Teorija i tehnologija štampe - izrada pilot broja magazina HighRoller

Embed Size (px)

Citation preview

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

1. KONCEPT MAGAZINA Magazin koji prua kompletne informacije o igrama na sreu, igraonicama, kladionicama, kasinima, onlajn kladionicama, onlajn kockarnicama i igrama na sreu, dakle, o kompletnoj kockarskoj i igrakoj industriji u svetu, ali i o proboju, razvoju i afirmaciji iste na naim prostorima. Donosi novosti o stanju na tritu, pojavi novih trita, zatim novosti koje su od interesa za proizvoae kockarskih i igraih mainerija. Magazin takoe upotpunjuju zanimljivosti iz oblasti ivotnog stila ljudi koji su na bilo koji nain povezani s ovom granom industrije. Od profesionalnih igraa, menadera igraonica i kasina, prominentnih linosti iz sveta industrije igara na sreu, do pojedinaca koji tek povremeno okuaju svoju sreu, do onih koji tek plairaju da zakorae u taj svet. italaka publika su pasionirani igrai svih oblika igara na sreu, kladionica, posetioci kasina, kockarnica, raznih tipova igraonica. Zatim, vlasnici i menaderi kockarnica, kasina, igraonica, kladionica, ljudi koji su poslovno vezani za kockarsku industriju i industriju igara na sreu. Kao i sektor proizvodnje kockarske i igrajue mainerije, softver paketa za onlajn varijante igara na sreu, kockarnica, kasina, kladionica. Broj potencijalnih italaca iznosi, u gruboj proceni, 487 hiljada. Finansiranje magazina, u smislu izrade, tampanja i distribucije, ostvaruje se od prodaje oglaivakog prostora i od prodaje primeraka, to pojedinane, to sistemom pretplate. Dinamika izlaenja magazina je jednom meseno. Broj stranica oko 80 po primerku. Poetni tira je deset hiljada primeraka. Distribucija po kioscima, magazinskim tandovima, mogunost kupovine primeraka u kasinima, kockarnicama, kladionicama i tandovima dravne lutrije, te mogunost pretplate potom i onlajn.

1

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

2. VIZIJA I MISIJA MAGAZINA Misija magazina je redovno informisanje o novostima, vezanim za kompletnu industriju kockanja i igara na sreu. Dostupnost informacija o novim igrama, pravilima igara, uputama kako koju igru igrati, o onlajn igrama, novim sportovima u kladionicama, o generalnim novinama na tritima, o aparatima, softverima, ljudima iz industrije, ljudima koje industrija dotie. Pruanje informacija od vanosti kako za igrae, konzumente, tako i za poslovne ljude, manufakturu, uopteno za sve koji su u vezi s industrijom. Vizija magazina jeste postati nezaobilazan lajfstajl magazin za korisnike, menadere, proizvoae, zainteresovane za industriju kocke i igara na sreu, a koji u svom konceptu povezuje poslovanje, konzumerizam, ivotni stil i sreu. Neophodan informator za sve one koji se povremeno ele okuati u odreenim igrama na sreu i za sve one koji razmiljaju o poslovnom poduhvatu u ovoj grani industrije.

2

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

3. SADRAJ KOMPLETNOG MAGAZINA

Prva stranica: naslovnica, logo, ilustracija teme broja - cover story, naslovi interesantnih lanaka tog broja. Druga stranica: reklama. Trea stranica: reklama. etvrta stranica: impressum i sadraj. Peta stranica: editorijal, re urednika. esta stranica: reklama. Sedma stranica: pria s naslovne strane - cover story u formi intervjua, priloga ili reportae u kom sluaju e ii u nastavcima. Tema su prominentne linosti iz sveta kockanja, kladionica i igara na sreu, njihov ivotni stil, zahtevi posla kojim se bave, dakle vlasnici i menaderi. Takoe, tema su poznata kasina, kockarnice, kladionice i njihovi pandani na internetu. Noviteti iz sektora manufakture - aparati i softveri. Odnosi novih i starih trita, partnerstva, lobiji i sl. Tekstovi i ilustracije, uz dodatak reklama, zauzimae do est stranica. Trinaesta stranica: prilog o kasinu, u smislu svojevrsnog vodia kroz kasino. Sve od bontona, preko svojevrsnog pojmovnika, do upoznavanja sa zastupljenim igrama, uputstva za igranje, pravila igara, profesionalni saveti. Tekst i ilustracije zauzimali bi do pet stranica. Osamnaesta stranica: reklama. Devetnaesta stranica: kolumna Lady Luck - Teta Sreka. Tekst koji pokriva zanimljivosti iz sveta kockanja i igara na sreu. Karakterie ga spajanje, inae, nespojivih tema s temama iz sveta dotine industrije, u smislu kocka i popularna kultura, svet filma, knjige, ekologija i slino. Jedna, do dve stranice. Dvadeseta stranica: reklama. Dvadeset i prva stranica: vodi kroz onlajn kasina. Kako pristupiti, uputstva kako igrati koju igru, pojmovnik, saveti. Takoe, ove stranice e u svakom broju sadravati recenziju odreenog onlajn kasina, slot igraonica, rulet igraonica, kao i preporuke stranica na koje je sigurno otii o oprobati sreu. Prilog od tri do etiri stranice. Dvadeset i peta stranica: izvetaji o najveim dobicima, gubicima, izvetaji sa turnira, prvenstava. Prilozi o profesionalnim igraima, njihovim poecima, ivotnom stilu, njihovi saveti, razmiljanja o industriji, itd. Prie o reprezentacijama u igrama na sreu. etiri stranice. Dvadeset i deveta stranica: reklama. Trideseta stranica: vodi kroz onlajn kladionice. Tekstovi koji upoznaju ljude sa proverenim stranicama, pojmovima, nainu igranja i pristupanja. Takoe, svaki broj sadravae recenzije i savete kako na kojoj onlajn stranici tipovati. Dve stranice. Trideset i druga: prilog o novim sportovima za klaenje. Upoznavanje sa sportovima na koje se ljudi ree klade iz neznanja ili nedovoljne upuenosti. Predstavljanje pravila sporta, mogunosti dobitaka, kvote, interesantne dogaaje vezane za te sportove, promotere istih, i sl. Tri stranice. Trideset i peta stranica: reklama Trideset i esta stranica: lanci o novitetima iz sektora proizvodnje kockarske aparature i softvera za onlajn igre na sreu. Takoe, lanci o softverima koji imaju3

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

svrhu pomaganja pri tipovanju u kladionicama, softveri za izraunavanje procenta uspenosti nekog uloga, i sl. Dve stranice. Trideset i osma: prilog o igrama koje nisu deo uobiajenog repertoara kockarnica, kasina, igraonica, ali zauzimaju negde svoje mesto u ovoj industriji, poput domina, monopola, denge, ma donga, jamba i sl. Dve stranice. etrdeseta stranica: retro kocka - prilog o istoriji kockarskog stila ivota, o najpoznatijim kockarima, svojevrsnim doajenima ove industrije, prvim klaenjima, pravilima igre "u ono vreme". Tri do etiri stranice. etrdeset i etvrta stranica: prilog o poznatim ljudima iz sveta umetnosti, politike, sporta, poslovnog sveta koji kockaju iz zabave, ivotnog stila i sl. Tri stranice. etrdeset i sedma stranica: kolumna "Velikog ulagaa". Pogled na industriju s aspekta zakona, malverzacija, loeg imida, Dve stranice.. etrdeset i deveta stranica: reklama Pedeseta stranica - korica, reklama.

4

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

4. SADRAJ PILOT BROJA Naslovna stranica s istaknutim naslovima priloga, intervjua, lanaka koji su obeleili pilot broj. Na drugoj i treoj stranici se nalaze sadraj pilot broja i impressum. etvrta i peta stranica sadre tekst prethodno najavljen na naslovnoj strani o usponu jedinog istonjakog utoita za kockarsku industriju i industriju igara na sreu, Makau ostrva, jedinog liberalnog regiona u Kini. Tekst takoe govori o oveku koji stoji iza istonjakog trinog monopola, o injenici da istonjako trite polako preuzima primat nad zapadnim, o moguim investicijama u Makao kasina - region, kao i o prednostima i manama koje donosi liberalizacija zakona koji se odnose na ovu industriju. esta stranica sadri dva manja teksta po pola strane, jedan govori o zakonskim regulativama koje prete ukidanju rekreativnog igranja pokera, prvenstveno u elektronskoj varijanti, dakle onlajn poker. Drugi tekst govori o pobedniku Svetske poker serije za 2009. godinu, a nadovezuje se na prethodni tekst, jer je pobednik dao komentar na istu temu. Sedma stranica sadri tekst koji govori o kraljevskom sportu, odnosno, konjikoj disciplini, galopskih trka. Opisna su dva tipa galopskih trka, kao i informacije gde se na internetu zaineresovani mogu oprobati, i saveti na ta obratiti panju prilikom klaenja, a ta izbegavati. Osma stranica sadri tekst posveen manufakturi kockarske industrije i industrije igara na sreu. Tanije o reenjima koja manufaktura iznalazi kako bi industrija dobrim delom opstala u periodu ekonomske krize, ali i kako bi zadovoljila stepen fer igre u odnosu prema korisnicima/konzumentima.

5

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

5. TEKSTOVI U PILOT BROJU Makao, udo kineske liberalnosti! Posebni administrativni region (PAR) Kine, Makao, u poslednje tri godine je pretekao Las Vegas i postao finansijski najmoniji kockarski centar u svetu. Po pvri put u istoriji, Las Vegas vie nije utoite ove industrije. Teritorija se sastoji od poluostrva i dva ostrva koje naseljava pola miliona stanovnika. Makau sadri 28 kasina i u poptunosti je pretvoren u svetsku meku kockarske industrije i industrije igara na sreu. Region uiva veliku autonomiju zagarantovanu po principu "jedna drava, dva sistema". Zbog izuzetno povoljnog stratekog poloaja, oko 100 miliona ljudi je udaljeno samo sat vremena vonje , a tri sata leta deli Makao od oko bilion ljudi, kineska Vlada mu je dodelila status slobodne luke i poreskog raja. "Monte Karlo Orijenta" pridonosi 40% ukupnom bruto domaem proizvodu NR Kine. Samo 70% prihoda NR Kina ima od kockarskih taksi. Liberalizacija regiona i ukidanje potpunog monopola doprinelo je razvoju turizma i poboljanju ekonomske slike drave. Velike svetske korporacije "ekaju na red"! Zakoni i regulative vezane za poslovanje kasina i ostalih tipova igara na sreu koncipirani su tako da da postoje tano odreeni periodi koncesija na kasino prostore i kue, koji se ne mogu produavati, to itekako privlai brojne svetske korporacije da se okuaju u ovoj industriji, pa makar morale da "stoje u redu" za prvu slobodnu koncesiju. Mere, doneene od strane Vlade NR Kine, vrlo se detaljno i paljivo sprovode kako bi se osiguralo kvalitetno upravljanje industrijom u Makau. Zakon 16/2001 - podrazumeva pravni reim koji regulie eksploataciju igara na sreu i kasino kua, aktivnosti promocija i promotera industrije kao i investicije u igre. Posebna Inspekcija i Koordinacioni Biro dva su tela Vlade koja nadgledaju upravljanje svim igrakim aktivnostima. Svih 28 kasina koja se danas nalaze na teritoriji Makaa funkcioniu pod istim zakonskim reimom. Kineska Vlada je odobrila mnogo popustljiviji vizni reim za one koji ele da posete Makao region. U trenutku kada je ponestajalo radne snage na polustrvu Makao, kineska Vlada je po hitnom postupku reformisala imigrantske regulative, dozvolivi uvoz radnika sa glavne teritorije Kine, te tim inom uticala na smanjenje stope nezaposlenosti. Kraj etrdesetogodinjeg monopola, poetak raskonog kockarskog carstva. U pokuaju da se stvore materijalne zalihe u, tada jo pod portugalskom administracijom, regionu Makao je 1847. godine legalizovano kockanje. Krajem 19. veka, kineska Vlada je uvela sistem dozvola i taksi za postojee FANTAN KUE (kineske kockarnice). U prvom izvetaju je stajalo da je 200 kockarnica trebalo da plate kockarsku rentu Vladi. Prvi monopol na kasina imala je Tai ing Kompanija 1937. godine. Meutim, ova korporacija je bila previe konzervativnog poslovanja, da bi u potpunosti iskoristila6

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

mogunosti novoliberalizovane regije Makao. Svih 200 kockarnica Tai ing kompanije imale su identinu ponudu igara karakteristinih za istonjaku kulturu. Kompanija nije imala nameru da menja koncept i da uvodi nove igre koje su dolazile sa zapadnjakog trita. 1962. je kockarska industrija na Istoku doivela reinveciju kada je dozvolu nad monopolom preuzela Sociedade de Tourismo e Diversoes de Macau (STDM) udruenje kineskih i portugalskih biznismena iz Hong-Konga i Makaa. ovek na elu udruenja Stanley Ho postavio je temelje budue kockarske imperije. Uvedene su nove igre, zapadnjakog stila, modernizovan je luki transport izmeu Makaa i Hong - Konga, to je doprinelo prilivu od nekoliko miliona kockara i zaljubljenika u igre na sreu godinje. 1986. godine je Vlada Kine produila dozvolu STDM udruenju na jo 15 godina. Meutim, 2002. godine, nakon to je Makao prestao da bude portugalska kolonija i nakon to je u potpunosti vraen u nadlenost Kine, STDM udruenje gubi dotadanji uticaj, Vlada ukida sistem monopola, nakon punih 39 godina i dozvoljava proboj stranih korporacija koje preuzimaju koncesije nad pojedinim kasino teritorijama. Tek tada Makao dolazi do uslova da preuzme trini primat i zaseni dotadanje trine lidere sa mnogo duom istorijom poslovanja u kockarskoj industriji. Danas STDM dri 16 kasina, i jo uvek su vodei u industriji na istoku, dok ostale konsesije dre korporacije Las Vegas Sands, MGM Mirage, Galaxy Entertainment Group, Wynn Resorts i Melco u saradnji sa PBM-om. ta je kasino 21. veka? Nekada su kasina bila usmerena na golo kockanje, ignoriui druge potrebe igraa. Ipak, od ezdesetih godina prolog veka, kasina su poela da poveavaju raspon ponude bacajui sve vie mamaca radi privlaenja to ire klijentele. Rulet, poker i blackjack i dalje donose najvei deo prihoda, ali izvankockarski sadraji su ono to privlai amaterske igrae. Stoga su zabavne priredbe, nastupi stand-up komiara, neograniena jela, besplatna pia, a sve ee i besplatni luksuzni smetaj, postali redovan propratni sadraj mnogih kockarskih ustanova. Industrija je prepoznala da glamur nudi jednak potencijal za zaradu kao i same igre na sreu. "Umesto da gradimo kapacitete usmerene na kasino, takoe smo se orijentisali na odmor i zabavu." poruuju elnici Wynn Resorts grupe. Forbes procenjuje da godinje 150 miliona ljudi poseuje kasina sa izvankockarskim sadrajima. Opremljenost kasina i pratee usluge vaniji su imunim amaterima nego okorelim profesionalcima, jer potonji manje mare za udobnost i produkciju. Imuni je amater ipak osoba koja ima dovoljno gotovine, eli najbolju uslugu i esto putuje s pratnjom kojoj je potrebna razonoda dok se on kocka. Kasina se danas podjednako reklamiraju kao odredita za familijarni odmor i kao meka za kockare i ljubitelje raznih igara na sreu. Galopske trke, visoke kvote, brza zarada Uz opti tip konjikog sprinta, na koje se moe kladiti, postoje jo dva tipa: uslovljen sprint i hendikep sprint. Uslovljen sprint podrazumeva raspored kvota unapred odreen prema parametrima koji karakteriu same uesnike trke. Konkretno, ako je konj mlai, smanjuje mu se kvota teine starijeg jahaa, ako je jaha mlai dodaje mu se kvota7

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

starijeg konja, ako je konj viestruki pobednik oduzima mu se kvota teine konja koji nije nikada pobedio i obrnuto. Na poetku svake trke, sistemom dodavanja i oduzimanja kvota, svi uesnici imaju priblino jednaku teinu kvote, to ovaj vid klaenja ini najprestinijim jer daje mogunost najvee zarade, ali i najteim za predvideti. Uslovljen sprint je najpopularniji u Europi, jer podrazumeva odmeravanje najboljih meu najboljima. Postoje etiri kategorije: G1 grupa - trka klasinih rasa i internacionalnih rasa konja vie vrednosti G2 grupa - trka internacionalnih rasa konja nie vrednosti G3 grupa - trka domaih rasa konja etvrta grupa podrazumeva nesvrstane U Americi se ove kategorije nazivaju razredi, u Australiji su takoe grupe. Hendikep sprint podrazumeva trku svih tipova konja, najprestinijih i onih manje poznatih. Nema nekih posebnih kategorizacija. Sistem kvota funkcionie tako to se favoritima dodaju razne kategorije hendikepa, poput "da pobedi s pet metara razlike" i slino, da bi se izjednaile anse za trijumf. Ovaj tip klaenja namenjen je vie zaljubljenicima u taktike i sisteme klaenja nego samim uesnicima i potvrdi njihovog kvaliteta. Jednostavno kao jedan, dva i tri... Kladionice na Balkanu ne nude previe mogunosti klaenja na konjike sportove, to zbog velikih kvota i mogunosti brze i lake zarade, te brzog i lakog povratka izgubljenog uloga, to zbog opte nezainteresovanosti i neupuenosti u taj i dalje ubedljivo najpopularniji vid klaenja. Na stranicama ehorse.com i allhorseracing.com, moe se ostvariti ulog nabilo koju trku konjikog sprinta irom sveta, jednostavnim koracima od registracije, preko uplate uloga, koja se vri kreditnom karticom, do tipovanja i iekivanja rezultata. Navedene stranice nude raznorazne beneficije, u vidu popusta i besplatnih kredita, prilikom registracije i prvog uloga. Takoe nude softverske pakete koji omoguavaju uivo praenje odravanja pojedinih trka. Od domaih stranica, izdvaja se unibet.com, a nudi mogunost klaenja i praenja uivo francuskog konjikog sprinta, takoe kroz jednostavne korake registracije, uloga, tipovanja i rezultata. Onlajn Poker u opasnosti! Zabrane u pojedinim dravama - nebulozna reenja! Betfair, meunarodni operater za razmenu uloga, upozorava restriktivno orijentisane zemlje da donoenjem zakona koji poptuno zabranjuju online i offline kockarske igre i igre na sreu, ne reavaju ni pola problema. Zabranom se zaustavlja pristup legalnim kasino stranicama, ali ne nuno i ilegalnim! Internet je svetska mrea! Igrai, trenutno "restriktivne" Australije, mogu bilo kada da se registruju na neku od meunarodnih stranica, legalnu ili ilegalnu, koje imaju domen u nekoj drugoj dravi. Tako Australija gubi novac od poreza koji bi ubirala od svakog legalnog online uloga, da je zadrala "popustljivost" vezanu za tu industriju. Ovako se igrai "usmeravaju" na pristup neproverenim stranicama. Ovo je sluaj bilo koje drave koja samostalno pokuava da stane na kraj nepravilnostima online kockarske industrije. Reenje bi treblo da se trai na drugi nain, zajednikim naporima i idnustrije i zakonodavnih vlasti, ali na meunarodnom nivou.8

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

Popularnost i interes za pokerake igre u javnosti rastu zahvaljujui medijskoj panji koju izazivaju turnirin i profesionalni igrai, te ostali dogaaji takvog tipa. Meutim ta injenica nije spreila administraciju amerike savezne drave Kentucky da donese vrlo restriktivne zakone koji imaju za cilj potpuno ukidanje svakog vida interaktivnog pokera. Koncept ovakvih zakona trenutno je usmeren na online poker igre, jer se novi zakonski lanovi kose sa zakonima onih drava u kojima su legalizovani offline kockanje i razni oblici igara na sreu. Iz tog razloga, u Americi je osnovan Savez Igraa Pokera koji ima za misiju da ospori takav zakon pred amerikim Kongresom. Svesni da je internet najpogodniji za malverzacije i nepravilnosti oko organizovanja pokerakih stranica, Savez takoe eli da se zajednikim naporima stvori sigurno okruenje za sve ljubitelje pokera. Joe Cada, najmlai ampion Svetske Poker Serije - WSOP! U etrdesetogodinjoj istoriji prvenstava Svetske Poker Serije, Joe Cada je sa 21 godinu, 11 meseci i 21 dan postao najmlai pobednik, zasenivi prologodinjeg pobednika, do tada najmlaeg u istoriji, Peter Eastgate-a za 340 dana. Pobedivi Darvin Moore-a u direktnom okraju, nakon 87 ruka i dva dana finalne igre, u kojoj je prethodno eliminisao jo tri protivnika, Joe Cada je inkasirao oko 8,5 miliona dolara. Predsednik i Komisionar Svetske Poker Serije, Jeffrey Pollack, uruio je pobedniku zlatnu i dijamantsku narukvicu za najvia postignua u toj igri pokera, pred kamerama ESPN-a i prepunim auditorijumom Pen i Teller teatra u kasinu Rio u Las Vegasu. "Ne znam ta da mislim! Jo nisam svestan ta mi se deava!" prvi je komentar mladog ampiona. Ovim postignuem, mladi Joe Cada takoe mora da odigra ulogu ambasadora pokera narednih godinu dana. "Prihvatam sa zadovoljstvom tu ulogu, nadam se da u pretstaviti igru na pravi nain i pridodeti njenom razvitku." komentarisao je. ta misli o izazovima pokera pred novim zakonskim merama, Cada je rekao: "Savez Igraa Pokera je neto u ta zaista verujem. Poker nije vie samo kockanje, podrazumeva logiku, matematiku, donoenje odluka. Mislim da se ukidanjem online pokera oduzima ljudima pravo. U potpunosti podrava Savez." Finalna igra (final table - poslednjih pet igraa, koji zauzimaju mesto za stolom prema rangu) trajala je dva dana. Prvog dana, Joe Cada je startovao kao peti igra, ve tada mu je auditorijum dao nadimak "The Comeback Kid", jer mnogo puta tokom celog turnira gubio ipove i naglo se vraao da bi pobedio. Finalna igra je trajala 17 sati i 16 minuta, to je takoe najdui okraj u istoriji WSOP-a Amerikog prvenstva, najdua igra u istoriji WSOP-a uopte je finalna igra Evropskog prvenstva iz 2008. godine, koja je trajala oko 19 sati.. Re urednika... Kocka i igre na sreu uvek su cvetali u tekim vremenima, tako je i ovaj put. Ali ipak sasvim je mogue da be nee ii sve tako lako. Koliko se procenjuje da e ove godine cvetati rue za prireivae igara toliko se i ceni da e se i oni susretati sa odreenim problemima. Poslovni izvetaji koje susreemo na svakom koraku pokazuju da sve grane privrede trpe gubitke ali da kocka sa druge strane belei samo porast obrta ovo nedvojbeno pokazuje da ljudi sve ee pribegavaju kocki kao reenju za njihovu9

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

trenutnu finansijsku situaciju i eventulano pokrivanje dugova i kredita koji su ih opteretili. Sve ovo govori da je re o jednom generalnom trendu koji prati recesiju u njenom irenju. U takvim situacijama je jako teko nekome da si sam kae one rei:Ostao si bez novca prestani da se kocka!. Ba tada, ljudska psiha reaguje na sasvim nelogian nain. Umesto da reorganizuju svoje trokove, samnje uloge ili igraju sigurnije igre ljudi se okreu sve hazardnijim igrama nadajui se velikim dobicima. to je njihova situacija tea to oni imaju sve veu potrebu da se i ako treba dodatno zadue a sve u nadi bar jednom velikom dobitku. injeca je ni da oni koji bi trebalo da brinu o ovome ne brinu. Ili bar ne brinu na nain kakv se od njih oekuje. Primera radi, Britanska vlada je dozvolila poveanje jack pota na slot mainama a na taj nain i poveanje uloga za celih 100%. Naravno, njihov interes jesu porezi koje naplauju od prireivaa ali i porezi koji se naplauju od dobitnika jer se njima dopunjava deficit u projektovanim budetima. Oni koji se bave ovom problematikom kau da e ovaj korak, u vremenima kao to su ova sada, samo poveati kocku. Vei jack pot to vei i izazov, to vei izazov to mu je i tee odoleti, ko ne odoli nedvojbeno klizi u onu grupu koja znaajno poveeva proseno zaduenje i opet u krug. Korist ovde vide samo vlade i prireivai igara. Mada, nisu sve zemlje predvidele ovakve sitacije. Amerika je odavno zakonski limitirala kocku i svela je na regionalnu atrakciju razvijajui na taj nain i turizam. Sa druge strane oni su bili dosta rigidni po pitanju kreditiranje kocke. Tako da ni u jednoj opciji (ni iva igra ni online igra) ne dozvoljava kreditne kartice. Broji se samo iv ke. Evropa nije pravovremeno razmiljala o tome tako da se oekuje da e se ba tu roditi novi problem koji bi mogao posredno da utie na recesiju. Naime, ljudi kreditiraju svoje igre na sreu i oteavaju si ve postojeu situaciju, banke samo naizgled ubiru visoku kamatu i istovremeno i one postaju zaduene sledi pad valute i plateene moi i eto nas opet na poetku. Problemi nisu reeni samo su uveani. Zanimljivo je da ak i crkva uplie u ovu igranku oko kocke. Nadbiskup Rowan Williams je osudio industiju igara izjavljujui:"Prireivai igara su prevejani lovci na due, soj koji truje ljudsku svest promovirajui zavisnost, unitavajui porodini ivot i sve to on predstavlja. Ovu industriju treba budno pratiti, ozbiljno je shvati i koliko god je mogue limitirati njihovo delovanje". Ovako teke rei on je uputio i vladama koje ne mare za ovu "poast" i koje im rade na ruku. Ali opet, ovo su ipak samo rei koje su obile jedan mali zatvoreni krug ne podiui mnogo praine, a situacija je ostala nepromenjena. U ovom vremenu recesije, svako je preputen sebi i prisiljen da svoje finansijske probleme reeava na nain na koji najbolje ume, pojedinci kockom i kreditom, vlade olakicama i porezima, banke kamatama, a crkva moralom. Nita se ne menja sem brojki igraa i iznosa zaduenja i premija. Recesija jeste bila i uvek e biti plodno tlo za kocku. Ljudski um u oajanju je nemogue reprogramirati ak ta vie to se vie die buke oko ovog problema to glas o lakoj i brzoj zaradi stie dalje, do novih i jo neoprobanih igraa koji e utehu i spas potraiti za ojom, cilindrom ruleta ili obinom srekom. U prilog ovome idu i podaci o prodaji sreki Narodne lutrije. Od septembra 2008. godine ona je porasla za neverovatnih 75%. Sve je vie igara koje u svojim reklaminim spotovima pominju milionske premije, stanove, luksuzne automobile a sve je i vie onih koji za istima eznu i kojima je jedini nain da se istih domognu ba kocka i igre na sreu. U ovim danima svako od nas stie do svog Rubikona spreman da kae one uvene rei:"Kocka je baena...".

10

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

6. FOTOGRAFIJE I ILUSTRACIJE U PILOT BROJU Fotografije si izabrane, u veini sluajeva, tako da ilustruju tekst, a delimino i da kompletiraju poruku koju svaka tematika pokuava da prenese. Na odreenim stranicama koriene su grafike (politika karta i strip) kako bi se postiglo pojaavanje efekta poruke.

11

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

7.

DIZAJN PILOT BROJA Prvobitna zamisao ovog magazina je da obrauje teme vezane za kockarsku industriju i industriju igara na sreu. Prema tome, sama ideja sa sobom povlai konotacije kiastog, hedonistikog, raskonog, koje su neosporne kada se radi o nainu na koji industrija12

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

funkcionie, ali u smislu privlaenja klijentele. S obzirom da je naa ideja da napravimo magazin koji e pokrivati i zabavni i poslovni aspekt ove industrije, vie u smislu informativne konotacije, nego zabavne, pokuali smo da dizajnom magazina odiemo ozbiljnou kojom i sadrajno nastupamo. 7.1. Analiza dizajna logoa

Logo je zamiljen kao kombinacija slova i grafike. Odnosno kombinacija imena magazina i njegove personifikacija. U nameri da se postigne efektna jednostavnost, ugodna za oko, a opet dovoljno upadljiva da izazove reakciju "obraanja panje", odluili smo da se ne igramo s bojama, ve senkama, odnosima tamnog i svetlog. Magazin je engleskog naziva "High Roller", to znai veliki igra "dubokog depa", veliki ulaga, u smislu igraa koji se ne boji rizika, koji ivi u skladu s industrijom, deo je kulture tog drutva, na ovaj ili onaj nain. Odluili smo se za engleski naziv jer on nije polno odreen, odnosno i ena veliki ulaga i mukarac veliki ulaga se na engleskom oznaavaju sa "high roller". Hteli smo da postignemo svakako dobar prijem kod prvobitne ciljne grupe, punoletnih mukaraca, ali i da ostavimo mogunost prijema kod enske populacija, koja je takoe zainteresovana za ovu tematiku. U skladu sa gore navedenim, personifikacija hajrolera je inkorporisana u logo kao grafika mukarca u odelu, u stilu Dejms Bond filma Kasino Rojal. Nakon dodatnih konsultacija, ispod naziva magazina u logo su inkorporisane rei "business & lifestyle", radi efekta jasne definisanosti koncepta magazina na prvi pogled. 7.2. Analiza dizajna naslovne strane Naslovna stranica se sastoji od logoa koji je u prvom planu, u gornjem delu stranice, centriran, od fotografije koja je u pozadini, odnosno, na koju je logo zalepljen, a koja ilustruje vodei tekst broja (intervju, reportau, opiran i vaan lanak i slino) i od13

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

istaknutih naslova tekstova koji su obeleili broj. Odnos fotografije i logoa pilot broja osmiljeni su kao ilustracija ozbiljnog, informativnog pristupa tematici koja se distribuie konzumetnima pomou raskoi, arenila, preterivanja i slino. Pokuali smo da ostvarimo kontrapunkt i na taj nain ukaemo itaocima da se radi o vrlo ozbiljnom svetu i drutvu, koje stoji iza slike ultimativnih oblika zabave i hedonizma, i da na taj nain treba doivljavati i pristupati toj industriji. Ocenili smo da bi to bio dobar nain da se magazin predstavi na tritu kao poptuno nov proizvod, konceptualno gledano, tampanih medija. Koncept naslovne stranice potencijalnih sledeih brojeva se nee mnogo menjati. Logo e uvek biti nalepljen na naslovnu fotografiju i u prvom planu, a u zavisnosti od rasporeda elemenata naslovne fotografije, razmetae se istaknuti naslovi pojedinih buduih tekstova. Pokuaj kontrapunkta kod pilot broja nee se nuno koristiti u sledeom brojevima, osim ako neka tematika ne izazove takvu potrebu, meutim, tada e se raditi iskljuivo o ilustraciji te tematike, nee biti u slubi predstavljanja magazina kao proizvoda na tritu. 7.3. Analiza dizajna unutranjih strana Unutranje strane koncipirane su tako da ispunjavaju zahteve udobnosti, itljivosti, preglednosti. Pri izradi dizajna vodili smo se injenicama da hoemo da ponudimo informacije o poslovanju, manufakturi i zabavi vezanih za kockarsku idnustriju i industriju igara na sreu. Unutranje strane su u poptunom skladu s logom i svime onim to magazin hoe da prenese. Tekst je pisan crnim slovima na beloj podlozi. Svaka rubrika ima svoju tematsku boju, odluili smo se za crvenu, antracit, plavu, zelenu, narandastu. U tekstove unutar svake rubrike, pokuali smo uoljivo, ali i suptilno, da inkorporiemo boje, kako bi ih publika primetila, zapamtila, ali kako im ne bi boje upadale u oi i ometale koncentraciju. Te se tako oznake rubrike mogu pronai u gornjem levom uglu, u vidu horizontalnog pravougaonog markera, kao i u gornjem desnom uglu, takoe u vidu vertikalnog pravougaonog markera. Po zavretku svakog teksta, nalazi se maleni pravougaonik boje rubrike, u formi "bullet". Tekstovi razliite tematike, a iste rubrike, odvojeni su tankom horizontalnom ili vertikalnom linijom antracit boje, ali postoji i mogunost da ti tekstovi razliite tematike budu stavljeni na pozadinu boje odgovarajue rubrici, a da drugi ostanu crno na belo pisani, kako bi se postigla dinamika i skrenula panja itaocima. Antrfileji su uvek na sivoj - logo pozadini. U dnu svake stranice, u uglovima se nalaze borjevi stranica, a u sredini dna logo magazina. Tekst je uvek prelomljen u tri stupca, takoe nije isklkuena mogunost da se neki tekst u nekoj rubrici prelomi i u dva stupca, kako bi se postigla dinamika ili istaknula vanost, skrenula panja. Fontom koji je korien za pisanje tekstova, pokuali smo da udovoljimo zahtevu itljivosti, u smilsu zadravanja panje i praenja linije teksta.

8. ANALIZA TRITA I KONKURENCIJE Terenskim istraivanjem utvreno je da ne postoji direktna konkurencija na tritu tampanih magazina na teritorijama Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i Crne Gore.Prema tome, smatra se da je magazin "High Roller" nov proizvod na tritu14

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

tampanih medija. Konceptualno je jedinstven. Magazin "Koloseum" jedino je tampano izdanje namenjeno ljubiteljima sporta, klaenja, kasina, lota. Izlazi jednom meseno. Bez obzira na injenicu kako urednitvo definie koncept magazina, sadrajno je veinom okrenut ka kladionicama na prostoru Balkana, kvotama, novostima iz sveta sportova na koje se najee kladi, poput fudbala, koarke i rukometa. Neto manje sadraja posveeno je loto igraima i novostima iz sfere Narodne lutrije Srbije, te upoznavanju sa tipovima igara koje mogu da se pronau u igraonicama i kasinima. Finansira se od prodaje primeraka i od prodaje oglaivakog prostora domaim kladionicama i Narodnoj lutriji Srbije. Distribuie se po kioscima, kladionicama i novinskim tandovima. Cena broja je 60 dinara. Takoe je nov proizvod na domaem tritu, a poeo je da izlazi od sredine februara 2008. godine. Indirektna konkurencija postoji u vidu elektronskih medija, odnosno, na internet stranicama. Online izdanja magazina koji se bave kockarskom industrijom i igrama na sreu usko su profilisani to za poker, to za slot maine, to za kladionice. Online magazin "Poker Times" usko je profilisan za pokeraki aspekt industrije, i jedini je koji zaista ima elektronsko izdanje u smislu lanaka, intervjua, izvetaja, priloga,. Jedini je na domaem tritu koji u potpunom smislu predstavlja elektronsko izdanje magazina. Takoe je nov na tritu i ima svega etiri objavljena broja. Finansira se od prodaje oglaivakog prostora i link prostora stranicama kladionica, kasina, slot maina, i slinoj klijenteli. Sve ostale internet stranice koje delimino pokrivaju novosti i dogaaje iz kockarske industrije i industrije igara na sreu nude samo poveznice na stranice internacionalnih elektronskih izdanja magazina, ili na internet stranice tampanih izdanja istih magazina. Takoe, takvi tipovi stranica nude poveznice ka internacionalnim online kasinima, kladionicama, slot igraonicama, ali ne nude i objanjenje za korienje istih stranica, niti bilo kakvu recenziju i savete o tamo ponuenim igrama.Dakle konceptualno, po sadraju, po formi, po oglaivakom prostoru, po dizajnu i tampi, "High Roller" je jedinstven i nov proizvod na domaem tritu. Jedini je magazin koji e da prui optimalne informacije za apsolutno sve zainteresovane za granu industrije koju karakteriu brz razvoj, otpornost, delimini rizik, ekonomski uticaj, turistiki uticaj, srea, novac i ivot.

9. MARKETING MAGAZINA 9.1. Media kit magazina "High Roller"

15

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

Fascikla:

Pismo oglaivaima: dizajnirano pismo dostavljeno je u prilogu rada.

High Roller magazin KONTAKT:16

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

Potovani, Pred Vama se nalazi magazin High Roller, namenjen prvenstveno punoletnoj mukoj populaciji koju vezuje interesovanje za biznis, zabavu i ivotni stil u okviru kockarske industrije i industrije igara na sreu. Na magazin redovno ita oko 25000 mukaraca, iji opseg interesovanja i ivotni stil uslovljavaju visok nivo sadrajnog kvaliteta i konceptualnog uopte. Smatramo da bi Vae prisustvo u magazinu upotpunilo taj kvalitet. Vaa poruka bi idealno upotpunila na sadraj, koji bi tako u potpunosti odgovorio zahtevima publike. Pravilnim rasporedom i visokim kvalitetom tampe, garantujemo dobar prijem poruke kod italaca. S obzirom da se Vae i nae ciljne grupe poklapaju, nadamo se uspostavljanju uspene saradnje u budunosti. U prilogu Vam dostavljamo cenovnik i dimenzije oglasnog prostora. S potovanjem, Maa ankovi direktor marketinga KONTAKT:

Cenovnik: dizajniran primer cenovnika dostavljen je u prilogu rada.

CENOVNIK OGLASNOG PROSTORA:17

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

PUNA STRANICA: prva i druga omotna stranica oko 300 000 dinara, unutranja stranica oko 250 000 dinara, dimenzije: 225 x 275 mm + 3 mm napust POLOVINA STRANICE - poloena, oko 150 000 dinara, dimenzije: 225 x 134 mm + 3 mm napust DVE TREINA STRANICE - uspravna, oko 200 000 dinara, dimenzije: 158 x 275 mm + 3 mm napust TREINA STRANICE - uspravna oko 100 000 dinara, dimenzije: 75 x 275 mm + 3 mm napust ETVRTINA STRANICE - poloena oko 70 000 dinara, dimenzije; 225 x 69 mm + 3 mm napust DUPLERICA - oko 380 000 dinara, prva duplerica oko 400 000 dinara, dimenzije: 450 x 275 mm + 3 mm napust ROKOVI: Rok za predaju porudbenica (rezervacija, stornacija) je 12 dana pre datuma izlaska broja. Rok za predaju gotovog materijala za objavljivanje je 10 dana pre datuma izlaska broja. Rok za predaju materijala za izradu/dizajn poruke je 15 dana pre datuma izlaska broja. Naslov: High Roller. Prvo izdanje: 2009. godina. Frekvencija: meseno, 26. dana u mesecu. Pozicija: informativni "lifestyle" magazin o poslovnom i zabavnom aspektu kockarske industrije i industrije igara na sreu. Tira: 25 000. Publika: punoletna muka populacija, kao i ostali zaljubljenici u igre na sreu i kocku. Magazin je namenjen svima onima koji povremeno ele okuati svoju sreu u svetu kocke i igara, onima kojima je kocka deo ivotnog stila, kao i onima koji se ele upustiti u poslovne vode te raskone industrije. Nudi apsolutno sve informacije iz same industrije kao i iz okruenja na koje ona utie i koje utie na nju. Specifian spoj polovnog sveta, konzumerizma, zabave i edukacije.

9.2. Spisak potencijalnih oglaivaa: DIPARKO, ekskluzivni distributer SHISEIDO muke kozmetike linije za Srbiju, 29. novembra 116, 11000 Beograd BEIERSDORF d.o.o. distributer za Srbiju NIVEA FOR MEN proizvoda, Milentija18

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

Popovia 7b 11070 Beograd PROCTER & GAMBLE MARKETING & SERVICES, Bulevar Mihaila Pupina 10b/I, 11000 Beograd L'OREAL BALKAN, Bulevar dr Zorana inia 64/A, 11000 Beograd GRAND MOTORS - Vovlo, Ford, Land Rover - Milutina Milankovia 21, Novi Beograd TOYOTA SRBIJA d.o.o. - Savski nasip 7, 11070 Novi Beograd DELTA MOTORS - generalni uvoznik vozila BMW i MINI za Srbiju, Radnika 8, 11000 Beograd MERCEDES - BENZ Srbija i Crna Gora d.o.o. - Omladinskih brigada 33, 11070 Beograd UNIBET - online kladionica i poker soba - [email protected] CASINOEURO - online kasino, [email protected] CASINO DEL RIO - online kasino, [email protected] MOZZART KLADIONICA - [email protected] BALKANBET KLADIONICA - [email protected] ATLANTIK KLADIONICA - [email protected] BET-AT-HOME ONLINE KLADIONICA - [email protected] SRBIJASPORT.COM - [email protected] GRAND CASINO BEOGRAD - Bulevar Nikole Tesle 3, 11080 Beograd MOBIS ELECTRONIC d.o.o. - ovlaeni uvoznik proizvoda NOKIA - Bul. Mihaila Pupina 10/v, 11000 Beograd ASUSTEK COMPUTER INC. - Asus Technology PTE LTD - Bul. Milutina Milankovia 23, 11070 Novi Beograd ERC COMMERCE COMPUTERS Srbija D.O.O. - Nikole urkovia 44, 11000 Beograd APPLE VAD SRBIJA - PowerCom Imaging d.o.o. - Bul. dr Zorana inia 67/4, 11070 Novi Beograd CENTRAL POINT d.o.o. Beograd - predstavnitvo proizvoaa igraih sistema GoTech d.o.o 30 svibnja 21236 Vrlika, Hrvatska CARLSBERG GRUPA - Carlsberg Srbija d.o.o. Proleterska 17, 21413 elarevo, [email protected] JELEN PIVO - Trg osloboenja 5, 25260 Apatin, TEL: 025 783 111 PERNOD RICARD SRBIJA - Bulevar Oslobodjenja 211, 11 000 Beograd, Tel : 011 3091 500

9.3. Formiranje oglasnog prostora Oglasni prostor formiran je po uzoru na ve postojea tampana izdanja magazina slinog19

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

formata i tehnologije tampe. Terenskim istraivanjem utvrene su forme oglasnih prostora koje su najfrekventnije koriene. Forme su izraene u media kitu magazina, pod sekcijom cenovnika, a dostavljenom u prilogu ovog rada. Cene oglasnih prostora takoe su utvrene terenskim istraivanjem cena drugih, po dizajnu i ciljnoj grupi, slinih magazina na tritu. Cene su fleksibilne, a primer je takoe dostavljen pod sekcijom cenovnika oglasnog prostora u prilogu rada.

10. GRUB PRORAUN RASHODA I PRIHODA Trokovi tampe i distribucije pokrili bi se prodajom oglasnog prostora. Zarada od20

Seminarski rad: Teorija i tehnologija tampe

prodaje oglasnog prostora u magazinu projecira se na oko 5 000 000 dinara. Trokovi tampe za deset hiljada primeraka od po 80 stranica iznosili bi oko 2 000 000 dinara. Trokovi distribucije oko 2 500 000 miliona dinara. Prema tome, magazin bi ostao u plusu za pola miliona dinara, to bi se uloilo u marketing ili pripremu sledeeg broja, u zavisnosti od potreba. Trokovi izrade magazina, odnosno, pripreme sledeeg broja, dakle redakcije i trokovi marketinga, pokrili bi se zaradom od prodaje primeraka. Prema tome, trokovi redakcije iznose oko 500 000 dinara, a u marketing magazina bismo uloili za poetak oko 1 000 000 dinara. Prihodi od prodaje brojeva iznosili bi 2 200 000 dinara, u sluaju da je tira od deset hiljada u potpunosti prodat. Cena jednog primerka, broja, magazina iznosila bi oko 220 dinara. Cena je odreena s obzirom na trokove tampe, 2-4 dinara po stranici, i s obzirom na trokove distribucije, koji zajedno iznose, u idealnom sluaju dve treine ukupnog prihoda. Preostala treina trebalo bi da pokrije plate zaposlenih u redakciji i marketinki plan.

21