ThalassotherapiaOpatija

1957. - 2007.

Opatija, 2007.

Glavni urednikEmil Bratović

Zamjenik glavnog urednikaViktor Peršić

Urednički kolegijEmil Bratović, Viktor Peršić, Bojan Miletić, Alen Ružić, Marija Puharić-Harašlić, Amir Muzur, Boris Zakošek, Jan-Bernd Urban

TajnikBojan Miletić

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A R I J E K A

UDK 338.48:614>(497.5 Opatija) 615.839(497.5 Opatija)(091)

THALASSOTHERAPIA Opatija : 1957. - 2007. / <urednik Emil Bratović>. - Opatija : Thalassotherapia ; Rijeka : “Adamić”.

Summary.

ISBN 978-953-219-364-0

I. Thalassotherapia (Opatija) -- PovijestII. Talasoterapija -- Opatija -- PovijestIII. Zdravstveni turizam -- Opatija

ThalassotherapiaOpatija

1957. - 2007.

Sadržaj

Opatija, zdravstveni turizam, Thalassotherapia:

usporedni životopisi ............................................................................................................................................. 12

Povijest Thalassotherapijinih zgrada ........................................................................................................... 22

Osnivanje Thalassotherapije ............................................................................................................................ 28

Zlatne godine ........................................................................................................................................................... 36

Zaposlenici Thalassotherapije ......................................................................................................................... 44

Domovinski rat ......................................................................................................................................................... 48

Posljednje desetljeće - godine novog zamaha .................................................................................... 50

Thalassotherapia Opatija - Specijalna bolnica za rehabilitaciju bolesti srca,

pluća i reumatizma danas ................................................................................................................................. 74

Ispis iz matične knjige zaposlenika

Thalassotherapije Opatija 1957. - 2007. ..................................................................................................112

Kompleks zgrada Thalassotherapije Opatija ........................................................................................118

Ususret izazovima budućnosti .....................................................................................................................124

Thalassotherapia Opatija 1957. - 2007. Summary ............................................................................126

Literatura ....................................................................................................................................................................140

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i ravnatelj Thalassotherapije Opatija Emil Bratović

8

Spajajući polustoljetnu tradiciju i uvijek nova medicinska saznanja, Thalassotherapia

Opatija postala je respektabilna zdravstvena, znanstvena i nastavna ustanova na

zadovoljstvo svih građana Republike Hrvatske.

Prva je zdravstvena ustanova u našoj zemlji koja je uvela stručnu i modernu rehabilitaciju

srčanih bolesnika. Jedna je od prvih zdravstvenih ustanova u ovom dijelu Europe gdje

započinje rehabilitacija na novim, znanstvenim temeljima. Prestaje razdoblje pasivnoga

pristupa rehabilitaciji srčanih bolesnika, a započinje rana, aktivna, dozirana i stručno

kontrolirana rehabilitacija.

Danas, nakon 50 godina postojanja, Thalassotherapia Opatija nezaobilazna je ustanova

u razvoju suvremenog zdravstvenog sustava kojemu težimo. Jedan je od pionira

primjene novih, modernih trendova u pružanju zdravstvenih usluga, osiguravajući

korisnicima hrvatskog zdravstva najsuvremenije medicinske metode u segmentu

dijagnostike, liječenja, te primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prepoznalo je ove kvalitete i proglasilo ovu

zdravstvenu ustanovu svojim referentnim centrom. To je dokaz da potpun sklad iskustva,

stručne educiranosti, najmodernije medicinske, dijagnostičke i terapijske opreme,

uz idealne klimatske i geografske odlike područja na kojemu je Thalassotherapia

smještena, određuju ovu bolnicu kao idealno mjesto na kojemu se može naći odmor

i zdravlje.

Neven Ljubičić ministar zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske

9

Thalassotherapia Opatija svojim je rezultatima izgradila poziciju vodećeg rehabilitacij-

skog i zdravstveno-turističkog središta Hrvatske te se nametnula jednim od najvažnijih

županijskih medicinskih subjekata koji uspjehe potvrđuje i akademskim razvojem.

Na korist i zadovoljstvo stanovništva našega kraja, u službi zdravlja i ukupnog društve-

no-ekonomskog napretka, usko surađivati s Thalassotherapijom Opatija uvijek je bila

velika obaveza, izazov, ali i zadovoljstvo. Ponosan na uspjehe ove vrhunske medicinske

ustanove, koja opravdava pruženo povjerenje, osobno i u ime Primorsko-goranske žu-

panije kao vlasnika, upućujem čestitke na dosadašnjem radu i iskazujem punu spre-

mnost za nastavak aktivnog sudjelovanja u njenim budućim programima strateškog

razvoja.

Zlatko Komadinažupan Primorsko-goranske županije

10

Centri izvrsnosti oduvijek su privlačili pažnju akademske zajednice. Tako je i

Thalassotherapia Opatija na čelu s Čedomilom Plavšićem otvorila mogućnosti

edukacije studenata medicine te visoko stručnog i znanstveno-istraživačkog rada još

tijekom druge polovice prošlog stoljeća, a nakon kratkog zastoja, uz podršku Luke

Zaputovića i Božidara Ćurkovića, motivacija za znanstveno-istraživački i edukativni rad

doživljava svoju renesansu i ogleda se u značajnoj poslijediplomskoj izobrazbi kadrova

i sve većem broju kvalifikacijskih radova.

Osnovana je Katedra za rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u

Rijeci. Kao Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor

s promovirana tri doktora znanosti, Thalassotherapia postaje znanstveno-nastavna

institucija u kojoj će se educirati visokostručni medicinski kadrovi koji će nastaviti sa

sofisticiranim i visokospecijalističkim obrazovanjem i pohađanjem doktorskih studija.

Na taj način će novostečene vrijednosti i dosezi u djelatnosti ove institucije prerasti

u podizanje općeakademskih vrijednosti u svojoj sredini, našoj Županiji, riječkom

Sveučilištu te društvu u cjelini.

Miljenko Kapovićdekan Medicinskog fakultetaSveučilišta u Rijeci

11

Pogledi koje bacamo u prošlost i budućnost, put ponosnih ostvarenja i obrisa budućih

izazova, vraćaju nam se i u međusobnom ispreplitanju snažno progovaraju o veličini

ovog, za Ustanovu povijesnog trenutka.

Pedeseta nas obljetnica veže obvezom sagledavanja prijeđenog, potiče na propitivanje

sadašnjeg i upućuje na definiranje budućeg razvojnog puta. Ovo je prilika da zauvijek

otmemo zaboravu prošle događaje i istaknemo osobe koje su nesebično pridonijele

i nastavljaju pridonositi stvaranju Thalassotherapije kao trajne opatijske vrijednosti.

Prilikom prikupljanja i osmišljavanja građe za izradu ove monografije, usprkos iskrenim

željama i dugotrajnim nastojanjima, bilo je gotovo nemoguće s punom sigurnošću

obuhvatiti sve detalje koji značajem zaslužuju biti spomenuti.

U svom pedesetogodišnjem intenzivnom radu, na osnovama ponosne tradicije Opatije

kao lječilišta, naša je Ustanova aktivno oblikovala hrvatsku kliničku i rehabilitacijsku

medicinu te postavila temelje suvremenoj zdravstveno-turističkoj djelatnosti, ostavivši

pritom neizbrisiv trag na ustroj i djelovanje ukupnog hrvatskog zdravstvenog i

sveučilišnog sustava.

Ona je, uz rutinsko zbrinjavanje bolesnika, spremno prihvatila i nebrojeno puta ispunila

zadatak oblikovanja i daljnjeg prenošenja inovativnih modela na tragu najmodernijih

svjetskih medicinskih stremljenja.

Thalassotherapia Opatija je prošla težak put od osnivanja do priznate, vrhunske

medicinske, zdravstveno-turističke, nastavne i znanstvene ustanove s vlastitom

Katedrom za rehabilitacijsku medicinu i Referentnim centrom za zdravstveni turizam i

medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Ponosan na

dosadašnje uspjehe, s osjećajem pune spremnosti pred novim izazovima, zahvaljujem

se svim bivšim i sadašnjim djelatnicima, vlasnicima i zaslužnim suradnicima kojima je

ova monografija posvećena.

Emil Bratovićravnatelj Thalassotherapije Opatija

Opatija,zdravstveni turizam,Thalassotherapia:usporedni životopisi

13

Zamisao o liječenju vodom je prastara: već

su stari Grci, slijedeći Asklepijeve naputke,

vjerovali u morske kupke kao ljekovite, u

morski zrak i sunce kao elemente po Hipo-

kratu povoljne i dobre; Soran je slavio me-

tasinkrizu, dakle pozitivne promjene koje

morska voda ima izazvati u čovjekovoj

kondiciji; Celzo je preporučivao čašu mor-

ske vode kao purgativ i pisao da putova-

nje brodom ima terapijsko djelovanje.

Bilo je tu, dakako, i opasnih amaterskih

šarlatanskih škola koje su liječile midrija-

zu polijevanjem lica vrelom morskom vo-

dom, miješale med i kišnicu s morskom

vodom (tzv. thalassomel, a pripremalo se

i vino talasomela uz dodatak grožđanog

soka odstajalog na suncu). Vjerovanje u

ljekovitost vode doživljava renesansu u

XVII. i XVIII. stoljeću, s Hahnom, Priessni-

tzom i Kneippom, kao i otvaranjem prve

talasoterapijske ustanove u Margateu, na

ušću Temze. U XIX. stoljeću otvaraju se

banje u Češkoj, Rusiji, Bavarskoj, Saskoj, a

u uvjerenju da voda bogata vapnencem

ozdravljuje od svakojakih bolesti, ljudi se

odlaze praćakati čak i u opasne brzace Ni-

jagare, na mjesto gdje neposredno pred

slapovima rijeka svojim tokom okružuje

otočić Green. Zdravstveni turizam se, pre-

ma tome, nikako ne može smatrati izu-

mom modernog doba. Opatija je najbolji

primjer koji pokazuje da se već u drugoj

polovici XIX. stoljeća putovanje poveziva-

lo sa zdravljem i da su na toj ideji nicali

cijeli gradovi. Štoviše, priča o Opatiji i jest

u prvome redu priča o razvoju, uspjesima

i stagnacijama zdravstvenog turizma.

Ne može se sa sigurnošću reći kome je

prvome palo na pamet Opatiju reklamira-

ti zarad njene ljekovitosti. Možda je to bio

Antonio Felice Giacich (1813.-1898.), ro-

đenjem Lovranac, autor europski zname-

nitog udžbenika pomorske medicine, koji

je tu zamisao plasirao u riječku La Bilan-

ciu, ili, pak, Juraj Matija Šporer (Karlovac,

1795. - Rijeka, 1884.), vojni liječnik i odu-

ševljeni ilirac koji je već 1859. pokrenuo

osnivanje poduzeća za izgradnju Opatije,

a dvadeset godina kasnije i balneološkog

instituta. Godine 1859. je i Paolo Scarpa,

sin i nasljednik onog Iginija koji je uredio

vilu Angiolinu i park oko nje, kod tršćan-

skog Namjesništva za austrijsko priobalje

bezuspješno pokušavao ishodovati do-

zvolu za gradnju lječilišta za bolesne na

grudima, ali je od ginekologa Rudolpha

Chrobaka (1843.-1910.) i klimatologa Ru-

dolpha von Vivenota jr. (1833.-1870.) us-

pio dobiti znanstvene potvrde za svoje

planove.

Svakako je Šporer pomogao da se u beč-

kim medicinskim krugovima stvori atmos-

fera favoriziranja ljekovitih potencijala opa-

tijskog morskog aerosola, za što se zalagao

osobito Leopold Schrötter von Kristelli,

osnivač prve katedre za laringologiju, dok

su se patolog Robert Virchow i botaničar

Heinrich Noë vratili iz Opatije puni pohva-

la za njenu vegetaciju. U to vrijeme, počet-

kom 1880-tih, kada Opatija ima stupiti na

scenu, u Europi je već razglašeno devede-

setak morskih kupališta i šezdesetak termi.

I lansiranje Opatije prema tom je obrascu

započelo usporedbama srednjih tempera-

tura zraka i mora, padalina, vlažnosti zra-

ka, vjetrova itd. s drugim, konkurentskim

lokacijama (Nica) ili s većim europskim

gradskim centrima (Beč). Pored atraktiv-

nih sezonskih srednjih temperatura (zima

13,2 °C, proljeće 15,9 °C, ljeto 20,8 °C, jesen

9,8 °C) i visokog saliniteta mora (38 g/L),

Opatija se doista mogla bez stida reklami-

rati kao oaza savršeno zaštićena zaleđem

Učke od jačih vjetrova.

Antonio Felice Giacich, liječnik, znanstvenik, političar, jedan od vodećih promotora liburnijskog zdravstvenog turizma u njegovim začecima

Leopold Schrötter von Kristelli, utemeljitelj prve Katedre za laringologiju u povijesti, istakao se znanstvenim definiranjem učinaka opatijskih klimatskih potencijala

14

Kada je potencijal Opatije namirisao po-

duzetnički genij generalnog direktora

Južnih željeznica, Friedrich Julius Schüler

najprije je pomislio na gradnju sanatorija

koji bi mogao primiti klijente dovezene

njegovim vlakovima. Da bi potkrijepio

svoj naum, konzultirao je mladog, 39-

godišnjeg profesora balneologije, Juliusa

Glaxa (1846. - 1922.) i dobivši od njega

oduševljeno pozitivno mišljenje, privu-

kao ga u Opatiju te uskoro postavio na

čelo lokalne Lječilišne komisije. U 37 go-

dina, koliko je Glax proveo u Opatiji, grad

će, usmjeravan prvenstveno njegovom

vizijom, riješiti sva ključna infrastruktu-

ralna pitanja i postati lječilištem europ-

skog glasa. Ponešto zbog povjerenja u

medicinske autoritete poput Glaxa, Maxa

Josepha Őrtela, Theodora Billrotha i dru-

gih, a više radi mode slijeđenja vladarskih,

plemenitaških, umjetničkih i političkih

glamuroznih uzora, duge kolone imuć-

nih i dokonih Europljana slijevale su se u

Opatiju i odlazile iz nje oduševljene kli-

mom, uslugom i društvom.

Opatija, “čudo austrijske rivijere”, uspjela

je zahvaljujući prednostima podneblja,

vegetacije, mora i morskog aerosola. Sto-

ga je jasno da su svi sanatoriji, pa i mnogi

manji i medicinski slabije ekipirani pan-

sioni, svoju ponudu zasnivali upravo na

tim čimbenicima. Udarna terapija bila je,

logično, kupanje, pa je vrlo rano počelo

uređivanje vanjskih morskih kupališta. To-

maševac, je po navodima većine pisaca,

jedno od starijih opatijskih kupališta, zna-

no već 1883., dakle prije dovršenja hotela

Kvarner. U neposrednoj blizini prvoga ho-

tela, Kvarnera, pak, na mjestu današnjeg

betonskog kupališta sagrađene su dvije

kućice-blizanke s hladnim (negrijanim)

kupkama, a korpusu hotela pridodan je

1891. i sjeverni dio s toplim kupkama (od

1913. tu je Kristalna dvorana), povezan s

matičnom zgradom zatvorenim hodni-

kom (Wandelbahn). Te kućice se od 1883.

računaju kao otmjeni Angiolina-Bad. Ku-

palište Črnikovica u istoimenoj uvali nije

ni po cijenama ni po lokaciji bilo konku-

rencija Angiolini. Talijani su ga znali kao

Bagno dei Leghionari, a oslobođenje 1945.

dočekalo je u vlasništvu Josipa Brum-

njaka. Daleko zanimljivija - i kupački i

arhitektonski - bila je daščana secesijska

konstrukcija Slatine (za Austrijance Slatina

Bad, za Talijane Bagno Savoia), 1890-ih go-

dina izrasla iz mora na stupovima. Quitta

Bad počivala je na ušću potoka Lerčice,

pa je hladnoćom odbijala goste i ostala

prije svega kupalištem napoličara i sluški-

nja čija je galama do ponoći uznemirava-

la poštene platiše iz okolnih pansiona.

Godine 1902. pripravljena su dva plana

za Ludwig Viktor Bad - zatvoreno kupa-

lište u središtu Opatije: prema prvom,

zgrada je trebala sadržavati samo dio

okomit na glavnu ulicu, a prema dru-

gom, daleko raskošnijem (koji je i prihva-

ćen) tom je dijelu dodan i dio paralelan

s glavnom ulicom, koji se imao izdavati

kao poslovni prostor (danas je tu super-

market na Slatini), u pozadini zatvoreni

bazen 10 x 15 m, povezan natkrivenim

hodnikom s hotelom Stephanie (Impe-

rialom), u podrumu praonica i skladište

ugljena, dok je u potkrovlju ostavljen

prostor za glačaonicu, sobe za osoblje i

spremnike tople, hladne i morske vode.

Na prvom katu nudile su se kupke s do-

dacima (Extract Bäder), dvostanične kup-

ke (Zweizellen-Bäder), kupke s ugljičnom

kiselinom (Kohlen-Säure-Bäder), sjedeće

kupke (Sitz-Bäder), hladne procedure, elek-

trične i svjetlosne kupke itd., na blagajni

Max Joseph Örtel, liječnik i znanstvenik, otac moderne laringologije, koji je otkrio uzročnika difterije, uspješno je definirao, razvijao i promovirao blagotvorne učinke liburnijskih klimatskih činitelja i postavio temeljna načela suvremene prevencije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesti

Julius Glax, istaknuti balneolog, jedan od idejnih začetnika opatijske lječilišne tradicije

“Već sam nekoliko dana u Opatiji okruženoj lovorima. Smatram da je

ovdje divno. Kad god odem iz Beča, tražim mir, čisti zrak i samoću...

O zimskom boravku u lječilištima na jugu Europe liječnici mogu

misliti što god hoće. Ipak, neopisivo je uživanje da čovjek zimi može

izaći iz kuće i satima šetati po suncu. More sjaji omeđeno brdima

koja u ogromnom luku otvaraju zagrljaj prema jugu. Pogled mi

razveseljavaju raznolikost uvala i grebena, ljepota brijegova i pejsaža.

Iz udolina svjetlucaju gradovi, sela, kapelice i vile. Kao što su za Rivijeru

karakteristični maslinici, tako Opatiju obilježavaju lovori jakog

mirisa. Ovo prekrasno, plemenito, meko i zeleno, gusto drvo pjesnika,

posebno se ističe u dodiru s plavozelenim maslinama. Tamne ruže

mjesečarke i sada cvjetaju na ogradama u svom purpurnom sjaju...

Putovi oko Opatije su ravni, ili se blago penju, što je važno i potrebno

za mirno razmišljanje u šetnji.”

prof. dr. sc. Theodor Billroth

16

Hotel Kvarner, osnovan kao suvremeno lječilišno središte, prvi i najpoznatiji opatijski lječilišni hotel

kupališta moglo se kupiti i velike i male

pljuvačnice, poveze za glavu, križa i leđa,

kao i ručnike, a kupalište je, po narudž-

bi, dostavljalo i opatijskim pansionima

mjere sa slatkom i slanom, hladnom ili

ugrijanom vodom. U kupalištu je neko

vrijeme ordinirao dr. Albert Nussbaum,

sekundarijus bečke Opće bolnice, koji je

u Opatiju bio stigao 1901., a u poslovnim

prostorima iste zgrade svoj je atelje imao

i fotograf Jelušić.

Liječenje morskim kupkama, međutim,

nije bilo Opatiji suđeno od samog po-

četka. Kada je Juraj Matija Šporer, nai-

me, zagovarao kod bečkog laringologa

Leopolda Schröttera von Kristellija osni-

vanje talasoterapijskog centra u Opatiji,

Schrötter je na to reagirao hladno, ističu-

ći da Opatija nije povoljna za terapiju ku-

panjem, jer “nema talasanja”, ali da, zbog

visoke koncentracije ljekovitog morskog

aerosola u zraku, ima šanse kao zimova-

lište. Premda je Ludwig Salvator u svo-

jim Lose Blätter aus Abazia isticao nisku

slanost opatijskog mora, i to se njegovo

zapažanje, kao i mnoga druga, pokazalo

amaterski krivom procjenom, pa se u ka-

snijim vodičima navodi upravo obrnuto,

visoki salinitet koji dostiže 41 promil, i

tako se potvrđuje Schrötterovo zapaža-

nje o slaboj valovitosti koja se, međutim,

pretvara u prednost i indikaciju za liječe-

nje slabosti, neurastenije, histerije, skro-

fuloze i ženskih bolesti. Kao prvi opatijski

kupališni liječnik spominje se 1884. vo-

lošćanski okružni medik Giovanni Fonda.

U Opatiji se na više mjesta moglo liječiti i

električnim kupkama (elektrode poveza-

ne s izvorom galvanske struje ugrađene

su u stijenku kade od izolacijskog mate-

rijala, recimo porculana) koje su mogle

oplakivati čitavo tijelo ili samo kombi-

nacije ruku i nogu (dvije ili četiri kadice).

Kupke s dodatkom ugljične kiseline i ne-

kih minerala omogućavale su resorpciju

ugljikovog dioksida, posljedičnu neutra-

lizaciju mliječne kiseline u tijelu (koja se

otežano odstranjuje kod slabe cirkulaci-

je) i veći podražaj centra za disanje (pre-

ma tome i bolju respiraciju). Za zračne

kupke Luftperlbad bilo je karakteristično

uvođenje mjehurića zraka u kadu, što je

imalo djelovati kao ugodni podražaj i

17

smirivati kupača. Hidropatija je podrazu-

mijevala i različite vrste tuševa (škotski,

s izmjenjivanjem toplog i hladnog mla-

za; magleni, s vrlo finim štrcanjem itd.),

parne kupelji, saunu, obloge i umatanja,

trljanja i polijevanja, kupke toplim zra-

kom (Heissluftbad) aplicirane kao struja

na bolesni zglob, kupke s ekstraktima i

dodacima mirišljivih soli, eteričnih ulja,

norveških algi. Hladne kupke (Kaltbad)

značile su nekoliko minuta zagnjurenosti

u vodu ohlađenu na 10-15° C, a francu-

ske sjedeće kupke s lokalnim tuširanjima

(vaginalnim, hemoroidalnim, rektalnim,

lumbalnim) mi bismo danas nazvali ja-

cuzzi. Kod sljedećih je stopalnih kupki

(Sitzbad, Fußbad) pacijent općenito bio

u bačvi angažiran najviše do pupka, ali

nije smio čitati budući da su te kupke,

kako se to lijepo i koncizno objašnjavalo,

odvodno sredstvo, a čitanje odvodi krv u

mozak i aktivira elektricitet u tom dijelu,

dok bi i toplina i elektricitet trebali biti

odvedeni dolje. Ozet-Bäder bile su pak

pjenušave, kisikom bogate kupelji (po

patentu dr. Sarasona) za “srce, krvožilje,

bubrege, živce, endokrine i plućne boli.”

Nema svjedočanstva da su primjenjiva-

ne Kastendampfbäder (“parne kupke u

ormariću”: samo glava je izvan pare) i

ruske kupke (Dampfbad) s boravkom od

oko 10-15 minuta u pari, koji je završavao

pod hladnim tušem ili u kadi. Izgleda da

nije bilo poznato ni rimsko-irsko ili tur-

sko kupanje (vrući zrak struji iz rupica na

podu u prvoj sobi, u drugoj sobi je zrak

vrlo ugrijan - na 50-60 stupnjeva, slijedi

polijevanje toplom vodom i kombinacija

s hladnim procedurama). Ova je metoda

slična pješčanim kupkama (Sandbad),

kod kojih je također eliminirana nepod-

nošljiva vlažnost zraka.

Naravno, nastavilo se i s antičkom prak-

som peroralne primjene vode. Bavarac

Max Joseph Őrtel, koji se ubraja i u opa-

tijske promotore, lansirao je devizu da

hladnu vodu treba piti dok se “ne pukne”,

a kupati se u njoj dok se ne poplavi (Kal-

twasser trinken bis zum Übermaß und Kal-

twasserbaden bis zum Verblauen) , što bi

imalo rezultirati čudesnim ozdravljenji-

ma. I opatijski liječnik Geza Fodor (Pešta,

1867. - Zagreb, 1927.) bivši asistent na

Korányjevoj klinici, docent na Sveučilištu

u Pešti, savjetnik Mađarskih državnih že-

ljeznica i Mađarske kraljevske pošte, pri-

premio je komercijalni koktel efektnog

imena Marina, zapravo samo filtriranu,

steriliziranu i ugljikovim dioksidom im-

pregniranu morsku vodu. Čitava jedna

filozofsko-medicinska biblioteka napi-

sana je na temu pijenja te vode: kako je

treba obraditi, kako je treba razrijediti

(1:1 s običnom vodom), dodavati žlicom

u mlijeko, koliko dugo je piti, prije ili po-

slije obroka, kako djeluje kod proljeva

kad se uzima topla ili sobne temperatu-

re u drugim slučajevima, kako je osobito

djelotvorna kod dijabetesa, tuberkuloze

itd., itd., itd. Opatija je izgleda uopće bila

pogodnim terenom za ovakve eliksire:

apotekar Erényi otkrio je neku ljekovitu

rakiju Diana Franzbranntwein, ljekarnik

Sternbach ovolecitinske tablete Ovol

(njegov sin, Leo Sternbach, otkrit će ka-

snije Apaurin, doduše ne više u Opatiji),

a u Opatiji se naveliko prodavao i Lau-

rol, preparat koji je utrljavanjem u kožu

imao jačati živce.

I opatijski “zdravstveno-turistički marke-

ting” bio je u ona, austrijska vremena, (tzv.

Gründerzeit) na zavidnoj razini. Konkuren-

cija se pokušavala svakojako eliminirati:

sjeverna kupališta optuživalo se bestidno

Mnogi suvremeni postupci fizikalne medicine nastali su na osnovama bogate

opatijske lječilišne tradicije; ljekovite kupke s kraja 19. stoljeća

18

za veći podražaj živaca, a Opatiji pripisalo

primirivanje živčanog sustava (reklama

ni ovdje nije bila dosljedna: na drugoj

se strani moglo čitati da “nije probitačno

ni uputno da u Opatiju dođu osobe koje se

lako uzbuđuju”). Kada je konkurentska fir-

ma bila prejaka, kao Egipat, onda se po-

kušavalo salomonski ubaciti Opatiju kao

prijelaznu stanicu za putnike iz Egipta i u

Egipat (vortreffliche Übergangsstation für

Reisende von und nach Aegypten).

Unatoč Glaxovim lamentacijama o nepo-

stojanju preciznih lječilišnih standarda,

svakako se primjena hidropatskih proce-

dura pokušavala već od samog početka

institucionalizirati. Jedan od prvih sanato-

rija u Opatiji otvorio je sredinom devede-

setih XIX. stoljeća Madžar Kálmán Szegő.

Sanatorij Szegő raspolagao je četirima

zgradama - sanatorijem za odrasle (glavna

zgrada; 50 soba, hidroterapeutski uređaji),

dječjim sanatorijem (30 soba), zgradom s

ordinacijom, rendgenom, laboratorijem i

salom za igru, te konačno gimnastičkom

dvoranom sa sunčalištem. Summa sum-

marum - 80 soba, 150 kreveta, centralno

grijanje, biblioteka, kupalište, zimski vrt,

park, blagovaonica uređena kao spiljska

jama, moderne medicinske procedure,

a djeca su mogla uživati i u vanjskom

igralištu, na zahtjev im je organizirana i

nastava (ako su imala više od sedam go-

dina, mogla su biti primljena i bez prat-

nje: roditelji su dobivali tjedna izvješća i

garanciju stalnog nadzora). Kao pedijatar

i iskusni pedopsiholog Szegő, međutim,

nije djeci dozvoljavao da čitaju ni dnevnu

štampu ni romane, jer navodno inače po-

staju prerano zrela, iznose svoje mišljenje

u društvu bez traženja dopuštenja od sta-

rijih, diskutiraju živo o svim temama.

Sanatorij Szegő, jedna od brojnih povijesnih opatijskih zdravstvenih institucija

19

I drugi su se opatijski sanatoriji uglavnom

specijalizirali, bilo za određene skupine

bolesti, bilo po specifičnosti ponude koju

su reklamirali. Doktor Stephan Isor Stein

počeo je raditi u Opatiji nekoliko godi-

na prije no što je 1904. otvorio svoj sa-

natorij. Već je imao 20-godišnje iskustvo

bavljenja medicinskom gimnastikom,

masažom i ortopedijom i vodio je jedan

takav institut u Ischlu (kojemu je ostao

vjeran ljeti). U Opatiji je sanatorij otvorio

u vili Stein, poznatijoj kao Zander-Institut,

dvorani koja je nalikovala čistoj blistavoj

tiskari punoj dobro održavanih strojeva,

kolica, zupčanika i remenja kojima su se

zatezali trbusi, imitiralo veslanje i hoda-

nje. Stein je svoju ustanovu ustrojio po

načelima Šveđana Petera Linga i Gusta-

va Zandera: prvi je razradio sustav vježbi

za svaku mišićnu grupu, a drugi iznašao

adekvatne sprave koje pri pokretanju mi-

šićima pružaju dozirani otpor. Izuzev Zan-

derovih mašina Stein je aplicirao i ručnu i

vibracijsku masažu, rendgen-dijagnostiku

i rendgen-terapiju.

Po načelima koja su zacrtali Munde i Örtel

pristupalo se terapiji kretanjem: redovito,

najprije kraće šetnje, nikad do iscrpljenja,

nikad odmah po obroku, mogu se kom-

binirati s plivanjem i veslanjem, a sve s

ciljem ubrzanja ritma metabolizma i pro-

bave, jačanja mišića i kardiovaskularnog

sustava – ciljevi za koje se Opatija dobro

prodavala. (Örtel je početkom XX. stolje-

ća, prije svega u parku sanatorija Quisisa-

na – današnjeg hotela Opatija – razradio

staze i kure za fizičko opterećivanje šest

kategorija koronarnih bolesnika. Kada se

u naše doba prišlo valorizaciji tih treninga,

došlo je do zapanjujućih poklapanja Ör-

telove empirije s modernim instrumenta-

rijskim mjerenjima.) U više sanatorija go-

sti su bili uključeni u “kure na otvorenom”

(Freiluftkuren), koje bismo mogli donekle

usporediti s današnjim aerobikom.

Osobitosti opatijske zdravstveno-turi-

stičke ponude i danas najviše pridonose

uređene šetnice – obalni put (lungoma-

re) i šumsko šetalište Carmen Sylve. Gra-

đen u etapama, obalni se put proteže

od Preluka do Lovrana u ukupnoj duljini

od oko 12 kilometara. Inicijator njegova

uređenja bilo je Društvo za uljepšavanje

(Abbazianer Verschönerungsverein), a go-

dinom okončanja i spajanja s lovranskim

dijelom računa se 1911. Staza prolazi

kraj većine značajnih objekata opatijske

povijesti, povezujući stare sanatorije Sje-

verne obale, luku, Lido, vile Angiolinu i

Amaliju, hotel Kvarner, crkvu Sv. Jakova

i naposljetku hotele i vile Južne obale.

Šumski put, pak, ima jednako fascinantu

povijest: financiran je prilogom rumunj-

skog kralja koji se bio izgubio u šumi, a da-

nas nosi pjesničko ime rumunjske kraljice

koja je na vidikovcu (mala fortica) slagala

stihove. I šumska šetnica obiluje kultur-

nim znamenitostima (ploče sa stihovima

i imenima stijena, vidikovci i odmorišta,

most kartografa-pjesnika Littrowa i dr.),

ali se može podičiti i znanstveno uteme-

ljenim elementima reklame: pokusi su,

naime, pokazali da isparena eterična ulja

duž staze imaju značajan bakteriostatski

učinak.

Zahvaljujući prije svih dr. Jaromiru baru-

nu von Mundyju, osnivaču bečke prve

pomoći iz 1883., i Opatija je već siječnja

1894. dobila Spasilačko društvo (Rettun-

gs-gesellschaft). Pod žezlom dr. Franza

Tripolda, prva se pomoć razvijala paralel-

no s vatrogasnom službom, imajući bazu

najprije u vili Slatina (nedaleko današnje

20

benzinske crpke). Budući da se zaključi-

lo da trompete uzbuđuju javnost, a i va-

trogasci ih mogu prečuti, za alarmiranje

članova spasilačke ekipe koristila su se

električna zvonca i budilice, instalirane u

njihovim stanovima. Kad se služba prese-

lila 1910. u novi (i danas postojeći) Vatro-

gasni dom Franje Josipa I, raspolagala je

već jednim bolničkim kolima (landauer)

s gumenim kotačima, jednim sličnim ko-

lima sa željeznim kotačima, jednim ma-

njim kolima predviđenim za uske brdo-

vite ulice i kolima za izolaciju zaraženih,

zatvorenim u emajlirani limeni oklop. Ne

treba naglašavati da kola nisu sadržavala

reanimacijske sprave ni umjetne respira-

tore, već različite tipove nosila i zavoja. U

ambulanti (Rettungszimmer) pacijenta je

čekao solidno opremljen instrumentarij,

stolica za preglede, dva sklopiva kreveta,

uređaj za sterilizaciju, odvojena operacij-

ska sala s instrumentima, stolom, orma-

rima i autoklavom i, konačno, bolesničke

sobe s nekoliko kreveta za nuždu. Između

dva svjetska rata Tripold je nastavio prak-

su u Domu, obogativši je biokemijsko-mi-

kroskopskim laboratorijem.

Nakon Drugog svjetskog rata, opatijska se

zdravstveno-turistička ponuda orijentirala

ka liječenju, a manje uživanju. Uspjesi Če-

domila Plavšića, profesora interne medici-

ne, u rehabilitaciji bolesnika s preboljelim

srčanim infarktom, kao i osnivanje prvog

kardio-pulmološkog laboratorija u tadaš-

njoj Jugoslaviji, usmjerili su razvoj Tha-

lassotherapije u jednom novom pravcu

kojim je današnja Thalassotherapia, osim

predvodnikom hrvatskog zdravstvenog

turizma, potvrđenog i nazivom Referen-

tnog centra za zdravstveni turizam i me-

dicinski programirani odmor Ministarstva

zdravstva Republike Hrvatske (od 1998.)

te realizacijom projekta Thalasso Wellness

Centra, postala i prepoznatljiva, respekta-

bilna i suvremena zdravstvena bolnička

ustanova.

Deset godina nakon osnivanja prve pomoći u gradu Beču, 1894. je u Opatiji djelovala spasilačka zdravstvena služba

PovijestThalassotherapijinihzgrada

23

Kada je 1889. zakonom proglašena lječili-

štem i 1890. dobila lječilišni red, Opatija je

već bila na cijelom ogromnom prostoru

Austro-Ugarske monarhije etablirani to-

pos tadašnjeg poimanja turizma.

U samo nekoliko godina, od kupnje ze-

mljišta 1882. i početka gradnje prvog

velikog hotela Južnih željeznica 1883. go-

dine (hotel Quarnero - Kvarner, otvoren je

1. travnja 1884.), Opatija je, iz skromnog

izletišta i pansionskog odmorišta Riječa-

na i malobrojnih stranaca, prerasla u najo-

miljeniju terapijsko-oporavilišnu destina-

ciju za austrougarsku aristokraciju, ali i za

srednje društvene slojeve.

Tada vodeći građevinski poduzetnici i ho-

telijeri iz cijele Monarhije kao da su svoju

životnu priliku za bogaćenjem vidjeli na

terenima romantične Liburnije.

Na području budućeg Lječilišnog kotara

Opatija (Curbezirk ili Currayon Abbazia),

koji je obuhvaćao cijele katastarske opći-

ne Opatija i Volosko te dijelove katastar-

skih općina Vasanska i Veprinac, od oba-

le do jednog kilometra u unutrašnjost,

ostvarene su od 1883. do 1891. samo

za stambene svrhe 104 novogradnje, 43

pregradnje i 14 dogradnji. To je bilo više

od jedne trećine svih do tada postojećih

stambenih jedinica na tom velikom pro-

storu.

Dakako da je intenzivna i, po nekima,

prekomjerna izgradnja izazvala nemale

komunalne i urbanističke probleme s ko-

jima su se ukoštac morale uhvatiti kako

općinske i kotarske vlasti tako i sami in-

vestitori, prije svega izvrsno organizirane

i vođene Južne željeznice, odnosno njihovi

odjeli za upravu lječilišnim zavodima i

hotelima Direction der Kuranstalten i Hotel

- Verwaltung.

Koncepcija Južnih željeznica predvidjela je

izgradnju hotela i luksuznih vila posebice

na terenima opatijskih lokaliteta Žusti i

Mandria te na zemljištima od ceste za

luku Zert do Dražice. Veliki park oko vile

Angiolina sačuvan je za hortikulturalne i

zabavne sadržaje te kao elitna pošumlje-

na šetnica.

Na vološćanskoj strani lječilišta, poglavito

na atraktivnim terenima Lipovice, svoje

ljetnikovce i turističke pogone gradili su

spretni privatnici poput baruna Reyera,

baruna Biedermanna, Johannesa Meyne,

Franza Josefa Moschek, baruna Eugena de

Ransonnet-Villeza ili grofice Laure Henckel

von Donnersmarck.

Posebnu draž Opatiji je davala postupno

izgrađivana i uređivana, više kilometara

duga, šetnica uz more te jahačke staze,

koje su iz samog središta Opatije kroz lo-

vorove nasade vodile prema Veprincu.

Opatijske šetnice - prepoznatljiv spoj modrog i zelenog, stoljetne staze puta k zdravlju

24

Na južnoj, vasansko-veprinačkoj, strani

lječilišta i na opatijskoj Slatini nicao je, pa-

ralelno s gradnjom prvih hotela i vila na

njegovom sjevernom dijelu, svojevrstan

“probavni trakt” lječilišta. Neugledne gra-

đevine koje su tamo nastajale bile su nuž-

ne za funkcioniranje cjelokupnog lječiliš-

nog sustava, za opskrbu hranom, vodom

i rasvjetom, održavanje higijene te za

smještaj osoblja potrebnog za održava-

nje hotelskog pogona. Kroz to područje

trasiran je i 1884. izgrađen prvi vodovod

za potrebe lječilišta, kojim se voda iz izvo-

ra Klara na Punta Kolovi uz pomoć pum-

pe transportirala do Opatije.

Kada je zakonom iz 1889. i cijeli vasan-

sko-veprinački obalni pojas potpao pod

lječilišni kotar Opatija, značilo je to i bolju

turističku perspektivu za taj kraj. Od 1895.

sve intenzivnije i tamo počinju nicati kva-

litetniji turistički objekti, pansioni, hoteli

i vile za iznajmljivanje. Kao i na sjevernoj

strani šetališta, i ovdje na jugu je uz more

izgrađeno obalno šetalište, tzv. Südlicher

Strandweg, što je svakako pridonijelo in-

tegraciji tog prostora u jedinstveni kon-

cept elitnog lječilišta.

U povijesti tri današnja zdanja opatijske

Thalassotherapije, susrećemo trijadu

imena koju čine Conrad Quitta, Josef

Klügl i Kranjsko građevno društvo

(Kranjska stavbena družba, Krainische

Baugesellschaft). Kranjsko građevno društvo,

utemeljeno 1873. u Ljubljani, imalo je

gotovo monopol na gradnju hotela i vila

u vasansko-veprinačkom dijelu lječilišta.

Conrad (Konrad, Corrado) Quitta1 rođen je

15. veljače 1859. u prastarom rudarskom

gradu Iglauu (češki Jihlava) u Moravskoj.

Zgrada Quita II sagrađena je 1899. (danas Europa I), dok je Quitta III sagrađena 1902. (danas Europa II)

25

Villa Speranza (danas Villa Dubrava) sagrađena 1906., danas prvi lječilišni hotel u Hrvatskoj

26

Odmah po dolasku u Opatiju 1895. uklju-

čio se u poduzetnički posao te na vasan-

skom području pokupovao nekoliko još

slobodnih komada velike parcele broj

1987 uz desnu stranu glavne, tzv. Erar-

ske, ceste2. Upravo na toj parceli niknule

su zgrade današnje Thalassotherapije.

Poduzetnik Luigi Zoppis je 1895. godine

već bio izgradio jednu vilu, koju je, ubrzo

nakon što je dobila uporabnu dozvolu,

preprodao Conradu Quitti. To je najstarija

od tri Ville Quitta3, koja je bila u turističkoj

funkciji do završetka Drugog svjetskog

rata, kada je pretvorena u zgradu sa sta-

novima.4

Na samom kraju 19. stoljeća, u ljeto 1898.,

u doba prosperiteta kakvog povijest opa-

tijskog i europskog turizma ne pamti,

već su se užurbano kopali temelji druge

vile Quitta, odmah južno do prvog pan-

siona Quitta. Bušilo se i miniralo tolikom

jakošću da je to izazivalo žestoke prote-

ste Quittina uglednog susjeda, slavnog

profesora Glaxa, kome je predvečer 21.

srpnja komad stijene pao na kuću. Pozor-

nik Janschitz svjedočio je da su komadi

kamenja padali čak na obalno šetalište.

Nova vila Conrada Quitte bila je dovrše-

na početkom 1899. godine. Dosta veća

od prve, pravokutna tlocrta, s prizemljem

i tri kata, nešto dubljim središnjim rizali-

tom na prednjoj fasadi, lođama na prvom

i drugom katu sa svake strane rizalita i s

nekom vrstom altane u prizemlju ispred

središnjeg rizalita te s nekoliko balkona,

bila je to arhitektonski gledano ipak pri-

lično jednostavna građevina. Odisala je

funkcionalnošću te slovila u javnosti kao

“ ... hotel pansion u kojem može izključi-

vo finija publika naći okriepu i počinak”.5

Za treću Villu Quitta, najmanje zapaženu

već i zbog toga jer je sa strane glavne ce-

ste gotovo u cijelosti zaklonjena današ-

njom upravnom zgradom Talassotherapi-

je, dozvola za gradnju stigla je u prosincu

1901., a radovi su morali biti dovršeni kra-

jem 1902. ili početkom 1903. godine. Ne

zna se točno kakav je bio njezin izvorni

izgled, a sudeći po nekim starim razgled-

nicama, koje otkrivaju tek dijelove fasade,

imala je prizemlje i dva kata, građene u

stilu secesije.6 Njezina daljnja sudbina bila

je, manje-više, uvijek usko vezana uz sud-

binu druge vile Quitta.

Još prije 1913. godine Quittine tri zgrade

preuzelo je akcionarsko društvo Österreic-

hische A.G. der Hotel- u. Kuranstalten Abba-

zia dok je sam Conrad Quitta do 1921.

ostao vlasnik odnosno koncesionar pansi-

onâ. Preuzela ih je tada tvrtka Societa Itali-

ana Grandi Alberghi - Case di Cura e Bagni.

Godine 1932. drugu i treću vilu Quitta

kupili su opatijski hotelijeri Josef

Strohmer i njegova žena Julia rođena

Barta7. Za talijanske uprave te dvije

vile dobivaju imena Albergo Europa i

Albergo Europa (dipendenza), kasnije

Europa I i Europa II, koja su i danas još

prisutna u kolektivnoj memoriji starijih

Opatijaca i svakodnevnoj konverzaciji

djelatnika Thalassotherapije. Tijekom

Drugog svjetskog rata pansioni služe kao

oporavilište za njemačke vojnike, a od

1945. do 1947. u drugoj vili Quitta (Europa I)

smješten je Dječji odjel bolnice Sv.

Duha u Rijeci. U listopadu 1947. Europa

I postaje internat škole za turizam i

ugostiteljstvo, koji tamo djeluje do 1956.8

Nastanak najreprezentativnije zgrade

Thalassotherapije, Ville Dubrava, veže se

uz trećeg člana trijade slavnih graditelja

buduće Thalassotherapije, Josefa Klügla.

Rođen je 28. svibnja 1870. u mjestašcu

27

Ober Sandau u češkim Sudetima. Oko

1895. doselio se u Opatiju i postupno ušao

u poduzetničke vode; 1902. vodi pansion

u Villi Speranza9, a godinu dana kasnije, u

svibnju 1903., Klügl je proširio svoj pansion

na obližnju Villu Irene10, koja je tako postala

depandansa Ville Speranza.11 Nekako

istovremeno stekao je i velik dio vasanske

parcele broj 1988 između Ville Irene i stare

Ville Speranza te odlučio na njoj podići

jedan veći i raskošniji hotel. Dvokatna vila

s mansardom dovršena je u veljači 1906.

To je današnja Villa Dubrava! Najvjerojatnije

ju je projektirao slavni bečki arhitekt Alfred

Wildhack12, u kasnohistoricističkom stilu,

s dva bočna rizalita na prednjoj fasadi,

stupovima između rizalita u prizemlju,

balkonima, terasom na prvom katu i

mansardom u duhu neobaroka13. Nova

sjajna građevina zasjenila je i stasom i

ljepotom staru Klüglovu Villu Speranza pa

joj je, prirodno, preuzela i ime. Od tada,

zgrada podignuta 1906. nosila je ime Villa

Speranza, a stara Villa Speranza postala

je Villa Imperial, depandansa hotela -

pansiona Speranza14. Pred Prvi svjetski

rat stariji Klüglov pansion nosi ime

Dependance Villa Imperial, a nešto kasnije

nova Villa Speranza postaje Hotel Imperial.

Za talijanske uprave ti se objekti nazivaju

Albergo Imperiale i Albergo Imperiale

(Dipendenza)15 . Poslije Drugog svjetskog

rata hotel Imperiale preimenovan je u

hotel Sofia, a nakon 1949. vraćeno mu

je najprije izvorno ime Villa Speranza, da

bi oko 1954. dobio današnje ime Vila

odnosno Hotel Dubrava16, i poslovao kao

depandansa hotela Kristal. Starija Villa

Speranza nakon Drugog svjetskog rata

nije više bila u turističkoj funkciji već su u

njoj stanovi.

Nakon osnivanja Instituta za talasoterapi-

ju sredinom 1957. godine njegova uprava

uselila je u zgradu bivšeg internata škole

za turizam i ugostiteljstvo alias Europa I

alias druga Villa Quitta. To zdanje rekon-

struirano je 1959. godine za potrebe In-

stituta po projektu inženjera Krunoslava

Penkale, a u srpnju 1960. obnovljeno zda-

nje dobilo je uporabnu dozvolu.17

Drugu zgradu, Villu (Hotel) Dubrava alias

Hotel Imperial alias mlađa Villa Speranza,

Thalassotherapia je stekla 1960. ili počet-

kom 1961. godine18. Kasnije će Zavod za

thalassotherapiju (bivši Institut) kupiti još

i susjedno Odmaralište Somborske banke,

preuzeti Europu II alias treća Villa Quitta i

do lipnja 1971. izgraditi Fizijatriju s baze-

nom, instalacijama za kupke i dvoranom

za rehabilitaciju19. Godine 2003., nakon

temeljite obnove i modernizacije, Villa

Dubrava postala je ‘Prvi lječilišni hotel u

Hrvatskoj’.

1 Genealoški podaci za Conrada Quittu pohranjeni su u Državnom arhivu u Rijeci u fondu HR-DARI-616, opći spis Ind. 365/1921. i u zbirci HR-DARI-536, osobni kar-ton Quitta Conrad.

2 Danas je to Ulica maršala Tita. U službenim dokumen-tima s početka 20. stoljeća cijelo se vasansko priobalje kao lokalitet naziva ‘selo Slatina’.

3 Nažalost, izvorna projektna dokumentacija za vilu nije sačuvana. Podaci o njezinoj gradnji i kasnijoj funkciji nalaze se u nizu sekundarnih izvora. Najvažniji su: HR-DARI-039, knjiga 42. (Urudžbeni zapisnik Građevinskog ureda u Veprincu 1895 – 1898.; HR-DARI-616, opći spisi Ind. 760/1919 i Ind. 365/1921. i HR-DARI-008, predmet 1-16/A-7 (prospekt za pansion Stern iz 1938.).

4 Njezina sadašnja adresa je Ulica m. Tita 186.5 HR-DARI-029, opći spis 903/1899. U istom izvoru navo-

di se da hotel ima 45 soba. Čini se da je to pogreška i da je u stvari riječ o 45 kreveta obzirom da se u vodiču kroz Opatiju iz 1913. navodi da Hotel – Pension Quitta zajed-no s depandansama ima 70 soba, dok prema vodiču iz 1942. hotel Europa ima 39 kreveta a njegova depan-dansa, odnosno treća Villa Quitta, 30 kreveta. Možda je i riječ o smanjenju broja soba zbog podizanja standarda uslijed uređenja sanitarnih prostorija i sličnoga.

6 Projektna dokumentacija treće Ville Quitta također nije sačuvana. Sačuvan je samo jedan dokument o njezi-noj gradnji iz 1901. godine. Vidi: HR-DARI-019, H/8 – 15070/1901.

7 Oni su bili vlasnici i Ville Valeria u Opatiji (danas Ulica Eugena Kumičića 10).

8 Podatke o povijesti hotela Europa I od 1945. do 1947. vidi u: HR-DARI-089, predmet R 293.

9 Tada kućni broj Vasanska 104, danas su u njoj stanovi u Ulici m. Tita 190.

10 Danas Ulica m. Tita 192. 11 Najstariji podaci o Josefu Klüglu nalaze se u: HR-DARI-

019, spis G/1 – 16127/1899., G/1 – 10158/1902. i G/1 – 10659/1903. te HR-DARI-536, osobni kartoni Josef Klügl i Anna Klügl.

12 Arhitekt Alfred Wildhack (1869. – 1939.) smatra se jed-nim od najtalentiranijih graditelja u generaciji nakon arhitekata bečkog ‘Ringa’. Studirao je od 1882. do 1888. na K.u. k. Staats-Gewerbeschule i od 1888. do 1892. na K.u.k. Akademie am Schillerplatz. Od 1900. je slobod-ni arhitekt, projektira puno za Južne željeznice ali i za druge. Najpoznatiji je po projektu Südbahnhotela na Semmeringu (u suradnji s arhitektom Robertom von Morpurgom, hotel je građen od 1901 do 1903.), a u Opatiji je, među inim, projektirao Lječilišnu dvoranu hotela Kvarner (Kursaal Quarnero, 1909.), Kupalište nadvojvode Ljudevita Viktora (poslovna zgrada tvrtke Kvarner Express) (1902.) i hotel Jeanette (vjerojatno samo dogradnju 1905.). Više o Alfredu Wildhacku vidi u: Désirée Vasko – Juhász, Die Südbahn. Ihre Kurorte und Hotels, Böhlau Verlag Wien – Köln – Weimar, 2006., po-glavlje 6.6.4.2.

13 Podatke o gradnji vile Dubrava vidi u: HR-DARI-039, Građevinski arhiv, Vasanska 148. Izvorni projekt vile nažalost nije sačuvan, već samo popratni dokumenti. Među inima, član povjerenstva za davanje uporabne dozvole za vilu bio je, u zamjeni za Wildhacka, arhitekt Sandor Neuhausler.

14 Vidi: HR-DARI-039, Građevinski arhiv, dosje Vasanska 104.

15 U gradivu se često koriste i imena Villa Imperiale i Villa Imperiale (Dipendenza) te razne druge slične kombina-cije.

16 Prvi put kao hotel Dubrava dokumentiran je 1954. go-dine. Vidi: HR-DARI-730, Izdvojeni predmet br. 12.

17 Znači u vrijeme kada su u njoj već bili prvi pacijenti. Vidi: Opatijska komuna br. 70 od 27. 12. 1984., 25. obljetnica Thalassotherapije.

18 U turističkoj sezoni 1958./1959. hotel Dubrava se još vodi kao depandansa hotela Kristal, a sredinom 1961. Vila Dubrava se uređuje za potrebe Zavoda za Thala-ssotherapiju. Vidi: HR-DARI-730, izdvojeni predmeti 9 i 12 te HR-DARI-078, opći spis 13605/1961.

19 Vidi rukopis kataloga u DAR-u: Opatija, promotor zdravstvenog turizma, izložba u povodu Prvog među-narodnog simpozija Opatija - promotor zdravstvenog turizma, paviljon Juraj Šporer Opatija 13. - 19. 11. 1996. Autori izložbe bili su Marija Puharić - Harašlić, Suzy Ivan-čić - Vagaja i Amir Muzur.

OsnivanjeThalassotherapije

29

Tradicijske osnove

Davna vjerovanja u ljekovitost prirod-

nih činitelja, iskustvena opažanja o snazi

mora i sunca i blagotvornosti morskog

aerosola, postupno su se medicinski pro-

vjeravala i znanstveno oblikovala. Svojom

sklonošću opatijskom podneblju, auto-

ritetom i uvaženošću, neki od vodećih

liječnika 19. stoljeća, poput Leopolda

Schröttera Von Kristellija, Theodora Billrot-

ha i Juliusa Glaxa, usmjerili su pažnju eu-

ropske medicinske i znanstvene javnosti

na Opatiju, postajući najvažniji promotori

lječilišnih potencijala Liburnijske rivijere i

utemeljitelji buduće zdravstvene prepo-

znatljivosti našeg kraja, na kojima je izra-

sla i današnja Thalassotherapia Opatija.

Opatiju s kraja 19. i početka 20. stolje-

ća obilježilo je otvaranje niza modernih

ordinacija i lječilišta koji su predstavljali

izravnu konkurenciju vodećim europskim

zdravstvenim centrima u velikim urbanim

i turističkim središtima poput Beča i Nice.

Proglašenjem Opatije klimatskim lječili-

štem (“Kurortom”) 1889. godine. Austro-

Ugarska monarhija je i službeno uteme-

ljila novu europsku carsku zdravstvenu

destinaciju.

Uz nepreglednu liniju kamenih morskih

šetnica, na spoju gorostasnog zelenog

zaleđa i ćudljivog jadranskog plavetnila,

uspješno se počela razvijati medicinska

praksa usmjerena očuvanju zdravlja, pre-

venciji i liječenju bolesti. Brojne nove me-

tode zdravstvenih tretmana, iako većina

danas tek povijesno interesantna i me-

todološki edukativna, prvi puta primije-

njene upravo u Opatiji, u vremenu svog

razvoja predstavljale su najsuvremenije

znanstvene dosege i upravo u liburnij-

skim ordinacijama i lječilištima iskazale

svoju praktičnu potvrdu i kliničku primje-

njivost.

Krajem devetnaestog i početkom dva-

desetog stoljeća, indikacije za boravak u

Opatiji zadirale su doista u sve grane me-

dicine i društvenog života. One su izvira-

le iz širokog raspona razloga: od potrebe

za pronalaskom nove tjelesne i duhovne

snage nakon različitih bolesti i stanja, pre-

ko liječenja neuroza, glavobolja, nesanica,

bolesti srca i krvnih žila, dišnog sustava,

kože i očiju, do različitih nedefiniranih

smetnji, prevencije bolesti ili čiste po-

modnosti. Posebna pomama za Opatijom

Kao što je izrastanje Ville An-gioline označilo početak sto-ljetne liburnijske modro-zele-ne turističke bajke, osnivanje opatijske Thalassotherapije pokazalo se presudnim do-gađajem novijeg razvoja or-ganiziranog zdravstvenog tu-rizma i ukupne zdravstvene djelatnosti naše zemlje.

Uspješan spoj uživanja i potrage za zdravljem - sunčanje kao terapijski postupak

30

Znanstveni skupovi presudno su utjecali na razvoj zdravstvenog turizma liburnijskog kraja - međunarodni kongres o primjeni talasoterapije u organizaciji dr. Glaxa i dr. Nussbauma okupio je vodeće svjetske medicinske autoritete toga vremena i uveo Opatiju u društvo najznačajnijih europskih lječilišnih centara

Opatija je kolijevka mnogobrojnih zdravstvenih postupaka: hipselofonija kao postupak auskultacije prenesenog zvuka grebanja po prsnoj stijenci, preteča je modernih metoda fizikalnog pregleda; utemeljio ju je Opatijac dr. Grgurina (na slici)

Formalni čin osnivanja Thalassotherapije Opatija - 20. lipnja 1957. godine odlukom Narodnog odbora kotara

Rijeka osnovan je Institut za talasoterapiju u Opatiji

32

nastala je kada je u njoj 1908. godine

održan ugledni međunarodni kongres o

primjeni talasoterapije. Paralelno s ispisi-

vanjem brojnih novinskih stranica, koje su

donosile zaključke navedenog znanstve-

no-stručnog skupa, u Opatiju se slijevala

elita europskih kraljevskih kuća. Svatko

tko je imalo držao do sebe, u to je vrijeme

morao posjetiti Opatiju. Punim su plući-

ma esencije našeg ružmarina i lovora udi-

sali raznovrsni monarsi, poznati liječnici,

umjetnici i drugi ugledni gosti. Njihova

ugoda i osjećaj nove snage, koje su iz

Opatije prenosili diljem Europe, utemeljili

su stoljetni odnos prema našem kraju. Na

takvim je osnovama, predodređena uspje-

hu, morala niknuti moderna zdravstvena

institucija usmjerena nastavku opatijske

zdravstvene djelatnosti, njenom daljnjem

rastu i organiziranom razvoju. Spajanjem

ove duge tradicije i pedesetogodišnjeg

upornog rada, danas kročimo u suvreme-

nu Thalassotherapiju, specijalnu bolnicu

za liječenje i medicinsku rehabilitaciju,

kardiologiju i reumatologiju, referentni

centar zdravstvenog turizma i sveučilišnu

nastavnu bazu.

Thalassotherapia - nova bolnica, lječilište i turistički sadržaj

Svjetske je ratove, pored opće stagnacije,

pratio neminovan, novi razvojni ciklus. U

okružju povijesnih okolnosti tijekom kojih

su se sve ideje nastavka tradicijskog nasli-

jeđa razvijale u otežanim okolnostima, sre-

tan je splet događaja omogućio nastanak

krovnog opatijskog zdravstvenog zavoda.

Iako je, uz iskaz želja i punu podršku medi-

Prijem prvih bolesnika u Thalassotherapiju Opatija 1959. godine - u društvu liječnika prof. dr. sc. Čedomila Plavšića i prim. dr. Vlaste Rožanić - začetak nove ere opatijske zdravstveno- turističke budućnosti

33

cinske javnosti, konačna odluka donesena

na prigušenom svjetlu nekog političkog

kabineta, utemeljenje opatijske Thalassot-

herapije neupitno je označilo novi korak u

razvoju hrvatskog zdravstvenog sustava,

lječilišnog turizma, grada Opatije i šireg

zemljopisnog i političkog okruženja.

Godinu 1957. obilježio je niz značajnih

događaja. Dok je američkom saveznom

državom Louisianom harao uragan „An-

drew“, a predsjednik Sjedinjenih Američ-

kih Država bio Dwight Eisenhower, ame-

rički je Kongres potvrdio glasačko pravo

Afroamerikanaca, lansiran je Sputnik I

kao prvi Zemljin satelit, Detroit Lionsi su

osvojili NFL kup, a svjetlo dana ugledala

su značajna književna ostvarenja pomalo

simboličnih naslova, Seussov „The Cat in

the Hat“, te Kerouacov „On the Road“. Isto-

dobno, u Opatiji je začeta trasa jednog no-

vog, dugog i uspješnog puta. Vizionarstvo

pojedinaca uz iskazanu želju i potrebu za

kvalitetnijim zbrinjavanjem i modernijim

rehabilitacijskim tretmanom bolesnika re-

zultiralo je, u ozračju pozitivnih političkih

i stručno-medicinskih okolnosti tadašnjeg

kotara Rijeka, ali i šireg područja tadašnje

jugoslavenske države, upravo te, 1957.

godine, službenim osnivanjem Thala-

sotherapije Opatija najprije kao Instituta,

potom Zavoda i konačno Specijalne bol-

nice za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i

reumatizma.

Iako prvobitni motiv produženja turisti-

čke sezone i ostvarenja cjelogodišnjeg

turističkog poslovanja nije bio nimalo

medicinski, Thalassotherapia je vrlo brzo

postala značajan element zdravstvenog

sustava čitave tadašnje države. Stoga je,

zapravo, s današnjih vidika, osnivanje Tha-

lassotherapije bila razvojna neminovnost,

iako ne treba zanemariti činjenicu da je u

njenom ostvarivanju, kao što to obično i

biva, ključnu ulogu odigrala predanost,

upornost i vizionarstvo pojedinaca.

Thalassotherapia je postala pionirski pro-

totip zdravstvene ustanove osnovane na

potpuno tržišnom principu bez ikakve

financijske potpore državnih institucija.

Štoviše, tek osamdesetih godina 20. sto-

ljeća Thalassotherapia je inkorporirana u

državni proračunski sustav. Bio je to za-

pravo prvi i jedini projekt takve financij-

ske konstrukcije ikada ostvaren na ovim

prostorima.

Najvažnije zasluge za osnivanje Thala-

ssotherapije pripisujemo sveučilišnom

profesoru, doktoru medicine, interni-

sti-kardiologu, Čedomilu Plavšiću, koji

je bio i prvi ravnatelj novoosnovanog

zavoda. Upravo je profesor Plavšić omo-

gućio stručni ustroj i početni razvoj usta-

nove koji ni po čemu nije zaostajao za

vodećim kardiološkim središtima svog

vremena. Upravo suprotno, mlada je

Thalassotherapia pod njegovim stručnim

vodstvom uskoro zauzela, i kroz dugo

vrijeme zadržala, vodeće mjesto u svom

djelokrugu rada na širem geografskom

području. Prvi pomoćnik ravnatelja bio je

gospodin Ante Zahej. Nakon opsežnih

materijalnih, kadrovskih, edukacijskih i

organizacijskih priprema, prvi su bolesni-

ci Thalassotherapije Opatija primljeni u

Villu Dubravu pred Božić 1959. godine,

a tadašnja Thalassotherapia raspolagala

je i prostorima zgrade Europa I i Europa

II. U tom čudnom povijesnom okružju,

gotovo istodobno s ustoličenjem Fidela

Castra na Kubi, nastankom legendarne

lutke Barbie, priključenjem Aljaske kao

četrdesetdevete i Havaja kao pedesete

Čedomil Plavšić

Utemeljitelj i dugogodišnji ravnatelj Thalassotherapije Opatija i

redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Rođen 1902. u Sarajevu, mladost je proveo u Zagrebu pod značajnim

utjecajem prirodoslovca Szaba. Diplomirao je medicinu u Beogradu

1927., počinje s praksom u Skopju, potom upravlja internom klinikom

u Beogradu i predaje na tamošnjem fakultetu. Specijalizirao u

Parizu, boravi na stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Američkim

Državama i drugdje. Bio je predsjednik Društva kardiologa Jugoslavije,

član francuskog, njemačkog, belgijskog i europskog kardiološkog

društva, Talijanskog društva za hidroklimatologiju i talasoterapiju,

Međunarodnog komiteta za angiologiju, Međunarodne federacije za

turističku medicinu, dobitnik je nagrade Opatijske komune. Publicirao

je u rasponu od kardiologije, talasoterapije, dijetetike, farmakologije

do gerontologije, dermatologije i reumatologije. Poznavajući Opatiju

od djetinjstva, sudbina je htjela da je baš on oživi.

Živio je do 1987. godine.

35

američke savezne države, Opatija je do-

življavala obnovu davne lječilišne tradici-

je. Dva desetljeća kasnije, 1981., odlukom

Ministarstva zdravstva Republike Hrvat-

ske, Thalassotherapia je preimenovana u

Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju bole-

sti srca, pluća i reumatizma.

Pored neupitnog doprinosa razvoju me-

dicinske prakse i poboljšanja ukupne

zdravstvene skrbi domaćeg stanovništva

koje je od početka u velikom broju poče-

lo koristiti usluge ove ustanove, njeno je

osnivanje otvorilo i novu stranicu zdrav-

stvenog turizma u Opatiji. Thalassothera-

pia je od samih početaka dobila zadatak

probuditi, obnoviti, obogatiti i dodatno ra-

zviti stoljetnu tradiciju lječilišnog turizma.

Takvu je zahtjevnu zadaću bilo mogu-

će uspješno obaviti samo prethodnim

razvojem vrhunske medicinske prakse

kao osnove postizanja sekundarnih, pro-

midžbeno-tržišnih, te savjetodavno-edu-

kacijskih ciljeva pretpostavljenog ogled-

nog centra. Povijesna je baština u slučaju

Thalassotherapije bila velika prednost, ali

je istodobno predstavljala i uteg visokih,

beskompromisnih ciljeva.

Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, Emil Bratović i dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, Miljenko Kapović svečano su inaugurirali spomen-obilježje Čedomilu Plavšiću povodom stote godišnjice njegova rođenja

Zlatnegodine

37

Plavšićevo doba

Upravo je Čedomil Plavšić, u postupku

stvaranja i uhodavanja ustanove, uspješ-

no izgradio sustav sposoban udovoljiti

visokim zahtjevima koji su se od početka

postavili pred Thalassotherapiju. On je

autoritetom vođe utemeljio bolnicu po-

darivši joj čvrste oslonce za sve buduće

izazove. Blaga mediteranska klima, umje-

rena ljeta i sunčane, tople zime u okružju

jedinstvenog liburnijskog pejzaža, kao

odrednice idealnog klimatskog lječilišta,

počele su se koristiti na najbolji mogući

način - uklopljene u postupnike suvreme-

ne medicinske prakse.

U stručnom pogledu, uz ime profesora

Plavšića vezujemo u prvom redu uspješ-

no uvođenje tada avangardnih principa

aktivne rehabilitacije bolesnika sa srčanim

infarktom. Iako je takav pristup kasnije za-

živio u rutinskoj praksi, njegova pionirska

primjena i rana klinička potvrda vezani

su upravo za našu ustanovu. Navedeno

predstavlja značajan povijesni doprinos

razvoju ukupne rehabilitacijske znanosti

i prakse. Dinamika njenog razvoja veže

se uz 30-e godine dvadesetog stoljeća i

strogo mirovanje u krevetu tijekom šest

mjeseci nakon akutnog infarkta miokar-

da. Dok se sjedenje počelo dozvoljavati

tek deset godina kasnije, primjena tera-

pijskog trominutnog hoda u četvrtom

Prilagođena kineziterapija pod kontrolom fizijatra i fizioterapeuta osnova je mnogobrojnih terapijskih postupaka

Terenske kure - tradicijska tekovina i temelj suvremene kardiološke rehabilitacije

Kontrolirani dvoranski fizički trening u ranom razdoblju Thalassotherapije Opatija

38

tjednu nakon infarkta počinje se koristiti

tek poslije 1950. godine. U takvom struč-

nom okružju pasivnog oporavka nakon

infarkta, te vrlo restriktivne i značajno od-

gođene aktivnije kardiološke rehabilitaci-

je, moderna doktrina tog doba razvijala

se među prvima upravo u našoj bolnici.

Zbog toga danas s ponosom možemo

istaći kako su prva, značajna klinička isku-

stva u uvođenju ranog postinfarktnog

aktivnog oporavka, pored nekih vodećih

svjetskih centara, vezana upravo uz Tha-

lassotherapiju Opatija. Vrhunska opća

kardiološka klinička praksa, te puna kom-

petentnost u sveobuhvatnoj kardiološkoj

obradi i preciznom određenju individu-

alnog rizika bolesnika, bili su preduvjeti

za razvoj takve revolucionarne, aktivne

rehabilitacije u vremenu neposredno po

osnivanju Thalassotherapije.

U kardiovaskularnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima Thalassotherapia Opatija je trajno pratila najsuvremenije strukovne trendove: test opterećenja na pokretnoj traci

Prva ergometrija (test opterećenja) na području bivše Jugoslavije izvedena je upravo u Thalassotherapiji Opatija, koja je time postala vodeće učilište metoda kardiorespiratornih testiranja

U bogatoj dijagnostičkoj djelatnosti, ehokardiografija je u Thalassotherapiju uvedena vrlo rano, pa je 1981. u njoj izveden i prvi ehokardiografski pregled u Primorsko-goranskoj županiji

39

Ne možemo ne istaknuti kako je svoje vi-

zionarstvo i kvalitetu rada Thalassothera-

pia potvrdila i prvom učinjenom ergome-

trijom na području tadašnje Jugoslavije

te osnivanjem kardiološkog dijagnostič-

kog laboratorija, prvog te vrste u čitavoj

zemlji. U ovoj je ustanovi učinjen i prvi

ehokardiografski pregled u Primorsko-

goranskoj županiji. Dodatni dokaz uspješ-

nosti i stručnog ugleda ove ustanove jest

i činjenica da je upravo profesoru Plavšiću

i doktoru Zlatku Permanu sedamdesetih

godina 20. stoljeća povjereno rukovođe-

nje strukovnom kardiološkom udrugom

na području čitave Jugoslavije.

Navedeni, tada napredni, dijagnostički i

terapijski postupci svoj su doprinos dali i

u obliku znanstvenih članaka i priopćenja

kojima se Ustanova u to vrijeme uspješno

prezentirala na brojnim domaćim i me-

đunarodnim kongresima, te u vrhunskim

znanstvenim časopisima. Istraživačka

je djelatnost dala punu vjerodostojnost

stručnom timu Thalassotherapije, potvr-

dila visoku kvalitetu njegove kliničke prak-

se, pronijela ime i formirala međunarodnu

prepoznatljivost Ustanove.

Značajna publicistička aktivnost od samih početaka je bila sastavni dio djelovanja Thalassotherapije Opatija

Promotivne javnozdravstvene akcije kontinuirano se provode od osnutka Ustanove

Testiranje funkcionalnih respiratornih parametara nekada

40

Sustavni razvoj ustanove - Thalassotherapia kao značajan međunarodni strukovni subjekt

Razvoj rehabilitacijske prakse nije stao na

iznesenom doprinosu promocije aktivne

kardiološke rehabilitacije. Koncept sveo-

buhvatnosti prevencije kardiovaskularnih

bolesti u Thalassotherapiji je zaživio vrlo

rano na tragu Hellersteinovih originalnih

ideja. Na području defi niranja, detekcije i

klasifi kacije brojnih rizičnih čimbenika, te

razvoju terapijskih postupaka za njihovu

modifi kaciju, Ustanova je dala neupitan

doprinos na svjetskoj razini i među prvim

centrima promovirala kasnije prihvaćen

multidisciplinarni, sveobuhvatni pristup

sekundarnoj prevenciji kardiovaskular-

nih bolesti. Tada razvijane višestruke te-

rapijske intervencije, koje su uključivale

agresivnu modifi kaciju rizičnih čimbeni-

ka, postale su integralni dio suvremene

kardiološke rehabilitacijske prakse. Profe-

sor Plavšić je u Opatiju privukao tadašnje

strukovne i znanstvene autoritete, čime je

djelovanje jednog mladog lječilišta i bol-

nice uskoro poprimilo nove oblike. Bujica

stručnih medicinskih skupova koja je usli-

jedila, uskoro je na najbolji način promo-

virala Thalassotherapiju kao vodeći centar

za rehabilitaciju kardioloških bolesnika u

zemlji i ovom dijelu Europe. Zaredali su

domaći i međunarodni kardiološki kon-

gresi; 1975. godine u Opatiji je održan i

sastanak Radne skupine Svjetske zdrav-

stvene organizacije za rehabilitaciju i se-

kundarnu prevenciju bolesnika s akutnim

infarktom miokarda. Opatija je defi nitivno

postala autoritet na području kardiološke

rehabilitacije.

Stručnjaci Thalassotherapije Opatija kontinuirano sudjeluju na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima kojima je Ustanova višekratno bila uspješan domaćin i organizator

Pedeset godina sakupljani zapisi iz Knjige utisaka uvjerljivo progovaraju o uspješnom

djelovanju Ustanove

42

Uspostavljanje suradnje sa Svjetskom

zdravstvenom organizacijom, kao naj-

višom instancom ukupnog zdravstve-

nog sustava, te stjecanje statusa njene

suradne ustanove i istraživačke baze na

projektu programa zbrinjavanja bolesni-

ka s preboljelim srčanim infarktom, naj-

bolje dokumentiraju postignute razine

stručnog rada, prepoznatljivosti i status

koji je Thalassotherapia stekla. Pored na-

vedenog, Thalasotherapia je stupila u

plodonosne odnose i s Ministarstvom

zdravstva Sjedinjenih Američkih Država,

sudjelujući u programima VRA (Vocatio-

nal Rehabilitation Administration) i SRS

(Social and Rehabilitation Service) koji

su se bavili rehabilitacijom kardioloških

bolesnika, ali i s vrhunskim europskim

zdravstvenim udrugama i osiguravate-

ljima. Suradnja sa švedskim agencijama

Helsöresor i Specialresör započela je

1965. i tako nastavila do tada vrlo kvali-

tetnu suradnju s gradom Stockholmom

te trajala uspješno sve do Domovinskog

rata. U tom je razdoblju liječeno uku-

pno 9100 švedskih bolesnika što je na

još jedan način posvjedočilo o izvrsnosti

medicinske usluge i dokumentiralo ne-

upitne uspjehe Thalassotherapije u pro-

mociji hrvatskog zdravstvenog turizma.

Opatija je kao tradicionalno lječilište, ova-

kvom djelatnošću naše Ustanove, pono-

vo zauzela značajno mjesto na europskoj

karti najpoželjnijih destinacija za putova-

nja s dobrim razlogom - putovanja u po-

trazi za zdravljem. Suradnja s austrijskom

osiguravajućom kućom AUVA (Allgemei-

ne Unvalversicherungsanstalt), koja datira

podjednako daleko u začetke Thalassot-

herapije kao i ona suradnje sa Švedskom,

nastavlja se na naš ponos, već evo više od

četrdeset godina, sve do današnjih dana.

Poseban značaj te suradnje odražava či-

njenica kako su, sada već davne 1961.

godine, to bili prvi ugovori o liječenju

inozemnih bolesnika uspješno sklopljeni

s nekom međunarodnom institucijom u

jednoj tada zatvorenoj socijalističkoj dr-

žavi, krčeći pionirski put demokratskog i

stručnoznanstvenog otvaranja k Europi

i zapadu. Danas više od 8000 bolesnika

svjedoči o našoj stručnosti, a neizmjerno

povjerenje AUVA-e u Thalassotherapiju

Opatija uzvraćamo kvalitetnim i uspješ-

nim radom, slijedeći najsuvremenije me-

dicinske trendove.

Opisan slijed razvoja, doveo je Ustanovu

sedamdesetih godina prošlog stoljeća

pred prve ozbiljne prostorne probleme. S

obzirom na nezaustavljiv razvoj djelatno-

sti, sve veći broj zainteresiranih bolesnika

i drugih klijenata, raspoloživi su kapaci-

teti postali premaleni, zbog čega se se-

damdesetih godina 20. stoljeća išlo u iz-

gradnju novog objekta, današnje zgrade

poznate pod nazivom Fizijatrija. Isti je ra-

zvojni trend, tek nekoliko godina kasnije,

1981. godine, doveo i do njene značajne

dogradnje.

Thalassotherapia Opatija oduvijek je bila značajan promotor turističkog identiteta Liburnije

43

Širenje popisa zdravstvenih usluga i povećanje ukupnog opsega posla, doveli su 1972. do izgradnje, a 1981. do nadogradnje

zgrade Fizijatrije

Opatijska lječilišna tradicija od samih je začetaka privlačila pažnju

svekolike europske javnosti

Zaposlenici Thalassotherapije

45

U pedesetogodišnjem radu i kontinuira-

nom razvoju Thalassotherapije Opatija,

brojni su njeni djelatnici različitih struka

predanim radom i zalaganjem osobno

dali nemjerljiv doprinos u postizanju svih

istaknutih uspjeha. U nizu koji sada prelazi

18 500 radnih dana ustanove, nemoguće

je sažeti sve redovne radne obaveze, ali i

nepredvidive situacije, konkretne proble-

me, izazove, ciljeve i zadatke koji su do da-

nas nebrojeno puta svladani zahvaljujući

prvenstveno predanom radu i nesebič-

nom zalaganju većine bivših i sadašnjih

djelatnika.

Vodstvo ustanove

Razvoju Thalassotherapije značajno su

pridonijeli i suradnici profesora Plavšića,

kasnije velikim dijelom i nasljednici. U po-

vijesnom presjeku, od prvog vodstva do

današnjih dana, na glavnim su se pozicija-

ma izmijenjivali redom zaslužni pojedinci.

Na samom čelu Thalassotherapije, bili su

tako dr. Zlatko Perman, dr. Stjepan Janeš i

prim. dr. Marijan Ritterman, a od 1998. go-

dine je ravnatelj Emil Bratović, dipl. iur. ko-

jemu je pomoćnik za medicinska pitanja

dr.sc. Viktor Peršić. Kao šefovi Kardiološkog

odjela, svoj su značajan obol dali dr. Zlako

Perman, dr. Remigio Tanković, dr. Rafa-

el Dimnik, dr. Anton Orešković, prim. dr.

Marijan Ritterman, mr. sc. Marija Puharić-

Harašlić, te dr. Neda Šepić. Poseban odjel

kardiološke rehabilitacije, kao temeljni

strukovni odjeljak bolnice, s uspjehom je

vodio dr. Anton Orešković, a na njegovom

ga je putu nastavio usmjeravati dr. Dušan

Stojanović. Odjel fi zikalne medicine i re-

umatologije značajno je odredio ukupan

razvoj bolnice i umnogome pridonio

postignutim uspjesima. Nakon prim. dr.

Vlaste Rožanić, njega je vodila dr. Liliana

Mender-Peršić koju je naslijedila sadašnja

voditeljica, dr. sc. Tatjana Kehler. Izgradnju

strukovnog uzleta neminovno je pratio

suglasan razvoj od kliničke prakse nedje-

ljive laboratorijske dijagnostike koju su

vodili Sonja Steinfl te aktualni šef dipl. ing.

Josip Laginja.

Neprocjenjiv doprinos ukupnom razvoju

Thalassotherapije dale su i glavne sestre

bolnice Katarina Vidović i Đurđa Bostjan-

čić te glavni fi zioterapeuti Majda Kobal i

Boris Jardas.

Čedomil Plavšić, ravnatelj Thalassotherapije od 1957. do 1975. i od 1977. do 1978. godine

Zlatko Perman, ravnatelj Thalassotherapije od 1975. do 1977. i od 1986. do 1991. godine

Stjepan Janeš, ravnatelj Thalassotherapije od 1978. do 1986. godine

Marijan Ritterman, ravnatelj Thalassotherapije od 1991. do 1998. godine

Emil Bratović, ravnatelj Thalassotherapije od 1998. godine

Vodstvo Thalassotherapije Opatija danas - predsjednik Upravnog vijeća Ingo Kamenar, šef Odjela kardiološke rehabilitacije Dušan Stojanović, šefica Odjela kardiologije Neda Šepić, ravnatelj Thalassotherapije Opatija Emil Bratović, šefica Odjela fizikalne medicine i reumatologije Tatjana Kehler, pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja Viktor Peršić i pomoćnica ravnatelja za ekonomske poslove Sandra Martinčić

Domovinski rat

49

Strahote rata za neovisnost Republike Hrvatske donijele su okolnosti u kojima je

Thalassotherapia punim aktivnim uključenjem u svom djelokrugu rada mogla pri-

donijeti općem dobru na posve nov i neočekivan način. Pored odlazaka djelatnika

ustanove na bojišnicu i njihovog aktivnog sudjelovanja u ratnim operacijama, bolni-

ca je, u punom raspoloživom zamahu izražavajući svoje domoljublje, preuzela zna-

čajan dio odgovornosti u obrani domovine, prilagodila se nastalim okolnostima, te

reorganizacijom pripremila za prijem, liječenje i rehabilitaciju velikog broja ozlijeđe-

nih branitelja i drugih stradalnika. Već 8. listopada 1991. godine u Thalassotherapi-

ju su primljeni prvi stradalnici Domovinskog rata iz Petrinje, što govori o iznimnom

trudu i sposobnosti osoblja uloženom u što bržu prilagodbu novonastalim ratnim

uvjetima. Uspostavljena je bliska suradnja s Kirurškom klinikom Kliničkog bolnič-

kog centra Rijeka i drugim zdravstvenim ustanovama koje su kirurškom djelatnošću

bile izravno vezane na akutno zbrinjavanje ranjenika. U Thalassotherapiji Opatija se

sve do 1999. godine kontinuirano provodio nastavak ranog poslijeoperativnog lije-

čenja te puna medicinska, socijalna i psihološka rehabilitacija bolesnika, stradalnika

Domovinskog rata. Priznanja ustanovi i pojedinim djelatnicima te brojne Spomeni-

ce Domovinskog rata kojima su odlikovani naši zaposlenici, na najbolji način svje-

doče o ovom teškom, ali ponosnom razdoblju Republike Hrvatske i same Ustanove.

Posljednje desetljeće - godine novog zamaha

51

Uzlet novog doba - suvremeno medicinsko djelovanje i razvoj

Posljednje desetljeće uvelo je Thalassot-

herapiju u novi milenij ne samo kalendar-

ski, već i u brojnim drugim aspektima. S

Emilom Bratovićem na čelu, posljednjih

su se desetak godina dogodile mnogo-

brojne pozitivne promjene. Uspostavljena

je poslovna suradnja s brojnim hrvatskim

i međunarodnim zdravstvenim ustanova-

ma. Odabir kadrova, ciljanim probirom na

svim razinama, kao i ulaganjem u sustav-

nu edukaciju, doveo je Ustanovu do viso-

ke stručne, organizacijske te znanstveno-

nastavne razine koja je svoje priznanje do-

bila postavši Katedrom za rehabilitacijsku

medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci

te nastavnom bazom Medicinskog fakul-

teta Sveučilišta Josip Jurja Strossmayera

u Osijeku. Svestranost rada i uspješnost

rukovođenja ovom ustanovom ogleda se

i u činjenici kako je upravo Thalassothera-

pia Opatija postala prvi i jedini Referentni

centar za zdravstveni turizam i medicinski

programirani odmor Ministarstva zdrav-

stva Republike Hrvatske.

Pored skrbi o postojećim prostorima, nji-

hovog održavanja i obnove, značajni su

napori usmjereni u izgradnju reprezenta-

tivnog Thalasso Wellness Centra s prate-

ćim sustavom toplih veza. S obzirom na

specifičnosti prostorne organizacije, na

navedeni je način ustanova optimalno

funkcionalno objedinjena. Veliki raspon

raznovrsne, ali redom vrhunske medicin-

ske, informacijsko-tehnologijske i druge

opreme, svojom se planskom implemen-

tacijom idealno uklopio u navedene ka-

drovske i prostorne iskorake. Opisanim

se načinom Ustanova u navedenom

vremenu gotovo potpuno preustrojila i

unaprijedila do ranga modernog, respek-

tabilnog zdravstvenog subjekta u širem

zemljopisnom okruženju. Nakon izvje-

snog razdoblja, subjektivnim slabostima i

objektivnim okolnostima uzrokovane sta-

gnacije, ponovila se priča od prije četrde-

set godina - novi, svekoliki zamah razvoja

liburnijske katedrale zdravlja.

Navedene su godine obilježene značaj-

nim stručnim razvojem praćenim sve-

srdnom podrškom tadašnjeg ministra

zdravstva Republike Hrvatske akademika

Željka Reinera koji je prepoznao izniman

potencijal Thalassotherapije. Upravo su

sustavno ulaganje u kadrove, njihova ob-

nova i kontinuirana, vrhunska edukacija,

bile temeljne odrednice posljednjih go-

dina razvoja Thalassotherapije. Zaposleno

je novih devet doktora medicine i dva

specijalista interne medicine, pet liječnika

je završilo specijalizaciju iz interne medici-

ne, jedan specijalizaciju iz fizikalne medi-

cine i rehabilitacije, dok je jedna liječnica

završila užu specijalizaciju iz reumatolo-

gije. Posebni su se napori usredotočili na

kontinuiranu medicinsku izobrazbu i u

ostalim njenim oblicima, s naglaskom na

ciljane programe u funkciji planskog ra-

zvoja ustanove. U navedenom se smislu

nastavila suradnja s vodećim ehokardio-

grafskim centrima u zemlji i inozemstvu

(Klinička bolnica “Sestre milosrdnice” u

Zagrebu, te Hammersmith Hospital u

Londonu), organizirane su brojne interne

edukacije predvođene eminentnim struč-

njacima. U potonjem se ističe program iz

nutricionizma pod vodstvom dr. sc. Do-

natelle Vrbanac koji je na prikladan način

obuhvatio ukupan personal uključen u

program ispravne i zdrave prehrane, od

52

kuhinjskih djelatnika do odjelnih liječnika

specijalista.

Kontinuirano obnavljanje medicinske di-

jagnostičke i terapijske aparature s ciljem

dostizanja i održavanja vrhunske zdrav-

stvene usluge, u Thalassotherapiji se ja-

sno odražava na ukupni status struke. Od

brojnih kardioloških dijagnostičkih ure-

đaja, preko komunikacijske i edukacijske

opreme, laboratorijske opreme i materi-

jala, do važnih sastavnica za dijagnostiku

bolesti lokomotornog sustava, njihovo

precizno procjenjivanje i praćenje, te ade-

kvatno terapijsko zbrinjavanje fizikalnom

terapijom, provodi se u Ustanovi kontinu-

irano, prema jasnim prioritetima. Takva je

predana i intenzivna briga dovela Thala-

ssotherapiju Opatija do razine jednog od

najvećih, ako ne i najvećeg neinvazivnog

kardiološkog dijagnostičkog centra u Hr-

vatskoj, uz respektabilne kapacitete dru-

gih, nekardioloških djelatnosti.

Obnova i prilagođavanje prostora pratili

su kadrovske i tehnološke preduvjete pu-

nog razvoja. Pored unapređenja standar-

da smještaja bolesnika, izdvajanja i pri-

lagodbe kapaciteta namijenjenih zdrav-

stvenom turizmu u užem smislu, održa-

vani su i kvalitativno poboljšani gotovo

svi bolnički prostori, posebno Fizijatrija

koja je deset godina zbrinjavala ranjenike

Domovinskog rata. Villa Dubrava preure-

đena je u lječilišni hotel visoke katego-

rije, paviljonski tip bolnice objedinjen je

povezivanjem toplim vezama, a uređene

su i sve fasade postojećih zgrada. Pored

onih prostora koje bolesnici neposredno

koriste, značajno je spomenuti i potpuno

preuređenje centralne i restoranske ku-

hinje uz njihovo opremanje najsuvreme-

nijom opremom za čuvanje, pripremu,

distribuciju i konzumaciju hrane, čime

je postignuta puna prilagodba međuna-

rodnom normativnom sustavu kvalitete

i zdravstvene ispravnosti namirnica (HA-

CCP).

S ciljem podržavanja ukupnog tehnološ-

kog i komunikacijskog razvoja, uveden

je integrirani informatički sustav, a s ob-

zirom na jasnu opredijeljenost ustanove

znanstveno-istraživačkom i edukacijskom

radu, izvršena je potpuna obnova i opre-

manje biblioteke, te prilagodba velike

predavaonice suvremenim zahtjevima.

Osnivanje, izgradnja i puštanje u rad

modernog Thalasso Wellness Centra

u drugoj polovici 2005. godine, jedan je

od najznačajnijih događaja hrvatskog

zdrav-stvenog turizma ovog desetljeća, a

to dokazuje i priznanje Hrvatske gospo-

darske komore, Hrvatske udruge hotelije-

ra i restoratera i Hrvatske radio-televizije

dodijeljeno opatijskom Thalasso Wellness

Centru 2006. godine u sklopu akcije “Tu-

ristički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku”. Di-

ferencijacija turističkog tržišta postavlja

nove izazove pred odmorišne destinacije

kojima moderno orijentirana Thalassot-

herapia Opatija odgovara suvremenim

medicinskim wellness centrom.

U njegovom dosadašnjem radu, sustav-

ni je razvoj vlastitog wellness-proizvoda

zasnovanog na suvremenim medicin-

skim principima, te usko isprepletenog

sa zdravstvenim djelatnostima bolnice

i regionalnim specifičnostima Opatije,

uvjerljivo potvrdio opravdanost osniva-

nja te nove, prepoznatljive djelatnosti

Thalassotherapije. Upravo s ciljem in-

tegriranja vrhunskih medicinskih zna-

nja i vještina u novi, Opatije dostojan i

Poznavajući okolnosti nastanka, tradiciju, ranije dosege i zasluge

Thalassotherapije Opatija, njenu poziciju i potencijal u nacionalnim

zdravstvenim i turističkim okvirima, kao ministar zdravstva imao sam

priliku pružiti pomoć Ustanovi u nastojanjima modernog profiliranja

tijekom vremena neposredno nakon Domovinskog rata.

S današnje pozicije osjećam posebnu čast i ponos pri sagledavanju

postignutih rezultata. Povjerenje u Thalassotherapiju i ljude koji je

vode, pronašlo je svoje puno opravdanje u ovoj Specijalnoj bolnici,

Referentnom centru za zdravstveni turizam i medicinski programira-

ni odmor, samostalnoj Katedri za rehabilitacijsku medicinu te znan-

stveno produktivnoj sveučilišnoj nastavnoj bazi.

Željko Reiner, akademik

ministar zdravstva Republike Hrvatske od 1998. do 2000. godine

ravnatelj KBC Zagreb

54

Thalasso Wellnes Centar Od ideje do vrhunskog proizvoda zdravstvenog turizma

Prostorna definicija Thalasso Wellness Centra Kompjutorska simulacija

Thalasso Wellness Centar - ponos Thalassotherapije Opatija

55

Opsežni graditeljski radovi

Posjet podrške predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića; ravnatelj Thalassotherapije Opatija Emil Bratović, gradonačelnik Grada Opatije Ranko Vlatković, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina tijekom posjeta gradilištu Thalasso Wellness Centra 2004. godine

56

Priznanje Hrvatske gospodarske komore dodijeljeno opatijskom Thalasso Wellness Centru 2006. godine u sklopu akcije „Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku“ u najboljem je svjetlu potvrdilo značaj i uspješnost inovativnog projekta Thalassotherapije Opatija

Referentnog centra za zdravstveni turizam

i medicinski programirani odmor vrijedan

projekt, pristupilo se izgradnji i punoj ak-

tivaciji prvog hrvatskog, oglednog medi-

cinskog wellnessa. Njemu i priključenim

smještajnim kapacitetima ekskluzivne

Ville Dubrava, na čelo je stala pomoćnica

ravnatelja za ekonomska pitanja, Sandra

Martinčić, dipl. oecc. Još jedan znača-

jan događaj na uvjerljiv i vjerodostojan

način ističe postignuća Thalassotherapi-

je. Naime, 1998. godine je Ministarstvo

zdravstva Republike Hrvatske imenovalo

ustanovu Referentnim centrom za zdrav-

stveni turizam i medicinski programirani

odmor, čime su po prvi put u povijesti

zdravstvo i turizam postale komplemen-

tarne djelatnosti, a nastavkom aktivnog

djelovanja na predmetnom području,

2006. godine uspješno je provedena

ponovna verifikacija istaknutog statusa.

Ispravnost vizije budućeg razvoja zdrav-

stvenog turizma i svoju vodeću ulogu

Thalassotherapia je potvrdila i organizira-

jući međunarodni skup “Zdravstveni turi-

zam za 21. stoljeće”, prvi te vrste u široj regiji.

Uključivanje Ustanove u sveučilišnu za-

jednicu Republike Hrvatske, jedno je od

najvećih priznanja i mjerilo ukupnih po-

stignuća. Nakon nekoliko godina uspješ-

nog uključivanja u izvođenje nastave iz

kolegija Interna medicina Studija medi-

cine Medicinskog fakulteta u Rijeci, go-

dine 2006. je pri Thalassotherapiji Opatija

osnovana Katedra za rehabilitacijsku me-

dicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u

Rijeci, čime je Thalassotherapia kao jedina

Županijska bolnica u Republici Hrvatskoj

postala sjedištem katedre jednog medi-

cinskog fakulteta. Godine 2006. Bolnica je

zabilježila još jedan veliki uspjeh postavši

nastavnom bazom Medicinskog fakulte-

ta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku.

Svečanost otvaranja Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske - ministar zdravstva Željko Reiner i ravnatelj Thalassotherapije Opatija Emil Bratović

57

Izgradnjom Thalasso Wellness Centra koji se prostire na gotovo 2700 m2, Thalassotherapia promovira novi oblik, tzv. medicinskog wellnesa, u kome se medicinskom interpolacijom kroz ugodu i želju za ljepotom sustavno promiče zdravlje klijenata

Bazenski kompleks Thalasso Wellness Centra

Svečano otvaranje Thalasso Wellness Centra u rujnu 2005. – ravnatelj Thalassotherapije Emil Bratović, ministar zdravstva i socijalne skrbi RH Neven Ljubičić, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, predsjednik Upravnog vijeća Thalassotherapije Ingo Kamenar, pomoćnik ravnatelja Thalassotherapije Viktor Peršić, riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, gradonačelnik Grada Opatije Amir Muzur

Medicinske i kozmetičke masaže dio su ponude Thalasso Wellness Centra

Vremenski odmak estetski i tehnološki određuje stoljećima korištene zdravstvene metode - Relaxarium - suvremeni prostori Thalasso Wellness Centra

Tehnološki superioran fitness Thalasso Wellness Centra nadogradnja je kardiološke kineziterapije i ponuda od presudnog značaja u djelatnosti sportske medicine te suvremenog zdravstvenog turizma i aktivnog programiranog odmora

Moderni saunski prostori inovativni su izričaj stoljetne lječilišne tradicije

70

Organizirani oblici individualne i grupne rekreacije obuhvaćaju sve suvremene trendove unapređenja zdravlja

71

Thalassotherapia Opatija – nezaobilazan čimbenik razvoja lokalne zajednice i zdravstvenog sustava Republike Hrvatske

Iako nas ponosom ispunjava činjenica da

prostorima Thalassotherapije sada redovito

odzvanjaju najrazličitiji svjetski jezici, žamor

našeg domaćeg “ča” uvijek je posebno drag

i topao zvuk. On nas podsjeća na duboku

ukorijenjenost ustanove u lokalnu sredinu

i tradicionalnu okrenutost stanovništva na-

šoj bolnici. Thalassotherapia Opatija, prema

nebrojenim je izjavama pacijenata i gostiju,

tradicijom i kontinuitetom postala nezao-

bilazan medicinski subjekt regije kojem se

vjeruje i na koji se računa.

Od samih početaka postojanja, jedan od

najznačajnijih ciljeva Thalassotherapije bio

je domaćem stanovništvu učiniti dostupni-

ma najsuvremenije medicinske usluge.

Koliko je ta odanost i predanost lokalnoj za-

jednici duboko zaživjela u srcima stanovni-

ka, govori i godišnja Nagrada Grada Opatije

dodijeljena 1999. godine za područje zdrav-

stva upravo Thalassotherapiji. A vrhunac

međusobnog poštovanja i suradnje te du-

gogodišnjeg samoprijegornog rada okrunio

je ravnatelj Ustanove, Emil Bratović, postavši

2006. godine dobitnikom Nagrade Grada

Opatije za životno djelo, najvišim prizna-

njem koje lokalna zajednica može dodijeliti

nekom pojedincu.

Thalassoherapia je postala nedjeljiv dio ži-

vota grada, njegov svakodnevni suradnik i

najbliži partner. Ne čudi, stoga, da je upravo

u prostorima naše Ustanove zaživjela rea-

lizacija projekta “Opatija – grad muzej sred-

nje Europe” otvaranjem stalnog postava o

povijesti zdravstvenog turizma liburnijskog

kraja.

Temeljem zakonskih propisa, Bolnica je

1993. godine postala županijskom ustano-

vom. Novi je vlasnik, u želji da unaprijedi

zdravstvenu skrb stanovništva, napredak

medicinske struke, te aktivno sudjelovanje

u daljnjem razvoju zdravstvenog turizma,

spremno preuzeo obvezu i postao partne-

rom punim razumijevanja i podrške Usta-

novi u svim događanjima, promjenama i ra-

zvojnim ciklusima koji su uslijedili. Županija

primorsko-goranska je u navedenoj suradnji

uvijek iskazivala punu podršku i povjerenje u

rukovodstvo i djelatnike Thalassotherapije.

Gospodin župan, Zlatko Komadina, znao je

prepoznati sustavne vrijednosti koje su se u

Thalassotherapiji uvijek njegovale i razvijale,

stoga je, tijekom proteklih godina, prihva-

ćen kao najbliži suradnik i iskren prijatelj ove

ustanove.

Dolaskom Emila Bratovića na čelo Ustanove

uspostavljena je posebno bliska suradnja s

Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske

i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osigu-

ranje, koji su prepoznali ogroman potencijal

i želju za daljnjim i još modernijim profesi-

onalnim uzletom Thalassotherapije. Stoga

su svesrdna podrška i razumijevanje upravo

ovih državnih institucija postali značajan po-

kretač iznimnog razvoja Thalassotherapije

koji je uslijedio.

Upravno vijeće, čiji su predsjednici bili diplo-

mirani ekonomist Josip Buršić (od 1993. do

2002. godine) te sadašnji predsjednik, Ingo

Kamenar, dipl. ing., (od 2002. godine), s vod-

stvom bolnice znalo je pronaći odgovore na

sve dosadašnje razvojne zahtjeve.

Emil Bratović, ravnatelj Thalassotherapije Opatija, dobitnik je Nagrade za životno djelo Grada Opatije 2006. godine

Josip Buršić, predsjednik Upravnog vijeća Thalassotherapije Opatija od 1993. do 2002. godine

Ingo Kamenar, predsjednik Upravnog vijeća Thalassotherapije Opatija od 2002. godine

72

Nagrada Grada Opatije za područje zdravstva dodijeljena je 1999. godine Thalassotherapiji Opatija

U sustavu zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj, Thalassotherapia Opatija zadnjih desetljeća potvrdila je status vrhunske ustanove u pružanju usluga dijagnostike, liječenja i prevencije kardiovaskularnih, reumatoloških, neuroloških i dermatoloških oboljenja.

Klasična rehabilitacija, koja je ranije definirala ovu ustanovu kao re-habilitacijski centar za kronične bolesti, odavno je prevladana struč-nim i pouzdanim zbrinjavanjem prije svega kardioloških i kardioki-rurških bolesnika u najranijoj fazi liječenja i rehabilitacije. Time je Tha-lassotherapia Opatija, uvažavajući suvremenu medicinsku doktrinu, preuzela dijelom i ulogu akutne bolnice.

Prepoznaju to i vodeće domaće i inozemne zdravstvene ustanove, kao i državne institucije, podržavajući razvojne vizije ove ustanove.

Stoga sam uvjeren da će Thalassotherapia Opatija uspješno svlada-vati i buduće izazove, uvažavajući i nastavljajući dosadašnja ostva-renja.

Status referentnog centra i najnovija povezanost s Medicinskim fakul-tetom u Rijeci garancija su kvalitete zdravstvenih usluga za sadašnje i buduće korisnike.

Stjepan Bačić

zamjenik ministra zdravstva Republike Hrvatske od 1998. do 2000. godine Saborski zastupnik i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a od 2004. godine

Thalassotherapia Opatija - Specijalna bolnica za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizmadanas

75

Na pedeseti rođendan, Thalassotherapia

može s ponosom pokazati što ima i što

zna. Pored vrhunskih prostora i opreme,

njena stručna i poslovna suverenost, čvr-

sto se temelji na sposobnom timu koji

s ravnateljem Emilom Bratovićem spre-

mno dočekuje izazove budućnosti. Usta-

nova trenutno zapošljava ukupno 183

djelatnika; od toga 91 djelatnik čini pra-

teće, uslužno i tehničko osoblje Thala-

ssotherapije. Od 92 zdravstvena radni-

ka, njih 28 su liječnici, a čak 21 liječnik

je specijalist neke od grana medicine

(15 internista, 3 fizijatra, jedan fizijatar-

reumatolog, jedan neurolog, jedan

dermatovenerolog).

Liječnici Thalassotherapije Opatija danas u društvu ravnatelja Emila Bratovića

Kolektiv Thalassotherapije Opatija danas

78

U prikazu sadašnje razvojne pozicije Tha-

lassotherapije, nezaobilazno je određenje

njenog strukovnog statusa u suvremenoj

kardiologiji i kardiološkoj rehabilitaciji.

Moderna kardiologija svojim razvojem po-

stavlja pred rehabilitacijske timove nove, sve

složenije zahtjeve. Duži očekivani životni vi-

jek ljudi i veći udio stanovništva starijeg od

65 godina povezan je s porastom inciden-

cije kardiovaskularnih bolesti, čemu se pri-

ključuje i rastući broj kardiokiruških zahvata.

Nadalje, intervencijsko liječenje značajno je

skratilo prosječno razdoblje hospitalizacije

na akutnim bolničkim odjelima i dovelo na

prag kardiološke rehabilitacije bolesnike u

ranijim fazama bolesti. Takve okolnosti ja-

sno postavljaju potrebe za organizacijskim

izmjenama rehabilitacijskog sustava pa na

globalnoj razini sve više definiraju kardio-

lošku rehabilitaciju stacionarnom u njenom

ranom, neodgođenom obliku, a kasne for-

me kardiološke rehabilitacije iskazuju ten-

denciju provođenja u obliku ambulantnog

programa sekundarne prevencije kroz poli-

kliničku službu kao neodvojiv dio kontinui-

ranog kliničkog praćenja kardiovaskularnih

bolesnika.

Ovakve odrednice suvremene kardiološke

rehabilitacije ističu potrebu za preciznom

stratifikacijom rizičnog profila bolesnika u

ranoj rehabilitaciji te potrebu za razvojem

akutne skrbi u stacionarnim kardiološkim

rehabilitacijskim centrima. Takvu opredije-

ljenost strukovnog razvoja naša Ustanova

kontinuirano iskazuje tijekom posljednjeg

desetljeća; ona se opredijelila, pripremila i

počela provoditi ranu kardiološku rehabili-

taciju od prvih uvjerljivih stručnih naznaka

njenih značajnih kliničkih prednosti.

Istodobni razvoj polikliničko-konzilijarne

službe na tragu je napretka preostalog

dijela rehabilitacijske kardiološke prakse -

usmjeren izgradnji respektabilnog centra za

provedbu odgođenih rehabilitacijskih pro-

cedura, ali i pružanju svih potrebnih usluga

iz područja opće neinvazivne kardiološke

dijagnostike i liječenja.

Kao što je profesor Plavšić provodio pionir-

ske zahvate u svoje doba, moderna Thala-

ssotherapia uspješno stremi praćenju i for-

miranju aktualnih trendova u dijagnostici i

liječenju srčanih bolesnika, primjenjujući

najnovija saznanja svjetskih strukovnih kar-

dioloških udruženja koja današnju kardio-

lošku rehabilitaciju doživljavaju kao multi-

faktorski, sveobuhvatni proces koji uključu-

je kliničku potporu i intervencije u kontroli

simptoma bolesti, te evaluaciju i korekciju

kardiovaskularnih rizika. U potonje se ubra-

jaju tretmani hiperlipoproteinemija, dijabe-

tesa i hipertonije, programi odvikavanja od

pušenja, mjere usmjerene regulaciji tjelesne

težine, psihosocijalna evaluacija i psihološ-

ka potpora, te programirani i kontrolirani

fizički trening.

U djelatnosti za kardiologiju i kardiološku

dijagnostiku sada radi 20 liječnika, 15 spe-

cijalista interne medicine; tri su liječnika na

subspecijalizaciji iz kardiologije, dva su dok-

tora znanosti, te dva magistra znanosti.

Laboratorij za funkcionalnu dijagnosti-

ku, koji vodi dr.sc. Viktor Peršić, predstavlja

Kardiološka rehabilitacija i opća kardiologija

79

Pored nezaobilazne uloge u kardiološkoj dijagnostici, suvremena ergospirometrijska mjerenja nužna su za individualizirano doziranje fizičkog treninga i kontrolnu procjenu učinka aktivne kardiološke rehabilitacije

Moderna ehokardiografija: uz transtorakalni ultrazvuk srca, u ustanovi se rutinski primjenjuje i transezofagusna inačica pregleda (na slici)

Sveobuhvatno antropometrijsko testiranje, zbog iznimne važnosti u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dio je rutinske obrade bolesnika

24-satni dinamički elektrokardiogram nezaobilazni je dio obrade kardioloških bolesnika

Neurološka djelatnost s ekstrakranijskim (na slici) i transkranijskim ultrazvučnim dijagnostičkim metodama logično se nadovezuje i upotpunjuje djelatnost kardiološke rehabilitacije i fizikalne medicine

Dijagnostička ultrazvučna obrada obuhvaća i rutinsko izvođenje metode ultrazvučnog pregleda trbušnih organa

87

Telemetrijske metode praćenja, pored dijagnostičke vrijednosti, ključne su za sigurnost provođenja

kineziterapije u kardiološkoj rehabilitaciji

jedan od najvećih istovrsnih u Republici

Hrvatskoj raspolažući kapacitetom od 30

dinamičkih 24-satnih elektrokardiografskih

pretraga (Holter-monitoringa) i četiri eho-

kardiografske i četiri ergometrijske ambu-

lante dnevno. U njemu se uspješno izvodi

procjena funkcionalnih respiratornih para-

metara te ergospirometrijsko testiranje ne

samo za sportaše, već i kao dio rutinske

prakse kardiovaskularne skrbi bolesnika. La-

boratorij raspolaže i dinamičkim 24-satnim

ambulantnim monitoringom krvnog tlaka,

72-satnim dinamičkim elektrokardiograf-

skim praćenjem, kao i ultrazvučnom dija-

gnostikom perifernog žilja, ekstrakranijskim

i transkranijskim ultrazvučnim pretragama

cerebralne cirkulacije, te ultrazvukom tr-

buha i štitne žlijezde. Suvremeni zahtjevi u

dijagnostici kardiovaskularnih bolesti, doveli

su i do uvođenja novih najsuvremenijih bio-

kemijskih laboratorijskih testova. Klasična,

transtorakalna ehokardiografska dijagnosti-

ka s obojenim doplerom, proteklih je godi-

na proširena značajnim brojem provedenih

transezofagusnih ultrazvučnih pregleda te

razvojem stresne ehokardiografije. U razvo-

ju dijagnostičkih procedura, u skladu sa su-

vremenim stručnim i znanstvenim stremlje-

njima, u Thalassotherapiji Opatija su tijekom

istog razdoblja uvedene i neke inovativne

dijagnostičke metode poput standardizira-

ne antropometrije, dok visokorezolucijska

ultrazvučna procjena endotelom posredo-

vane arterijske dilatacije na brahijalnoj arte-

riji, prerasta eksperimentalnu fazu s realnim

izgledima za njenu rutinsku primjenu.

88

Tradicionalni međunarodni ehokardiografski simpozij uvjerljivo svjedoči o autoritetu i prepoznatljivosti suvremene kardiološke djelatnosti u Thalassotherapiji

Stacionarni Odjel za kardiologiju i kardiološ-

ku rehabilitaciju, usko integriran s Odjelom

za rehabilitaciju i Laboratorijem za funkcio-

nalnu dijagnostiku, pruža usluge obrade, li-

ječenja i rehabilitacije bolesnika nakon akut-

nog infarkta miokarda, kardiokiruških opera-

cija i drugih, akutnih kardioloških stanja. Na-

vedeno se ostvaruje kontinuirano, tijekom

24 sata, u uvjetima moderne opremljenosti i

značajne ekipiranosti liječnicima, te educira-

nim sestrinskim kadrom, pod vodstvom dr.

Nede Šepić.

Tradicija, iskustvo i raspoloživi resursi, stvo-

rili su sve preduvjete za osnivanje akutne

kardiološke skrbi u sklopu Odjela. Sadašnji

su dosezi temelj budućeg razvoja u čijim se

srednjoročnim planovima ističe želja za for-

miranjem jedinice za invazivnu i intervencij-

sku kardiologiju.

Izuzetna je suradnja ostvarena s Kliničkim

bolničkim centrom Rijeka iz kojega bolesni-

ci, tretirani najsuvremenijim metodama lije-

čenja akutnog koronarnog sindroma ili pak

u najranijoj fazi akutne rehabilitacije nakon

kardiokirurškog zahvata, bivaju integrirani

u rehabilitacijski sustav Thalassotherapije,

čime je zajamčena značajno veća uspješnost

rehabilitacijskog programa.

Djelovanje Polikliničke službe na čijem je

čelu dr. Ljerka Rukavina-Prpić, te njena te-

meljna internistička i kardiološka djelatnost,

usko se isprepliću s Laboratorijem za funk-

cionalnu dijagnostiku, ali i radom Odjela za

kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju, te

Odjela za fizikalnu medicinu i reumatologiju,

kao i dermatološkom te neurološkom dje-

latnošću čije se usluge nude u polikliničkoj

djelatnosti, a neprocjenjiv značaj u zdrav-

stvenoj skrbi ima i novootvoreni centar za

dijabetes. Uz vodeći udio dijagnostičko-tera-

pijskih zahvata i konzilijarnih pregleda, velik

opseg rada otpada na sistematske preglede

pretežno radno aktivnog stanovništva. To je

put kojim Ustanova daje značajan obol pre-

ventivnoj praksi, a 30 000 najrazličitijih spe-

cijalističkih pregleda, koji se godišnje obave

u našoj Ustanovi, svjedoči o ispravno zacrta-

nom putu.

Ciljani, stručno utemeljeni istupi u mediji-

ma, organiziranje popularizacijskih akcija i

programa, tek su dio aktivnosti koji već godi-

nama svoj najzapaženiji dio imaju u tradici-

onalnom obilježavanju Svjetskog dana srca,

posljednje nedjelje u rujnu.

Organiziranje telemedicinske konferencije

o stresnoj ehokardiografiji uz sudjelovanje

inozemnih stručnjaka, prva takve vrste na

našim područjima, pobudila je poseban in-

teres hrvatskih kardiologa, a izuzetna medij-

ska pozornost potvrdila je značajnu ulogu

takvih događanja u stručnom usavršavanju

liječnika i osuvremenjivanju zdravstvenog

sustava

Odjel za kardiološku rehabilitaciju, koji zaseb-

no uspješno djeluje niz godina, na suvremen

način provodi sveobuhvatne preventivne

mjere. Uz tehnološki napredne postupke, te-

meljene na trajnom elektrokardiografskom

telemonitoriranju bolesnika, aerobne kinezi-

terapijske procedure se doziraju individual-

no, prema prethodno izvedenom ergospiro-

metrijskom testu. Uz mogućnost korištenja

suvremenih prostora i opreme fitness-centra

Thalasso Wellnessa, nisu zanemarene ni cilja-

ne, vođene, kontrolirane i nadzirane terenske

kure koje se prema suvremenoj stratifikaciji

rizičnosti bolesnika provode na stoljetnoj

lječilišnoj tradiciji. One možda najbolje pro-

moviraju Opatiju kao istinski, idealan centar

zdravstvenog turizma.

Cardiovascular Ultrasound:from Imaging to Knowledge in the Practice of Clinical Cardiology

October, 11-13, 2007Hotel Adriatic, Opatija, Croatia

Second Croatian Symposium of Echocardiography

with international participation

1957. - 2007.

Thalassotherapia Opatija Maršala Tita 188/1, 51410 Opatija, Croatia http://www.thalassotherapia-opatija.hr

PRIMORSKOGORANSKAŽUPANIJA Grad Opatija

89

Kineziterapija kardioloških bolesnika provodi se u skladu s aktualnim smjernicama stručnih društava i ističe kontinuitet stoljetne opatijske rehabilitacijske tradicije

Ciljana, tematska predavanja za bolesnike,

usmjerena sveobuhvatnim mjerama sekun-

darne prevencije, usluge psihologijske pro-

cjene i potpore, te osobno nutricionističko

savjetovanje, uz Škole mršavljenja i nepu-

šenja, samo su neki od primjera specifičnih

programa koje Rehabilitacijski odjel na čelu

s dr. Dušanom Stojanovićem, suvereno i

uspješno provodi.

Zaposlenici kardiološke djelatnosti uklju-

čeni su u izvođenje sveučilišne nasta-

ve. Pored članstva i redovnog praćenja,

uključeni smo u rad godišnjih skupova

Europskog kardiološkog društva, njego-

vih sekcija: Radne skupine za ehokardio-

grafiju, Radne skupine za kardiološku re-

habilitaciju i prevenciju te Radne skupine

za kongestivno srčano zatajenje, i nacio-

nalne krovne udruge - Hrvatskog kardio-

loškog društva. Thalassotherapia Opatija

organizirala je i bila domaćin sastanka Rad-

ne skupine za kardiološku rehabilitaciju i

prevenciju Hrvatskog kardiološkog druš-

tva 2006. na kojem su donesene aktualne

smjernice za razvoj predmetne nacionalne

djelatnosti. Djelatnici našeg odjela za kar-

diologiju i kardiološku rehabilitaciju, u po-

sljednjih su 5 godina priopćenjima i izvor-

nim radovima aktivno sudjelovali na više od

40 stručnih i znanstvenih skupova od kojih

je polovica bila međunarodnog karaktera.

Vrlo smo ponosni na suorganizaciju Prvog

kardiološkog kongresa Republike Hrvatske

te organiziranje Prvog hrvatskog ehokardi-

ografskog simpozija 2005., i Drugog eho-

kardiografskog simpozija 2007. koji je, uz

sudjelovanje vodećih hrvatskih i svjetskih

autoriteta, stekao međunarodni status i

umnogome pridonio razvoju i potvrdi uku-

pne prepoznatljivosti naše suvremene kar-

diološke djelatnosti.

90

Usporedo s osnivanjem Centra za rehabi-

litaciju kardiovaskularnih bolesnika, odvi-

jalo se i organiziranje Odjela za fizikalnu

medicinu i rehabilitaciju. Počeci su vezani

uz Vlastu Rožanić kao prvog šefa odjela,

a slijedila je potom Liliana Mender-Per-

šić. Danas je to odjel koji uz dr. sc. Tatjanu

Kehler čini još troje specijalista fizikal-

ne medicine i rehabilitacije te značajan

broj fizioterapeuta i medicinskih sestara.

Problematika kojom se bave nadrasla je

negdašnje okvire i poimanja fizikalne me-

dicine, jer se ova struka danas prožima

kroz sve ostale medicinske struke i s nji-

ma predstavlja komplementarnu granu u

tretmanu bolesnika.

Stoga je djelokrug rada ovog odjela

odavno nadrastao klasičnu rehabilitaciju

bolesnika s degenerativnim oboljenjima

sustava organa za kretanje, reumatskim

bolestima, sistemskim bolestima veziv-

nog tkiva, traumama i različitim neuroge-

nim lezijama, a najsuvremenije metode

hidro-, kinezi-, ili elektroterapije postale

su nezaobilazan dio u liječenju široke pa-

lete bolesnika.

Sustavna edukacija medicinskog osoblja

u vodećim međunarodnim institucijama

postala je stoga nezaobilazan dio radne

svakodnevice, a stručno i znanstveno

usavršavanje iznjedrilo je i jednog doktora

i dva magistra znanosti, iznimnu suradnju

u istraživačkim projektima brojnih farma-

ceutskih kuća te niz stručnih i znanstve-

nih radova objavljenih u značajnim medi-

cinskim časopisima.

Razvoj fizikalne medicine i rehabilitacije

pratio je razvoj svih ostalih medicinskih

grana, a složenost poslova nametnula je

nužnost dodatne specijalizacije. Stoga se,

osim klasične fizikalne medicine, razvila i

reumatologija kao subspecijalistička dje-

latnost. U Thalassotherapiji značaj reu-

matologije prepoznat je još devedesetih

godina prošlog stoljeća kad je održan

Prvi kongres hrvatskog reumatološkog

društva, a činjenica da je taj kongres odr-

žan upravo u Opatiji u organizaciji Thala-

ssotherapije, dodatno je priznanje radu

ove ustanove. Štoviše, prva reumatološka

subspecijalistička ambulanta na području

naše županije otvorena je upravo u našoj

Ustanovi. Danas reumatološku djelatnost

Thalassotherapia Opatija prati i čitavom

paletom postupaka nezaobilaznih u dija-

gnostici reumatoloških oboljenja.

Konačno, ne može se zaobići ambulanta

za prevenciju i liječenje osteoporoze, koja

pored medicinske dijagnostike, poseb-

nim preventivnim programima čini izu-

zetno cijenjen čimbenik očuvanja zdrav-

lja lokalnog stanovništva.

Prvim kongresom hrvatskog reumatološkog društva, Thalassotherapia Opatija je zakoračila u novo područje fizikalne medicine - reumatologiju

Fizikalna medicina i reumatologija

91

Metode individualno prilagođene kineziterapije neodvojiv su dio kompleksnog fizijatrijskog liječenja

Stručno vođene vježbe u bolničkom bazenu specifičan su oblik kineziterapije

Magnetoterapijske procedure iskazuju poseban značaj u liječenju bolesti sustava organa za kretanje

Hipobarična terapija Vacusac-sustavom uspješno se primjenjuje u ustanovi više godina, a predmet je i istraživačkog projekta u sklopu Eureka sustava

Hidroterapijske metode učinkovita su sastavnica djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije

Ustanova raspolaže razvijenom ultrazvučnom dijagnostikom sustava organa za pokretanje

Fizikalna medicina s reumatologijom obogaćena je suvremenom dijagnostikom poremećaja metabolizma kosti; slika prikazuje denzitometrijsku pretragu

102

Od trenutka kada je Antony van Leeuwen-

hoek još u 17. stoljeću prvi put pod mikro-

skopom u kapljici vode uočio neka čudna

bića koja se gibaju, a vrlo brzo nakon toga

proučio i stanice u vlastitoj krvi, labora-

torijska dijagnostika započela je strelovit

razvoj koji joj i danas donosi iznimno zna-

čajno mjesto u suvremenoj medicini.

Počeci talasoterapijske laboratorijske dje-

latnosti nedjeljivi su od početka stvaranja

Thalassotherapije. Već 1. prosinca 1959.

godine u zgradi Ville Dubrava prvi put je

uzet materijal za analizu, a laboratorijska

obrada je obavljana u Riječkoj bolnici.

No, vrlo brzo su potrebe nadrasle posto-

jeće mogućnosti pa je laboratorij uskoro

preseljen u zgradu Europe, a spektar činje-

nih pretraga koje je već nakon nekoliko

mjeseci obavljao vlastiti talasoterapijski

kadar uz nadzor riječkih bolničkih struč-

njaka, postajao je sve opsežniji.

Rutinska analiza krvi, nekad nezamje-

njiva u liječenju bolesnika, postala je tek

komadić slagaljke koju su nadopunjavale

daleko složenije hematološke i biokemij-

ske analize. Pod vodstvom Sonje Steinfl,

krajem šezdesetih i sedamdesetih godina

prošlog stoljeća, značajno je unaprijeđen

i u potpunosti osamostaljen rad laborato-

rija. Zbog sve suvremenijih medicinskih

zahtjeva u narednih desetak godina opre-

ma je modernizirana, a osoblje gotovo

utrostručeno. Posebnu potvrdu kvalitete

laboratorij je dobio sedamdesetih godina

20. stoljeća postavši jedan od referentnih

centara u jugoistočnoj Europi za suradnju

sa Svjetskom zdravstvenom organizaci-

jom i jedan od prvih centara uključenih u

sustav kontrole kvalitete rada na području

bivše Jugoslavije.

Današnji laboratorij, u potpunosti infor-

matiziran i moderniziran pod vodstvom

Josipa Laginje, udovoljava najsuvremeni-

jim zahtjevima moderne medicinske dok-

trine u dijagnostici i liječenju, prije svega

kardioloških i reumatoloških bolesnika. S

posebnim se ponosom ističe iznimna su-

radnja s Medicinskim fakultetom u Rijeci

i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom

u Zagrebu te Hrvatskim društvom medi-

cinskih biokemičara i Hrvatskom komo-

rom medicinskih biokemičara u kontroli

kvalitete rada. Provode se istraživanja u

suradnji s nekim od danas najznačajnijih

svjetskih farmaceutskih kuća. Kao i bolni-

ca u cjelini, tako je i laboratorij, kao jedan

od njenih nedjeljivih segmenata, postao

mjesto edukacije novih zdravstvenih la-

boratorijskih kadrova. Upravo je labora-

torij Thalassotherapije iznjedrio nekoliko

doktorskih disertacija te niz stručnih ra-

dova objavljenih u svjetskim medicinskim

časopisima.

Laboratorij u stopu prati najsuvremenija

dostignuća imunološke i tumorske dija-

gnostike, postavši nezamjenjiv dio život-

ne svakodnevice Thalassotherapije i nje-

nih pacijenata.

Laboratorijska je dijagnostika nezaobilazan dio kardiološke i fizijatrijsko-reumatološke djelatnosti

Laboratorijska dijagnostika

103

Suvremeni tehnološki i medicinski zahtjevi kontinuirano se prate u razvoju laboratorijske dijagnostike

104

Još od vremena starih Asiraca i Egipćana,

klimatski činitelji bili su nedjeljiv dio lije-

čenja. A zanimanje za utjecaj prirode na

ljudsko zdravlje intrigiralo je znanstvenike

tisućama godina.

Stoga ne čudi da su, zahvaljujući upravo

prirodnim obilježjima, sunce, more i mor-

ski aerosol opatijski aduti, od njenog po-

stanka do današnjih dana. U negdašnjoj

literaturi koja je promovirala Opatiju kao lje-

čilište, navodilo se niz postupaka, kao što su

inhalacije, talasoterapija, helioterapija, zra-

čenje izotopima torija ili radija i rendgensko

zračenje koji su se prepisivali još krajem 19. i

početkom 20. stoljeća kod ekcema, madeža,

tumora, psorijaze. Bilo je tu i sumnjivih pro-

midžbenih poruka o posebnom djelovanju

svjetlosnih refleksija ili obilnih padalina na

kožne bolesti, ili pak o značaju “odsutnosti

muha i komaraca” na uspješno liječenje

kožnih bolesti. No, bile to samo tlapnje ili

doista dokazani medicinski postupci, činje-

nica je da je Opatija već više od 150 godina

cilj brojnih dermatoloških bolesnika.

Opatija je predstavljala stoljetno uto-

čište za one željne diskretnog liječenja

kožnih promjena. Štoviše, prvi ugovor

o liječenju inozemnih bolesnika u biv-

šoj Jugoslaviji bio je upravo ugovor

potpisan u Thalassotherapiji početkom

1961. godine s austrijskom osiguravaju-

ćom kućom (Allgemenine Unfallversiche-

rungsanstalt - AUVA - iz Beča) o liječenju

oboljelih od različitih oblika profesional-

nih kožnih oboljenja. Heliomarinoterapija

dokazala je svoju učinkovitost na više od

8000 austrijskih bolesnika, koji blagotvor-

no djelovanje opatijskog mora i sunca

uživaju već, evo, puna četiri desetljeća.

Thalassotherapia Opatija nakon prvog

šefa dermatološke djelatnosti profeso-

ra Dušana Jakca, koji je ujedno bio i šef

Dermatološke klinike u Riječkoj bolnici

te profesor na Medicinskom fakultetu

Rijeka, u svojim je prostorima pružila mo-

gućnost za iskazivanje svekolike kreativ-

nosti u dermatološkom radu i nekima od

najcjenjenijih riječkih dermatologa, kao

što su prof. dr. sc. Zdravko Periš i prof. dr.

sc. Franjo Gruber. Iako sa samo jednom

zaposlenom dermatologinjom danas,

Thalassotherapia ima značajnu ambulan-

tnu dermatološku djelatnost, pri čemu je

posebna pažnja usmjerena dijagnostici

i tretmanu bolesti periferne cirkulacije,

dok stručna dermatološka kozmetologija

i planirani centar za primjenu lasera stre-

lovitom brzinom osvajaju sve veći broj

poklonika i klijenata.

Dijagnostički i terapijski dermatološki programi, pored značaja u mreži lokalne zdravstvene djelatnosti, važan su dio ponude zdravstvenog turizma

Dermatologija

105

Ultrazvučna dijagnostika oboljenja periferne arterijske i venske cirkulacije također se provodi u Thalassotherapiji Opatija

106

U sklopu Thalassotherapije Opatija svoje

mjesto nalazi i Odsjek za sportsku medi-

cinu, koji je ekipiran za funkcionalno te-

stiranje, planiranje, provedbu i praćenje

treninga. Temeljena na bogatim iskustvi-

ma, obogaćena novim prostorom, opre-

mom i kadrovima, sportska djelatnost

pruža usluge korisnicima u rasponu od

individualiziranih projekata za vrhun-

ske sportaše, do preventivnih pregleda i

procjene sposobnosti članova juniorskih

klubova s naših područja. Uspostavljena

je sjajna suradnja s pojedinim sportskim

klubovima, sportskim savezom i Gradom

Opatija. Program specifične, kompletne

kardiološke obrade i skrbi u rekreativnim i

natjecateljskim sportovima, razvija se pod

okriljem ukupne kardiološke djelatnosti,

baš kao što i prehrambeno savjetovali-

šte djeluje u okvirima djelatnosti općeg

nutricionizma.

Testiranja funkcionalnog kardiorespiratornog kapaciteta

značajna su u skrbi o rekreativcima, ali do punog izražaja dolaze u radu

sa sportašima-natjecateljima koji u Thalassotherapiji prepoznaju pouzdanog stručnog partnera

Sportska medicina

107

108

Thalassotherapia Opatija - Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

Dovršenje izgradnje i puštanje u rad

Thalasso Wellness Centra, jedinstvenog

u zemlji otvara novo poglavlje u djelo-

vanju Ustanove. Razvijen kroz integraci-

ju, unapređenje i nadogradnju postoje-

ćih djelatnosti Thalassotherapije, njegov

program predstavlja potpuno specifi č-

nu, novu granu wellnessa - medicinski

wellness, u Europi poznat kao disciplina,

ali prvi puta implementiran u Hrvatskoj

u Opatiji. Njegov koncept, kao ogledni

primjer za razvoj zdravstvenog turizma

i aktivnog odmora, promotor je jav-

nozdravstvenih ciljeva i njihovih načela.

On vrednuje autohtone, prirodne resur-

se i vraća interes izvornim preventivnim

i kurativnim oblicima lječilišnog turizma

kroz suvremene postavke tehnologije i

medicinske prakse novog tisućljeća.

Rješenjem ministra zdravstva Repu-

blike Hrvatske od 2. prosinca 1998.

godine, Thalassotherapiji Opatija je

dodijeljen naziv “Referentnog cen-

tra za zdravstveni turizam i medicin-

ski programirani odmor Ministarstva

zdravstva Republike Hrvatske”. Novu

potvrdu svoje vrijednosti Ustanova je

dobila 2006. godine, kad je odlukom

Ministarstva zdravstva pozitivno ocije-

njen dotadašnji rad Referentnog centra,

a Thalassotherapija po drugi put

proglašena Referentnim centrom za

zdravstveni turizam i medicinski progra-

mirani odmor.

Na tragu uloge vodećeg državnog struč-

nog tijela zdravstvenog turizma, Ustano-

va iskazuje jasno opredjeljenje za razvoj

djelatnosti opće kliničke kardiologije,

rehabilitacijske i preventivne kardiolo-

gije, fi zikalne medicine i reumatologije,

uz provedbu navedenih programa kroz

sustav ugovorne zdravstvene zaštite,

paralelno razvija pojedine njihove obli-

ke u formi zdravstvenog turizma i medi-

cinskog programiranog odmora.

Kapaciteti naše Ustanove formirani su

kao ogledni i eksperimentalni mode-

li u koncipiranju, testiranju i promociji

pojedinih zdravstveno-turističkih pro-

izvoda. Posebno treba naglasiti ulogu

prof. dr.sc. Ivana Janka Vodopije, prema

čijim je sugestijama osnovano interdis-

ciplinarno Znanstveno vijeće Referen-

tnog centra iz redova vodećih hrvatskih

stručnjaka predmetnih područja inte-

grirajući medicinski, pravni i ekonomski

aspekt s ciljem primjene i praćenja je-

dinstvene doktrine i metodologije rada.

Specifi čnost našeg Referentnog centra

ogleda se u činjenici tretiranja granič-

nog područja medicine i turizma, čija

multidisciplinarnost implicira navedeni

pristup i u prikladnoj kadrovskoj ekipi-

ranosti. Ona se usko isprepliće, nado-

punjuje i zajednički razvija s nastavnim

i znanstveno-istraživačkim sustavom

Bolnice.

Zdravstveni turizam i programirani aktivni odmor objedinjeni u nazivu Referentnog centra okrunili su stoljetnu opatijsku lječilišnu tradiciju

Brojni međunarodni skupovi potvrđuju vodeću ulogu Thalassotherapije u promociji zdravstveno-turističke djelatnosti

Od osnutka do današnjih dana Thalassotherapia Opatija je neumor-no dokazivala svoju iznimnu vrijednost. Mijenjajući se, odrastajući, njegovala je svoju neprikosnovenu ulogu promotora razvoja zdrav-stveno-turističke misli, potvrđenu i dodjelom statusa nacionalnog Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor.

Iznimnim stručnim i znanstvenim razvojem koji ostvaruje u posljed-njem desetljeću, uvijek na izvoru najnovijih medicinskih saznanja, postala je nezaobilazan čimbenik suvremene hrvatske medicine, a novi razvojni planovi osiguravaju joj i u budućnosti jednu od vodećih pozicija hrvatske kardiologije i medicinske rehabilitacije.

Ivan Janko Vodopija predsjednik Znanstvenog vijeća Referentnog centra

110

Thalassotherapia Opatija kao učilište i znanstveno-istraživački centar

Osnivanje Katedre za rehabilitacijsku me-

dicinu u Thalassotherapiji Opatija, višego-

dišnje uspješno uključivanje u izvedbu

nastavnog plana kolegija Interna medici-

na i ukupno integriranje Bolnice u sustav

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rije-

ci, jedan je od najvećih uspjeha novijeg

doba, a u kojem poseban doprinos ima

dekan, prof. dr. sc. Miljenko Kapović.

Ostvarivanje vrlo intenzivne suradnje s

Medicinskim fakultetom Sveučilišta Jo-

sipa Jurja Strossmayera u Osijeku, čija je

nastavna baza Thalassotherapija Opatija

postala 2006. godine, također ide u red

značajnih ostvarenja u dosadašnjoj povi-

jesti ove bolnice, a omogućeno je, punom

podrškom dekana osječkog Medicinskog

fakulteta, prof. dr. sc. Pava Filakovića.

Znanstveno-istraživačka djelatnost Usta-

nove razvija se posljednjih godina u ne-

koliko smjerova. Na području znanstve-

ne grane interne medicine, dosadašnji

su napori rezultirali uspješnim kliničkim

studijama s područja novootkrivene ar-

terijske hipertenzije, epidemiologije i lije-

čenja debljine, a ističe se i znanstveni do-

prinos koji smo dali na području erektilne

disfunkcije. Randomizirana, prospektivna

terapijska studija rane kardiološke rehabi-

litacije nakon akutnog infarkta miokarda,

svojim je rezultatima potvrdila očekivanja,

dala značajan doprinos poznavanju rane

aktivne rekonvalescencije, te istakla klinič-

ku vrijednost naše rutinske prakse i njeno

puno suglasje s relevantnom svjetskom

literaturom. Eksperimentalna primjena

upalnih i endotelnih plazmatskih biljega

te visokorezolucijskog ultrazvučnog te-

sta arterijske dilatacije ovisne o endotelu,

inovativne su metode čiju smo primjenu

uveli u istraživački rad naše ustanove i do-

sadašnjim rezultatima polučili određene

globalne znanstvene doprinose. Rezultat

novih, suvremenih znanstvenih strujanja

su i tri doktorata i četiri magisterija iz po-

dručja biomedicinskih znanosti.

Ravnatelj Thalassotherapije Opatija Emil Bratović i dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Miljenko Kapović: godine 2006. pri Thalassotherapiji Opatija je osnovana Katedra za rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, čime je obilježen novi zamah u znanstveno-nastavnoj djelatnosti ustanove, a Thalassotherapia postala jedina županijska bolnica u Republici Hrvatskoj - sjedištem katedre medicinskog fakulteta

112

Ispis iz matične knjige zaposlenika Thalassotherapije Opatija1957. - 2007.

113

1. Afrić Irene2. Agapito Milena3. Alkier Marija4. Andrejević Branka5. Aničić Hilda6. Aničić Marija7. Aničić Suzi8. Aničić Veljko9. Aničić Zorka10. Antić Marija11. Antolić Lidija12. Antolović Nega13. Antunović Jasmina14. Apostolovska Vera15. Avdović Alma16. Baburić Marina17. Bačić Dean18. Bah Aleksandra19. Bah Elizabeta20. Bah Jolanda21. Bajić Vesna22. Bajramović Ika23. Bakić Pia24. Barak Anamarija25. Barbiš Sonja26. Baričević Josip27. Baričević Mila28. Barić Denis29. Barišić Vjera30. Barlović Dragica31. Basan Anita32. Basler Sanja33. Bašić Vanja34. Bateli Žofija35. Bela Brigita36. Belulović Estela37. Benčinić Suzana38. Benić Rađana39. Benko Ivan40. Benko Koraljka41. Bezeg Gordana42. Bibaj Roze43. Bičak-Bučan Tea44. Bijelić-Grgurić Ivana45. Bilaj Roza46. Bilen Bojana47. Bistre Anka48. Biškupović Danica49. Bjelan Mirjana50. Blagar Jelka51. Blagdanić Nediljko52. Blaženić Lidija53. Blaženić Lidija54. Blažević Damir55. Blažević Marija56. Blažić Branka57. Blečić Arno58. Blečić Mira59. Blečić Vidojka60. Bobić Štefica61. Bonas Lucijana62. Bonefačić Boris63. Bonifačić Marta64. Borovac Dijana65. Bostjančić Darija

66. Bostjančić Đurđa67. Bošnjak Marija68. Bošnjak Tereza69. Božić Iris70. Božić Mirna71. Brajan Bogdana72. Bratović Claudia73. Bratović Emil74. Bratović-Vidović Dragica75. Braunović Branislava76. Brentin Zlata77. Brižan Nikica78. Brnečić Bruno79. Brozina-Sušanj Alenka80. Bruketa-Markić Irena81. Brusić Dragica82. Budimlija Dragan83. Buha Slavko84. Buršić Vedran85. Butković Doris86. Cekova Zaga87. Cerovac Jelka88. Cerović Robert89. Conjar Marija90. Crepulja Dobrila91. Crevatin Vera92. Crljen Lucijana93. Cuculić Zvjezdana94. Cunjak Nikola95. Cvek Anka96. Cvetić Andra97. Čapić Đulieta98. Čargonja Astrid99. Čargonja Sandi100. Čengić Fred101. Čengić Srečko102. Česen Rajko103. Črnjarić Kalčić Marina104. Čubranić-Koraca Željkica105. Čuk Živka106. Čurčić Julka107. Ćavar Snežana108. Ćeranić Zdenka109. Ćosić Jasminka110. Ćuk Dobrila111. Dabić Miliana112. Daka Greta113. Daka Marte114. Damjanović Mihaela115. Delić Anamarija116. Demo Kata117. Depope Radovan118. Derini Mirjana119. Dešman Denis120. Deželjin Gianna121. Diminić-Lisica Ines122. Dimnik Rafael123. Dobrec Dragica124. Dobrec Dušan125. Dobrec Katarina126. Dobričić Milka127. Dobričić Petar128. Domini Gordana129. Doričić Doris130. Doričić Jasna

131. Doričić Tanja132. Došen Radmila133. Drašković Slavka134. Dražić Nikica135. Drinić Dušan136. Drobac Nenad137. Dujmić Ivan138. Dujmović Ivica139. Dukić Inda140. Dukić Željka141. Džambić Zejdina142. Džanić Redžifa143. Džodžo Đuro144. Đekić Tanja145. Đorđević Ljubodrag146. Đukić Đuka147. Ećimović Kristina148. Ekšlager Betina149. Ekšlager Silvija150. Emih-Pajalić Vesna151. Erčić Jadran152. Eškinja Ksenija153. Fabijanić Jasna154. Fabris Klement155. Feranda Ivor156. Ferenčić Milica157. Fetah Senija158. Filaković Marija159. Filičić Giuliana160. Filinić Gordan161. Firis Andrija162. Firis Sonja163. Fischer Fedor164. Flego Doris165. Flego Erna166. Fornazar Branka167. Francuz Valentina168. Franko Zdenko169. Franković Zvezdana170. Frgačić Eglantina171. Frlan Dean172. Frlan Mladen173. Frlan Sonja174. Frlić Vlasta175. Fućak Marijan176. Fućak Mirjana177. Galilei-Stefanović Angelina178. Galović Dubravka179. Galović Ivan180. Galjanić Ivanka181. Gašparac Dolores182. Gečić Jelka183. Gizdavčić Neda184. Glavić Jerka185. Gligora Leonardo186. Gregorić Ana Marija187. Gregorić Lea188. Gregorović Vesna189. Grgurev Arlett190. Grgurić Vedran191. Grgurina Alma192. Grlj Marija193. Grohovac Dragana194. Grosić Vinka195. Grozdanić Alenka

114

196. Gršković Slavka197. Grubor Mira198. Grus Sandra199. Grzinić Natalija200. Gržin Ivan201. Gržin Slavko202. Gržinić Izis203. Gulić Marija204. Hajrulahović Esada205. Hajrulahović Sačira206. Harapin Ivica207. Hauser Žrinka208. Hent Dragica209. Hlanuda Jelka210. Horvat Bosiljka211. Horvat Elizabeta212. Host Zorka213. Hrgarek Milica214. Hribar Dijana215. Hrvatin Mirko216. Huljev Vedrana217. Ilić Ana218. Iskra Ana219. Iskra Doris220. Iskra Marija221. Ivančić Dragica222. Ivančić-Vagaja Suzy223. Ivaniš Marija224. Jakovašić Danica225. Jakovašić Ivan226. Jakovinović Nada227. Janeš Fanika228. Janeš Stjepan229. Janeš Vesna230. Janković Milena231. Jantolek Lidija232. Jardas Boris233. Jardas Vesna234. Jeglić Mara235. Jelačić Elena236. Jeličić Mira237. Jelinić Božo238. Jelušić Ana239. Jelušić David240. Jerčinović Bruno241. Jereb Božena242. Jeremić Jasna243. Jevtić Tajana244. Jovanović Atanasije245. Jovanović Ranka246. Jovanović Snježana247. Jovetić Nenad248. Jugović Sandra249. Jurčić Biserka250. Jurdana Gabrijela251. Jurdana Hari252. Juretić Marina253. Juričić Lidija254. Jurkas Dragutin255. Juršinović Mladen256. Juzbašić Jadranka257. Kačavenda Ljuba258. Kadmen Doris259. Kadmen Dragica260. Kadmen Marija

261. Kadmen Stošija262. Kalčić Lorena263. Kalčić Milena264. Kalik Vesna265. Kancijanić Ida266. Kapo Branka267. Kapović Ivan268. Karboni Lea269. Karlavaris Dagmar270. Karlavaris Daniel271. Karlavaris Rade272. Karlović Elizabeta273. Kartal Ksenija274. Kastelić Zora275. Katalenić Katarina276. Katalinić Dragica277. Katić Nikola278. Kauzlarić Vera279. Kehler Tatjana280. Kesić Branka281. Kinkela Ana282. Kinkela Danica283. Kinkela Josipa284. Kisilka Ljerka285. Klanjac Josipa286. Klanjac Marija287. Klarić Duje288. Klipa Barica289. Kljun Milena290. Kobal Majda291. Kodermac Mirela292. Kojanec Ena293. Kolar Marija294. Kolavo Radojka295. Kolavo Siniša296. Koliva Zora297. Komazec Tatjana298. Koren Radica299. Korić Anka300. Korić Bosiljka301. Kos Sabina302. Kos Zlata303. Košak Sorita304. Košuta Klaudija305. Kovačević Nenad306. Kovačević Nikolina307. Kovačević Vesna308. Kovačević Vjera309. Kovačević-Adamik Svjetlana310. Kovačić Kata311. Kovačić Slavica312. Kozlina Marija313. Koznić Dora314. Krajčić Marija315. Kripl Ankica316. Krišto Marija317. Križ Marina318. Krkač Vesna319. Krpan Vida320. Krpan Vojka321. Krsnik Čohar Aleška322. Kršanac Nives323. Kršanac-Blečić Mirela324. Kršul Nela325. Kružić Tanja

326. Kržić Gordan327. Kukić Eva328. Kumrić Marijan329. Kunaj Marija330. Kundić Nada331. Kus Branka332. Kusec Anica333. Kusturin Darinka334. Kusturin Silvana335. Kusturin Vladimir336. Kuzmanović Zagorka337. Laginja Josip338. Lazarin Ines339. Legović Anita340. Lelas Libuša341. Lenac Miljenka342. Lesar Đuro343. Lilić Alen344. Linardić Ivan345. Logar Marija346. Lončar Marija347. Lončarić Branka348. Lončarić Snežana349. Lučić Nada350. Lukinčić Nikola351. Luksetić Dora352. Lutovac Mirka353. Ljubičić Ana354. Maćešić Zoran355. Majcan Libero356. Majele Jelica357. Majić Stana358. Malinarić Dragica359. Malovrh Ana360. Mandić-Sinčić Željka361. Mangić Milenka362. Maravić-Bravar Smilja363. Marčan Cvetka364. Marčan Radoslav365. Mardešić Elinora366. Marić Violeta367. Marinac Zlatka368. Marinković Predrag369. Marjanović Mirjana370. Marković Vlaho371. Marot Davorka372. Marsanich Claudia373. Martić Ivančić Mirjana374. Martić Petar375. Martinčić Ivanka376. Martinčić Marija377. Martinčić Nikola378. Martinčić Sandra379. Martinec Slavica380. Massari Dražen381. Matacin Peršić Sandra382. Mataija Dubravka383. Mataija Ivanka384. Matak Đurđica385. Matasović Željka386. Matić Mirjana387. Matković Mirjana388. Mavar Davorka389. Mavar Davorka390. Mavić Odineja

115

391. Mavričić Stjepan392. Mazele Marija393. Mazzarolli Giancarla394. Medić Sanja395. Međimurec Slaven396. Mender-Peršić Ljiljana397. Metlar Draženka398. Metlar Momirka399. Metlar Zorka400. Metlar Željka401. Mihajlović Marija402. Mihajlović Zvjezdana403. Mihalić Sandra404. Mihaljek Nikola405. Mihelčić Aleksandra406. Mijatović Bogdana407. Mijolović-Vučković Radojka408. Mikuličić Dionizije409. Miladinović Julka410. Milanović Ana411. Miletić Bojan412. Miletić Milenka413. Miličić-Pašić Teodora414. Milić Dragica415. Milivojević Petra416. Milovanović Bora417. Milovanović Rozana418. Milović Vojana419. Miluš Štefana420. Miljković Nina421. Mirjanić Milena422. Mladenić Marija423. Mladenović Jasmina424. Mlinarić Aleksandra425. Mlinarić Julijana426. Modrić Ines427. Mohorić Rajna428. Mršić Edo429. Mudrinić Mira430. Muftić Lina431. Muić Gordana432. Murtić Šehiza433. Muškardin Davorka434. Nežić Josipa435. Nikolovski Marijana436. Novak Lada437. Novak Svemila438. Novaković Štefica439. Novalić Pavica440. Novoselnik Jelica441. Nunčić Dragica442. Obradović Božica443. Odorčić Đurđa444. Olas Bosilka445. Orčić Irena446. Orelj Petar447. Orešković Anton448. Osojnak Sandra449. Ožbolt Petra450. Paliska Giannino451. Pantalon Rene452. Papeš Ivan453. Parac Maja454. Pašić Neđid455. Paškoto Franko

456. Pavić Končeta457. Pavić Slavica458. Pavinčić Cecilija459. Pavlak Jadranka460. Pavletić Boris461. Pavletić Verica462. Pavlović Eduard463. Pavlović Mira464. Pecek Tea465. Pegan Urška466. Pehar-Pejčinović Vesna467. Pekar Ružica468. Peloza Marica469. Peloza Vesna470. Peradenić Ljubica471. Peradenić Marija472. Perić Mirjana473. Perić Mirna474. Perišić Josip475. Perman Zlatko476. Peršić Viktor477. Peršić-Margić Maja478. Petkov Ljubica479. Petrc Nenad480. Petretić Silvana481. Petrić Dragica482. Petrić Katica483. Petrušić Branimir484. Pezelj Juraj485. Piroški Vladimir486. Pivnjev Miroslava487. Plavčić Dragica488. Plavšić Čedomil489. Pobar Eda490. Polić Ankica491. Poljak Ivica492. Popović Ljiljana493. Popović Ljubica494. Popović Štefica495. Poropat Livija496. Poropat Marijan497. Pošćić Gordana498. Pošćić Ivanka499. Pošćić Marica500. Požarić Milka501. Prelas Rosanda502. Prešnjak Tajana503. Primc Davor504. Primorac Branka505. Primorac Monika506. Princ Natalija507. Prodan-Merlak Željka508. Prpić Larisa509. Prskalo Anđelka510. Prunk Maksa511. Puača Mirjana512. Puhar Liliana513. Puhar Nada514. Puharić- Harašlić Marija515. Puharić Rene516. Pulić Marija517. Puljić Milutin518. Puž Branko519. Puž Davor520. Puž Miloš

521. Puž Pavlina522. Rački Marija523. Radak Danica524. Radan Senka525. Radetić Zvonimir526. Radonjić Grozda527. Radović Aleš528. Radulović-Šturm Romana529. Rakita Ingrid530. Rasol Bruna531. Raspor Dino532. Rebesko Ana533. Reich Roberta534. Rendla Igor535. Repeša Snježana536. Repić Milena537. Ribarić Ennio538. Rill-Cerkovnikov Margita539. Ristić Duško540. Ristić Zoran541. Ritterman Marijan542. Rizzati Eleonora543. Rnuku Lučiana544. Rogović Marijan545. Ropac Sanja546. Rožanić Vlasta547. Rubeša Senka548. Rubeša Željka549. Rubeša-Veža Svjetlana550. Rubinić Danijela551. Rubinić Loredana552. Rukavina Estera553. Rukavina Nereo554. Rukavina Prpić Ljerka555. Rumac Marica556. Rupe Vesna557. Ružić Albertino558. Ružić Alen559. Ružić Ana560. Ružić Nikolina561. Ružić Sonja562. Ružić-Pulko Dragana563. Sabljak Marija564. Sandalj Amelija565. Sandalj Nerina566. Sarajlić Zorka567. Sclaunich Biserka568. Selar Nenad569. Sever Anka570. Sgomba Renato571. Simčić Anamarija572. Simčić Marica573. Sinčić Alenka574. Sinčić Marina575. Sinčić Olga576. Sirotnjak Davorka577. Sirotnjak Marija578. Sirotnjak Vojko579. Skokić Kristina580. Slavić Marica581. Slavić Marija582. Slavić Svetlana583. Smajila Edvard584. Smešny Sara585. Smilović Zlata

116

586. Smiljanić Jasminka587. Smolica Aleksandar588. Soldatić Božica589. Spaić Katica590. Spinčić Jasna591. Srdoč Boris592. Srdoč Nenad593. Srdoč Nevenka594. Srđenović Sašenka595. Sršen Danijela596. Stakić Tatjana597. Stančić Morana598. Stanić Darinka599. Stanić Ivana600. Stanišljević Miljka601. Staraj Jasminka602. Staraj Lusijana603. Starčević Ljiljana604. Stefanović Tamara605. Sterpin Tina606. Stijelja Đorđe607. Stipančić Dolores608. Stojanović Dušan609. Stupar Stojanka610. Sušanj Ana611. Sušanj Elenka612. Sušanj Eni613. Sušanj Marta614. Sušanj Slavka615. Sušanj Tihomir616. Sušnik Branislava617. Šabanović Hurija618. Šaftić Iris619. Šaina Alfred620. Šantić Ivan621. Šantić Marija622. Šeperac Bara623. Šepić Dubravka624. Šepić Goranka625. Šepić Neda626. Šimić Mara627. Šimunić Vida628. Šišić Marija629. Škifić Javorka630. Škifić Sabina631. Škoda Jadranka632. Škrinjar Emil633. Škrinjer Lidija634. Šorić Paolo635. Špero Nastija636. Šponarić Loredana637. Štajduhar Sanja638. Štajnfl Sonja639. Štefan Zora640. Štimac Iva641. Šturm Zdenko642. Šumberac Atilio643. Šutić-Prpić Ivica644. Taletović Dragica645. Tancabel Dolores646. Tanković Remigio647. Tašner Danijela648. Teonić Niko649. Terlević Ivan650. Težak Ivanka

651. Tijanić Lolita652. Tišma Sandra653. Todorović Jaromila654. Tomas Elza655. Tomašik Zagorka656. Tomažić Bruna657. Tomičić Gorana658. Tomičić Marin659. Tomičić Marinko660. Tomić Jadranka661. Tomić Joka662. Tomić Mira663. Tomljanović Miroslav664. Torić Dolores665. Tramontana Slobodanka666. Travalja Albino667. Trifunović Milan668. Trinajstić Wally669. Trošelj Živanović Vilma670. Turković Alenka671. Turković Danijela672. Turković Dragica673. Turkulin Krunoslav674. Turkulin Mira675. Turudić Stojka676. Turudić Stošija677. Tyrolt Mirko678. Udovicich Luciano679. Ulezić Damir680. Uravić Iva681. Urbančić Ines682. Urbić Margareta683. Urdich Snježana684. Ušinova Ilinka685. Valenčić Lucija686. Valenčić Maksim687. Valić Sanja688. Valjan Boris689. Varljen Darko690. Varljen Mirjana691. Varljen Neven692. Veber Ana693. Velepić Mitja694. Verk-Badžak Suzana695. Vertel Biserka696. Veznaver Ana Marija697. Vičić Mirjana698. Vidović Katica699. Vidović Radinka700. Višekruna Jelka701. Vivoda Daniela702. Vlah Hedviga703. Vlahović Ljuba704. Vlahović Tamara705. Vlastelin Tina706. Vlašić Velimir707. Vodopija Marija708. Vozila Renata709. Vrban Goran710. Vrdoljak Nadja711. Vučetić Slavica712. Vučković Tatjana713. Vučković-Rapaić Slobodanka714. Vujić Marija715. Vujkov Ljubica

716. Vujnović Snježana717. Vukelić Zorica718. Vukojević Lada719. Vuković Mireille720. Vukšić Stana721. Vukušić Yvonne722. Vuljan Edit723. Zadnik Anica724. Zaharija Dubravka725. Zahej Anton726. Zajc Miodrag727. Zamlić Bernard728. Zavidić Josip729. Zdeličan Boris730. Zečić Ana731. Zehentner Smiljana732. Zekanović Marinko733. Zekić Varljen Tatjana734. Zelić Kristina735. Zeljak Biserka736. Zimak Anđelka737. Zmaić Ljubica738. Zmajila Marica739. Zoja Aleksandra740. Zović Janja741. Zovko Boja742. Zrnić Branka743. Zrnić Smilja744. Žauhar Mirjana745. Žen Sibinka746. Žic- Bratović Mirjana747. Žic Katica748. Žic Neda749. Žiganto Ivana750. Žiganto Jelka751. Žiganto Mladen752. Žiganto Suzana753. Žiganto Zdravka754. Žigman Arijela755. Žigulić Danica756. Žigulić Ivan757. Žigulić Jasmina758. Žigulić Marija759. Žigulić Snježana760. Živanović Đorđe761. Živković Suzana762. Žmak Delma763. Žmak Marija764. Žmak Vladimir765. Žunić Branka766. Žvorc Ida767. Žvorc Marisa

Tamnijim slovima otisnuta su imena sadašnjih zaposlenika Thalassotherapije

117

118

Kompleks zgradaThalassotherapije Opatija

119

Zgrada Europa I (danas sjedište uprave te netom obnovljene Poliklinike za

kardiovaskularne bolesti, fizikalnu medicinu i reumatologiju i centra za radiološku

dijagnostiku), koja uz Europu II (danas sjedište Odjela za medicinsko-

laboratorijsku dijagnostiku i Odjela za dermatologiju), čini najstariji dio

kompleksa Thalassotherapije, u sastavu je Ustanove od njezina osnivanja 1957.

godine, a raspolažu i s 46 kreveta u klimatiziranim sobama

120

Zgrada Fizijatrije izgrađena je 1972. godine, a dograđena 10 godina poslije. Ukupno 114 kreveta raspoređeno je u jednokrevetne i dvokrevetne sobe za smještaj kardioloških i reumatoloških bolesnika. Novootvoreni akutni odjel raspolaže s 20 kreveta u klimatiziranim sobama opremljenima najmodernijom medicinskom opremom

121

Villa Dubrava, izgrađena 1906. godine, dijelom Thalassotherapije postaje 1960.

godine; u potpunosti je obnovljena 2003. godine i postaje lječilišni hotel. Danas raspolaže kapacitetom od 70

kreveta, raspoređenih u klimatiziranim jednokrevetnim i dvokrevetnim

sobama, opremljenima TV sa satelitskim programima i telefonima

122

Kompleks zgrada Thalassotherapije - pogled iz zraka

123

124

Ususret izazovima budućnosti

125

Thalassotherapia Opatija osnovana je na temeljima liburnijske ambijentalne ljepote, ozračju prirodne ljekovitosti i vječne potrage za zdravljem i vitalnošću. U svojem pedesetogodišnjem predanom radu došla je do razine vrhunske medicinske ustanove integrirane u sveučilišni sustav i stekla status vodećeg hrvatskog centra zdravstvenog turizma.

Prema postojećim planovima daljnjeg razvoja Ustanove, koje su prihvatila relevantna stručna i upravljačka tijela, uskoro ulazimo u puni zamah akutne kardiološke skrbi. Budućnost neminovno donosi razvoj centra za radiološku diagnostiku te nastavak razvoja reumatološke i dermatološke djelatnosti i njihovo implementiranje u nove proizvode.

Ustrajnost na uspješno započetom znanstvenom i nastavnom radu, naše je dugoročno opredjeljenje.

Nezaobilazna višestoljetna tradicija zdravstvenog turizma, kojom se može pohvaliti rijetko koji centar u Europi, obogaćena najsuvremenijim medicinskim dostignućima, osigurava nove zvjezdane trenutke u razvoju ove ustanove.

Vjerujemo da budućnost donosi nove uspjehe.

Uz nastavak vlastitog zalaganja, dosadašnju podršku vlasnika i suradnika, naziru se obzori novim ostvarenjima

Emil Bratovićravnatelj Thalassotherapije Opatija

126

Thalassotherapia Opatia1957. - 2007.Summary

127

The specialised hospital Thalassotherapia

Opatija, building on the centuries-old tra-

dition of Central European health resorts,

has countless times throughout its fifty

years of operation upheld its firm com-

mitment to systematic development and

progress.

Dedicated, consistently and without re-

serve, to the needs of its patients from

its very foundation, the Institute has suc-

ceeded in achieving and maintaining the

status of an internationally recognised

and, for decades, market-oriented estab-

lishment of health tourism. Upon actively

adjusting to and making a full contribu-

tion to the health-care system in the spe-

cial circumstances of the Patriotic War,

Thalassotherapia Opatija was fully pre-

pared to usher in a new era.

Convincingly and indisputably, the proud

past of this highly professional, scientific

and teaching Institute is being carried on

through today’s important occasion into

a promising future.

Stjepan Mesić

President of the Republic of Croatia

The gazes that we cast over a past strewn

with proud achievements and into a fu-

ture teeming with fresh challenges return

to us in a powerful collage of images that

speak of the grandeur of this, our Insti-

tute’s historical moment.

This Fiftieth Jubilee commits us take

stock of the past, encourages us to in-

vestigate the present, and challenges us

to set the path for future development.

It provides us with an opportunity to

wrest from oblivion bygone events and

to celebrate the people who selflessly

contributed to and continue to play a

part in the development of Thalasso-

therapia. Despite our sincere wishes and

extensive efforts in collecting material

and ideas for this book, it was almost im-

possible, with full certainty, to cover and

encompass all the important details that

deserved to be mentioned.

Throughout its fifty years of intensive

work, founded on the proud tradition

of Opatija as a health resort, our Insti-

tute has played an active part in shap-

ing clinical and rehabilitation medicine

in Croatia and setting the foundations of

a modern health tourism industry, while

leaving its permanent mark on the or-

ganisation and activities of the Croatian

health care system and higher educa-

tion system.

Parallel with the routine care of patients,

our Institute has readily accepted and,

on numerous occasions, completed the

task of shaping and sharing with others

innovative models following up on the

very latest worldwide endeavours in

medicine.

Having endured the difficult path from

its establishment, today Thalassothera-

pia Opatija has developed into a recog-

nised, top-class medical, health tourism,

teaching and research institution with its

own Department of Rehabilitation Med-

icine and the Referral Centre for Health

Tourism and Medically Programmed

Vacation of the Republic of Croatia. It is

with great pride in our accomplishments

up to date and with a sense of full readi-

ness to rise to new challenges that I wish

to thank all former and present employ-

ees, owners and deserving co-workers

to whom I dedicate this book.

Emil Bratović

Director of Thalassotherapia Opatija

Opatija, health tourism, Thalassothe-

rapia: parallel résumés

The idea of healing with water is ancient:

the Greeks, heeding the counsel of As-

clepius, believed in seawater baths as

a remedy, and in the air and sun of the

seaside as things that were, according to

Hippocrates, favourable and good; Sora-

nus glorified metasyncrisis, that is, the

positive effects that seawater can have

on the human condition; Celsus recom-

mended taking a glass of seawater as a

purgative and wrote of the therapeutic

effects of sailing. There were, of course,

other schools of precarious amateurs and

quacks, some of which sought to heal

mydriasis by pouring hot seawater over

the patient’s face, or mixed seawater with

honey and rain water (making so-called

thallasomel, as well as thallasomel wine

by adding grape juice fermented in the

sun). Faith in the curative effects of water

experienced its Renaissance in the sev-

enteenth and eighteenth century with

the appearance of Hahn, Priessnitz and

Kneipp and the opening of the first tha-

lassotherapy establishment in Margate

at the mouth of the River Thames. In the

nineteenth century, spas were opened

in Bohemia, Russia, Bavaria and Saxony.

Convinced of the ability of lime-rich water

to cure a variety of diseases, people even

came to splash about in the perilous rap-

ids of the Niagara, at the site where the

river engulfs Green Island in the direct vi-

128

cinity of the falls. Hence by no means can

health tourism be considered an inven-

tion of modern times. Opatija is a prime

example demonstrating that, as early of

the second half of the nineteenth cen-

tury, a connection was made between

travelling and wellbeing, and that entire

cities were born out of this idea. The tale

of Opatija is, in fact, a tale of the develop-

ment, achievements and stagnations of

health tourism.

It is not clear who was the first to have the

idea of advertising Opatija for its curative

properties. Perhaps it was Antonio Felice

Giacich (1813 – 1898), born in Lovran and

the author of a textbook of maritime med-

icine of European fame, who launched

this idea in La Bilancia, a newspaper of Ri-

jeka. Or perhaps if was Juraj Matija Šporer

(Karlovac, 1795 – Rijeka, 1884), military

physician and a zealous member of the

Illyrian movement who was to initiate, as

early as 1859, the founding of a company

for the development of Opatija, and 20

years later, a balneological institute. In

1859, Paolo Scarpa, son and successor of

Iginio Scarpa who reconstructed the Villa

Angiolina and its surrounding park, tried

unsuccessfully to obtain a permit from the

Regency of the Austrian Littoral in Trieste

for the construction of a sanatorium for

chest diseases; he did, however, manage

to obtain scientific corroboration for his

plans from the gynaecologist, Rudolph

Chrobak (1843 – 1910) and the clima-

tologist, Rudolph von Vivenot, Jr. (1833

– 1870). Clearly, Šporer was instrumental

in creating an atmosphere in the medical

circles of Vienna that favoured the cura-

tive potential of Opatija’s sea aerosol; in

particular, Leopold Schrötter von Kristelli,

founder of the first Chair of Laryngology,

spoke in favour of this, while the patholo-

gist Robert Virchow and the botanist

Heinrich Noë returned from Opatija full

of praise for its vegetation. At that time,

in the early 1880s, when Opatija was to

appear on the scene, there were already

some 90 well-known seaside resorts and

60 spas in Europe. The pattern by which

Opatija was launched began with com-

parisons of its mean air and sea tempera-

tures, levels of precipitation, air humidity,

winds, etc with that of other competitive

locations (Nice) or larger European urban

centres (Vienna). Given its appealing av-

erage seasonal temperatures (13.2° C in

winter, 15.9° C in spring, 20.8° C in sum-

mer, and 9.8° C in autumn) and the high

salinity of its sea (38 g/L), there was no

need for Opatija to be modest in promot-

ing itself as an oasis, fully protected from

gusty winds by Mount Učka in its hinter-

land.

When Opatija caught the eye of Frie-

drich Julius Schüler, general director of

the Southern Railroad, the first thought

it inspired in this entrepreneurial genius

was the construction of a sanatorium to

which clients could travel in his trains. To

corroborate his intentions, Schüler con-

sulted the 39-year-old professor of bal-

neology, Julius Glax (1846 – 1922) and,

upon receiving his enthusiastic and posi-

tive opinion, Schüler drew Glax to Opatija,

where he soon set him up as the head of

the Health-Resort Committee. In the 37

years that Glax spent in Opatija, the town,

guided by his vision, was to resolve all

crucial infrastructure issues and become

a health resort of European standing.

Partly due to trust in medical authorities

such as Glax, Max Joseph Őrtel, Theodore

Billroth and others, but mostly due to the

fashion of following the glamorous ex-

amples set by statesmen, nobles, artists

and politicians, a long procession of rich

and leisure-seeking Europeans began to

pour into Opatija and to leave delighted

with its climate, services and society.

Opatija, the “wonder of the Austrian Rivi-

era” was a success due to the advantages

of its climate, vegetation, sea and sea aer-

osol. Not surprisingly, all sanatoriums, as

well as many of the smaller and medici-

nally less-equipped guesthouses, used

these factors to create an offering. Natu-

rally, the primary therapy was bathing,

and, early on, this lead to the construc-

tion of open public sea baths. Accord-

ing to most authors, Tomaševac is one

of Opatija’s oldest sea baths, well known

in 1883, even before the construction of

the Hotel Kvarner, Opatija’s first hotel, was

completed. In the immediate vicinity of

the hotel, twin facilities – small buildings

providing cold (non-heated) baths – were

built, while in 1891, a north wing with

warm baths was added (the Crystal Hall

has occupied this area since 1913) and

connected to the main building by a cov-

ered corridor (Wandelbahn). Since 1883,

these twin facilities have been known

as the stylish Angiolina-Bad. In terms of

prices and location, the Črnikovica bath-

ing facilities, located in the cove of the

same name, could not compete with the

Angiolina-Bad. Called Bagno dei Leghion-

ari by the Italians, these facilities were

owned by Josip Brumnjak at the time of

liberation in 1945. Far more interesting, in

terms of bathing as well as architecture,

was the Slatina, a Secession-style wooden

construction (Slatina Bad to the Austrians,

Bagno Savoia to the Italians), built in the

1890 on pillars rising out of the sea. The

Quitta Bad seemed to belong to another

world; located at the mouth of a stream

called Lerčica, its cold waters repelled

129

guests, and it remained a beach for share-

croppers and maidservants, whose com-

motion well into the night was a cause of

distress to the decent paying-guests of

nearby guesthouses.

In 1902, two plans were drawn up for

the construction of Ludwig Victor Bad –

a closed bathing facility in the centre of

Opatija. According to the first plan, the

facility was to consist only of a section

perpendicular to the main road. In the

second, far more luxurious plan (which

was accepted), this was expanded to in-

clude a section, parallel with the main

road, with business premises to let (today

it houses a supermarket). In the back was

a closed swimming pool (10 X 5 metres)

connected by a covered corridor to the

Hotel Stephanie (Imperial); in the base-

ment, a laundry room and a coal storage;

and in the attic, ironing rooms, rooms for

the staff, and tanks of warm water, cold

water and seawater. The building’s first

floor provided a variety of baths including

baths with added extracts (Extract Bäder),

dual-cell baths (Zweizellen-Bäder), carbon-

ic acid baths (Kohlen-Säure-Bäder), Sitz

baths (Sitz-Bäder), cold-water procedures,

electric baths, light baths, and others.

At the cash desk, it was possible to buy

large and small spittoons, compresses

and wrappings for the head, lower back

and back, as well as towels. Also, on re-

quest, the bathing establishment made

deliveries of fresh water and seawater, ei-

ther cold or heated, to local guesthouses.

Upon his arrival in Opatija in 1901, Dr.

Albert Nussbaum, second in charge of Vi-

enna’s General Hospital, practised in this

establishment for a certain time. The pho-

tographer Jelušić also worked out of his

studio located in the building’s business

premises.

In the very beginning, however, it seemed

as if Opatija was not destined to become

a centre of thalassotherapy. Namely, when

Juraj Matija Šporer first presented the idea

to Leopold Schrötter von Kristelli, a laryn-

gologist of Vienna, he was met with a

cold response. Schrötter considered that

Opatija was not suited to bath therapy

because “it has no surge”. He did concede

that it had a chance of becoming a win-

ter resort due to the high concentration

of curative sea aerosol in the air. Ludwig

Salvator in his book Lose Blätter aus Abazia

points out the low salinity of Opatija’s sea.

This observation, together with many

others, proved to be the incorrect assess-

ment of an amateur. Later guidebooks

would claim the exact opposite – a high

salinity reaching up to 41‰ – but would

confirm Schrötter’s observation on the

low surge, which had now been trans-

formed into an advantage and an indica-

tion for treating infirmity, neurasthenia,

hysteria, scrofula and women’s illnesses.

Giovanni Fonda, the district physician of

Volosko, is mentioned in 1884 as Opatija’s

first resort physician.

There were several establishments in

Opatija providing electric bath therapy

(electrodes connected to a source of

Galvanic current were fitted into the

sides of bath tubs made of an insulating

material such as porcelain) for douch-

ing either the entire body or a combi-

nation of the arms and legs (using two

or four small tubs). Carbonic acid baths

or mineral baths helped to facilitate the

resorption of carbon dioxide, which in

turn neutralised the body’s lactic acids

(which are difficult to eliminate in the

case of poor blood circulation) and pro-

vided greater stimulus to the brain’s res-

piratory centre (thus improving respira-

tion). In air-bubble baths or Luftperlbad,

bubbles of air were introduced into the

tub to produce a pleasant stimulus and

relax the bather. Hydropathy also includ-

ed various types of showers (the Scottish

shower with alternating hot and cold

jets; the misty shower with a very fine

spray), steam baths, saunas, compresses

and wrappings, rubbing and douching,

hot air baths (Heissluftbad) applied as a

current to affected joints, and baths with

added extracts and aromatic salts, es-

sential oils and Norwegian algae. Cold

baths (Kaltbad) involved submersing

the patient in water cooled to 10-15° C,

while the French Sitz baths with local

douching (vaginal, haemorrhoidal, rec-

tal, lumbar) would today be called Jacuz-

zi baths. When taking a Sitz or foot bath,

the patient was generally immersed in a

tub up to his navel, but was not allowed

to read, because, as it was politely and

concisely explained, the bath was in-

tended to have an efferent effect which

reading undermined as it draws blood

up into brain resulting in electrical activ-

ity in this part of the body, when body

heat and electricity should be drained

downwards. Ozet-Bäder was an efferves-

cent, oxygen-rich bath (patented by Dr.

Sarason) for the “heart, vascular system,

kidneys, nerves, and endocrine and pul-

monary ailments”.

There is no evidence to indicate the use

of the Kastendampfbäder (a “steam cabi-

net” from which only the patient’s head

protruded) or the Russian bath (Damp-

fbad), which involved 10 to 15 minutes

of exposure to steam followed by a cold

shower or bath. Also, it seems they were

not familiar with the Roman, Irish or

Turkish bath (consisting of two cham-

bers, with hot air blowing through holes

130

in the floor of the first chamber, and the

air in the second chamber heated to 50

– 60°C, followed by douching with warm

water and in combination with cold wa-

ter procedures). The sand bath (Sandbad)

is a similar method, but which manages

to eliminate excessive air humidity.

Naturally, the ancient practise of drinking

water was carried on. Max Joseph Őrtel,

a Bavarian and one of Opatija’s promot-

ers, launched the slogan Kaltwasser trink-

en bis zum Übermaß und Kaltwasserbaden

bis zum Verblauen that encouraged peo-

ple to drink cold water until they had to

much and to swim in it until they turned

blue, activities said to result in miracu-

lous recoveries. Geza Fodor (Pesta, 1867

– Zagreb, 1927), a physician of Opat-

ija and former assistant at the Korany

Clinic, lector at the University of Pesta,

and counsellor to the Hungarian State

Railways and the Hungarian Royal Post,

came up with a commercial cocktail to

which he gave the imposing name Mari-

na, but which, in fact, was merely filtered

and sterilised seawater saturated with

carbon dioxide. An entire library of phil-

osophical and medical books was writ-

ten on the topic of drinking this water:

how the water should be treated, how it

should be diluted (1:1 with ordinary wa-

ter), added to milk by the spoonful, how

long it should be taken, before or after a

meal, what effect it has on diarrhoea if

taken warm or at room temperature in

other cases, its effectiveness in treating

diabetes, tuberculosis, etc., etc., etc. Gen-

erally, it seems that Opatija was a fertile

ground for such elixirs: Erényi, a pharma-

cist, invented Diana Franzbranntwein, a

medicinal type of brandy; Sternbach,

another pharmacist, came up with Ovol,

ovolecithine pills (his son, Leo Sternbach

was later to discover Apaurin, although

not in Opatija); another big hit was Lau-

rol, a preparation rubbed into the skin to

fortify the nerves.

In those, Austrian times (so-called

Gründerzeit), the marketing of health

tourism in Opatija was at an enviable lev-

el. All efforts were made to eliminate the

competition: the northern resorts were

shamelessly accused of overstimulating

the nervous system, while Opatija was

attributed a soothing effect (the adver-

tisement, however, was inconsistent, be-

cause on the other side it wrote that “it is

neither advantageous nor advisable for per-

sons who are easily excited to visit Opatija”).

When the competition proved to be too

strong, as in the case of Egypt, a Salomon

solution was reached by promoting Opat-

ija as a transit station for travellers to and

from Egypt (vortreffliche Übergangsstation

für Reisende von und nach Aegypten).

Despite Glax’s lamentations on the lack

of precise medical standards, attempts

to institutionalise the application of hy-

dropathical procedures had been made

from the very beginning. The Hungarian

Kálmán Szegő opened one of Opatija’s

first sanatoriums in the mid 1890s. The

Szegő Sanatorium consisted of four build-

ings – a sanatorium for adults (the main

building, 50 rooms, hydrotherapeutic

equipment); a children’s sanatorium (30

rooms); a building housing doctors’ of-

fices, X-ray apparatus, a laboratory and a

drawing room; and a gymnasium with an

area for sunbathing. Summa summarum –

it had 80 rooms, 150 beds, central heating,

a library, baths, a winter garden, a dining

room decorated as a cave, and it applied

modern medical procedures. Children

could enjoy themselves in the outdoors

playground, and school classes could be

organised as required (if older than seven,

children could attend unaccompanied;

parents received a weekly report and a

guarantee that children were constantly

supervised). Although a paediatrician and

experienced paedopsychologist, Szegő

did not, however, allow children to read

either the daily press or novels, as this al-

legedly would lead them to mature too

quickly, express their opinions in the

company of adults without being asked,

and talk animatedly about any subject.

Most of Opatija’s sanatoriums specialised

in treating a specific group of illnesses

or in providing a specific offering as ad-

vertised. Dr. Stephan Isor Stein began

practising in Opatija several years prior

to opening his own sanatorium there in

1904. He already had two decades of ex-

perience in medicinal gymnastics, mas-

sage therapy and orthopaedy, and was

in charge of similar institution in Ischle

(to which he dedicated his summers). The

sanatorium he opened in Opatija in the

Villa Stein, better known as the Zander-

Institut, resembled a clean, shiny printing

press full of well-maintained devices, pul-

leys, gears and belts that simulating row-

ing and walking and were used to exer-

cise the muscles of the abdomen. Stein’s

establishment was organised according

to the principles of the Swedes Peter Ling

and Gustav Zander; the former developed

a set of exercises for each group of mus-

cles, while the latter invented the appa-

ratus for a variable-resistance system. In

addition to the Zander Apparatus, Stein’s

establishment also used provided hand-

applied massages, vibration massages, X-

ray diagnostics and X-ray therapy.

Walk therapy was based on the principles

131

laid down by Munde and Örtel – walks

were to be regular, shorter at first; never

to exhaustion; never immediately after a

meal; preferably combined with swim-

ming and rowing – and aimed at improv-

ing metabolism and digestion, and mak-

ing muscles and the cardiovascular sys-

tem stronger. These were the objectives

that kept Opatija in demand. (Early in the

1900s, in the park of the sanatorium Qui-

sisana - today, the Hotel Opatija - Örtel

designed paths and developed physical

exercises for six categories of coronary

patients. A recent assessment of these

exercises has shown that Örtel’s empiri-

cism coincides to a stunning degree with

the results of modern measurements.). In

a number of sanatoriums, guests partici-

pated in “outdoors therapy” (Freiluftkuren),

which could be compared to today’s

aerobics.

Even today, the seaside promenade (the

Lungomare) and the forest trail Carmen

Sylve are prominent features of Opatija’s

health tourism offering. Built in stages

and stretching from Preluka to Lovran,

the seaside promenade has a total length

of about 12 kilometres. The Society for

the Beautification of Opatija (Abbazianer

Verschönerungsverein) initiated its con-

struction, which was completed in 1911.

The promenade passes many of Opatija’s

historical monuments, connecting the

old sanatoriums of the northern shore,

the port, the Lido, the Villas Angiolina and

Amalia, the Hotel Kvarner, the Church of

St. Jacob, with the hotels and villas of the

southern shore.

The forest trail also has a similarly alluring

history: its construction was funded by

the King of Romania who lost his way in

the woods, and today it carries the artistic

name of the Romanian queen who wrote

poetry at the lookout point (Mala Fortica).

The forest trail abounds in cultural at-

tractions (plaques citing verses and the

names of crags; lookout points and rest

areas; a bridge dedicated to Littrow, the

cartographer and poet; etc.). There is also

reason to boast of the forest trail from a

scientific point of view; namely, experi-

ments show that the evaporation of es-

sential oils along the path provides for a

substantial bacteriostatic effect.

Thanks to Jaromir Baron von Mundy,

founder of the first ambulance service in

Vienna, an Emergency Service (Rettungs-

gesellschaft) was established in Opatija as

earlier as 1894. Under the leadership of

Dr. Franz Tripold, the Emergency Service

developed parallel to the Fire-fighting

Brigade, initially based in the Villa Slatina

(not far from the present-day petrol sta-

tion). Because trumpets were deemed a

public nuisance, which the fire-fighters

might even fail to hear, it was decided

that electric bells and alarms installed

in the homes of the Emergency Service

members would be used to sound an

emergency alarm. When the Emergency

Service moved into the new (and still ex-

isting) Fire Station Francis Joseph I, it was

already equipped with an ambulance car-

riage (landauer) with tyres, another simi-

lar carriage but with iron wheels, a special

smaller carriage for manoeuvring along

narrow, hilly streets, and a carriage with

an enamelled tin casing for transporting

infectious patients. Needless to say, these

carriages had no resuscitation devices or

artificial respirators, only different types of

stretchers and bandages. The Emergency

Room (Rettungszimmer) was adequately

equipped with a set of medical instru-

ments, an examination chair, two folding

beds, and a sterilising device. It also had a

separate operating room equipped with

medical instruments, a table, closets and

an autoclave, as well as a sickroom with

several emergency beds.

In the period between the two World

Wars, Tripold continued his practise in the

Fire Station, and expanded it to include a

bio-chemical and microscopy laboratory.

Following World War II, Opatija’s health

tourism offering began to focus more

heavily on treating patients than on

providing leisure. The achievements of

Čedomil Plavšić, professor of internal

medicine, in rehabilitating patients recov-

ering from coronary infarction, together

with the establishment of the first cardio-

pulmonary laboratory in the then Yugo-

slavia thanks to Krunoslav Turkulin, were

instrumental in helping Thalassotherapia

take over the role in dictating the pace

and line of development of health tour-

ism. Today, when Thalassotherapia, as the

Referral Centre for Health Tourism and

Medically Programmed Vacation of the

Croatian Ministry of Health (since 1998)

is showing signs of an orientation to-

wards modern wellness – foremost with

the opening of a Centre for the Preven-

tion and Treatment of Obesity and the re-

alisation of the project Thalasso Wellness

Centre – it is fully aware that Opatija’s rich

tradition is one of its most powerful com-

parative advantages.

Cardiac rehabilitation and general

cardiology

In presenting Thalassotherapia’s contem-

porary line of development, it is essential

132

to identify its professional status in mod-

ern cardiology and cardiac rehabilitation.

The development of modern cardiology

is placing new and increasing complex

demands on rehabilitation teams. Longer

life expectancies and the growing share

of the population above the age of 65

are linked to an increased incidence of

cardiovascular disease, paralleled by a

rising number of cardiosurgical opera-

tions. Interventional treatment has also

considerably shortened the average time

of hospitalisation in acute hospital wards

and has resulted in providing cardiac re-

habilitation to patients in the early stag-

es of the disease. Clearly, such circum-

stances call for organisational change to

rehabilitation systems, and at a global

level, these conditions are defining early

cardiac rehabilitation as being in-patient

oriented, while delayed forms of cardiac

rehabilitation have a tendency of being

implemented as out-patient secondary-

prevention programs carried out through

polyclinic services as a inseparable part of

the continuous clinical monitoring of car-

diovascular patients.

These determinants of modern cardiac

rehabilitation highlight the need for the

precise stratification of the risk profile of

patients in early rehabilitation, as well as

the need for developing acute care serv-

ices in in-patient centres of cardiac reha-

bilitation. Continuously over the past dec-

ade, our Institute has demonstrated such

a commitment to professional develop-

ment; it is committed to, has prepared

for and was active in conducting early

cardiac rehabilitation from the very first

conclusive, professional indications of its

substantial clinical advantages.

Following in the wake of advancements

in other areas of rehabilitation in cardiac

practise, the concurrent development of

polyclinical services and medical consul-

tation services is aimed at developing a

reputable centre for conducting delayed

rehabilitation procedures, while providing

all services required in the field of general

non-invasive cardiological diagnostics

and treatment.

Emulating the groundbreaking activities

that Professor Plavšić conducted in his

time, Thalassotherapia today seeks to fol-

low and shape current trends in treating

coronary patients by applying cutting-

edge discoveries of professional associa-

tions from around the world that perceive

modern cardiac rehabilitation as a multi-

factored, all-inclusive process involving

clinical support and intervention in con-

trolling disease symptoms and in assess-

ing and correcting cardiovascular risk. The

latter includes treating hyperlipidemia, di-

abetes and hypertension, smoking cessa-

tion programs, weight control measures,

psychosocial evaluations and psychologi-

cal support, as well as programmed and

monitored physical training.

Today 20 doctors are engaged in cardiol-

ogy and cardiological diagnostics, 15 of

whom are specialists of internal medi-

cine, three are subspecialising in cardiol-

ogy, two are Doctors of Science, and two,

Masters of Science.

The Functional Diagnostics Laboratory,

lead by Dr. Viktor Peršić, represents one

of the largest of its kind in Croatia, with a

daily capacity of 30 dynamic 24-hour elec-

trocardiographic tests (Holter monitor-

ing), and four clinics for echocardiograph-

ic testing and four for ergometric testing.

The Laboratory also conducts evaluations

of functional respiratory parameters and

ergospirometric testing not only for ath-

letes, but also as a part of routine practise

in the cardiovascular care of patients. In

addition, it also carries out dynamic 24-

hour ambulatory blood-pressure moni-

toring, 72-hour dynamic electrocardio-

graphic monitoring, as well as ultrasound

diagnostics of the peripheral blood ves-

sels, extracranial and transcranial ultra-

sound testing of cerebral circulation, and

abdominal and thyroid gland ultrasound

testing. Contemporary demands in the

diagnostics of cardiovascular diseases

have led to the implementation of state-

of-the-art tests in the biochemical labora-

tory. In recent years, conventional transto-

racal echocardiographic diagnostics with

Colour Doppler has been expanded with

the development of transesophageal

echocardiography examinations and

stress echocardiography. In developing

diagnostic procedures and in alignment

with contemporary professional and sci-

entific efforts, Thalassotherapia Opatija

has seen the introduction of certain inno-

vative diagnostic methods such as stand-

ardised anthropometrics, while the high-

resolution ultrasonic evaluation of flow-

mediated dilatation on the brachial artery

is outgrowing its experimental phase, and

there are realistic prospects for its routine

application.

Closely tied to the Rehabilitation Ward

and the Functional Diagnostics Laborato-

ry, the in-patient Cardiology and Cardiac

Rehabilitation Ward provides services in

processing, treating and rehabilitating

patients following acute myocardial in-

farction, cardiosurgical operations and

other acute cardiological conditions. Us-

ing sophisticated medical equipment, a

133

dedicated team of doctors and a highly

trained nursing staff headed by Dr. Neda

Šepić, are capable of providing these

services around the clock.

Tradition, experience and available re-

sources available have come together to

create all the preconditions required for

setting up an acute cardiac care unit as

part of the Ward. Achievements attained

up to date are the groundwork for future

development with medium-term plans

focusing on the formation of a unit for in-

vasive and interventional cardiology.

Excellent cooperation has been achieved

with the Clinical Hospital Centre of Rijeka.

The Clinical Hospital sends its patients,

who have undergone treatment for acute

coronary syndrome involving state-of-

the-art methods or who are in the earli-

est stage of acute rehabilitation following

cardiosurgical operations, to Thalasso-

therapia where they are integrated into

its rehabilitation system. This helps to en-

sure a substantially higher success rate for

the rehabilitation program.

Primarily based on activities in internal

medicine and cardiology, the work of the

departments of the Polyclinic, head by Dr.

Ljerka Rukavina-Prpić, is closely interlaced

with the Functional Diagnostics Labora-

tory, as well as with the work of the Car-

diology and Cardiac Rehabilitation Ward,

the Physical Medicine and Rheumatology

Ward, and the activities of the dermato-

logical and neurological services the Poly-

clinic offers. The recently opened Diabetes

Centre is also invaluable to health care. Al-

though diagnostic and therapeutic proce-

dures, together with medical consultation

services, make up the principal share of its

work, a substantial part of the Polyclinic’s

activities involve conducting systematic

physical examinations of mostly the active

working population. In this way, the Insti-

tute is making an important contribution

to the practise of preventional medicine,

and the 30,000 specialist examinations of

the widest variety that our Institute car-

ries out annually testify to the soundness

of its charted course.

For a number of years now, targeted me-

dia coverage and activities and programs

organised to heighten awareness are

merely a part of the action taken in mark-

ing World Heart Day, held on the last Sun-

day in September.

Operating successfully for a number of

years, the Cardiac Rehabilitation Ward

applies modern practices in carrying out

comprehensive preventive measures. Us-

ing technologically advanced methods

based on the continuous electrocardio-

graphic telemonitoring of patients, aero-

bic kinesitherapeutic procedures are per-

sonalised according to previously admin-

istered ergospirometric tests. The modern

premises and sophisticated equipment of

the Thalasso Wellness fitness centre pro-

vide for targeted, guided, controlled and

supervised field therapies conducted

according to modern risk stratification

of patients and applied to a century-old

medical tradition. These are perhaps the

best promotors of Opatija as an authentic

and ideal centre of health tourism.

Targeted, thematic lectures for the ben-

efit of patients, covering comprehensive

measures of secondary prevention, to-

gether with the services of psychologi-

cal evaluation and support, personalised

nutritional counselling, weight-watching

and smoking-cessation courses are but a

few of the specialised programs that the

Rehabilitation Ward, headed by Dr. Dušan

Stojanović, carries out.

The staff engaged in cardiology is also

involved in teaching at the University. In

addition to membership in the European

Society of Cardiology, we also participate

in the annual gatherings of its sections

such as the Working Group on Echocar-

diography, the Working Group on Cardiac

Rehabilitation and Prevention, and the

Working Group on Congestive Heart Fail-

ure, as well as in the Croatian Cardiac So-

ciety, the national umbrella association.

Thalassotherapia Opatija was also the

organiser and host of the 2006 meeting

of the Working Group on Cardiac Reha-

bilitation and Prevention of the Croatian

Cardiac Society, at which guidelines were

adapted for the national development

of this activity. In the past five years, the

members of our Cardiology and Cardiac

Rehabilitation Ward have presented com-

munications and original papers and

have actively participated in over 40 pro-

fessional and scientific gatherings, more

than half of which were international

congresses. We were also proud to be

the co-organisers of the First Congress of

Cardiology of the Republic of Croatia, and

the organisers of the First Croatian Con-

gress of Echocardiography in 2005 and

the Second Congress of Echocardiogra-

phy in 2007. The participation of leading

Croatian and world authorities has gained

this congress an international status. The

congress has greatly contributed to the

development and confirmation of the

distinctiveness of contemporary Croatian

cardiology.

134

Physical medicine and rheumatology

The Physical Medicine and Rehabilitation

Ward was organised parallel to the estab-

lishing of the centre for the rehabilitation

of cardiovascular patients. The ward’s

early development is linked to Vlasta

Rožanić, the first head of this department,

followed by Liliana Mender-Peršić. Today,

in addition to Tatjana Kehler, it comprises

three physical medicine and rehabilita-

tion specialists, and a significant number

of physiotherapists and nurses. The issues

the ward deals with have evolved beyond

the former framework and perception of

physical medicine, as this is a profession

that is today infused into all other medi-

cal professions and, together with them,

represents a complementary branch in

treating patients.

This is why the ward’s scope of activities

has long since expanded beyond the

conventional rehabilitation of patients

with degenerative diseases of the muscu-

loseletal system, rheumatic diseases, sys-

temic tissue diseases, trauma and various

neurogenic lesions. The most up-to-date

methods, used in hydrotherapy, kinesi-

therapy or electrotherapy, have become

an indispensable part of treatment pro-

vided for a wide range of patients.

The systematic training of medical staff in

leading international institutes has, there-

fore, become an inseparable part of the

work routine. Professional training has re-

sulted in one Doctor of Science and two

Masters of Science, exceptionally good

cooperation in the research projects of

many pharmaceutical companies, as well

as in a large number of professional and

scientific papers published in leading

medical journals.

The development of physical medicine

and rehabilitation has kept pace with ad-

vancements in other branches of medi-

cine, and the complexity of activities in-

volved has enforced the need for further

specialisation. Hence, in addition to con-

ventional physical medicine, rheumatolo-

gy has developed as a subspeciality. Tha-

lassotherapia was quick to recognise the

importance of rheumatology as a special

field as early as the 1990s, when the First

Conference of the Croatian Society of

Rheumatology was held. The fact that it

was held in Opatija and organised by Tha-

lassotherapia is yet another recognition

of the Institute’s work. Moreover, it was

in our Institute that the first haematolo-

gist in the Primorsko-Goranska County

began his sub-specialist practise. Today,

the services Thalassotherapia provides in

rheumatology are complemented by an

array of procedures crucial in the diagnos-

tics of rheumatic diseases.

Ultimately, it is impossible not to mention

the Osteoporosis Prevention and Treat-

ment Clinic, which, in addition to carrying

out medical diagnostics and, in particular,

prevention programs, represents a valu-

able factor in preserving the health of the

local population.

Laboratory diagnostics

From the moment, back in the seventeenth

century, when Antony van Leeuwenhoek

first observed small, strange creatures

swimming in a drop of water under his

microscope and then went on to examine

the cells of his own blood, laboratory diag-

nostics has developed rapidly and taken

on a vital role in modern medicine.

The beginnings of thalassotherapeutic

laboratory activities are inseparable from

the beginnings of Thalassotherapia itself.

As early as 1 December 1959, the first sam-

ple was taken for analysis in the Dubrava

building and processed in the Hospital

of Rijeka. Very quickly, however, demand

outgrew the existing potential, and the

laboratory soon moved into the Europa

building. Within only a few months, the

range of tests conducted by the staff of

Thalassotherapia under the supervision of

the Rijeka Hospital professional began to

expand rapidly.

Routine blood analysis, once paramount

to treating patients, has now become but

a small piece of the puzzle consisting of

far more complex haematological and bi-

ochemical analyses. Under the leadership

of Sonja Steinfl in the late 1960s and early

1970s, the Laboratory underwent rapid

development and became completely

independent in its work. In the following

decade, the Laboratory was fully modern-

ised and its staff tripled to meet increas-

ingly sophisticated medical needs. In rec-

ognition of its quality, the Laboratory was

appointed one of South Eastern Europe’s

referral centres for cooperation with the

World Health Organisation, and it became

one of the first centres of former Yugosla-

via to be involved in the quality control.

Headed by Josip Laginja, the Laboratory

is today fully modernised and equipped

with information technology, meeting the

most up-to-date demands of contempo-

rary medical doctrine in diagnostics and

treatment, in particular, of cardiac and

rheumatologic patients. It is with special

pride that we mention our exceptional

cooperation with the School of Medicine

of Rijeka and the Faculty of Pharmacy and

135

Biochemistry of Zagreb, as well as with

the Croatian Society of Medical Biochem-

ists and the Croatian Chamber of Medical

Biochemists in monitoring work quality

and conducting research. Research is car-

ried out in cooperation with some of the

world’s leading pharmaceutical compa-

nies. The entire hospital, as well its Labo-

ratory, have become a place of school-

ing for future medical and laboratory

staff. Not surprisingly, Thalassotherapia’s

Laboratory has produced several doc-

toral dissertations and a series of profes-

sional papers published in world medical

journals. Closely following the latest ad-

vancements in immunologic and tumour

diagnostics, the Laboratory has become

an indispensable part of the daily life of

Thalassotherapia and its patients.

Dermatology

Since the times of the Assyrians and the

Egyptians, climate factors have been an

inseparable part of medical treatment.

The impact of nature on human health

has intrigued scientists for thousands of

years.

Not surprisingly, the sun, seawater and sea

aerosol, due to their natural characteris-

tics, have been Opatija’s trump cards ever

since it first emerged as a health resort.

The promotional literature of bygone days

describes a number of procedures such as

inhalations, thalassotherapy, heliotherapy,

thorium or radium isotope radiation, and

X-ray radiation, which were prescribed

for the treatment of eczema, moles, tu-

mours and psoriasis as late as the end of

the nineteenth century and beginning of

the twentieth century. There were also

shady promotional messages extolling

the special effects of the reflexion of light

or the abundance of precipitation on skin

diseases or highlighting the importance

of the “absence of flies and mosquitoes”

in treating skin disorders. Whether these

were only hoaxes or medically verified

procedures, the fact remains that Opatija

has been the target of unnumbered der-

matologic patients and a century-old ha-

ven for those seeking discrete treatment

of skin disorders. Indeed, the first agree-

ment for the treatment of foreign patients

in former Yugoslavia was the agreement

signed at Thalassotherapia in early 1961

with an Austrian insurance company

(Allgemenine Unfallversicherungsanstalt

- AUVA – of Vienna) for the treatment of

patients suffering from various forms of

occupational skin diseases. Heliomarino-

therapy has proved its efficiency in treat-

ing upward of 8000 Austrian patients who

have enjoyed the beneficial effects of the

sea and the sun in Opatija for more than

four decades.

Creative activity in the field of dermotol-

ogy was greatly encouraged at Thalasso-

therapia. This applied not only to the work

of Professor Dušan Jakac, who was the In-

stitute’s first head of dermatology as well

as the head of the Clinic of Dermatology

at the Rijeka Hospital and a professor at

the Rijeka School of Medicine, but also to

the work of some of the most highly re-

spected dermatologists of Rijeka, such as

Prof. Zdravko Periš, Ph.D. and Prof. Franjo

Gruber, Ph.D. Although, today, it employs

only one dermatologist, Dr. Jasminka

Smiljanić, the work of the clinic of der-

matology continues to be vital, especially

its activities aimed at the diagnostics and

treatment of diseases of the peripheral

circulation. The professional services of

dermatologic cosmetology are rapidly

gaining an ever-growing number of fol-

lowers and patients, and there are plans

for a Laser Centre as well.

Sports medicine

The Department of Sports Medicine op-

erates within the framework of Thalas-

sotherapia Opatija. This department is

equipped for the functional testing, plan-

ning, execution and monitoring of physi-

cal training. Based on extensive experi-

ence and provided with new premises,

equipment and staff, the department

offers services to its clients ranging from

personalised projects for top athletes to

preventive examinations and capability

evaluations for the members of various

sports clubs in our region. Outstanding

cooperation has been established with

some sports clubs, the Sports Associa-

tion and the Town of Opatija. A specific

program providing complete cardiologi-

cal treatment and care to the participants

of recreational and competitive sports is

evolving under the wing of the Cardiol-

ogy Ward, while the nutritional guidance

centre operates within the framework of

the Nutrition Department.

Health tourism and programmed ac-

tive vacationing – Thalassotherapia –

Referral Centre for Health Tourism and

Medically Programmed Vacation of the

Croatian Ministry of Health

The completion and start-up of the Tha-

lasso Wellness Centre, unique in Croatia,

marks the beginning of a new chapter

136

in the work of the Institute. Developed

through the integration, improvement

and upgrading of the existing activities

of Thalassotherapia, the Centre’s program

represents a completely new and spe-

cific branch of wellness known as medi-

cal wellness. Recognised as a discipline in

Europe, in Croatia it was first implemented

in Opatija. The Centre’s concept is a case

study for the development of health tour-

ism and active holidaymaking; it is a pro-

moter of public health objectives and

principles. It values indigenous, natural

resources and revives interest in authentic

preventive and curative forms of health

tourism through the modern requisites

of technology and medical practise in the

new millennium.

With its Decision adopted on 2 December

1998 based on Article 99 of the Health Pro-

tection Act and the Ordinance on Criteria

for Awarding the Title “Referral Centre of

the Ministry of Health”, the Croatian Min-

istry of Health awarded Thalassotherapia

Opatija the title “Referral Centre for Health

Tourism and Medically Programmed Va-

cation of the Croatian Ministry of Health”.

In 2006 the Institute received yet another

confirmation of its value: after receiving

a positive rating from the Ministry for its

performance, the Institute was, for the

second time, appointed a Referral Cen-

tre for Health Tourism and Medically Pro-

grammed Vacation.

Consistent with the role it plays as a lead-

ing state-appointed professional body in

health tourism, the Institute demonstrates

a clear commitment to developing the

services of general clinical cardiology, re-

habilitational and preventional cardiology,

physical medicine and rheumatology.

Parallel to implementing these programs

through the contractual health-protec-

tion system, it is actively developing their

various applications in the form of health

tourism and medically programmed vaca-

tions.

The facilities of our Institute are structured

as experimental models in conceiving,

testing and promoting various health-

tourism products. Especially important

was the role of Prof. Janko Vodopija, Ph.D.

according to whose suggestion an inter-

disciplinary Scientific Council of the Refer-

ral Centre was formed from the ranks of

leading Croatian professionals in relevant

fields, with the aim of integrating medical,

legal and economic perspectives to facili-

tate the application and monitoring of a

unified doctrine and work methodology.

A specific feature of our Referral Centre

is that it deals with the borderline area of

medicine and tourism, which calls for a

multidisciplinary approach. This approach

is also reflected in the qualification struc-

ture of our staff who are closely linked to,

complemented by and growing together

with the Hospital’s teaching and research

system.

Thalassotherapia Opatija as a learning

institution and research centre

One of Thalassotherapia’s greatest achieve-

ments in recent times has been the es-

tablishment of the Chair of Rehabilitation

Medicine. For many years, the Institute has

been an integral part of the teaching of

Internal Medicine, and its activities have

been successfully integrated with those of

the School of Medicine of the University of

Rijeka, for which special recognition goes

to the Dean, Prof. Miljenko Kapović, Ph.D.

Following on many years of close-knit

cooperation with the School of Medicine

of the J.J. Strossmayer University of Osijek

and with the full support of Prof. Pavo

Filaković, Ph.D., Dean of the Osijek School

of Medicine, Thalassotherapia Opatija be-

came its teaching base in 2006. This is yet

another of the great achievements in the

hospital’s history.

In recent years, the Institute’s scientific

and research activities have been evolv-

ing in several directions. In the field of

internal medicine, efforts have resulted

in successful clinical studies in the area

of newly discovered arterial hyperten-

sion, as well as in epidemiology and in

treating obesity. Also important is our

contribution to research in the field of

erectile dysfunction. The results of a

randomised, prospective therapy study

of early cardiac rehabilitation following

acute myocardial infarction have con-

firmed our expectations, and made a

significant contribution to understand-

ing early active convalescence. This study

also underlines the clinical importance of

our routine practise and its full alignment

with the relevant world literature. Some

of the nnovative mehtods that we have

implemented in our Institute’s research

activities involve the experimental appli-

cation of inflammatory and endothelial

plasma markers and the high-resolution

ultrasound evaluation of flow mediated

dilatation, which have already resulted

in substantial global contributions to re-

search. These new, modern scientific ten-

dencies have produced three doctoral

dissertation and four master’s theses in

the field of bio-medical sciences.

138

Challenging the Future

139

Thalassotherapia Opatija has emerged from a background based on the environmen-tal beauty of the Liburnia region, an atmosphere of natural curative powers and an on-going search for health and vitality. In its 50 years of dedicated work, it has risen to the level of a top medical institution integrated into a university system and has achieved the status of a leading health tourism centre in Croatia.

Following the present plans approved by the relevant profession and management bodies for the Institute’s future development, we are in full sway of implementing acute cardiac care. Inevitably, the future will see a development of the radiologic diag-nostics and continuation in the development of activities in rheumatology and der-matology, and their implementation in new products.

Our long-term commitment is consistency in continuing our successfully initiated work in research and teaching.

The compelling, centuries-old tradition in health tourism of which few European cen-tres can boast, enriched by state-of-the-art medical advancements is a sure guarantee of further brilliant moments in the development of our Institute

We believe that the future holds new achievements for us.

Through the continuation of its own efforts and with the support of its owners and associates, the horizons of Thalassotherapia are flowing with fresh promises.

Emil BratovićDirector of Thalassotherapia Opatija

140

Literatura

141

1. Abbazia e la riviera del Carnaro. 1936.

2. Abbazia e la sua guida turistica. 1934.

3. Allmer H. Psychophysische Erholungeffekte von Bewegung und Entspannung. 1994.

4. Avelini-Holjevac I. Kvaliteta kao strategija razvoja zdravstvenog turizma. 2000.

5. Avelini-Holjevac I. Unapređenje kvalitete hrvatskog turizma. 1998.

6. Balneo-Therapeutischeslexikon für praktische Ärzte. 1897.

7. Baxa C. Die Perle der Adria. 1926.

8. Bouyer C. Thalassotherapie, problematique et perspectives. 1995.

9. Bratović E, Matacin I, Mogorović M, Peršić V, Šebelić M. Zdravstveni turizam u strukturi turističkog proizvoda Opatije kao turističke destinacije. 2000.

10. Cerović Z. Usluga prehrane u zdravstvenom turizmu. 2000.

11. Cetinski V, Kušen E. Organizirana zdravstveno-turistička destinacija - pretpostavka razvitka zdravstvenog turizma. 2000.

12. Cetinski V, Kušen E. Status i struktura zdravstveno-turističke destinacije. 2000.

13. Führer durch Abbazia und Umgebung. 1891.

14. Gavazzi B. Suradnja zdravstvene i turističke djelatnosti u zdravstvenom turizmu. 1996.

15. Glax. J. Abbazia - ein Führer für Kurgäste. 1901.

16. Glesinger L. Povijest medicine. 1978

17. Hegedušić V, Banović M, Carić M. Značaj dijetetskih proizvoda u turizmu. 2000.

18. Hitrec T. Zdravstveni turizam - pojmovni i koncepcijski okvir. 1996.

19. Ivančić-Vagaja S, Puharić-Harašlić M. Šetališta, prošlost i budućnost u razvoju zdravstvenog turizma Opatije. 1996.

20. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti činitelji u hrvatskoj medicini. 1999.

21. Ivanišević G. Prirodni i ljekoviti činitelji u zdravstvenom turizmu. 2000.

22. Jordan P. Die Stellung Abbazias unter den Kurorten der Österreichisch -Ungarischen Monarchie. 1998.

23. Jordan P, Peršić M. Österreich und der Tourismus von Opatija (Abbazia) von dem Ersten Weltkrieg und zur Mitte der 1990-er Jahre. 1998.

24. Jurdana S. Povijesni pregled razvoja talasoterapijskih metoda i ustanova. 1988.

25. Kaspar C. Traditional Spa tourism to Moderne Forms of health tourism. 1989.

26. Kehler T, Mender-Peršić Lj, Rožanić V, Ritterman M. Opatija kao lječilište u prošlosti. 1996.

27. Kurort und Seebad Abbazia. 1895.

28. Meler M, Ružić D, Kovačević D. Zdravstvena usluga - dio turističkog proizvoda. 1996.

29. Muzur A. Angiolina-Scarpin spomen voljenoj supruzi. 1997.

30. Muzur A. Kako se stvarala Opatija: prilozi povijesti naseljavanja, grada i zdravstvenog turizma. 1998.

31. Muzur A. Mađarski doprinosi razvoju zdravstvenog turizma Opatije. 1996.

32. Muzur A. Povijesna baština i kultura u zdravstvenom turizmu: Opatijski primjer. 2000.

33. Muzur A, Peršić V. Opatijski zdravstvenoturistički programi nekada i danas. 2000.

34. Pančić Kombol T. Zdravstveni turizam - nove koncepcije i kretanja na europskom i svjetskom tržištu. 2000.

35. Pasini W. Tourist health as a new branch of public health. 1989.

36. Peršić M. Pretpostavke razvitka zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj. 2000.

37. Peršić V. Rehabilitacija srčanih bolesnika u Thalassotherapiji Opatija. 2000.

38. Peršić V, Bratović E. Medicinske pretpostavke razvoja zdravstvenog turizma u Opatiji. 2000.

39. Plavšić Č. Iz povijesti Zavoda za talasoterapiju - Opatija. 1985.

40. Rade D, Škevin D. Maslinovo ulje i zdravlje. 2000.

41. Plavšić Č. Theodor Billroth, njegova bolest i Opatija. 1978.

42. Poropat M. Praksa potvrdila znanstvene spoznaje i valorizirala komparativne prednosti. 1996.

43. Skupnjak B. Neke pretpostavke za razvitak zdravstvenog turizma. 2000.

44. Šebečić Lj. Uloga regionalne kuhinje, dijetetike i zdrave prehrane u zdravstvenom turizmu. 2000.

45. Šimundić B. Zdrava prehrana - značajna resursna osnovica zdravstvenog turizma. 1996.

46. Šimundić B, Krešić G. Regionalna prehrana u funkciji zdravstvenog turizma. 2000.

47. Tomek-Roksandić S. Stariji ljudi i zdravstveni turizam. 2000.

48. Vodopija I, Stilinović B, Habuš Z. Ljekoviti zrak i miris mora - značajni čimbenici u zdravstvenom turizmu. 2000.

142

Posebno se zahvaljujemo ustanovama koje su nam pružile pomoć u obilježavanju 50-godišnjice osnivanja Thalassotherapije Opatija i organizaciji međunarodnog ehokardiografskog simpozija

143

PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA

TOSHIBA MEDICAL SYSTEMS EUROPE BV

GRAD OPATIJA

TURISTIČKA ZAJEDNICA PRIMORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OPATIJE

ISTRAVINO RIJEKA d.d.

BIOKOZMETIKA d.o.o., Zagreb

COCA–COLA

CROATIA OSIGURANJE d.d., Rijeka

ERSTE&STEIERMÄRKISCHE Bank d.d.

Euro - PETROL d.o.o., Rijeka

FEALSO, Rijeka

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ

KOMUNALAC d.o.o., Opatija

MEDIKA d.d.

METAL OPATIJA d.o.o., Jurdani

PIK RIJEKA RJ MLJEKARA, Rijeka

POLJOPRIVREDNI ZADRUŽNI CENTAR ISTRA, Pazin

RIJEČKI USLUŽNI SERVIS d.o.o., Rijeka

SOBOSLIKARSKA I LIČILAČKA RADNJA BORIS PERMAN, Jurdani

STOLAR d.o.o., Zagreb

TAPESS d.o.o., Kastav

USLUŽNI CENTAR d.o.o., Rijeka

VIRENS d.o.o., Jadranovo

ZANATSERVIS d.o.o., Opatija

ZEKIĆ d.o.o., Viškovo

IzdavačThalassotherapia OpatijaM. Tita 188/151410 Opatija

Za izdavačaEmil Bratović

Izvršni izdavačAdamić d.o.o. RijekaZvonimirova 20Atel. +385 51 65 01 45www.adamic.hr

Za izvršnog izdavačaFranjo Butorac

FotografijeRenco Kosinožić, Marin Aničić, Josip Kurti, Boris Zakošek, Jan-Bernd Urban, Marija Puharić-Harašlić

Lektura i korekturaRajna Maršanić – Jovanović

PrevoditeljGina Skender

Grafičko oblikovanjeAljoša Brajdić

Organizacija i grafička pripremaSagita d.o.o., Opatija

Naklada1500 primjeraka

TisakAKD d.d. Zagreb

Tiskanje dovršeno u listopadu 2007.

PRINTED IN CROATIAOctober 2007