Upload
sulejmanalfa
View
243
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 1/16
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 2/16
2. Razlika proze i poezije
Vanjski izgled teksta: stihovi obično pokrivaju samo srednjidio stranice i ostavljaju mnogo neispisanih prostora sa
strane. Inače, grafička komponenta važna. Grčko i latinsko ime, prosa i prosus sugeriraju da treba
pisati prema naprijed, do kraj retka i bez prekida.
Grčko stikhos znači red ili vrsa, a latinsko versus upućuje naokretanje, vraćanje pera u novi red.
Grafičkim oblikom pjesnici su željeli izazvati naročiteefekte.
Ali: oblikom pisanja ne može se razjasniti razlika. Kod poezije: ponavljanje nekih elemenata u jednakim
razmacima.
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 3/16
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 4/16
4. Tradicionalna versifikacija
Antika: temelj proučavanja stiha bila je prozodija (slogomjerje), disciplina koja se bavila dužinom
(kvantitetom) slogova. Antička je metrika, disciplina koju bismo mogli nazvati
znanost o stihu, proučavala različite rasporede dugih ikratkih slogova u stihu, a to je prenijela na versifikaciju(stihotvorje).
Versifikacija: zadržala je vjerovanje da postoje čvrstisistemi poetskog iskazivanja a svaki od njih ovisan je o
jednom glavnom elementu.
Priroda svakog jezika, prema tom vjerovanju, odlučuje koji
će versifikacijski sistem u poeziji tog jezika biti dominantan.
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 5/16
5. Kvantitativna versifikacija
Razvila se u staroj grčkoj, a prisutna u latinskoj i orijentalnoj poeziji.
Poezija vezana uz melodiju, pjevanje, a temelj je stihu pravilna izmjena dugih i kratkih slojeva. Dugi stih seizgovara dva put duže od kratkog.
‗Metrički duži slog — nazivao se arza, a kratki slog Unazivao se breve. Pojedine kombinacije dugih i kratkih
slogova nazivale su se stopama. Ima ih preko trideset, a najpoznatiji su: jamb (U — ), trohej
( — U) daktil ( — UU), amfibrah (U —U) (V. Petrović,1998:285).
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 6/16
6. Silabička versifikacija
Važno je da u svim stihovima bude isti broj slogova. U nekim jezicima računa se broj slogova do posljednjeg
naglašenog sloga u stihu, dok u drugim, uključujući ihrvatski, broje u pravilu svi slogovi.
Tako razlikujemo: peterac, šesterac, sedmerac, osmerac,deveterac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac.
Uz broj stihova važna mogu biti i druga ponavljanja, uz brojslogova važan je i neki stalan raspored naglasaka u stihu.
Tako za silabično-tonski stih upotrebljavamo: trohej (čelo — U), daktil (noćas se – UU) ili amfibrah (ljepota U — U).
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 7/16
7. Osobine silabičke versifikacije
Opkoračenje: pojava kad je sintaktička cjelina dvaputrazbijena: započeta je u jednom a završena u drugom stihu:
Gdje mi je domaja? – Moji dragi svi su Nestali već davno. – U mom srcu gore
Zanosi – i oni možda umrli su? (Fran Galović) Cezura: Odmor u stihu koji presijeca stopu (usjek)
Crven požar dana/na zvoniku vitom Planuvši još jednom/polagano gasne (Lj.Wiesner). Dijareza: cezura koja se poklapa s krajem stope.
Ljerko, srce moje, ti si lutka mala.
Pa ne slutiš smisla žalosnih soneta. (A. G. Matoš)
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 8/16
8. Stih i strofa
Stih nikad ne dolazi sam za sebe. Stihom pojedini skup riječi postaje tek kad se nađe u kontekstu, tek u nizu stihova
osjećamo oblike ponavljanja. Pjesme su stihičkne kad se ponavlja isti oblik stiha a pjesmanije podijeljena u čvršće manje dijelove.
Ako se pjesme vežu u cjelinu sintaktički, srokom ilidrukčije, pjesma je strofična.
Strofa ili kitica obično se podudara s većom sintaktičkomcjelinu, ali je u pravilu u sebi zaključena.
Prijenos: iz zadnjeg stiha jedne strofe u iduću strofu (imasnažne ritmične efekte).
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 9/16
9. Rima ili srok
Glasovno podudaranje na kraju stihova ili ponekad članakau stihu.
Nalazimo ga u stihovima i poslovicama primitivnih plemenai djece, ali je u europskoj književnosti rijedak do srednjegvijeka.
Parni ili glatki srokovi: oni koji vezuju po dva uzastopnastiha (aa,bb, cc).
Ukršteni ili unakrsni (abab), obgrljeni (abba), nagomilani(aaaa) ili isprekidani – bez određenog reda, u katrenamanajčešće abcb.
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 10/16
10. Rima ili srok II.
Pravi ili pravilan srok. Onaj u kojem se podudarajunaglašeni glasovi i svi oni koji za njim slijede: npr. trava –
glava. Nečist srok . U kojem se ne poklapaju svi suglasnici ili
naglasci ili oboje: npr. trava – krava.
Nepravi srok. Podudaranje počinje iza naglašenog sloga:npr. igrahu – lomljahu.
Bogat srok: Podudaraju se i glasovi ispred naglašenog sloga:npr. Bludnica – ludnica. Muški srok : ako se podudara po
jedan slog (san – dan). Ženski: podudaraju se dva sloga.
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 11/16
11. Ritam
U antičkoj versifikaciji izmjena dugih i kratkih slogova, usilabičkoj broj slogova, u tonskoj izmjena naglašenih i
nenaglašenih slogova – elementi za ostvarivanje ritma stiha. Danas, uključena rima i glasovno ponavljanje kao osnovni
elementi ritma stiha.
Pjesnički ritam – svjesno se želi suprotstaviti prirodnomritmu zasnovanom na ponavljanju istog.
Metričkim konstantama (osobinama stiha koje se uvijek ponavljaju) suprotstavljaju se ritmičke tendencije.
Suvremeno pjesništvo: mjesni činitelji ritma (naglašenost).
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 12/16
12. Vrste stihova
Zbog tradicije i ugleda nekih pjesama, pjesnika ili škola, pojedini stihovi, pa i čitav raspored stihova i strofa, poprima
značenje uzorka prikladnih za obradu pojedinih tema, ili zanaglašavanje dijalogičnog odnosa s tradicijom. U hrvatskoj književnosti neki stihovi i strofe preuzeti iz
nacionalne tradicije, drugi iz europskog kanona.
Deseterac: tzv. Epski deseterac iz narodne poezije.
Dvostruko rimovani dvanaesterac: stih od dvanaest slogovas izrazitom cezurom nakon šestog sloga i s parnim rimama
prvih dijelova stiha i krajeva stiha (v. Marulićevu Juditu).
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 13/16
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 14/16
14. Strofe, nastavak
Rimuju se prvi i treći stih, a drugi se rimuje s prvim stihom iduće strofe. Na kraju pjesme ili veće cjeline nalazi se samostalni stih koji dovršavarimovanje (učestala za vrijeme moderne - M. Begović, V. Nazor).
Stanca: sastavljena je od jedanaesteraca, češće jambski intoniranih srasporedom rima abababcc, a karakterističnaje za talijansku poezijurenesanse.
Sestina: ima dva oblika:
sestina lirica (pjesma od šest strofa sa po šest stihova i jednim
dodatkom od tri stiha) i sestina rima (epska strofa od šest stihova, uglavnom jedanaesteraca,
s rimama ababcc (čest kod hrvatskih kratkih spjevova. Gundulićeve‗Suze sina razmetnog‘, veći dijelovi ‗Jame‘ Ivana Gorana Kovačića)
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 15/16
15. Sonet
Naziv prema talijanskom sonetto.
Sonet je vjerojatno provansalskog podrijetla, a današnji mu
oblik ima osnovu u Italiji (13. st.) Osobiti ugled može zahvaliti Kanconijeru Francesca
Petrarce.
Petrarcin sonet: sastavljen od dvije katrene i dvije tercine, iliod jedne strofe od osam i druge od šest stihova.
Raspored rima: abba abba i katrenama i cdc cdc ili cde cde utercinama.
(Shakespeare, Prešern; u hrv. tradiciji AG Matoš)
8/12/2019 Teorija.Versifikacija
http://slidepdf.com/reader/full/teorijaversifikacija 16/16
16. Slobodni ili besjedovni stih
Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da se izravno poštuju bilokakva ustaljena pravila u gradnji stihova, strofa ili u rasporedu rima
(Solar, 1977:104).
Takav se stih naziva slobodnim stihom. Ali: potpuno slobodni stih nije
bez ritmičke organizacije, jer bi bez nje postao prozom.
Većinom besjedovni (ili slobodni) stihovi zadržavaju neki odnos prematradicionalnoj versifikaciji i pjesničkim formama.
Preteča slobodnog stiha: Walt Whitman u ―Vlatima trave‖. (A. B. Šimić, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Jure Kaštelan,
Ivan Slamnig, Slavko Mihalić, Vesna Parun, Mile Stojić, KrešimirBagić, Miroslav Mićanović …)