Tematsko izvješće Operativna učinkovitost ESB a u upravljanju kriznim situacijama u bankama

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU a)

HR 2018. BR. 02

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes. Ovo izvješće izradilo je IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Baudilio Tomé Muguruza i koje je specijalizirano za područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Kevin Cardiff, a pri izradi izvješća potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Gediminas Mačys, ataše Shane Enright, ravnatelji Tony Murphy i Zacharias Kolias te voditelj radnog zadatka Mirko Gottmann. Revizorski tim činili su Paraskevi Demourtzidou, Jörg Genner, Violeta Radu i Giorgos Tsikkos.

Slijeva nadesno: Paraskevi Demourtzidou, Shane Enright, Jörg Genner, Mirko Gottmann, Kevin Cardiff, Giorgos Tsikkos, Zacharias Kolias, Violeta Radu, Gediminas Mačys.

2

SADRŽAJ

Odlomak

Pokrate

Pojmovnik

Sažetak I. – XI.

Uvod 1. – 10.

Revizijski pristup i metodologija 11. – 16.

Opažanja 17. – 119.

Organizacijski ustroj, zapošljavanje i raspoređivanje osoblja za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama 17. – 25.

Ukupno gledajući, organizacijski ustroj je prikladan 18. – 21.

Međutim, na početku su postojali nedostatci u planiranju 22. – 23.

Općenito gledajući, zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim situacijama bilo je učinkovito 24.

Međutim, ESB nije uspostavio posebne postupke za ponovnu procjenu dodjele osoblja zajedničkim nadzornim timovima i za njihovo preraspoređivanje kojim bi se omogućila operativna učinkovitost upravljanja tim osobljem 25.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama 26. – 43.

Koordinacija i suradnja s drugim tijelima još nije u potpunosti uspostavljena 30. – 33.

Potrebno je poboljšati interakciju s Jedinstvenim sanacijskim odborom i drugim dionicima 34. – 43.

Planiranje oporavka 44. – 66.

ESB je nakon prijelazne faze uspostavio dosljedne rokove za podnošenje planova oporavka 47.

Međutim, donošenje zajedničkih odluka o planovima oporavka za bankarske grupe i dalje predstavlja određeni izazov 48. – 49.

Angažiranje nacionalnih stručnjaka znači da postoji mogućnost sukoba u upravnom sustavu (engl. governance) 50.

3

Odjel za upravljanje kriznim situacijama prati proces planiranja oporavka i pruža općenite smjernice zajedničkim nadzornim timovima i bankama, ali potrebna su određena poboljšanja 51. – 54.

ESB je pravne zahtjeve za procjenu planova oporavka obuhvatio alatom koji je učinkovit i u velikoj mjeri sveobuhvatan 55. – 59.

Međutim, rezultati planiranja oporavka ne upotrebljavaju se sustavno za utvrđivanje kriznih situacija ili upravljanje njima 60. – 61.

Nadzirani subjekti imaju općenito pozitivno mišljenje o procesu planiranja oporavka 62. – 64.

Zbog ograničenosti uzorka koji je dostavio ESB nije bilo moguće izvesti zaključke o procjenama planova oporavka 65. – 66.

Utvrđivanje kriznih situacija 67. – 91.

ESB je raspodijelio zadatke i utvrdio okvirne radne procedure za utvrđivanje kriznih situacija i pružanje odgovora na njih, ali njegove smjernice za provedbu relevantnih odredbi nisu dovoljno razrađene 69. – 72.

ESB je uspostavio procese za utvrđivanje kriznih situacija 73. – 74.

Međutim, ne postoji zajednički skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje pogoršanja te su utvrđeni određeni nedostatci u pogledu ključnog znaka za utvrđivanje krizne situacije 75. – 79.

Također, potrebno je unaprijediti sustave praćenja 80. – 87.

Odluka o tome kada obavljati procjene u vezi s ranom intervencijom i kako ih prikazivati uvelike ovisi o nadzornim timovima 88. – 91.

Pružanje odgovora na krizne situacije 92. – 119.

Narav i opseg pojačane nadzorne aktivnosti definiraju se na razini svakog pojedinačnog zajedničkog nadzornog tima 93.

Alati za praćenje likvidnosti su uspostavljeni 94. – 95.

Međutim, kako bi se postigla operativna učinkovitost, u okviru tog procesa potrebno je kvantificirati nastale ili izgledne gubitke 96. – 99.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu pravnih ovlasti i praktičnih mjera 100. – 104.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu praćenja provedbe nadzornih mjera 105. – 106.

4

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu jasnoće smjernica za procjene vjerojatnosti propasti banaka 107. – 109.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu aktivnosti osposobljavanja i simulacijskih aktivnosti radi jačanja operativne učinkovitosti upravljanja 110. – 111.

Potrebno je poboljšati dokumentiranje odgovora na krizne situacije tijekom obavljanja procjena u vezi s ranom intervencijom 112. – 119.

Zaključci i preporuke 120. – 130.

Organizacijski ustroj 121.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama 122. – 123.

Planiranje oporavka 124.

Utvrđivanje kriznih situacija 125. – 126.

Pružanje odgovora na krizne situacije 127. – 130.

Prilog I. – Ograničenost opsega

Prilog II. – Proceduralni koraci koje je potrebno slijediti tijekom procjene planova oporavka u kontekstu kolegija nadzornih tijela

Prilog III. – Upitnik za nadzirane subjekte

Odgovori Europske središnje banke

5

POKRATE

EBA: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

ESB: Europska središnja banka

ESMA: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

ESSB: Europski sustav središnjih banaka

EU: Europska unija

FSB: Odbor za financijsku stabilnost

IMAS: sustav za upravljanje informacijama

SREP: postupak nadzorne provjere i ocjene

SRM: jedinstveni sanacijski mehanizam

SSM: jedinstveni nadzorni mehanizam

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Uredba o SSM-u: Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu

6

POJMOVNIK

Direktiva o oporavku i sanaciji banaka

Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.)

Direktiva o kapitalnim zahtjevima

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

Europski odbor za sistemske rizike

Europski odbor za sistemske rizike ima zadaću nadgledanja rizika u financijskom sustavu u EU-u kao cjelini (makrobonitetni nadzor).

Globalne financijske institucije važne za sustav (globalne sistemski važne financijske institucije)

U studenome 2011. Odbor za financijsku stabilnost objavio je integrirani niz mjera predmetne politike za uklanjanje sistemskih i moralnih rizika koji su povezani s bankama važnima za sustav. U toj je publikaciji Odbor za financijsku stabilnost, služeći se metodologijom koju je izradio Bazelski odbor za nadzor banaka, kao globalne banke važne za sustav utvrdio početnu skupinu velikih banaka.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM)

Pojam „jedinstveni nadzorni mehanizam” odnosi se na sustav nadzora nad bankama u europodručju. Čine ga Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela zemalja sudionica. Glavni su mu ciljevi: • zajamčiti sigurnost i stabilnost europskog bankovnog sustava • povećati financijsku integraciju i stabilnost • zajamčiti dosljedan nadzor. SSM je jedan od dvaju stupova bankovne unije EU-a, dok drugi stup čini jedinstveni sanacijski mehanizam.

Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM)

Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM) jedan je od stupova bankovne unije, dok drugi stup čini jedinstveni nadzorni mehanizam. Uspostavljen je kako bi se na jednom mjestu okupili ključno stručno znanje i resursi za upravljanje propadanjem bilo koje od kreditnih institucija u državama članicama sudionicama.

Jedinstveni sanacijski odbor

U okviru novog mehanizma za sanaciju banaka za europodručje, važne ovlasti povjerene su upravo Jedinstvenom sanacijskom odboru. Cilj je Odbora zajamčiti urednu sanaciju banaka koje propadaju uz minimalan učinak na realno gospodarstvo i javne financije. On uspostavlja ujednačena pravila i postupke za važne banke koje propadaju i koje su pod nadzorom ESB-a, kao i za druge prekogranične bankarske grupe. Također uklanjanja prepreke koje stoje na putu sanaciji, kao što su unutarnji ustroj i poslovanje banaka ili prekogranično priznanje sanacijskih mjera.

Mreža za upravljanje Mreža sastavljena od različitih ustrojstvenih jedinica nacionalnih

7

kriznim situacijama nadležnih tijela koje se bave upravljanjem kriznim situacijama.

Nacionalno nadležno tijelo

Nacionalno nadležno tijelo nacionalno je tijelo nadležno za nadzor nad bankama. To može biti nacionalna središnja banka ili poseban subjekt koji obavlja nadzor nad bankama, ili pak može postojati dvojni model. Tim se terminom obuhvaćaju različite vrste institucija koje provode nadzor nad bankama u Europi.

Najveći raspodjeljivi iznos Najveći iznos koji banka smije isplatiti, primjerice za bonuse ili dividende.

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP)

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za banke koje su pod izravnim nadzorom ESB-a provodi se u okviru zajedničkih nadzornih timova kako bi se zajamčilo da nadzirane institucije imaju uspostavljena odgovarajuća rješenja, strategije, procese i mehanizme, da održavaju adekvatan kapital i likvidnost u skladu s relevantnim pravilima i da imaju dobro upravljanje i pokriće rizika kojima već jesu, ili mogu biti, izloženi. Provedbom SREP-a dobiva se pojedinačna ocjena za svaku banku.

Procjena vjerojatnosti propasti banke

Procjena koju obavlja nadzorno ili sanacijsko tijelo u slučaju da banka prekrši, ili je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti prekršiti, zahtjeve za nastavak odobrenja za rad, što može dovesti do pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti ili sanacijskog postupka. Razlozi za takvu procjenu, među ostalim, uključuju sljedeće: banka je pretrpjela ili je vjerojatno da će pretrpjeti gubitke kojima će iscrpiti vlastita sredstva; njezina imovina već je, ili je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti biti, manja od njezinih obveza; ili pak banka nije u mogućnosti platiti svoje obveze po njihovom dospijeću ili je vjerojatno da to neće moći u bliskoj budućnosti.

Skupina za upravljanje kriznim situacijama

Tijela svih globalnih institucija važnih za sustav koja se nalaze u matičnim zemljama ili zemljama domaćinima trebala bi imati skupinu za upravljanje kriznim situacijama u svrhu jačanja pripravnosti na prekogranične financijske krize koje utječu na poduzeće, kao i u svrhu olakšavanja upravljanja tim krizama i njihova rješavanja. Skupine za upravljanje kriznim situacijama trebale bi okupljati nadzorna tijela, središnje banke, sanacijska tijela, ministarstva financija i javna tijela koja su odgovorna za jamstvene sustave matičnih zemalja ili zemalja domaćina subjekata bankarskih grupa i koja su ključna za njihovu sanaciju, te bi trebale blisko surađivati s tijelima u drugim zemljama u kojima su predmetna poduzeća prisutna u sustavu.

Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (Uredba o SSM-u)

Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63).

Zajednički nadzorni timovi

Svakodnevni nadzor nad važnim (značajnim) institucijama u okviru SSM-a provode zajednički nadzorni timovi. Njih čine članovi osoblja iz ESB-a i iz nacionalnih nadležnih tijela zemalja u kojima je poslovni nastan financijskih institucija, banaka kćeri ili važnih prekograničnih podružnica određene bankarske grupe. Zajednički nadzorni tim osniva se za svaku važnu instituciju.

8

SAŽETAK

O jedinstvenom nadzornom mehanizmu

I. Financijska kriza iz 2008 godine potaknula je velike promjene u financijskom uređenju u

EU-u. Ojačan je pravni okvir za nadzor nad bankama te je 2014. uspostavljen jedinstveni

nadzorni mehanizam (SSM). Odgovornost za nadzor nad velikim bankama u europodručju

povjerena je Europskoj središnjoj banci (ESB). SSM čine Europska središnja banka (ESB) i

nacionalna nadzorna tijela zemalja sudionica. Jedan je od glavnih ciljeva SSM-a ojačati

stabilnost bankovnog sustava u europodručju.

Predmet revizije

II. Ovom se revizijom ispitivala operativna učinkovitost ESB-a u upravljanju jednom

specifičnom nadzornom zadaćom – upravljanjem kriznim situacijama. U okviru tog procesa

nadzorna tijela utvrđuju koje se banke suočavaju s financijskim poteškoćama i, po potrebi,

poduzimaju određene mjere. Cilj je upravljanja kriznim situacijama očuvati financijsku

stabilnost i smanjiti ovisnost o javnim sredstvima. Upravljanje kriznim situacijama uključuje

planiranje oporavka unaprijed, i to u svrhu pripreme za krizne situacije. Također

podrazumijeva i da nadzorno tijelo utvrdi pogoršanje financijske situacije banke te da, po

potrebi, iskoristi svoje ovlasti rane intervencije.

Nalazi revizije

III. Općenito gledajući, ESB je u okviru svoje nadzorne uloge uspostavio pouzdan okvir za

postupke upravljanja kriznim situacijama. Organizacijski ustroj ESB-a te njegovo

raspoređivanje resursa za procjenu planova oporavka i nadzora nad bankama u kriznoj

situaciji zadovoljavajući su, unatoč određenim nedostatcima u početnom planiranju i potrebi

za poboljšanjem raspoređivanja osoblja na rad na najhitnijim slučajevima.

IV. ESB je u fazi finalizacije sporazuma o vanjskoj suradnji i usklađivanju s drugim nadzornim

tijelima i Jedinstvenim sanacijskim odborom. Ipak, neriješena pitanja mogla bi prouzrokovati

kašnjenja i ograničiti razmjenu informacija te smanjiti učinkovitost koordinacije.

9

V. Proces koji ESB provodi za procjenu planova oporavka banaka pozitivan je. Uspostavljeni

su postupci njihova podnošenja i praćenja te ocjenjivači imaju pristup korisnim alatima i

smjernicama, iako bi one mogle biti i bolje, posebice u području pokazatelja plana oporavka.

Nadalje, rezultati procjena planova oporavka ne upotrebljavaju se sustavno za utvrđivanje

kriznih situacija i pružanje odgovora na njih. Isto tako, Sud nije u mogućnosti donijeti

zaključak o operativnoj učinkovitosti upravljanja tim procesom u praksi jer ESB nije dostavio

dovoljno dokaza u tom pogledu.

VI. Postoje određeni nedostatci u okviru ESB-a za upravljanje kriznim situacijama, kao i

naznake neučinkovite provedbe. Smjernice za procjene u vezi s ranom intervencijom nisu

dovoljno razrađene te se u njima ne definiraju objektivni kriteriji ili pokazatelji s pomoću

kojih se može utvrditi da se banka nalazi u kriznoj situaciji. Ne postoje smjernice o najboljoj

primjeni ovlasti ESB-a, kao ni o najprikladnijim mjerama koje bi se trebale razmotriti u

specifičnim scenarijima. Sud nije pribavio dostatne dokaze o stvarnoj primjeni ovlasti ESB-a

te stoga nije u mogućnosti iznijeti zaključak o učinkovitosti njegova upravljanja u praksi.

Također, smjernice o procjenama vjerojatnosti propasti banaka nisu dovoljno opsežne ni

detaljne.

Pristup dokazima

VII. ESB je odbio dostaviti važne dokaze koje je Sud zatražio radi provođenja revizije, što je

nepovoljno utjecalo na samu reviziju. To znači da su opažanja i zaključci Suda okvirni. Sud

može iznijeti općenite zaključke o izradi procesa ESB-a, ali nije u mogućnosti potvrditi

operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim situacijama u praksi.

Preporuke Suda

VIII. Sud iznosi niz preporuka za poboljšanje načina na koji ESB upravlja kriznim situacijama.

IX. Kad je riječ o suradnji, ESB bi trebao poboljšati koordinaciju s vanjskim akterima i

uspostaviti unutarnji okvir za dodatan nadzor financijskih konglomerata. Kad je riječ o

planiranju oporavka, ESB bi trebao pružiti dodatne smjernice o kalibriranju pokazatelja plana

oporavka.

10

X. Kad je riječ o utvrđivanju kriznih situacija, ESB bi trebao dodatno razraditi svoje smjernice

o procjenama u vezi s ranom intervencijom te postaviti pokazatelje za utvrđivanje

pogoršanja financijskog stanja banke. I u tim bi okolnostima trebao sustavno upotrebljavati

informacije dobivene na temelju procjena planova oporavka.

XI. Kad je riječ o pružanju odgovora na krizne situacije, ESB bi trebao zajamčiti da se

problemi kvantificiraju prije nego se počnu razmatrati mjere odgovora na krizne situacije te

bi trebao uvesti izvješćivanje u svrhu sustavnog praćenja kvalitete imovine. Također bi

trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice o procjenama u vezi s ranom

intervencijom, uključujući sustavnu primjenu iskustva stečenog na temelju procjene planova

oporavka banaka. Konačno, kad je riječ o „procjenama vjerojatnosti propasti banaka”, ESB bi

trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice.

11

UVOD

1. Jedna je od pouka izvučenih iz financijske krize iz 2008. godine da je potrebno poboljšati

bankarski regulatorni okvir kako bi se zajamčilo bolje upravljanje kriznim situacijama. U

Europskoj uniji to se pitanje riješilo prenošenjem u nacionalno zakonodavstvo

Direktive 2014/59/EU, koja je poznatija kao Direktiva o oporavku i sanaciji banaka. Njome je

uspostavljen europski okvir za oporavak i sanaciju.

2. U skladu s novim svjetskim standardima taj se okvir sastoji od tri stupa: planiranja

oporavka koje je zadatak banaka, rane intervencije koja je zadatak nadzornih tijela i, u

krajnjem slučaju, sanacije. Europska komisija donijela je i provedbene uredbe koje, zajedno

sa smjernicama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, služe tumačenju i

pojašnjavanju regulatornog okvira te jamčenju njegove ujednačene primjene.

3. U okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM)1

4. Svrha je planiranja oporavka i rane intervencije zajamčiti ublažavanje kriznih situacija,

što banke mogu postići same ili s pomoću nadzornih mjera. Krizne situacije za potrebe ovog

izvješća definiraju se kao one situacije u kojima su se okolnosti u banci toliko pogoršale da je

ugroženo njezino financijsko stanje. Za izvršenje ove nadzorne zadaće potreban je okvir za

upravljanje kriznim situacijama. To je proces pripreme za krizne situacije, njihovo utvrđivanje

i pružanje odgovora u slučaju kriznih situacija.

Europskoj središnjoj banci (ESB) od

studenoga 2014. godine povjerena je zadaća jamčenja učinkovitog operativnog upravljanja

zadatcima koji se odnose na procjenu postupaka koje banke provode za planiranje oporavka,

kao i zadaća rane intervencije za važne banke u europodručju. Od srpnja 2017. ESB izravno

nadzire 120 važnih banaka u europodručju, u čijem je vlasništvu nešto više od 80 % ukupne

bankovne imovine, odnosno otprilike 22 000 milijardi eura. ESB procjenjuje da će njegov

ukupni trošak bonitetnog nadzora nad bankovnim sustavom 2017. godine iznositi

490 milijuna eura – iznos koji financiraju same banke ubiranjem različitih naknada.

1 Pojam SSM odnosi se na sustav nadzora nad bankama u EU-u. SSM čine ESB i nacionalna

nadzorna tijela zemalja sudionica, a glavni su mu ciljevi ojačati stabilnost europskog bankovnog sustava, povećati financijsku integraciju i stabilnost te zajamčiti postojan nadzor.

12

5. Planiranje oporavka novi je sastavni dio regulatornog okvira. Prema Direktivi o oporavku

i sanaciji banaka banke su sada obvezne izrađivati i održavati planove oporavka koji se

sastoje od mjera koje banke, kao prvi odgovor na pogoršanje okolnosti, planiraju poduzeti

radi oporavka njihova financijskog stanja. Nadzorna tijela za banke procjenjuju kvalitetu tih

planova i utvrđuju jesu li opcije oporavka opravdane i provedive.

6. Prema mišljenju Bazelskog odbora za nadzor banaka „ranom intervencijom može se

spriječiti da utvrđeni nedostatak preraste u prijetnju sigurnosti i stabilnosti”2. To je ključan

sastavni dio upravljanja kriznim situacijama u okviru nadzora banaka. Direktivom o oporavku

i sanaciji banaka uveden je sveobuhvatan skup alata za ranu intervenciju, a Uredbom EU-a o

uspostavi SSM-a3

7. Djelotvorno upravljanje kriznim situacijama stoga sada u prvom redu ovisi o tome da

ESB operativno učinkovito upravlja svojim širokim ovlastima. To podrazumijeva jačanje

njegovih nadzornih kapaciteta za utvrđivanje i nepovoljnih događanja i pružanje odgovora na

njih na već u ranoj fazi. Isto tako, potrebno je zajamčiti odgovarajući unutarnji i vanjski

protok informacija te pravodobno donošenje odluka. Posljednji je preduvjet za operativno

učinkovito upravljanje u kriznim situacijama neometana razmjena informacija te učinkovita

koordinacija s drugim nadzornim tijelima i relevantnim nadležnim tijelima.

ESB-u se daju ovlasti za ranu intervenciju.

8. Procjena planova oporavka i utvrđivanje nastanka krizne situacije osjetljive su odluke

koje bi se trebale temeljiti na pouzdanom procesu. Isto vrijedi i za uporabu diskrecijskih

nadzornih ovlasti jer je za rješavanje problema potrebno odgovarajuće prilagoditi mjere na

ciljan i razmjeran način. Jedan je od ključnih izazova odrediti kriterije koji bi omogućili

dosljedno postupanje prema bankama s različitim poslovnim modelima, koje posluju na

različitim tržištima i nad kojima nadzor obavljaju timovi s različitim iskustvom u pogledu

nadzora.

2 „Core Principles for Effective Banking Supervision”(Temeljna načela djelotvornog nadzora nad

bankama), Bazelski odbor za nadzor banaka, str. 4.

3 Vidi Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija.

13

9. Stoga je potrebno postići ravnotežu između općenitih i sveobuhvatnih kriterija te onih

koji su specifični za svaku pojedinu instituciju, pri čemu je istodobno potrebno omogućiti

dovoljnu fleksibilnost u načinu na koji se ti kriteriji primjenjuju. Isto tako, svi kriteriji moraju

biti jasno izraženi i dovoljno pouzdani kako bi se zajamčio dosljedan nadzor i pružila zaštita

od neravnoteže zbog nepostupanja (relativne prednosti nepoduzimanja nikakvih mjera) i

nelegitimnog utjecaja na regulativu (postupanje u skladu s interesima banke, a ne javnim

interesom).

10. Na temelju postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP)4

REVIZIJSKI PRISTUP I METODOLOGIJA

otprilike dvije trećine banaka

na koje su se primjenjivali postupci ESB-a za upravljanje kriznim situacijama dobilo je

ocjenu 4 (što je najgora ocjena prije nego se utvrdi da banka propada ili je vjerojatno da će

propasti), dok je jednoj banci dodijeljena ocjena 3. Samo je jednoj banci na temelju SREP-a

dodijeljena ocjena 2. Na većini banaka postupci upravljanja kriznim situacijama primjenjivali

su se barem godinu dana – a na nekima i tijekom cijelog razdoblja. Podatci za 2016. godinu

pokazuju da je na temelju SREP-a 11 % banaka u Europi dobilo ocjenu 4. U drugom

tromjesečju 2016. razine kapitala u pet banaka bile su ispod razine okidača za najveći

raspodjeljivi iznos.

11. Sud je ispitao je li ESB, u svojoj ulozi nadzornog tijela, uspio uspostaviti operativno

učinkovit okvir za postupke upravljanja kriznim situacijama.5

(a) omogućuju li nadzorne metodologije i povezani postupci ESB-a učinkovito utvrđivanje

značajnog pogoršanja financijskog stanja banke i pružanje odgovora na takvo

pogoršanje

Posebna je pozornost

posvećena sljedećim pitanjima:

4 SREP (engl. supervisory review and evaluation process) engleska je pokrata za postupak

nadzorne provjere i ocjene. Glavna je svrha SREP-a zajamčiti da su institucije uspostavile odgovarajuća rješenja (uključujući strategije, procese i mehanizme) te da imaju dovoljno kapitala i da su dovoljno likvidne da se omogući dobro upravljanje i pokriće njihovih rizika.

5 Ovlasti Suda u pogledu revizije operativne učinkovitosti uprave ESB-a izričito su potvrđene člankom 27.2. Protokola (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke te člankom 20. stavkom 7. Uredbe o SSM-u.

14

(b) omogućuje li se operativnim postupcima i sporazumima o usklađivanju i suradnji, kako s

ESB-om tako i s drugim relevantnim akterima, učinkovito upravljanje kriznim

situacijama.

12. U tom kontekstu revizijom se nastojalo ispitati sljedeće:

(a) organizacijski ustroj ESB-a i procesi zapošljavanja i raspoređivanja osoblja

(b) procesi za razmjenu informacija, koordinaciju i suradnju, kako na razini ESB-a tako i na

vanjskoj razini s ostalim dionicima

(c) procesi ESB-a za procjenu planova oporavka, uključujući popratne alate i praksu

(d) procese ESB-a za primjenu okvira za ranu intervenciju, uključujući kriterije i metode za

jamčenje utvrđivanja kriznih situacija i pružanje prikladnog odgovora već u ranoj fazi.

13. Revizijski kriteriji temelje se na sljedećim izvorima:

(a) relevantnom zakonodavstvu – Direktivi o oporavku i sanaciji banaka, Direktivi o

kapitalnim zahtjevima IV.6

(b) relevantnim delegiranim uredbama Komisije i smjernicama nadzornog tijela EBA

i Uredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (Uredba o

SSM-u)

(c) relevantnim svjetskim standardima (Bazelskog odbora za nadzor banaka i Odbora za

financijsku stabilnost – FSB) te

(d) internim smjernicama i postupcima ESB-a.

14. Sud je prikupio revizijske dokaze održavanjem sastanaka i razgovora s ključnim

nadzornim osobljem ESB-a i pregledom određenih internih dokumenata i javno dostupnih

podataka. Osim revizijskog rada obavljenog u prostorijama ESB-a, Sud je poslao i upitnik

6 Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju

djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ.

15

bankama važnima za sustav kako bi prikupio povratne informacije o učinkovitosti procesa

planiranja oporavka.

15. Revizija je bila usmjerena samo na operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju kriznim

situacijama u bankama koje ESB izravno nadzire (koje se nazivaju „važnim” ili „značajnim

institucijama”. Opsegom nisu obuhvaćene aktivnosti upravljanja kriznim situacijama

provedene u „manje važnim institucijama” ni interakcija ESB-a sa sanacijskim tijelima, osim

pravodobne razmjene informacija. Sud revizijom nije obuhvatio pitanje prikladnosti

pojedinačnih nadzornih odluka ESB-a, već omogućuje li se uspostavljenim procesima

pravodobno donošenje odluka i omogućuje li se procjenama obavljenima prije donošenja

odluka da te odluke budu utemeljene.

16. Sud se i dalje suočava s problemom ograničenosti opsega. ESB je dostavio opsežnu

dokumentaciju koja je bila potrebna za ovu reviziju te je uložio znatne resurse za pružanje

podrške ovoj reviziji, čime je omogućio da se revizija provede u skladu s planiranim

rokovima. Sud i ESB sklopili su sporazume o suradnji kako bi se zajamčila zaštita povjerljivih

podataka i neometana razmjena dokumentacije. Slijedom toga, Sud je prikupio dovoljno

dokaza o načinu na koji je sustav izrađen da donese prikladne zaključke o tom pitanju.

Međutim, nisu dostavljeni dostatni dokazi u vezi s ispitivanjem kontrola i dokaznim

ispitivanjem. Sve pojedinosti iznose se u prilogu I

OPAŽANJA

. To znači da je Sud imao ograničene

revizijske dokaze u vezi s operativnom učinkovitošću provedbe procjene planova oporavka i

ostalih aktivnosti upravljanja kriznim situacijama u praksi, a katkad takvi dokazi nisu bili

dostupni odmah. Iako je Sud zaprimio veliku količinu dokumenata, nije pronašao odgovor na

sva revizijska pitanja u skladu s relevantnim revizijskim standardima te se stoga ovo izvješće

u pogledu tih područja revizije nužno mora smatrati okvirnim.

Organizacijski ustroj, zapošljavanje i raspoređivanje osoblja za aktivnosti upravljanja

kriznim situacijama

17. Kako bi bile operativno učinkovite, za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama koje

provodi ESB potrebna je organizacijska struktura kojom se podržava uspješnost, ali i

prikladno zapošljavanje i raspoređivanje osoblja. To znači da je potrebno utvrditi potrebe za

16

osobljem na temelju planiranja s jasnom vizijom te zaposliti dovoljan broj osoba s prikladnim

vještinama. Trebali bi postojati i procesi za preraspodjelu osoblja u pojedinačnim slučajevima

kako bi se pružio odgovor u hitnim situacijama.

Ukupno gledajući, organizacijski ustroj je prikladan

18. Zajednički nadzorni timovi u ESB-u zaduženi su za stalni nadzor, uključujući nadzor nad

planovima oporavka banaka i upravljanje kriznim situacijama. Na čelu zajedničkih nadzornih

timova uvijek je član osoblja ESB-a. Njih čini osoblje ESB-a i osoblje koje su imenovala

nadzorna tijela država članica sudionica. Prethodno obavljena revizija pokazala je da ESB

nema dovoljnu kontrolu nad brojem i vještinama tih nadzornika7. Nadalje, u ESB-u je

uspostavljen Odjel za upravljanje kriznim situacijama koji čine stručnjaci s posebnim stručnim

znanjem u području upravljanja kriznim situacijama koji pružaju podršku zajedničkim

nadzornim timovima. Dosljednost donošenja odluka zajedničkih nadzornih timova i

operativna učinkovitost njihovog rada može se zajamčiti i interakcijom s Odjelom za

upravljanje kriznim situacijama (vidi okvir 1.

Okvir 1. – Zadaće Odjela za upravljanje kriznim situacijama

).

Glavni ciljevi Odjela za upravljanje kriznim situacijama su: (a) zajamčiti dosljednu obradu pitanja u

vezi s upravljanjem kriznim situacijama, (b) pružati smjernice i stručnu podršku, relevantne

informacije i administrativnu pomoć zajedničkim nadzornim timovima i timu SSM-a za upravljanje

kriznim situacijama, (c) pružati obuku zajedničkim nadzornim timovima, (d) djelovati kao početna

točka za suradnju sa sanacijskim tijelima.

Za svaku instituciju važnu za sustav Odjel za upravljanje kriznim situacijama imenovao je osobu za

izravan kontakt sa zajedničkim nadzornim timovima. Osoba za kontakt u prosjeku pruža podršku

devet zajedničkih nadzornih timova u obavljanju njihovih zadaća u vezi s upravljanjem kriznim

situacijama.

7 Vidi odlomke 126. i 137. tematskog izvješća br. 29/2016. „Jedinstveni nadzorni mehanizam –

dobar početak, ali potrebna su daljnja poboljšanja”http://www.eca.europa.eu/en/Pages/DocItem.aspx?did=39 744).

17

19. Osim gore navedenog, Odjel za upravljanje kriznim situacijama ui prati pokazatelje

povezane s kriznim situacijama na temelju rizika i slabosti institucija SSM-a. Te informacije

zaprima od Odjela za analizu rizika i odjela za upravljanje rizicima nadležnih nacionalnih

tijela, dok nadzorne podatke zaprima od Glavne uprave ESB-a za statistiku.

20. Takvom organizacijskom strukturom jača se učinkovitost operativnog upravljanja

zadaćama. Odgovornosti i dužnosti zajedničkih nadzornih timova i Odjela za upravljanje

kriznim situacijama jasno su odvojene, što doprinosi učinkovitoj interakciji među tim dvjema

stranama, dok takva interakcija pak, s druge strane, potiče takvu podjelu uloga. Zajednički

nadzorni timovi imaju jasne odgovornosti u pogledu stalnog nadzora te su uključeni u

nekoliko faza upravljanja kriznim situacijama, počevši od pripremnih aktivnosti do, u

konačnici, rane intervencije ili postupka kojim se proglašava da banka propada ili je

vjerojatno da će propasti.

21. ESB je dodatno poboljšao svoju interakciju sa zajedničkim nadzornim timovima

podjelom Odjela za upravljanje kriznim situacijama u dva zasebna odsjeka: za „Operacije

upravljanja kriznim situacijama” i „Politiku upravljanja kriznim situacijama i suradnju u tom

području”. Odsjek za operacije upravljanja kriznim situacijama nadležan je za interakciju

pojedinih banaka sa zajedničkim nadzornim timovima, dok su odsjeku za politiku upravljanja

kriznim situacijama i suradnju u tom području povjerene zadaće u pogledu koordiniranja

politika u vezi s okvirom upravljanja kriznim situacijama i suradnjom s nadležnim tijelima,

sanacijskim tijelima i ostalim dionicima.

Međutim, na početku su postojali nedostatci u planiranju

22. Stručna podrška Odjela za upravljanje kriznim situacijama može biti ključna za

operativnu učinkovitost upravljanja kriznim situacijama jer nije sigurno da će članovi

zajedničkih nadzornih timova imati potrebne vještine upravljanja kriznim situacijama.

23. U početnoj fazi procesa planiranja zapošljavanja osoblja u Odjelu za upravljanje kriznim

situacijama nije bilo unaprijed određeno koja je kombinacija vještina potrebna. Nadalje, kad

je riječ o uspostavi SSM-a, pri zapošljavanju članova zajedničkih nadzornih timova nije se

izričito zahtijevalo iskustvo u području upravljanja kriznim situacijama. Isto tako, ESB nema

ovlasti zahtijevati da članovi zajedničkih nadzornih timova koje šalju nacionalna tijela imaju

18

potrebno iskustvo rada u tom području. Odjela za ljudske resurse trenutačno raspravlja o

mogućnosti uspostave baze podataka s vještinama i kvalifikacijama osoblja koje se

zapošljava za rad na SSM-u.

Općenito gledajući, zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim situacijama bilo je

učinkovito

24. Na temelju uzorka koji je ispitao, Sud je zaključio da je zapošljavanje osoblja Odjela za

upravljanje kriznim situacijama općenito gledajući bilo učinkovito, posebice s obzirom na to

koliki je bio izazov pronaći osobe s relevantnim iskustvom. Zapošljavanje je od početa do

kraja trajalo od dva do šest mjeseci i svi su zaposleni članovi osoblja imali potrebne vještine.

Međutim, ESB nije uspostavio posebne postupke za ponovnu procjenu dodjele osoblja

zajedničkim nadzornim timovima i za njihovo preraspoređivanje kojim bi se omogućila

operativna učinkovitost upravljanja tim osobljem

25. Kako je pojašnjeno u odlomku 119. tematskog izvješća Suda8

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama

, broj i razina temeljitosti

nadzornih zadaća trebali bi ovisiti o rizičnosti nadziranog subjekta. Brzo pogoršanje okolnosti

u kojima se nalazi banka moglo bi dovesti do ograničenja resursa nadležnih zajedničkih

nadzornih timova. U kriznoj situaciji zajednički timovi mogu smanjiti opseg ili odgoditi

redovne zadaće. Međutim, ne postoji nikakav proces ponovne procjene potreba za osobljem

ili ponovne dodjele osoblja, što bi moglo nepovoljno utjecati na operativnu učinkovitost

upravljanja u kriznoj situaciji.

26. Za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama potrebna je djelotvorna

suradnja i koordinacija relevantnih dionika. To je posebice važno kad je riječ o

prekograničnim bankarskim grupama, s obzirom na njihovu složenu narav.

8 Tematsko izvješće br. 29/2016.

19

27. Prema zakonodavstvu EU-a9

28. Kolegiji nadzornih tijela forum su za suradnju u području nadzora i koordinacije, kako u

redovnim, tako i u kriznim situacijama. Operativno učinkovito upravljanje zadaćama kolegija

uključivalo bi razmjenu relevantnih informacija, koordinaciju kriznih procjena i koordinaciju

odgovora na krizne situacije.

ESB je, pri rješavanju krizne situacije u banci, dužan

razmjenjivati podatke i koordinirati svoje aktivnosti s drugim tijelima. Ta tijela mogu biti

ostala nadležna tijela za nadzor banaka unutar kolegija nadzornih tijela, nadzorna tijela za

osiguranje, sanacijska tijela i tijela za makrobonitetni nadzor.

29. Kolegiji bi se trebali temeljiti na pisanim sporazumima koji uključuju odredbe o

povjerljivosti, uporabi i razmjeni informacija te koordinaciji među članovima10

Koordinacija i suradnja s drugim tijelima još nije u potpunosti uspostavljena

. U predlošku

za pisane sporazume i internim postupcima ESB-a zajedničkim se nadzornim timovima

pružaju smjernice za sklapanje pisanih sporazuma s drugim tijelima. Međutim, kad je riječ o

kriznim situacijama, postupci ESB-a ne uključuju posebne upute u vezi s opsegom i količinom

posebnih informacija o bankarskoj grupi koje je potrebno razmijeniti. U dosad sklopljenim

pisanim dogovorima takve informacije nisu uvijek bile definirane kako je propisano.

Nepostojanje takvih sporazuma moglo bi nepovoljno utjecati na učinkovito djelovanje

kolegija u kriznoj situaciji.

30. U svojstvu konsolidirajućeg nadzornog tijela, ESB predsjeda nad 34 kolegija nadzornih

tijela, uključujući četiri međunarodna kolegija koja ne uključuju druge predstavnike EU-a

osim ESB-a. ESB je trenutačno u procesu sklapanja pisanog sporazuma o usklađivanju i

suradnji čija je svrha olakšati upravljanje kriznim situacijama u okviru tih kolegija. ESB je do

lipnja 2017. sklopio sporazume o usklađivanju i suradnji s tek pet kolegija (vidi tablicu 1.

9 npr. Direktiva o kapitalnim zahtjevima IV.

).

ESB nije davao prednost sklapanju pojedinih sporazuma o usklađivanju i suradnji na temelju

rizičnosti. Pregovori su katkad zahtjevni jer, među ostalim, ovise o spremnosti drugih

10 Članak 115. Direktive o kapitalnim zahtjevima IV. i članak 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/98 od 16. listopada 2015.

20

ugovornih strana na suradnju. Nepostojanjem sporazuma o usklađivanju i suradnji može se

smanjiti sposobnost ESB da pravodobno i učinkovito pruži odgovor na kriznu situaciju.

Tablica 1. – Status sporazuma o usklađivanju i suradnji

Status Broj institucija Sklopljeno 5 U iščekivanju odobrenja ESB-a 4 U postupku internog pregleda ESB-a 18 U tijeku (uključujući dvije globalne banke važne za sustav)

3

Postupak nije započet (međunarodni kolegiji)

4

Izvor: ESB.

31. Dokumenti koje je dostavio ESB sadrže ograničene operativne smjernice za zajedničke

nadzorne timove čija je svrha zajamčiti da se njihovim zadaćama povezanima s kolegijima u

kriznoj situaciji upravlja na dosljedan i učinkovit način.

32. Isto tako, ne postoji interni okvir pravila kojima bi se zajamčilo uklanjanje11 dodatnih

izazova koji proizlaze iz dodatnog nadzora 29 financijskih konglomerata12

33. Upravo je iz ta dva razloga predložak ESB-a za sporazume o usklađivanju i suradnji toliko

važan za operativnu učinkovitost prekograničnog upravljanja kriznim situacijama. Međutim,

predložak ne sadrži propisani najmanji skup informacija koje bi se trebale razmijeniti među

. Nepostojanje

takvog okvira moglo bi utjecati na djelotvornost i pravodobnost intervencije u slučaju da se

jedan od financijskih konglomerata nađe u kriznoj situaciji.

11 Člankom 4. stavkom 1. točkom (h) Uredbe o SSM-u propisuje se da je ESB dužan sudjelovati u

dodatnom nadzoru financijskih konglomerata u odnosu na kreditne institucije koje su u njega uključene i preuzeti ulogu koordinatora u slučajevima utvrđenima relevantnim pravom Unije.

12 Vidi Direktivu 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.). Svrha je ove Direktive utvrditi jednake standarde za bonitetni nadzor financijskih konglomerata.

21

članovima kolegija u kriznim situacijama13

Potrebno je poboljšati interakciju s Jedinstvenim sanacijskim odborom i drugim dionicima

. U dokazima koji su bili dostupni Sudu nisu bili

pronađeni primjeri u kojima se ESB složio s tim najmanjim skupom informacija. Zbog

nedavne uspostave sanacijskih kolegija i činjenice da je 19 prekograničnih bankarskih grupa

trenutačno pod nadležnošću Jedinstvenog sanacijskog odbora, potpun nije ni dio predloška

koji se odnosi na interakciju između kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija. ESB je

izjavio da namjerava preispitati taj dio predloška nakon finalizacije pisanih sporazuma za

sanacijske kolegije i skupine za upravljanje kriznim situacijama.

34. Učinkovita interakcija sa sanacijskim tijelima općenito, a posebno s Jedinstvenim

odborom za sanaciju kao novim tijelom EU-a čija je zadaća sanirati banke koje propadaju,

postala je novi i ključni dio upravljanja kriznim situacijama.

35. Suradnja ESB-a s Jedinstvenim sanacijskim odborom podrazumijeva dijeljenje i razmjenu

informacija relevantnih za zadaće jedne ili obiju organizacija. Oni uključuju planiranje

sanacije, nalaganje mjera rane intervencije i donošenje procjene vjerojatnosti propasti

banke.

36. Kao prvi korak prema jamčenju učinkovitog protoka informacija, ESB i Jedinstveni

sanacijski odbor potpisali su memorandum o razumijevanju u prosincu 2015. Trenutačno je u

tijeku ažuriranje memoranduma o razumijevanju u svrhu povećanja opsega i količine

informacije koje se pružaju Jedinstvenom sanacijskom odboru za potrebe planiranja sanacije

i rješavanja kriznih situacija. Ažuriranje se temelji na iskustvima stečenima tijekom protekle

dvije godine.

37. Jedinstveni sanacijski odbor od travnja 2015. ima pristup na daljinu Darwinu, sustavu

ESB-a za upravljanje dokumentima i arhivom, a od prosinca 2016. ima pristup IMAS-u,

13 Člankom 18. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije 2016/98 propisuje se da je konsolidirajuće

nadzorno tijelo dužno pojasniti članovima kolegija mjere i aktivnosti (koje je poduzelo ili planira poduzeti). U predlošku sporazuma o usklađivanju i suradnji upućuje se samo na napore koje su tijela uložila u „brzu razmjenu informacija navedenih u članku 114. Direktive o kapitalnim zahtjevima IV.”, što nije eksplicitno izraženo kao zahtjev propisan delegiranom uredbom Komisije.

22

sustavu upravljanja informacijama koji se upotrebljava u okviru SSM-a. Količina informacija

koja se razmjenjuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom o situacijama koje nisu krizne

ograničena je. Kad je riječ o kriznim situacijama, trenutačno ne postoji unaprijed definirani

paket informacija koje je potrebno dostaviti Jedinstvenom sanacijskom odboru. Slijedom

toga, ESB stavlja na raspolaganje informacije koje smatra relevantnima, a ako su

Jedinstvenom sanacijskom odboru potrebne dodatne informacije, mora ih posebno zatražiti.

38. Prethodnim dogovorom o tome koje su informacije potrebne olakšalo bi se dostavljanje

podataka Jedinstvenom sanacijskom odboru u kriznoj situaciji, čime bi se riješio trenutačan

problem operativne neučinkovitosti. Ipak, to nije dovoljno za jamčenje da će Jedinstveni

sanacijski odbor zaprimiti te informacije u ranoj fazi krize. Razina informacija koja se stavlja

na raspolaganje ne povećava se automatski ako dođe do tolikog pogoršanja financijskog

stanja banke da se smatra da se ona nalazi u kriznoj situaciji. Razina se povećava samo ako

ESB razmatra ranu intervenciju i to prikladno označi u fazi upisivanja u IMAS ili u drugim

slučajevima kada ESB to smatra prikladnim.

39. Ukupno gledajući, ti nedostatci nepovoljno su utjecali na operativnu učinkovitost

upravljanja sustavom. Umjesto da se od samog početka zaprimaju sveobuhvatniji skupovi

podataka, u stvarnosti se razmjena obavlja u okviru mnogobrojnih ad hoc zahtjeva

Jedinstvenog sanacijskog odbora za koji se podati trebaju pripremati, odobravati i prenositi.

Nadalje, proces razmjene šireg skupa informacija s pogoršanjem stanja institucije mogao bi

se dodatno poboljšati kako bi se pospješila operativna učinkovitost upravljanja. Dodatne

informacije o suradnji među tim dvama tijelima nalaze se u nedavno objavljenom

tematskom izvješću Suda o Jedinstvenom sanacijskom odboru.

Europski odbor za sistemske rizike

40. Europski odbor za sistemske rizike nadležan je za makrobonitetni nadzor financijskog

sustava u EU-u. On utvrđuje sistemske rizike i određuje koliko su prioritetni te izdaje

upozorenja i preporuke za korektivne mjere. Sud nije pronašao razrađene postupke kojima

bi se jamčilo da se sistemski rizici za financijsku stabilnost koje je utvrdio Europski odbor za

sistemske rizike uzimaju u obzir pri upravljanju kriznim situacijama koje provodi ESB.

23

Suradnja s relevantnim tijelima

41. ESB je uspostavio interne procese za pripremanje i odobravanje sporazuma o suradnji ili

memoranduma o razumijevanju te pregovaranje o njima s ostalim relevantnim tijelima u

svrhu koordinacije u kriznoj situaciji (vidi sliku 1.

Slika 1. – Četiri područja nadzora obuhvaćena memorandumima o razumijevanju sklopljenima s drugim nadležnim tijelima

). Potpisao je memorandume o

razumijevanju s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

te nastavlja s radom na sklapanju sporazuma o suradnju s nacionalnim tijelima za nadzor

tržišta kapitala, nadzornim tijelima država članica koje nisu u europodručju i nacionalnim

tijelima izvan EU-a.

Izvor: ESB.

42. Sklapanju određenih sporazumima sa zemljama koje nisu članice EU-a daje se prednost,

što ovisi o nizu čimbenika, kao što je analiza izloženosti i struktura bankarske grupe.

Međutim, ti se prioriteti ne odražavaju ni u jednom ukupnom akcijskom planu s ESB-om. Isto

tako, ne određuje se koliko su prioritetni sporazumi koji se sklapaju s nacionalnim tijelima za

nadzor tržišta kapitala, kao ni sporazumi s državama članicama koje nisu sudionice SSM-a. U

praksi potpisivanje memoranduma o razumijevanju s tijelima izvan EU-a ovisi o spremnosti

za suradnju druge ugovorne strane. Dosad sklopljeni sporazumi, koji su se odnosili na stalni

nadzor, ne sadrže posebne dogovore u vezi s aktivnostima upravljanja kriznim situacijama.

Razmjena informacija

Suradnja na stalnom nadzoru

Suradnja u hitnim slučajevima

Neposredni nadzor (obuhvaća provjere

internih modela)

Utvrđuju se načela razmjene informacija, kao

što su trenutak i oblik razmjene i sl.

Relevantna tijela stalno surađuju i razmjenjuju

informacije o nadziranim subjektima, primjerice

održavanjem zajedničkih sastanaka

Relevantna tijela stalno surađuju i razmjenjuju

informacije o nadziranim subjektima, primjerice

održavanjem zajedničkih sastanaka

U slučaju krizne situacije relevantna se tijela odmah međusobno obavještavaju i

pružaju koordinirani odgovor.

Četiri područja nadzora obuhvaćena memorandumima o razumijevanju o kojima se pregovara s ESB-om

24

43. Osim gore navedenog, ESB je zakonski obvezan obavijestiti ostale dionike o mogućoj

kriznoj situaciji, ovisno o njezinoj ozbiljnosti. Ti su dionici EBA, nacionalne središnje banke i

organizacijska jedinica ESB-a koja provodi monetarne funkcije.

Planiranje oporavka

44. Jedna od ključnih obveza propisanih Direktivom o oporavku i sanaciji banaka izrada je i

održavanje planova povrata banke u prijašnje financijsko stanje u slučaju naglog pogoršanja.

Ti su planovi poznati kao planovi oporavka. U svojstvu nadzornog tijela za banke ESB je

dužan procijeniti kvalitetu planova oporavka na godišnjoj razini.

45. Za operativno učinkovit proces procjene planova oporavka potrebni su koherentniji alati

i jasno definirane uloge i odgovornosti unutar ESB-a. U tom bi slučaju zajednički nadzorni

timovi obavljali svoje procjene i pružali povratne informacije bankama u određenom

vremenskom roku, čime bi se Jedinstvenom sanacijskom odboru pružila prilika da izrazi svoje

mišljenje14

46. Isto tako, operativno učinkovitim procesom omogućilo bi se brzo utvrđivanje mogućih

nedostataka i zajamčila dosljednost u procjeni planova oporavka na razini svih zemalja

sudionica SSM-a. U konačnici, rezultati ukupnih procjena mogli bi se sustavno upotrebljavali

kao osnova za pripremu i upravljanje.

.

ESB je nakon prijelazne faze uspostavio dosljedne rokove za podnošenje planova oporavka

47. ESB je morao raspodijeliti proces podnošenja planova oporavka u nekoliko faza zbog

kašnjenja u prenošenju Direktive o oporavku i sanaciji banaka u nacionalno zakonodavstvo u

brojnim državama članicama 2015. godine. Taj je proces odgovarajuće prilagođen te je za

drugi krug 2016. godine usvojen novi pristup podnošenju i provedbi planova, čime se

poboljšala operativna učinkovitost procesa.

14 Članak 6. stavak 4. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

25

Međutim, donošenje zajedničkih odluka o planovima oporavka za bankarske grupe i dalje

predstavlja određeni izazov

48. Točan postupak koji se treba primijeniti za procjenu ovisi o strukturi banke ili bankarske

grupe. Na primjer, kolegij nadzornih tijela za prekogranične bankarske grupe mora donijeti

zajedničku jednoglasnu odluku. U prilogu II.

49. Prema navodima ESB-a, u prvom krugu podnošenja planova oporavka postojala su

kašnjenja zbog niza razloga. 71 od 106 banaka (67 %) podnijelo je svoje planove oporavka u

roku. Jedinstveni sanacijski odbor u ciklusu iz 2015. godine nije iznio primjedbe ni o jednom

od planova. Kada je postupak zahtijevao uključenost kolegija nadzornih tijela, službeni

proces donošenja zajedničke odluke dovršen je u samo 11 slučajeva od njih 32 (34 %

slučajeva), u kojima je donesena zajednička odluka svih članova. Ukupno gledajući, ti

rezultati upućuju na određenu dozu neučinkovitosti u radu kolegija nadzornih tijela.

opisuje se tijek procesa procjene planova

oporavka koju provode kolegiji nadzornih tijela.

Angažiranje nacionalnih stručnjaka znači da postoji mogućnost sukoba u upravnom

sustavu (engl. governance)

50. Nadležno tijelo odgovorno je za procjenu planova oporavka15. Za institucije važne za

sustav nadležno tijelo je ESB. Prema uputama ESB-a za provedbu nadzora16

15 Članak 6. stavak 2. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

zaposlenici

nacionalnih nadležnih tijela sudjeluju u procjeni planova oporavka, a da pritom nisu članovi

zajedničkih nadzornih timova ili ne odgovaraju potkoordinatoru predmetnog nacionalnog

nadležnog tijela. Oni odgovaraju voditelju odgovarajuće nacionalne službe. Sud je u

tematskom izvješću br. 29/2016 (odlomci 140., 141. i 147.) zaključio da bi dvostruke

hijerarhijske strukture te nepostojanje obvezujućih povratnih informacija o radnoj

uspješnosti mogle nepovoljno utjecati na uspješnost i operativnu učinkovitost upravljanja

postupkom procjene. U tom je slučaju situacija još problematičnija jer ne postoji poveznica

sa zajedničkim nadzornim odborom preko potkoordinatora nacionalnog nadležnog tijela, kao

16 „Zajednički nadzorni timovi trebali bi omogućiti nacionalnim stručnjacima iz horizontalnih organizacijskih jedinica da sudjeluju u odlučivanju u vezi s procjenom planova oporavka”.

26

ni službeno definiran proces preuzimanja zadataka. U Uputama se ne pružaju ni smjernice za

proceduralnu interakciju između koordinatora zajedničkog nadzornog tima i relevantnih

nacionalnih stručnjaka.

Odjel za upravljanje kriznim situacijama prati proces planiranja oporavka i pruža općenite

smjernice zajedničkim nadzornim timovima i bankama, ali potrebna su određena

poboljšanja

51. Tijekom dva interna pregleda, Odjel je utvrdio određene probleme koji se odnose na

učinkovito upravljanje procesom procjene. Pojavila se potreba za daljnjim smjernicama o

opcijama, scenarijima i pokazateljima oporavka, koje su se naknadno pružile nadzornim

tijelima u nizu područja planiranja oporavka. To je dovelo do usklađenijeg i učinkovitijeg

pristupa procjeni.

52. Kako bi se poboljšala kvaliteta planova i opravdanost opcija oporavka te zajamčila

operativna učinkovitost procesa, ključno je da institucije na jasan i dosljedan način izvješćuju

o ključnim podatcima koji su propisani Direktivom o oporavku i sanaciji. U tu svrhu ESB je

institucijama dostavio sažeti standardizirani predložak za izvješćivanje koji im omogućuje

ujednačeno prikazivanje ključnih financijskih podataka. Alat koji sadržava predložak sastoji se

od unaprijed određenih evaluacija i s pomoću njega je moguće povezivati informacije iz

pokazatelja, scenarija i opcija te kvantificirati njihove učinke. Predložak se prvi puta

upotrijebio za ciklus iz 2016. S pozitivne strane, već je u određenoj mjeri izmijenjen i ažuriran

za sljedeći krug unošenjem dodatnih smjernica za banke i nadzorna tijela.

53. Neovisno o smjernicama koje je Odjel za upravljanje kriznim situacijama u suradnji s

mrežom za upravljanje kriznim situacijama već izradio za niz područja, zajednički nadzorni

timovi i mnogobrojne banke potvrdile su u okviru upitnika koji je proveo Sud

(vidi odlomak 14.) da im je potrebna dodatna pomoć kako bi poboljšali kvalitetu informacija

koje se pružaju u planovima oporavka (za detaljne odgovore vidi prilog III.). Jedno od

posebno važnih područja je i kalibriranje pragova pokazatelja, primjerice, postavljanjem

razine okidača za omjere/pokazatelje te procjenom prikladnosti razlike između odabrane

razine okidača i regulatornog zahtjeva za taj omjer/pokazatelj. Ipak, potrebno je naglasiti da

je u vezi s tim EBA već pružila određene smjernice.

27

54. ESB nije pružio posebne smjernice o tome zajedničkim nadzornim timovima, te oni tako

raspolažu samo onima koje je izradila EBA17

ESB je pravne zahtjeve za procjenu planova oporavka obuhvatio alatom koji je učinkovit i u

velikoj mjeri sveobuhvatan

i koje se odnose na procjenu kvalitete

pokazatelja (preciznije na prikladnost kalibriranja pragova za svaki od pokazatelja). Takve bi

smjernice poboljšale operativnu učinkovitost upravljanja procesom. Sud je zaključno s

lipnjem 2017. utvrdio da ESB nije obavio istorazinsku analizu banaka sa sličnim poslovnim

modelima i značajkama (koja prema EBA-i može omogućiti utvrđivanje zajedničkih trendova i

najbolje prakse).

55. ESB i nacionalna nadležna tijela udružili su snage kako bi izradili predložak koji

obuhvaća sve pravne zahtjeve za procjenu planova oporavka. Predložak je olakšao posao

nadzornim tijelima, poboljšao kvalitetu procjena i ojačao operativnu učinkovitost načina na

koji se procesom upravlja. Usmenim povratnim informacijama koordinatora zajedničkih

nadzornih timova potvrđeno je njihovo pozitivno mišljenje o predlošku.

56. ESB je izradio jedan alat u Excelu čija je svrha podupirati procjenu opravdanosti i

provedivosti pojedinačnih opcija oporavka. U alatu se kombiniraju kvalitativni podatci iz

procjena planova oporavka s podatcima specifičnima za pojedine banke i podatcima o tržištu

te se izračunava učinak velikog broja mogućih mjera u različitim scenarijima. S obzirom na to

da omogućava pristup mnoštvu podataka, kako povijesnih tako i aktualnih, trebao bi

pripomoći u stvaranju realističnije predodžbe o provedivosti pojedinačnih mjera te u tom

pogledu poboljšava operativnu učinkovitost upravljanja tim procjenama.

57. Uspostavljen je postupak godišnjeg ažuriranja alata za procjenu planova oporavka u

okviru posebne skupine stručnjaka iz mreže za upravljanje kriznim situacijama. ESB je Sudu

dostavio dokaze u kojima pokazuje da se alat za procjenu uspoređuje sa zahtjevima

Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/98 te da se određeni elementi trebaju ažurirati i

uklopiti u alat. U alatu se upućuje i na relevantne pravne zahtjeve ui vezi s poboljšanjem

učinkovitosti.

17 Smjernice EBA-e o pokazateljima plana oporavka – EBA-GL-2015-02.

28

58. Međutim, Sud je utvrdio da nije postojao službeni postupak analize komparativnih

izvješća EBA-e18

59. Iako ocjenjivači obično imaju pristup sustavu IMAS, ESB nije uspostavio službeni

postupak za pružanje smjernica o provjeri informacije u planovima oporavka upućivanjem na

druge izvore (npr. izvješća o angažmanu revizora, registre, podatke dobivene na temelju

SREP-a, izvješća o neposrednom nadzoru), što uključuje i poveznice na druge izvore. Taj bi

nedostatak smjernica mogao utjecati na operativnu učinkovitost, posebice u slučajevima u

kojima planove oporavka procjenjuju nacionalni stručnjaci iz nacionalnih nadležnih tijela koji

nisu članovi relevantnog zajedničkog nadzornog tima ili niži članovi osoblja.

, kao ni dokumentacija kojom bi se pokazalo odražavaju li se nalazi i

preporuke iz tih izvješća u samom alatu, čime bi se korisniku pružile dodatne smjernice i

praktični primjeri. Tim bi se elementima poboljšala operativna učinkovitost procjena jer

ocjenjivači ne bi trebali tražiti smjernice u nizu dokumenata na koje nisu dane poveznice.

Međutim, rezultati planiranja oporavka ne upotrebljavaju se sustavno za utvrđivanje

kriznih situacija ili upravljanje njima

60. Procjena planova oporavka završava ispunjavanjem predloška za procjenu i slanjem

dopisa s povratnim informacijama u kojem se opisuju nedostatci plana banci. Upute za

provedbu nadzora sadrže opća pravila za uporabu tih informacija. Kako bi se promicala

operativna učinkovitost, rezultati procjena planova oporavka trebali bi biti središnji i

sistemski sastavni dio procesa stalnog nadzora koji provodi ESB. Međutim, nije uspostavljen

nikakav poseban postupak za to, niti su definirana ostvarenja, dokumentirana primjerice u

obliku sažetog izvješća, kojima bi se od zajedničkih nadzornih timova zahtijevalo da aspekte

plana oporavka uključe u aktivnosti stalnog nadzora. Za primjere vidi

18 Njihova je svrha pomoći nadzornim tijelima koja obavljaju procjene da utvrde ključne elemente

koje institucije moraju uzeti u obzir pri izradi svojih planova oporavka. Vidi komparativno izvješće EBA-e o planiranju oporavka na temu upravnih sustava i pokazatelja, str. 4.

okvir 2.

29

Okvir 2. – Kako zajednički nadzorni timovi mogu iskoristiti rezultate procjene planova oporavka za

stalni nadzor

Praćenje pokazatelja

Praćenje jesu li banke poduzele mjere, kako je predviđeno u planu oporavka, ali to nisu tako označile

Neposredni nadzor (npr. za procjenu provedivosti u slučaju nepouzdanosti pruženih informacija ili za

procjenu točnosti povezanih podataka i pretpostavki)

Praćenje slučajeva u kojima je gotovo došlo do povrede pokazatelja planova oporavka19

Izrada kratkog izvješća o mogućim mjerama intervencije u kontekstu upravljanja kriznim situacijama

u banci

61. Rezultati procjena planova oporavka još se ne uzimaju u obzir u raspravama tima za

upravljanje kriznim situacijama u određenoj instituciji20

Nadzirani subjekti imaju općenito pozitivno mišljenje o procesu planiranja oporavka

ili u raspravama o mogućoj uporabi

mjera rane intervencije. Iz prethodno navedenih informacija nije jasno postoji li ikakva

sustavna uporaba lako dostupnih informacija dobivenih na temelju procesa procjene.

Primjerice, ne jamči se provedba sustavnog praćenja povrede pokazatelja ili provedbe mjera

oporavka. Ti nedostatci mogu nepovoljno utjecati na operativnu učinkovitost upravljanja

utvrđivanjem kriznih situacija, ranim intervencijama i odgovorom na krizne situacije.

62. U sklopu revizije Sud je od svih banaka koje su dostavile planove oporavka ESB-u

zatražio da ispune elektronički upitnik. Zatraženo je da izraze stajališta o utvrđenim

standardima za planiranje oporavka i svojoj interakciji s ESB-om u sklopu tog procesa.

19 Prema Uputama za provedbu nadzora rezultati procjene trebali bi se uključiti u SREP; svi nalazi i

nedostatci utvrđeni tijekom procjene planova oporavka trebali bi se uzeti u obzir pri procjeni internog upravnog sustava i kontrola na razini institucija. Međutim, te su smjernice i dalje dosta općenite, što je i potvrđeno tijekom razgovora koje je Sud obavio sa zajedničkim nadzornim timovima.

20 Tim za upravljanje kriznim situacijama u određenoj instituciji djeluje kao središnje tijelo SSM-a za internu koordinaciju nadzornih radnji potrebnih za ublažavanje određene krizne situacije. Taj tim ujedno je i središnja točka za razmjenu informacija i koordinaciju nadzornog odgovora ESB-a.

30

Upitnik je poslan na adrese svih 125 važnih institucija te se ispunjavao tijekom ožujka i

travnja 2017. Odgovori su zaprimljeni od 64 subjekta u 17 država članica (vidi prilog III.

63. Općenito govoreći, banke su izrazile pozitivno mišljenje o procesu planiranja

oporavka, no također su upozorile na potrebu za dodatnim pojašnjenjima i smjernicama

kako bi se uklonile preostale nejasnoće u određenim područjima. Riječ je, među ostalim, o

definiranju znakova ranog upozorenja i pokazatelja plana oporavka, kalibriranju pokazatelja i

primjerenih pragova, usklađivanju pokazatelja s poslovnim modelima banaka i usvojenoj

metodologiji za povratno testiranje otpornosti na stres u čitavom nizu scenarija. Deset

banaka istaknulo je da se iste informacije ponekad traže dvaput i zatražilo da se jasnije

razlikuju informacije koje se traže za planove oporavka od onih koje se traže za sanacijske

planove

za

detaljne odgovore).

21

64. Većina banaka izrazila je pozitivno mišljenje o interakciji s ESB-om, iako ih je sedam

navelo da je slanje dopisa s povratnim informacijama kasnilo ili da takvi dopisi uopće nisu

poslani

.

22. Dvanaest banaka izrazilo je stajalište da bi zajednički nadzorni timovi trebali biti

konkretniji u pružanju tehničke pomoći bankama, istaknuvši i slične probleme koji se odnose

na smjernice o tome kako uključiti banke kćeri u planove oporavka za bankarske grupe.

Naposljetku, devet banaka dovelo je u pitanje primjenu načela proporcionalnosti. Detaljna

analiza odgovora na svako pitanje nalazi se u prilogu III.

Zbog ograničenosti uzorka koji je dostavio ESB nije bilo moguće izvesti zaključke o

procjenama planova oporavka

65. S obzirom na ograničenja opisana u odlomku 16. Sud je bio primoran prilagoditi svoje

revizijske postupke te je bio u mogućnosti jedino usporediti (djelomično izostavljene)

informacije o odabranim aspektima triju planova oporavka s dostupnim

21 Nedostatak takvog razlikovanja smatrao se osobito očitim u pogledu utvrđivanja i detaljnog

prikaza pravnih subjekata, ključnih funkcija i linija poslovanja, što su elementi za koje se smatralo da nisu naročito relevantni za planiranje oporavka.

22 Jedna banka nije na vrijeme zaprimila dopis s povratnim informacijama nakon prvog kruga podnošenja planova. Šest drugih primjedbi odnosilo se na drugi krug.

31

kriterijima/smjernicama i procjenama obavljenima na temelju tih kriterija/smjernica. Cilj

Suda bio je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, obaviti evaluaciju koherentnosti i dosljednosti

alata za procjenu kao sastavnog dijela operativnih procesa koje primjenjuje rukovodstvo. U

tu je svrhu Sud, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ispitao kako se procjene primjenjuju u

praksi i pružaju li bankama korisne povratne informacije u vidu iscrpnog popisa utvrđenih

nedostataka.

66. Sud je utvrdio manje nekoherentnosti u pogledu kriterija procjene za odjeljak posvećen

pokazateljima te u pogledu procjene povratnih informacija za banku koje se temelje na tim

pokazateljima. Povrh toga, revizijski trag informacija kompromitiran je činjenicom da

ocjenjivači ne upućuju na relevantne dijelove plana oporavka ili nadzorne dokumentacije23.

Međutim, dostupni dokazi bili su nedovoljni da Sud izvede zaključak o učinkovitosti stvarne

provedbe procesa planiranja oporavka. Za detaljnu analizu ograničenosti opsega vidi

Utvrđivanje kriznih situacija

prilog I.

67. Regulatorni okvir EU-a uključuje širok spektar ovlasti za ranu intervenciju i drugih

nadzornih ovlasti za postupanje s bankama u kriznim situacijama. ESB je, kao nadzorno tijelo,

uspostavio okvir za upravljanje kriznim situacijama na temelju kojega bi se trebali moći

pružati pravodobni i djelotvorni odgovori te zajamčiti prikladno donošenje odluka tijekom

krizne situacije.

68. Kako bi se postigla operativna učinkovitost, tim je okvirom potrebno zajamčiti da ESB

primjenjuje svoje ovlasti u skladu s relevantnim smjernicama EBA-e i ciljevima SSM-a.

Operativna učinkovitost upravljanja kriznim situacijama ovisi o nadzornim kapacitetima za

utvrđivanje kriznih situacija u ranoj fazi. To iziskuje jasno razumijevanje pravne osnove za

primjenu rane intervencije i drugih nadzornih ovlasti, uz objektivne kriterije za takvo

postupanje i poštovanje načela proporcionalnosti. U tom su pogledu osobito važni

odgovarajući procesi te sveobuhvatne i detaljne smjernice za osoblje s obzirom na pravne

izazove koje je ESB utvrdio u pogledu ujednačene primjene svojih ovlasti.

23 Revizijski trag sustav je za praćenje detaljnih transakcija ili informacija povezanih s određenom

stavkom. Riječ je o evidenciji promjena uvedenih u određenu bazu podataka ili dokument.

32

ESB je raspodijelio zadatke i utvrdio okvirne radne procedure za utvrđivanje kriznih

situacija i pružanje odgovora na njih, ali njegove smjernice za provedbu relevantnih

odredbi nisu dovoljno razrađene

69. Dva glavna operativna dokumenta na razini ESB-a za upravljanje kriznim situacijama dva

su poglavlja Priručnika SSM-a i Akcijski plan SSM-a za hitne slučajeve. U tim dokumentima

riječ je o uporabi ovlasti za ranu intervenciju i drugim operativnim aspektima, kao što su

osnivanje i djelovanje tima za upravljanje kriznim situacijama.

70. Priručnik SSM-a i Akcijski plan za hitne slučajeve sadržavaju tek referencije na

relevantne zakonske odredbe i smjernice EBA-e o ovlastima za ranu intervenciju, a ne

konkretne smjernice o tome kako ih primjenjivati. U smjernicama za procjenu u vezi s ranom

intervencijom u okviru SREP-a (SREP Guidance for Early Assessment), koje su ažurirane u

srpnju 2016., upućuje se na relevantno zakonodavstvo i smjernice EBA-e te se povrh toga

navode određena kontrolna pitanja, kao i popis tema koje je potrebno dokumentirati.

Međutim, u njima nema opisa zakonskih ovlasti ESB-a, kao ni uvjeta njihove primjene koji su

propisani nacionalnim zakonodavstvom i Uredbom o SSM-u. Tim se dokumentom isto tako

ne pružaju jasne smjernice o objektivnim elementima koje je potrebno razmotriti za

primjenu nadzornih prosudbi i diskrecijskih ovlasti u tom kontekstu.

71. Smjernicama za procjenu u vezi s ranom intervencijom u okviru SREP-a iz 2016. nije

utvrđen ni relevantni minimalni regulatorni kapitalni zahtjev (tj. jesu li uključeni 1. stup,

2. stup i kapitalne pričuve), ni relevantni zahtjevi u pogledu likvidnosti. Njime nisu utvrđeni ni

ostali bonitetni zahtjevi, što se posebice odnosi na zahtjeve povezane s upravnim sustavima

(engl. governance) i operativnim kapacitetima, koji bi se u tom pogledu trebali uzeti u obzir.

U smjernicama isto tako nije objašnjeno što se smatra povredom relevantnih regulatornih

zahtjeva, odnosno što bi moglo dovesti do njihove povrede u bliskoj budućnosti – iako je to

temelj za razumijevanje u kojim slučajevima ESB treba primijeniti svoje ovlasti.

72. Sve u svemu, do lipnja 2017. osoblje ESB-a imalo je vrlo malu potporu u obliku smjernica

za primjenu nadzornih prosudbi i diskrecijskih ovlasti. To može nepovoljno utjecati na

učinkovitost ESB-a pri operativnom upravljanju utvrđivanjem kriznih situacija i pružanjem

odgovora na njih.

33

ESB je uspostavio procese za utvrđivanje kriznih situacija

73. U Priručniku SSM-a i Akcijskom planu za hitne slučajeve navodi se da bi „značajno

pogoršanje” financijskog stanja institucije trebalo biti okidač da ESB započne s aktivnostima

upravljanja kriznim situacijama. U priručniku se navodi da bi se značajno pogoršanje trebalo

utvrđivati na temelju sljedećega:

(a) obavijesti o mogućoj kriznoj situaciji koju šalje sama institucija

(b) pogoršanja koje utvrde zajednički nadzorni timovi, osobito na temelju opažanja iz

sustava ESB-a za procjenu rizika (sustav RAS24

(c) horizontalnog praćenja koje obavlja Odjel za upravljanje kriznim situacijama.

)

74. Obavijesti o mogućoj kriznoj situaciji koje šalje nadzirani subjekt do sada su bili

uglavnom samo iznimka, a ne pravilo. U praksi, ESB utvrđuje krizne situacije u okviru stalnog

nadzora.

Okvir 3. – Utvrđivanje kriznih situacija

Zajednički nadzorni timovi prate širok spektar financijskih i nadzornih podataka, kako zasebno za

svaku instituciju, tako i na horizontalnoj razini. Za procjenu inherentne rizičnosti institucije, njezina

položaja u odnosu na grupu usporedivih institucija i njezine osjetljivosti na vanjske čimbenike

primjenjuje se usklađena metodologija za SREP. Najmanje jednom godišnje donosi se odluka u vezi sa

SREP-om te se svakom nadziranom subjektu daje određena ocjena. Ocjene temeljem SREP-a

generiraju se automatski na osnovi posebnih regulatornih i financijskih izvješća, kao i kvantitativnih i

kvalitativnih procjena prethodno utvrđenih kriterija koje obavljaju zajednički nadzorni timovi, no za

određene prilagodbe konačnog rezultata moguće je primijeniti „opreznu prosudbu”.

Iz operativne perspektive, sustavom RAS podupiru se svakodnevne nadzorne aktivnosti zajedničkih

nadzornih timova. Taj se sustav upotrebljava se za kontinuiranu evaluaciju razine rizičnosti i kontrola

institucija u vezi s njihovim poslovnim modelom, unutarnjim upravnim sustavom, adekvatnošću

kapitala i adekvatnošću likvidnosti. U sustav RAS redovito se unose podatci iz izvješća i kvalitativne

informacije, kao i ad hoc informacije zaprimljene od zajedničkih nadzornih timova iz niza različitih

24 S pomoću sustava RAS ocjenjuju se razine rizičnosti i kontrole kreditnih institucija.

34

izvora (uključujući kratkoročne postupke, vanjska revizijska izvješća i sastanke). Na temelju sustava

RAS dobiva se analiza rizika na temelju ocjena. Procjene koje obavljaju zajednički nadzorni timovi

provode se i dokumentiraju s pomoću sustava IMAS na kontinuiranoj osnovi.

Međutim, ne postoji zajednički skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje

pogoršanja te su utvrđeni određeni nedostatci u pogledu ključnog znaka za utvrđivanje

krizne situacije

75. Direktivom o oporavku i sanaciji banaka propisana je obvezna primjena rane

intervencije i drugih nadzornih ovlasti ako banka povrijedi ili ako je, zbog naglog pogoršanja

financijskog stanja koje je procijenjeno na temelju niza aktiviranih okidača, izgledno da neće

ispuniti regulatorne zahtjeve, kao što su oni povezani s razinom kapitala. Smjernicama EBA-e

za primjenu mjera rane intervencije25

76. U smjernicama EBA-e u istaknuto je da okidači za pojedinačne banke na temelju kojih se

procjenjuje treba li primijeniti mjere rane intervencije među ostalim obuhvaćaju: ocjenu

temeljem SREP-a, značajne promjene ili odstupanja utvrđene praćenjem ključnih financijskih

i nefinancijskih pokazatelja u okviru SREP-a (npr. stope kapitala i likvidnosti) te bitne

događaje koji bi mogli imati bonitetni učinak. Ako nadležna tijela odluče pratiti ključne

pokazatelje s pomoću SREP-a, u skladu sa smjernicama EBA-e trebaju utvrditi pokazatelje i

odrediti pragove koji su relevantni s obzirom na specifična svojstva pojedinačnih institucija ili

grupa institucija koje imaju slične karakteristike. Mogući kriteriji za utvrđivanje značajnog

pogoršanja uključuju mjerljive kriterije za izgledno kršenje regulatornih zahtjeva koji bi mogli

biti povezani s okidačima za plan oporavka određene institucije. To bi pomoglo zajamčiti

operativnu učinkovitost upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija i pružanjem odgovora na

njih.

ESB-u se pruža dodatan skup alata kojima se utvrđuje

jesu li ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju.

77. Operativne smjernice ESB-a za ranu intervenciju obrađuju tu temu u kontekstu SREP-a.

U njima se stavlja naglasak na važnost ocjene temeljem SREP-a kao upozorenja o mogućoj

kriznoj situaciji koja bi trebala biti okidač za nadzornu procjenu potrebe za primjenom ovlasti 25 Smjernice EBA-e o okidačima rane intervencije u skladu s člankom 27. stavkom 4. Direktive

2014/59/EU, EBA/GL/2015/03, 29. srpnja 2015.

35

povezanih s ranom intervencijom. Osim toga, u smjernicama se upućuje na primjenjivo

zakonodavstvo i relevantne smjernice EBA-e. ESB je potvrdio da se služi svim vrstama

navedenih okidača, tj. ocjenom temeljem SREP-a, značajnim promjenama ili odstupanjima

ključnih pokazatelja i bitnim događajima, među kojima se osobito ističu stvarne povrede

minimalnih regulatornih zahtjeva. Međutim, ESB nije utvrdio pragove za pojedinačne

institucije na razini višoj od minimalnih zahtjeva koji bi mogli poslužiti kao upozorenje o

mogućim budućim („vjerojatnim”) povredama. Drugim riječima, u tom sustavu stvarna

povreda nadzornog zahtjeva pokazatelj je za primjenu rane intervencije. ESB se također ne

služi na sustavan način pokazateljima i okidačima u vezi s oporavkom koje je odobrio kao

prikladne za utvrđivanje kriznih situacija za pojedinačne banke u kontekstu planiranja

oporavka, kao ni objektivnim elementima koji mogu upućivati na to da banka propada ili da

je vjerojatno da će propasti, onako kako je to propisano smjernicama EBA-e (vidi također

odlomak 84.). Kad je riječ o bitnim događajima, smjernice ESB-a nisu konkretnije od onoga

što je već navedeno u smjernicama EBA-e.

78. Stoga je ukupna ocjena temeljem SREP-a koja označava da je banka izložena visokom

riziku26

79. Nedostatak formalno utvrđenih okidača ne znači da ESB uopće ne primjenjuje cjelovitije

procjene koje se temelje na manje formalnim kriterijima za utvrđivanje kriznih situacija.

Zajednički nadzorni timovi u okviru SREP-a redovito prate širok spektar pokazatelja, iako nije

jedini okidač kojim se ESB sustavno služi za operativno upravljanje svojim

aktivnostima upravljanja kriznim situacijama. Ocjene temeljem SREP-a određuju se tek

jednom godišnje u okviru godišnjeg procesa provedbe SREP-a u rujnu. ESB je naglasio da bi

se ažuriranje tih ocjena moglo obavljati i češće, i to na temelju njegova vlastitog stalnog

praćenja pokazatelja rizičnosti. Nije pružen uvid ni u kakve konkretne primjere ocjena

temeljem SREP-a koje su doprinijele utvrđivanju situacije koja se brzo pogoršavala, kao ni u

primjere ažuriranja tih ocjena u kriznoj situaciji. Smjernicama se promiče obavljanje procjena

u vezi s ranom intervencijom u kontekstu godišnjeg procesa donošenja odluka u vezi sa

SREP-om.

26 Navodi se jedino ukupna ocjena temeljem SREP-a, ali ne i komponente sustava RAS koje, u

skladu s internim postupcima ESB-a, čine dio znaka za utvrđivanje krizne situacije.

36

zajamčeno da to dosljedno čine svi timovi, a za dio obavljenih procjena nije potrebno

odobrenje rukovodećeg kadra. ESB nije detaljno analizirao koji su pokazatelji ili drugi

događaji najviše doprinijeli utvrđivanju banaka u kriznoj situaciji.

Također, potrebno je unaprijediti sustave praćenja

80. Okidači iz plana oporavka koji su utemeljeni na izvješćima o pojedinačnim institucijama

nisu ugrađeni u sustav IT-a kojim se služi ESB. Svaki zajednički nadzorni tim mora ih pratiti

ručno – ako se njihovo praćenje uopće obavlja – te ne postoje automatska upozorenja o

slučajevima (u kojima je gotovo došlo do) povrede. To nepovoljno utječe na operativnu

učinkovitost upravljanja utvrđivanjem kriznih situacija.

81. Operativnom upravljanju utvrđivanjem kriznih situacija doprinose različiti odjeli ESB-a.

Oni izrađuju širok spektar materijala koji sadržavaju informacije relevantne za utvrđivanje

kriznih situacija, uključujući izvješća o povredama regulatornih zahtjeva i praćenju kritičnih

razina za određene rizike. Međutim, nismo mogli utvrditi postoji li jasno definiran postupak

za prikupljanje, obradu i procjenu tih informacija, kao i izvješćivanje viših hijerarhijskih razina

te postupanje na temelju tih informacija. Sud također nije bio u mogućnosti utvrditi služe li

se zajednički nadzorni timovi ili više rukovodstvo sustavno tim izvješćima za utvrđivanje

kriznih situacija, i ako da – u kojoj mjeri.

82. Osim toga, Sud nije uočio ništa što bi navelo na zaključak da postoje upravljački

informacijski sustavi koji bi upozorili na značajno pogoršanje stanja ako zajednički nadzorni

timovi ne utvrde i/ili ne prijave takve slučajeve. Isto tako, ne postoji poseban proces kojim bi

se zajamčilo da će povrede regulatornih zahtjeva navesti nadležni zajednički nadzorni tim da

istraži je li došlo do značajnog pogoršanja financijskog stanja, odnosno je li potrebna

procjena vjerojatnosti propasti banke.

83. Naime, Sud je utvrdio nedostatke u procesu praćenja povreda pokazatelja plana

oporavka. Međutim, učinkovitim praćenjem povećali bi se operativni kapaciteti za

utvrđivanje mogućih kriznih situacija u ranoj fazi. Banke su u više od 40 % slučajeva povrede

prijavljivale uz kašnjenje od najmanje četiri tjedna27

27 U određenom broju slučajeva kašnjenje je bilo dulje od 6 mjeseci.

. Predmetne povrede odnosile su se na

37

kapitalne pokazatelje (otprilike 30 %), pokazatelje profitabilnosti (26 %), pokazatelje kvalitete

imovine (17 %) i, u manjoj mjeri, pokazatelje likvidnosti i tržišne pokazatelje.

84. Osim toga, postoje dokazi koji upućuju na to da se zajednički nadzorni timovi u

pojedinim slučajevima ne pridržavaju procesa ESB-a za upravljanje kriznim situacijama.

Primjerice, određene povrede pokazatelja plana oporavka nisu prijavljene Odjelu za

upravljanje kriznim situacijama iako su trebale biti. Sud nije uspio potvrditi da se primjena

aktivnosti upravljanja kriznim situacijama, kao što su službene procjene u vezi s ranom

intervencijom, razmatrala čak ni u slučajevima povreda važnih regulatornih pravila, ali je

dobio potvrdu da su u nekoliko slučajeva u kojima se to jest razmatralo već bile donesene

određene nadzorne mjere ili mjere rane intervencije radi ublažavanja nastalog problema.

85. Nije bilo ni dokaza o tome da se primjenjuje sustavan pristup kojim bi se zajamčilo da se

mogući mikrobonitetnih učinci makroekonomskih kretanja i povećanje sistemskog rizika

uzimaju u obzir kako bi se povećala učinkovitost utvrđivanja kriznih situacija. Organizacijske

jedinice ESB-a koje provode nadzorne i monetarne funkcije razmjenjuju informacije o

makrobonitetnim i mikrobonitetnim kretanjima. Međutim, Sud nije pronašao dokaze da ESB

u provedbi nadzora posebno razmatra takva pitanja, primjerice stupnjevanjem važnosti

određenih čimbenika rizika u sustavu RAS, niti da se ta kretanja sustavno procjenjuju u

okviru SREP-a. Isto tako, Sud nije dobio uvid ni u jedan proces za sustavno praćenje daljnjeg

postupanja u vezi sa sistemskim rizicima koje je utvrdio ESRB ili neko drugo makrobonitetno

tijelo.

86. Nedostatak centraliziranog praćenje pokazatelja također bi mogao negativno utjecati na

učinkovitost upravljanja. Sud nije pronašao dokaze da se upravljačkim informacijskim

sustavima ESB-a višem rukovodstvu pruža sveobuhvatan, ažuriran pregled svih institucija na

koje se primjenjuje upravljanje kriznim situacijama. Takav skup podataka pomogao bi

rukovodećem kadru u obavljanju njihovih zadataka, što bi doprinijelo operativnoj

učinkovitosti. Ne postoji sustav „izvješćivanja o iznimkama” kojim bi se omogućilo da se

informacije automatski prosljeđuju na odgovarajuće hijerarhijske razine ako ispunjavaju

prethodno određene kriterije. Čini se da ne postoji ni jasno definiran proces praćenja

daljnjeg postupanja.

38

87. Prema informacijama iz izvješća o unutarnjoj reviziji, zajednički nadzorni timovi ne

upotrebljavaju na učinkovit način sustav ESB-a za praćenje daljnjeg postupanja u vezi sa

stalnim nadzorom te se praćenje mjera poduzetih kao odgovor na veliku većinu zahtjeva iz

odluka nadzornog odbora čak ni ne dokumentira (za uzorak koji je sastavila služba za

unutarnju reviziju, 81 % slučajeva nije evidentirano u sustavu, a za 17 % nije dokumentirana

povezana aktivnost).

Odluka o tome kada obavljati procjene u vezi s ranom intervencijom i kako ih prikazivati

uvelike ovisi o nadzornim timovima

88. Dokazi koje je Sud prikupio u pogledu učinkovitosti operativnog upravljanja

utvrđivanjem kriznih situacija na razini ESB-a nisu bili ni dostatni ni reprezentativni. Unatoč

tome, uputili su na određene nedostatke u izradi.

89. Na temelju pregledane dokumentacije i obavljenih razgovora Sud je utvrdio da se

procjene u vezi s ranom intervencijom u prvom redu provode u kontekstu godišnjeg ciklusa

SREP-a, tj. svake godine u isto vrijeme. Načelno govoreći, i bitni događaji tijekom godine

trebali bi biti okidač za pokretanje službenih procjena u vezi s ranom intervencijom. ESB je

potvrdio da takvi slučajevi postoje, ali da to nije bilo vidljivo iz uzorka koji je sastavio Sud.

Naime, iz ograničenih dokaza koji su predočeni Sudu proizlazi da naizgled važne regulatorne

povrede u određenim slučajevima nisu potaknule službene procjene u vezi s ranom

intervencijom neovisno o procesu provedbe SREP-a, ali to ne isključuje mogućnost da je ESB

ipak razmotrio poduzimanje odgovarajućih nadzornih mjera ili mjera rane intervencije.

90. U skladu sa smjernicama EBA-e i smjernicama ESB-a, procjene u vezi s ranom

intervencijom koje je ESB predočio Sudu općenito su sadržavale izjave o neispunjavanju ili

izglednom neispunjavanju regulatornih zahtjeva. Svi slučajevi odnosili su se na povrede (ili

izgledne povrede) kapitalnih zahtjeva, a ne na povrede (ili izgledne povrede) zahtjeva u

pogledu likvidnosti. Nije bilo govora o povredama drugih regulatornih zahtjeva, što se

posebice odnosi na ozbiljne nedostatke u pogledu okvira upravnog sustava i okvira za

upravljanje rizicima u određenoj instituciji u okviru stalnog nadzora ESB-a, kao ni sustavnog

navođenja prethodnih povreda.

39

91. Općenito govoreći, Sud nije mogao utvrditi jesu li svi relevantni nalazi dobiveni na

temelju nadzora uzeti u obzir u dokumentaciji o službenim procjenama u vezi s ranom

intervencijom. Zaključci predočeni Sudu u pogledu povreda ili izglednih povreda zahtjeva

temeljili su se u načelu na brojčanim vrijednostima i projekcijama koje su dostavile banke,

čak i u slučajevima u kojima je ESB imao dokaze da su prijavljene brojčane vrijednosti upitne,

iako Sud razumije da se to u određenim slučajevima moglo ublažiti analizama osjetljivosti

koje su uputile na niz mogućih ishoda za predmetnu banku, ili pak nekim drugim mjerama.

Pružanje odgovora na krizne situacije

92. Ako se utvrdi da je banka u kriznoj situaciji, od zajedničkih nadzornih timova očekuje se

da pojačaju nadzornu kontrolu te im se daje u zadatak da odrede odgovarajući odgovor, u

bliskoj suradnji s Odjelom za upravljanje kriznim situacijama. To podrazumijeva predlaganje

primjene rane intervencije i drugih nadzornih ovlasti te, ovisno o ozbiljnosti krizne situacije,

može uključivati obavljanje procjene vjerojatnosti propasti banke.

Narav i opseg pojačane nadzorne aktivnosti definiraju se na razini svakog pojedinačnog

zajedničkog nadzornog tima

93. ESB nije dostavio Sudu dokaze ni o kakvim formalnim smjernicama koje se odnose na

pojačavanje nadzorne kontrole (na koji način, u kojem opsegu i koje su opcije). Pojašnjeno je

da je uobičajena praksa pojačati interakciju s višim rukovodstvom predmetne banke i

zatražiti slanje češćih i detaljnijih izvješća prije službenog pokretanja aktivnosti upravljanja

kriznim situacijama.

Alati za praćenje likvidnosti su uspostavljeni

94. Dostupnost potpunih i ažuriranih podataka o likvidnosti ključna je za operativnu

učinkovitost upravljanja bankom u kriznoj situaciji. ESB je stoga izradio predložak izvješća o

likvidnosti kojim se banke trebaju služiti u kriznim situacijama. Taj predložak omogućuje

dostavljanje ključnih informacija o financijskim sredstvima i likvidnosti. Osim toga, od

institucija se traži da iznesu vlastite procjene i objasne svoja očekivanja,

95. no nisu dužne navesti na kojim se pretpostavkama temelje takve informacije. Još je

jedan mogući nedostatak činjenica da se podatci prikupljaju isključivo na razini bankarske

40

grupe, što može značiti da bi krizna situacija na razini banke kćeri mogla dovesti u pitanje

korisnost predloška u smislu pružanja ključnih informacije koje su ESB-u potrebne za

učinkovito upravljanje situacijom.

Međutim, kako bi se postigla operativna učinkovitost, u okviru tog procesa potrebno je

kvantificirati nastale ili izgledne gubitke

96. Jednaku važnost za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama imaju

utvrđivanje i procjena učinka nepovoljnih kretanja na vlasnički kapital. Budući da je cilj rane

intervencije ponovna uspostava održivosti banke, potrebno je usvojiti stajalište o

nepriznatim i izglednim gubitcima, kao i drugim čimbenicima koji se još ne prikazuju u okviru

podataka koje banka dostavlja. Na temelju predočenih dokaza Sud ne može potvrditi da

postoji učinkovit proces, uključujući smjernice za zajedničke nadzorne timove, kojim bi se

zajamčilo da se prije razmatranja mogućih mjera odgovora na kriznu situaciju procijeni

razmjer predmetnog problema. Ni u opisu procesa koji je sastavio ESB nije jasno navedena

potreba da se u takvim slučajevima, izvan godišnjeg procesa donošenja odluke u vezi sa

SREP-om, razmotri mogućnost da se od banaka zatraži primjena posebne politike

rezerviranja u odnosu na vlastita sredstva ili da se na temelju kvantificirane procjene poveća

zahtjev u okviru 2. stupa.

97. Povrh toga, upravljanje kriznim situacijama iziskuje detaljnije informacije. ESB raspolaže

standardnim alatom za praćenje loših kredita s pomoću kojeg je moguće stvoriti djelomičnu

predodžbu. Prema smjernicama EBA-e, ako je određena banka dobila najnižu ocjenu

temeljem SREP-a te usto postoji zabrinutost u pogledu kvalitete njezine imovine, ESB bi

trebao razmotriti prikupljanje informacija za procjenu vrijednosti imovine te banke,

primjerice provedbom neposrednog nadzora (tj. nadzora na licu mjesta) u kontekstu

procjene u vezi s ranom intervencijom. Međutim, Sud nije pribavio dokaze o tome da na

razini ESB-a postoji takav postupak. U trenutcima u kojima je potrebno hitno donošenje

odluka, nepostojanje takvih informacija može nepovoljno utjecati na učinkovitost

upravljačkih operacija.

98. ESB raspolaže tek ograničenim brojem timova za neposredni nadzor koji obavljaju

detaljnu analizu kvalitete imovine banaka u kriznoj situaciji. Čak i u slučajevima u kojima je

41

zajednički nadzorni tim utvrdio određene probleme u portfelju imovine, redovni proces

neposrednog nadzora može potrajati i do godine dana. Time se ograničavaju operativni

kapaciteti za brzo reagiranje na krizne situacije.

99. Određene banke imaju visoku ocjenu temeljem SREP-a zbog visoke stope loših kredita ili

drugih problema u vezi s kvalitetom imovine koji su utvrđeni tijekom provedbe posebnih

postupaka ESB-a. Uprava ESB-a ne raspolaže ni sažetim informacijama o tome u kojoj su

mjeri ti problemi procjenjivani u okviru neposrednih nadzora ili na druge načine, niti postoji

proces za buduće prikupljanje informacija na taj način.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu pravnih ovlasti i praktičnih mjera

100. Kako bi se zajamčila operativna učinkovitost upravljanja odgovorima na krizne situacije,

ESB-u je potrebno sljedeće:

(a) jasno razumijevanje pravnih ovlasti kojima raspolaže i smjernica za njihovu primjenu

(b) jasno razumijevanje niza praktičnih mjera dostupnih u različitim scenarijima

(c) način da zajamči da se nalazi dobiveni na temelju procjene planova oporavka uzimaju u

obzir na odgovarajući način

(d) smjernice, alati i osposobljavanje.

101. Prvi preduvjet za operativno učinkovito upravljanje kriznim situacijama jasno je

razumijevanje ovlasti kojima ESB raspolaže i pravnih uvjeta za njihovu primjenu. ESB se služi

općim postupcima za primjenu nadzornih ovlasti koje se u kriznoj situaciji mogu proširiti i na

nalaganje određenih mjera. Također se služi predloškom nacrta odluke i kontrolnim popisom

stavki za provjeru s pitanjima na koja je potrebno odgovoriti u okviru procjene u vezi s ranom

intervencijom. Međutim, time se pojedinačnim nadzornim tijelima ne pružaju smjernice o

primjeni nadzorne prosudbe u kriznoj situaciji.

102. Nadalje, pred jamčenjem provedbe regulatornog okvira u kriznoj situaciji stoji niz

specifičnih izazova. Tekst Uredbe o SSM-u nije usklađen s tekstom Direktive o oporavku i

sanaciji banaka, postoje moguća preklapanja i nema jasne hijerarhije među pojedinačnim

mjerama. Osim toga, postoji rizik da su se razlikama u načinu na koji je Direktiva o oporavku i

42

sanaciji banaka prenesena u nacionalna zakonodavstva zemalja sudionica dodatno pogoršale

postojeće nedosljednosti. Utvrdivši te izazove ESB je početkom 2016. proveo upitnik među

nacionalnim nadležnim tijelima i izvijestio Komisiju o zaključku da je u zakonodavstvu

potrebno jasnije definirati ranu intervenciju i njezin odnos s redovnim nadzornim mjerama

kako bi se zajamčila njezina učinkovita primjena. Međutim, na temelju toga nisu izrađeni

nikakvi procesi ili smjernice kojima bi se osoblju ESB-a pomoglo u rješavanju utvrđenih

izazova.

103. ESB nije sastavio sveobuhvatan popis konkretnih mjera koje bi se mogle poduzeti u

posebnim okolnostima, kao ni pravnih ovlasti na kojima bi se te mjere mogle temeljiti. Osim

toga, ESB nije analizirao koje bi mjere rane intervencije ili druge mjere bilo najprikladnije

primijeniti. Time se povećava rizik od mogućeg nepoduzimanja prikladnih mjera. Promjenom

takvih praksi povećala bi se dosljednost ESB-a u donošenju odluka o primjeni tih ovlasti, uz

istodobno povećanje operativne učinkovitosti u pogledu upravljanja cjelokupnim procesom.

To nepovoljno utječe na operativnu učinkovitost upravljanja u pogledu sposobnosti brze i

primjerene reakcije.

104. Nema dokaza o tome da postoji postupak kojim bi se zajamčilo da se uzmu u obzir nalazi

dobiveni na temelju procjene planova oporavka koji se odnose na studije banaka o

opravdanosti i provedivosti opcija oporavka.

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu praćenja provedbe nadzornih mjera

105. Kada dođe do nalaganja nadzornih mjera, od zajedničkih nadzornih timova očekuje se

da prate njihovu provedbu i procjenjuju rezultate. U tom pogledu ne postoje posebne

operativne smjernice ESB-a. Primjerice, nema izričitog opisa učestalosti potrebnih ažuriranja,

mjera za koje je potrebno postrožiti praćenje ili produženja rokova.

106. U izvješću o unutarnjoj reviziji upozorava se na znatne nedostatke u općem sustavu za

praćenje planiranih mjera za ublažavanje nadzornih rizika ili zahtjeva postavljenih u okviru

stalnog nadzora (vidi odlomak 87.), što dovodi u pitanje sustavnost praćenja daljnjeg

postupanja.

43

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu jasnoće smjernica za procjene vjerojatnosti

propasti banaka

107. Ako se situacija dodatno pogorša, primjerice zato što se pokaže da mjere nisu

djelotvorne, ESB može biti primoran obaviti procjenu vjerojatnosti propasti za predmetnu

banku. U članku 32. stavku 4. Direktive o oporavku i sanaciji banaka navode se okolnosti u

kojima bi trebalo smatrati da banka propada ili je vjerojatno da će propasti. U jednoj od

smjernica EBA-e o procjenama vjerojatnosti propasti banaka utvrđen je niz objektivnih

elemenata na kojima bi se trebala temeljiti nadzorna odluka.

108. ESB je izradio vlastite interne smjernice o provedbi navedene smjernice EBA-e.

Međutim, time su znatno smanjeni opseg primjene i razina detaljnosti u odnosu na izvornu

smjernicu. Naime, ne postoji rasprava o objektivnim elementima koji su navedeni u

smjernicama EBA-e za potrebe procjene i nema uputa za osoblje o tome kako se služiti

smjernicama28

109. S obzirom na to da je svrha internih smjernica ESB-a objasniti zahtjeve iz smjernica

EBA-e iz operativne perspektive, što njima nije u potpunosti postignuto, ne može se reći da

je oblikovanje procesa za upravljanje procjenama vjerojatnosti popasti banaka u potpunosti

operativno učinkovito.

. Prema mišljenju Suda u njima također nisu navedene moguće povrede u vezi

s uređenjem korporativnih upravnih sustava koje bi, prema smjernicama EBA-e, u tom

pogledu trebalo razmotriti.

28 U relevantnim smjernicama navedeno je sljedeće: „Utvrđivanje vjerojatnosti propasti institucije

i dalje ostaje diskrecijska procjena relevantnog tijela, no ovim se smjernicama utvrđuje širok spektar elemenata na kojima bi se ta prosudba trebala temeljiti. Otkrivanje samo jednog objektivnog elementa navedenoga u ovim smjernicama u nekoj instituciji ne bi trebalo biti povod za automatsku ocjenu da ona propada ili da će vjerojatno propasti, niti bi se na osnovi toga trebale automatski pokrenuti sanacijske mjere. Naprotiv, relevantna bi tijela u svakom pojedinačnom slučaju trebala ocijeniti vjerojatnost propasti banke na temelju sveobuhvatne procjene kvalitativnih i kvantitativnih objektivnih elemenata, uzimajući u obzir sve druge okolnosti i informacije relevantne za tu instituciju. Povrh toga, skup objektivnih elemenata navedenih u ovim smjernicama nije iscrpan te ne sprječava relevantna tijela da razmotre i druge elemente koji upozoravaju na to da institucija propada ili će vjerojatno propasti.”

44

Potrebne su iscrpnije smjernice u pogledu aktivnosti osposobljavanja i simulacijskih

aktivnosti radi jačanja operativne učinkovitosti upravljanja

110. Odjel za upravljanje kriznim situacijama organizirao je osposobljavanje o upravljanju

kriznim situacijama o kojemu su sudionici općenito izrazili pozitivno mišljenje. Međutim, na

osposobljavanje u vezi s okvirom za ranu intervenciju trebalo je staviti veći naglasak.

Sudjelovanje osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela u radu pojedinih zajedničkih nadzornih

timova bilo je nezadovoljavajuće u područjima povezanima s upravljanjem kriznim

situacijama. Povrh toga, ESB nije uspostavio strukturirane sastanke za razmjenu povratnih

informacija s navedenim timovima u svrhu utvrđivanja potreba za osposobljavanjem osim

prethodno navedenih.

111. U sklopu priprema za krizne situacije Odjel za upravljanje kriznim situacijama zadužen je

da, u bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, organizira simulacijske aktivnosti u

vezi s upravljanjem takvim situacijama. Međutim, nijednom takvom dosadašnjom aktivnošću

nisu obuhvaćene rane faze moguće krizne situacije ili faza rane intervencije. Ne postoji

dokumentacija koja bi pokazala da je ESB u tom smislu izradio posebnu metodologiju ili

smjernice, ili da ih namjerava izraditi u bliskoj budućnosti.

Potrebno je poboljšati dokumentiranje odgovora na krizne situacije tijekom obavljanja

procjena u vezi s ranom intervencijom

112. Iako je ESB Sudu dostavio dokumentaciju i informacije koje su mu omogućile stvaran

uvid u relevantne procese povezane s upravljanjem procesima rane intervencije, to je učinio

uz određena ograničenja i izostavljene dijelove. Slijedom navedenoga, Sud ne može izvesti

opći zaključak kojim bi potvrdio da je ESB uspostavio operativno učinkovit proces upravljanja

kojim se jamči primjena njegovih ovlasti za ranu intervenciju u skladu s regulatornim okvirom

i relevantnim smjernicama EBA-e. Međutim, Sud je zabilježio slučajeve nepridržavanja

operativnih smjernica ESB-a za procjene u vezi s ranom intervencijom.

113. Dokazima nisu bili obuhvaćeni primjeri rasprava o pravnoj podlozi za određenu

predloženu mjeru, bilo u okviru Uredbe o SSM-u ili nacionalnog zakonodavstva, kao što je

predviđeno smjernicama ESB-a. To je navodno uzeto u obzir u drugim dokumentima koji

Sudu nisu dani na uvid.

45

114. U procjenama u vezi s ranom intervencijom koje su bile predočene Sudu također nije

bilo rasprave o raspoloživim mjerama, što je jedan od elemenata operativno učinkovitog

procesa za odabir najprikladnije mjere. U većini slučajeva iz same procjene nije bilo jasno na

koji bi se način predloženom mjerom riješio problem povrede ili izglednih povreda.

115. U operativnim smjernicama ESB-a o mjerama rane intervencije navodi se da bi trebalo

razmotriti je li mjera bila potrebna, primjerena i prikladna. U dokazima koji su bili predočeni

Sudu nije bilo procjene tih aspekata. Izostavljena je i rasprava o prethodnim mjerama, čak i u

slučajevima u kojima su one bile slične novim prijedlozima. To je u suprotnosti s izričitim

zahtjevom iz smjernica ESB-a.

116. U dokumentima koji su predočeni Sudu nije jasno i izričito objašnjeno zašto je zajednički

nadzorni tim smatrao da će se predloženim mjerama utvrđeni nedostatci ukloniti u

razumnom roku. Sudu također nisu predočeni dokazi da je ESB u tom smislu izričito

razmatrao mjere oporavka ili druge mjere iz plana oporavka, niti da je bio spreman skrenuti

pozornost na slučajeve u kojima je smatrao da se nijednom od predloženih opcija oporavka

nije mogao riješiti problem.

117. U većini je slučajeva ostalo nejasno je li ESB prije pružanja odgovora na kriznu situaciju

uopće pokušao kvantificirati razmjere utvrđenog problema. Naime, nije bilo postupka za

usmjeravanje neposrednih nadzora radi kvantificiranja učinka nepriznatih i izglednih

gubitaka te drugih čimbenika koji se još ne prikazuju u okviru podataka koje banka dostavlja.

Iz procjena koje je Sud pregledao nije bilo jasno je li predloženim mjerama problem povrede

ili izgledne povrede moguće riješiti u razumnom roku, iako je to jedan od izričitih zahtjeva iz

smjernica ESB-a.

118. Na temelju predočenih dokaza Sud nije bio u mogućnosti potvrditi je li ESB učinkovit u

praćenju provedbe mjera rane intervencije. Posebice nije mogao utvrditi postoji li brzo

praćenje daljnjeg postupanja, ili u obliku dodatnih mjera ili u obliku procjene vjerojatnosti

propasti banke, kao što je predviđeno procesima ESB-a za upravljanje kriznim situacijama.

119. Dostavljeni dokazi omogućili su Sudu da obavi reviziju samo odabranih aspekata

operativne učinkovitosti odgovora ESB-a na krizne situacije. Rad Suda bio je ograničen na

46

dokumente koje je ESB odlučio dostaviti, no oni nisu bili dovoljni za izvođenje općeg

zaključka o provedbi operativnih procesa za upravljanje kriznim situacijama.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

120. ESB je u okviru svoje nadzorne uloge uspostavio pouzdan okvir za postupke upravljanja

kriznim situacijama, no i dalje su potrebna znatna poboljšanja:

a) Organizacijski ustroj je zadovoljavajući i njime se, općenito govoreći, jamči odgovarajući

protok informacija unutar ESB-a. Mogli bi se poboljšati postupci za vanjsku suradnju i

koordinaciju.

b) Sud je uočio određene nedostatke u vezi s okvirom za upravljanje kriznim situacijama,

kao i naznake neučinkovite provedbe, koji su detaljnije navedeni u zaključcima u nastavku.

Organizacijski ustroj

121. Organizacijski ustroj je zadovoljavajući, unatoč nedostatcima u početnoj fazi planiranja

(odlomci 17. – 23.). Općenito gledajući, zapošljavanje osoblja Odjela za upravljanje kriznim

situacijama bilo je učinkovito (odlomci 24. i 25.). U ESB-u trenutačno ne postoje postupci za

ponovnu procjenu potreba za osobljem i preraspoređivanje osoblja u zajedničke nadzorne

timove koji rade na rješavanju kriznih situacija (odlomak 25.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama

).

122. Koordinacija i suradnja s drugim tijelima još nije u potpunosti uspostavljena. Postoje tek

ograničene operativne smjernice kojima se u kriznoj situaciji jamči da zajednički nadzorni

timovi mogu upravljati svojim zadaćama povezanima s kolegijima nadzornih tijela na

dosljedan i učinkovit način (odlomci 29. – 31.). Osim toga, još ne postoji interni okvir pravila

za dodatni nadzor nad financijskim konglomeratima (odlomak 32.

123. Suradnja ESB-a s Jedinstvenim sanacijskim odborom počiva na dijeljenju i razmjeni

informacija relevantnih za obavljanje njihovih zadaća. Jedinstveni sanacijski odbor u fazi rane

intervencije dobiva pristup širem skupu informacija kad god ESB to smatra primjerenim ili na

zahtjev Odbora. Međutim, razina informacija koje se stavljaju na raspolaganje ne povećava

se automatski s pogoršanjem financijskog stanja banke (

).

odlomci 34. – 39.).

47

1. preporuka

ESB bi trebao pojačati suradnju s vanjskim akterima:

(a) ulaganjem daljnjih napora u sklapanje sporazuma o usklađivanju i suradnji sa svim

kolegijima nadzornih tijela za koje je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo te poboljšanjem

razmjene informacija s Jedinstvenim sanacijskim odborom. Potonje bi trebalo rješavati u

okviru trenutačnog procesa izmjene memoranduma o razumijevanju između te dvije

institucije

(b) donošenjem internog okvira za dodatni nadzor nad financijskim konglomeratima.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

Planiranje oporavka

124. ESB je izradio odgovarajuće interne postupke za praćenje procesa procjene planova

oporavka (odlomak 51.) i uspostavio dosljedne rokove za podnošenje planova oporavka

(odlomak 47.). U kontekstu kolegija nadzornih tijela i dalje postoje određeni inherentni

izazovi (odlomci 48. i 49.). U procjenu planova mogu biti uključeni i nacionalni stručnjaci, što

može dovesti do pojave rizika za upravni sustav (odlomak 50.). U pogledu većine aspekata

pružene su dostatne smjernice, osim u vezi s pokazateljima za planiranje oporavka

(odlomci 51. – 54.). ESB je sve pravne zahtjeve obuhvatio učinkovitim alatom za procjenu, ali

Sud nije utvrdio postojanje nikakva dodatnog sažetog izvješća ili sustavnog postupka za

uporabu procjena u okviru stalnih nadzornih zadaća za utvrđivanje kriznih situacija i

upravljanje njima (odlomci 55. – 61.). Općenito, povratne informacije nadziranih subjekata

bile su pozitivne (odlomci 62. – 64.). Međutim, zbog ograničenja u pogledu dokumentacije

koju je Sud uspio pribaviti, on nije u mogućnosti donijeti zaključak o operativnoj učinkovitosti

procesa procjene planova oporavka u praksi (odlomci 65. i 66.).

48

2. preporuka

Kad je riječ o planiranju oporavka, ESB bi trebao:

(a) poboljšati dosljednost pristupa u pogledu banaka koje imaju slične poslovne modele i/ili

posluju u istim zemljama, i to izradom dodatnih smjernica, među ostalim i za kalibriranje

pokazatelja.

(b) usredotočiti se na dodatne publikacije u obliku sažetih izvješća i pobrinuti se za to da

zajednički nadzorni timovi sustavno primjenjuju procjene planova oporavka u prepoznavanju

kriznih situacija i upravljanju njima.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

Utvrđivanje kriznih situacija

125. Postojeće smjernice za utvrđivanje kriznih situacija nisu dovoljno razrađene i u njima se

ne navode objektivni kriteriji koji bi doprinijeli operativnoj učinkovitosti upravljanja

(odlomci 67. – 72.). Postupci za utvrđivanje kriznih situacija su uspostavljeni, no ne postoji

skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje pogoršanja stanja nadziranog subjekta. I

to nepovoljno utječe na operativnu učinkovitost upravljanja kriznim situacijama

(odlomci 73. – 79.). Na operativnu učinkovitost ESB-a u upravljanju utvrđivanjem kriznih

situacija dodatno utječe činjenica da se procjene u vezi s ranom intervencijom uglavnom

provode u kontekstu godišnjeg ciklusa SREP-a, a ne kao reakcija na dokaze o značajnom

pogoršanju financijskog stanja određene banke (odlomci 89. – 91.

3. preporuka

). Također, popratna

dokumentacija nije u potpunosti u skladu s elementima utvrđenima u postojećim

smjernicama.

ESB bi trebao:

(a) dodatno razraditi svoje smjernice o procjenama u vezi s ranom intervencijom te

definirati skup pokazatelja s jasnim pragovima za utvrđivanje mogućeg pogoršanja

financijskog stanja banke, koristeći se pritom nekima od pokazatelja i okidača koji su

ocijenjeni kao primjereni u okviru procjene plana oporavka predmetne banke, te ih povezati

49

ih s jasnim eskalacijskim postupcima kako bi se omogućila operativno učinkovita uporaba

dostupnih informacija

(b) promicati brzu i sustavnu uporabu procjena u vezi s ranom intervencijom čim se pojave

dokazi o značajnom pogoršanju financijskog stanja banke

(c) naglašavati važnost osiguravanja kvalitete procjena u vezi s ranom intervencijom kako bi

se zajamčilo pridržavanje internih procesa i smjernica.

Ciljni rok provedbe: 2. tromjesečje 2018.

126. ESB nema uspostavljene jasno definirane postupke i sustave za obradu i procjenu

informacija, kao i izvješćivanje viših hijerarhijskih razina te postupanje na temelju mnoštva

informacija koje su mu dostupne na sveobuhvatan način te ne postoji sustavno

dokumentiranje centraliziranog praćenja nalaza i daljnjeg postupanja prema tim nalazima

(odlomci 80. – 86.

4. preporuka

).

ESB bi trebao doraditi svoje procese za obradu svih informacija (uključujući informacije o

sistemskom riziku) kako bi kapacitete za rano utvrđivanje banaka u kriznoj situaciji povećao

na najveću moguću razinu. To bi se trebalo postići uvođenjem upravljačkog informacijskog

sustava za sustavno izvješćivanje o povredama i slučajevima u kojima je gotovo došlo do

povrede regulatornih zahtjeva te provođenjem centraliziranih provjera.

Ciljni rok provedbe: 1. tromjesečje 2019.

Pružanje odgovora na krizne situacije

127. Trenutačni pristup ESB-a operativnom upravljanju odgovorima na krizne situacije ne

obuhvaća postupak kojim bi se zajamčilo da se prije razmatranja mogućih nadzornih mjera

kvantificira razmjer predmetnog problema. Naime, ESB nema na raspolaganju spremne

timove za neposredni nadzor koji bi mogli provesti detaljnu analizu kvalitete imovine banaka

u kriznoj situaciji (odlomci 96. – 99.).

50

5. preporuka

ESB bi trebao:

(a) dodatno razraditi svoje smjernice za ranu intervenciju kako bi se zajamčilo da se prije

razmatranja mogućih mjera odgovora na kriznu situaciju kvantificiraju svi relevantni nadzorni

nalazi

(b) uspostaviti jasne procese za dobivanje jamstva o kvaliteti imovine institucija čije se

financijsko stanje osjetno pogoršalo, u slučajevima u kojima postoje nejasnoće u vezi s

procjenom vrijednosti imovine. ESB bi osobito trebao imati na raspolaganju spremne timove

za neposredni nadzor koji bi mogli provesti detaljnu analizu kvalitete imovine banaka u

kriznoj situaciji

(c) izrađivati redovna izvješća o napretku namijenjena višem rukovodstvu u kojima bi se na

sažet, sustavan i iscrpan način usmjeren na budućnost prikazivalo kako se s pomoću

neposrednih nadzora ili na druge načine rješava problem banka koje imaju poteškoća s

kvalitetom imovine.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

128. ESB je utvrdio poteškoće u primjeni mjera rane intervencije koje su dostupne za

pružanje odgovora na krizne situacije (uključujući preklapanja s drugim mjerama). Od

zakonodavca je zatražio zakonske promjene, ali svojem osoblju nije pružio smjernice koje bi

doprinijele rješavanju tih poteškoća. Ne postoji ni opis konkretnih mjera koje bi se mogle

razmotriti u nizu različitih scenarija, kao ni pravnih ovlasti na kojima bi se te mjere mogle

temeljiti. U tom pogledu, pri donošenju odluke o tome koje je ovlasti i mjere potrebno

razmotriti u određenom scenariju, ESB ne primjenjuje dragocjeno iskustvo stečeno u okviru

prethodnih procjena planova oporavka i kriznih situacija. Pažljivom primjenom tog iskustva

mogla bi se znatno povećati operativna učinkovitost kad bi se zajamčilo da su sve mjere koje

se primjenjuju primjerene i razmjerne (odlomci 101. – 104.).

51

6. preporuka

ESB bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice o procjenama u vezi s ranom

intervencijom u svrhu:

(a) pronalaska rješenja za uočene poteškoće u primjeni svojih ovlasti, i to pozivanjem

Komisije da razmotri predlaganje zakonodavnih promjena radi uklanjanja eventualnih

nedostataka u postojećem okviru

(b) uvođenja iscrpnog opisa konkretnih mjera koje je potrebno razmotriti u nizu različitih

scenarija, kao i pravnih ovlasti koje je potrebno primijeniti. U tu svrhu, ESB bi trebao

sustavno primjenjivati iskustvo stečeno u okviru procjena planova banaka za oporavak i

prethodnih kriznih situacija.

Ciljni rok provedbe: 4. tromjesečje 2018.

129. Smjernice ESB-a o provedbi smjernica EBA-e za procjenu vjerojatnosti propasti banke

imaju premali opseg primjene i razinu detaljnosti te nisu jasne u pogledu načina na koji bi se

trebali iskorištavati objektivni elementi opisani u smjernicama EBA-e u kontekstu procjene

vjerojatnosti propasti banke (odlomci 107. – 109

7. preporuka

.).

ESB bi trebao dodatno razraditi svoje operativne smjernice za procjene vjerojatnosti propasti

banke, posebice tako da dodatno pojasni način uporabe objektivnih elemenata opisanih u

smjernicama EBA-e.

Ciljni rok provedbe: 1. tromjesečje 2018.

130. . ESB je odbio Sudu dati pristup dokumentima i informacijama koje su mu bile potrebne

za obavljanje njegove zadaće. Na temelju dokumenata koje je zaprimio Sud je bio u

mogućnosti procijeniti u kojoj su mjeri izrada procjene plana oporavka i aktivnosti

upravljanja kriznim situacijama doprinijele operativnoj učinkovitosti. Međutim, dokazi koje je

ESB dostavio o provedbi tih aktivnosti bili su vrlo ograničenog opsega te stoga Sud nije

52

mogao izvesti zaključke u pogledu operativne učinkovitosti te institucije u upravljanju

kriznim situacijama u praksi (vidi prilog I.

8. preporuka

).

ESB bi trebao Revizorskom sudu odobriti pristup svim dokumentima ili informacijama koje

Sud zatraži radi obavljanja svojih zadaća, u interesu jamčenja odgovornosti.

Ciljni rok provedbe: odmah.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda

Baudilio Tomé Muguruza, na sastanku održanom u Luxembourgu 12. prosinca 2017.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne

predsjednik

53

PRILOG I.

OGRANIČENOST OPSEGA

Što je Sud zatražio Što je ESB dostavio Što je nedostajalo Što je to značilo za reviziju koju je Sud proveo nad operativnom učinkovitošću upravljanja

Ograničenost opsega

Uzorkovanje planova oporavka Cjeloviti planovi oporavka i procjene zajedničkih nadzornih timova (predložak, dopisi s povratnim informacijama i zajedničke odluke) za 8 nasumično odabranih banaka

Dijelovi s izostavljenim informacijama o „pokazateljima”, „opcijama” i „scenarijima”, svaki pojedinačni dio za 3 plana oporavka, ali ne i više od jednog dijela iz istog plana; isto tako, procjene zajedničkih nadzornih timova u vezi s tim dijelovima, kao i redigirani dopisi i zajedničke odluke

Konačna veličina uzorka nije bila reprezentativna jer je predstavljala tek 1 % skupine podataka. Izostavljeni su svi kvantitativni podatci. Informacije nisu obuhvaćale sva područja planiranja oporavka te niti jedan plan nije dostavljen u cijelosti. Sudu tako nisu dostavljene dostatne informacije kako bi mogao provesti testove provlačenja (engl. walk-through tests), dokazno ispitivanje i ispitivanje kontrola.

Sud nije bio u mogućnosti ispitati jesu li u praksi alati za procjenu omogućili sveobuhvatnu, dosljednu i operativno učinkovitu procjenu na razini cijelog SSM-a. Nije mogao provjeriti (a) jesu li početne smjernice (opći kriteriji za svako pitanje) i naknadne nadopune bile koherentne i jesu li ih pojedinačni zajednički nadzorni timovi mogli lako razumjeti kako bi se odgovori na pitanja u alatu u svakom trenutku mogli dosljedno i učinkovito pružati; (b) jesu li dodatne funkcije i ispisi u alatu omogućili učinkovito evidentiranje svih nedostataka utvrđenih tijekom procjene, u svrhu pružanja povratnih informacija bankama.

Dokumenti stavljeni na raspolaganje u svrhu uzorkovanja nisu omogućili Sudu da provede korisne i prikladne revizijske postupke kako bi provjerio jesu li smjernice/kriteriji u praksi bili koherentni i jesu li se primjenjivali dosljedno i učinkovito. Nije bio u mogućnosti iznijeti zaključak o uporabi alata za procjenu te stoga nije u mogućnosti izraziti mišljenje o operativnoj učinkovitosti procjene planova oporavka u praksi.

Uzorkovanje banaka koje se nalaze u kriznoj situaciji Potpuni pristup nadzornim spisima (npr. bilješke, procjene, operativni akti, nacrti i konačne odluke, dokumentacija o komunikaciji/savjetovanju s unutarnjim i vanjskim dionicima, dnevni redovi i zapisnici) za 5 banaka koje su zapale u krizu u različitoj mjeri i koje su nasumično odabrane kako bi se obuhvatile sve faze procesa ESB-a za upravljanje kriznim situacijama.

Ograničen izbor dokumenata za 3 banke od kojih svaka obuhvaća samo jednu fazu upravljanja kriznim situacijama koje provodi ESB i koji nisu poredani kronološki. Iz tih dokumenata izostavljene su brojne informacije (zacrnjeni su datumi, najvažniji regulatorni podatci, autori, primatelji i dijelovi obrazloženja).

Uzorak nije bio reprezentativan, sa samo jednim primjerom za svaku od faza, te stoga nije postojala cjelovita dokumentacija za čitav proces od početka do kraja za istu banku. Dokumenti su unaprijed odabrani i iz njih su izostavljene brojne informacije, što znači da Sud nije imao potpuni pristup spisima. Informacije nisu bile dostatne za provođenje testova provlačenja od utvrđivanja krize do njezina završetka.

Taj je uzorak bio ključan za procjenu koju je Sud obavljao nad određenim ključnim postupcima (ispitivanja kontrola i detalja), posebice s obzirom na to su dokumentacija i smjernice u vezi sa sustavom često bile nepotpune. Nije bilo moguće obaviti testove provlačenja u svrhu provjere operativne učinkovitosti upravljanja pripremom za kriznu situaciju, utvrđivanjem i praćenjem krizne situacije i pružanjem odgovora na nju tijekom cijelog procesa. Čak i u malom broju unaprijed odabranih dokumenata koje smo zaprimili, povezani podatci bili su izostavljeni i nedostupni, što je znatno ograničilo sposobnost Suda da procijeni operativnu učinkovitost upravljanja.

Sud nije bio u mogućnosti obaviti testove provlačenja, sveobuhvatno ispitivanje kontrola ili dokazno ispitivanje kako bi provjerio operativnu učinkovitost aktivnosti ESB-a za upravljanje kriznim situacijama (npr. interna i vanjska komunikacija s kolegijima i Jedinstvenim sanacijskim odborom, utvrđivanje kriznih situacija i pružanje odgovora na njih). Sud se morao osloniti na dostavljene mu informacije i nije imao na raspolaganju pozadinske informacije koje su mu bile potrebne za procjenu. Nije u mogućnosti izraziti mišljenje o operativnoj učinkovitosti aktivnosti upravljanja kriznim situacijama u praksi.

54

PRILOG II.

PROCEDURALNI KORACI KOJE JE POTREBNO SLIJEDITI TIJEKOM PROCJENE PLANOVA

OPORAVKA U KONTEKSTU KOLEGIJA NADZORNIH TIJELA

Zajednički nadzorni tim

Kreditna institucija

slanje službenog zahtjeva

Odjel za upravljanje

kriznim situacijama

slanje obavijesti

Službeno podnošenje plana

ESB / zajednički

nadzorni tim

pružanje podrške zajedničkom nadzornom timu

Prosljeđivanje plana koji će Odbor možda ispitati i dati mišljenje o provedivosti sanacije

OdborBrza provjera

Plan sadržava značajne nedostatke ili prepreke

Plan ne sadržava značajne nedostatke

ili prepreke

Zajednički nadzorni tim prosljeđuje plan i ishod brze provjere (u relevantnim slučajevima jednako postupa i EBA)

Kolegij nadzornih tijela

Kolegij nadzornih tijela

Prosljeđivanje plana i ishoda brze provjere (u relevantnim slučajevima jednako postupa i EBA)

Eventualno prevođenje

Zajednički nadzorni tim priprema početnu procjenu s

pomoću alata RP

Završna procjena

Zajednička odluka / nacrt dopisa s povratnim informacijama

Plan sadržava značajne nedostatke

ili prepreke

Plan ne sadržava značajne nedostatke ili

prepreke

Odluka Odbora nadzornih tijela

Slanje povratnog dopisa kreditnoj instituciji

Razdoblje: 0

Proteklo vrijeme: najviše 2 mjeseca

Proteklo vrijeme: najviše 4 mjeseca

Posredovanje EBA-e ako je potrebno na temelju članka 8. stavka 3. Direktive o

oporavku i sanaciji banaka

Proteklo vrijeme: sveukupno 6 mjeseci

Rasprava

55

PRILOG III.

UPITNIK ZA NADZIRANE SUBJEKTE

Pitanja 1. – 5. odnose se kontaktne informacije koje obuhvaćaju: sjedište u predmetnoj zemlji, naziv subjekta, naziv kontaktne točke, adresu e-pošte i telefonski broj. 1. Standardi koje je izradila EBA Pitanje 6.: koliko je koristan dokument EBA-GL-2015-02 (Smjernice o minimalnom popisu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja plana oporavka)? Pitanje 7.: navedite pojedinosti o svim područjima za koja smatrate da su smjernice nepotpune (vidi okvir 1.1.Izrazito koristan

). 4 6 %

Vrlo koristan 27 42 % Koristan 27 42 % Donekle koristan 5 8 % Nimalo koristan 0 0 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 64 100 % Pitanje 8.: koliko je koristan dokument EBA/RTS/2014/11 (Konačni nacrt regulatornih tehničkih standarda o sadržaju planova oporavka)? Pitanje 9.: navedite pojedinosti o svim područjima za koja smatrate da su standardi nepotpuni (vidi okvir 1.1.Izrazito koristan

). 4 6 %

Vrlo koristan 26 41 % Koristan 30 47 % Donekle koristan 3 5 % Nimalo koristan 0 0 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 64 100 % Pitanje 10.: koliko je koristan dokument EBA/GL/2014/06 (Smjernice o nizu scenarija koji se trebaju primijeniti u planovima oporavka)? Pitanje 11.: navedite pojedinosti o svim područjima za koja smatrate da su standardi nepotpuni (vidi okvir 1.1.Izrazito koristan

). 2 3 %

Vrlo koristan 16 25 % Koristan 35 55 %

Donekle koristan 9 14 % Nimalo koristan 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 64 100 % Pitanje 12.: koliko je koristan dokument EBA/RTS/2014/12 (Konačni nacrt regulatornih tehničkih standarda o procjeni planova oporavka)? Pitanje 13.: navedite pojedinosti o svim područjima za koja smatrate da su standardi nepotpuni (vidi okvir 1.1.). Izrazito koristan 1 2 % Vrlo koristan 9 14 % Koristan 28 44 % Donekle koristan 17 27 % Nimalo koristan 0 0 % Nije primjenjivo 2 3 % Nema odgovora 7 11 % Ukupno 64 100 % Pitanje 14.: smatrate li da su izvorne smjernice EBA-e (EBA/REC/2013/02) za izradu planova oporavka bile prikladne u sljedećim područjima? (a) Pokazatelji plana oporavka i razine kalibriranja Izvrsne 1 2 % Dobre 13 21 % Prikladne 13 21 % Loše 20 32 % Vrlo loše 3 5 % Nema odgovora 13 21 % Ukupno 63 100 % (b) Scenariji i opcije iz planova oporavka Izvrsne 2 3 % Dobre 14 22 % Prikladne 16 25 % Loše 16 25 % Vrlo loše 2 3 % Nema odgovora 13 21 % Ukupno 63 100 % (c) Utvrđivanje ključnih funkcija i temeljnih linija poslovanja Izvrsne 1 2 % Dobre 8 13 % Prikladne 19 30 % Loše 18 29 %

Vrlo loše 4 6 % Nema odgovora 13 21 % Ukupno 63 100 % Pitanje 15.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni gore navedenim pitanjima (vidi okvir 1.1.

)?

2. Opće smjernice koje je pružila EBA ili koje su pružene u okviru interakcije s ESB-om (npr. sa zajedničkim nadzornim timom) Pitanje 16.: ako ste slali pitanja ESB-u, jeste li dobili odgovore u razumnom roku? Vrlo brz odgovor 5 8 % Brz odgovor 7 11 % U prikladnom roku 24 39 % Spor odgovor 9 15 % Nije bilo odgovora ESB-a

1 2 %

Nije primjenjivo 12 19 % Nije ponuđen odgovor na pitanje

4 6 %

Ukupno 62 100 % Pitanje 17.: jesu li odgovori ESB-a jasni i dobro objašnjeni? Uvijek 4 6 % Često 22 35 % Ponekad 17 27 % Rijetko 3 5 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 13 21 % Nema odgovora 3 5 % Ukupno 62 100 % Pitanje 18.: doprinose li odgovori ESB-a poboljšanju kvalitete plana oporavka? Uvijek 11 18 % Često 17 28 % Ponekad 17 28 % Rijetko 2 3 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 12 20 % Nema odgovora 2 3 % Ukupno 61 100 % Pitanje 19.: jesu li odgovori ili smjernice ESB-a prije podnošenja

56

plana oporavka u skladu sa sadržajem dopisa s povratnim informacijama poslanog na kraju ciklusa podnošenja? Pitanje 20.: ako je odgovor „ne”, molimo opišite probleme i predložite poboljšanja (vidi okvir 1.2.Da

). 33 53 %

Ne 2 3 % Nije primjenjivo 19 31 % Nema odgovora 8 13 % Ukupno 62 100 % Smjernice u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom strukturi i poslovanju institucije Pitanje 21.: koju ste razinu interakcije imali sa zajedničkim nadzornim timom u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom strukturi i poslovanju institucije? Visoka 6 10 % Srednja 29 47 % Niska 19 31 % Nikakva 3 5 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 62 100 % Pitanje 22.: općenito govoreći (npr. u pogledu rada zajedničkih nadzornih timova i smjernica EBA-e), jeste li dobili jasne smjernice u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom strukturi i poslovanju institucije u sljedećim područjima? (a) Ukupne globalne strategije poslovanja i upravljanja rizicima, poslovni model i poslovni plan Vrlo dobre 4 7 % Dobre 27 44 % Prihvatljive 20 33 % Loše 3 5 % Vrlo loše 0 0 % Nije primjenjivo 5 8 % Nema odgovora 2 3 % Ukupno 61 100 % (b) Utvrđivanje i detaljan prikaz temeljnih linija poslovanja i ključnih funkcija Vrlo dobre 6 10 % Dobre 17 28 % Prihvatljiv 21 35 % Loše 10 17 % Vrlo loše 0 0 % Nije primjenjivo 5 8 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 60 100 %

(c) Unutarnja i vanjska međusobna povezanost Vrlo dobre 3 5 % Dobre 18 30 % Prihvatljiv 20 33 % Loše 13 21 % Vrlo loše 0 0 % Nije primjenjivo 4 7 % Nema odgovora 3 5 % Ukupno 61 100 % Pitanje 23.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni prethodnim pitanjem koji se odnose na strukturu i poslovanje institucije (vidi okvir 1.2.Smjernice u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom upravnom sustavu (engl. governance)

)?

Pitanje 24.: koju ste razinu interakcije imali sa zajedničkim nadzornim timom u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom upravnom sustavu? Visoka 12 20 % Srednja 29 48 % Niska 11 18 % Nikakva 4 7 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 61 100 % Pitanje 25.: općenito govoreći (npr. kroz rad zajedničkih nadzornih timova i smjernice EBA-e), jeste li dobili jasne smjernice u vezi s odjeljkom planova oporavka posvećenom upravnom sustavu u sljedećim područjima? (a) Izrada, održavanje i ažuriranje plana oporavka Vrlo dobre 9 15 % Dobre 35 57 % Prihvatljiv 9 15 % Loše 2 3 % Vrlo loše 3 5 % Nije primjenjivo 2 3 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (b) Integriranost i usklađenost plana oporavka s upravnim sustavom i internim postupcima institucije Vrlo dobre 11 18 % Dobre 26 43 % Prihvatljiv 16 26 % Loše 4 7 %

Vrlo loše 1 2 % Nije primjenjivo 2 3 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (c) Eskalacijski postupci za pokretanje primjene i provedbu plana oporavka. Vrlo dobre 10 16 % Dobre 29 48 % Prihvatljiv 13 21 % Loše 6 10 % Vrlo loše 0 0 % Nije primjenjivo 2 3 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % Pitanje 26.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni prethodnim pitanjem koji se odnose na upravni sustav (vidi okvir 1.2.Smjernice u vezi s pokazateljima plana oporavka

)?

Pitanje 27.: koju ste razinu interakcije imali sa zajedničkim nadzornim timom u vezi s pokazateljima plana oporavka? Visoka 20 33 % Srednja 25 41 % Niska 10 16 % Nikakva 1 2 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 61 100 % Pitanje 28.: općenito govoreći (npr. kroz rad zajedničkih nadzornih timova i smjernice EBA-e), jeste li dobili jasne smjernice u vezi s pokazateljima plana oporavka u sljedećim područjima? (a) Skup ili okvir pokazatelja Vrlo dobre 7 11 % Dobre 32 52 % Prihvatljiv 17 28 % Loše 2 3 % Vrlo loše 1 2 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (b) Način na koji se pokazatelji trebaju kalibrirati (u odnosu na poslovni model institucije, njezinu veličinu i složenost, regulatorne zahtjeve i druga pitanja) u svrhu aktivacije opcija oporavka Vrlo dobre 3 5 % Dobre 15 25 % Prihvatljiv 27 44 %

57

Loše 12 20 % Vrlo loše 1 2 % Nije primjenjivo 2 3 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (c) Integriranost i usklađenost pokazatelja s općim okvirom institucije za upravljanje rizicima u svrhu djelotvornog upravljanja rizicima i kriznim situacijama. Vrlo dobre 4 7 % Dobre 23 38 % Prihvatljiv 24 39 % Loše 7 11 % Vrlo loše 0 0 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 2 3 % Ukupno 61 100 % Pitanje 29.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni prethodnim pitanjem koji se odnose na pokazatelje plana oporavka (vidi okvir 1.2.Smjernice u vezi s opcijama oporavka

)?

Pitanje 30.: koju ste razinu interakcije imali sa zajedničkim nadzornim timom u vezi s opcijama oporavka? Visoka 15 25 % Srednja 30 49 % Niska 9 15 % Nikakva 1 2 % Nema odgovora 6 10 % Ukupno 61 100 % Pitanje 31.: općenito govoreći (npr. kroz rad zajedničkih nadzornih timova i smjernice EBA-e), jeste li dobili jasne smjernice u vezi s opcijama oporavka u sljedećim područjima? (a) Procjena opcija oporavka institucije Vrlo dobre 4 7 % Dobre 27 44 % Prihvatljiv 22 36 % Loše 5 8 % Vrlo loše 1 2 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (b) Analiza opravdanosti, učinka i provedivosti opcija oporavka Vrlo dobre 5 8 % Dobre 23 38 % Prihvatljiv 22 36 %

Loše 8 13 % Vrlo loše 1 2 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % Pitanje 32.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni prethodnim pitanjem koji se odnose na opcije oporavka (vidi okvir 1.2.Smjernice u vezi s različitim scenarijima

)?

Pitanje 33.: koju ste razinu interakcije imali sa zajedničkim nadzornim timom u vezi s različitim scenarijima? Visoka 10 16 % Srednja 30 49 % Niska 15 25 % Nikakva 1 2 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 61 100 % Pitanje 34.: općenito govoreći (npr. kroz rad zajedničkih nadzornih timova i smjernice EBA-e), jeste li dobili jasne smjernice u vezi s različitim scenarijima u sljedećim područjima? (a) Prikladnost odabranih scenarija Vrlo dobre 4 7 % Dobre 21 34 % Prihvatljiv 26 43 % Loše 6 10 % Vrlo loše 2 3 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % (b) Učinak i provedivost opcija oporavka u različitim scenarijima. Vrlo dobre 2 3 % Dobre 22 36 % Prihvatljiv 24 39 % Loše 8 13 % Vrlo loše 2 3 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 2 3 % Ukupno 61 100 % Pitanje 35.: što se može učiniti kako bi se dodatno poboljšali aspekti obuhvaćeni prethodnim pitanjem koji se odnose na različite scenarije (vidi okvir 1.2.

)?

3. Jasnoća dopisa s povratnim informacijama

Pitanje 36.: smatrate li da su u dopisima s povratnim informacijama poslanima kao odgovor na drugi krug podnošenja planova oporavka iznesene pouzdane informacije o sljedećim područjima? (a) Pokazatelji plana oporavka i razine kalibriranja Uvijek 7 12 % Često 20 33 % Ponekad 15 25 % Rijetko 5 8 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 8 13 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 60 100 % (b) Scenariji i opcije iz planova oporavka Uvijek 5 8 % Često 23 38 % Ponekad 15 25 % Rijetko 4 7 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 8 13 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 60 100 % (c) Utvrđivanje ključnih funkcija i temeljnih linija poslovanja Uvijek 5 8 % Često 20 33 % Ponekad 11 18 % Rijetko 4 7 % Nikad 3 5 % Nije primjenjivo 12 20 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 60 100 % Pitanje 37.: smatrate li da su dopisi s povratnim informacijama ispunili vaše potrebe u smislu jasnoće sadržaja? Pitanje 38.: ako ste na prethodno pitanje odgovorili s „nikad”, „rijetko” ili „ponekad”, što bi se moglo poboljšati (vidi okvir 1.3.Uvijek

)? 4 7 %

Često 26 44 % Ponekad 12 20 % Rijetko 4 7 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 8 14 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 59 100 % Pitanje 39.: ako je dopis s povratnim informacijama sadržavao preporuke ili su u njemu izneseni prijedlozi za

58

izmjene plana oporavka, jeste li imali dovoljno vremena za provedbu te primjedbe, odnosno uklanjanje istaknutih nedostataka prije podnošenja sljedećeg plana oporavka ili ad hoc ažuriranja plana oporavka? Uvijek 19 31 % Često 20 33 % Ponekad 11 18 % Rijetko 1 2 % Nikad 1 2 % Nije primjenjivo 5 8 % Nema odgovora 4 7 % Ukupno 61 100 % Pitanje 40.: imate li jasno uspostavljen kanal za komunikaciju s ESB-om? Uvijek 49 80 % Često 9 15 % Ponekad 2 3 % Rijetko 0 0 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 0 0 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 61 100 % Pitanje 41.: jesu li članovi osoblja ESB-a dostupni za pojašnjavanje nalaza za vašu instituciju? Uvijek 27 44 % Često 19 31 % Ponekad 8 13 % Rijetko 1 2 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 3 5 % Nema odgovora 3 5 % Ukupno 61 100 % Pitanje 42.: ako ste na prethodno pitanje odgovorili s „nikad”, „rijetko” ili „ponekad”, što bi se moglo poboljšati (vidi okvir 1.3.

)?

4. Rasprava s ESB-om o pitanjima istaknutima u dopisima s povratnim informacijama Pitanje 43.: prije ponovnog podnošenja plana oporavka, jeste li imali dovoljno vremena za očitovanje o povratnim informacijama ESB-a i raspravu s ESB-om? Pitanje 44.: ako je odgovor „ne”, molimo opišite koji su se problemi pojavili i predložite poboljšanja (vidi okvir 1.4.

).

Uvijek 21 34 %

Često 18 30 % Ponekad 4 7 % Rijetko 4 7 % Nikad 2 3 % Nije primjenjivo 8 13 % Nema odgovora 4 7 % Ukupno 61 100 % Pitanje 45.: smatrate li da je postupak rješavanja problema / provedbe mjera navedenih u povratnim informacijama učinkovit? Pitanje 46.: ako ste na prethodno pitanje odgovorili s „nikad”, „rijetko” ili „ponekad”, što bi se moglo poboljšati (vidi okvir 1.4.Uvijek

)? 13 21 %

Često 24 39 % Ponekad 12 20 % Rijetko 2 3 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 5 8 % Nema odgovora 5 8 % Ukupno 61 100 % 5. Ažuriranje planova oporavka Pitanje 47.: je li jednostavno stupiti u kontakt s nadzornim tijelom za potrebe razmatranja pitanja relevantnih za ažuriranje planova oporavka? Uvijek 27 44 % Često 19 31 % Ponekad 4 7 % Rijetko 0 0 % Nikad 0 0 % Nije primjenjivo 7 11 % Nema odgovora 4 7 % Ukupno 61 100 % Pitanje 48.: Ako su u okviru procjene plana oporavka utvrđeni značajni nedostaci ili prepreke, je li razdoblje od 2 + 1 mjeseca dovoljno za podnošenje izmijenjenog plana oporavka? Pitanje 49.: ako ste na prethodno pitanje odgovorili s „nikad”, „rijetko” ili „ponekad”, što bi se moglo poboljšati (vidi okvir 1.5.Uvijek

)? 0 0 %

Često 6 10 % Ponekad 9 15 % Rijetko 12 20 % Nikad 3 5 % Nije primjenjivo 28 46 % Nema odgovora 3 5 % Ukupno 61 100 %

Pitanje 50.: je li ESB za potrebe procjene izmijenjenog plana oporavka zatražio informacije koje su već bile dostavljene za potrebe prvotne procjene plana oporavka? Pitanje 51.: molimo navedite dodatne detalje i predložite poboljšanja (vidi okvir 1.5.Uvijek

). 2 3 %

Često 0 0 % Ponekad 8 13 % Rijetko 6 10 % Nikad 15 25 % Nije primjenjivo 26 43 % Nema odgovora 4 7 % Ukupno 61 100 % 6. Općenita procjena planiranja oporavka Pitanje 52.: općenito govoreći, je li procesom planiranja oporavka ostvarena dodana vrijednost u smislu boljeg razumijevanja problematike i pripravnosti na krizne situacije na razini vaše institucije? U vrlo velikoj mjeri 10 17 % U velikoj mjeri 31 52 % U određenoj mjeri 13 22 % U vrlo maloj mjeri 4 7 % Nimalo 0 0 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 1 2 % Ukupno 60 100 % Pitanje 53.: kako ocjenjujete cjelokupan proces s obzirom na njegovu razinu formalnosti (tj. koliko je naglasak stavljen na formalnosti umjesto na rizike)? Vrlo praktičan 2 3 % Praktičan 9 15 % Prihvatljiv 26 43 % Formalan 13 22 % Vrlo formalan 7 12 % Nije primjenjivo 1 2 % Nema odgovora 2 3 % Ukupno 60 100 % Pitanje 54.: smatrate li da ste sudjelovali u raspravi o ključnim rizicima? Pažljivo razmatranje ključnih rizika

16 27 %

Ključni rizici često su razmatrani

20 33 %

Djelomično razmatranje ključnih rizika

10 17 %

59

Ključni rizici razmatrani su u maloj mjeri

3 5 %

Ključni rizici uopće nisu razmatrani

0 0 %

Nije primjenjivo 4 7 % Nema odgovora 7 12 % Ukupno 60 100 % Pitanje 55.: molimo predložite eventualna daljnja poboljšanja koja nisu obuhvaćena odgovorima koje ste već dali, a koja bi se mogla uvesti u svrhu povećanja općenite kvalitete planiranja oporavka (vidi okvir 1.6.).

60

Okvir 1. – Upitnik za nadzirane subjekte U pogledu onoga što bi se moglo poboljšati, pojedinačni nadzirani subjekti važni za sustav iznijeli su sljedeće komentare: 1. Standardi koje je izradila EBA o Smjernice EBA-e o minimalnom popisu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja plana oporavka (EBA-GL-

2015-02) vrlo su preskriptivne (7 banaka) u određenim područjima, što subjektima ne ostavlja prostora za vlastito tumačenje (npr. popis obveznih pokazatelja). Nadalje, subjekti su izjavili da bi im trebalo biti dopušteno odabrati pokazatelje koji su najprikladniji s obzirom na njihov specifičan poslovni model (12 banaka) jer bi se time omogućilo učinkovitije usklađivanje s postojećim potrebama za informacijama i okvirima za upravljanje rizicima. Isto tako, subjekti su komentirali da bi te smjernice trebale sadržavati tehničke definicije (6 banaka) za svaki pokazatelj oporavka i da bi u njima trebalo biti detaljnije pojašnjeno nepoštovanje pokazatelja oporavka. Subjekti su izrazili mišljenje da bi interakcija između matičnog društva i društava kćeri trebala biti bolje organizirana i da bi se trebalo bolje razlikovati obvezne pokazatelje za matična društva i društva kćeri (2 banke)

o Konačni nacrt regulatornih tehničkih standarda EBA-e o sadržaju planova oporavka (EBA/RTS/2014/11) ne pruža jasne smjernice o sadržaju „integriranog” plana oporavka bankarske grupe niti o tome kako integrirati pojedinačne značajne subjekte (društva kćeri) u plan oporavka bankarske grupe (3 banke). Nadalje, subjekti su komentirali da banke moraju nadopunjavati veliku količinu informacija (na temelju smjernica EBSA-e i povratnih informacija ESB-a) koje su tek u ograničenoj mjeri korisne u kriznoj situaciji i koje su inače već prisutne u drugim dokumentima koje dostavljaju ESB-u (8 banaka). Isto tako, subjekti su napomenuli da bi se trebala napraviti jasna razlika između sadržaja povezanog s planovima oporavka i sadržajem u vezi sa planiranjem sanacije te da su dijelovi sadržaja planova oporavka nebitni za mjere oporavka, ali izrazito važni za planiranje sanacije (4 banke)

o Nacrtom regulatornih tehničkih standarda EBA-e o nizu scenarija koji se trebaju iskoristiti u planovima oporavka (EBA/GL/2014/06) nije jasno definirana metodologija povratnog testiranja otpornosti (9 banaka). Nadalje, subjekti su komentirali da bi bilo izrazito korisno da se dodatno pojasni razlika između događaja koji se brzo i događaja koji se sporo razvijaju (4 banke) te da bi korisno bilo i pojasniti ozbiljnost i raspored scenarija (3 banke)

o Zahtjevi iz konačnog nacrta regulatornih tehničkih standarda EBA-e o procjeni planova oporavka (EBA/RTS/2014/12) preopćeniti su (7 banaka) te bi se mogli poboljšati pružanjem dodatnih smjernica. Subjekti su komentirali i da bi bilo izrazito korisno da se dodatno pojasni integracija društava kćeri u plan oporavka bankarske grupe (3 banke) te da bi se mogle uključiti dodatne pojedinosti o načinu na koji bi nadzorna tijela trebala primijeniti načelo razmjernosti, uzimajući u obzir veličinu i poslovni model (2 banke)

o Općenito gledajući, smjernice EBA-e opisane su na vrlo apstraktnoj razini te je potrebno da one budu ciljane, koncizne i da pružaju jasan smjer (9 banaka). Subjekti su također komentirali da je potrebno podrobnije pojasniti kalibriranje pokazatelja oporavka (5 banka)

2. Opće smjernice koje je pružila EBA ili koje su pružene u okviru interakcije s ESB-om (npr. sa zajedničkim nadzornim timom) o Odgovori ili smjernice ESB-a prije podnošenja plana oporavka trebali bi biti više usmjereni na kvalitetu

plana oporavka, a ne temeljiti se na usklađivanju i usporedivosti planova oporavka (3 banke). Nadalje, neki subjekti komentirali su da još nisu primili dopise s povratnim informacijama nakon podnošenja plana oporavka i da su im oni već trebali biti poslani (3 banke).

o Kad je riječ o strukturi i poslovanju institucije, potrebno je pružiti detaljnije smjernice o tome kako utvrditi/rasporediti osnovna područja poslovanja i ključne funkcije, kao i o internoj i vanjskoj povezanosti (10 banaka). Isto tako, subjekti su komentirali da se smjernice trebaju uskladiti sa zahtjevima sanacijskih tijela (8 banaka). Subjekti su komentirali da bi interakcija sa zajedničkim nadzornim timovima više trebala biti u obliku primanja pomoći ili odgovora na tehnička pitanja te da bi članovi zajedničkih nadzornih timova i drugi članovi nadzornih timova trebali više međusobno komunicirati kako bi se izbjeglo dvostruko ulaganje napora zbog toga što su potrebne informacije već bile dostavljene u okviru drugih propisanih izvješća (4 banke).

o Kad je riječ o upravnom sustavu, bilo bi korisno da smjernice sadrže više pojedinosti o upravnom sustavu, povezanosti s društvima kćerima i eskalacijskim postupcima (5 banaka).

61

o Kad je riječ o pokazateljima planova oporavka, potrebno je pružiti jasnije smjernice za kalibriranje pokazatelja (8 banaka). Osim toga, subjekti su komentirali da im je potrebna veća fleksibilnost u procjeni odabira pokazatelja oporavka u instituciji (5 banaka).

o U pogledu opcija oporavka potrebno je pružiti više pojedinosti o kriterijima za procjenu opravdanosti i provedivosti opcija oporavka (11 banaka).

o U pogledu scenarija, ukupna razina potrebnih detalja nije uvijek jasna (4 banke). Osim toga, vremenski aspekt trebao bi biti jasniji (2 banke), dok scenariji/pristupi u vezi s povratnim testovima otpornosti nisu dovoljno detaljno pojašnjeni (5 banaka).

3. Jasnoća dopisa s povratnim informacijama o Kad je riječ o sadržajnoj jasnoći dopisa s povratnim informacijama, trebala bi postojati jasnija razlika

između planiranja oporavka i planiranja sanacije (2 banke), bilo bi korisno dobiti detaljnije preporuke radi provedbe očekivanih poboljšanja (10 banaka) i potrebna je veća fleksibilnost u analizi i veća spremnost razumijevanja stajališta banke u pogledu pokazatelja oporavka i razina okidača (2 banke). Isto tako, nekoliko je banaka napomenulo da još nije zaprimilo dopise s povratnim informacijama (7 banaka).

o U pogledu dostupnosti članova osoblja ESB-a za pojašnjavanje nalaza, potrebna je bolja koordinacija komunikacije među svim stranama uključenima u planiranje oporavka (6 banaka). Osim toga, neke su banke napomenule da je dodijeljeno vrijeme za provedbu preporuka često prekratko (3 banke).

4. Rasprava s ESB-om o pitanjima istaknutima u dopisima s povratnim informacijama o Kad je riječ o povratnim informacijama ESB-a prije ponovnog podnošenja plana oporavka, subjekti su

komentirali da se u vremenskim okvirima/rokovima za unošenje izmjena u planove oporavka mora voditi računa o razlikama u lokalnim rasporedima uprave/nadzornih tijela koji možda nisu u skladu s nadzornim zahtjevima. U tom je području potrebna veća fleksibilnost te se preporučuje dijalog / razmjena iskustva među nadzornim tijelima. Isto tako, subjekti su komentirali da je komunikacija uglavnom bila jednosmjerna i da nije bilo moguće poslati primjedbe na povratne informacije ESB-a (3 banke).

o U pogledu rješavanja pitanja / provedbe mjera navedenih u povratnim informacijama, subjekti su komentirali da je bankama potrebno dati dovoljno vremena za njihove primjedbe, ali i ostaviti dovoljno vremena za provedbu konačne nadzorne procjene (3 banke). Nadalje, subjekti su komentirali da ESB provjerava sve elemente iz smjernica EBA-e, pri čemu ne provjerava jesu li oni uistinu relevantni za tu banku, što dovodi do uključivanja dodatnih informacija u plan oporavka čija je korist za instituciju tek ograničena u kriznoj situaciji (5 banaka).

5. Ažuriranje planova oporavka o Kad je riječ o roku za podnošenje izmijenjenog plana oporavka od 2+1 mjeseca (u slučaju da su procjenom

plana oporavka utvrđeni značajni nedostatci ili prepreke), subjekti su komentirali da bi taj rok trebao biti fleksibilan ovisno o utvrđenim značajnim nedostatcima ili preprekama te da je, u slučaju da se utvrde ozbiljni problemi, ta rok prekratak (18 banaka).

o U pogledu informacija koje ESB traži za procjenu izmijenjenog plana oporavka, subjekti su komentirali da su katkad informacije već dostupne, ali da se čini da se ne razmjenjuju djelotvorno sa svim uključenim nadzornim tijelima (4 banke).

6. Općenita procjena planiranja oporavka o Potrebna su konkretnija pojašnjenja u pogledu poboljšanja ključnih elemenata i staviti manji naglasak na

formalnosti u smjernicama, čime se može smanjiti djelotvornost u praksi (7 banaka). o Moguće je dodatno iskoristiti sinergiju između informacija potrebnih za planiranje oporavka (SSM) i

informacija potrebnih za planiranje sanacije (SRB). To bi znatno doprinijelo dosljednosti povezanih informacija/podataka (čime bi se izbjegla nepotrebna preklapanja) i bilo korisno i za nadzorna tijela i za banke (1 banka).

o Stavljanjem naglaska na potpuno usklađivanje svih planova oporavka (u Europi) naizgled se zaboravljaju razlike koje postoje među bankama. Primjedbe i povratne informacije ne doprinose uvijek operativnoj iskoristivosti planova oporavka i pripremljenosti banke za fazu oporavka. Umjesto toga čini se da se bave pitanjima usporedivosti planova oporavka među bankama, što prema našem mišljenju ne bi trebao biti krajnji cilj planiranja oporavka (1 banka).

o Plan oporavka trebao bi biti strateški dokument iza kojeg u potpunosti stoji upravno tijelo banke. Međutim, zbog potrebe da se poštuju odgovarajući zahtjevi planovi oporavka pretvorili su se u teško čitljive i razumljive, opsežne dokumente (koji broje stotine ili tisuće stranica) (1 banka).

2

Odgovor ESB-a

Sažetak

Što je Sud utvrdio

Odlomak IV.

ESB priznaje da finalizacija sporazuma traje dulje nego što se očekivalo zbog složenosti pregovora među brojnim tijelima, ali napredujemo i očekujemo da će pismeni sporazumi za kolegije nadzornih tijela uskoro biti dovršeni.

Odlomak V.

ESB je dostavio dokumente i informacije koji su potrebni Revizorskom sudu da u skladu sa svojom zadaćom, koja je utvrđena člankom 27. stavkom 2. Protokola o Statutu ESSB-a i ESB-a (u daljnjem tekstu: Statut ESSB-a) i člankom 20. stavkom 7. Uredbe o SSM-u, procijeni operativnu učinkovitost uprave ESB-a u uspostavi postupaka za upravljanje krizama u sklopu njegove nadzorne funkcije. ESB se, s tim u vezi, ne slaže s izjavom Suda da ne može donijeti zaključak o operativnoj učinkovitosti upravljanja tim procesom zato što mu ESB nije dostavio dovoljno dokaza. ESB je, u skladu s obvezama koje proizlaze iz Statuta ESSB-a i Uredbe o SSM-u, u potpunosti surađivao s Revizorskim sudom u svrhu olakšanja revizije te je uložio znatno vrijeme i sredstva kako bi revizijskom timu pružio veliku količinu dokumenata i objašnjenja. Ima dokumenata o pojedinačnim značajnim institucijama koje nismo mogli dostaviti u cijelosti ili smo ih dostavili u pročišćenom obliku, ali sve smo dokumente dostavili u skladu s ovlastima Suda.

Odlomak VI.

U vezi s napomenom Revizorskog suda da nije raspolagao dostatnim dokazima, ESB ponavlja mišljenje izraženo u komentarima u prethodnom odlomku. U vezi s ostalim zaključcima u odlomku:

1. ESB postupa u skladu s EBA-inim smjernicama o ranoj intervenciji. Operativne upute za procjene povezane s ranom intervencijom posuvremenjuju se i dostavljaju zajedničkim nadzornim timovima svake godine. U najnovijim uputama, koje su sastavljene u rujnu 2017. i nisu uzete u obzir tijekom revizije, riješena su pitanja na koja Revizorski sud upozorava (uključujući opis pokazatelja i objektivne kriterije).

2. U svim kriznim situacijama uzimaju se u obzir sve nadzorne ovlasti i ovlasti za ranu intervenciju. ESB ne ograničava moguće korištenje svojim ovlastima na određene scenarije.

ESB postupa u skladu s EBA-inim smjernicama za procjenu kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti. ESB je pripremio (i) operativne upute za zajedničke nadzorne timove povezane s procjenom kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti i (ii) dodatne interne upute za utvrđivanje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti (članak 18. Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu). Te upute bile su među dokumentima koji su bili predmet revizije Revizorskog suda.

Pristup dokazima Odlomak VII.

ESB je Revizorskom sudu dostavio sve tražene dokumente povezane s postupcima i politikama. Kada je riječ o informacijama o pojedinačnim bankama, Revizorski sud zatražio je cjelovite cikluse planiranja oporavka za osam banaka i cjelovite nadzorne spise za pet banaka u različitim kriznim fazama. U vezi s tim, ESB je Revizorskom sudu dostavio:

• dijelove devet planova oporavka (nasumično odabranih banaka, čiji se identitet ne navodi) i tri dopisa s povratnim informacijama na temelju planova oporavka

• tri spisa (za različite banke, čiji se identitet ne navodi), koji su sadržavali dijelove alata za procjenu planova oporavka, dopisa s povratnim informacijama i zajedničkih odluka povezanih s dijelovima planova oporavka koji se odnose na pokazatelje, scenarije i mogućnosti

3

• tri spisa o značajnim institucijama, koji su sadržavali redigirane dokumente za banke u različitim kriznim fazama (banke su nasumično odabrane), u kojima je prikriven jedino identitet pojedinačnih banaka

• slijed kriznih događaja u Excelu za jednu značajnu instituciju, čiji se identitet ne navodi.

Zadaća ESB-a povezana s planovima oporavka ograničena je na njihovu procjenu te stoga ne obuhvaća njihovu pripremu, a revizijski mandat Revizorskog suda ograničen je na procjenu operativne učinkovitosti postupka procjene tih planova. Stoga smatramo da je Revizorski sud mogao ocijeniti operativnu učinkovitost tog postupka zahvaljujući pristupu cjelokupnom nizu alata za procjenu i uputa povezanih s horizontalnom funkcijom koji su dostupni zajedničkim nadzornim timovima kao i pristupu procjeni triju planova oporavka.

U vezi s pojedinačnim krizama, ESB smatra da je Revizorski sud dobio dovoljno informacija za ocjenu operativne učinkovitosti upravljanja ESB-a kriznim situacijama. Revizorski sud imao je pristup odabranim dokumentima iz nadzornih spisa u kojima se ne navodi identitet institucije (procjenama povezanima s ranom intervencijom, bilješkama za Nadzorni odbor, internim bilješkama s analizama itd.). Istodobno je dobio i mjerodavnu dokumentaciju koju su izradile horizontalne funkcije SSM-a.

Što Sud preporučuje Odlomak IX.

Formalno usklađivanje u sklopu kolegija znatno će se poboljšati kada se sklope pisani sporazumi o usklađivanju i suradnji. U praksi usklađivanje postaje sve bolje sa završetkom svakog godišnjeg nadzornog ciklusa nadzornih kolegija, koji su potpuno operativni.

Davanje dodatnih uputa o pokazateljima plana oporavka prioritet je odjela ESB-a Upravljanje krizama. Postojeće EBA-ine smjernice dopunjene su u ciklusu 2017. sveobuhvatnim uspoređivanjem banaka s bankama usporedivih značajki, što zajedničkim nadzornim timovima omogućuje bolju procjenu adekvatnosti pokazatelja pojedinačnih banaka. Referentne vrijednosti za usporedbe banaka s bankama usporedivih značajki i dalje će se posuvremenjivati svake godine.

Odlomak XI.

1. Sva pitanja kvantificiraju se prije razmatranja mjera odgovora na kriznu situaciju, što potvrđuje dokumentacija koja je dostavljena Revizorskom sudu tijekom revizije (procjene povezane s mjerama rane intervencije, bilješke za Nadzorni odbor, interna analiza i dr.).

2. ESB sustavno prati kvalitetu imovine banaka, i neizravno (npr. praćenje koje provode zajednički nadzorni timovi i trajni rad radne skupine za neprihodonosne kredite koja je osnovana u srpnju 2015.) i izravno posebnim provjerama kreditnog rizika, kojih je u 2016. provedeno više od 60.

3. ESB postupa u skladu s EBA-inim smjernicama za procjenu kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti. Osim toga, ESB je pripremio (i) operativne upute za zajedničke nadzorne timove povezane s procjenom kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti i (ii) dodatne interne upute za utvrđivanje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti (članak 18. Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu). Mjerodavne upute bile su među dokumentima koji su bili predmet revizije Revizorskog suda.

Revizijski pristup i metodologija

Odlomak 14.

Treba istaknuti da je Revizorski sud za potrebe ove revizije na uvid dobio 509 dokumenata (ukupno približno 5800 stranica). Ukupno je organizirano 38 sastanaka revizorskog tima Revizorskog suda s osobljem ESB-a.

Odlomak 16.

Na raspolaganje su stavljeni svi dokumenti povezani s politikom i postupcima. U vezi s dokumentima o pojedinačnim bankama, Revizorskom sudu dani su dokumenti koji omogućuju provjeru primjene postupaka, ali ne otkrivaju identitet pojedinačne banke. Uzimajući u obzir stroga pravila Revizorskog suda o povjerljivosti, dokumenti su revidirani u najmanjoj mjeri i isključivo radi zaštite povjerljivosti identiteta banke, koji nije potreban za provedbu revizije.

Opažanja

4

Organizacijski ustroj, zapošljavanje i raspoređivanje osoblja za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama

Odlomak 25.

U posljednjoj rečenici odlomka navodi se da ESB nema postupak ponovne procjene potreba za osobljem ili ponovnog raspoređivanja osoblja u kriznim situacijama. Međutim, u kriznim situacijama zajedničke nadzorne timove podupire odjel Upravljanje krizama i drugi resursi glavne uprave Mikrobonitetni nadzor IV. Nadalje, ESB smatra da posebni »postupci« nisu potrebni jer su rukovoditelji, ako je to potrebno, sposobni preusmjeriti resurse među jedinicama.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama Odlomak 29.

Upute za zajedničke nadzorne timove s obzirom na sporazume kolegija nadzornih tijela dostupne su u sustavu IMAS. Riječ je o iscrpnim internim uputama, koje uključuju upućivanja na pravni okvir i EBA-ine dokumente, naputke i predloške za detaljan prikaz grupa, predloške (s upisanim primjerima) za pisane sporazume o usklađivanju i suradnji, operativne faze i interne postupke za odobrenje pisanih sporazuma o usklađivanju i suradnji te predloške za program nadzornog ispitivanja kolegija.

Predložak za pisani sporazum o usklađivanju i suradnji obuhvaća najmanji skup informacija koje je potrebno razmijeniti u kriznoj situaciji upućujući na minimalne pravne zahtjeve (članak 17. stavak 3. i članak 19. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/98 i članak 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/99), a nijedan član kolegija nije zatražio dostavljanje informacija koje nisu obuhvaćene tim pravnim zahtjevima.

Odlomak 30.

Do kraja listopada 2017. sklopljeno je 12 pisanih sporazuma o usklađivanju i suradnji, dva su bila u postupku odobrenja, 14 ih je bilo predmet unutarnjeg preispitivanja, a o dva sporazuma još se pregovaralo.

Nisu određeni prioritetni pisani sporazumi o usklađivanju i suradnji s obzirom na rizik jer sekundarno zakonodavstvo nalaže sklapanje takvog sporazuma za sve kolegije i ne ostavlja mogućnost pristupa na temelju rizičnosti. Glavni čimbenik koji je utjecao na sklapanje tih sporazuma složenost je situacije različitih kolegija koji uključuju tijela iz brojnih jurisdikcija i potrebe da se najrazličitiji zahtjevi spoje u jedinstven, zajednički dokument.

Naposljetku, premda pojedini pisani sporazumi o usklađivanju i suradnji još nisu sklopljeni, mjerodavno zakonodavstvo sadržava zahtjeve koji uređuju suradnju tijela država članica EU-a, tako da primjena tih zahtjeva ne ovisi bitno o postojanju pisanih sporazuma o usklađivanju i suradnji. Stoga je rizik da bi nepostojanje pisanog sporazuma o usklađivanju i suradnji moglo smanjiti sposobnost ESB-a da pravodobno i učinkovito odgovori na krizu ograničen.

Odlomak 31.

Način na koji jedinstveni nadzorni timovi u kriznim situacijama upravljaju zadaćama povezanima s kolegijima podrobno je opisan u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/98 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/99, koje se nalaze u sustavu IMAS kako bi bile lako dostupne zajedničkim nadzornim timovima. Nadalje, operativne upute za rad kolegija dane su u odjeljku 3.12. Nadzornog priručnika. ESB se stoga ne slaže s tim zaključkom.

Odlomak 32.

ESB radi na uspostavi nadzornog okvira za financijske konglomerate. Nadamo se da ćemo ga, po odobrenju, primijeniti u sljedećem nadzornom ciklusu. Zajednički nadzorni timovi zasad se u postupanju prema financijskim konglomeratima oslanjanju na prakse nacionalnih nadležnih tijela koje su prethodile SSM-u.

Odlomak 33.

Predložak za pisani sporazum o usklađivanju i suradnji obuhvaća najmanji skup informacija koje je potrebno razmijeniti u kriznoj situaciji upućujući na minimalne pravne zahtjeve (članak 17. stavak 3. i članak 19. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/98 i članak 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/99), a nijedan član kolegija nije zatražio dostavljanje informacija koje nisu obuhvaćene tim pravnim zahtjevima. Kao što je navedeno, dio predloška koji se odnosi na uzajamno djelovanje nadzornih i sanacijskih kolegija nije dovršen jer su sanacijski kolegiji tek nedavno osnovani. Još se

5

radi na tome, pri čemu se polazi od iskustva stečenog u prethodnim ciklusima kolegija od osnivanja Jedinstvenog sanacijskog odbora.

Potrebno je poboljšati interakciju s Jedinstvenim sanacijskim odborom i drugim dionicima

Odlomak 37.

Razina informacija koje se dostavljaju Jedinstvenom sanacijskom odboru u situacijama koje nisu krizne dogovorena je s Jedinstvenim sanacijskim odborom na temelju početne procjene potreba koja je provedena u trenutku sklapanja aktualnog memoranduma o razumijevanju krajem 2015. U skladu s tim memorandumom o razumijevanju, ESB Jedinstvenom sanacijskom odboru daje sve informacije koje su mu potrebne za planiranje sanacije. Više informacija razmjenjuje se u kriznim situacijama, kada Jedinstveni sanacijski odbor dobiva dodatne informacije, ili automatski u sustavu IMAS ili učitavanjem informacija u sustavu Darwin.

Odlomak 38.

U kriznoj situaciji ESB automatski stavlja na raspolaganje Jedinstvenom sanacijskom odboru opsežan skup informacija koje smatra bitnima u kriznim situacijama postavljajući »oznaku za proširene informacije« u sustavu IMAS. To se ne događa samo onda kada je banka predmet mjera rane intervencije, nego i u svim situacijama pogoršanja financijskog stanja koje bi moglo dovesti do povrede ili vjerojatne povrede nadzornih zahtjeva.

Ako mu je potrebno više informacija, Jedinstveni sanacijski odbor dostavlja zahtjev. Takvi zahtjevi smatraju se prioritetnima i informacije se odmah po prikupljanju učitavaju u Darwin.

Nadalje, Jedinstveni sanacijski odbor poziva se na sastanke Nadzornog odbora povezane sa svim bankama u kriznoj situaciji, tako da je jednako informiran kao i članovi Nadzornog odbora. Odlomak 39.

Pogledajte prethodne ESB-ove komentare. S obzirom na činjenicu da je ESB postigao dogovor s Jedinstvenim sanacijskim odborom o (i) skupu informacija koje se razmjenjuju u svrhu planiranja sanacije, (ii) postupcima za intenziviranje razmjene informacija u kriznim situacijama i (iii) učinkovitim komunikacijskim kanalima koji se stavljaju na raspolaganje (sustavi Darwin i IMAS), ESB se ne slaže s tvrdnjom da postoji nepovoljan utjecaj na operativnu učinkovitost razmjene informacija.

Revizijom memoranduma o razumijevanju koja je u tijeku uzet će se u obzir iskustvo stečeno tijekom protekle dvije godine i dodatno povećati količina informacija koje se automatski dostavljaju Jedinstvenom sanacijskom odboru.

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB)

Odlomak 40.

Nadzor banaka ESB-a uveo je interni postupak kojim se uređuje praćenje i interna dostava svih važnih dokumenata koje ESRB priprema i stavlja na raspolaganje za potrebe sastanaka Općeg odbora, Upravljačkog odbora i Savjetodavnog tehničkog odbora ESRB-a te pismenih konzultacija. To obuhvaća ne samo nacrte i konačne verzije upozorenja odnosno preporuka nego i druge dokumente važne za utvrđivanje sistemskih rizika za financijsku stabilnost. Mjerodavne upute zajedničkim nadzornim timovima s obzirom na SREP sadržane su u Nadzornom priručniku. To znači da ESB u sklopu postupka nadzornog pregleda i upravljanja krizama uzima u obzir sistemske rizike za financijsku stabilnost.

Suradnja s relevantnim tijelima

Odlomak 41.

ESB napominje da je potpisao memorandume o razumijevanju ne samo s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) nego i s nekoliko nacionalnih tijela za nadzor tržišta kapitala u državama članicama EU-a kao i s tijelima trećih zemalja i tijelima EU-a. Sklopio je i memorandum o razumijevanju s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

Odlomak 42.

U tijeku su pregovori sa svim tijelima koja je ESB odredio kao prioritetna u sklopu prve serije pregovora. Osim toga, »glavna nadzorna tijela« na vrhu su popisa prioriteta, što pokazuje da su prioriteti i aktivnosti ESB-a usklađeni.

6

Planiranje oporavka

Angažiranje nacionalnih stručnjaka znači da postoji mogućnost sukoba u upravnom sustavu

Odlomak 50.

Nadzornim priručnikom omogućava se nacionalnim stručnjacima iz horizontalnih funkcija da sudjeluju u raspravama o procjeni planova oporavka. To znači da se procjena nikad ne dodjeljuje isključivo zaposleniku nacionalnog nadležnog tijela koji nije član odgovarajućeg zajedničkog nadzornog tima. Taj zaposlenik surađuje s članovima zajedničkog nadzornog tima i odjelom Upravljanje krizama. To se odnosi i na druga područja, jer angažiranje nacionalnih stručnjaka nije ograničeno na procjenu planova oporavka.

Odlomak 53.

Zakonodavac je zadatak pripreme smjernica kojima se određuje minimalni popis kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja povjerio EBA-i (članak 9. stavak 2. Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD)). Davanje dodatnih uputa o pokazateljima plana oporavka prioritet je odjela Upravljanje krizama. U ciklusu procjene u 2017., koji je započeo u rujnu 2017., upute za zajedničke nadzorne timove dopunjene su sveobuhvatnim uspoređivanjem banaka s bankama usporedivih značajki, što zajedničkim nadzornim timovima omogućuje bolju procjenu adekvatnosti pokazatelja pojedinačnih banaka. Referentne vrijednosti za usporedbe banaka s bankama usporedivih značajki i dalje će se posuvremenjivati svake godine.

Odlomak 54.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomku 53. S obzirom na dodatnu stručnu analizu banaka usporedivih značajki, koja je provedena za ciklus 2017. i čiji su rezultati poslani svim zajedničkim nadzornim timovima u listopadu 2017., ESB smatra da je stručna analiza već provedena, a zajednički nadzorni timovi služe se njome u procjeni planova oporavka.

Odlomak 59.

Sva nadzorna tijela, uključujući stručnjake iz nacionalnih nadležnih tijela, imaju pristup informacijama o nadzoru u sustavu IMAS. Služenje sustavom IMAS i ključnim statističkim podatcima kao referentnim izvorima obuhvaćeno je standardnim osposobljavanjem u području nadzora te se ovaj zaključak stoga ne čini relevantan.

Odlomak 60.

Veza između procjene planova oporavka i aktivnosti stalnog nadzora opisana je u Nadzornom priručniku.

Odlomak 61.

Kao rezultat procjene planova oporavka pripremljeno je nekoliko standardiziranih dokumenata, koji uključuju sve važne informacije za uporabu planova oporavka u kriznim situacijama. Stavljanje sažetka povezanog s planom oporavka na dnevni red sastanaka o kriznim situacijama koristan je prijedlog i već je prihvaćen.

Odlomak 65.

ESB ponavlja mišljenja koja je iznio u komentarima o odlomku 16. Odlomak 66.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomku VII.

Prepoznavanje kriznih situacija

Odlomak 69.

Osim ta dva glavna dokumenta, ESB stavlja na raspolaganje i druge upute:

1. Kada je riječ o ranoj intervenciji, zajedničkim nadzornim timovima na raspolaganju je niz dodatnih dokumenata, uključujući detaljne operativne upute, za svaki ciklus procjene u sklopu SREP-a. Oni obuhvaćaju upute o pitanjima kao što su okidači, veze između procjene povezane s ranom intervencijom i SREP-a, kriteriji za procjenu, dostupne mjere, interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom i usklađenost s drugim procjenama. Te upute stavljene su na raspolaganje zajedničkim nadzornim timovima u rujnu 2015., 2016. i 2017., kao dopuna EBA-inim smjernicama

7

o ranoj intervenciji.

2. Kada je riječ o procjeni kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, zajedničkim nadzornim timovima na raspolaganju je dodatni paket uputa, koje obuhvaćaju dokument namijenjen uporabi u ESB-u koji je odobrio Nadzorni odbor, a koji se odnosi na primjenu EBA-inih smjernica o procjeni kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, kao i vremenski raspored i postupovne mjere za procjene kojima se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, a koje obuhvaćaju različite scenarije (npr. one koji se razvijaju brzo i koji se razvijaju sporo).

Odlomak 70.

Zakonske ovlasti ESB-a i uvjeti primjene mjera rane intervencije propisani su zakonodavstvom (BRRD-om i nacionalnim zakonskim propisima kojima je prenesena ta direktiva), a u svrhu lakšeg snalaženja ponovljeni su i u operativnim uputama koje su stavljene na raspolaganje zajedničkim nadzornim timovima za ciklus procjene u sklopu SREP-a u 2017. Objektivni elementi za formuliranje nadzornih prosudbi o ranoj intervenciji podrobno su opisani u EBA-inim smjernicama o ranoj intervenciji. Nadzorna tijela moraju procijeniti potrebu za ranom intervencijom ako je aktiviran jedan ili više okidača. Taj postupak redovito se provodi u ESB-u. EBA-ine smjernice sadržavaju i konkretan popis bitnih događaja (s primjerima) koji su okidač za procjenu povezanu s ranom intervencijom.

Odlomak 71.

Svi komentari Revizorskog suda već su uzeti u obzir u uputama koje su stavljene na raspolaganje u rujnu 2017., a odnose se na procjene povezane s ranom intervencijom u 2017. Te upute, na primjer, (i) posebno upućuju na mjerodavne zahtjeve (u vezi s kapitalom, likvidnošću i upravljanjem) i (ii) donose predložak za evidentiranje i opisivanje povreda ili vjerojatnih povreda. Stoga se zaključak iz odlomka 71. ne odnosi na postojeće upute.

Odlomak 72.

Pogledajte prethodne komentare ESB-a, iz kojih je vidljivo da su dodatne operativne upute na raspolaganju osoblju ESB-a. Odlomak 77.

U EBA-inim uputama navedene su tri vrste okidača za provedbu procjene povezane s ranom intervencijom. Jedan od njih utemeljen je na ukupnoj ocjeni na temelju SREP-a, jedan na bitnim promjenama ili odstupanjima, a jedan na bitnim događajima. ESB se služi svim trima vrstama okidača. Svake godine ESB provodi procjene povezane s ranom intervencijom za sve banke koje su dobile (i) ocjenu tri na temelju SREP-a u kombinaciji s podocjenom četiri ili (ii) ocjenu četiri na temelju SREP-a. ESB je pripremio i svake godine posuvremenjuje operativne upute zajedničkim nadzornim timovima koje se odnose na procjene povezane s ranom intervencijom u sklopu SREP-a.

Odlomak 78.

Kao što je objašnjeno u komentarima o odlomku 77., ESB se u potpunosti služi svim trima okidačima koji su opisani u EBA-inim smjernicama. Ocjena na temelju SREP-a jedini je okidač koji dovodi do godišnje procjene, zbog toga što se ta ocjena posuvremenjuje (najmanje) jedanput godišnje. Bitne promjene i drugi bitni događaji uzimaju se obzir ako i kada nastanu, odnosno ad hoc.

Odlomak 79.

Što se tiče posljednje rečenice, ESB napominje da odjeljak 3.2. EBA-inih smjernica upućuje na pokazatelje koji se prate u sklopu SREP-a. ESB prati opsežan niz pokazatelja u sklopu SREP-a, a rezultati tog praćenja uzimaju se u obzir pri procjenama povezanima s ranom intervencijom.

Odlomak 80.

Shvaćamo vrijednost uvođenja postupka u svrhu centraliziranog praćenja svih povreda nadzornih zahtjeva. Na tom se kontinuirano radi. Kada je riječ o povredama okidača za plan oporavka, nije ih lako centralizirano pratiti s obzirom na to da plan oporavka svake institucije osim minimalnog popisa obuhvaća i različite pokazatelje oporavka s različitim graničnim vrijednostima. Međutim, BRRD-om se od institucija zahtijeva da bez odgode obavješćuju o odluci da se mjere iz plana oporavka poduzimaju ili ne poduzimaju. Utvrdi li se da institucije ne postupaju u skladu s obavještajnim zahtjevima, može ih se sankcionirati.

Odlomak 81.

8

Redoviti podroban izvještaj o povredama interno se dostavlja višem rukovodstvu i odgovarajućim horizontalnim jedinicama, uključujući odjel Upravljanje krizama. Postupak za prosljeđivanje informacija i pokretanje odgovora na krizu u slučaju značajnog pogoršanja uključen je u Akcijski plan za hitne slučajeve.

Radi se na poboljšanju sustava IMAS, koji će davati automatske obavijesti u slučaju povreda ili vjerojatnih povreda nadzornih zahtjeva.

Odlomak 82.

Pogledajte ESB-ov komentar o odlomku 81., koji se odnosi na poboljšanje sustava IMAS koje je u tijeku.

Akcijski plan za hitne slučajeve sadržava postupak kojim se uređuje način na koji zajednički nadzorni timovi uključuju unutarnje dionike u svrhu rješavanja problema znatnog pogoršanja financijskog stanja neke banke, a taj postupak prema potrebi uključuje i procjenu kojom se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti.

Odlomak 83.

Samo u jednom slučaju kašnjenje prijave banke ocijenjeno je »nepotrebnim«. Za tu banku zajednički nadzorni tim već je prethodno procijenio eskalacijski mehanizam iz plana oporavka neodgovarajućim te zatražio njegovo poboljšanje. U ostalim slučajevima razlike između datuma nastanka povrede i datuma prijave uzrokovane su na primjer kašnjenjem u prijavi zbog činjenice da su neki nadzorni podatci dostupni tek uz vremenski pomak.

Odlomak 84.

1. ESB uvijek razmatra daljnje aktivnosti u slučajevima vjerojatnih povreda kapitalnih ili likvidnosnih zahtjeva.

2. Povrede graničnih vrijednosti pokazatelja plana oporavka ne potiču nikakve automatske nadzorne aktivnosti. Ako nastane povreda, BRRD dopušta upravi banke fleksibilnost u odlučivanju o tome hoće li ili neće aktivirati mjere oporavka, o čemu uvijek mora obavijestiti nadzorno tijelo.

Odlomak 85.

Sustavnim pristupom osigurava se uzimanje u obzir sistemskih rizika i potencijalnih mikrobonitetnih učinaka makroekonomskih kretanja u različitim fazama ESB-ova postupka nadzora:

• Odjel ESB-a Analiza rizika redovito izvještava o rizicima i trendovima na makrorazini koji mogu utjecati na financijski sustav i bankovnu industriju. Analiza se temelji na različitim izvorima, uključujući dio poslovanja ESB-a koji se odnosi na središnje bankarstvo, praćenje rizika koje provodi EBA i provjere koje provodi sam odjel.

• Nadzorni odbor utvrđuje rizike u nastajanju i određuje nadzorne prioritete za svaku godinu prije pokretanja ciklusa nadzornog planiranja za zajedničke nadzorne timove.

• Zajednički nadzorni timovi uzimaju u obzir te prioritete i pripremaju operativni plan nadzora za svaku godinu s obzirom na utjecaj tih prioriteta na institucije za koje su zaduženi.

• U sklopu SREP-a i sustava procjene rizika razmatraju se sve relevantne informacije koje se odnose na te rizike i prioritete.

Što se tiče sistemskih rizika koje je utvrdio ESRB, ta analiza uzima se u obzir u sklopu SREP-a. Relevantni postupci zabilježeni su u Nadzornom priručniku. Odlomak 86.

Prepoznavanje kriznih slučajeva ne odvija se »automatski« u sustavu. ESB je uspostavio sustav dvostrukog praćenja koji provode i odjel Upravljanje krizama i zajednički nadzorni timovi kako bi se osiguralo prepoznavanje svih kriznih slučajeva. Postupci prosljeđivanja informacija upravi utvrđeni su Akcijskim planom za hitne slučajeve i odgovarajućim odjeljkom Nadzornog priručnika. Nadzorni odbor redovito se tijekom svojih sastanaka obavještava o aktualnom statusu banaka koje se pozorno prate.

Odlomak 88.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomku V., VII., 14. i 16.

Odlomak 89.

9

ESB redovito procjenjuje ranu intervenciju u sklopu ciklusa SREP-a za sve relevantne banke u skladu s EBA-inim smjernicama. Također procjenjuje ranu intervenciju u svim slučajevima (vjerojatne) povrede kapitalnih ili likvidnosnih zahtjeva. Svi spisi koje je Revizorski sud pregledao odnosili su se na banke koje su dobile ocjenu tri ili četiri na temelju SREP-a i u svim tim slučajevima napravljene procjene povezane s ranom intervencijom.

Odlomak 91.

U slučajevima o kojima je riječ u procjenama povezanima s ranom intervencijom uzeti su u obzir svi dostupni relevantni nalazi nadzora, na primjer ishodi dijaloga o nadzoru, kontinuirane mjere koje banka provodi, nalazi izravnog nadzora, pitanja povezana s neprihodonosnim kreditima, rezultati testiranja otpornosti na stres, mogućnosti planova oporavka, pitanja povezana s financiranjem itd.

Odgovor na krizne situacije

Odlomak 95.

Što se tiče podataka na razini društava kćeri, napominjemo da zajednički nadzorni timovi mogu zatražiti od banaka za koje su zaduženi da im dostave dodatne podatke koji se odnose na tu razinu, a neki podatci te vrste zapravo su uključeni u predložak grupe.

Odlomak 96.

Revizorski sud upućuje na potrebu postojanja postupka kojim se od banaka zahtijeva primjena posebne politike rezerviranja. Kao i kada je riječ o svim ostalim ovlastima ESB-a ugrađenima u Uredbu o SSM-u, nema potrebe za utvrđivanjem posebnog postupka u tu svrhu. Primjenjuje se ESB-ov opći postupak donošenja odluka, koji uključuje odobrenje Nadzornog odbora i neisticanje prigovora pred Upravnim vijećem. Odlomak 97.

ESB se pridržava EBA-inih smjernica o ranoj intervenciji. Kao što je predviđeno stavkom 11. tih smjernica, ako banka dobije ocjenu četiri na temelju SREP-a, ESB treba razmotriti poduzimanje mjere rane intervencije, odnosno prikupljanje informacija za potrebe vrednovanja (članak 27. stavak 1. točka (h) BRRD-a). Kao što je prethodno navedeno, ESB uvijek provodi procjenu povezanu s ranom intervencijom ako je banci na temelju SREP-a dodijeljena ocjena četiri. Tim procjenama razmatra se (i) jesu li ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju i (ii) ako jesu, koje su najprimjerenije mjere, uključujući sve mjere iz BRRD-a. Stoga ovaj zaključak nije relevantan s obzirom na to da se odgovarajući postupak već primjenjuje u ESB-u.

Odlomak 99.

ESB-ov Nadzorni odbor obavještava se o rezultatima izravnog nadzora primanjem posuvremenjenih informacija o pojedinačnim bankama. Za banke čije su ocjene na temelju SREP-a visoke zajednički nadzorni timovi moraju Nadzornom odboru redovito dostavljati posuvremenjene informacije, tako da uprava uvijek bude obaviještena o relevantnim nalazima.

Odlomak 102.

ESB je pokrenuo raspravu o promjenama okvira za ranu intervenciju (pogledajte također Mišljenje ESB-a CON/2017/47). Odlomak 103.

Što se tiče utvrđivanja mjera rane intervencije za različite scenarije, sumnjamo da je korisno utvrditi popis mjera za svaki potencijalni scenarij s obzirom na to da se krizni slučajevi razvijaju na različite načine. Na primjer, kriza kapitala može se pretvoriti u krizu likvidnosti, kriza koja se sporo razvija može se ubrzati i zahtijevati žurnije mjere i sl. Stoga treba smatrati da su sve nadzorne mjere i mjere rane intervencije neprestano dostupne.

Odlomak 105.

Zajednički nadzorni timovi prate mjere nadzora. Mjere rane intervencije slične su uobičajenim nadzornim mjerama kada je riječ o postupku odlučivanja i praćenja, uz dodatak interakcije s Jedinstvenim sanacijskim odborom u skladu s memorandumom o razumijevanju. Međutim, valja napomenuti da se mjere rane intervencije aktiviraju u okolnostima visoke razine nadzornih aktivnosti, kao što je utvrđeno u Nadzornom priručniku, te je stoga i praćenje njihove provedbe intenzivnije.

Odlomak 108.

10

ESB-ove dodatne upute o procjenama kojima se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti trebaju se tumačiti zajedno s EBA-inim smjernicama, kojih se ESB pridržava. Objektivni elementi za procjenu kojom se utvrđuje da institucija propada ili je vjerojatno da će propasti detaljno su utvrđeni u EBA-inim smjernicama. ESB-ove dodatne upute odnose se isključivo na članak 18. stavak 4. točku (a) Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, jer je u tom području postojala potreba za pojašnjenjem politike o zahtjevima za nastavak odobrenja za rad i pružanjem iscrpnijih operativnih uputa za zajedničke nadzorne timove.

Odlomak 109.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomku 108. Iscrpne operativne upute ESB-a dodatak su EBA-inim smjernicama.

Odlomak 110.

Nakon što je Revizorski sud izdao preporuku u sklopu prve revizije SSM-a koju je proveo, ESB je uspostavio program osposobljavanja koji koordinira glavna uprava Mikrobonitetni nadzor IV, odjel Osiguranje kvalitete nadzora. Njime je obuhvaćen postupak popisivanja potreba, tijekom kojeg timovi izražavaju svoje potrebe za osposobljavanjem. Potom se organiziraju tečajevi s ciljem zadovoljavanja tih potreba. Rana intervencija obuhvaćena je redovitim edukacijama za upravljanje krizama koje organiziraju zaposlenici odjela Upravljanje krizama.

Odlomak 111.

Treba napomenuti da je ESB u 2017. u tri slučaja u potpunosti upotrijebio Akcijski plan za hitne slučajeve. Time je stekao iskustvo te je u tijeku ugradnja tog iskustva u okvir za upravljanje krizama.

Odlomak 112.

ESB je pružio niz relevantnih dokaza i informacija za potrebe revizije, koji uključuju:

• sve dostupne informacije o postupcima i politici povezane s ranom intervencijom

• uzorak dokumentacije triju banaka u kriznim situacijama uz dodatak detaljnog opisa slijeda događaja dopunjenog snimkom videokonferencije organizirane u svrhu pojašnjenja

• također je organizirao nekoliko sastanaka i videokonferencija s koordinatorima i članovima zajedničkih nadzornih timova te rukovoditeljima i stručnjacima odjela Upravljanje krizama.

ESB se pridržava svojih smjernica o ranoj intervenciji pri provođenju procjena povezanih s ranom intervencijom.

Odlomak 113.

Ako se na temelju procjene povezane s ranom intervencijom ne donese prijedlog za donošenje mjere, nema potrebe za raspravu o pravnoj podlozi. Međutim, u slučajevima kada su predložene mjere rane intervencije, sastavlja se odluka koja uključuje opis pravne osnove i razloga.

Odlomak 118.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomcima 105. i 112.

Odlomak 119.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomku 112.

Zaključci i preporuke

Odlomak 120. točka (b)

Taj zaključak trebao bi se usporediti s pozitivnim komentarima u drugim dijelovima ovog izvještaja, na primjer onima o uspostavi okvira za postupke upravljanja krizama (odlomak III.), organizacijskoj strukturi za upravljanje krizama (odlomak 20.), uspostavi postupka za prikupljanje granularnih podataka o likvidnosti u kriznim situacijama (odlomak 94.) i potpisivanju memoranduma o razumijevanju kojim se uređuje interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom (odlomak 36.).

Kada je riječ o ranoj intervenciji i procjenama kojima se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, Revizorski sud usredotočuje se u svojim zaključcima na manjak dodatnih operativnih uputa. Međutim, kao što je objašnjeno u ESB-ovim komentarima o odlomcima 69. do 72., 97. i 108.: (i) postoje dodatne ESB-ove upute i (ii) te dodatne upute trebaju se tumačiti zajedno s EBA-inim

11

smjernicama o ranoj intervenciji i o procjenama kojima se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, kojih se ESB pridržava.

Suradnja i koordinacija u pogledu upravljanja kriznim situacijama Odlomak 123.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomcima 37. i 38. Dostavljanje informacija Jedinstvenom sanacijskom odboru automatski se intenzivira kada je banka izložena stresu. Daljnje informacije, koje se nalaze izvan opsega automatskog intenziviranja, stavljaju se na raspolaganje Jedinstvenom sanacijskom odboru na njegov zahtjev, a prema takvim zahtjevima postupa se žurno.

1. preporuka

ESB se slaže s preporukom.

a)

• Što se tiče s pismenih sporazuma o usklađivanju i suradnji, rad na njihovu sklapanju u poodmakloj je fazi. Ustrajat ćemo u nastojanjima da sklopimo sve sporazume o usklađivanju i suradnji koji još nisu sklopljeni. Uskoro očekujemo znatan napredak s obzirom na to da procesi i pregovori s različitim dionicima dobro napreduju tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

• Što se tiče memoranduma o razumijevanju s Jedinstvenim sanacijskim odborom, u tijeku je njegovo revidiranje.

b) Što se tiče financijskih konglomerata, započelo se s radom na njima. Prvi nacrt internog okvira za dodatni nadzor financijskih konglomerata mogao bi biti dovršen ove godine. Preostale radnje obavit će se tijekom 2018.

Planiranje oporavka

2. preporuka

ESB se slaže s preporukom.

a) Što se tiče kalibriranja pokazatelja plana oporavka, EBA je već objavila smjernice u tom području te se dodatno radi na reviziji modula Jedinstvenog nadzornog priručnika o procjenama planova oporavka. U ciklusu procjene u 2017. zajednički nadzorni timovi mogu se osloniti na stručnu analizu banaka usporedivih značajki koju izrađuje odjel Upravljanje krizama u svrhu procjene kalibriranja pokazatelja plana oporavka.

b) Odjel Upravljanje krizama već je zajedničkim nadzornim timovima stavio na raspolaganje predložak za sažete izvještaje u sklopu ciklusa procjene u 2017., koji je započeo krajem rujna 2017. Taj izvještaj dopunjuje postojeće sažete dokumente, odnosno dopise s povratnim informacijama, predložak za procjenu i predložak za zajedničku odluku EBA-e (za banke koje sudjeluju u kolegijima), te će se upotrijebiti u postupku procjene. Od zajedničkih nadzornih timova očekuje se služenje tim predloškom u svrhu izrade sažetih izvještaja u ciklusu procjene u 2017.

Prepoznavanje kriznih situacija

Odlomak 125.

Pogledajte ESB-ove komentare o odgovarajućim odlomcima (67. do 79. i 89. do 91.).

3. preporuka

ESB se slaže s preporukom.

a) ESB se slaže s prijedlogom Revizorskog suda o daljnjem razvijanju uputa za ranu intervenciju u svrhu njihova povezivanja s Akcijskim planom za hitne slučajeve i utvrđivanja jasnih uvjeta za prijelaz između različitih faza tog plana. Istodobno usredotočuje napore na izmjene pravnog okvira za ranu intervenciju, na čemu surađuje s Jedinstvenim sanacijskim odborom i Europskom komisijom.

b) ESB se slaže s preporukom Revizorskog suda o promicanju uporabe procjena povezanih s ranom intervencijom čim se otkrije značajno pogoršanje financijskog stanja banke. To je već ustaljena praksa.

c) ESB se slaže s preporukom Suda o usredotočenju na osiguranje kvalitete s obzirom na provedbu internih uputa.

12

Odlomak 126.

Pogledajte ESB-ove komentare o odgovarajućim odlomcima (80. do 86.).

4. preporuka

ESB se slaže s preporukom.

Od osnivanja SSM-a ESB radi na uspostavljanju integriranih informacijskih sustava koji podupiru postupak nadzora. U 2017. pokrenuti su projekti u svrhu integracije izvještavanja o povredama i informacija povezanih s krizom u sustavu IMAS.

Odgovor na krizne situacije

Odlomak 127.

Pogledajte ESB-ove komentare o odgovarajućim odlomcima (96. do 99.).

5. preporuka

ESB se slaže s preporukom.

a) ESB smatra da uspostavljeni postupak već osigurava kvantificiranje svih relevantnih nalaza u sklopu nadzora.

b) ESB je već uspostavio postupak kojim se osigurava dobivanje dodatnih informacija o kvaliteti imovine institucija čije se financijsko stanje znatno pogoršalo.

c) ESB će sastaviti redovito konsolidirano izvješće o napretku za sve banke kod kojih su utvrđeni problemi s kvalitetom imovine. Takve informacije već se pružaju višem rukovodstvu za svaku pojedinačnu banku.

Odlomak 128.

Pogledajte ESB-ove komentare o odgovarajućim odlomcima (101. do 104.).

6. preporuka

ESB se slaže s preporukom u točki a), ali ne prihvaća preporuku iz točke b).

a) ESB već održava veze s Europskom komisijom s ciljem pojašnjavanja pitanja povezanih s ranom intervencijom.

b) ESB ne smatra korisnim razvijanje potpunih scenarija i potencijalnog niza mjera s obzirom na to da se stvarne krizne situacije razvijaju na različite načine te stoga, ovisno o posebnim obilježjima svake krizne situacije, može biti potrebna kombinacija različitih mjera.

Odlomak 129.

Pogledajte ESB-ove komentare o odgovarajućim odlomcima (107. do 109.).

7. preporuka

ESB ne prihvaća preporuku s obzirom na to da je već sastavio upute o procjenama kojima se utvrđuje propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, koje dopunjuju EBA-ine smjernica o institucijama koje propadaju ili je vjerojatno da će propasti. Objektivni elementi na koje se upućuje u preporuci u potpunosti su opisani u EBA-inim smjernicama, kojih se ESB pridržava.

Odlomak 130.

Pogledajte ESB-ove komentare o odlomcima V., VI., VII., 14., 15. i 16.

8. preporuka

ESB ne prihvaća preporuku. Dostavio je dokumente i informacije koji su potrebni Revizorskom sudu da u skladu sa svojom zadaćom, koja je utvrđena člankom 27. stavkom 2. Statuta ESSB-a i člankom 20. stavkom 7. Uredbe o SSM-u, procijeni operativnu učinkovitost uprave ESB-a u uspostavi postupaka za upravljanje krizama u sklopu njegove nadzorne funkcije.

ESB će nastaviti u potpunosti surađivati s Revizorskim sudom kako bi mu omogućio izvršavanje zadaće, kao što je određeno Statutom ESSB-a i Uredbom o SSM-u.

Događaj Datum

Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 28.2.2017.

Službeno slanje nacrta izvješća Europskoj središnjoj banci 3.11.2017.

Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka 12.12.2017.

Primitak službenih odgovora Europske središnje banke na svim jezicima

14.12.2017.

U sklopu uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma Europska središnja banka preuzela je 2014. odgovornost za nadzor nad bankama. Njezina je zadaća u tom pogledu doprinijeti sigurnosti i stabilnosti bankovnog sustava. Približno 120 bankarskih grupa u europodručju pod izravnim je nadzorom ESB a, dok nadzor nad ostalim bankarskim grupama obavljaju nacionalna nadzorna tijela u bliskoj suradnji s ESB om.Ovom se revizijom procijenila operativna učinkovitost ESB a u upravljanju jednom specifičnom nadzornom zadaćom: upravljanjem kriznim situacijama. Sud je utvrdio da je ESB uspostavio pouzdan okvir za upravljanje kriznim situacijama. Međutim, postoje određeni nedostatci u načinu na koji je taj okvir uređen i naznake neučinkovite primjene koje je potrebno otkloniti.Sud je iznio niz preporuka koje se odnose na bolje korištenje procjenama planova oporavka, izradu operativnih smjernica za aktivnosti upravljanja kriznim situacijama i poboljšanje sustava za izvješćivanje o upravljanju.

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors