki i obo'ljenje krvi,koje se smrdu svr5avao kao i druge unutarrrje boli, sve to moZebiti posljedicom ove zaraz&. Vrlo desto, ne uspieva, osobito akose ne potraZi odmah lieinidka pomd, da se ustavi unutarnjiproces gnojenja. Katro izgletla tada ovalovo biedno stvorenjeNeprestani bolovi i, talko6,e ogorduju joj Zivot. Blagoslov djecedesto jo,j, ie uzkracen.

Poetoji nadalje o,pasnost cla cljeca kod poroda osliepe. Tre-ba samo malo zaraznog otrova do6i u oiice, i nesreda je gotova.Jeda.n.lieinik izjavljuje, Ca je u nekoj obitelji poslie poroda

- troje djece redom osliepilo. Slrutajno su, roditelji nado6li na to,da je to bila posljetlica gonoroje, a to je bila poeljedica mla-denaikoga ,grieha ot6eva. Oclprilike tri detvrtine bolestnikajedne

miinchenske bo,lnice z,a odi izgubili su vid radigorroroje.

Druga je bolest sifilis. Ove ulaze kod doticaja s jednomoboljelom osoborn preko ma i najmanje ozliede u koZu, teprouzrokuju lams za kratko vrieme mali dir, koji se diniposve neduian. Nerietko se prenosi zaraza, cjelovo,rn, ako stiusne samo malo hrapave ili izpucane. Lako se dogada tlaoboljela osoba ne pazi na, taj diri6, a pogotovu kad skoro onsam izirzare. Liednici zorm trrc'ietal ovog oboljenja: prvi stad.ij.U tom vremenu moZe se ova bolest izlieiiti jedino savjesnirnliednidkim postupliom i to raamjerno la.ko.

Ne usliedi li ta;kovo lieienje, otrov prodire dublje u krv itada je cielo tielo otrovano. Sada poinje dmgi stadij, koji seodituje na najrazliditije nadine. Crvenkasti osip ltospe cielotijelo. U ustima se stvaraju razni iirovi, javljaju se mrlje nakoZi, otekline L,liezda i druge pojave, pa se opet gube, ilaponovno osvaru i mude oboljelu osobu.

Prema teZini oboljenja" dJelovanje i temeljitosti primie-

njenog lieienja i sveop6e tjelesne odpo,r4osti moZe bolest ne-stati, te. nastupiti ozdravljenje. Obidbo traje kod nastupadrrgog stadija lieinidki postupak Eetiri do seda.m godina, alise moZe desiti tla, po,jave bolesti sarne od sebe nestanr.r, p'anastupi vrie:rne dobrog ztlravlja.

Ako pak z.arazni otrov nije @puno odstranjen, onda zanekoliko godina nastupa tre6i stupanj ove bolesti: Bududi dil,je tielo okuZeno, moZe bolest za}lvatiti svaki ud, svali organi proizvesti grs?;na, opusto5enja. desto Fe rtvaraju dubokiprodrli iirovi, koji podpuno uni$te na pri'mjer nosnu hrskavicu-Nutarnji organi budu uniiteni, prouzrrc,kuje se uzetost mozga itraca. Narpokur su tu dvie najgro-znij e bolesti: su5enje hrpte-

90

njade i nmekSanje rnszga, 5to nastupa tek 10-20 godina izaprvog oboljenja, gotovo uviek kao zakainjele po,jave sifilisa ito iesto kod ljudi, koji su mislili da su podpuno izliedeni.Su$enje hrptenja,ie dovodi, iza mnogogodi3njih muka do, smrti,a omek5alje mozga od.uzima po,malo mo,gu6nost svake du5evnedjelatnosti, osje6anja i kretnje, dovodi do podpune slaboumnostii >promjeni - po riedima jednog lieinika - iovjeka u najZa-lostniju ruSevinu, 5to se dade zamisliti, dok se napo,kon nesmiluje smrt ovorne, jedva jod i malo dovjeku slidnom a duiev-no, ve6 davno mrtvom i nesposobnom, Zivom tieluNaii su otcevi (roditelji) sagrie5ili" a mi podno-simo posljedice njihova griehaZa mene ne postoji ni)kakav nedopu5teni odnodaj (-

9l -


47/81

NASHVATIJIVE ZAGONETKE

Vidjeli smo grozne posljedice, koje mogu sti6i djevojku,druZi li se lairoumno s muZkarcima. Moglo bi se prema tomemisliti, da su one prema njima osobito suzdriljive i da svakupriliku, koja bi mogla biti opasna briZno izbjegavaju. Mora seupravo protivno uztvrditi. { ovdje stoji muZkarac pred nerje-Sivom zagonetkom. Izjava jednog izfia,iivala: >fiziolo$ka slabo-umno.st Zene< obienito je i,_abad,ena, li ona ipak pokazuje,kako moZe kad.Sto muZkarcu biti neihvatljivo clrZanje iinetalo, da si ga on ne moZe drugadije tuma.diti.' Zagonetke sedadu lako rie5iti, ako se poneSto poznaje osebujna logrkaZenskoga srdca, dije misaone putove ne vodi toliko razum kolikoosje6aj, tako da kod njih vazda moramo biti spremni na t. zv.>skokove< t. j. na podpgno neodekivane.i stvarno posve ne-motivirane promjene mi5ljenja. Osjecajni je Zivot kod n_iihmnogo puta preteZniji, da do, mirnog razmi5ljanja razbor 4a-protiv i ne dolazi ili bar ne moZe prodrieti, osobito. a^ko se otome radi, da se svidi muikaicu. Zadnje je naime rje5enjezagonetke Zenska ta5tina, koja je zadovoljna, ako joj uspijeda muZkarca, za sebe zainteresira i zato prepu5ta sva ostaladobra.

Prof. Forel .uvjerava: >>Nebrojeni su sludajevi, u,kojimadjevojke, uzprkos torne Sto poznaju orLeza" njiir grozne druZ-tvovne i osobne posljedice svojih slabosti, uzprkos tome ltosu ih moZda ve6 i izkusile, daju se seksualno izrabiti, bez ijedne riedi prituZbe, predbacivanja, jednostavno zato, jer toon Zeli, jer je on tako' clrag i ptijazarl-_.., One se daju povu6iu kal, daju si oplieniti imanje, ugled porod.ice. One se dajudapade od muZkaraea, koji su ih zlorabili, nogama gaziti iostaju im ipab dobre . . . MuZkarac ponajve6ma ne moZe tlashvati; ni da razumije ovakav prezir sama sebe, ovgkovo poni-zivanje svih obzira i interesa za svoj.vlastiti. >JaOne su slaba stvorenja, nesoo-sobna za kakav odpor...r te tako podlieZu utjecaju rnui-karca, da ne mogu shvatiti, kato bi se tu'm6gls protiviti


48/81

,daju ciela carstva" nego da i najmanje porpusti u pita,njimavjere i BoZjih z,a,poviedi.

Poradi toga drie Crkvu zastarjelom i neno$ljivom. Onajest i ostaje nesnoiljiva sa,rno protiv svaike zablude, rvakeopa"C.ine. Ona se ne prrctivi istinitom napretku, ve6 samo naza-dovanjtr s visine kr$danske dudorednosti u dubinu onog: Bogan-skog nedudoreda, koje je ona na^3la,-kada e potela ljude oslo*bada,ti od. nqizrecive 6udoredne biede. Ona uzfui,e svoje za-htjeve, rte iz pohlepe z.a vla$(n ili radi nedostatnog razumieva-nja, z"a prave tekovine na5ega doba, ve6 u probitku svoje djece,.koju bi rador saduva,la da ne padnu u davno doba nedudoreda,i zato ne shva6a, ka^ko se moEe povrata^k k poganskoj necudo.rednosti, kgju je cna pobiedila prije 1500 god., s,maf.rati kironaP'redak.

ZaLo sveta Crkva orpo'minje uviek iznova funski svief kojije ona i 3a^rno ona, uzdigla iz neizrecivog po,niZenja na njezin'iastan poloZaj, neka Zena osta^rre sviestna svog dostojanstva ineka, ne pada opet u prijainje stanje. Sigurno je naime, kakoje ve6 nagla.6eng: Ako u cvfl,qrednorn od,now bilo kaho prro-uak t, zu. >sl,obo,5ttneinteresantnonapetim< ljubavnim zgodama, teprema tome udeienim plakatima i slikama na samome ula.zu.Industrija plta samo: Sto privladi, Sto se kupuje. Sve joj jeostalo, ravnodu5no. Zato se duh glavnog diela mladeZi sve viBeobrada onome, Sto mu obedaje zabavu i Sto draZi Zivce, doksve ostalo, Sto je po,udno, prije svega Sto, obrazuje karakter,potiskuje u pozadinu.

Steta, Bto je lrpi mladenadka 6ud, ne da se opisati, akose u nju uvuku predodZbe i shva6anja ovih slika, prikazivanjai lo5ega pisanj,a. Nikada se ne prikazuje idealna sltka praveiene, vv6 samo, njezina nakaz,a. Iz srdca se potiskuje Stovanjedistode, vjerne ljubavi, roditeljska dast, ustupa se mjesto pro-stim, ne6udoredaim slikama. Istodobno se izazivlje, kako je


49/81

vei redeno, tnLnja za slidnim doZivljajima, budi se Zivot na-gona i djevojka je zrela za, pad,.

Vrlo nepovoljno djeluje ved pomisao, kako se Zenski svietvlada prerna tim prikazivanjima. Svuda, podev5i od. reklame u>ilustrovanimilustrovane< revije zahvaljuju svoju raz5irenostuglavnom slidnim pikantnim slikama. U knjigama, slikokazu,kazaliStu, svuda se neprestano opistije i prikazuje, kako sedjevojke i Zene z,avode, kako se ponizuju do igradke strastlGotovor sve proste Sale i pride proleZa se jedino na ovu temu.Svuda isto: Zena kao sredstvo uZitka za mubkarce.

I mi vidimo ne5to nevjerojatno, nepojrrljivo: Zene se idJevojke ne ljute Sto, vi5e: one to ne zabranjuju One se i netuZe. One dopu5taju, da se to dogada One to smatraju, kakose dini, kao ne5to po sebi razurnljivo, kao d.a se to pristoji. Onesame idu tamo; pla6aju novcem da vide, slu5aju, ditaju, kakose gazi njihova dast i povladi u kal, kako se ponizuju, kako ihizrabljuju. Sto vi5e: one se tome dapade i srniju, zabavljaju setime. Utvrdeno je, da ba5 cljevojkp najvi5e kupuju i ditajunajprostije Saljive listove i >ilustrovaneKako da se toprotumadi . . . ? MuZkarci, koji triezno misle, znaju da ovu za-gonetku rjeBava Zenska ta^3tina, koja se zadovoljava samotada, kada Zena stoji u sredi3tu zanimanja, ali ipak ni oni nemogu da shvate ni da pojrne, kako je ve6 spomenuto, ovo pre-ziranje samoga sebe, ovo zabacivanje svih obzira i probitakasvo,g vlastitog >JaJLu. Ako si u mladosti ne plemenis ukus' 19

"""i:Xliie(t za ra^na smisao za plemenitu zabavu' i upodpuniF

;;";; """tja,vjeruj, ne 6eS to mo6i ni poslije, "t9:1: 9" 'at

Z"s"i"

svoi zivot povrdna i malo 6ei vriecliti. Ne zelis li to,

ioa"u

preiai i ne boi se hapora, koje ti donosi dolidno obra-

zovanje.

T i i o n T w


50/81

"

ODIEVANJE

_ Daljnja nam je zagonetka stav Zenskoga svieta u lngleduodievanja. Svuda se 6uje, [3 e 6rrilrarci gUbe we to .iig" p"_Stivanje prema zeni. Ne6udorede id.e vazda istim korakoil sponiZenjem Zene, koja se tada snizuje do predmeta pohotnenaslade. Trebalo bi sada misliti na to, ito je Zenama einiU, aaih se opet Stuje? Neka muZkarcima pokaZu svoju pravu vried.-nost, neka oiituju svoje nutarnje predaosti, bogJtstvo srdca,te ga

5tojasnije

stavljaju pred oCi" i neka izbjegavaju sve,5to bi moglo pobucliti pozornost na njihovo tielo, da iazara_Zuje spolnu pohotu muikaraca. No opet se zapaLa upravoprotivno

Tko Leli'razumjeti piomjenu mode sa svim njenim poprat-nim pojavama, najprije mora biti na distu, da moderne

-kon-

fekcije imadu najve6i interes za Bta brZu promjenu mode. Nadrugom smo mjestu uodili, kako je u Zenskoj osebini dubokoukorienjena Zelja d.a svrati pozornost na sebe. Za premnogeje pak upravo nepodnosivo, 5to se ne mogu odievati po naln-o_vijoj modi. Sto viSe gospodari djevojkama tehnja za aopaa-noddu, to ve6u vriednost polaZu na to, kako da se oaievaju pohirovima najnovije mode, 4 - konfekcije prave sjajnl p-o-slove.

Pretjeranosdmode moZe se medqtim tek tada posve shvatiti,ako se znade, da >moderni nadin odievanja obidno uvode dje_vojdure. Tako .je utvrdio prof. Dr. Liepmann >da su kratkesuknje i svilene-darape nosile

djevojiure gradaparliz,a

davnoprije nego li su doprle do nas. Izpotetka je:sve bilo ogortenona ovu bezsramnost, no pomalo se na to priuCivalo, i _ usvo-jilo se. Na temelju svoga studija piie on rtalje:

>Uviek isto Extravagantnu modu uvode prostitutke d.rui-tvo Je najprije kritizira kao prostotu i sjetilnu, a onda lagano,ali sada brZe nego prije nalazi ulaz i primanje u najbolju tru_9oyu. :. Podupiranje ovog nastojanja" pokazati se naime lieponi dopadnom, kako to moZe udiniti priroda i umiede, 1nmo6us_amih majka, koje Zele da vid.e samo jedno - zeta _, Iaganodgyodi do spolj,ainjosti i plitkoce cluha, Sto se naZalost moievidjeti joS kod vrlo, vrlo maogo Zena. pa kako bi mogao talav

98

a -

oitgoj,kojeuuiejed;ni

Documents

Ti i on (1943) - Hardy Schilgen