KARIKA059glasilo Hrvatskog društva karikaturistasijeèanj2006.

ISSN

133

1-8

411

KAKO VODITI GALERIJU KARIKATURAKAKO VODITI GALERIJU KARIKATURA

temabrojaKARIKATURA U SUSJEDSTVU

tema brojaKARIKATURAU SUSJEDSTVU

Miro

slav

Ger

enče

r Ger

o, n

agra

da E

xcel

lent

Wor

k, Ji

axin

g, K

ina,

200

5.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:35 Page 1

Josip Kovačević Enco, 3. nagrada, Hyderabad, Indija, 2005.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 2

IMPRESUMIzdavaè: Hrvatsko društvo karikaturista, Bogoviæeva 1, 10000Zagreb, tel.: 01/4923673 (samo èetvrtkom od 19 do 21 sat),fax.: 01/6687695, e-mail: hdk@hdk.hr, žiro: 2360000-1101453975 (Zagrebaèka banka) \ Glavni urednik: NikolaPleèko - Nik Titanik \ Uredništvo: Ivan Šariæ i Janko Buèar \Dizajn i prijelom: Nikola Pleèko - Nik Titanik

sijeèanj 2006. - KARIKA 3

DRAGE KOLEGICE I KOLEGE,

ušli smo u godinu u kojoj æemo naj-vjerojatnije preseliti naše krpice iz pre-divnih prostorija u Bogoviæevoj ulici uZagrebu. Potjerat æe nas manjak novcaza najamninu, koju æe novi/stari vla-snik (op.ur. HKD Napredak) sigurnoodrediti prema stanju na tržištunekretnina, a koju mi ne možemoplaæati.

Takoðer, ušli smo u još godinu borbe zaprostor za objavljivanje i borbe za pri-kladne honorare. Kikiriki više nikoga nezanima. Od kikirikija se ne živi. Istina, pojedinci se grèevito bore, podu-zimaju konkretne korake, predlažu iproaktivno djeluju na razne naèine, ališira slika je još uvijek ružna.

Nažalost, mnogi æe i u ovoj godini samoèekati da se stvari promijene bez preuzi-manja inicijative. Pritom æe uspjetisamo našiljiti olovku ili promijenitiminu u tehnièkoj olovci, bez da ištanacrtaju.

Treba sjest i radit, pa kud puklo!

Ne mogu ONI nama toliko NEOBJAVLJIVATI, koliko MI možemoCRTATI! ;)

Sretna vam Nova godina!

Vaš Nik

SADRZAJ:

14Dajka u Paragrafu

06Karikatura u Austriji

10Karikatura u Srbiji i Crnoj Gori

12Još, još, još Hrvatska ni propala

13Ožaniæev nagraðeni Hitler

16Izložba Dade Kovaèeviæa

17No Rolex no Lex

18Kako voditi galeriju karikatura

04Vijesti iz Društva

20Odjek s festivala

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 3

4 KARIKA - sijeèanj 2006.

ÈLANARINA

Na zadnjem sastanku IO HDK na dnevnom redu jebio problem naplate èlanarine. Èlanovi odborazadužili su tajnika Društva da dopisom zamoli"zaboravne èlanove" da plate èlanarinu, ili æe bitibrisani iz èlanstva Društva.

Manje zaboravne èlanove, koji još nisu uplatili èla-narinu za 2005.godinu (pola èlanova naše udruge)molimo da podmire svoju obvezu uplatom èla-narine preko žiro-raèuna 2360000-1101453975ili èetvrtkom u prostorijama Društva. Èlanovi kojisu uplatili (ili æe uplatiti) èlanarinu preko žiro-raèuna trebaju obavezno poslati fotokopiju upla-tnice, jer se na izvodu èesto ne vidi ime uplatioca.

VIJESTI IZ DRUŠTVA

PRIZNANJE MLADEN BAŠIÆ BIBI

Prema Pravilniku o dodjeli Priznanja MladenBašiæ Bibi IO HDK raspisuje natjeèaj za dodjelutog priznanja za 2005. godinu.

Èlanovi Društva mogu svoj prijedlog dostaviti naadresu HDK, do 15. veljaèe 2006. Prijedlogtreba sadržavati osnovne podatke o predloženomkandidatu uz obrazloženje predlagatelja, a uskladu s Kriterijima za ocjenjivanje.

Pravilnik o dodjeli Priznanja Mladen Bašiæ Bibi ikriteriji za ocjenjivanje mogu se pogledati u Karikibr. 53 ili u prostorijama HDK.

VELIKA SELIDBA HDK

Dana 7. sijeènja 2006. godine, istekao je rok dokad jeGrad Zagreb uživao posjed prostorija u Bogoviæevoj 1.Navedenim datumom, vlasništvo se vraæa staromvlasniku, Hrvatskom kulturnom društvu Napredak.Pošto je Hrvatsko društvo karikaturista plaæalo si-mboliènu najamninu Gradu Zagrebu, pojavom novogvlasnika povisit æe se iznos najamnine koja æe seformirati prema tržišnim cijenama.

Taj iznos Društvo neæe moæi plaæati!

Slijedom toga, nužno je potrebno što prije pronaæinovi prostor u kojem æemo se smjestiti ili nam pre-dstoji odlazak "u ilegalu".

OTVOREN FFORUM NNA KKiST-UU

Krajem prošle godine je na popularnom partnerskomsiteu KiST, kojeg marljivo ureðuje naš èlan ZoranTkalec, osvanula slijedeæa vijest: "Poštovani prijatelji,posjetitelji, kolege karikaturisti i ostali ljubiteljikarikature! Nakon šest godina postojanja KiST-aodluèili smo se pokrenuti Forum. Promatrajuæiponudu na Internetu nekako smo stekli dojam da bijedan ovakav forum dobro došao.Na nekoliko drugihweb stranica naišli smo na postove gdje posjetiteljiotvoreno traže mjesto gdje mogu diskutirati o karika-turi, karikaturistima i humoru opæenito." Dakle, "forum je pred vama, spreman da primi vašekomentare, šale i nadamo se probrane i ponajboljeviceve.". Veæ sad se možete registrirati na web adresi:

http://www.kistonline.com/forum/

Mladen Bašić Bibi

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 4

sijeèanj 2006. - KARIKA 5

PRAVILNIK OO SSUDU ÈÈASTIHRVATSKOG DDRUŠTVA KKARIKATURISTA

Èlanak 1Sud èasti je tijelo Hrvatskog društva karikaturista (udaljnjem tekstu: Društvo) koje utvrðuje èinjeniènostanje za izricanje mjera u sluèaju ako se povrijedeobveze èlanova Društva ili Društva kao pravne osobe(društvene organizacije).

Èlanak 2Za èlana Suda èasti može biti izabran svaki èlanDruštva, koji ne može istodobno obnašati dužnost uostalim tijelima Društva.

Èlanak 3Svaki èlan Društva može prije izborne skupštine pis-meno ili na skupštini usmeno isticati kandidate zaSud èasti. Za kandidata koji nije prisutan na skupšti-ni potrebna je njegova pismena suglasnost.

Èlanak 4- Sud èasti èine 3 èlana izabrana na Godišnjoj skupš-tini Društva.- troèlani Sud èasti sastoji se od predsjednika Èasnogsuda i dva èlana.- èlanovi izmeðu sebe biraju Predsjednika.

Èlanak 5Mandat Suda èasti traje dvije godine.

Èlanak 6U radu i odluèivanju Suda èasti moraju sudjelovatisvi èlanovi. U sluèaju da Sud èasti obnašaju samodva èlana odluka se donosi jednoglasno ili u sluèajuneslaganja odluku donosi Predsjednik Suda èasti.

Èlanak 7U sluèaju da jedan èlan Suda èasti odstupi ili zbogbilo kojeg razloga nije u stanju obnašati svojudužnost, Izvršni odbor Društva na prijedlogPredsjednika Èasnog suda na prvoj iduæoj Skupštiniu dnevni red uvrštava izbor jednog èlana Suda èasti,èiji mandat traje do prve Izborne Godišnje skupštine.

Èlanak 8U sluèaju da dva èlana Suda èasti odstupe ili zbogbilo kojeg razloga nisu u stanju obnašati svojudužnost, Izvršni odbor Društva na prijedlogPredsjednika Èasnog suda saziva Izvanrednu skupšt-inu radi izbora nova tri èlana Suda èasti, èiji mandattraje do prve Izborne Godišnje skupštine.

Èlanak 9Sud èasti Društva posreduje u sporovima izmeðuèlanova HDK, a na zahtjev èlanova u sporu.

Èlanak 10Postupak pred Sudom èasti pokreæe se:- na prijedlog pojedinog èlana Društva.- na prijedlog Izvršnog odbora Društva.- na prijedlog Suda èasti Društva.

Èlanak 11Sud èasti, nakon saslušavanja svih strana u sporu,donosi odluku, veæinom glasova Suda èasti.

Èlanak 12Sud èasti može izreæi slijedeæe mjere:- pismenu opomenu;- ukor;- strogi ukor;- prijedlog Izvršnom odboru Društva da se povred-itelj èasti briše iz èlanstva Društva.

Èlanak 13- Pismena opomena

upuæuje se onome, koji svojim neprimjerenim pon-ašanjem u Društvu ometa ugodu druženja u Društvu.- Ukor

upuæuje se onome koji svojim etièkim negativnimodnosom prema nekom èlanu Društva ili èlanovima

Društvauopæe narušava dostojanstvo i èast pojedinca ili

društva.- Strogi ukor

- upuæuje se onome koji svojim djelovanjem kršineko bitno statutarno pravilo Društva.

- upuæuje se onome koji se nakon ukora ne mijenjau onom zbog èega je dobio ukor.- Prijedlog Izvršnom odboru HDK da se povrediteljaèasti briše iz èlanstva Društva.

- upuæuje se onome koji nekim zakonom nedozvol-jenim postupkom financijski ošteæuju Društva.

- upuæuje se onome koji na bilo koji naèin narušavadruštveni ugled Društva.

- upuæuje se onome koji se nakon strogog ukora nemijenja u onome zbog èega je dobio strogi ukor.

Èlanak 14Odluke Suda èasti su javne, a dostavljaju se upisanom obliku èlanu protiv kojeg je voðen postupaki IO Društva.

Èlanak 15Izvršni odbor Društva donosi konaènu odluku. ÈlanDruštva kojem je izreèena jedna od mjera može sežaliti Skupštini Društva u roku od 15 dana od danaprimitka konaène odluke.

Èlanak 16Do dana odluke Skupštine èlanu kojem je izreèenajedna od mjera miruju sva èlanska prava. Skupštinamože konaènu odluku potvrditi ili promjeniti.Odluka Skupštine je neopoziva.

Èlanak 17Rad Suda èasti takoðer je podložan kritièkoj procjenièasnosti.

Èlanak 18Svaki èlan Društva ili tijela Društva mogu pokrenutiproces utvrðivanja èasnosti Suda èasti, naroèito akose Sud èasti koristi u èisto osobnim sporovima poje-dinaca.Zahtjev da se utvrdi èasnost Suda èasti upuæuje se IODruštva, koji æe se u donošenju odluke pridržavatinaèela (èlanaka) Pravilnika o radu suda èasti.

Ivan Šariæ, predsjednik HDK

AKTIVNOSTI IIO HHDKNa 34. sjednici Izvršnog odbora HDK, održanoj 12.sijeènja 2006. usvojen jeusklaðeni Pravilnik o radu Suda èasti. Ovdje možete vidjeti cjelokupni tekstPravilnika:

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 5

6 KARIKA - sijeèanj 2006.

Austrija jezemlja u kojojkarikatura, pogo-tovu ona politi-èka, igra znaèa-jnu ulogu.Svakom poli-tièaru je stalo dase pojavi ukarikaturi i neri-jetko to potvrðu-je otkupljivan-jem karikaturaod autora.Gotovo je praviloda svaki list imajednog, dva pa

èak i tri karikaturista. Neke redakcije zapošljavajukarikaturiste, a neke im daju ekskluzivne ugovore.Sloboda mišljenja je prilièno velika, tako da redakcijenajèešæe daju autorima slobodne ruke po pitanju idejai tema. Tipièno je za dnevne listove na zapadu dakarikaturist koji radi za jedne ne radi za druge novine.Èitatelji su aktivni promatraèi karikatura i nerijetkokomentiraju kroz pisma sadržaj karikatura. Naravno,redakcije stavljaju u prvi plan novinare, ali ne moguzaobiæi èinjenicu da svaki crtež ima veæu snagu negotisuæe napisanih rijeèi.

U Austriji postoje nekoliko tipova karikaturista. Onikoji rade dnevnu karikaturu su tipièni politièki karika-turisti. Karikaturiste koji rade za tjednike ovdje nazi-vaju Cartoonisti i njihove karikature su mala likovna

djela. Treæi tip karikaturista koji se povremenopojavljuju su ono što bi mi nazvali humoristi- karika-turisti.

Od poznatih karikaturista ovdje bih spomenuoManfreda Deixa koji radi politièki komentar za tje-dnik "News". Njegove karikature su zajedljive i èestovrlo brutalne. Poznat je po tome što nema tabua nitimilosti ni prema kojoj temi ili osobi. Osim toga onsecira tipiènog Austrijanca, njegove mane, ponašanje,slabosti i navike. Deix je ovdje skoro nacionalni si-mbol.

Drugi tip karikaturiste je Gerhard Haderer, èovjekkojega su svojedobno Grci osudili na šest mjesecizatvora zbog knjige posveæene Isusu. Haderer jeveoma aktivan u Njemaèkoj gdje radi za nekoliko tje-dnih èasopisa. Pored karikatura radi redovito i politi-èki strip.

Treæi iz ove grupe, Bruno Haberzettl, pripadnik jemlaðe generacije. On radi tjedni komentar u boji za"Kronen Zeitung". Odlikuje ga èistoæa i realistiènostcrteža. Da bi postigao èistoæu sve svoje radove radi air-brushom. Stilski podsjeæa na velikog austrijskogkarikaturistu, pokojnog Eriha Sokola.

Od politièkih karikaturista koji se dnevno pojavljuju unovinama spomenuo bih Gustava Peichla, u svijetukarikature poznatijeg pod imenom Ironimus, koji se,iako je dobrano prešao 75-u, još uvijek svakodnevnopojavljuje na predzadnjoj stranici dnevnog lista "Dieresse". Nedjeljom je ta stranica rezervirana za

DANAŠNJE STANJE U AUSTRIJSAUSTRIJS

Karikatura Petra Pismestrovića

Petar Pismestrović

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 6

Geralda Meyerhofera, vrlo uspješnog karikaturistui dizajnera. Za Ironimusa je zanimljivo da je karikatu-ra zapravo njegov drugi posao. On je inaèe vrlouspješan beèki arhitekt.

Oliver Schopf je zaposlen u redakciji lista "DerStandard" kao karikaturist i ilustrator. Podjednako jedobar politièki karikaturist kao i portretist. Nerijetkoodlazi u sudnice gdje za potrebe lista crta situacije iosobe sa suðenja na kojima je zabranjen pristupfotoreporterima. Drugi karikaturist lista "DerStandard" je Nizozemac Jan Veenenbos, koji je kaomladiæ pobjegao u Austriju kako bi izbjegao služenjevojnog roka. Veenenbos je inaèe na likovnoj akademi-ji studirao oslikavanje kazališne pozornice, akarikaturom se poèeo baviti tek u zrelijim godinama.Stilom crteža podsjeæa na amerièke politièke karika-turiste.

Thomas Wizany, "Salzburger Nachrichten", jekarikaturist i arhitekt mlaðe generacije. Roðen je1967. u Salzburgu gdje i danas živi i radi. Njegove po-litièke karikature su prešle okvir ovog lokalnog glasilai danas on uspješno svojim karikaturama oslikavaknjige, plakate, slikovnice itd. u cijeloj Austriji.

Michael Pammesberger, nesuðeni odvjetnik, odprije 5-6 godina, dnevni je karikaturist lista "Kurier" izBeèa. Njegove karikature najèešæe su raðene u stilumalog stripa popraæenog kratkim, duhovitim tekstom."Wiener Zeitung", beèke gradske novine, angažirale sukarikaturistu britkog pera i slikara WolfgangaAmmera.

Veæina ovih karikaturista rade i za listove u Švicarskoji Njemaèkoj.

***

"Kleine Zeitung" , dnevni list za koji radim, do mog jedolaska imao jako dobrog Dietera Zehentmayra, kojije kasnije otišao u "Kurier", pa zatim u "BerlinerZeitung" i "Standard", da bi nažalost nedavno preranoumro. Svoje oštre i bezkompromisne karikature Dieterje oslikavao prekrasnim fioligranskim linijama. Drugiu toj redakciji je Pietro Hausn za kojega kažu dapuno bolje gradi kuæe, nego što crta karikature, ali æeipak kao karikaturist doèekati svoju mirovinu.

U Austriji su prava rijetkost karikaturisti koji sepojavljuju na festivalima ili rade tipiènu geg karikatu-ru. Jedan od rijetkih autora te vrste je GerhardGepp, koji je više slikar i grafièar nego pravi karika-turist, iako je za svoje radove pobrao neke važnenagrade na festivalima karikatura. Drugi je HeinzOrtner koji radi pod jakim utjecajem FrancuzaSempea i Serrea.U Koruškoj djeluje jedini karikaturist èija je specija-lnost samo portretna karikatura. Ime mu je WilfriedSteurer, a pored karikature, vlasnik je i jedne mar-ketinške agencije koju uspješno vodi.

O financijskoj situaciji karikaturista ovdje se ne prièa,kao ni kod drugih zanimanja. To je poslovna tajna, a osposobnosti pojedinog autora ovisi hoæe li se izboritiza dobru cijenu. Cjenik karikatura ne postoji. Ipakprocuri tu i tamo informacija o nekim zaradama. Takose Manfred Deix pohvalio u jednom intervjuu da je zajednu karikaturu dobio tadasnjih 70.000 šilinga što biiznosilo danas oko 5.000 eura. Isti autor plaæa navo-dno najamninu za dvorac, u kojem živi sa suprugom i

JSKOJJSKOJ KARIKATURI...

Naslovnica najnovije knjige Manfreda Deixa

Naslovnica Hadererove osporavane knjige o Isusovom životu

sijeèanj 2006. - KARIKA 7

Š

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:36 Page 7

8 KARIKA - sijeèanj 2006.

70 maèaka, dvjema karikaturama godišnje. Ipak izmog iskustva znam da cijene variraju od 150 - 400eura.

Ovdje ne postoji društvo karikaturista iako se uposljednje vrijeme osjeæa potreba da se karikaturistina neki naèin organiziraju. Problem je samo u tomešto se karikaturisti najèešæe meðusobno ne poznaju jeržive u razlièitim gradovima i pripadaju razlièitimredakcijama te nemaju osobne kontakte.

Pisati o karikaturi u Austriji, a ne spomenuti jedini

muzej karikatura, bilo bi ne samo propust nego i gri-jeh. Muzej karikatura podignut je u Kremsu(izmeðu Beèa i Linza), a nastao je zaslugom dvojicekarikaturista, Deixa i Ironimusa. Zanimljivo jenapomenuti da je arhitekt ovoga zdanja upravoIronimus! U ovom "hramu karikature" redovito seodržavaju izložbe razlièitih autora, a utemeljitelji tuimaju svoj stalni postav.

Austrijski izdavaèi nerijetko uvrštavaju knjigekarikatura u svoj godišnji program. Naroèito su popu-larne knjige onih autora koji se svojim karikaturama uboji pojavljuju redovito u austrijskim tjednicima. Takosu samo u posljednjih mjesec dana izašle prave mono-grafije karikatura Deixa i Haderera.U posljednjem desetljeæu u Austriji su održana samodva festivala karikatura. Oba festivala su održana uKoruškoj i na neki naèin vezana su uz moje ime.Festival u Fedkirchenu koji je doživio svoje drugoizdanje, potaknut je mojom idejom, a za realizaciju jezaslužan veliki zaljubljenik u karikaturu, odvjetnik izFeldkirchena, Werner Mosing. U istom gradu Mosingje do sada veæ organizirao 50-tak samostalnih izložbinajznaèajnijih europskih karikaturista (op.gl.ur. akaTod). Drugi festival karikatura, koji je nažalost održansamo jedanput, iako je okupio vrhunska svjetskaimena, bio je moje djelo, a održan je u Wolfsbergu u

okviru tradicionalne izložbe bundeva. Festivalskatradicija u Austriji ne postoji iako bi ova bogata ze-mlja sebi mogla financijski priuštiti svjetsku mani-festaciju takve vrste. U brojnim razgovorima o pokre-tanju festivala karikatura s potencijalnim sponzorimai organizatorima uvijek sam èuo ista pitanja: "Kolikose na tome može zaraditi?" ili "Što mi imamo odtoga?" Oèito ovdje nedostaje onakva vrsta entuzijazmana kakvu sam na našim zemljopisnim prostorimanavikao.

I na kraju, o sebi kao karikaturisti ne bih želio previšepisati, jer ako sam našao svoje mjesto meðu naveden-im kolegama to dovoljno govori i o mome radu. Htiobih radije istaknuti da je moj odnos s kolegama nov-inarima i urednicima "Kleine Zeitunga" zasnovan nadubokom obostranom povjerenju i uvažavanju.Redakcija za koju radim ne postavlja mi nikakvaogranièenja u odabiru tema, tako da samostalnoodreðujem sadržaj svoje vlastite rubrike. S obzirom danisam roðen u Austriji, imam izuzetno veliku slobodukritièkog mišljenja i izražavanja o politièkom stanju uzemlji što, vjerujem, jednom stranom karikaturisti uHrvatskoj ne bi bilo dozvoljeno.

Petar Pismestroviæ, karikaturist, "Kleine Zeitung"

DANAŠNJE STANJE U AUSTRIJSAUSTRIJS

Karikature Manfreda Deixa mogu se vidjeti i na austrijskim autobusima.

Karikatura Olivera Schopfa

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 8

sijeèanj 2006. - KARIKA 9

JSKOJJSKOJ KARIKATURI...

Karikatura Brune Haberzettla

Karikatura Gustava Peichla Ironimusa

Muzej karikatura u Kremsu

Umro Jean Veenenbos (1932-2005.)Otišao je jos jedan velikan austrijske politièkekarikature. Nizozemac Jean Veenenbos,roðen 1932. na otoku Java, umro je u petak10. prosinca 2005. u Beèu. Iako razaranteškom bolešæu Veenenbos nije prekidao svojposao do posljednjeg dana. Redakcija lista"Der Standard" ostala je tako u samo neko-liko mjeseci bez dva briljantna karikaturista(poèetkom ove godine umro je DieterZehentmayr), a austrijska i europskakarikatura siromašnija za dva britka pera.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 9

10 KARIKA - sijeèanj 2006.

Kriza u koju su srpska i crnogorska karikatura zapaleu poslednjoj deceniji prošlog veka još uvek je prisutna,a u nekim aspektima je èak izraženija nego što je bila.To se pre svega odnosi na stav štampe - daklenajvažnijeg medija za objavljivanje karikatura, prematoj žurnalistièko - likovnoj disci-plini. Veæina listova, naime, pot-puno je zanemarila karikaturu paje ili uopšte ne objavljuje ili to èinisamo da "zakrpi rupe" u tekstu,tako da se dešava èak i da se nekekarikature objave na formatu poš-tanske marke. Nešto više pažnjekarikaturi poklanjaju samo"Politika" i "Veèernje novosti", alii u tim listovima se to èini dostastihijski, bez jasne koncepcijeurednika po tom pitanju. Èini seda je jedina dnevna novina kojaima jasnu predstavu o ulozikarikature list "Danas", gde se idalje svakodnevno, uvek na istommestu i istog, velikog formata,pojavljuje aktuelna karikaturaPredraga Koraksiæa Coraxa,a ispravnost takve ureðivaèkepolitike potvrðuje i èinjenica dase deo èitalaca opredelio za"Danas" upravo zbog Coraxovihcrtanih komentara dnevnopoli-tièke situacije. Slièno je bilo i sa "Politikom ekspres"koja je otišla korak dalje i èak veoma èesto èitavunaslovnu stranu posveæivala karikaturi svog crtaèaDušana Gaðanskog, ali na žalost, ovaj list je preizvesnog vremena, odlukom matiène kuæe "Politika",ugašen. Od èasopisa, karikatura znaèajnije mesto imasamo u "Vremenu", gde takoðe objavljuju Coraxovekarikature i u magazinu "NIN", gde osim JugoslavaVlahoviæa koji tu i radi, mogu da se naðu i karikaturejoš nekolicine autora.

Najgore je što humoristièko - satiriènih listova, u koji-ma bi karikatura dominirala, gotovo da i nema. Staru,ali veæ dobro ofucanu damu - "Ošišani jež", veæ godi-nama vodi redakcija u kojoj dominiraju satirièari, bezimalo afiniteta prema karikaturi, pa je crtani humorgotovo proteran sa stranica ovog lista: na 32 strane, nakoliko se u poslednje vreme "Ošišani jež" jednommeseèno pojavljuje, nema više od dvadesetakkarikatura i to samo nekolicine sasvim proseènihautora koji još pristaju da saraðuju. U poslednje dvegodine bilo je pokušaja pokretanja novih humori-stièko-satiriènih listova ("Satirikon", "žaoka","Trn",…) gde bi karikatura imala svoje pravo mesto,ali sve se završavalo na samo nekoliko slabo proda-vanih brojeva, posle èega bi ti listovi okonèavali svoje"leptirovske" živote i odlazili u zaborav.

Shodno ovakvom tretmanu karikature u štampi su ihonorari koje karikaturisti za svoj rad dobijaju. Izovoga se, naravno, izuzima samo Koraksiæ, koji jeadekvatno plaæen za ono što radi u listu "Danas" ièasopisu "Vreme", gde je redakcijama jasno šta nje-gove karikature za te listove znaèe. Neke novine imajukarikaturiste u stalnom radnom odnosu, poput"Politike" (Jovan Prokopljeviæ, Novica Kociæ,Dragan Stojanoviæ), "Veèernjih novosti" (RankoGuzina, Tošo Borkoviæ, Vlado Volaš) ili nedeljnik

"NIN" (Jugoslav Vlahoviæ), kao i nekoliko lokalnihlistova u veæim gradovima u unutrašnjosti, ali platekoje karikaturisti dobijaju uglavnom nisu velike. Zatoti profesionalni karikaturisti moraju da traže i drugeizvore prihoda kako bi iole pristojno živeli, poput Toše

Borkoviæa koji honorarno sasta-vlja i crta rebuse za novine u koji-ma radi i za to dobija više paranego za karikature. Oni koji zahonorare crtaju karikature zapojedine listove dobijaju jošmanje, pa za novac za objavljenukarikaturu, onda kada ga dobiju -jer se na isplate dugo èeka - moguda popiju kafu u nekom elitnijemkafiæu, ne više. Što se "Ošišanogježa" tièe, on honorare uopšte neisplaæuje pa i oni koji šalju prilogeza taj list èine to ili iz sentimen-talne vezanosti koja potièe još izvremena kada je stari "Jež" biojedan od stožera jugoslovenskekarikature, ili iz želje da objavljujumakar i "za fraj".

Nekolicina ovdašnjih autora(Borislav Stankoviæ Stabor, VladoVolaš, Slobodan Obradoviæ…)uspela je da se nametne švaj-carskom "Nebelspalteru" koji im

povremeno objavljuje karikature i uredno i solidno zato plaæa, no naravno to uspeva samo najboljima. Sviostali niti od karikature mogu da žive, niti topokušavaju. Tako veæina srpskih i crnogorskih karika-turista ima neko drugo zanimanje, dok karikaturecrtaju iz hobija, uglavnom ih šaljuæi samo na festivale,jer drugog naèina da im radovi obelodanjeni budugotovo i nemaju.

***

Što se tièe izdavanja knjiga karikatura, to je svedenona minimum zbog visokih troškova štampe i veomasmanjene kupovne moæi stanovništva. I kada se nekaknjiga pojavi, ona je više plod entuzijazma pojedincanego izdavaèke politike specijalizovanih kuæa, pa jetako bilo i sa izvanrednom monografijom IveKušaniæa, koju je uz mnogo napora i potrošenih liènihpara izdala udovica velikog umetnika, gospoða MimaKušaniæ, da bi potom muèila muku sa gomilom knjigaza koje niko interesovanje ne pokazuje. Takoðe,karikaturisti imaju veoma malo prilika i da se publicipredstave na izložbama, jer su galerije za takve vrsteprezentacija nezainteresovane, pri èemu je tu situacijaipak daleko bolja u malim gradovima u unutrašnjostinego u Beogradu. Najzad i konkursi karikature suuglavnom svedeni na minorne priredbe koje zboglošeg i pristrasnog žiriranja, nepoštovanja sopstvenihpropozicija i raznih drugih razloga privlaèe sve manjeuèesnika i u svetu - sa izuzetkom onih u Zemunu iKragujevcu - ne uživaju nikakvu reputaciju.

Sve napred izneto najviše pogaða nekolicinu mladih iveoma talentovanih crtaèa koji su se poslednjih godi-na pojavili. Bez moguænost da se afirmišu u domaæojštampi, gde - mora se i to reæi - oni stariji koji su veæzauzeli pozicije budno paze da se ne pojavi neko novkoji æe uzeti deo kolaèa i samim tim njihovo parèe tog

TUZNA SCENA smehocrtaèasmehocrtaèa

Branko Najhold

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 10

istog kolaèa okrnjiti - ili da dobiju neku nagradu nadomaæim konkursima gde se, osim u Zemunu, takoðefavorizuju veæ afirmisana imena èesto i po principu "jatebi - ti meni", oni šansu trže u slanju radova na ino-strane konkurse. Tu po neko i uspe, poput GoranaKovaèeviæa koji je na svom debitantskom nastupu uSkoplju pre dve godine odmah osvojio Grand-prix iliGorana Miladiæa, koji je samo na zemunskom Salonuuspevao nekoliko godina za redom da skrene pažnjuna svoj veliki talenat. To su, ipak, samo izuzeci, pa zatoveæina mladih talenata ili prelazi na strip, koji dajemnogo više šansi, a i bolje se plaæa, ili razoèaran pot-puno zanemaruje crtanje i okreæe se nekom profitabil-nijem poslu.

Koliko god krivicu za sadašnje loše stanje u srpskoj icrnogorskoj karikaturi snose mediji i izdavaèi, odnos-no njihovi urednici, toliko je krivica i do samih karika-turista. Surevnjivi i nekolegijalni, veæina njih se borisamo za liène pozicije bez ikakve želje za popravljanjeopšte situacije u profesiji kojom se bave, što naravnosamo ide na ruku urednicima listova da ih ucenjuju iplaæaju onoliko koliko hoæe - dakle malo.

Èasopis "KART", kojeg je donedavno izdavaoZemunski meðunarodni salon karikature, godinamase borio za stvaranje nacionalnog udruženja karika-turista koje bi zajednièki nastupalo u ime svojih èlano-va i poput sindikata borilo se za njihova prava u medi-jima i na drugim planovima. Ta inicijativa, meðutim,nikada nije zaživela jer sami karikaturisti, koji su tre-bali da udruženje osnuju, nisu bili kadri da se dogov-ore i to uèine. Tek pre dve godine osnovan je ogranakFECO, kao jedan vid udruživanja domaæih karikatur-ista, ali bez ikakve praktiène koristi za malobrojneèlanove, od kojih veæina i ne zna da su èlanovi(!) pa taorganizacija u suštini donosi samo liènu promocijusvom samozvanom(!) predsedniku JugoslavuVlahoviæu. Zbog toga su nedavno crnogorski karika-turisti, koji još od 1997. godine imaju svoje udruženje,istupili iz zajednièke organizacije i osnovali sopstveniogranak FECO na èelu sa Darkom Drljeviæem, pa takosada postoje FECO Srbije i FECO Crne Gore, ali radobe ove asocijacije je slab i potpuno beskoristan poèlanstvo.

U takvoj, nimalo veseloj situaciji za srpsku igrnogorsku karikaturu, jedna od retkih svetlih taèakaje Zemunski meðunarodni salon karikature. Sa 1.007uèesnika iz 81 države sa svih kontinenata on se 2004.

godine svrstao meðu tri najveæa i najbolje organizo-vana konkursa u svetu, a ove godine je sveo konkurssamo na najbolje, od kojih se gotovo svih 150 pozvanihvrhunskih svetskih karikaturista odazvalo pozivuorganizatora. Ovogodišnja novost je i meðunarodnakolonija karikature, održana uoèi otvaranja Salona,koja je uspela preko svih oèekivanja, pa su organiza-tori odluèili da postane tradicionalna. Pri tomeZemunski salon sprovodi i druge znaèajne aktivnostitokom cele godine, organizujuæi razne izložbe ne samou Zemunu, veæ i u inostranstvu gde povremeno pred-stavlja savremenu srpsku i crnogorsku karikaturu. Noi u Zemunskom salonu se veæ pomalo oseæa zamorposle desetogodišnjeg napornog rada i još više finansi-jski problemi prisutni od prvog dana., što se veæ man-ifestovalo gašenjem èasopisa "KART", jedinog listakoji je godinama pratio sve aktuelnosti u domaæojkarikaturi i, onoliko koliko je mogao, borio se za pravakarikaturista - više èak i od njih samih.

Tekst napisao: Branko Najhold

sijeèanj 2006. - KARIKA 11

Karikatura Jugoslava Vlahovića

Karikatura Predraga Koraksića Coraxa

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 11

12 KARIKA - sijeèanj 2006.

FELIX UU HVIDRA-iU èetvrtak 15. prosinca izmaklenam godine, Sreæko Puntariæ Felixse na dva tjedna djelomièno dose-lio u novoureðeni prostor mak-simirske HVIDRE, ili cijenjenihbranitelja invalida Domovinskograta. Naslov ili im adresa oveUdruge branitelja je Jordanovacpet, pa je ne zbog toga traženjeizložbene galerije trajalo oko petsati za nekoliko naših èlanova,unatoè ljubaznosti Sreækovoj kojinas je lovio po Rendiæevoj,Maksimirskoj, Jordanovcu skrozod svoje galerije uHarambašiæevoj. Uspio nas jepronaæi i uloviti Dajku, Lexa icrtocrtaèa pisca ovih redova, dok jePaha lutajuæi došao na sam kraj.Ljubazni domaæini i Sreæko upri-lièili su lijepu izložbu odabranihSreækovih radova, te odabranogvina i kolaèa Sreækove Ele i ma-mice, a bilo je i kupovnih koji subili isto zabadava. Uživali smo ucrtežima koji izgledaju veæi dosamog Veèernjaka, a i u otvaranjukoje je bilo s dvojicom gostiju izVeèernje škole, Damirom iDenisom, koji su priredili mali

show za otvorenje. Sve je bilo ustilu duhovitosti i duhovnostiautora izložbe i puno gostiju kojisu pronašli galeriju. Hvala Bogu daostali nisu, pa smo mogli višeuživati u dobrom vinu, a kad smoga sredili otišla je sva ekipa iz HDKu Kupicu, na Još, još, još... zah-

valjujuæi Pahi i èašæenju zbog izla-

ska i prodaje jedne knjige istog

naslova. S braniteljima smo dogo-

vorili još suradnje ne samo oko za

zub karikatura. Vrijedi ovu Udrugu

branitelja kao i ostale posjetiti, ne

samo u ovakvim prigodama. (jb)

Još, jjoš, jjoš HHrvatska nni ppropalaU èetvrtak, 17. studenoga uDruštvu hrvatskihknjiževnika , predstavljenaje knjiga Ivana Pahernika„Još, još, još Hrvatska nipropala“, kao nastavakromana „Još Hrvatska nipropala, prvi i drugi dio“po kojim je snimljen filmuspješnica „Snivaj zlatomoje“. U prepunoj dvoranidrugog HDK, o knjizi sugovorili Hrvoje Hitrec iIvan Pahernik, a dijelove izknjige èiatla je glumicaAnja Šovagoviæ Despot. Unajnovojoj knjizi jedan odnaših djelotvornijih i sves-tarnijih èlanova dokazao je

da nije bez veze postaoèlanom Društva hrvatskihknjiževnika. U knjizi sudogaðanja pretvorena uzanimljive prièe na duhovitnaèin iz Ivanova života iokoline, predstavljena takoda knjigu èovjek èita nadašak. Knjiga je bogato ilu-strirana Ivanovim karikatu-rama i slikama iz tog vreme-na. Èitanje ove knjige zasi-gurno nikome neæe bitiizgubljeno vrijeme, ninovac, kao i druženje sduhovitim i ponekad pre-duhovitim gospodinomIvanom PahernikomPahom. (jb)

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 12

sijeèanj 2006. - KARIKA 13

IIzznneennaaddnniirraazzggoovvoorr ssBBrraannkkoommEEffeennddiiææeemmMjesto radnje: Kod "Jure"Svjedoci: Dva "Karlovèana" uboci i Mate Motika

Enco: Roðeni?Efi: Jesam.Enco: Što ste završili?Efi: Dvije sobe, kuhinju, a evo

upravo završavam kupaonicu.Enco: Kad ste se poèeli bavitikarikaturom?Efi: Kao mlad. Znaš kad si mladonda se ti baviš karikaturom, ašto si stariji to se karikaturabavi tobom.Enco: Mesiæ, Sanader, Raèan,Pusiæ, Pašaliæ, Ðapiæ, Škare-Ožbolt ili netko drugi?Efi: Ili!Enco: Lijevo ili desno?Efi: Pazi. Vino me baca lijevo, apivo desno. Zato i miješam, takoda sam u centru.Enco: Pijete li?Efi: Ne!

Enco: Neispunjeni snovi?Efi: Pa znaš, volio bi pušit luluonako kako to radi predsjednikŠariæ.Enco: Pa još nije kasno?Efi: Je, ali Šariæ ne da lulu.Enco: Eh, može li još par rijeèiza kraj?Efi: Može, evo vodokotliæ,baèva, tuš, pero…Enco: Što je to sad?Efi: Pa rijeèi!Enco: Pa, što ne kažeš?Efi: Crtam bez rijeèi.

Razgovarao: Josip Kovaèeviæ Enco

Tomislav Ožanić, 3. nagrada na korejskom festivalu karikature i animacije DONG-A LG 2005. godine.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 13

14 KARIKA - sijeèanj 2006.

Tjedan dana idan poslije upetak DarkoPaviæ Dajkapripremio je jošjednu izložbu u nizuu suradnji sa prijesponzoriranim gostionicama. Ovaj putato je bio nitko drugi nego prvi Paragrafgrada Zagreba odmah pored Palaèezaostalih pravnih predmeta. Okupilo seveliko društvo iz HDK, Oton A.Reisinger Tata, Zdenko Puhin Puja,Zoran Zeljko Angel, Marijan PaveèiæMac, Darko Kovaèeviæ Dado, MilanLekiæ Lex, Janko Buèar Mafijaš i jedinièlan našeg društva bez nadimka NenadJankoviæ, te prijatelji i prijateljice s pri-jateljima Darka Dajke Paviæa, izobližnjih sudnica i braniteljskih, ovogaputa pravnièkih odnosno odvjetnièkihkrugova, ali i hrvatskih branitelja kojisu nepravedno i lažno optuženi u derHaggu. Prvi puta smo vidjeli radovekoji su nacrtani neposredno prijeotvaranja izložbe, nacrtane i obojane nasamom šanku. Zbog toga izložba nijemogla biti otvorena, pa æe otvaranjepotrajati do samog zatvaranja, svihonih koji bi trebali biti zatovreni. Dajkaje po prvi puta predstavio poklon odDade majicu s natpisom Èajka i punomkriglom pive koja se nadajmo se višenikada neæe ulijevati u Darkova usta.Po prvi puta upoznali smo Èajkinu kæerSilviju, koja je oèevidno presretna nesamo zbog izložbe, uživala u ovomdogaðanju.

Domaæini su pripemili raznih speci-jaliteta svih moguæih pravnièkih i inihkuhinja, da je veselo društvo uživalo udolasku na ovaj predbožiæni i novo-godšnji izložbeni domjenak. Izložba jepokazala da je Darko puno napredovaou duhovnosti, i sada je red i na duhovi-tosti.

DAJKADAJKA U PARAGRAFU

Iako je teško oèekivati da magarciprestanu s revanjem, ipak se nanašem satirièkom nebu (koje jesve bliže paklu potpune indifer-entnosti šire društvene zajednice)2005. godine pojavila nova knjigaadekvatnog naslova našeg vrloplodnog i marljivog evidentièaraživotne stvarnosti Josipa Sirovcaiz Koprivnice. To je veæ treæa knji-ga tog autora koji veæ 30 godina

neumorno bilježi (ili otkriva?) svenijanse ljudske gluposti, bestija-lnosti, gramzljivosti i pretvara ih uduhovite aforizme. Prvu knjiguaforizama "Kako se kalila rða", tedrugu "Na divljem zapadu ništanovo" izdao je 2001. odnosno2002. godine. U njima jepribilježio oko tri tisuæe aforizamavezanih za vrijeme komunistièkeere, a koji su, nažalost i danas je-

dnako aktualni. U ovoj treæoj(treæa sreæa) knjizi, na sebi svo-jstven, duhovit i ironièan naèinprikazuje nam ono što u životnojžurbi najèešæe previðamo. A svenam je pred nosom, samo semožda pra-vimo ludim (ili touistinu jesmo). Da stvar budeprobavljiva, te-kstovi su zaèinjenikarikaturama Jeanna Effela. (IvanHaramija Hans)

KKaadd mmaaggaarrccii uuttiihhnnuu

Darko Pavić Dajka

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 14

sijeèanj 2006. - KARIKA 15

Humoristièki prilog Pomet jedanas prava rijetkost u domaæemhumoristiènom stvaralaštvu. Imatitoliko razloga za satiru, ironiju,humor ili ismijavanje bezbrojosoba i postupaka u našoj svakod-nevici, a ne imati humoristiènièasopis, jest razlog za zabrinjavan-je i s jedne i s druge stane guzice.Je li strah od razgoliæavanja veæina jednoj ili drugoj strani, ili jeinteres svih zajedno samo aferaškopodmetanje i razotkrivanje aferakoje nisu kažnjene èak niti sblagom primjesom humora, da negovori o izrugivanju i jedne i drugestrane veæ spomenutih guzica. Je lito nedostatak hrabrosti, potrebaèitateljstva, sveopæe uèmalosti iosjeæaja bespomoænosti predtolikim naletom primitivizma,kriminalizma, i ostatka ostalihizama, ukljuèujuæi i reumatizam

mozga, pitanje je da li æe netkoikada odgovoriti na ovu dilemu.Ne samo zbog toga uloga je subot-njeg priloga Slobodne Dalmacije"Pometa" veoma znaèajna nahrvatskom tržištu novina i ostalihtiskovina. Karikature, aforizmi,šale i natpisi koji razotkrivajugotovo do gola onu negativnustranu društva i dogaðanja, cilj sune samo èitateljstva veæ bi trebalibiti cilj vlasti sprijeèiti barem 80%tih afera, a ne osuditi niti 2%pravomoænim sudskim presu-dama.

Pomet ureðuje u dijelu karikaturanaš èlan Branko Efendiæ, asuraðuju i èlanovi Hrvatskogdruštva karikaturista JosipKovaèeviæ, Zdenko Puhin, IvanŠariæ, žarko Luetiæ, MojmirMihatov Ivan Haramija, Slobadan

Butir i drugi, a za èudo u našemokruženju redovito plaæeni, pot-plaæeni, ali...

Kamo ide takvo društvo, bez obzirana zalaganja i želje pristupanjuEuropskoj uniji, nije teško pred-vidjeti. Nadajmo se da æe pokre-taèi, urednici, suradnici žalca,Stršljena, Ose, Kerempuha,Potepuha i Feferona i svi našihostalih žuljeva i Berekina, uskorodati pomoæ ovom jedinom uzrubriku u Hrvatskom slovuhumoristiènom prilogu na sprjeèa-vanju i najoštrijem ismijavanjusvih tih velièina i njihovih izama usvakodnevnom životu, ujedinjeni uhrvatskom humoristiènom hororu,smoæi snage i sredstava pokrenutiglasilo koje bi nadživjelo barem svenjih. (Janko Buèar)

HRVATA

Josip Kovačević EncoHUMOR

U

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:37 Page 15

16 KARIKA - sijeèanj 2006.

Poseban je dogaðaj kada seumjetnik vraæa u rodni grad. To sedogodilo našem èlanu DragutinuKovaèeviæu, akademskomgrafièaru koji je svoju posljednjuizložbu, ali prvu u Petrinji, orga-nizirao u svom rodnom gradu.Izložba je otvorena u petak. 25.studenoga u nazoènosti velikogbroja prijatelja i poklonikaslikarstva i grafike iz Petrinje iZagreba. U prelijepom prostorugalerije „Krsto Hegedušiæ“ koja jesmještena u Puèkom uèilištu,Hrvatski dom Petrinja, uz obnovl-jenu crkvu Sv. Lovre, bio je užitakrazgledati bogati fundus galerije inazoèiti otvorenju 15. samostalneizložbe Dragutina Kovaèeviæa.

Goste je pozdravio profesorZvonimir Martinoviæ, ravnateljgalerije koji nam je predstaviodomaæeg Petrinjca u najboljemsvjetlu, a Dado se predstavio nje-govim crtežima i garfikama, kakoje i sama izložba imala naslov„Crteži i grafike“.

Ova izložba bila je pripremljenaupravo na dan kada Puèko uèilišteHrvatski dom i Galerija Hegedušiæobilježavaju svoj Dan ustanove naSvetu Katu.

O radu Dragutina Kovaèeviæa gov-orila je gospoða Branka Hlevnjaklikovna kritièarka iz Zagreba, kojaje naglasila Kovaèeviæevo opredjel-jenje za sustavno istraživanjegrafièkog medija i za grafièkooblikovanje kao loèiènu likovnuprimjenjensot. Dado Kovaèeviæprema mišljenju Branke Hlevnjakpredsatvila nam je DaduKovaèeviæa kao minimalista i per-fekcionista u izvedbi koji ne radibitnu razliku u istraživanjuslikarsko-grafièke problematikekoju si postavlja u odnosu namotiv.

Na izložbi su prikazana djela iznekoliko znaèajnih ciklusa: crno-bijelo, kružni potez, toèkasti rastr-er i ritam, koja su nastala izmeðu1977. i 1983. godine, prije prvesamostalne izložbe autora; zatimgrafike s prve samostalne izložbe;Krajolici iz 1988; Splitski pleter iz1998. i Milenijski autoporteret iz2001; te kolaži od 1999-2005.godine uz najnoviji Grebani crtež izove godine.

Kako to u pravilu biva uz umjet-nike jedne vrste naðu se i onidrugih vrsta, kako bi obogatili

sadržaj otvaranja. Ovog puta to jebio Petrinjski puhaèki kvartet kojidjeluje u okviru Hrvtskog doma, usastavu Milan Scmidt, kalrinet ivoditelj, Filip Štengl, klarinet,Bojan Ðurkas, alt saksofon i KrešoŠtajcar, tenor saksofon, koji supokazali virtuoznost u inter-pretacijama klasiène glazbe.

Ova galerija i grad Petrinja èuvajuu svojim prostorima ili izlažu èitavniz djela majstora slikarstva,skulptura, fotografija i keramièihpredmeta, a samostalne izložbeovdje su imali i Josip Generaliæ,Ivan Lackoviæ Croata, Mladen Vežai desetak drugih autora, a suradni-ci majstorske radionice ove galerijebili su isto tako uvaženi i cijenjeniumjetnici kao Boris Švaljek, ZlatkoKeser, Ivan Šiško, Zlatko Kauzlariæ

itd.Za nadati se da æe i sada u slobod-noj Petrinji, ta suradnja biti još ipojaèana, te doprinjeti sveukup-nom razvoju grada i okolice, koji suvrijedni posjete ne samo za ovakvuprigodu.

Kao i svaka izložba i ova je imalaonaj neformalni dio uz druženje,na kojem je bilo sjeæanja, i planoveza buduænost. Ostvareni su mno-gobrojni kontakti izmeðu domaæi-na i gostiju iz Zagreba, a dogovore-na je i izložba doajena hrvatske isvjetske karikature OtonaReisingera za sljedeæu godinu, aotkrili smo i mladog i nadarenogstrip crtaèa Petrinjca TomislavaŠkrljca, o kojem bi se trebalo jošpuno èuti.

PPOOVVRRAATTAAKK DADE KOVAÈEVIÆA

Dado Kovačević u društvu Ota Reisingera i njegove Pavice.

Dado Kovačević

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 16

sijeèanj 2006. - KARIKA 17

U nedjelju 23. listopada se malisastav iz našeg HDK našao naSljemenu kao gosti Kestenijade uorganizaciji našeg stalnog surad-nika iz Centra za kulturnu djelat-nost "Susedgrad" MladenaRogošiæa. Uživajuæi u svježemzraku, mladom vinu (3 godine) i

peèenim kestenima proveli smougodnu nedjelju koja je bila kaonaruèena za izlet na Sljeme. Dokaztome je toliko planinarica i plani-nara opaljenih i suncem prije togadana koji su uživali u kajkavskojglazbi, druženju, smijehu, kobasi-cama, odrescima, zelju i ostalom

veselju. Najradosniji su bili oni kojisu u redu koji se još nije vidio odonoga za kavu, benzin ili ulje izosamdesetih godina, èekali zakarikaturu Milana Lekiæa - Lexa,koji je to uobièajeno brzo i nadasvedobro radio skoro cijeli dan. Porednjega je Drako Paviæ- Dajka bojaosvoje uratke visoke kvalitete,umakajuæi kist poèesto u moj iRatkov gemišt. Vjerojatno smo izbog toga i dobro podnijeli kakoDajku tako i toliko ulivenih gemiš-ta. Bila je to posebna radost zbogsada stvarnih promjena na našemèlanu Darku Paviæu, koja nam jesvima dobro došla jer više dobrihkapljica ostaje za nas. Uzspomenute na Sljeme su se popeli iLexova Ljubica, te Renzo Koren,koji je otškljocao i ove fotke, te našpridruženi èlana Radoslav Bišæan,naravno svi pješke do invalidskihkolica. U to malo društvoprikljuèile su se i Darkove pri-jateljice Ana i Marina koje sunajviše uživale u oèekivanjupomoæi pri kvaru kola s kojima suse popele ne samo na Sljeme veæ isvima nama na vrh glave. (jb)

U èetvrtak 3. studenoga naše društvo imalo je sas-tanak u Knjižnici Knežija. Povod je bila izvanrednozamišljena izložba povodom 20 obljetnice oveknjižnice, a i dvadeseteobljetnice našeg društvakoju smo proslavili ovegodine, kako je to i naglasiootvaraè izložbe DavorTrgovèeviæ. Tuðih dvadese-tak portreta izložio je zakonmeðu portretistima MilanLekiæ Lex, nacrtavši ih uknjižnici za vrijeme uobièa-jenih posjeta njenih èlanova.Nije samo ideja bila izvrsnaod tako ljubaznih djelatnicaove knjižnice, veæ su ikarikature vrhunac, ne samozahvaljujuæi obrazimaèlanova i djelatnica oveknjižnice Ane Aniæ,voditeljice, te druge Ane,treæe Zdravke, èetvrteNataše, pete Helene, šesteVerice, sedme željke i prveDražene koja je nedostajala,iz veselog razloga, ali je istovisjela na zidu sa svojimTihomirom, dok su drugekolegice zaboravile staviti svoje karikature na ponosnizid. Na izložbi se okupilo i puno više nas koji redovito

posjeæujemo prostor društva, uz drage nam gošæeÐurðicu i Nelu, koje su uz karikature bile i najveæeosvježenje. Prepuna dvorana posjetitelja i karikatur-

ista, bio je i Oto, Dajka, Marijan,Hegedušiæ s Dragicom, pred-sjednik Šariæ i tajnik Puhin,Enco zvani Josip Kovaèeviæ, temnogo ravnateljica i voditeljicaiz knjižnica. Veæinu kavalira iznašeg društva dopeljala jeJankova neæakinja Ankica, Svenas je lijepo zabavila Maja Cvek,svojim pje-smama s ženskimsastavom KUD "Kustošija" kojije otpjevao nekoliko lijepihzagrebaèkih pjesmama, a nakraju je bilo iznenaðenje recitalnašeg predsjednika Ivana Šariæakoji je dobio pljesak koji mi jošodzvanja u ušima. Domaæini suuz Lexovu Ljubicu pripremilitoliko dobrih domaæih kolaèa inapitaka da su se mnogioblizivali i drugi dan. Bila je toveèer, kao i svaka kad su našièlanovi u pitanju koju je štetapropustiti zbog umjetnosti, ali idruženja i suradnje koja se nas-tavlja i dalje s ovom knjižnicom,

èijim djelatnicama iskreno Ani, èestitamo jubilarnuobljetnicu i zahvaljujemo na primjerenoj suradnji. (jb)

Izlozba Milana Lekiæa Lexa

NO RROOLLEEXX NO !

Karikaturistièka kestenijada na Sljemenu

LLEEXX

Milan Lekić Lex u akciji.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 17

18 KARIKA - sijeèanj 2006.

Èovjeka ponese misao, a ona zna biti gora i opakijaod morskog psa kad te dograbi. Spavaš i sanjaš , pa sei u budnom stanju trgneš.... sanjaš!Svojevremeno sam razgovarao s nekim kolegama ootvaranju galerije karikatura u Osijeku, u kojoj bismomi karikaturisti izlagali. Sve ostale galerije u gradurezervirane su za neke "ozbiljne umjetnosti", u njimasu karikaturisti mogli izlagati samo u nekim posebn-im prigodama ili ako bi imali moænog sponzora.Nije bilo razumijevanja kolega, jer tko æe lud neštoraditi a da ga ne plaæaju za to, ajte molim vas,uostalom, to je tvoja ideja pa je ti i ostvari.U to vrijeme imao sam raèunalo, ali ga ja nisam znaoni pokrenuti : kæerka bi mi "naštimala pasi-jans", i tata bi se igrao do mile volje.Od 1996.-2000. godine tražio samosobu koja ima lokal i želigaleriju karikatura u njemu, ihoæe predviðene izložbe isponzorirati. PokojniStjepan Bekavac-Bušeudomio je u svom lokalu"Kod starog bunara" prvuGaleriju karikatura uOsijeku. Buše je biooduševljen idejom, èak jesam napravio rasklopiverame za izložbeni postav.Zajednièki prijatelj ZlajaÐakoviæ napravio je prvikatalog za moju izložbu iobjasnio mi kako se on radi.Malo sam od toga razumio, ijoš manje bio u stanju naprav-iti.Realizacija sna bila je noænamora. Otvoriš galeriju, kreneš sasvojom izložbom, ako nešto nisinapravio dobro, sam sebe si ubacio ukakicu. Na otvorenju moje izložbe dogov-orim se s kolegama kada æe i èija biti sljedeæaizložba. Misliš, sve je super, ma život je lijep,pet mjeseci unaprijed imam popunjenu Galeriju,mogu na miru razraditi strategiju, što i kako dalje. Tridana nakon toga zove me kolega karikaturista èijusam izložbu pripremao i javlja mi da ništa od dogovo-ra ukoliko ja ne sjednem s njima i ne dogovorimo setko æe biti direktor Galerije, a tko portir, tko æe šefo-vati, a tko æe sve raditi…Normalno, ultimatum sam nonšalantno odbio, beznekoliko domaæih rezanaca više juhe. Gospoda bigotovom djetetu bili otac, što se kosi sa svakimmoralom, pa ljudi moji onda bi mater bila kurva. Onošto èovijek ne zna u trenutku zbivanja to je da ni svakozlo, nije za zlo, nego samo da te što bi stari ljudi rekli-okrene na pravi put. Napiši Dušaniæu jedan službenipoziv, susjed æe ti ga prevesti na engleski, i pošalji naadrese društava karikaturista po svijetu. U meðuvre-menu, osobno sam nazivao kolege po Hrvatskoj ipozivao ih da izlažu u novootvorenoj Galeriji, NITKO! Prvi mi je dostavio radove Esmail M. Effat iz Egipta,zatim Vjekoslav Klaiæ itd. Ostalo je povijest. Effatovkatalog mi je još pomagao napraviti Z. Ðakoviæ, aostale susjedi Mario Kokolari i Aleksandar Markoviæ.Na poèetku su prijevodi bili od Ivane Herceg i SteleDušaniæ, danas sve prijevode radi A. Markoviæ, a jasve ostalo. No, da se ne misli kako je sve teklo glatko,mjesecima sam vukao za rukav desetak prijatelja i

poznanika da mi doðu pokazati i objasniti ono što neznam, a toga je bilo - HUF ! Minimalno šest mjeseciprovodio sam, i više od deset sati, za raèunalom; 7-8puta sam ga slomio do neprepoznatljivosti, tako da suse i programeri pitali-kako sam to uspio napraviti ?Vratimo se onom bitnom, karikaturistima iz svijeta.Ljudi su se odazivali na moje pozive, i pozivali supotom i svoje prijatelje da izlažu u Osijeku. Meðunjima moram istaknuti Eduarda Caldarea Jr. IzBrazila, Huseyina Cakmaka iz Cipra, Anu von Rebeuriz Argentine i Emilia Iscu iz Italije. Draga gospoðaRebeur, kad se e-mailom dopisuje sa karikaturistimaiz svijeta, hvali Galeriju karikatura Osijek i preporuèa

je i danas svojim prijateljima-karikaturisti-ma.

Nakon tri preseljenja i èetri promjeneimena Galerije, kad su ljudi posvijetu veæ znali za moju galeriju,

sami su mi se poèeli javljati,slati svoje radove, da bismotek tada uspostavili vezu e-mailom. Mogu reæi da mi jedanas lakše. Ljudi su uOsijeku prihvatili Galerijukao nešto vrijedno, mislimna one bitne u Gradskompoglavarstvu i županijskompoglavarstvu, što æe bitividljivo u petom mjesecukad izlazi prva knjiga -Godišnjak galerije.

Obeæanja za buduænostGalerije su fantastièna, noobeæanja su obeæanja i od njih

se ne živi, vidjet æemo što æe bitiubuduæe.

Dotaknem li se bolnog pitanja spon-zorstva, imam želuèanih problema.

Poèeci su bili teški, ma katastrofalni, i danisam uporniji od dalmatinskog kenjca, tko

zna kako bi to završilo. Kupio sam kompletnuopremu: novi skener, printer u boji, veliki nož za

obrezivanje papira, klemaricu i fotokopirku i manje -više osobno financiram: papir, boje za printer, piæe igrickalice. Što sam èešæe pozivao poznate Osjeèane (donjograðane ), direktore, politièare i druge znaèajneljude, to sam lakše dolazio do osnovnih potrepština.Osnivanjem udruge još više sam si olakšao rad, idanas mogu reæi da pokrivam svoje financijskeizdatke, ne redovito, ali kad kapne koja lova, dobrodoðe( tu su raèuni ). Govorimo li o mjeseènim izdaci-ma za : katalog, otvorenje, internet itd., ta se cifrakreæe izmeðu 600 i 900 kn mjeseèno, susjedov rad isvoj rad ne raèunam. Ako bi se i to raèunalo, ne bi bilomoguæe voditi Galeriju s navedenim sredstvima.Samo evidencije radi : cca 18 tisuæa kuna ulupao samu Galeriju, koje si nikad neæu vratiti. Ako raèunam ikompletnu opremu, onda je to i preko 30 tisuæa kuna( ono što sam si bio uštedio za auto ).Toliko o svoj jednostavnosti otvaranja i voðenjaobiène Galerije karikatura. Ne mogu odoljeti a da uovaj tekst ne ugradim i mišljenje jednog osjeèkogkolege o mojoj malenkosti : "Neobrazovani odrpanacs kursom za mornara, koji se petlja u sve i svašta!".Poanta, nemojte raditi ništa u životu, jer i tako Vamnitko ne može platiti akademski visoko mišljenje osamom sebi. Napisao: Tomislav Dušaniæ Tod

KAKO VODITI GALERIJU by TOD

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 18

sijeèanj 2006. - KARIKA 19

Zanimaju li vas izložbe, a neod-lazak na neku od njih stalno oprav-davate nedostatkom vremena,pravi je trenutak za posjet webstranicama Veèernjeg lista. Na web adresi Veèernjeg listaOnline redakcija Veèernjakapripremila vam je pravu poslas-ticu: virtualnu galeriju našeg poz-natog multimedijalnog umjetnikaMilana Trenca. Rijeè je o prvomprojektu takve vrste na domaæeminternetskom prostoru. Virtualna

galerija vjerna je replika galeri-jsko-medijske izložbe MilanaTrenca koja se odvijala u zagre-baèkim Kloviæevim dvorima od 8.rujna do 16. listopada, ali i mnogoviše. Uz brojne eksponate s izložbe,posjetitelji Veèernjeg Online moæiæe uživati u jedinstvenom multi-medijalnom doživljaju koji koristisve prednosti medija kao što jeinternet. Kroz virtualnu šetnjuKloviæevim dvorima upoznat æetese s bogatim Trencovim opusom, ajednostavno i intuitivno suèeljeomoguæit æe jednostavno kretanjevirtualnom galerijom i onima kojinisu iskusni korisnici raèunala.Monografska izložba pod nazivom"Milan Trenc: Retrospektiva 1980.-2005., strip, ilustracija, film"obuhvaæa ne samo Trencovegodine rada u Hrvatskoj i njegovemajstorske uratke poput "MilanaBentona" i "Košèaka", nego i èetr-naest godina provedenih u

Americi. Tamo je potpuno sazriokao umjetnik, radeæi ilustracije zamedijske divove New York Times,Washington Post, Business Week iFortune. Meðu odabranimeksponatima, u koncepciji kojupotpisuje povjesnièar umjetnostiDarko Glavan, nalazi se dosta orig-inala, koji æe starije generacijepodsjetiti na neka desetljeæa izanas, a mlade ljude oduševiti zbogspoja starih strip. Jer, kako je samMilan Trenc izjavio u razgovoru zaVeèernjak, ljudi kojima je odlazaku galerije inaèe velika gnjavaža naovo æe vjerojatno reæi "E, to je bilozgodno!" Vjerujemo stoga kako æevirtualna izložba Milana Trenca naVeèernjakovim web stranicamabiti pravi doživljaj ne samo zaredovite posjetitelje izložbi, nego iza najširu publiku.

Autori: Banimir Kovaè, BarbaraSlade/ Veèernji list

Virtualna ggalerija MMilana TTRENCA

POVRATAK PROF. BALTAZARAProfesor Baltazar simpatièni je znanstvenik iz šaro-likog izmišljenog grada oèigledno inspiriranogZagrebom. On je dobra duša grada kojoj se svi èudnistanovnici obraæaju za rješenje svojih neobiènih prob-lema. A onda uz svoje strojeve uvije smisli potrebninapitak koji rješava sve probleme. Dogaðaji i crtežplod su mašte sjajnog Zlatka Grgiæa, Ante Zaninoviæa iBorisa Kolara. Baltazar je nastao 1967. godine i sniml-jeno je 59 epizoda. Ono što je povod prisjeæanjubradatog profe s cilindrom je najava Vinka Brešana,kao novopeèeog dobrog duha u direktorskoj foteljiZagreb Filma, snimanja novih epizoda Baltazara irealizacija istog crtiæa u dugometražnoj animiranojformi. Nove epizode Baltazara kreirao je Marijan Lonèar kojinije mijenjao stari koncept u kojem profesor Baltazaruz pomoæ stroja pronalazi maštovita rješenja za nevol-je graðana Baltazargrada. Naslovi novih èetiriju epizo-da su: "Robot Spirit", "Mali problem", "KaktusHombre" i "Sveopæa praznina". No, premaBrešanovim najavama tu nije kraj, veæ æe nastaviti niz.Nadamo se samo da je zadržan originalni feelgood duhi da se u nastavcima neæe dogoditi sindrom novihSmogovaca, veæ æe dobrodušni profesor steæi publikune samo u Skandinaviji i nekadašnjim klincima koji suodrastali uz njega.Za dugometražni film iduæe godine radit æe se na sce-nariju, knjizi snimanja i promociji u meðunarodnimfondovima, a tražit æe se i producenti za serijal kojinajavljuju èetiri nove epizode u režiji MarijanaLonèara. Uz to realizirana je i pilot epizoda "Glupaèe", crtiæakoji, kako kaže autorica Mare Milin, zbog psovki itema "nije za djecu", veæ je ponuðena MTV Adriji zaemitiranje. Poznavajuæi Mare ne sumnjamo da se radio zafrkantskom materijalu.

U zagrebaèkoj Kinoteci premijerno je 30. studenogprikazano èetiri nove epizode crtanih filmova o legen-darnom profesoru Baltazaru te pilot epizoda animira-nog filma "Glupaèa" u produkciji Zagreb filma. Ono što veseli je èinjenica da je Baltazar potencijalnoizvozni proizvod u inozemstvo, te je uz "Surogat"Dušana Vukotiæa, dugometražnog "Hlapiæa", sigurnojedan od najkvalitetnijih uradaka i dokaz vrijednostiautora izniklih iz Zagrebaèke škole animiranog filma.

Autor: Marijana Mikuliæ (www.dopmagazin.com)

Milan Trenc

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 19

20 KARIKA - sijeèanj 2006.

ODJEK S FESTIVALAODJEK S FESTIVALA

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 20

sijeèanj 2006. - KARIKA 21

ODJEK S FESTIVALA ODJEK S FESTIVALA

Pripremio: Zdenko Puhin

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:38 Page 21

22 KARIKA - sijeèanj 2006.

ŠŠAALJLJEEMMOO NNAA FFEESTSTIIVVAALLEE

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:39 Page 22

sijeèanj 2006. - KARIKA 23

PREDSTAVLJAMO: PREDRAGRAIÈEVIÆ

ZIGsvakodnevno na Index.hr

PREDRAGRAIÈEVIÆ

ZIGsvakodnevno na Index.hr

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:40 Page 23

Davor Štambuk, 3. nagrada, Zemun, SiCG, 2005.

KARIKA_59.qxd 18.1.2006 10:41 Page 24